Bruxelles, 10.6.2016.

COM(2016) 395 final

2016/0184(NLE)

Prijedlog

ODLUKE VIJEĆA

o sklapanju, u ime Europske unije, Pariškog sporazuma donesenog u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama


OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi Prijedloga

Riječ je o Prijedlogu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Europske unije, Pariškog sporazuma donesenog u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC) koju treba donijeti u skladu s člankom 218. stavkom 6. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

Na 21. konferenciji stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (konferencija COP 21), koja je održana u Parizu od 30. studenoga do 12. prosinca 2015., donesen je tekst sporazuma o jačanju globalnog odgovora na klimatske promjene. Sporazum će stupiti na snagu tridesetog dana od dana na koji najmanje 55 stranaka Konvencije koje odgovaraju za najmanje 55 % procijenjenih globalnih emisija stakleničkih plinova položi svoje isprave o ratifikaciji, prihvaćanju, odobravanju ili pristupanju.

U Komunikaciji o procjeni implikacija Pariškog sporazuma 1 Komisija je navela da Pariški sporazum treba potpisati i ratificirati što prije. Europsko vijeće izrazilo je zadovoljstvo Komunikacijom Komisije i istaknulo potrebu da Europska unija i njezine države članice mogu što prije i na vrijeme ratificirati Pariški sporazum kako bi bile ugovorne stranke čim stupi na snagu. 2 . Kao prvi su korak Komisija i Vijeće u ime Europske unije te svih 28 država članica u svoje ime potpisali Sporazum na svečanosti potpisivanja koja je održana u New Yorku 22. travnja 2016.

Pariški sporazum velik je korak prema boljoj provedbi zajedničkih mjera na svjetskoj razini i ubrzanju globalne transformacije u društvo s niskom emisijom ugljika otporno na klimatske promjene. Njime će se zamijeniti pristup oblikovan Kyotskim protokolom iz 1997., u kojem su utvrđene obveze do kraja 2020. Te se obveze neće nastaviti nakon 2020.

Pariškim sporazumom pruža se prilika za gospodarsku promjenu, stvaranje radnih mjesta i rast. On je središnji element u postizanju širih ciljeva održivog razvoja i u prioritetima EU-a u pogledu ulaganja, konkurentnosti, kružnog gospodarstva, istraživanja, inovacija i energetske tranzicije.

Pariškim sporazumom utvrđuje se dugoročni kvalitativni cilj u pogledu smanjenja emisija u skladu s nastojanjima da se rast globalne temperature ograniči na znatno manje od 2°C te da se pokuša zadržati na 1,5°C. Kako bi ostvarile taj cilj, stranke će pripremiti i održavati uzastopne nacionalno utvrđenedoprinose te o njima obavještavati. Stranke će od 2023., oslanjajući se na najnovije znanstvene podatke i podatke o provedbi, svakih pet godina pripremiti globalni pregled stanja u kojem će se pratiti napredak te razmatrati smanjenja emisija, prilagodbe i pružena potpora.

Uoči konferencije COP 21 stranke Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama predstavile su svoje planove za nacionalno utvrđene doprinose u okviru Sporazuma. Europska unija i njezine države članice bile su prva velika gospodarstva koja su 6. ožujka 2015. predstavile planove za nacionalne utvrđene doprinose koji odražavaju ciljeve okvira klimatske i energetske politike što ga je u listopadu 2014. uspostavilo Europsko vijeće 3 te plana Europske komisije za rješavanje problema globalnih klimatskih promjena nakon 2020. 4 EU je postavio ambiciozan cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za najmanje 40 % do 2030. na razini svojeg gospodarstva. 

EU je već započeo s radom na cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova za najmanje 40 %. U pogledu sektora obuhvaćenih sustavom za trgovanje emisijama (ETS) Komisija je 15. srpnja 2015. donijela Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2003/87/EZ radi poboljšanja troškovno učinkovitih smanjenja emisija i ulaganja za niske emisije ugljika. Tim se prijedlogom namjerava ostvariti navedeni cilj u sektorima obuhvaćenima sustavom EU-a za trgovanje emisijama.

Europska unija i njezine države članice izjavile su da namjeravaju djelovati zajednički u skladu s Pariškim sporazumom 5 i ta se obveza odražava u članku 4. Pariškog sporazuma. Stoga Unija i države članice, u skladu sa stavkom 18. tog članka, imaju zajedničku obvezu pripremati i održavati uzastopne nacionalno utvrđene doprinose koje namjeravaju ostvariti, obavještavati o njima te provoditi domaće mjere za ublažavanje kako bi se ostvarili ciljevi nacionalno utvrđenih doprinosa u skladu sa stavkom 2. tog članka.

Člankom 4. stavkom 16. Pariškog sporazuma utvrđena je obveza obavještavanja tajništva o tom zajedničkom djelovanju, uključujući obavještavanje o razinama emisija koje su dodijeljene svakoj stranci u relevantnom vremenskom razdoblju. Odgovarajuće razine emisija dodijeljene Uniji obuhvaćaju emisije stakleničkih plinova u skladu s Direktivom 2003/87/EZ. Odgovarajuće razine emisija država članica i uključenje korištenja zemljišta, promjena u korištenju zemljišta i aktivnosti u šumarstvu u okvir klimatske i energetske politike do 2030. utvrdit će se u budućem zakonodavstvu.

Norveška i Island izrazili su namjeru sudjelovanja u zajedničkom djelovanju Unije i njezinih država članica. Uvjeti mogućeg sudjelovanja Norveške i Islanda utvrdit će se u pratećem zakonodavstvu. Ovim prijedlogom ne dovode se u pitanje načini sudjelovanja Norveške i Islanda u zajedničkom djelovanju.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području politike

U Komunikaciji Komisije od 2. ožujka 2016. pod naslovom Razdoblje nakon Pariza: procjena implikacija Pariškog sporazuma naglašava se da je za globalni prelazak na čistu energiju potrebno promijeniti načine ulaganja i poticaje u cijelom spektru politika. Ključni je prioritet Unije stvaranje otporne energetske unije da bi građanima osigurala sigurnu, održivu, konkurentnu i povoljnu energiju. Kako bi se to ostvarilo, potrebno je nastaviti provoditi ambiciozne klimatske mjere i napredovati u drugim aspektima energetske unije.

•Usklađenost s drugim politikama Unije

U okviru klimatske i energetske politike EU-a do 2030. utvrđeni su ambiciozan cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za najmanje 40 % do 2030. na razini svojeg gospodarstva te ciljevi povećanja udjela energije iz obnovljivih izvora i energetske učinkovitosti za najmanje 27 % 6 . Provedba okvira klimatske i energetske politike do 2030. prioritet je u nastavku rada u pogledu Pariškog sporazuma. Komisija će kasnije ove godine predstaviti prijedloge za prilagodbu regulatornog okvira EU-a za energetsku učinkovitost i energiju iz obnovljivih izvora, uključujući novi model energetskog tržišta.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

Prijedlog se donosi u skladu s člankom 192. stavkom 1. zajedno s člankom 218. stavkom 6. UFEU-a. Člankom 218. UFEU-a utvrđuje se postupak pregovaranja i sklapanja sporazuma između Europske unije i trećih zemalja ili međunarodnih organizacija. Posebice se stavkom 6. predviđa da Vijeće, na prijedlog Komisije u svojstvu pregovarača, donosi odluku kojom se odobrava sklapanje sporazuma u ime Europske unije.

Europska unija u skladu s člankom 191. i člankom 192. stavkom 1. UFEU-a doprinosi, među ostalim, ostvarenju sljedećih ciljeva: očuvanju, zaštiti i poboljšanju kvalitete okoliša, promicanju mjera na međunarodnoj razini za rješavanje regionalnih, odnosno svjetskih problema okoliša, a osobito borbi protiv klimatskih promjena.

Za provedbu navedenih ciljeva u Uniji postoji zakonodavni korpus koji će se morati revidirati radi provedbe Pariškog sporazuma, a to se može ostvariti samo zakonodavstvom Unije.

2016/0184 (NLE)

Prijedlog

ODLUKE VIJEĆA

o sklapanju, u ime Europske unije, Pariškog sporazuma donesenog u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 192. stavak 1., u vezi s člankom 218. stavkom 6. točkom (a),

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta,

budući da:

(1)Na 21. konferenciji stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC), koja je održana u Parizu od 30. studenoga do 12. prosinca 2015., donesen je tekst sporazuma o jačanju globalnog odgovora na klimatske promjene.

(2)U skladu s Odlukom Vijeća (EU) 2016/590 od 11. travnja 2016. 7 Pariški sporazum potpisan je 22. travnja 2016.

(3)Pariški sporazum stupit će na snagu tridesetog dana od dana na koji najmanje 55 stranaka UNFCCC-a, koje ukupno odgovaraju za najmanje 55 % procijenjenih ukupnih emisija stakleničkih plinova, položi svoje isprave o ratifikaciji, prihvaćanju, odobravanju ili pristupanju. Stranke UNFCCC-a uključuju Uniju i njezine države članice. U zaključcima od 18. ožujka 2016. Europsko vijeće istaknulo je potrebu da Europska unija i njezine države članice mogu što prije i na vrijeme sklopiti Pariški sporazum kako bi bile ugovorne stranke čim stupi na snagu.

(4)Pariški sporazum zamjenjuje pristup u skladu s Kyotskim protokolom iz 1997.

(5)Među ostalim, u Pariškom sporazumu utvrđuje se dugoročni cilj u skladu s nastojanjima da se povišenje globalne temperature zadrži na razini koja je znatno niža od 2 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju te da se to povišenje nastoji zadržati na 1,5 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju. Kako bi ostvarile taj cilj, stranke će pripremiti i održavati uzastopne nacionalno utvrđene doprinosa te o njima obavještavati.

(6)U skladu s Pariškim sporazumom stranke trebaju svakih pet godina od 2023., oslanjajući se na najnovije znanstvene podatke i podatke o provedbi, pripremiti globalni pregled stanja u kojem će se pratiti napredak te razmatrati smanjenja emisija, prilagodbe i pružena potpora, a uzastopni doprinosi svake stranke trebaju napredovati u odnosu na trenutačni doprinos stranaka i odražavati njihove najviše moguće ciljeve.

(7)Obvezujući cilj domaćeg smanjenja emisija stakleničkih plinova za najmanje 40 % do 2030. u odnosu na 1990. poduprlo je Europsko vijeće u zaključcima od 23. i 24. listopada 2014. o okviru klimatske i energetske politike za 2030 8 . Na sastanku Vijeća 4. ožujka 2015. ti su doprinosi Unije i njezinih država članica službeno odobreni kao njihovi planirani nacionalno utvrđeni doprinosi, koji su podneseni Tajništvu UNFCCC-a 6. ožujka 2015 9 .

(8)U Komunikaciji uz Prijedlog o potpisivanju Pariškog sporazuma u ime Unije 10 naglašava se da je za globalni prelazak na čistu energiju potrebno promijeniti načine ulaganja i poticaje u cijelom spektru politika. Ključni je prioritet Unije stvaranje otporne energetske unije da bi građanima osigurala sigurnu, održivu, konkurentnu i povoljnu energiju. Kako bi se to ostvarilo, potrebno je nastaviti provoditi ambiciozne klimatske mjere i napredovati u drugim aspektima energetske unije 11 .

(9)Vijeće je u zaključcima od 18. rujna 2015. potvrdilo da Unija i njezine države članice namjeravaju djelovati zajednički u skladu s Pariškim sporazumom te je izrazilo zadovoljstvo namjerom Norveške i Islanda da sudjeluju u tom zajedničkom djelovanju.

(10)Dogovor o zajedničkom djelovanju Unije i država članica postići će se naknadno te će obuhvaćati odgovarajuću razinu emisija dodijeljenu Uniji u skladu s Direktivom 2003/87/EZ i odgovarajuće razine emisija država članica.

(11)Člankom 4. stavkom 16. Pariškog sporazuma utvrđena je obveza obavještavanja tajništva o tom zajedničkom djelovanju, uključujući obavještavanje o razinama emisija koje su dodijeljene svakoj stranci u relevantnom vremenskom razdoblju.

(12)Pariški sporazum u skladu je s ciljevima Unije u pogledu zaštite okoliša iz članka 191. Ugovora, odnosno ciljevima očuvanja, zaštite i poboljšanja kvalitete okoliša, zaštite ljudskog zdravlja i promicanja mjera na međunarodnoj razini za rješavanje regionalnih, odnosno svjetskih problema okoliša, a osobito borbe protiv klimatskih promjena.

(13)Stoga bi Pariški sporazum trebalo sklopiti u ime Unije,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Pariški sporazum donesen 12. prosinca 2015. u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama odobrava se u ime Europske unije.

Tekst Pariškog sporazuma priložen je ovoj Odluci kao Prilog I.

U ime Unije odobrava se i priložena izjava o nadležnosti u Prilogu II.

Članak 2.

Predsjednik Vijeća određuje jednu ili više osoba ovlaštenih za polaganje, u ime Unije, isprave o ratifikaciji kod glavnog tajnika Ujedinjenih naroda, u skladu s člankom 20. stavkom 1. Pariškog sporazuma, uz izjavu o nadležnosti.

Članak 3.

1. Isprava o ratifikaciji Unije polaže se kod depozitara.

Države članice nastojat će poduzeti potrebne korake kako bi položile svoje isprave istodobno s Unijom.

2. Države članice obavještavaju Komisiju o svojim odlukama o ratifikaciji Pariškog sporazuma ili, ovisno o okolnostima, o predviđenom datumu dovršetka potrebnih postupaka.

Članak 4.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu

   Za Vijeće

   Predsjednik

(1)    COM(2016)110 od 2. ožujka 2016.
(2)    Zaključci Europskog vijeća od 18. ožujka 2016.
(3)    Zaključci Europskog vijeća od 24. listopada 2014.
(4)    COM(2015)81 od 25. veljače 2015.
(5)    Zaključci Vijeća od 18. rujna 2015.
(6)    Cilj u pogledu energetske učinkovitosti preispitat će se do 2020. pri čemu će imati na umu rastu od 30 % na razini EU-a.
(7)    SL L 103, 19.4.2016., str. 1.
(8)    EUCO 169/14
(9)     http://www4.unfccc.int/submissions/indc/Submission%20Pages/submissions.aspx  
(10)    COM(2016)110 od 2. ožujka 2016.
(11)    COM(2015)80 od 25. veljače 2015.