18.4.2023   

HR

Službeni list Europske unije

L 103/12


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2023/825

оd 17. travnja 2023.

o proširenju antidampinške pristojbe uvedene Provedbenom uredbom (EU) 2020/1408 za uvoz određenih toplovaljanih limova i koluta od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz Indonezije na uvoz određenih toplovaljanih limova i koluta od nehrđajućeg čelika poslanih iz Turske, bez obzira na to imaju li deklarirano podrijetlo iz Turske

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (1) („osnovna uredba”), a posebno njezin članak 13.,

budući da:

1.   POSTUPAK

1.1.   Postojeće mjere

(1)

Provedbenom uredbom (EU) 2020/1408 (2) Europska komisija („Komisija”) uvela je u listopadu 2020. konačnu antidampinšku pristojbu za uvoz određenih toplovaljanih limova i koluta od nehrđajućeg čelika („toplovaljani proizvodi od nehrđajućeg čelika”) podrijetlom iz Indonezije, Narodne Republike Kine („NRK”) i Tajvana. Antidampinške pristojbe na snazi kreću se od 9,2 % do 19 % za uvoz podrijetlom iz NRK-a, od 4,1 % do 7,5 % za uvoz podrijetlom iz Tajvana i utvrđene su na 17,3 % za uvoz podrijetlom iz Indonezije. Ispitni postupak koji je doveo do tih pristojbi („početni ispitni postupak”) pokrenut je u kolovozu 2019. (3)

1.2.   Zahtjev

(2)

Komisija je 17. lipnja 2022. primila zahtjev na temelju članka 13. stavka 3. i članka 14. stavka 5. osnovne uredbe da ispita moguće izbjegavanje antidampinških mjera na snazi i da uvede obvezu evidentiranja uvoza toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika poslanih iz Republike Turske („Turska”), bez obzira na to imaju li deklarirano podrijetlo iz Turske.

(3)

Zahtjev je podnijela Europska federacija proizvođača čelika „EUROFER” („podnositelj zahtjeva”).

(4)

Zahtjev je sadržavao dostatne dokaze o promjeni strukture trgovine koja uključuje izvoz iz Indonezije i Turske u Uniju do koje je došlo nakon uvođenja mjera za toplovaljane proizvode od nehrđajućeg čelika. Podaci dostavljeni u zahtjevu upućivali su na znatnu promjenu strukture trgovine, uključujući znatno povećanje izvoza ploča od nehrđajućeg čelika (glavne sirovine za proizvodnju toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika) iz Indonezije u Tursku i znatno povećanje izvoza toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika iz Turske u Uniju. Čini se da je ta promjena proizašla iz slanja toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika iz Turske u Uniju nakon što su prošli postupak sklapanja ili dovršavanja u Turskoj. Dokazi su pokazali da su takvi postupci sklapanja ili dovršavanja započeli u vrijeme pokretanja antidampinškog ispitnog postupka koji je doveo do pristojba na snazi te da ne postoji dostatni valjani uzrok ili ekonomska opravdanost osim uvođenja pristojbe za predmetnu praksu.

(5)

Osim toga, zahtjev je sadržavao dostatne dokaze da ploče od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz Indonezije čine više od 60 % ukupne vrijednosti dijelova toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika, te da je vrijednost dodana dijelovima tijekom postupka sklapanja ili dovršavanja niža od 25 % troška proizvodnje.

(6)

Nadalje, zahtjev je sadržavao dostatne dokaze da su praksa, obrada ili rad narušavali korektivne učinke antidampinških pristojbi u smislu količine i cijena. Čini se da su na tržište Unije ušle znatne količine uvezenih toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika. Osim toga, bilo je dovoljno dokaza koji su pokazivali da je uvoz toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika izvršen po štetnim cijenama.

(7)

Naposljetku, zahtjev je sadržavao dostatne dokaze da su toplovaljani proizvodi od nehrđajućeg čelika uvezeni po dampinškim cijenama u odnosu na prethodno utvrđenu uobičajenu vrijednost.

1.3.   Predmetni proizvod i proizvod iz ispitnog postupka

(8)

Proizvod na koji se odnosi moguće izbjegavanje mjera jesu plosnati valjani proizvodi od nehrđajućeg čelika, u kolutima ili ne (uključujući proizvode koji su odrezani na određenu dužinu i uske trake), samo toplovaljani i dalje neobrađeni i isključujući proizvode, koji nisu u kolutima, širine 600 mm ili veće i debljine veće od 10 mm, koji su na datum stupanja na snagu Provedbene uredbe (EU) 2020/1408 razvrstani u oznake HS 7219 11, 7219 12, 7219 13, 7219 14, 7219 22, 7219 23, 7219 24, 7220 11 i 7220 12 te podrijetlom iz Indonezije („predmetni proizvod”). To je proizvod na koji se primjenjuju mjere koje su trenutačno na snazi.

(9)

Proizvod iz ispitnog postupka isti je kao proizvod definiran u prethodnoj uvodnoj izjavi, trenutačno razvrstan u oznake HS 7219 11, 7219 12, 7219 13, 7219 14, 7219 22, 7219 23, 7219 24, 7220 11 i 7220 12, ali poslan iz Turske, bez obzira na to ima li deklarirano podrijetlo iz Turske (oznake TARIC 7219110010, 7219121010, 7219129010, 7219131010, 7219139010, 7219141010, 7219149010, 7219221010, 7219229010, 7219230010, 7219240010, 7220110010 i 7220120010) („proizvod iz ispitnog postupka”).

(10)

Ispitni postupak pokazao je da toplovaljani proizvodi od nehrđajućeg čelika koji se izvoze iz Indonezije u Uniju i toplovaljani proizvodi od nehrđajućeg čelika poslani iz Turske, bez obzira na to imaju li podrijetlo iz Turske, imaju ista osnovna fizička i kemijska svojstva i iste namjene, te se stoga smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

(11)

Nakon objave društvo Marcegaglia Specialties S.P.A. („Marcegaglia”), europski uvoznik i korisnik toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika, tvrdilo je da su svi njegovi toplovaljani proizvodi od nehrđajućeg čelika uvezeni iz Turske i izrađeni od indonezijskih ploča crni toplovaljani koluti od nehrđajućeg čelika za koje gotovo ne postoji slobodno tržište u Uniji. To je društvo razlikovalo dvije vrste predmetnog proizvoda: bijele toplovaljane proizvode od nehrđajućeg čelika i crne toplovaljane proizvode od nehrđajućeg čelika. Crne toplovaljane kolute od nehrđajućeg čelika prije daljnje prerade treba dekapirati i žariti, što ograničava njihovu upotrebu isključivo na postrojenja za ponovno valjanje. Marcegaglia je tvrdio da je jedino nezavisno, nevertikalno integrirano društvo za ponovno valjanje u Uniji. Stoga, s obzirom na to da je proizvod uvezen iz Turske bio ograničen na crne toplovaljane kolute od nehrđajućeg čelika, nije bilo tržišnog natjecanja s bijelim toplovaljanim proizvodima od nehrđajućeg čelika koje proizvođači iz Unije proizvode i prodaju na slobodnom tržištu.

(12)

Komisija je podsjetila na to da je svrha ovog ispitnog postupka utvrditi postoji li izbjegavanje mjera. Nije postojala pravna osnova za reviziju opsega proizvoda na koji se odnose mjere u kontekstu ovog ispitnog postupka. Opseg proizvoda utvrđen je u početnom ispitnom postupku, a definicijom proizvoda obuhvaćeni su svi toplovaljani koluti od nehrđajućeg čelika. Konkretno, u početnom ispitnom postupku zaključeno je da crni i bijeli koluti imaju ista osnovna fizička i kemijska obilježja, da su međusobno zamjenjivi i da su obuhvaćeni opsegom proizvoda (4). Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(13)

Nakon objave, turski proizvođač izvoznik Çolakoğlu Metalurji A.Ş. („Çolakoğlu”) i vlada Republike Turske tvrdili su da je Komisija trebala proširiti opseg ispitnog postupka tako da uključuje preradu indonezijskih ploča od nehrđajućeg čelika u toplovaljane proizvode od nehrđajućeg čelika u Uniji.

(14)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 31., Komisija je podsjetila na to da je, iako je ta praksa izvan opsega ovog ispitnog postupka, primila na znanje tu tvrdnju te će dodatno analizirati treba li zbog te prakse, ako bude potvrđena, poduzeti daljnje mjere.

1.4.   Pokretanje postupka

(15)

Budući da je, nakon što je obavijestila države članice, utvrdila da postoje dostatni dokazi za pokretanje ispitnog postupka u skladu s člankom 13. stavkom 3. osnovne uredbe, Komisija je Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2022/1310 (5) („uredba o pokretanju postupka”) pokrenula ispitni postupak i uvela obvezu evidentiranja toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika poslanih iz Turske, bez obzira na to imaju li deklarirano podrijetlo iz Turske.

1.5.   Primjedbe na pokretanje postupka

(16)

Çolakoğlu je tvrdio da pokretanje ispitnog postupka nije bilo opravdano zbog nedostatnih dokaza te bi stoga ispitni postupak trebalo završiti.

(17)

Çolakoğlu je tvrdio da nema promjene u strukturi trgovine jer, s obzirom na to da nije bilo smanjenja uvoza toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika iz Indonezije, samo povećanje uvoza toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika iz Turske, koje nije moglo zamijeniti uvoz iz Indonezije, nije dokazivalo postojanje promjene strukture trgovine.

(18)

Tvrdio je i da praksa, obrada ili rad koji su se odvijali u Turskoj nisu bili obuhvaćeni nijednom kategorijom iz članka 13. stavka 1. četvrtog podstavka osnovne uredbe. Konkretno, nije bilo pozitivnih dokaza o slanju toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz Indonezije preko Turske u Uniju, kao ni dokaza o reorganizaciji prodajnih struktura i kanala. Nadalje, praksa, obrada ili rad ne mogu se smatrati neznatnom modifikacijom, jer je proizvod iz ispitnog postupka proizvod na kraju proizvodnog lanca i kao takav je različit od svojih ulaznih materijala, ni postupkom sklapanja, posebno s obzirom na to da proizvod iz ispitnog postupka i ploče od nehrđajućeg čelika nisu razvrstani u iste tarifne brojeve.

(19)

Çolakoğlu je tvrdio da su ulaganja u kapacitete za proizvodnju nehrđajućeg čelika bila ekonomski opravdana s obzirom na potražnju za proizvodima od nehrđajućeg čelika u Turskoj.

(20)

Çolakoğlu je usto tvrdio da nema štete i da korektivni učinci nisu narušeni jer i. s tržišnim udjelom od 1 % uvoz iz Turske nije bio dovoljan da bi narušio korektivni učinak pristojbe i ii. ako su korektivni učinci pristojbe narušeni, to nije zbog uvoza toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika iz Turske, nego zbog njihova uvoza iz Indonezije, koji se nastavio nakon uvođenja mjera, i zbog toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika koje su proizvođači iz Unije prerađivali od čeličnih ploča uvezenih iz Indonezije.

(21)

Osim toga, Çolakoğlu je tvrdio da bi proširenje mjera na Tursku bilo protivno interesu Unije jer bi to dovelo do daljnjeg povećanja cijena, što bi u konačnici negativno utjecalo na krajnje korisnike i potrošače.

(22)

Naposljetku, Çolakoğlu je tvrdio da su proizvođači iz Unije provodili iste postupke, odnosno preradu indonezijskih ploča od nehrđajućeg čelika u toplovaljane proizvode od nehrđajućeg čelika u Uniji, i to u većoj mjeri nego što se to događalo u Turskoj. Stoga je zatražio da se ispitni postupak završi ili, alternativno, da se opseg ispitnog postupka proširi kako bi se uključila prerada indonezijskih ploča od nehrđajućeg čelika u toplovaljane proizvode od nehrđajućeg čelika u Uniji.

(23)

Slične primjedbe dostavili su društvo Marcegaglia i vlada Republike Turske.

(24)

Osim toga, društvo Marcegaglia tvrdilo je da je uvoz ploča od nehrđajućeg čelika iz Indonezije za daljnju preradu u Turskoj bio ekonomski opravdan postupak usmjeren na diversifikaciju izvora opskrbe.

(25)

Komisija je smatrala da je zahtjev sadržavao dostatne dokaze da je nakon pokretanja početnog ispitnog postupka i uvođenja mjera došlo do promjene strukture trgovine koja uključuje izvoz iz Indonezije i Turske u Uniju. Konkretno, zahtjev je sadržavao podatke koji upućuju na promjenu strukture trgovine, uključujući znatno povećanje izvoza ploča od nehrđajućeg čelika, glavne sirovine za proizvodnju toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika, iz Indonezije u Tursku i znatno povećanje izvoza toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika iz Turske u Uniju.

(26)

Kad je riječ o praksi, obradi ili radu koji su se provodili u Turskoj, Komisija je smatrala da je zahtjev sadržavao dostatne dokaze o tome da su u Turskoj postojali postupci sklapanja/dovršavanja, što je jedna od praksi izričito navedenih u članku 13. stavku 2. osnovne uredbe, te da su se ti postupci temeljili na upotrebi ploča od nehrđajućeg čelika, glavnog ulaznog materijala, iz Indonezije. Razvrstavanje proizvoda iz ispitnog postupka i njegovih glavnih ulaznih materijala u carinsku tarifu, ili promjena tog razvrstavanja, nije relevantna za utvrđivanje predstavlja li postupak sklapanja/dovršavanja izbjegavanje mjera.

(27)

Osim toga, u zahtjevu su dostavljeni dostatni dokazi o očitom nepostojanju ekonomske opravdanosti osim uvođenja pristojbi, osobito jer su ti postupci doveli do veće složenosti troškova logistike i naknada za usluge. Tvrdnje društava Çolakoğlu i Marcegaglia dodatno su analizirane tijekom ispitnog postupka i razmotrene u odjeljku 2.4. u nastavku.

(28)

Komisija je smatrala da su u zahtjevu dostavljeni i dostatni dokazi koji upućuju na to da su zbog tih praksi korektivni učinci postojećih antidampinških mjera za toplovaljane proizvode od nehrđajućeg čelika narušeni i u smislu količine i u smislu cijena. Konkretno, u zahtjevu su dostavljeni dostatni dokazi da je uvoz toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika izvršen po cijenama nižima od neštetne cijene utvrđene u početnom ispitnom postupku. Te su tvrdnje, uključujući argumente o udjelu turskog uvoza, dodatno analizirane tijekom ispitnog postupka.

(29)

Kad je riječ o tvrdnjama o interesu Unije, Komisija je podsjetila na to da interes Unije nije razlog za pokretanje postupka na temelju članka 13. osnovne uredbe.

(30)

Uzimajući u obzir prethodno navedeno Komisija je odbacila tvrdnje da zahtjev nije sadržavao dostatne dokaze koji opravdavaju pokretanje ispitnog postupka.

(31)

Kad je riječ o primjedbama društva Çolakoğlu da se indonezijske ploče uvezene u Uniju možda prerađuju u toplovaljane proizvode od nehrđajućeg čelika unutar Unije, Komisija je napomenula da ta praksa nije obuhvaćena opsegom ovog ispitnog postupka. Doista, uredbom o pokretanju postupka ispitni postupak ograničen je na uvoz toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika iz Turske u Uniju i postupke prerade koji se odvijaju u Turskoj. Međutim, Komisija je primila na znanje tvrdnju društva Çolakoğlu te će dodatno analizirati može li uvoz ploča od nehrđajućeg čelika iz Indonezije u Uniju biti element različitih praksi izbjegavanja mjera. Komisija je počela pratiti uvoz ploča od nehrđajućeg čelika iz Indonezije u Uniju te je, prema podacima Eurostata, taj uvoz prestao u listopadu 2022.

1.6.   Pravo na obranu

(32)

Nakon objave Çolakoğlu je tvrdio da je Komisija povrijedila njegovo pravo na obranu u skladu s člankom 6. stavkom 7. osnovne uredbe, člankom 296. UFEU-a i njegovim pravom na dobru upravu u skladu s člankom 41. Povelje Europske unije o temeljnim pravima jer nije razmotrila mnoge argumente koji su dostavljeni tijekom ispitnog postupka. Konkretno, Çolakoğlu je smatrao da je prekršeno njegovo pravo na dobru upravu jer Komisija nije proširila opseg ispitnog postupka na ploče od nehrđajućeg čelika iz Indonezije uvezene izravno u Uniju.

(33)

Komisija je podsjetila na to da je 30. siječnja 2023. zainteresiranim stranama objavila osnovne činjenice i razmatranja na kojima se temelje njezini zaključci. Sve su strane dobile 15 dana za iznošenje primjedbi. Razmotreni su svi argumenti koje su iznijeli Çolakoğlu i druge zainteresirane strane, ali to ne znači da je svaki izneseni argument trebalo izričito razmotriti u dokumentu o objavi (6). Komisija mora propisno obrazložiti i detaljno objasniti svoje nalaze i zaključke, kao što je učinila u dokumentu o objavi. Çolakoğlu je nakon objave dostavio primjedbe te mu je odobreno saslušanje. Komisija je propisno razmotrila sve iznesene primjedbe, kako je navedeno u nastavku. Kad je riječ o uvozu indonezijskih ploča od nehrđajućeg čelika u Uniju, Komisija je podsjetila na to da je u objavi, koja se odražava u uvodnoj izjavi 31., propisno objasnila razloge zbog kojih ta navodna praksa nije obuhvaćena predmetnim ispitnim postupkom. Isto tako, suprotno tvrdnjama društva Çolakoğlu, Komisija nije iskoristila nikakvo diskrecijsko pravo jer joj je uredbom o pokretanju postupka omogućeno samo ispitivanje drugih mogućih praksi izbjegavanja mjera koje se odvijaju izvan Unije, osobito u Turskoj. Stoga je Komisija smatrala da su prava društva Çolakoğlu na obranu u potpunosti poštovana te je odbacila tu tvrdnju.

1.7.   Razdoblje ispitnog postupka i izvještajno razdoblje

(34)

Razdoblje ispitnog postupka obuhvaćalo je razdoblje od 1. siječnja 2018. do 30. lipnja 2022. („razdoblje ispitnog postupka” ili „RIP”). Za razdoblje ispitnog postupka prikupljeni su podaci kako bi se, među ostalim, ispitala navodna promjena strukture trgovine nakon uvođenja mjera za predmetni proizvod i postojanje prakse, obrade ili rada za koji ne postoji dostatni valjani uzrok ili ekonomska opravdanost osim uvođenja pristojbe. Prikupljeni su i detaljniji podaci za razdoblje od 1. srpnja 2021. do 30. lipnja 2022. („izvještajno razdoblje”) kako bi se ispitalo je li uvozom narušen korektivni učinak mjera na snazi u smislu cijena i/ili količina te postojanje dampinga.

1.8.   Ispitni postupak

(35)

Komisija je o pokretanju ispitnog postupka službeno obavijestila indonezijska i turska tijela, poznate proizvođače izvoznike u tim zemljama, industriju Unije i predsjednika Vijeća za pridruživanje EU-a i Turske.

(36)

Osim toga, Komisija je od Misije Turske pri Europskoj uniji zatražila da joj dostavi imena i adrese proizvođača izvoznika i/ili predstavničkih udruženja koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku, uz turske proizvođače izvoznike koje je u zahtjevu naveo podnositelj zahtjeva.

(37)

Obrasci zahtjeva za izuzeće za proizvođače/izvoznike u Turskoj, upitnici za proizvođače/izvoznike u Indoneziji te za uvoznike u Uniji stavljeni su na raspolaganje na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu.

(38)

Pet društava sa sjedištem u Turskoj dostavilo je obrasce zahtjeva za izuzeće. Riječ je o sljedećim društvima:

—

Saritas Celik San.ve tic. A.S. („Saritas”)

—

Üças Paslanmaz Çelik iç ve tic. A.S. („UCAS”)

—

AST Turkey Metal Sanayi ve tic. A.S. („AST”)

—

Poyraz Paslanmaz Sanayi ve diş ticaret Limited Sirk („Poyraz”)

—

Çolakoğlu Metalurji A.Ş. („Çolakoğlu”).

(39)

Osim toga, jedan uvoznik i korisnik iz Unije, Marcegaglia, dostavio je odgovor na upitnik.

(40)

Zainteresirane strane dobile su priliku iznijeti svoja stajališta u pisanom obliku i zatražiti saslušanje u roku određenom u uredbi o pokretanju ispitnog postupka. Sve su strane obaviještene da bi se, ako ne dostave sve relevantne informacije ili ako dostave nepotpune, lažne ili obmanjujuće informacije, mogao primijeniti članak 18. osnovne uredbe te donijeti nalazi na temelju raspoloživih podataka.

(41)

Saslušanje s društvom Marcegaglia održano je 4. listopada 2022.

(42)

Nakon objave 30. siječnja 2023. održana su saslušanja s društvom Marcegaglia 8. veljače 2023. i s društvom Çolakoğlu 10. veljače 2023.

2.   REZULTATI ISPITNOG POSTUPKA

2.1.   Opće napomene

(43)

U skladu s člankom 13. stavkom 1. osnovne uredbe potrebno je analizirati sljedeće elemente kako bi se procijenilo moguće izbjegavanje mjera:

—

je li promijenjena struktura trgovine između Indonezije, Turske i Unije,

—

je li ta promjena proizašla iz prakse, obrade ili rada za koje ne postoji dostatni valjani uzrok ili ekonomska opravdanost osim uvođenja antidampinških mjera na snazi,

—

postoji li dokaz o šteti ili jesu li narušeni korektivni učinci antidampinških mjera na snazi u smislu cijena i/ili količina proizvoda iz ispitnog postupka, te

—

postoji li dokaz o dampingu u odnosu na prethodno utvrđene uobičajene vrijednosti za predmetni proizvod.

(44)

U zahtjevu se navodi slanje predmetnog proizvoda iz Turske u Uniju nakon što se u Turskoj provedu postupci njegova sklapanja/dovršavanja. U tom pogledu Komisija je posebno analizirala jesu li ispunjeni kriteriji utvrđeni u članku 13. stavku 2. osnovne uredbe, konkretno:

—

je li sastavljanje/dovršavanje započelo ili se bitno povećalo od, ili neposredno prije, pokretanja antidampinškog ispitnog postupka i jesu li predmetni dijelovi iz zemlje na koju se primjenjuju mjere, i

—

čine li dijelovi 60 % ili više od ukupne vrijednosti dijelova sastavljenog proizvoda i je li dodana vrijednost dijelova uključenih tijekom sastavljanja ili dovršavanja bila veća od 25 % troškova proizvodnje.

2.2.   Suradnja i status proizvođača izvoznika

(45)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 38., pet društava sa sjedištem u Turskoj zatražilo je izuzeće od mjera ako se one prošire na Tursku.

(46)

Tri od njih, Saritas, UCAS i AST, nisu smatrana proizvođačima izvoznicima. Nakon analize informacija dostavljenih u njihovim zahtjevima Komisija je zaključila da, iako su ta društva bila uključena u kupnju i preprodaju proizvoda iz ispitnog postupka, ona ga nisu proizvodila. Proizvod iz ispitnog postupka kupljen je od drugih subjekata, koji su bili stvarni proizvođači. Stoga se ta društva nisu mogla smatrati proizvođačima. Člankom 13. stavkom 4. osnovne uredbe predviđena je mogućnost samo za proizvođače da podnesu zahtjev za izuzeće od proširenja antidampinških pristojbi. To se odražava u uvodnoj izjavi 27. uredbe o pokretanju postupka, u kojoj je izričito navedeno da se izuzeća mogu odobriti samo proizvođačima proizvoda iz ispitnog postupka u Turskoj. Budući da je utvrđeno da ta društva nisu proizvođači, nisu imala pravo podnijeti zahtjev za izuzeće.

(47)

Kad je riječ o društvu Poyraz, Komisija je primila vrlo manjkav odgovor, u kojem su bitni dijelovi obrasca zahtjeva za izuzeće u potpunosti nedostajali ili su bili nepotpuni. Nakon dopisa za dopunu podataka to je društvo dostavilo odgovor u kojem su potrebne informacije i dalje bile vrlo manjkave ili ih nije bilo. Stoga je Komisija obavijestila to društvo da pri utvrđivanju je li ono proizvođač u smislu članka 13. stavka 4. osnovne uredbe namjerava primijeniti raspoložive podatke u skladu s člankom 18. stavkom 1. osnovne uredbe. U svojem odgovoru društvo jeobjasnilo zašto nije dostavilo potpunije informacije i pozvalo je Komisiju da prikupi više podataka u njegovim poslovnim prostorima. To društvo nije dostavilo dodatne informacije kojima bi ispravilo ili dopunilo manjkave dijelove svojeg odgovora na upitnik.

(48)

Međutim, iako je odgovor bio nepotpun, potvrdio je da je Poyraz kupovao toplovaljane kolute od nehrđajućeg čelika uglavnom u Indoneziji, a zatim ih preprodavao (moguće izrezane i određene veličine) djelomično na tržištu Unije. Iako to društvo Komisiji nije moglo dostaviti informacije o eventualnim troškovima prerade ni detaljan popis prodaje u Uniji, iz odgovora je jasno da je Poyraz kupovao i preprodavao predmetni proizvod. Stoga se Poyraz nije mogao smatrati proizvođačem u smislu članka 13. stavka 4. osnovne uredbe pa nije mogao dobiti izuzeće. Zahtjev za izuzeće stoga je odbijen.

(49)

Çolakoğlu je surađivao u cijelom ispitnom postupku tako što je dostavio obrazac zahtjeva za izuzeće i odgovore na dopise za dopunu podataka koji su mu poslani. Tako je suradnja turskih proizvođača izvoznika bila općenito na relativno visokoj razini jer je obujam izvoza toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika društva Çolakoğlu u Uniju činio [88 %–93 %] ukupnog obujma uvoza iz Turske tijekom izvještajnog razdoblja, kako je navedeno u statističkim podacima Eurostat-a o uvozu.

(50)

Komisija je u skladu s člankom 16. osnovne uredbe obavila posjet radi provjere u poslovnim prostorima društva Çolakoğlu. Çolakoğlu je gotovo sav svoj glavni ulazni materijal (nehrđajuće čelične ploče) uvezao iz Indonezije.

(51)

Uvoznik i korisnik iz Unije Marcegaglia također je surađivao i dostavio informacije o kupnji indonezijskih ploča od nehrđajućeg čelika, naknadnoj preradi u Turskoj i uvozu toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika u Uniju. Marcegaglia je zatražio da se s njim postupa kao s proizvođačem izvoznikom. Svoj je zahtjev obrazložio prirodom svojeg poslovanja jer je kupio ploče iz Indonezije, zatim dao te ploče toplo valjati na temelju ugovora o preradi s društvom Çolakoğlu u Turskoj i kasnije uvezao kolute (toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika) u Uniju. Prema tome, društvo Marcegaglia bilo je vlasnik sirovine (ploča) i konačnog proizvoda (toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika) tijekom cijelog postupka, što je potvrđeno ispitnim postupkom. Međutim, s obzirom na to da su se stvarne aktivnosti proizvodnje/prerade odvijale u prostorima društva Çolakoğlu (7) u Turskoj, Komisija je zaključila da se društvo Marcegaglia ne može smatrati proizvođačem izvoznikom koji ima pravo zatražiti izuzeće.

2.3.   Promjena strukture trgovine

2.3.1.   Uvoz toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika

(52)

U tablici 1 u nastavku prikazano je kretanje uvoza toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika iz Indonezije i Turske u razdoblju ispitnog postupka.

Tablica 1

Uvoz toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika u Uniju u razdoblju ispitnog postupka (u tonama)

 

2018.

2019.

2020.

2021.

Izvještajno razdoblje

Indonezija

44 647

81 041

3 695

105 784

128 191

Indeks (osnovica = 2018.)

100

182

8

237

287

 

 

 

 

 

 

Turska

1 611

2 137

21 500

33 236

50 015

Indeks (osnovica = 2018.)

100

133

1 335

2 064

3 106

Izvor: Eurostat

(53)

U tablici 1 vidljivo je da se obujam uvoza toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika iz Turske u Uniju povećao s 1 611 tona 2018. na 50 015 tona u izvještajnom razdoblju. Najznačajnije povećanje obujma uvoza zabilježeno je od 2019. do 2020., kad se obujam povećao više od deset puta, s 2 137 tona 2019. na 21 500 tona 2020. To se povećanje vremenski podudaralo s pokretanjem početnog ispitnog postupka u kolovozu 2019. i uvođenjem konačnih mjera u listopadu 2020. Od 2020. obujam uvoza iz Turske nastavio se znatno povećavati te je tijekom izvještajnog razdoblja dosegnuo 50 015 tona. Ukupni obujam uvoza iz Turske povećao se više od 30 puta tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(54)

Istodobno se obujam uvoza toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika iz Indonezije povećao s 44 647 tona 2018. na 128 191 tonu u izvještajnom razdoblju. Obujam uvoza povećao se od 2018. do 2019. za 82 %. Od 2018. do 2020. tijekom početnog ispitnog postupka obujam uvoza toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika iz Indonezije znatno se smanjio. Obujam uvoza smanjio se 2020. na manje od jedne dvadesetine obujma iz 2019. Od 2021. do izvještajnog razdoblja obujam uvoza toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika iz Indonezije oporavio se i ponovno počeo povećavati (za više od 50 %) u usporedbi s razinama iz 2019. Općenito, obujam uvoza toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika iz Indonezije u Uniju gotovo se utrostručio tijekom razdoblja ispitnog postupka, ali to je povećanje u relativnom smislu bilo znatno manje od povećanja uvoza iz Turske.

2.3.2.   Obujam izvoza ploča od nehrđajućeg čelika iz Indonezije u Tursku

(55)

U tablici 2 u nastavku prikazano je kretanje obujma uvoza ploča od nehrđajućeg čelika iz Indonezije u Tursku na temelju statističkih podataka o uvozu u Tursku iz baze podataka GTA (8).

Tablica 2

Uvoz ploča od nehrđajućeg čelika iz Indonezije u Tursku u razdoblju ispitnog postupka (u tonama)

 

2018.

2019.

2020.

2021.

Izvještajno razdoblje

Indonezija

0

6 368

14 172

60 684

40 513

Indeks (osnovica = 2019.)

0

100

223

953

636

Izvor: baza podataka GTA

(56)

Glavni ulazni materijal za proizvodnju toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika jesu ploče od nehrđajućeg čelika. Taj se ulazni materijal zatim dalje prerađuje, odnosno toplo valja, kako bi se dobili toplovaljani proizvodi od nehrđajućeg čelika. Dokazi dostupni Komisiji pokazali su da su toplovaljani proizvodi od nehrđajućeg čelika koji se izvoze u Uniju iz Turske proizvedeni uglavnom od ploča od nehrđajućeg čelika.

(57)

Iz tablice 2 vidljivo je da se uvoz ploča od nehrđajućeg čelika iz Indonezije u Tursku znatno povećao, s nule 2018. na 40 513 tona u izvještajnom razdoblju. Uvoz iz Indonezije činio je oko 99,9 % ukupnog obujma uvoza ploča od nehrđajućeg čelika u Tursku svake godine u razdoblju od 2019. do izvještajnog razdoblja. Nadalje, znatno povećanje uvoza ploča od nehrđajućeg čelika iz Indonezije u Tursku također se vremenski podudaralo s početkom opskrbe kupca iz Unije (Marcegaglia) od strane društva Çolakoğlu 2019., što je dovelo do povećane potrošnje ploča od nehrđajućeg čelika u Turskoj za proizvodnju toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika. Nadalje, Komisija je utvrdila da je ukupan uvoz ploča od nehrđajućeg čelika iz Indonezije u Tursku stigao u prostore društva Çolakoğlu.

(58)

Znatno povećanje obujma uvoza ploča od nehrđajućeg čelika iz Indonezije u Tursku upućivalo je na sve veću potražnju za takvim ulaznim materijalima u Turskoj, što se uvelike može objasniti povećanjem proizvodnje i izvoza toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika iz Turske u izvještajnom razdoblju. To potvrđuju i informacije koje je dostavio Çolakoğlu.

(59)

Nakon objave Çolakoğlu je tvrdio da nije bilo promjene u strukturi trgovine jer se uvoz iz Indonezije povećao i uvoz indonezijskih toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika nije zamijenjen uvozom turskih toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika. Tvrdio je i da je, s obzirom na to da nije bilo zamjene uvoza, Komisija odstupila od svoje uobičajene prakse utvrđivanja promjene strukture trgovine.

(60)

Komisija je napomenula da se člankom 13. osnovne uredbe ne zahtijeva da uvoz iz zemlje na koju se primjenjuju mjere bude potpuno zamijenjen uvozom iz drugih izvora da bi se utvrdila promjena strukture trgovine. Osim toga, zaključak Komisije o promjeni strukture trgovine nije odstupao od uobičajene Komisijine prakse jer je u nekim prethodnim slučajevima utvrđeno i postojanje promjene strukture trgovine, unatoč povećanju uvoza iz zemlje na koju se primjenjuju antidampinške mjere (9).

2.3.3.   Zaključak o promjeni strukture trgovine

(61)

Iako uvoz toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika iz Turske nije zamijenio uvoz iz Indonezije, za koji je također zabilježen porast, ispitnim postupkom utvrđeno je da je znatan obujam ploča od nehrđajućeg čelika uvezenih iz Indonezije dodatno prerađen u toplovaljane proizvode od nehrđajućeg čelika u Turskoj i kasnije izvezen u Uniju. Povećanje izvoza toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika iz Turske u Uniju vidljivo iz tablice 1, zajedno sa znatnim povećanjem izvoza ploča od nehrđajućeg čelika iz Indonezije u Tursku u razdoblju ispitnog postupka, što je vidljivo iz tablice 2, čini promjenu strukture trgovine između Indonezije, Turske i Unije u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe.

2.4.   Praksa, obrada ili rad za koji ne postoji dostatni valjani uzrok ili ekonomska opravdanost osim uvođenja antidampinške pristojbe

(62)

Ispitnim postupkom otkriveno je da postoji ugovor o preradi između društava Marcegaglia i Çolakoğlu na temelju kojeg je društvo Marcegaglia kupilo ploče od nehrđajućeg čelika iz Indonezije, otpremilo te ploče u Tursku da ih Çolakoğlu dalje preradi u toplovaljane proizvode od nehrđajućeg čelika, koje će Marcegaglia kasnije uvesti u Uniju. O tom ugovoru o preradi pregovaralo se krajem 2018., prije pokretanja početnog ispitnog postupka.

(63)

U tablici 3 prikazan je razvoj izvoza toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika društva Çolakoğlu u Uniju koji su obuhvaćeni ugovorom o preradi s društvom Marcegaglia.

Tablica 3

Izvoz toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika društva Çolakoğlu u Uniju (u tonama)

 

2018.

2019.

2020.

2021.

Izvještajno razdoblje

Izvoz toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika društva Çolakoğlu u Uniju

0

5 –10

10 000 –15 000

25 000 –30 000

40 000 –50 000

Izvor: provjereni podaci koje su dostavila društva

(64)

Iz tablice 3 vidljivo je da se izvoz društva Çolakoğlu znatno povećao, s nule 2018. na više od 40 000 tona u izvještajnom razdoblju.

(65)

Ispitnim postupkom otkriveno je i da je gotovo cijeli izvoz društva Çolakoğlu u Uniju izvršen na temelju ugovora o preradi s društvom Marcegaglia. Slično tome, Çolakoğlu je gotovo sve ploče uvezene u Tursku iz Indonezije dodatno preradio u toplovaljane proizvode od nehrđajućeg čelika na temelju ugovora o preradi koji su sklopila ta društva.

(66)

Iako su možda postojali drugi razlozi za uspostavu tog aranžmana osim postojećih mjera, tj. osiguravanje sigurnosti opskrbe za društvo Marcegaglia i opskrba tržišta nehrđajućeg čelika u Turskoj, drugi elementi snažno upućuju na povezanost s uvođenjem pristojbi:

—

Iako je ugovor o preradi dogovoren prije pokretanja početnog ispitnog postupka, nije u potpunosti ostvaren prije pokretanja početnog ispitnog postupka.

—

Aktivnosti na temelju ugovora o preradi bitno su se pojačale tek nakon što je početni ispitni postupak započeo i znatno su se pojačale nakon uvođenja konačnih mjera.

(67)

Komisija je napomenula da je ugovor o preradi sklopljen radi opskrbe tržišta Unije, a ne domaćeg turskog tržišta. Naime, Çolakoğlu je na domaćem turskom tržištu prodao manje od 2 % toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika proizvedenih od ploča uvezenih iz Indonezije.

(68)

Komisija je analizirala i tvrdnju društva Marcegaglia da je ugovor o preradi sklopljen kako bi se osigurala sigurnost opskrbe jer se potražnja znatno povećala i industrija Unije je nije mogla zadovoljiti. U tom je pogledu utvrđeno da su postupci sklapanja/dovršavanja u Turskoj započeli u znatnom opsegu tek nakon pokretanja početnog ispitnog postupka protiv Indonezije. Ugovor se nije odnosio samo na osiguranje opskrbe iz Turske, nego je zbog toga što se odnosio na preradu bio posebno usmjeren na to da se opskrba temelji na pločama od nehrđajućeg čelika iz Indonezije, zemlje na koju se primjenjuju mjere. Nadalje, indonezijski proizvođač ploča od nehrđajućeg čelika bio je i dobavljač toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika. Obično se radi sigurnosti opskrbe ne pomiče korak naviše u lancu vrijednosti svojeg vertikalno integriranog dobavljača. Naravno, iznimka od toga su situacije u kojima se odgovara na moguće mjere koje utječu na niži korak u tom lancu vrijednosti, u ovom slučaju na antidampinšku pristojbu na uvoz toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika iz Indonezije.

(69)

Nakon objave društva Marcegaglia i Çolakoğlu tvrdila su da njihov poslovni odnos nije ovisio o postojanju antidampinške pristojbe na uvoz toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika iz Indonezije. Oba su društva tvrdila da se o ugovoru o preradi između njih pregovaralo prije pokretanja početnog ispitnog postupka te da su u dugogodišnjem poslovnom odnosu koji je započeo prije više od deset godina. Njihov ugovor o preradi bio je dio njihova šireg dogovora da Çolakoğlu prerađuje proizvode od nehrđajućeg čelika i proizvode od ugljičnog čelika.

(70)

Komisija je napomenula da, čak i ako se uzme u obzir da su društva Marcegaglia i Çolakoğlu u poslovnom odnosu dulje od deset godina i da je njihov ugovor o preradi navodno bio dio šireg dogovora, kako je navedeno i u uvodnoj izjavi 66., praksa koja je predmet ovog ispitnog postupka, tj. prerada ploča od nehrđajućeg čelika iz Indonezije u toplovaljane proizvode od nehrđajućeg čelika u Turskoj koji su se zatim izvozili u Uniju, nije se u potpunosti ostvarila prije pokretanja početnog ispitnog postupka. Ta se praksa pojačala nakon što je početni ispitni postupak započeo, a još se više pojačala nakon uvođenja konačnih mjera. Drugim riječima, početak predmetne prakse, unatoč dugotrajnom odnosu, vremenski se podudarao s pokretanjem početnog ispitnog postupka i kasnijim uvođenjem mjera te se nije ostvario ni u jednoj ranijoj fazi. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(71)

Çolakoğlu je tvrdio da postoji ekonomska opravdanost povezana s postojanjem potražnje za turskim toplovaljanim proizvodima od nehrđajućeg čelika u EU-u i u Turskoj. Tom bi se potražnjom opravdala ulaganja u razvoj proizvodnje toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika u Turskoj izvršena prije pokretanja početnog ispitnog postupka.

(72)

Komisija je na početku napomenula da praksa za koju je utvrđeno da je izbjegavanje antidampinških pristojbi na snazi nije proizvodnja toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika u Turskoj kao takva. Praksa za koju je utvrđeno da je izbjegavanje mjera odnosi se na uvoz ploča od nehrđajućeg čelika iz Indonezije u Tursku, njihovo valjanje u toplovaljane proizvode od nehrđajućeg čelika i njihovu prodaju na tržištu Unije. Stoga je pitanje jesu li ulaganja u razvoj kapaciteta bila ekonomski opravdana bilo nevažno s obzirom na Komisijine nalaze o izbjegavanju mjera. Nadalje, Komisija je napomenula da je, iako je Çolakoğlu izgradio kapacitete za proizvodnju vlastitih ploča od nehrđajućeg čelika u Turskoj, ta proizvodnja bila vrlo ograničena. Naime, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 91. u nastavku, ploče turskog podrijetla činile su u izvještajnom razdoblju manje od 0,5 %ploča koje je Çolakoğlu koristio za proizvodnju toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika izvezenih u Uniju. Stoga, neovisno o tome postoje li drugi razlozi za ulaganja društva Çolakoğlu u postrojenja za proizvodnju nehrđajućeg čelika osim izbjegavanja mjera, predmetna ulaganja nisu upotrijebljena za opskrbu Unije toplovaljanim proizvodima od nehrđajućeg čelika proizvedenima od ploča turskog podrijetla jer se gotovo sav izvoz društva Çolakoğlu temeljio na toplovaljanim proizvodima od nehrđajućeg čelika proizvedenima od indonezijskih ploča u izvještajnom razdoblju. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(73)

Nakon objave društvo Marcegaglia tvrdilo je da postoji ekonomska opravdanost zbog njegova poslovnog modela, koji se temeljio na diversifikaciji izvora opskrbe i na fleksibilnosti potrebnoj kako bi se moglo nositi s dostupnošću toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika na tržištu ovisno o fluktuacijama potražnje za proizvodima na kraju proizvodnog lanca. Činjenica da je dostupnost crnih toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika na tržištu Unije bila ograničena, uključujući uvoz iz trećih zemalja, navodno opravdava strategiju društva Marcegaglia da kupuje ploče od nehrđajućeg čelika iz Indonezije radi prerade u crne toplovaljane proizvode od nehrđajućeg čelika na temelju ugovorâ o preradi. Nadalje, društvo Marcegaglia tvrdilo je da Komisija nije uzela u obzir činjenicu da Indonezija ima najveće kapacitete za ploče od nehrđajućeg čelika na svijetu i da je, za razliku od drugih zemalja, spremna opskrbljivati društvo Marcegaglia pločama tražene kvalitete i u količinama koje su mu potrebne. Navodno se druge zemlje ili usredotočuju na toplovaljane proizvode od nehrđajućeg čelika ili imaju veliku potražnju za tim proizvodima zbog proizvoda na kraju proizvodnog lanca.

(74)

Komisija je napomenula da, uzimajući u obzir prethodno opisani poslovni model, ta tvrdnja ne poništava argumente navedene u uvodnim izjavama od 66. do 68. Osim toga, indonezijski toplovaljani proizvodi od nehrđajućeg čelika bili su dostupni na tržištu Unije nakon plaćanja antidampinških pristojbi, što je vidljivo iz povećanja uvoza iz Indonezije. Nadalje, nije bilo dokaza da bi navodne fluktuacije u dostupnosti proizvoda na kraju proizvodnog lanca utjecale samo na dostupnost toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika, ali ne i na njegov ulazni materijal korak više u proizvodnom lancu (ploče od nehrđajućeg čelika), što bi dovelo do obilja indonezijskih ploča i nestašice indonezijskih toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika. Osim toga, tvrdnja da sve ostale zemlje, osim Indonezije, nisu mogle ili nisu htjele isporučiti društvu Marcegaglia dostatne količine kvalitetnih ploča, nije potkrijepljena nikakvim dokazima. Ta je tvrdnja stoga odbačena.

(75)

Nakon objave Marcegaglia je tvrdio da ekonomsku opravdanost ugovora o preradi s društvom Çolakoğlu potvrđuju njegova nedavna znatna ulaganja. U siječnju 2023. Marcegaglia je kupio čeličanu u Ujedinjenoj Kraljevini. Marcegaglia je tvrdio da je to stjecanje postrojenja za proizvodnju ploča od nehrđajućeg čelika potaknuto potrebom za osiguravanjem vlastitog pouzdanog i stabilnog izvora opskrbe toplovaljanim proizvodima od nehrđajućeg čelika. Međutim, budući da kupljena čeličana proizvodi ploče od nehrđajućeg čelika, ali nema postrojenja za toplo valjanje, Marcegaglia je tvrdio da će u budućnosti trebati partnerstvo drugog postrojenja za preradu ploča od nehrđajućeg čelika proizvedenih u Ujedinjenoj Kraljevini u toplovaljane proizvode od nehrđajućeg čelika, u Uniji ili izvan nje. U tom se pogledu Çolakoğlu pokazao pouzdanim i učinkovitim partnerom kojeg bi se moglo angažirati i za preradu ploča proizvedenih u Ujedinjenoj Kraljevini u toplovaljane proizvode od nehrđajućeg čelika. Nadalje, Marcegaglia je istaknuo da se, s obzirom na to da će uskoro moći zadovoljiti svoju potražnju za pločama od nehrđajućeg čelika proizvodnjom ploča u Ujedinjenoj Kraljevini, u budućnosti ne može očekivati daljnji uvoz toplovaljanih proizvoda ili ploča od nehrđajućeg čelika iz Indonezije.

(76)

Komisija je smatrala da bi taj nedavni razvoj događaja mogao dovesti do promjene izvora opskrbe pločama od nehrđajućeg čelika u bliskoj budućnosti. Međutim, to je stjecanje provedeno u siječnju 2023., tj. nakon izvještajnog razdoblja, i nije sadržavalo nikakvo jamstvo o tome hoće li ili kada prestati utvrđena praksa izbjegavanja mjera.

(77)

Kad je riječ o navodnoj budućoj promjeni okolnosti, Komisija je napomenula da, nakon jedne godine od proširenja mjera, društva Marcegaglia ili Çolakoğlu mogu zatražiti reviziju mjere za sprečavanje izbjegavanja mjera u skladu s člankom 11. stavkom 3. osnovne uredbe u slučaju trajne promjene. Doista, takva bi promjena mogla biti povezana s kupnjom ploča od nehrđajućeg čelika proizvedenih u Ujedinjenoj Kraljevini koja zamjenjuje kupnju ploča od nehrđajućeg čelika iz Indonezije, pod uvjetom da se može dokazati da bi takva promjena bila trajne prirode.

(78)

S obzirom na sve te elemente Komisija je zaključila da za postupke dovršavanja društva Çolakoğlu ne postoji dostatni valjani uzrok ili ekonomska opravdanost osim uvođenja pristojbe. Do promjene strukture trgovine došlo je jer su aktivnosti započele, a zatim se znatno povećale nakon pokretanja početnog ispitnog postupka.

2.5.   Početak ili bitno povećanje aktivnosti

(79)

Člankom 13. stavkom 2. točkom (a) osnovne uredbe zahtijeva se da postupak sastavljanja ili dovršavanja mora započeti ili se bitno povećati od, ili neposredno prije, pokretanja antidampinškog ispitnog postupka, pri čemu predmetni dijelovi moraju uglavnom biti iz zemalja na koje se primjenjuju antidampinške mjere.

(80)

Kako je opisano u odjeljku 2.4., Çolakoğlu je znatno povećao izvoznu prodaju tijekom razdoblja ispitnog postupka, a gotovo sav kupljeni glavni ulazni materijal, ploče od nehrđajućeg čelika, uvezen je iz Indonezije.

(81)

Stoga je Komisija zaključila da su se postupci sklapanja ili dovršavanja bitno povećali od pokretanja početnog ispitnog postupka, kako se zahtijeva člankom 13. stavkom 2. točkom (a) osnovne uredbe.

2.6.   Vrijednost dijelova i dodana vrijednost

(82)

U članku 13. stavku 2. točki (b) osnovne uredbe navodi se da je, kad je riječ o postupcima sastavljanja ili dovršavanja, uvjet za utvrđivanje izbjegavanja mjera taj da dijelovi iz zemalja na koje se primjenjuju mjere moraju činiti 60 % ili više ukupne vrijednosti dijelova sastavljenog proizvoda te da dodana vrijednost dijelova uključenih tijekom sastavljanja ili dovršavanja mora biti manja od 25 % troškova proizvodnje.

(83)

Nakon objave Çolakoğlu je ponovio svoju tvrdnju da praksa, obrada ili rad nisu obuhvaćeni značenjem članka 13. stavaka 1. i 2. osnovne uredbe jer se proizvod iz ispitnog postupka, toplovaljani proizvodi od nehrđajućeg čelika, razlikuje od njegova ulaznog materijala, ploča od nehrđajućeg čelika. Ploče su razvrstane u različite tarifne brojeve od toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika jer potonji zbog znatne prerade stječu nepovlašteno podrijetlo iz Turske. Osim toga, Çolakoğlu je tvrdio da, iako su pravila o podrijetlu uređena na razini WTO-a, na razini WTO-a nije postignut dogovor o izbjegavanju mjera. Stoga bi se odlukom o proširenju postojećih mjera na uvoz toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika iz Turske narušio položaj Unije kao vodeće zagovornice konvergencije globalne trgovine. Nadalje, Çolakoğlu je uputio na predmet Čelična žičana užad i kabeli (Indija) (10), u kojem je Komisija smatrala da su pravila o nepovlaštenom podrijetlu relevantna za utvrđivanje primjenjuju li se antidampinške pristojbe.

(84)

Komisija je smatrala da razvrstavanje proizvoda iz ispitnog postupka i njegovih glavnih ulaznih materijala u carinsku tarifu i njihovo podrijetlo, ili promjena tog razvrstavanja ili podrijetla, nisu relevantni za utvrđivanje čini li postupak sklapanja/dovršavanja izbjegavanje mjera. Pravna je osnova za ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera članak 13. osnovne uredbe, a ne carinsko zakonodavstvo o podrijetlu. Naime, Sud Europske unije smatra da je isključiva svrha uredbe o proširenju antidampinške pristojbe osigurati učinkovitost te pristojbe i spriječiti njezino izbjegavanje (11). Kako bi procijenila moguće izbjegavanje mjera, kako je opisano u uvodnoj izjavi 82., Komisija je analizirala jesu li ispunjeni kriteriji iz članka 13. stavka 2. točke (b) osnovne uredbe. Osobito čine li dijelovi 60 % ili više od ukupne vrijednosti dijelova sastavljenog proizvoda i je li dodana vrijednost dijelova uključenih tijekom sklapanja ili dovršavanja bila veća od 25 % troškova proizvodnje. Osim toga, iako su članice WTO-a izričito priznale problem izbjegavanja antidampinških mjera (12), ne postoje jedinstvena pravila o izbjegavanju mjera na razini WTO-a koja bi u tom pogledu bila u suprotnosti s pravilima Unije. Naposljetku, odluka Komisije na koju upućuje Çolakoğlu nije se odnosila na primjenu članka 13. kao takvog, nego na naplatu antidampinških pristojbi u slučaju nepoštovanja uvjeta preuzete obveze. Nadalje, u sudskoj praksi objašnjeno je da upotreba izraza koji upućuje na pojam „izvor”, a ne na „podrijetlo” u članku 13. osnovne uredbe podrazumijeva da je „zakonodavac Unije namjerno odabrao udaljiti se od pravila o podrijetlu iz carinskog prava i da stoga pojam ‚izvor’ […] ima sadržaj koji je autonoman i različit od pojma ‚podrijetlo’ u smislu carinskog prava” (13). Tvrdnja je stoga odbačena.

2.6.1.   Vrijednost dijelova

(85)

Glavni ulazni materijal za proizvodnju toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika jesu ploče od nehrđajućeg čelika. Gotovo 100 % ploča od nehrđajućeg čelika koje je prerađivao Çolakoğlu uvezeno je iz Indonezije. Postupkom toplog valjanja, koji je bio postupak dovršavanja u Turskoj, te su ploče od nehrđajućeg čelika dodatno prerađene u toplovaljane proizvode od nehrđajućeg čelika. Prema provjerenim informacijama koje je dostavio Çolakoğlu, ploče od nehrđajućeg čelika činile su gotovo 100 % ukupne vrijednosti dijelova sastavljenog/dovršenog proizvoda u smislu članka 13. stavka 2. točke (b) osnovne uredbe.

(86)

Nakon objave Çolakoğlu je ponovio svoju tvrdnju da proizvodnja toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika iz ploča od nehrđajućeg čelika ne čini „sklapanje dijelova postupcima sklapanja” u smislu članka 13. stavka 2. osnovne uredbe jer postoji samo jedan dio u proizvodnji toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika. Tvrdio je i da bi upućivanje na „dovršavanje postupaka” u članku 13. stavku 2. osnovne uredbe trebalo tumačiti u kontekstu dodane vrijednosti nakon završetka sklapanja. Stoga, i s obzirom na to da se postupci koje je proveo Çolakoğlu nisu smatrali postupkom sklapanja, Çolakoğlu smatra da nisu ispunjeni uvjeti utvrđeni u članku 13. stavku 2. točkama (a) i (b) osnovne uredbe.

(87)

Komisija je odbacila te tvrdnje. Praksa opisana u uvodnoj izjavi 82. smatrala se postupkom dovršavanja koji je obuhvaćen konceptom postupaka sklapanja iz članka 13. stavka 2. osnovne uredbe, kako je navedeno i u uvodnoj izjavi 44. Osim toga, u obzir su uzeti i drugi elementi, kako je objašnjeno u nastavku.

(88)

U osnovnoj uredbi nisu definirani pojmovi „postupak sklapanja” ni „postupak dovršavanja”. Međutim, način na koji je strukturiran članak 13. stavak 2. osnovne uredbe ide u prilog tumačenju pojma „postupak sklapanja” tako da, u skladu s člankom 13. stavkom 2. točkom (b), eksplicitno uključuje i „postupak dovršavanja”. Iz toga proizlazi da „postupak sklapanja” u smislu članka 13. stavka 2. ne obuhvaća samo postupke koji se sastoje od sastavljanja dijelova složenih proizvoda, već može uključivati i daljnju obradu, tj. dovršavanje proizvoda.

(89)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 84., svrha je ispitnih postupaka koji se provode u skladu s člankom 13. osnovne uredbe osigurati učinkovitost antidampinških pristojbi i spriječiti izbjegavanje mjera. Stoga je svrha članka 13. stavka 2. osnovne uredbe obuhvatiti prakse, obrade ili rad u kojima se uglavnom koriste dijelovi iz zemlje na koju se primjenjuju mjere i u kojima se oni sastavljaju ili dovršavaju dodavanjem ograničene vrijednosti tim dijelovima.

(90)

Nakon objave Çolakoğlu je tvrdio da toplovaljani proizvodi od nehrđajućeg čelika proizvedeni od ploča turskog podrijetla nisu obuhvaćeni ispitnim postupkom. Stoga bi se proširenje mjera trebalo odnositi samo na toplovaljane proizvode od nehrđajućeg čelika proizvedene od indonezijskih ploča, a ne na toplovaljane proizvode od nehrđajućeg čelika proizvedene od ploča turskog podrijetla. Çolakoğlu je tvrdio i da nacionalna carinska tijela mogu provjeriti podrijetlo s obzirom na to da postoji održiv i praktičan način za provjeru turskog podrijetla. Konkretno, dobivanje potvrde EUR.1, kojom se dodjeljuje povlašteno podrijetlo, trebalo bi pružiti dostatna jamstva da su toplovaljani proizvodi od nehrđajućeg čelika iz te potvrde prerađeni iz ploča turskog podrijetla.

(91)

Člankom 13. stavkom 1. osnovne uredbe predviđa se proširenje pristojbi na uvoz istovjetnog proizvoda iz trećih zemalja ako su ispunjeni uvjeti. U skladu s člankom 13. stavkom 4. izuzeća od proširenja mjera mogu se odobriti proizvođačima predmetnog proizvoda za koje se utvrdi da ne sudjeluju u praksama izbjegavanja mjera. Komisija je u svojoj analizi bila obvezna uzeti u obzir svu prodaju proizvoda iz ispitnog postupka koju je u Uniji ostvario predmetni proizvođač izvoznik, uključujući prodaju proizvoda proizvedenih od ploča turskog podrijetla, a ne samo prodaju proizvoda proizvedenih od indonezijskih ploča. U tom je pogledu ispitnim postupkom potvrđeno da je Çolakoğlu izvozio u Uniju toplovaljane proizvode od nehrđajućeg čelika proizvedene uglavnom od indonezijskih ploča. Konkretno, ispitnim postupkom utvrđeno je da je tijekom izvještajnog razdoblja od [40 000–50 000] tona toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika koje je Çolakoğlu izvezao u Uniju samo [20–200] tona toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika proizvedeno od ploča turskog podrijetla, što čini maksimalno 0,5 % dijelova. Prema tome su dijelovi, ploče od nehrđajućeg čelika uvezene iz Indonezije, u izvještajnom razdoblju činili više od 99,5 % svih dijelova upotrijebljenih u ukupnoj proizvodnji toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(92)

Nakon objave Çolakoğlu je tvrdio da su prekršena njegova prava na obranu, osobito članak 6. stavak 7. osnovne uredbe i članak 296. UFEU-a jer se njegov početni zahtjev za izuzeće ne odnosi samo na toplovaljane proizvode od nehrđajućeg čelika proizvedene od indonezijskih ploča, nego i zasebno na toplovaljane proizvode od nehrđajućeg čelika proizvedene od ploča turskog podrijetla. Çolakoğlu je tvrdio da taj element nije razmotren u objavi.

(93)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 85., u skladu s člankom 13. stavkom 1. osnovne uredbe proširenje se odnosi na uvoz istovjetnog proizvoda iz trećih zemalja, a člankom 13. stavkom 4. dopuštaju se izuzeća za „proizvođače […] za koje se utvrdi da ne sudjeluju u izbjegavanju mjera”. Komisija je u dokumentu o objavi navela da je za potrebe ocjene kriterija o 60 % uzela u obzir sve ploče koje je preradio Çolakoğlu i da je gotovo 100 % ploča od nehrđajućeg čelika koje je preradio uvezeno iz Indonezije. Stoga su te ploče činile gotovo 100 % ukupne vrijednosti dijelova sastavljenog/dovršenog proizvoda u smislu članka 13. stavka 2. točke (b) osnovne uredbe. Na temelju te ocjene utvrđeno je da je Çolakoğlu sudjelovao u praksama izbjegavanja mjera u smislu članka 13. stavka 4. osnovne uredbe te mu se stoga nije moglo odobriti izuzeće na temelju te odredbe. Nadalje, Komisija je nakon objave u uvodnoj izjavi 91. potvrdila da je toplovaljane proizvode od nehrđajućeg čelika proizvedene od ploča turskog podrijetla trebala uzeti u obzir u svojoj analizi i da ih nije mogla isključiti iz opsega ispitnog postupka. Prema tome, Komisija je smatrala da su prava društva Çolakoğlu na obranu u potpunosti poštovana te je odbacila tu tvrdnju.

(94)

Komisija je stoga zaključila da je ispunjen kriterij o 60 % iz članka 13. stavka 2. točke (b) osnovne uredbe.

2.6.2.   Dodana vrijednost

(95)

Za prosječnu dodanu vrijednost utvrđenu tijekom izvještajnog razdoblja utvrđeno je da je niža od 5 %, tj. znatno niža od praga od 25 % utvrđenog člankom 13. stavkom 2. točkom (b) osnovne uredbe. Komisija stoga zaključuje da dodana vrijednost na dijelovima uključenima tijekom postupka sastavljanja ili dovršavanja predstavlja manje od 25 % troškova proizvodnje, što je uvjet iz članka 13. stavka 2. točke (b) osnovne uredbe da ti postupci čine izbjegavanje mjera.

2.7.   Umanjivanje korektivnog učinka antidampinške pristojbe

(96)

U skladu s člankom 13. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je ispitala je li uvoz proizvoda iz ispitnog postupka umanjio korektivne učinke mjera koje su trenutačno na snazi u pogledu količina i cijena.

(97)

Na temelju dostavljenih i provjerenih podataka za društva Çolakoğlu i Marcegaglia, Çolakoğlu je tijekom izvještajnog razdoblja izvezao 40 000–50 000 tona. Istodobno je podnositelj zahtjeva procijenio da je potrošnja u Uniji proizašla iz slobodne prodaje u izvještajnom razdoblju iznosila oko 1 200 000 tona. Stoga je tržišni udio uvoza iz Turske činio oko 4 % potrošnje proizašle iz slobodne prodaje u Uniji tijekom izvještajnog razdoblja i više od 3 % potrošnje proizašle iz slobodne prodaje u Uniji utvrđene u razdoblju početnog ispitnog postupka. Nadalje, s obzirom na to da je Komisija utvrdila znatan neiskorišteni kapacitet društva Çolakoğlu za toplo valjanje, to bi društvo u budućnosti moglo znatno povećati svoj obujam izvoza.

(98)

Kad je riječ o cijenama, Komisija je usporedila prosječnu neštetnu cijenu utvrđenu u početnom ispitnom postupku s ponderiranim prosječnim izvoznim cijenama CIF utvrđenima na temelju statističkih podataka Eurostata, propisno prilagođenima kako bi uključivale troškove nakon carinjenja. Komisija je upotrijebila statističke podatke Eurostata jer su se transakcije između društava Çolakoğlu i Marcegaglia temeljile na ugovoru o preradi, odnosno uključivale su naknadu za uslugu i nisu odražavale tržišnu cijenu. Ta usporedba cijena pokazala je da su proizvodi uvezeni od društva Çolakoğlu prodavani po cijenama koje su bile više od 13 % niže od cijena industrije Unije.

(99)

Marcegaglia, Çolakoğlu i vlada Republike Turske tvrdili su nakon objave da, s obzirom na povećanje uvoza iz Indonezije, postojeće mjere za indonezijski uvoz nisu imale korektivni učinak koji bi mogao biti narušen uvozom iz Turske, koji je bio znatno niži u apsolutnom smislu.

(100)

Çolakoğlu je tvrdio i da, ako se bilo kojim uvozom narušavaju korektivni učinci, to nije uvoz toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika iz Turske, nego uvoz ploča koje se navodno prerađuju u toplovaljane proizvode od nehrđajućeg čelika u Uniji s obzirom na njegov znatno veći obujam.

(101)

Komisija je podsjetila na to da, iako je obujam uvoza ploča iz Indonezije u Uniju doista bio veći od obujma uvoza toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika iz Turske, to ipak se ne mijenja nalaze ispitnog postupka prema kojima je uvoz toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika iz Turske narušavao korektivne učinke mjera, odnosno da je taj uvoz činio više od 4 % ukupne potrošnje u Uniji tijekom izvještajnog razdoblja i da su njegove cijene bile niže od ciljnih cijena Unije za više od 13 %. Nadalje, nastavak uvoza indonezijskih toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika nije značio da su početne mjere bile neučinkovite. Naime, svrha mjera nije bila uklanjanje uvoza, nego izjednačavanje uvjeta tržišnog natjecanja. Uvoz indonezijskih toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika u Uniju nastavio se, pa čak i povećao, ali podliježe pristojbi čiji je cilj uklanjanje učinaka štetnog dampinga.

(102)

Kad je riječ o uvozu indonezijskih ploča u Uniju, Komisija je napomenula da za nalaze u ovom predmetu nije relevantno pitanje postoje li drugi čimbenici koji bi mogli narušiti korektivni učinak mjera. Nadalje, člankom 13. stavkom 1. osnovne uredbe od Komisije se ne zahtijeva da analizira eventualne druge čimbenike koji bi mogli dodatno narušavati korektivne učinke pristojbe.

(103)

Nakon objave Marcegaglia je tvrdio da se, s obzirom na ograničeno tržište, uvozom crnih toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika iz Turske nisu narušavali korektivni učinci mjera na snazi protiv uvoza indonezijskih toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika.

(104)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 12., Komisija je napomenula da je u početnom ispitnom postupku zaključeno da crni i bijeli koluti imaju ista osnovna fizička i kemijska obilježja, da jedan drugom konkuriraju i da su obuhvaćeni opsegom proizvoda. Tvrdnja je stoga odbačena.

(105)

S obzirom na prethodno navedeno, Komisija je zaključila da su postojeće mjere u smislu količina i cijena bile narušene uvozom iz Turske koji je predmet ovog ispitnog postupka.

2.8.   Dokazi o dampingu

(106)

Komisija je u skladu s člankom 13. stavkom 1. osnovne uredbe ispitala i postoje li dokazi o dampingu u odnosu na uobičajene vrijednosti koje su ranije utvrđene za istovjetan proizvod.

(107)

U tu je svrhu Komisija usporedila prosječne cijene izvoza iz Turske, na temelju statističkih podataka Eurostata, s uobičajenim vrijednostima utvrđenima tijekom početnog ispitnog postupka, prilagođenima za povećanje cijena toplovaljanih koluta od nehrđajućeg čelika u Indoneziji kako su navedene u javnim bazama podataka (14). Usporedba uobičajenih vrijednosti i izvoznih cijena pokazala je da je tijekom izvještajnog razdoblja bilo izvoza toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika po dampinškim cijenama.

3.   MJERE

(108)

Na temelju prethodno navedenih nalaza Komisija je zaključila da se antidampinška pristojba uvedena na uvoz toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz Indonezije izbjegava uvozom proizvoda iz ispitnog postupka koji je iz Turske poslao Çolakoğlu.

(109)

S obzirom na to da je razina suradnje bila visoka jer je prijavljena izvozna prodaja društva Çolakoğlu činila [88 %–93 %] ukupnog obujma uvoza iz Turske u Uniju tijekom izvještajnog razdoblja te da se nijedan drugi turski proizvođač u smislu članka 13. stavka 4. osnovne uredbe nije javio i zatražio izuzeće, Komisija je zaključila da su nalazi o praksama izbjegavanja mjera od strane društva Çolakoğlu reprezentativni za sav uvoz iz Turske.

(110)

Stoga bi, u skladu s člankom 13. stavkom 1. osnovne uredbe, antidampinške mjere na snazi za uvoz toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz Indonezije trebalo proširiti na uvoz proizvoda iz ispitnog postupka.

(111)

U skladu s člankom 13. stavkom 1. drugim podstavkom osnovne uredbe, mjera koju treba proširiti trebala bi biti mjera utvrđena u članku 1. stavku 2. Provedbene uredbe (EU) 2020/1408 za „sva ostala društva”, a to je konačna antidampinška pristojba od 17,3 % koja se primjenjuje na neto cijenu franko granica Unije, neocarinjeno.

(112)

U skladu s člankom 13. stavkom 3. osnovne uredbe, kojim se utvrđuje da bi se svaka proširena mjera trebala primjenjivati na uvoz koji je u Uniju ušao uz evidentiranje uvedeno uredbom o pokretanju postupka, pristojbe bi trebalo naplatiti na takav evidentirani uvoz proizvoda iz ispitnog postupka.

4.   ZAHTJEV ZA IZUZEĆE

(113)

Kako je prethodno opisano, utvrđeno je da je društvo Çolakoğlu sudjelovalo u izbjegavanju mjera. Stoga se tom društvu nije moglo odobriti izuzeće u skladu s člankom 13. stavkom 4. osnovne uredbe.

(114)

Kako je prethodno navedeno u odjeljku 2.2., Saritas, UCAS i AST nisu se smatrali proizvođačima izvoznicima te stoga nemaju pravo podnijeti zahtjev za izuzeće. Isto tako, s obzirom na njegov manjkav odgovor, Komisija nije mogla utvrditi je li Poyraz stvarni proizvođač i ispunjava li stoga uvjete za izuzeće.

(115)

S obzirom na prethodno navedeno, nijedno društvo ne bi trebalo biti izuzeto od proširenja mjera.

5.   OBJAVA

(116)

Komisija je 30. siječnja 2023. svim zainteresiranim stranama objavila osnovne činjenice i razmatranja koji su doveli do prethodno navedenih zaključaka te ih pozvala da dostave primjedbe. Primjedbe su dostavili Çolakoğlu, Marcegaglia i vlada Republike Turske te su one propisno razmotrene.

(117)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem odbora osnovanog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Konačna antidampinška pristojba uvedena Provedbenom uredbom (EU) 2020/1408 na uvoz plosnatih valjanih proizvoda od nehrđajućeg čelika, u kolutima ili ne (uključujući proizvode koji su odrezani na određenu dužinu i uske trake), samo toplovaljanih i dalje neobrađenih i isključujući proizvode koji nisu u kolutima, širine 600 mm ili veće i debljine veće od 10 mm, podrijetlom iz Indonezije, Narodne Republike Kine i Tajvana, proširuje se na uvoz plosnatih valjanih proizvoda od nehrđajućeg čelika, u kolutima ili ne (uključujući proizvode koji su odrezani na određenu dužinu i uske trake), samo toplovaljanih i dalje neobrađenih i isključujući proizvode koji nisu u kolutima, širine 600 mm ili veće i debljine veće od 10 mm, trenutačno razvrstanih u oznake HS 7219 11, 7219 12, 7219 13, 7219 14, 7219 22, 7219 23, 7219 24, 7220 11 i 7220 12, poslanih iz Turske, bez obzira na to imaju li deklarirano podrijetlo iz Turske (oznake TARIC 7219110010, 7219121010, 7219129010, 7219131010, 7219139010, 7219141010, 7219149010, 7219221010, 7219229010, 7219230010, 7219240010, 7220110010 i 7220120010).

2.   Proširena pristojba jest antidampinška pristojba od 17,3 % koja se primjenjuje na „sva ostala društva” u Indoneziji (dodatna oznaka TARIC C999).

3.   Pristojba proširena stavcima 1. i 2. ovog članka naplaćuje se na uvoz evidentiran u skladu s člankom 2. Provedbene uredbe (EU) 2022/1310.

4.   Ako nije drukčije određeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinama.

Članak 2.

Carinskim tijelima nalaže se da obustave evidentiranje uvoza uvedeno u skladu s člankom 2. Provedbene uredbe (EU) 2022/1310, koja se stavlja izvan snage.

Članak 3.

Odbijaju se zahtjevi za izuzeće koje su dostavila društva Saritas Celik San.ve tic. A.S., Üças Paslanmaz Çelik iç ve tic. A.S., AST Turkey Metal Sanayi ve tic. A.S., Poyraz Paslanmaz Sanayi ve diş ticaret Limited Sirk i Çolakoğlu Metalurji A.Ş.

Članak 4.

1.   Zahtjevi za izuzeće od pristojbe proširene člankom 1. dostavljaju se u pisanom obliku na jednom od službenih jezika Europske unije i mora ih potpisati osoba ovlaštena za zastupanje subjekta koji traži izuzeće. Zahtjev se mora poslati na sljedeću adresu:

European Commission

Directorate-General for Trade

Directorate G Office:

CHAR 04/39

1049 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË

2.   U skladu s člankom 13. stavkom 4. Uredbe (EU) 2016/1036 Komisija može odobriti izuzeće uvoza od društava koja ne izbjegavaju antidampinške mjere uvedene Provedbenom uredbom (EU) 2020/1408 od pristojbe proširene člankom 1.

Članak 5.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 17. travnja 2023.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)   SL L 176, 30.6.2016., str. 21.

(2)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/1408 оd 6. listopada 2020. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz određenih toplovaljanih limova i koluta od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz Indonezije, Narodne Republike Kine i Tajvana (SL L 325, 7.10.2020., str. 26.).

(3)  Obavijest o pokretanju antidampinškog postupka u vezi s uvozom određenih toplovaljanih limova i koluta od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine, Tajvana i Indonezije (SL C 269 I, 12.8.2019., str. 1.).

(4)  Vidjeti uvodne izjave od 44. do 46. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2020/508 оd 7. travnja 2020. o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz određenih toplovaljanih limova i koluta od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz Indonezije, Narodne Republike Kine i Tajvana (SL L 110, 8.4.2020., str. 3.), potvrđene u uvodnim izjavama od 20. do 28. i 31. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2020/1408.

(5)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/1310 оd 26. srpnja 2022. o pokretanju ispitnog postupka o mogućem izbjegavanju antidampinških mjera uvedenih Provedbenom uredbom (EU) 2020/1408 na uvoz određenih toplovaljanih limova i koluta od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz Indonezije uvozom određenih toplovaljanih limova i koluta od nehrđajućeg čelika poslanih iz Turske, bez obzira na to imaju li deklarirano podrijetlo iz Turske, te o uvjetovanju takvog uvoza evidentiranjem (SL L 198, 27.7.2022., str. 8.).

(6)  S obzirom na to vidjeti presudu od 5. svibnja 2021., Acron protiv Komisije, T-45/19, ECLI:EU:T:2021:238, točka 95.

(7)  Za sličan zaključak vidjeti Odluku Komisije od 27. lipnja 2012. o završetku antidampinškog postupka u vezi s uvozom određenih proizvoda od koncentriranih sojinih bjelančevina podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 168, 28.6.2012., str. 38.), uvodnu izjavu 79.

(8)  https://www.gtis.com/gta/

(9)  Vidjeti primjerice Provedbenu uredbu Komisije (EU) 2022/302 оd 24. veljače 2022. o proširenju konačne antidampinške pristojbe za uvoz određenih tkanih i/ili prošivenih tkanina od staklenih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK”), uvedene Provedbenom uredbom (EU) 2020/492 kako je izmijenjena Provedbenom uredbom (EU) 2020/776, na uvoz tkanina od staklenih vlakana otpremljenih iz Maroka, bez obzira na to imaju li deklarirano podrijetlo iz Maroka, i o završetku ispitnog postupka o mogućem izbjegavanju antidampinških mjera uvedenih Provedbenom uredbom (EU) 2020/492 na uvoz tkanina od staklenih vlakana podrijetlom iz Egipta uvozom tkanina od staklenih vlakana otpremljenih iz Maroka, bez obzira na to imaju li deklarirano podrijetlo iz Maroka (SL L 46, 25.2.2022., str. 49.), uvodne izjave 50.–54.

(10)  Odluka Komisije 2006/38/EZ od 22. prosinca 2005. o izmjeni Odluke Komisije 1999/572/EZ o prihvaćanju obveza ponuđenih u vezi s antidampinškim postupkom koji se odnosi na uvoz čelične užadi i kabela podrijetlom, među ostalim, iz Indije (SL L 22, 26.1.2006., str. 54.), uvodne izjave od 42. do 44.

(11)  Presuda od 12. rujna 2019., Komisija protiv Kolachi Raj Industrial, C-709/17 P, ECLI:EU:C:2019:717, t. 96. i navedena sudska praksa.

(12)  Urugvajski krug pregovora, Odluka o izbjegavanju mjera.

(13)  Presuda od 12. rujna 2019., Komisija protiv Kolachi Raj Industrial, C-709/17 P, ECLI:EU:C:2019:717, t. 90.

(14)  Komisija je kao referentnu vrijednost uzela povećanje cijena toplovaljanih koluta od nehrđajućeg čelika u istočnoj Aziji prema publikaciji Metal Bulletin, koja uglavnom obuhvaća cijene toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika iz Indonezije. Isto povećanje cijena potvrđeno je podacima iz baze podataka GTA o svjetskom uvozu toplovaljanih proizvoda od nehrđajućeg čelika iz Indonezije.