EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 10.6.2016.
COM(2016) 395 final
2016/0184(NLE)
Prijedlog
ODLUKE VIJEĆA
o sklapanju, u ime Europske unije, Pariškog sporazuma donesenog u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 10.6.2016.
COM(2016) 395 final
2016/0184(NLE)
Prijedlog
ODLUKE VIJEĆA
o sklapanju, u ime Europske unije, Pariškog sporazuma donesenog u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama
OBRAZLOŽENJE
1.KONTEKST PRIJEDLOGA
•Razlozi i ciljevi Prijedloga
Riječ je o Prijedlogu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Europske unije, Pariškog sporazuma donesenog u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC) koju treba donijeti u skladu s člankom 218. stavkom 6. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).
Na 21. konferenciji stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (konferencija COP 21), koja je održana u Parizu od 30. studenoga do 12. prosinca 2015., donesen je tekst sporazuma o jačanju globalnog odgovora na klimatske promjene. Sporazum će stupiti na snagu tridesetog dana od dana na koji najmanje 55 stranaka Konvencije koje odgovaraju za najmanje 55 % procijenjenih globalnih emisija stakleničkih plinova položi svoje isprave o ratifikaciji, prihvaćanju, odobravanju ili pristupanju.
U Komunikaciji o procjeni implikacija Pariškog sporazuma 1 Komisija je navela da Pariški sporazum treba potpisati i ratificirati što prije. Europsko vijeće izrazilo je zadovoljstvo Komunikacijom Komisije i istaknulo potrebu da Europska unija i njezine države članice mogu što prije i na vrijeme ratificirati Pariški sporazum kako bi bile ugovorne stranke čim stupi na snagu. 2 . Kao prvi su korak Komisija i Vijeće u ime Europske unije te svih 28 država članica u svoje ime potpisali Sporazum na svečanosti potpisivanja koja je održana u New Yorku 22. travnja 2016.
Pariški sporazum velik je korak prema boljoj provedbi zajedničkih mjera na svjetskoj razini i ubrzanju globalne transformacije u društvo s niskom emisijom ugljika otporno na klimatske promjene. Njime će se zamijeniti pristup oblikovan Kyotskim protokolom iz 1997., u kojem su utvrđene obveze do kraja 2020. Te se obveze neće nastaviti nakon 2020.
Pariškim sporazumom pruža se prilika za gospodarsku promjenu, stvaranje radnih mjesta i rast. On je središnji element u postizanju širih ciljeva održivog razvoja i u prioritetima EU-a u pogledu ulaganja, konkurentnosti, kružnog gospodarstva, istraživanja, inovacija i energetske tranzicije.
Pariškim sporazumom utvrđuje se dugoročni kvalitativni cilj u pogledu smanjenja emisija u skladu s nastojanjima da se rast globalne temperature ograniči na znatno manje od 2°C te da se pokuša zadržati na 1,5°C. Kako bi ostvarile taj cilj, stranke će pripremiti i održavati uzastopne nacionalno utvrđenedoprinose te o njima obavještavati. Stranke će od 2023., oslanjajući se na najnovije znanstvene podatke i podatke o provedbi, svakih pet godina pripremiti globalni pregled stanja u kojem će se pratiti napredak te razmatrati smanjenja emisija, prilagodbe i pružena potpora.
Uoči konferencije COP 21 stranke Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama predstavile su svoje planove za nacionalno utvrđene doprinose u okviru Sporazuma. Europska unija i njezine države članice bile su prva velika gospodarstva koja su 6. ožujka 2015. predstavile planove za nacionalne utvrđene doprinose koji odražavaju ciljeve okvira klimatske i energetske politike što ga je u listopadu 2014. uspostavilo Europsko vijeće 3 te plana Europske komisije za rješavanje problema globalnih klimatskih promjena nakon 2020. 4 EU je postavio ambiciozan cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za najmanje 40 % do 2030. na razini svojeg gospodarstva.
EU je već započeo s radom na cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova za najmanje 40 %. U pogledu sektora obuhvaćenih sustavom za trgovanje emisijama (ETS) Komisija je 15. srpnja 2015. donijela Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2003/87/EZ radi poboljšanja troškovno učinkovitih smanjenja emisija i ulaganja za niske emisije ugljika. Tim se prijedlogom namjerava ostvariti navedeni cilj u sektorima obuhvaćenima sustavom EU-a za trgovanje emisijama.
Europska unija i njezine države članice izjavile su da namjeravaju djelovati zajednički u skladu s Pariškim sporazumom 5 i ta se obveza odražava u članku 4. Pariškog sporazuma. Stoga Unija i države članice, u skladu sa stavkom 18. tog članka, imaju zajedničku obvezu pripremati i održavati uzastopne nacionalno utvrđene doprinose koje namjeravaju ostvariti, obavještavati o njima te provoditi domaće mjere za ublažavanje kako bi se ostvarili ciljevi nacionalno utvrđenih doprinosa u skladu sa stavkom 2. tog članka.
Člankom 4. stavkom 16. Pariškog sporazuma utvrđena je obveza obavještavanja tajništva o tom zajedničkom djelovanju, uključujući obavještavanje o razinama emisija koje su dodijeljene svakoj stranci u relevantnom vremenskom razdoblju. Odgovarajuće razine emisija dodijeljene Uniji obuhvaćaju emisije stakleničkih plinova u skladu s Direktivom 2003/87/EZ. Odgovarajuće razine emisija država članica i uključenje korištenja zemljišta, promjena u korištenju zemljišta i aktivnosti u šumarstvu u okvir klimatske i energetske politike do 2030. utvrdit će se u budućem zakonodavstvu.
Norveška i Island izrazili su namjeru sudjelovanja u zajedničkom djelovanju Unije i njezinih država članica. Uvjeti mogućeg sudjelovanja Norveške i Islanda utvrdit će se u pratećem zakonodavstvu. Ovim prijedlogom ne dovode se u pitanje načini sudjelovanja Norveške i Islanda u zajedničkom djelovanju.
•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području politike
U Komunikaciji Komisije od 2. ožujka 2016. pod naslovom Razdoblje nakon Pariza: procjena implikacija Pariškog sporazuma naglašava se da je za globalni prelazak na čistu energiju potrebno promijeniti načine ulaganja i poticaje u cijelom spektru politika. Ključni je prioritet Unije stvaranje otporne energetske unije da bi građanima osigurala sigurnu, održivu, konkurentnu i povoljnu energiju. Kako bi se to ostvarilo, potrebno je nastaviti provoditi ambiciozne klimatske mjere i napredovati u drugim aspektima energetske unije.
•Usklađenost s drugim politikama Unije
U okviru klimatske i energetske politike EU-a do 2030. utvrđeni su ambiciozan cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za najmanje 40 % do 2030. na razini svojeg gospodarstva te ciljevi povećanja udjela energije iz obnovljivih izvora i energetske učinkovitosti za najmanje 27 % 6 . Provedba okvira klimatske i energetske politike do 2030. prioritet je u nastavku rada u pogledu Pariškog sporazuma. Komisija će kasnije ove godine predstaviti prijedloge za prilagodbu regulatornog okvira EU-a za energetsku učinkovitost i energiju iz obnovljivih izvora, uključujući novi model energetskog tržišta.
2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST
Prijedlog se donosi u skladu s člankom 192. stavkom 1. zajedno s člankom 218. stavkom 6. UFEU-a. Člankom 218. UFEU-a utvrđuje se postupak pregovaranja i sklapanja sporazuma između Europske unije i trećih zemalja ili međunarodnih organizacija. Posebice se stavkom 6. predviđa da Vijeće, na prijedlog Komisije u svojstvu pregovarača, donosi odluku kojom se odobrava sklapanje sporazuma u ime Europske unije.
Europska unija u skladu s člankom 191. i člankom 192. stavkom 1. UFEU-a doprinosi, među ostalim, ostvarenju sljedećih ciljeva: očuvanju, zaštiti i poboljšanju kvalitete okoliša, promicanju mjera na međunarodnoj razini za rješavanje regionalnih, odnosno svjetskih problema okoliša, a osobito borbi protiv klimatskih promjena.
Za provedbu navedenih ciljeva u Uniji postoji zakonodavni korpus koji će se morati revidirati radi provedbe Pariškog sporazuma, a to se može ostvariti samo zakonodavstvom Unije.
2016/0184 (NLE)
Prijedlog
ODLUKE VIJEĆA
o sklapanju, u ime Europske unije, Pariškog sporazuma donesenog u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 192. stavak 1., u vezi s člankom 218. stavkom 6. točkom (a),
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta,
budući da:
(1)Na 21. konferenciji stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC), koja je održana u Parizu od 30. studenoga do 12. prosinca 2015., donesen je tekst sporazuma o jačanju globalnog odgovora na klimatske promjene.
(2)U skladu s Odlukom Vijeća (EU) 2016/590 od 11. travnja 2016. 7 Pariški sporazum potpisan je 22. travnja 2016.
(3)Pariški sporazum stupit će na snagu tridesetog dana od dana na koji najmanje 55 stranaka UNFCCC-a, koje ukupno odgovaraju za najmanje 55 % procijenjenih ukupnih emisija stakleničkih plinova, položi svoje isprave o ratifikaciji, prihvaćanju, odobravanju ili pristupanju. Stranke UNFCCC-a uključuju Uniju i njezine države članice. U zaključcima od 18. ožujka 2016. Europsko vijeće istaknulo je potrebu da Europska unija i njezine države članice mogu što prije i na vrijeme sklopiti Pariški sporazum kako bi bile ugovorne stranke čim stupi na snagu.
(4)Pariški sporazum zamjenjuje pristup u skladu s Kyotskim protokolom iz 1997.
(5)Među ostalim, u Pariškom sporazumu utvrđuje se dugoročni cilj u skladu s nastojanjima da se povišenje globalne temperature zadrži na razini koja je znatno niža od 2 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju te da se to povišenje nastoji zadržati na 1,5 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju. Kako bi ostvarile taj cilj, stranke će pripremiti i održavati uzastopne nacionalno utvrđene doprinosa te o njima obavještavati.
(6)U skladu s Pariškim sporazumom stranke trebaju svakih pet godina od 2023., oslanjajući se na najnovije znanstvene podatke i podatke o provedbi, pripremiti globalni pregled stanja u kojem će se pratiti napredak te razmatrati smanjenja emisija, prilagodbe i pružena potpora, a uzastopni doprinosi svake stranke trebaju napredovati u odnosu na trenutačni doprinos stranaka i odražavati njihove najviše moguće ciljeve.
(7)Obvezujući cilj domaćeg smanjenja emisija stakleničkih plinova za najmanje 40 % do 2030. u odnosu na 1990. poduprlo je Europsko vijeće u zaključcima od 23. i 24. listopada 2014. o okviru klimatske i energetske politike za 2030 8 . Na sastanku Vijeća 4. ožujka 2015. ti su doprinosi Unije i njezinih država članica službeno odobreni kao njihovi planirani nacionalno utvrđeni doprinosi, koji su podneseni Tajništvu UNFCCC-a 6. ožujka 2015 9 .
(8)U Komunikaciji uz Prijedlog o potpisivanju Pariškog sporazuma u ime Unije 10 naglašava se da je za globalni prelazak na čistu energiju potrebno promijeniti načine ulaganja i poticaje u cijelom spektru politika. Ključni je prioritet Unije stvaranje otporne energetske unije da bi građanima osigurala sigurnu, održivu, konkurentnu i povoljnu energiju. Kako bi se to ostvarilo, potrebno je nastaviti provoditi ambiciozne klimatske mjere i napredovati u drugim aspektima energetske unije 11 .
(9)Vijeće je u zaključcima od 18. rujna 2015. potvrdilo da Unija i njezine države članice namjeravaju djelovati zajednički u skladu s Pariškim sporazumom te je izrazilo zadovoljstvo namjerom Norveške i Islanda da sudjeluju u tom zajedničkom djelovanju.
(10)Dogovor o zajedničkom djelovanju Unije i država članica postići će se naknadno te će obuhvaćati odgovarajuću razinu emisija dodijeljenu Uniji u skladu s Direktivom 2003/87/EZ i odgovarajuće razine emisija država članica.
(11)Člankom 4. stavkom 16. Pariškog sporazuma utvrđena je obveza obavještavanja tajništva o tom zajedničkom djelovanju, uključujući obavještavanje o razinama emisija koje su dodijeljene svakoj stranci u relevantnom vremenskom razdoblju.
(12)Pariški sporazum u skladu je s ciljevima Unije u pogledu zaštite okoliša iz članka 191. Ugovora, odnosno ciljevima očuvanja, zaštite i poboljšanja kvalitete okoliša, zaštite ljudskog zdravlja i promicanja mjera na međunarodnoj razini za rješavanje regionalnih, odnosno svjetskih problema okoliša, a osobito borbe protiv klimatskih promjena.
(13)Stoga bi Pariški sporazum trebalo sklopiti u ime Unije,
DONIJELO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Pariški sporazum donesen 12. prosinca 2015. u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama odobrava se u ime Europske unije.
Tekst Pariškog sporazuma priložen je ovoj Odluci kao Prilog I.
U ime Unije odobrava se i priložena izjava o nadležnosti u Prilogu II.
Članak 2.
Predsjednik Vijeća određuje jednu ili više osoba ovlaštenih za polaganje, u ime Unije, isprave o ratifikaciji kod glavnog tajnika Ujedinjenih naroda, u skladu s člankom 20. stavkom 1. Pariškog sporazuma, uz izjavu o nadležnosti.
Članak 3.
1. Isprava o ratifikaciji Unije polaže se kod depozitara.
Države članice nastojat će poduzeti potrebne korake kako bi položile svoje isprave istodobno s Unijom.
2. Države članice obavještavaju Komisiju o svojim odlukama o ratifikaciji Pariškog sporazuma ili, ovisno o okolnostima, o predviđenom datumu dovršetka potrebnih postupaka.
Članak 4.
Ova je Odluka upućena državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu
Za Vijeće
Predsjednik