<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><CONCLUSION NNC="YES" xmlns:fmx="http://opoce" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:noNamespaceSchemaLocation="http://formex.publications.europa.eu/schema/formex-05.58-20161101.xd"><BIB.CONCLUSION><REF.CASE FILE="n.a."><NO.CASE>C-681/16</NO.CASE></REF.CASE><NO.CELEX>62016CC0681</NO.CELEX><NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2018:69">EU:C:2018:69</NO.ECLI><NO.SEQ>0001</NO.SEQ><PAGE.FIRST.ECR>1</PAGE.FIRST.ECR><PAGE.SEQ>1</PAGE.SEQ><PAGE.LAST.ECR>15</PAGE.LAST.ECR><PAGE.TOTAL>15</PAGE.TOTAL></BIB.CONCLUSION><CURR.TITLE><PAGE.HEADER><P><HT TYPE="SC">Mišljenje E. Tancheva – Predmet C‑681/16</HT></P><P><HT TYPE="SC">Pfizer Ireland Pharmaceuticals, Operations Support Group</HT></P></PAGE.HEADER></CURR.TITLE><TITLE><TI><P><HT TYPE="UC">Mišljenje nezavisnog odvjetnika</HT></P><P><HT TYPE="UC">Evgenija Tancheva</HT></P><P>od <DATE ISO="20180207">7. veljače 2018.</DATE><NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0001"><P>Izvorni jezik: engleski</P></NOTE></P></TI><STI><P>Predmet C‑681/16</P><P>Pfizer Ireland Pharmaceuticals, Operations Support Group</P><P>protiv</P><P>Orifarm GmbH</P><P><HT TYPE="NORMAL">(zahtjev za prethodnu odluku koji je uputio Landgericht Düsseldorf (Zemaljski sud u Düsseldorfu, Düsseldorf, Njemačka))</HT></P></STI></TITLE><INTERMEDIATE><INDEX IDX.CLOSE="”" SEPARATOR=" – " IDX.OPEN="„"><KEYWORD>Zahtjev za prethodnu odluku</KEYWORD><KEYWORD>Pristupanje novih država članica</KEYWORD><KEYWORD>Akti o pristupanju</KEYWORD><KEYWORD>Posebni mehanizmi</KEYWORD><KEYWORD>Patentno pravo</KEYWORD><KEYWORD>Lijekovi zaštićeni svjedodžbom o dodatnoj zaštiti</KEYWORD><KEYWORD>Uredba br. 469/2009</KEYWORD><KEYWORD>Pedijatrijsko produljenje zaštite</KEYWORD><KEYWORD>Uredba br. 1901/2006</KEYWORD><KEYWORD>Proizvod zaštićen u staroj državi članici i koji se stavlja na tržište u novoj državi članici bez zaštite nositelja patenta</KEYWORD><KEYWORD>Paralelni uvozi</KEYWORD><KEYWORD>Iscrpljenje prava intelektualnog vlasništva</KEYWORD></INDEX></INTERMEDIATE><CONTENTS.CONCLUSION><GR.SEQ LEVEL="1"><NP.ECR IDENTIFIER="NP0001"><NO.P>1.</NO.P><TXT>Zahtjev za prethodnu odluku koji je uputio Landgericht Düsseldorf (Zemaljski sud u Düsseldorfu, Njemačka) odnosi se na paralelni uvoz lijekova iz novih država članica u Njemačku. Akti o pristupanju za situacije u kojima usporediva patentna zaštita farmaceutskih proizvoda nije bila dostupna u tim državama predviđaju iznimku od slobode kretanja robe. Sporno je područje primjene te iznimke.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0002"><NO.P>2.</NO.P><TXT>U glavnom postupku nositelj <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0001" ID="QS0001"/>svjedodžbe o dodatnoj zaštiti za lijekove<QUOT.END REF.START="QS0001" CODE="201D" ID="QE0001"/> (<QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0002" ID="QS0002"/>SDZ<QUOT.END REF.START="QS0002" CODE="201D" ID="QE0002"/>) zatražio je u Njemačkoj sudsku zabranu takvih paralelnih uvoza iz Bugarske, Hrvatske, Češke, Estonije, Mađarske, Latvije, Litve, Poljske, Rumunjske, Slovačke i Slovenije (<QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0003" ID="QS0003"/>dotične nove države članice<QUOT.END REF.START="QS0003" CODE="201D" ID="QE0003"/>) te posljedično naknadu štete. Sud koji je uputio zahtjev stoga traži tumačenje klauzula o izuzećima, poznatih kao <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0004" ID="QS0004"/>posebni mehanizmi<QUOT.END REF.START="QS0004" CODE="201D" ID="QE0004"/>, koje se nalaze u aktima o pristupanju tih država članica iz 2003., 2005. i 2012.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="1"><TITLE><TI><NP><NO.P><HT TYPE="BOLD">I.</HT></NO.P><TXT><HT TYPE="BOLD">Pravni okvir</HT></TXT></NP></TI></TITLE><GR.SEQ LEVEL="2"><TITLE><TI><NP><NO.P><HT TYPE="BOLD"><HT TYPE="ITALIC">A.</HT></HT></NO.P><TXT><HT TYPE="BOLD"><HT TYPE="ITALIC">Ugovori o pristupanju Europskoj uniji</HT></HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0003"><NO.P>3.</NO.P><TXT>Prva rečenica točke 2. Priloga IV. Aktu o pristupanju iz 2003. glasi<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0002"><P>Akt o uvjetima pristupanja Češke Republike, Republike Estonije, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Republike Mađarske, Republike Malte, Republike Poljske, Republike Slovenije i Slovačke Republike i prilagodbama ugovora na kojima se temelji Europska unija (<QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0005" ID="QS0005"/>Akt o pristupanju iz 2003.<QUOT.END REF.START="QS0005" CODE="201D" ID="QE0005"/>, <REF.DOC.OJ COLL="L" NO.OJ="236" PAGE.FIRST="797" DATE.PUB="2003">SL 2003., L 236, str. 797</REF.DOC.OJ>.)</P></NOTE>:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><P><QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0006" ID="QS0006"/>POSEBNI MEHANIZAM U odnosu na Češku Republiku, Estoniju, Latviju, Litvu, Mađarsku, Poljsku, Sloveniju ili Slovačku, nositelj patenta ili svjedodžbe o dodatnoj zaštiti za farmaceutski proizvod za koje je prijava podnesena u nekoj državi članici u vrijeme kad se takva zaštita za takav proizvod nije mogla steći u jednoj od navedenih novih država članica, ili njegov ovlaštenik, može se pozvati na<?PAGE NO="2"?> prava stečena na temelju tog patenta ili svjedodžbe o dodatnoj zaštiti kako bi spriječio uvoz i stavljanje u promet tog proizvoda u državi članici ili državama članicama u kojima je taj proizvod zaštićen patentom ili svjedodžbom o dodatnoj zaštiti, iako je on taj proizvod prvi put stavio u promet u toj novoj državi članici ili je za to dao suglasnost.<QUOT.END REF.START="QS0006" CODE="201D" ID="QE0006"/> [neslužbeni prijevod]</P></QUOT.S></P></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0004"><NO.P>4.</NO.P><TXT>Prva rečenica točke 1. Priloga V. Aktu o pristupanju iz 2005.<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0003"><P>Akt o uvjetima pristupanja Republike Bugarske i Rumunjske i prilagodbama ugovora na kojima se temelji Europska unija (<QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0007" ID="QS0007"/>Akt o pristupanju iz 2005.<QUOT.END REF.START="QS0007" CODE="201D" ID="QE0007"/>, <REF.DOC.OJ COLL="L" NO.OJ="157" PAGE.FIRST="268" DATE.PUB="2005">SL 2005., L 157, str. 268</REF.DOC.OJ>.)</P></NOTE> glasi:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><P><QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0008" ID="QS0008"/>POSEBNI MEHANIZAM U odnosu na Bugarsku ili Rumunjsku, nositelj patenta ili svjedodžbe o dodatnoj zaštiti za farmaceutski proizvod za koje je prijava podnesena u nekoj državi članici u vrijeme kad se takva zaštita za takav proizvod nije mogla steći u jednoj od gore navedenih novih država članica, ili njegov ovlaštenik, može se pozvati na prava stečena na temelju tog patenta ili svjedodžbe o dodatnoj zaštiti kako bi spriječio uvoz i stavljanje u promet tog proizvoda u državi članici ili državama članicama u kojima je taj proizvod zaštićen patentom ili svjedodžbom o dodatnoj zaštiti, iako je on taj proizvod prvi put stavio u promet u toj novoj državi članici ili je za to dao suglasnost.<QUOT.END REF.START="QS0008" CODE="201D" ID="QE0008"/> [neslužbeni prijevod]</P></QUOT.S></P></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0005"><NO.P>5.</NO.P><TXT>Prva rečenica točke 1. Priloga IV. Aktu o pristupanju iz 2012.<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0004"><P>Akt o uvjetima pristupanja Republike Hrvatske i prilagodbama ugovora o Europskoj uniji, ugovora o funkcioniranju Europske unije i ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju (<REF.DOC.OJ COLL="L" NO.OJ="112" PAGE.FIRST="60" DATE.PUB="2012">SL 2012., L 112, str. 60</REF.DOC.OJ>.) (<REF.DOC.OJ COLL="L" NO.OJ="300" PAGE.FIRST="22" DATE.PUB="2013">SL 2013., L 300, str. 22</REF.DOC.OJ>., hrvatsko izdanje)</P></NOTE> glasi kako slijedi:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><P><QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0009" ID="QS0009"/>POSEBNI MEHANIZAM U odnosu na Hrvatsku, nositelj patenta ili svjedodžbe o dodatnoj zaštiti (SDZ) za lijek za koje je prijava podnesena u nekoj državi članici u vrijeme kad se takva zaštita za taj lijek nije mogla steći u Hrvatskoj, ili njegov ovlaštenik, može se pozvati na prava stečena na temelju tog patenta ili SDZ‑a kako bi spriječio uvoz i stavljanje u promet tog lijeka u državi članici ili državama članicama u kojima je taj lijek zaštićen patentom ili SDZ‑om, čak i ako je nositelj taj lijek prvi put stavio na tržište u Hrvatskoj ili je za to dao suglasnost.<QUOT.END REF.START="QS0009" CODE="201D" ID="QE0009"/></P></QUOT.S></P></NP.ECR></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="2"><TITLE><TI><NP><NO.P><HT TYPE="BOLD"><HT TYPE="ITALIC">B.</HT></HT></NO.P><TXT><HT TYPE="BOLD"><HT TYPE="ITALIC">Uredba br. 469/2009 o SDZ‑u</HT></HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0006"><NO.P>6.</NO.P><TXT>Članak 3. Uredbe br. 469/2009<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0005"><P>Uredba (EZ) br. 469/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od <DATE ISO="20090506">6. svibnja 2009.</DATE> o svjedodžbi o dodatnoj zaštiti za lijekove (<REF.DOC.OJ COLL="L" NO.OJ="152" PAGE.FIRST="1" DATE.PUB="2009">SL 2009., L 152, str. 1</REF.DOC.OJ>.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 13., svezak 64., str. 166.)</P></NOTE> glasi kako slijedi:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><ALINEA><P><QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0010" ID="QS0010"/>Svjedodžba se dodjeljuje u državi članici u kojoj je podnesen zahtjev iz članka 7. i na dan podnošenja zahtjeva ako:</P><LIST TYPE="alpha"><ITEM><NP><NO.P>(a)</NO.P><TXT>je proizvod zaštićen temeljnim patentom koji je na snazi;</TXT></NP></ITEM><ITEM><NP><NO.P>(b)</NO.P><TXT>je izdano valjano odobrenje za stavljanje proizvoda u promet kao lijeka u skladu s Direktivom 2001/83/EZ ili Direktivom 2001/82/EZ, prema potrebi;</TXT></NP></ITEM></LIST><P>[…]<QUOT.END REF.START="QS0010" CODE="201D" ID="QE0010"/></P></ALINEA></QUOT.S></P></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0007"><NO.P>7.</NO.P><TXT>Članak 7. stavak 1. Uredbe br. 469/2009 glasi:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><ALINEA><QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0011" ID="QS0011"/>Zahtjev za izdavanje svjedodžbe podnosi se u roku od šest mjeseci od datuma dobivanja odobrenja iz članka 3. točke (b) za stavljanje proizvoda u promet kao lijeka.<QUOT.END REF.START="QS0011" CODE="201D" ID="QE0011"/></ALINEA></QUOT.S></P></NP.ECR><?PAGE NO="3"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0008"><NO.P>8.</NO.P><TXT>Članak 13. stavci 1. do 3. Uredbe br. 469/2009 glasi:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><PARAG IDENTIFIER="013.001"><NO.PARAG><QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0012" ID="QS0012"/>1.</NO.PARAG><ALINEA>Svjedodžba stupa na snagu po isteku zakonskog roka trajanja temeljnog patenta za razdoblje koje je jednako razdoblju proteklom od datuma podnošenja prijave temeljnog patenta do datuma izdavanja prvog odobrenja za stavljanje proizvoda u promet unutar Zajednice, umanjeno za razdoblje od pet godina.</ALINEA></PARAG><PARAG IDENTIFIER="013.002"><NO.PARAG>2.</NO.PARAG><ALINEA>Neovisno o stavku 1., svjedodžba ne može trajati dulje od pet godina od datuma njezinog stupanja na snagu.</ALINEA></PARAG><PARAG IDENTIFIER="013.003"><NO.PARAG>3.</NO.PARAG><ALINEA>Razdoblja navedena u stavcima 1. i 2. produljuju se za šest mjeseci u slučaju primjene članka 36. Uredbe (EZ) br. 1901/2006. U tom slučaju trajanje razdoblja navedenog u stavku 1. ovog članka može se produljiti samo jedanput.<QUOT.END REF.START="QS0012" CODE="201D" ID="QE0012"/></ALINEA></PARAG></QUOT.S></P></NP.ECR></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="2"><TITLE><TI><NP><NO.P><HT TYPE="BOLD"><HT TYPE="ITALIC">C.</HT></HT></NO.P><TXT><HT TYPE="BOLD"><HT TYPE="ITALIC">Uredba br. 1901/2006 o pedijatrijskom produljenju</HT></HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0009"><NO.P>9.</NO.P><TXT>Prvi podstavak članka 36. stavka 1. Uredbe br. 1901/2006<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0006"><P>Uredba (EZ) br. 1901/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od <DATE ISO="20061212">12. prosinca 2006.</DATE> o lijekovima za pedijatrijsku upotrebu i izmjeni Uredbe (EEZ) br. 1768/92, Direktive 2001/20/EZ, Direktive 2001/83/EZ i Uredbe (EZ) br. 726/2004 (<REF.DOC.OJ COLL="L" NO.OJ="378" PAGE.FIRST="1" DATE.PUB="2006">SL 2006., L 378, str. 1</REF.DOC.OJ>.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 13., svezak 64., str. 111.).</P></NOTE> glasi:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><ALINEA><QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0013" ID="QS0013"/>U slučaju kada zahtjev podnesen sukladno članku 7. ili 8. sadrži rezultate svih ispitivanja provedenih sukladno prihvaćenom planu pedijatrijskog ispitivanja, nositelj patenta ili svjedodžbe o dodatnoj zaštiti proizvoda, ima pravo na šestomjesečno produljenje razdoblja navedenog u članku 13. stavku 1. i 2. Uredbe (EEZ) br. 1768/92.<QUOT.END REF.START="QS0013" CODE="201D" ID="QE0013"/></ALINEA></QUOT.S></P></NP.ECR></GR.SEQ></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="1"><TITLE><TI><NP><NO.P><HT TYPE="BOLD">II.</HT></NO.P><TXT><HT TYPE="BOLD">Činjenice u glavnom postupku i prethodna pitanja</HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0010"><NO.P>10.</NO.P><TXT>Pfizer Ireland Pharmaceuticals, Operations Support Group, tužitelj u glavnom postupku, farmaceutsko je društvo Pfizer Grupe sa sjedištem u Irskoj te registrirani nositelj SDZ‑a<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0007"><P>Pod brojem DE 103 <FT TYPE="NUMBER">99023</FT>.</P></NOTE> za zaštitu bjelančevine etanercept.<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0008"><P>Etanercept je bjelančevina koja veže faktor nekroze tumora (TNF), proizvedena primjenom genetičkog inženjerstva. Djeluje kao alfa inhibitor TNF‑a (alfa inhibitor faktora nekroze tumora).</P></NOTE> Etanercept je aktivni sastojak lijeka Enbrel® koji tužitelj proizvodi i stavlja u promet u Njemačkoj i mnogim drugim državama i koji je odobren za liječenje artritisa kod odraslih i djece<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0009"><P>Enbrel® je odobren za liječenje reumatoidnog artritisa, psorijatičnog artritisa, aksijalnog spondiloartritisa i psorijaze kod odraslih kao i za liječenje dječjeg idiopatskog artritisa i teške psorijaze kod djece i adolescenata.</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0011"><NO.P>11.</NO.P><TXT>Orifarm GmbH, tuženik u glavnom postupku, društvo je danske Orifarm Grupe koje djeluje kao takozvani paralelni uvoznik medicinskih proizvoda u Njemačku iz država s nižim razinama cijena.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0012"><NO.P>12.</NO.P><TXT>SDZ osigurava dodatnu zaštitu za medicinski proizvod koji je zaštićen temeljnim patentom i produljuje rok trajanja patenta za određeno razdoblje nakon njegova isteka<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0010"><P>Vidjeti članke 2. do 5. Uredbe br. 469/2009.</P></NOTE>. Tužiteljev SDZ izdan je na temelju europskog temeljnog patenta<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0011"><P>Pod brojem EP 0939121, njemački registarski broj DE 590 <FT TYPE="NUMBER">10933</FT>.</P></NOTE> koji je imao učinak u Saveznoj Republici Njemačkoj.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0013"><NO.P>13.</NO.P><TXT>Patent je <DATE ISO="19900831">31. kolovoza 1990.</DATE> prijavilo farmaceutsko društvo Roche<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0012"><P>Ime podnositelja prijave patenta iznio je tužiteljev zastupnik na usmenoj raspravi, vidjeti zapisnik s rasprave, str. 20.</P></NOTE>, koje je razvilo proizvod i koje je također bilo u mogućnosti upotrijebiti švicarsko pravo prvenstva od <DATE ISO="19890912">12. rujna 1989.</DATE>, <DATE ISO="19900308">8. ožujka 1990.</DATE> i <DATE ISO="19900420">20. travnja 1990.</DATE></TXT></NP.ECR><?PAGE NO="4"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0014"><NO.P>14.</NO.P><TXT>Dana <DATE ISO="19900831">31. kolovoza 1990.</DATE> nijedna od 11 dotičnih novih država članica, koje će pristupiti EU‑u 2004., 2007. i 2013., nije propisivala usporediva pravila za zaštitu farmaceutskih proizvoda ili posebnih terapijskih indikacija.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0015"><NO.P>15.</NO.P><TXT>Dana <DATE ISO="20000201">1. veljače 2000.</DATE> farmaceutsko društvo Wyeth Pharma dobilo je odobrenje za Enbrel®, čime je omogućeno stavljanje na tržište tog proizvoda. To odobrenje izdano je u Švicarskoj te je također vrijedilo za Europsku zajednicu.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0016"><NO.P>16.</NO.P><TXT>Dana <DATE ISO="20030626">26. lipnja 2003.</DATE> društvo Wyeth Pharma podnijelo je zahtjev za izdavanje SDZ‑a, koji je izdan <DATE ISO="20060111">11. siječnja 2006</DATE><NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0013"><P>Na temelju odluke o ispravku njemačkog Ureda za patente i žigove od <DATE ISO="20060331">31. ožujka 2006.</DATE></P></NOTE>. U 2009. tužitelj je preuzeo društvo Wyeth Pharma kao i svu njegovu imovinu, uključujući SDZ<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0014"><P>U skladu s iskazom tužiteljeva zastupnika na usmenoj raspravi, vidjeti zapisnik s usmene rasprave, str. 19 do 21.</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0017"><NO.P>17.</NO.P><TXT>Nakon isteka roka trajanja temeljnog patenta <DATE ISO="20100901">1. rujna 2010.</DATE>, SDZ je stupio na snagu za razdoblje koje je trajalo do <DATE ISO="20150201">1. veljače 2015.</DATE></TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0018"><NO.P>18.</NO.P><TXT>S obzirom na odobrenje Enbrela® za pedijatrijsku populaciju i kao nagrada za istraživanja provedena za tu populaciju, <DATE ISO="20121015">15. listopada 2012.</DATE> njemački Ured za patente i žigove odobrio je tužitelju <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0014" ID="QS0014"/>pedijatrijsko produljenje<QUOT.END REF.START="QS0014" CODE="201D" ID="QE0014"/> SDZ‑a<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0015"><P>Takvo produljenje odobrava se sukladno članku 36. Uredbe br. 1901/2006 kao nagrada i poticaj za istraživanja provedena kako bi se zadovoljile specifične terapijske potrebe pedijatrijske populacije.</P></NOTE>, čime je zaštita produljena za još šest mjeseci i na taj način isticala tek <DATE ISO="20150801">1. kolovoza 2015.</DATE></TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0019"><NO.P>19.</NO.P><TXT>Nakon 2012. tuženik je obavijestio tužitelja o svojoj namjeri da provede paralelni uvoz iz Estonije i Latvije i – za razdoblje nakon veljače 2015. – također iz Bugarske, Češke Republike, Mađarske, Poljske, Rumunjske, Slovačke i Slovenije. Tužitelj je opetovano ulagao prigovore te je uslijedila njihova korespondencija.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0020"><NO.P>20.</NO.P><TXT>Naposljetku, tužitelj je u travnju 2015. otkrio da su pakiranja Enbrela® koji je bio proizveden za Poljsku, Sloveniju i Litvu (za koje se koristi jednaka ambalaža) kao i pakiranja koja su bila proizvedena za Hrvatsku, a koja su identificirala tuženika kao paralelnog uvoznika, bila dostupna na njemačkom tržištu.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0021"><NO.P>21.</NO.P><TXT>Stoga, tužitelj je <DATE ISO="20150601">1. lipnja 2015.</DATE> podnio tužbu sudu koji je uputio zahtjev, Landgerichtu Düsseldorf (Zemaljski sud u Düsseldorfu, Düsseldorf, Njemačka), zbog povrede njegovih SDZ‑a, također uzimajući u obzir odobreno pedijatrijsko produljenje. Tužitelj je zatražio (i) izdavanje sudskog naloga o zabrani uvoza, posjedovanja, prodaje i stavljanja na tržište Enbrela®<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0016"><P>U glavnom postupku tužitelj je nakon <DATE ISO="20150801">1. kolovoza 2015.</DATE> preinačio prvi tužbeni zahtjev u zahtjev za utvrđenje okončanja materijalnog spora.</P></NOTE> i (ii) naloga o otkrivanju podataka o tim aktivnostima za razdoblje od <DATE ISO="20100901">1. rujna 2010.</DATE> do <DATE ISO="20150801">1. kolovoza 2015.</DATE>, uključujući podnošenje kopija računa, povlačenje i uništavanje proizvoda te, konačno, (iii) utvrđenje prava na naknadu štete.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0022"><NO.P>22.</NO.P><TXT>U kontekstu tih postupaka tuženik tvrdi da je zakonito stekao Enbrel® u dotičnim novim državama članicama i poziva se na slobodu kretanja robe unutar Europske unije. U obrani se poziva na iscrpljenje prava. U skladu s načelom iscrpljenja prava unutar Zajednice, nositelj patenta ne može se pozivati na isključiva prava dodijeljena patentom ili SDZ‑om u odnosu na proizvode zaštićene tim patentom koje je on sam zakonito stavio u promet u drugoj državi članici, odnosno koji su stavljeni uz njegov pristanak, čak i ako je taj proizvod uvezen iz države članice u kojoj nije patentibilan<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0017"><P>Presuda od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20150212">12. veljače 2015.</DATE>, <NAME.CASE>Merck Canada i Merck Sharp &amp; Dohme</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑539/13</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2015:87">EU:C:2015:87</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0024">24.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>)</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><?PAGE NO="5"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0023"><NO.P>23.</NO.P><TXT>Međutim, tužitelj se poziva na iznimku od navedenih načela koju pronalazi u aktima o pristupanju dotičnih novih država članica. Zapravo, navodi da su u aktima o pristupanju iz 2003., 2005. i 2012. pod pojmom <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0015" ID="QS0015"/>posebni mehanizam<QUOT.END REF.START="QS0015" CODE="201D" ID="QE0015"/> propisana pravila prema kojima se nositelj patenta ili SDZ‑a može pozvati na prava stečena na temelju tog patenta ili SDZ‑a kako bi spriječio uvoz medicinskih proizvoda iz dotičnih novih država članica.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0024"><NO.P>24.</NO.P><TXT>Glavni uvjet za primjenu tog posebnog mehanizma jest da odgovarajuća zaštita nije bila dostupna u tim novim državama članicama u vrijeme kada je podnesena prijava patenta ili SDZ‑a u državi uvoza. Međutim, s obzirom na to da posebni mehanizam predstavlja iznimku od slobodnog kretanja robe unutar Europske unije, treba ga usko tumačiti<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0018"><P>Presude od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20150212">12. veljače 2015.</DATE>, <NAME.CASE>Merck Canada i Merck Sharp &amp; Dhome</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑539/13</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2015:87">EU:C:2015:87</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0025">25.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>) i od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="19961205">5. prosinca 1996.</DATE>, <NAME.CASE>Merck i Beecham</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑267/95 i C‑268/95</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:1996:468">EU:C:1996:468</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0023">23.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>)</P></NOTE>. To je razlog zbog kojeg sud koji je uputio zahtjev traži od Suda da pojasni područje primjene posebnog mehanizma u ovom slučaju, kada je SDZ kao takav bio dostupan u državi pristupnici u mjerodavnom trenutku, ali potrebni temeljni patent nije postojao (prvo pitanje) i čini li razliku to što se temeljni patent mogao pribaviti u državi pristupnici do trenutka objave njemačke prijave patenta (drugo pitanje). Svojim trećim i četvrtim pitanjem Landgericht Düsseldorf (Zemaljski sud u Düsseldorfu) pita primjenjuje li se i u kojoj mjeri posebni mehanizam na pedijatrijsko produljenje koje nije izričito navedeno u tekstu akatâ o pristupanju.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0025"><NO.P>25.</NO.P><TXT>U tim je okolnostima Landgericht Düsseldorf (Zemaljski sud u Düsseldorfu, Düsseldorf) odlučio prekinuti postupak i uputiti Sudu sljedeća prethodna pitanja:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><LIST TYPE="OTHER"><ITEM><NP><NO.P><QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0016" ID="QS0016"/>1.</NO.P><TXT>Može li se nositelj svjedodžbe o dodatnoj zaštiti koja mu je izdana za Saveznu Republiku Njemačku pozvati na posebni mehanizam kako bi spriječio uvoz proizvoda u Saveznu Republiku Njemačku iz država pristupnica: Češke Republike, Estonije, Latvije, Litve, Mađarske, Poljske, Slovenije, Slovačke, Bugarske, Rumunjske i Hrvatske (Prilog IV. Aktu o pristupanju iz 2003.; prvi dio Priloga V. Aktu o pristupanju iz 2005.; Prilog IV. Aktu o pristupanju iz 2012.) ako je zahtjev za izdavanje svjedodžbe o dodatnoj zaštiti podnesen u Saveznoj Republici Njemačkoj u vrijeme kada su zakoni za izdavanje takve svjedodžbe o dodatnoj zaštiti već postojali u dotičnim državama pristupnicama, ali ga nositelj svjedodžbe o dodatnoj zaštiti izdane za Saveznu Republiku Njemačku nije mogao podnijeti niti mu se svjedodžba mogla izdati jer temeljni patent potreban za izdavanje svjedodžbe o dodatnoj zaštiti nije postojao u državi pristupnici?</TXT></NP></ITEM><ITEM><NP><NO.P>2.</NO.P><TXT>Bi li odgovor na prvo pitanje bio drukčiji da se samo na datum podnošenja prijave temeljnog patenta izdanog za Saveznu Republiku Njemačku istovjetna zaštita nije mogla ostvariti u državi pristupnici, iako se mogla ostvariti u razdoblju do objave prijave, na kojoj se zasniva temeljni patent izdan za Saveznu Republiku Njemačku?</TXT></NP></ITEM><ITEM><NP><NO.P>3.</NO.P><TXT>Može li se nositelj svjedodžbe o dodatnoj zaštiti koja mu je izdana za Saveznu Republiku Njemačku pozvati na posebni mehanizam kako bi spriječio uvoz proizvoda u Saveznu Republiku Njemačku iz država pristupnica Češke Republike, Estonije, Latvije, Litve, Mađarske, Poljske, Slovenije, Slovačke, Bugarske, Rumunjske i Hrvatske ako se ti proizvodi uvoze nakon isteka roka trajanja svjedodžbe o dodatnoj zaštiti utvrđenog u izvornoj odluci o priznanju patenta, ali prije isteka šestomjesečnog produljenja roka trajanja svjedodžbe o dodatnoj zaštiti koje mu je odobreno na temelju Uredbe br. 1901/2006?</TXT></NP></ITEM><ITEM><NP><NO.P>4.</NO.P><TXT>Predstavlja li ikakvu razliku za odgovor na treće pitanje to što je za Hrvatsku, na temelju pristupanja Hrvatske 2013. godine, posebni mehanizam stupio na snagu tek nakon stupanja na snagu Uredbe br. 1901/2006 – za razliku od ostalih država članica koje su pristupile prije <DATE ISO="20070126">26. siječnja 2007.</DATE>, Češke Republike, Estonije, Latvije, Litve, Mađarske, Poljske, Slovenije, Slovačke, Bugarske i Rumunjske?<QUOT.END REF.START="QS0016" CODE="201D" ID="QE0016"/></TXT></NP></ITEM></LIST></QUOT.S></P></NP.ECR><?PAGE NO="6"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0026"><NO.P>26.</NO.P><TXT>Stranke u glavnom postupku i Europska komisija podnijele su Sudu pisana očitovanja te su iznijele i usmena očitovanja na raspravi održanoj <DATE ISO="20171115">15. studenoga 2017.</DATE></TXT></NP.ECR></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="1"><TITLE><TI><NP><NO.P><HT TYPE="BOLD">III.</HT></NO.P><TXT><HT TYPE="BOLD">Ocjena</HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0027"><NO.P>27.</NO.P><TXT>Došao sam do zaključka da se posebni mehanizam iz akatâ o pristupanju primjenjuje u okolnostima poput onih u glavnom postupku, stoga tužitelj kao nositelj njemačkog SDZ‑a s pedijatrijskim produljenjem ima pravo za cijelo vrijeme trajanja njegove zaštite, tj. do <DATE ISO="20150801">1. kolovoza 2015.</DATE>, spriječiti uvoz medicinskih proizvoda u Njemačku koje on stavlja ili koji se uz njegovu suglasnost stavljaju na tržište u Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj Republici, Estoniji, Mađarskoj, Latviji, Litvi, Poljskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj i Sloveniji.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0028"><NO.P>28.</NO.P><TXT>Kao i Komisija i tužitelj, predlažem potvrdan odgovor na prvo i treće pitanje te negativan na drugo i četvrto. Moje je mišljenje u skladu s mišljenjem suda koji je uputio zahtjev u kojem izražava svoj stav o prva dva pitanja. Protivne tuženikove razloge u pogledu prvog i trećeg pitanja ne smatram uvjerljivima.</TXT></NP.ECR><GR.SEQ LEVEL="2"><TITLE><TI><NP><NO.P><HT TYPE="BOLD"><HT TYPE="ITALIC">A.</HT></HT></NO.P><TXT><HT TYPE="BOLD"><HT TYPE="ITALIC">Prvo pitanje</HT></HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0029"><NO.P>29.</NO.P><TXT>Svojim prvim pitanjem sud koji je uputio zahtjev pita je li situacija poput one u glavnom postupku, u kojoj se tužitelj poziva na svoj SDZ kako bi spriječio paralelni uvoz iz novih država članica, obuhvaćena područjem primjene posebnog mehanizma, premda su u vrijeme kada je podnio zahtjev za SDZ u Njemačkoj, tj. <DATE ISO="20030626">26. lipnja 2003.</DATE>, zakoni za dobivanje SDZ‑a već postojali u dotičnim državama pristupnicama, osim u Hrvatskoj. Odgovor na to pitanje je, po mojem mišljenju, <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0017" ID="QS0017"/>da<QUOT.END REF.START="QS0017" CODE="201D" ID="QE0017"/>.</TXT></NP.ECR><GR.SEQ LEVEL="3"><TITLE><TI><NP><NO.P><HT TYPE="ITALIC">1.</HT></NO.P><TXT><HT TYPE="ITALIC">Mogućnost dobivanja SDZ‑a u državama pristupnicama</HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0030"><NO.P>30.</NO.P><TXT>U skladu s tekstom koji je u tom pogledu istovjetan<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0019"><P>U nekim jezičnim verzijama postoje razlike koje nisu relevantne u kontekstu prvog pitanja, vidjeti točku 65. i sljedeće.</P></NOTE> u sva tri akta o pristupanju relevantna za ovaj predmet, posebni mehanizam primjenjiv je ako je <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0018" ID="QS0018"/>[…] [prijava za] svjedodžb[u] o dodatnoj zaštiti (SDZ) za lijek [bila] podnesena u nekoj državi članici u vrijeme kad se takva zaštita za taj lijek nije mogla steći u [državi pristupnici]<QUOT.END REF.START="QS0018" CODE="201D" ID="QE0018"/>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0031"><NO.P>31.</NO.P><TXT>Ta formulacija ne ostavlja prostora za sumnju da je riječ o konkretnoj mogućnosti zaštite pojedinog proizvoda u državi pristupnici. Posebni mehanizam ne zadovoljava se općenitom dostupnošću apstraktnih pravila koja osiguravaju zaštitu u obliku SDZ‑a u državama pristupnicama, već razmatra pojedinačnu situaciju i zahtijeva da <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0019" ID="QS0019"/>za taj proizvod<QUOT.END REF.START="QS0019" CODE="201D" ID="QE0019"/> takvu zaštitu nije bilo moguće ostvariti u državi pristupnici.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0032"><NO.P>32.</NO.P><TXT>U konkretnoj situaciji to nije bio slučaj zato što, iako su zakoni predmetnih država pristupnica predvidjeli SDZ, takva svjedodžba ne može se pribaviti bez temeljnog patenta, a temeljni patent nije postojao niti u jednoj od tih država. U tim okolnostima, jedan od preduvjeta za izdavanje SDZ‑a ne može biti ispunjen i samim time zaštita u obliku SDZ‑a tamo ne može biti ostvarena.</TXT></NP.ECR><?PAGE NO="7"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0033"><NO.P>33.</NO.P><TXT>Dodjela SDZ‑a zahtijeva ispunjenje četiriju kumulativnih uvjeta, a jedan od njih jest da je temeljni patent na snazi na dan podnošenja zahtjeva za izdavanje SDZ‑a<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0020"><P>Vidjeti presudu od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20150115">15. siječnja 2015.</DATE>, <NAME.CASE><HT TYPE="ITALIC">Forsgren</HT></NAME.CASE>, <NO.CASE>C‑631/13</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2015:13">EU:C:2015:13</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0032">32.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>, koja ukratko prikazuje četiri uvjeta utvrđena u članku 3. Uredbe br. 469/2009 kako slijedi: <QUOT.START CODE="2018" REF.END="QE0020" ID="QS0020"/>Ta odredba navodi, u biti, da se SDZ može dodijeliti samo ako je, na dan podnošenja zahtjeva, proizvod zaštićen temeljnim patentom koji je na snazi i nije još bio predmet svjedodžbe. Nadalje, potrebno je da je za taj proizvod izdano valjano odobrenje za stavljanje proizvoda u promet kao lijek […]; naposljetku, to mora biti prvo odobrenje za stavljanje proizvoda u promet za proizvod kao lijek.<QUOT.END REF.START="QS0020" CODE="201D" ID="QE0020"/> Sukladno izvornoj verziji Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1768/92 od <DATE ISO="19920618">18. lipnja 1992.</DATE> o uvođenju svjedodžbe o dodatnoj zaštiti za medicinske proizvode (<REF.DOC.OJ COLL="L" NO.OJ="182" PAGE.FIRST="1" DATE.PUB="1992">SL 1992., L 182, str. 1</REF.DOC.OJ>.), temeljna uloga postojeće zaštite patenta već je bila jasna, s obzirom na to da članci 2., 4., 6. u tom pogledu nisu mijenjani.</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0034"><NO.P>34.</NO.P><TXT>Nekoliko aspekata Uredbe o SDZ‑u upućuje na to da je temeljni patent nužan element SDZ‑a i da bez njega izdavanje SDZ‑a nije moguće. Sukladno Uredbi o SDZ‑u, samo <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0021" ID="QS0021"/>proizvod zaštićen patentom na teritoriju države članice […] može […] biti predmetom svjedodžbe<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0021"><P>Članak 2. Uredbe br. 469/2009</P></NOTE>.<QUOT.END REF.START="QS0021" CODE="201D" ID="QE0021"/> Također, <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0022" ID="QS0022"/>svjedodžba pruža ista prava kao i ona osigurana temeljnim patentom i podliježe istim ograničenjima i istim obvezama<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0022"><P>Članak 5. Uredbe br. 469/2009</P></NOTE>.<QUOT.END REF.START="QS0022" CODE="201D" ID="QE0022"/> Naposljetku, bez temeljnog patenta ne bi se nikada moglo utvrditi vrijeme valjanosti SDZ‑a jer <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0023" ID="QS0023"/>svjedodžba stupa na snagu istekom zakonskog roka trajanja temeljnog patenta<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0023"><P>Članak 13. stavak 1. Uredbe br. 469/2009</P></NOTE>.<QUOT.END REF.START="QS0023" CODE="201D" ID="QE0023"/></TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0035"><NO.P>35.</NO.P><TXT>Posljedično, SDZ ne može postojati bez temeljnog patenta.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0036"><NO.P>36.</NO.P><TXT>Taj patent mora biti na snazi na dan podnošenja zahtjeva za izdavanje SDZ‑a<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0024"><P>Članak 3. Uredbe br. 469/2009</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0037"><NO.P>37.</NO.P><TXT>Nadalje, temeljni patent morao je biti na snazi u državi u kojoj se traži izdavanje SDZ‑a. To se može zaključiti iz činjenice da SDZ može dodijeliti samo nadležno tijelo države članice koje je izdalo temeljni patent<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0025"><P>Članak 10. stavak 1. u vezi s člankom 9. stavkom 1. Uredbe br. 469/2009</P></NOTE>. Stoga, tužitelj u ovom slučaju nije mogao ishoditi SDZ s učinkom u državi pristupnici na temelju svojeg temeljnog patenta važećeg u Njemačkoj.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0038"><NO.P>38.</NO.P><TXT>Ukratko, <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0024" ID="QS0024"/>takva zaštita<QUOT.END REF.START="QS0024" CODE="201D" ID="QE0024"/>, odnosno zaštita u obliku SDZ‑a za <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0025" ID="QS0025"/>taj proizvod<QUOT.END REF.START="QS0025" CODE="201D" ID="QE0025"/> Enbrel® zbog nepostojanja temeljnog patenta <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0026" ID="QS0026"/>nije mogla biti dobivena<QUOT.END REF.START="QS0026" CODE="201D" ID="QE0026"/> u dotičnim novim državama članicama. Stoga se čini da su preduvjeti posebnog mehanizma, u skladu s njegovim tekstom, ispunjeni. Ipak, smatram da za primjenu posebnog mehanizma treba biti ispunjena dodatna pretpostavka.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="3"><TITLE><TI><NP><NO.P><HT TYPE="ITALIC">2.</HT></NO.P><TXT><HT TYPE="ITALIC">Mogućnost dobivanja temeljenog patenta u državi pristupnici kao preduvjet</HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0039"><NO.P>39.</NO.P><TXT>Sama činjenica da patent uz koji se veže SDZ nije postojao u tim državama, prema mojem mišljenju, ne može biti dovoljna za omogućavanje dalekosežne iznimke kao što je ona predviđena posebnim mehanizmom.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0040"><NO.P>40.</NO.P><TXT>Štoviše, smatram da bi nepostojanje temeljnog patenta trebalo prihvatiti kao valjan razlog da se SDZ <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0027" ID="QS0027"/>ne može dobiti<QUOT.END REF.START="QS0027" CODE="201D" ID="QE0027"/> samo pod uvjetom da sam temeljni patent nije bilo moguće dobiti u toj državi.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0041"><NO.P>41.</NO.P><TXT>To znači da u situaciji u kojoj, u to vrijeme, nositelj njemačkog patenta jednostavno nije učinio napor da zatraži zaštitu patenta u dotičnim državama pristupnicama, iako je takva zaštita bila dostupna, on nema mogućnost pozivati se na posebni mehanizam.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0042"><NO.P>42.</NO.P><TXT>Čini mi se da je takvo ograničenje nužno zbog razloga navedenih u nastavku.</TXT></NP.ECR><?PAGE NO="8"?><GR.SEQ LEVEL="4"><TITLE><TI><NP><NO.P><HT TYPE="ITALIC">a)</HT></NO.P><TXT><HT TYPE="ITALIC">Usko tumačenje posebnog mehanizma</HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0043"><NO.P>43.</NO.P><TXT>Što se tiče zaštićenih proizvoda, posebni mehanizam odgađa slobodno kretanje robe za prijelazno razdoblje i predstavlja izričito odstupanje od načela iscrpljenja.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0044"><NO.P>44.</NO.P><TXT>U skladu s načelom općeg iscrpljenja unutar Unije, koje je primjenjivo u svim državama članicama, isključiva prava zajamčena patentom ili SDZ‑om ne mogu se upotrijebiti u odnosu na proizvode zaštićene patentom i stavljene na tržište u drugoj državi članici na zakonit način od strane nositelja patenta ili uz njegov pristanak<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0026"><P>Vidjeti presudu od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="19741031">31. listopada 1974.</DATE>, <NAME.CASE>Centrafarm i de Peijper</NAME.CASE> (<NO.CASE>15/74</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:1974:114">EU:C:1974:114</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0010">10.</REF.NP.ECR> i <REF.NP.ECR REF="NP0011">11.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>), koju je Sud potvrdio u presudi od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20150212">12. veljače 2015.</DATE>, <NAME.CASE>Merck Canada i Merck Sharp &amp; Dohm</NAME.CASE>,(<NO.CASE>C‑539/13</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2015:87">EU:C:2015:87</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0024">24.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>)</P></NOTE>, čak i ako je proizvod uvezen iz države članice u kojoj nije patentibilan<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0027"><P>Presuda od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20150212">12. veljače 2015.</DATE>, <NAME.CASE>Merck Canada i Merck Sharp &amp; Dohme</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑539/13</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2015:87">EU:C:2015:87</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0024">24.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>); vidjeti također presudu od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="19741031">31. listopada 1974.</DATE>, <NAME.CASE>Centrafarm i de Peijper</NAME.CASE> (<NO.CASE>15/74</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:1974:114">EU:C:1974:114</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0010">10.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>) i u odnosu na iscrpljenje u pogledu točno određenih proizvoda stavljenih na tržište, ali u pogledu presude o žigovima od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20100603">3. lipnja 2010.</DATE>, <NAME.CASE>Coty Prestige Lancaster Group</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑127/09</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2010:313">EU:C:2010:313</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0031">31.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR> i tamo navedenu sudsku praksu).</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0045"><NO.P>45.</NO.P><TXT>Budući da posebni mehanizam, koji predviđa mogućnost sprječavanja uvoza proizvoda iz nekih država članica EU‑a u druge, utvrđuje odstupanje od tog načela, Sud smatra da ga treba usko tumačiti<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0028"><P>Presude od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20150212">12. veljače 2015.</DATE>, <NAME.CASE>Merck Canada i Merck Sharp &amp; Dhome</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑539/13</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2015:87">EU:C:2015:87</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0025">25.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>) i od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="19961205">5. prosinca 1996.</DATE>, <NAME.CASE>Merck i Beecham</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑267/95 i C‑268/95</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:1996:468">EU:C:1996:468</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0023">23.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>)</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0046"><NO.P>46.</NO.P><TXT>Uzimajući u obzir činjenicu da posebni mehanizam također predstavlja iznimku od slobodnog kretanja robe, kodificiranog u UFEU‑u, Sud je dodatno pojasnio kako se usko tumačenje odredbi Akta o pristupanju mora ograničiti na ono što je doista potrebno za ostvarivanje željenog cilja<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0029"><P>Presude od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20150212">12. veljače 2015.</DATE>, <NAME.CASE>Merck Canada i Merck Sharp &amp; Dohme</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑539/13</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2015:87">EU:C:2015:87</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0025">25.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>) i od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20090428">28. travnja 2009.</DATE>, <NAME.CASE>Apostolides</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑420/07</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2009:271">EU:C:2009:271</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0035">35.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR> i navedena sudska praksa)</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="4"><TITLE><TI><NP><NO.P><HT TYPE="ITALIC">b)</HT></NO.P><TXT><HT TYPE="ITALIC">Svrha posebnog mehanizma</HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0047"><NO.P>47.</NO.P><TXT>Kao prvo, posebni mehanizam nastoji postići ravnotežu između učinkovite zaštite prava iz patenta ili SDZ‑a i slobodnog kretanja robe<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0030"><P>Presuda od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20150212">12. veljače 2015.</DATE>, <NAME.CASE>Merck Canada i Merck Sharp &amp; Dohme</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑539/13</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2015:87">EU:C:2015:87</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0025">25.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>) i mišljenje nezavisnog odvjetnika <REF.DOC.ECR><NAME.CASE>N. Jääskinena u istom predmetu</NAME.CASE> (<NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2014:2322">EU:C:2014:2322</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0018">18.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>)</P></NOTE>. U tu svrhu omogućava nositelju patenta da se pozove na svoja isključiva prava protiv uvoznika u situacijama u kojima bi ta prava bila iscrpljena prema sudskoj praksi Suda<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0031"><P>Mišljenje nezavisnog odvjetnika N. Jääskinena u <REF.DOC.ECR><NAME.CASE>Merck Canada i Merck Sharp &amp; Dohme</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑539/13</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2014:2322">EU:C:2014:2322</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0018">18.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>).</P></NOTE>. To se smatra opravdanim za ograničeno razdoblje tijekom kojeg privremeni režim uzima u obzir posebnu situaciju nastalu pristupanjem novih država članica. U pravilu, razina zaštite patenata u državama pristupnicama je, prije pristupanja, bila niža od zaštite koja prevladava u starim državama članicama, osobito u pogledu patenata za farmaceutske proizvode<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0032"><P>Mišljenje nezavisnog odvjetnika N. Jääskinena u <REF.DOC.ECR><NAME.CASE>Merck Canada i Merck Sharp &amp; Dohme</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑539/13</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2014:2322">EU:C:2014:2322</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0017">17.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>), u kojem se u bilješci 9. poziva na podrijetlo (ugovori poput EPC i TRIPS kao neizravna sredstva) naprednog usklađivanja zaštite patenata u EU unatoč činjenici da ne postoje materijalni propisi EU‑a o patentima.</P></NOTE>. Cilj posebnog mehanizma jest spriječiti situaciju u kojoj će potpuna primjena načela unutarnjeg tržišta nakon pristupanja dovesti do situacije u kojoj bi vlasnik patenta bio izložen paralelnom uvozu iz novih država članica a da ondje nije mogao zaštiti svoj proizvod te da, posljedično, nije dobio odgovarajuću naknadu<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0033"><P>Mišljenje nezavisnog odvjetnika N. Jääskinena u <REF.DOC.ECR><NAME.CASE>Merck Canada i Merck Sharp &amp; Dohme</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑539/13</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2014:2322">EU:C:2014:2322</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0017">17.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>).</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0048"><NO.P>48.</NO.P><TXT>Kao drugo, privremeni režim stvoren posebnim mehanizmom ublažava grubi učinak neamortiziranog potpunog spajanja ekonomija država pristupnica sa starim državama članicama u osjetljivom području opskrbe farmaceutskim proizvodima. Nepostojanje zaštite patenata u državama pristupnicama u situaciji odvojenih tržišta izaziva niže razine cijena u tim državama. Slobodno<?PAGE NO="9"?> kretanje robe neizbježno bi dovelo do određenog rasta cijena zbog dodatne potražnje stvorene paralelnim izvozom u stare države članice. Time bi se negativno utjecalo na dostupnost lijekova u novim državama članicama. Posebni mehanizam stoga također doprinosi privremenom očuvanju niže razine cijena u korist javnog zdravstva u tim državama.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0049"><NO.P>49.</NO.P><TXT>S obzirom na gore spomenutu prvu svrhu, ograničenje posebnog mehanizma na situacije u kojima se nedostatak zaštite u novim državama članicama ne može pripisati ni nositelju SDZ‑a ni nositelju patenta ima smisla. To je zato što je to jedina situacija koju posebni mehanizam nastoji ispraviti, tj. kada nositelj SDZ‑a ili dotični nositelj temeljnog patenta ne može zaštiti svoj izum u novoj državi članici. Ako se, s druge strane, nositelj njemačkog temeljnog patenta suzdržao od zaštite ili nije poduzeo mjere za zaštitu svojih prava u državi pristupnici, nedostatak odgovarajuće naknade snosi on ili njegov sljednik. Budući da je posebni mehanizam izričito ograničen na slučajeve u kojima se zaštita <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0028" ID="QS0028"/>nije mogla ostvariti<QUOT.END REF.START="QS0028" CODE="201D" ID="QE0028"/>, nema razloga da se taj mehanizam primjenjuje na slučajeve u kojima je tražena zaštita (SDZ) nedostupna zbog nedostatka potrebne temeljne zaštite koja je sama po sebi zapravo bila dostupna, ali za koju je dotični nositelj propustio podnijeti zahtjev. To bi predstavljalo proširenje zaštite zajamčene posebnim mehanizmom i bilo bi protivno gore navedenoj obvezi uskog tumačenja.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0050"><NO.P>50.</NO.P><TXT>Gore navedena druga svrha zahtijeva razmatranje mogućih posljedica koje bi se mogle pojaviti u situaciji kada bi SDZ bio nedostupan neovisno o razlozima zbog kojih temeljni patent nije postojao. Ako temeljni patent nije postojao u državi pristupnici zato što nositelj temeljnog patenta nikada nije zatražio zaštitu patenta u njoj iako je to mogao učiniti, on se sam ne bi mogao pozvati na poseban mehanizam u odnosu na svoj patent i tako spriječiti paralelan uvoz u staru državu članicu. Ipak, nakon isteka roka valjanosti temeljnog patenta nositelj SDZ‑a mogao bi se u staroj državi članici pozvati na posebni mehanizam u odnosu na svoj SDZ ako bi se smatralo da nije moguće ostvariti SDZ samo zbog nedostatka temeljnog patenta. Posljedica toga bila bi slobodna trgovina odmah nakon pristupanja, tijekom zakonskog roka trajanja temeljnog patenta u staroj državi članici, dok bi, nešto kasnije, tijekom zakonskog roka trajanja SDZ‑a u staroj državi članici slobodno kretanje robe bilo spriječeno.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0051"><NO.P>51.</NO.P><TXT>To se protivi privremenoj prirodi posebnog mehanizma koji je namijenjen za primjenu po pristupanju, a ne kasnije. To također ometa prijelaznu prirodu posebnog mehanizma koji ima za cilj postupnu prilagodbu okolnosti na novu situaciju zajedničkog tržišta.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0052"><NO.P>52.</NO.P><TXT>U takvom scenariju, druga svrha<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0034"><P>Vidjeti točku 48. i sljedeće.</P></NOTE> ne može biti ostvarena. Jednom kada dođe do izvoza u stare države članice razina cijena u novim državama članicama će neizbježno porasti, a što je nepovratno. Sprječavanje uvoza samo od početka trajanja razdoblja SDZ‑a pa nadalje ne može ponovno uspostaviti situaciju koja je postojala prije pristupanja.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0053"><NO.P>53.</NO.P><TXT>Razlika u postupanju s SDZ‑om i patentom koja bi iz toga proizašla bila bi nedosljednost, a za to ne postoji nijedan razlog. To ne bi bilo u skladu s prirodom SDZ‑a koja proizlazi iz temeljnog patenta.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="3"><TITLE><TI><NP><NO.P><HT TYPE="ITALIC">3.</HT></NO.P><TXT><HT TYPE="ITALIC">Zaključak</HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0054"><NO.P>54.</NO.P><TXT>Da rezimiram, da bi SDZ valjan u staroj državi članici omogućio svojem nositelju da spriječi uvoz iz novih država članica u okviru posebnih mehanizama iz 2003., 2005. i 2012., u konačnici je nužna dvostupanjska analiza: ako u vrijeme podnošenja zahtjeva za izdavanje SDZ‑a u staroj državi članici (1) nova država članica omogućava zaštitu u obliku SDZ‑a, ali (2) temeljni patent na koji bi se mogao vezati SDZ na dan podnošenja zahtjeva za izdavanje SDZ‑a nije mogao biti dobiven u toj novoj državi članici, nositelj može spriječiti uvoz u staru državu članicu.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ></GR.SEQ><?PAGE NO="10"?><GR.SEQ LEVEL="2"><TITLE><TI><NP><NO.P><HT TYPE="BOLD"><HT TYPE="ITALIC">B.</HT></HT></NO.P><TXT><HT TYPE="BOLD"><HT TYPE="ITALIC">Drugo pitanje</HT></HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0055"><NO.P>55.</NO.P><TXT>Uzimajući u obzir odgovor na prvo pitanje, za zaštitu u obliku SDZ‑a presudno je je li bilo moguće ishoditi temeljni patent u državi pristupnici.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0056"><NO.P>56.</NO.P><TXT>Budući da nijedna od država članica u pitanju nije imala ekvivalentnu zaštitu patenta u vrijeme kada je nositelj patenta podnio prijavu patenta u Njemačkoj <DATE ISO="19900831">31. kolovoza 1990.</DATE>, ali su neke od tih država uvele zaštitu patenta za farmaceutske proizvode nekoliko mjeseci ili godina kasnije, postavlja se pitanje je li zaštita patenta koja se zahtijeva, sukladno mojem odgovoru na prvo pitanje, trebala biti dostupna već u vrijeme podnošenja prijave patenta u Njemačkoj ili bi se kasnije uvedena zakonska regulativa mogla smatrati dostatnom.<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0035"><P>Neke države članice pristupnice na koje se to odnosi uvele su patentnu zaštitu za farmaceutske proizvode nedugo nakon predmetnog podnošenja <DATE ISO="19900831">31. kolovoza 1990.</DATE> Kako upućuje Olivier Lemaire, <QUOT.START CODE="201A" REF.END="QE0029" ID="QS0029"/>Parallel trade of pharmaceutical products within the enlarged European Union<QUOT.END REF.START="QS0029" CODE="2019" ID="QE0029"/>, u <HT TYPE="ITALIC">European Intellectual Property Review</HT>, E. I. P. R. 2005, 27 (2), 43‑52, str. 43. i sljedeće, upućujući na daljnje poveznice, takva je zaštita bila dostupna u studenome 1990. u (onda još nepodijeljenoj) Češkoj Republici i Slovačkoj, 1992. u Sloveniji, 1993. u Poljskoj i Latviji i 1994. u Litvi, Mađarskoj i Estoniji.</P></NOTE> Naravno, relevantni datum ne može uslijediti nakon datuma objave prijave njemačkog patenta<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0036"><P>U skladu s tuženikovom tvrdnjom u glavnom postupku, objava te prijave dogodila se <DATE ISO="19990901">1. rujna 1999.</DATE></P></NOTE> jer zbog nepostojanja novosti izuma od tog trenutka prijava patenta više nije mogla biti prihvaćena niti u državi pristupnici.</TXT></NP.ECR><GR.SEQ LEVEL="3"><TITLE><TI><NP><NO.P><HT TYPE="ITALIC">1.</HT></NO.P><TXT><HT TYPE="ITALIC">Područje primjene zaštite nositelja patenta u slučaju pristupanja</HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0057"><NO.P>57.</NO.P><TXT>U sadašnjem kontekstu patent nije potreban zbog patentne zaštite, već zbog neizravnog učinka koji ima kao temeljni patent, omogućavanja zaštite u obliku SDZ‑a. Stoga bi zaštita zapravo mogla biti uspostavljena u bilo kojem trenutku prije podnošenja zahtjeva za izdavanje SDZ‑a.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0058"><NO.P>58.</NO.P><TXT>Ipak, mišljenja sam da bi relevantan datum trebao biti dan <HT TYPE="ITALIC">podnošenja</HT> prijave patenta u staroj državi članici, a ne razdoblje produženo do objave takve prijave.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0059"><NO.P>59.</NO.P><TXT>Moguće je da bi uvođenje novih zakonskih propisa o patentima omogućilo nositelju patenta da se vrati u državu pristupnicu i tamo podnese prijavu patenta. Međutim, to bi rezultiralo nametanjem obveze praćenja nositelju patenta: on bi do trenutka objave trebao pratiti jesu li novi zakoni stupili na snagu.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0060"><NO.P>60.</NO.P><TXT>Prema mojem mišljenju, ne postoji nikakav razlog za povećanje njegovih obveza preko onih koje akt o pristupanju izričito nalaže. Točno je da područje primjene posebnog mehanizma mora biti usko<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0037"><P>Vidjeti točku 43. i sljedeće.</P></NOTE>, što bi moglo dovesti do njegova dodatnog sužavanja povećanjem opterećenja nositelja SDZ‑a ako bi on bio obuhvaćen tom iznimkom.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0061"><NO.P>61.</NO.P><TXT>Međutim, valja napomenuti da povlastica priznata aktom o pristupanju u vidu posebnog mehanizma zapravo daje nositelju patenta manju zaštitu u staroj državi članici nego što je cilj tog mehanizma. Cilj je da se nadoknadi gubitak odgovarajuće naknade koji bi mogao nastati kao rezultat kombinacije slobodnog kretanja robe i načela iscrpljivanja na području cijele Unije kao posljedice pristupanja države koja je bila treća država u relevantnom trenutku<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0038"><P>Vidjeti točku 47.</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0062"><NO.P>62.</NO.P><TXT>Instrument pomoću kojega posebni mehanizam pokušava popraviti situaciju je međutim nesavršen. On ne uzima u obzir činjenicu da je pristup nove države članice za izumitelja teško predvidiv. Moglo bi se zamisliti da, ako se izumitelj suzdržao od toga da traži zaštitu patenta 1990. za malu državu koja je, hipotetski, imala slabu ekonomiju i nizak životni standard, on je u takvoj situaciji mogao odlučiti da ne prolazi kroz gnjavažu traženja zaštite u toj državi, iako je ona mogla biti dostupna; s druge strane, sa saznanjem da će s vremenom ta država pristupiti Europskoj uniji on je mogao predvidjeti kasniju<?PAGE NO="11"?> pojavu paralelnog uvoza temeljenog na slobodnom kretanju robe u kombinaciji s iscrpljenjem na razini Unije, tako da bi njegova strateška poslovna odluka o podnošenju prijave u toj državi mogla biti drukčija. Akti o pristupanju ne uzimaju u obzir rizik svojstven toj prognozi, iako se čini da je ovdje riječ o izumiteljevim osnovanim očekivanjima.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0063"><NO.P>63.</NO.P><TXT>Dakle, budući da nositelj patentne zaštite i nadalje sam snosi dio rizika (<QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0030" ID="QS0030"/>rizik pristupa prijašnje treće države<QUOT.END REF.START="QS0030" CODE="201D" ID="QE0030"/>), ne vidim nijedan razlog zašto bi, u pogledu drugog dijela rizika (<QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0031" ID="QS0031"/>rizik dostupnosti zaštite patenta u prijašnjoj trećoj državi<QUOT.END REF.START="QS0031" CODE="201D" ID="QE0031"/>) koji u aktima o pristupanju ima za cilj ublažavanje u njegovu korist, trebalo podići prag i zašto bi on trebao snositi ikakav teret u ovom kontekstu osim onoga što posebni mehanizam od njega zahtijeva za zaštitu njegovih prava.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0064"><NO.P>64.</NO.P><TXT>Ono što akt o pristupanju, međutim, od njega zahtijeva jest podnošenje prijave patenta u državi pristupnici u vrijeme kada je prijava patenta <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0032" ID="QS0032"/>podnesena<QUOT.END REF.START="QS0032" CODE="201D" ID="QE0032"/> u staroj državi članici.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="3"><TITLE><TI><NP><NO.P><HT TYPE="ITALIC">2.</HT></NO.P><TXT><HT TYPE="ITALIC">Datum podnošenja u staroj državi članici</HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0065"><NO.P>65.</NO.P><TXT>Iako je ova posljednja izjava jasna iz formulacije o posebnom mehanizmu u engleskoj verziji (<QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0033" ID="QS0033"/>[…] <HT TYPE="ITALIC">a patent</HT> […] <HT TYPE="ITALIC">for a medicinal product filed in a Member State at the time when</HT> […]<QUOT.END REF.START="QS0033" CODE="201D" ID="QE0033"/>)<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0039"><P>Moje isticanje</P></NOTE>, želio bih se još kratko osvrnuti na predmetni tekst s obzirom na to da originalna njemačka verzija nekih akata o pristupanju koju koristi sud koji je uputio zahtjev nije koristila pojam <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0034" ID="QS0034"/>prijava<QUOT.END REF.START="QS0034" CODE="201D" ID="QE0034"/>, nego <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0035" ID="QS0035"/>registracija<QUOT.END REF.START="QS0035" CODE="201D" ID="QE0035"/>. Ako je odlučujuć trenutak registracije a ne datum prijave, to može sugerirati da promjene u zakonodavstvu novih država članica koje stupaju na snagu nakon podnošenja prijave u staroj državi članici, ali prije nego što je patent tamo registriran, mogu biti relevantne i stvoriti obvezu nositelja patenta da koristi te nove zakone. Pod tom pretpostavkom, propuštanje korištenja te mogućnosti moglo bi isključiti pozivanje nositelja patenta na posebni mehanizam.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0066"><NO.P>66.</NO.P><TXT>Zapravo, originalna njemačka verzija akata o pristupanju iz 2003. i 2005. koristila je pojam <HT TYPE="ITALIC">eingetragen</HT> (registriran) umjesto <HT TYPE="ITALIC">beantragt</HT> (prijavljen). To se međutim smatralo pogreškom i službeno je ispravljeno 2004. i 2011. nalaganjem ispravka tih akata<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0040"><P>Vidjeti Drugi zapisnik o ispravku Ugovora o pristupanju iz 2003. (<REF.DOC.OJ COLL="L" NO.OJ="126" PAGE.FIRST="4" DATE.PUB="2004">SL 2004., L 126, str. 4</REF.DOC.OJ>.) te Zapisnik o ispravku Ugovora o pristupanju iz 2005. (<REF.DOC.OJ COLL="L" NO.OJ="347" PAGE.FIRST="62" DATE.PUB="2011">SL 2011., L 347, str. 62</REF.DOC.OJ>.). U odnosu na oba akta o pristupanju njemački pojam <HT TYPE="ITALIC">eingetragen</HT> izmijenjen je u <HT TYPE="ITALIC">beantragt</HT>. Zapisnikom o ispravku iz 2004. također su ispravljene sljedeće jezične verzije: danska je izmijenjena iz <HT TYPE="ITALIC">registreret</HT> u <HT TYPE="ITALIC">indgivet</HT>, nizozemska iz <HT TYPE="ITALIC">geregistreerd</HT> u <HT TYPE="ITALIC">aangevraagd</HT>, francuska iz <HT TYPE="ITALIC">enregistré</HT> u <HT TYPE="ITALIC">déposé</HT>, grčka iz <HT TYPE="ITALIC">καταχωρηθεί</HT> u <HT TYPE="ITALIC">κατατεθεί</HT>, portugalska iz <HT TYPE="ITALIC">registrado</HT> u <HT TYPE="ITALIC">pedido</HT> i španjolska iz <HT TYPE="ITALIC">registrado</HT> u <HT TYPE="ITALIC">presentado</HT>. Zapisnikom o ispravku iz 2011. ispravljene su osim njemačke još četiri jezične verzije koje u Aktu o pristupanju iz 2005. od početka nisu koristile <HT TYPE="ITALIC">filed</HT>: nizozemska verzija je izmijenjena iz <HT TYPE="ITALIC">geregistreerd</HT> u <HT TYPE="ITALIC">aangevraagd</HT>, grčka iz <HT TYPE="ITALIC">καταχωρηθεί</HT> u <HT TYPE="ITALIC">κατατεθεί</HT>, malteška iz <HT TYPE="ITALIC">reġistrat</HT> u <HT TYPE="ITALIC">depożitat</HT> i rumunjska iz <HT TYPE="ITALIC">înregistrat</HT> u <HT TYPE="ITALIC">depusă</HT>.</P></NOTE>. Akt o pristupanju iz 2012. od početka je koristio pojam <HT TYPE="ITALIC">beantragt</HT></TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0067"><NO.P>67.</NO.P><TXT>Gledajući sve jezične verzije i uzimajući u obzir njihove ispravke može se primijetiti da s obzirom na Akt o pristupanju iz 2003. 20 od 21<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0041"><P>Danska verzija koristi <HT TYPE="ITALIC">indgivet</HT>, nizozemska <HT TYPE="ITALIC">aangevraagd</HT>, engleska <HT TYPE="ITALIC">filed</HT>, estonska <HT TYPE="ITALIC">taotletud</HT>, finska <HT TYPE="ITALIC">hakenut</HT>, francuska <HT TYPE="ITALIC">déposé</HT>, njemačka <HT TYPE="ITALIC">beantragt</HT>, grčka <HT TYPE="ITALIC">κατατεθεί</HT>, mađarska <HT TYPE="ITALIC">a bejelentést tették</HT>, irska <HT TYPE="ITALIC">arna chomhdú</HT>, talijanska <HT TYPE="ITALIC">presentato</HT>, latvijska <HT TYPE="ITALIC">saņemšanai pieteikums</HT>, litvanska <HT TYPE="ITALIC">paraiška paduota</HT>, malteška <HT TYPE="ITALIC">ppreżentat</HT>, poljska <HT TYPE="ITALIC">zgłoszone</HT>, portugalska <HT TYPE="ITALIC">pedido</HT>, slovačka <HT TYPE="ITALIC">predmetom prihlášky</HT>, slovenska <HT TYPE="ITALIC">je prijavljen</HT>, španjolska <HT TYPE="ITALIC">presentado</HT> i švedska <HT TYPE="ITALIC">lämnades in</HT>, koje se sve mogu prevesti s <HT TYPE="ITALIC">filed</HT> ili <HT TYPE="ITALIC">submitted</HT> ili <HT TYPE="ITALIC">applied for</HT>, dok češka verzija koristi <HT TYPE="ITALIC">přihlášených</HT>, što znači <HT TYPE="ITALIC">registered</HT>.</P></NOTE>, s obzirom na Akt o pristupanju iz 2005. 22 od 23<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0042"><P>Vidjeti jezične verzije navedene u bilješci 41. i dodatno bugarsku verziju, koja koristi <HT TYPE="ITALIC">подадена заявка</HT>, i rumunjsku verziju koja koristi <HT TYPE="ITALIC">depusă</HT>, dok češka verzija još uvijek koristi <HT TYPE="ITALIC">přihlášených</HT> (<HT TYPE="ITALIC">registered</HT>).</P></NOTE> i, s obzirom na Akt o pristupanju iz 2012. 23 od 24<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0043"><P>Vidjeti bilješke 41. i 42. Hrvatska verzija koristi <QUOT.START CODE="2018" REF.END="QE0036" ID="QS0036"/>je prijava podnesena<QUOT.END REF.START="QS0036" CODE="2019" ID="QE0036"/>, što znači <HT TYPE="ITALIC">filed</HT>, dok španjolska verzija sada koristi <HT TYPE="ITALIC">registrado</HT> (<HT TYPE="ITALIC">registered</HT>).</P></NOTE> jezične verzije koriste pojam <HT TYPE="ITALIC">filed</HT>. U konačnici je jedino češka verzija Akata o pristupanju iz 2003. i 2005. koristila <HT TYPE="ITALIC">registered</HT>, ali je koristila <HT TYPE="ITALIC">filed</HT> u Aktu iz 2012., dok je španjolska verzija koristila <HT TYPE="ITALIC">filed</HT> u Aktima iz 2003. i 2005., ali u Aktu iz 2012. koristila je<?PAGE NO="12"?> <HT TYPE="ITALIC">registered</HT>. Kad god je pojam ispravljen, to je učinjeno zamjenom <HT TYPE="ITALIC">registered</HT> u <HT TYPE="ITALIC">filed</HT> i nikad obratno. To je slučaj i s ispravcima u vezi sa španjolskom verzijom iz 2003., gdje je <HT TYPE="ITALIC">registrado</HT> zamijenjeno s <HT TYPE="ITALIC">presentado</HT><NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0044"><P>Vidjeti Drugi zapisnik o ispravku Ugovora iz 2003. (<REF.DOC.OJ COLL="L" NO.OJ="126" PAGE.FIRST="4" DATE.PUB="2004">SL 2004., L 126, str. 4</REF.DOC.OJ>.)</P></NOTE>. Stoga je vraćanje španjolske verzije Akta o pristupanju iz 2012. na <HT TYPE="ITALIC">registrado</HT> očito usamljen primjer ukupnog trenda i odstupanje od inače jedinstvenog davanja prednosti pojmu <HT TYPE="ITALIC">filed</HT>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0068"><NO.P>68.</NO.P><TXT>Svjestan sam činjenice da su sve jezične verzije pravnog akta EU‑a jednako vjerodostojne i da verzija većine ne može jednostavno prevladati u odnosu na druge. U ovom slučaju, međutim, osim gore navedenih promjena u terminologiji koje se sasvim jasno približavaju terminu <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0037" ID="QS0037"/>prijava<QUOT.END REF.START="QS0037" CODE="201D" ID="QE0037"/>, postoje snažni materijalni argumenti u korist verzije većine. Sukladno ustaljenoj sudskoj praksi Suda, u slučaju razlikovanja među jezičnim verzijama predmetnu odredbu ne treba tumačiti prema jednoj određenoj jezičnoj verziji, nego prema kontekstu i svrsi propisa čiji je ona sastavni dio<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0045"><P>Vidjeti presudu od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20160921">21. rujna 2016.</DATE>, <NAME.CASE>Komisija/Španjolska</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑140/15 P</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2016:708">EU:C:2016:708</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0080">80.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>).</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0069"><NO.P>69.</NO.P><TXT>Dva argumenta govore u prilog uzimanju datuma prijave, a ne datuma registracije u staroj državi članici odlučujućim u kontekstu posebnog mehanizma: na prvom mjestu, ako nositelj patenta želi podnijeti zahtjev za zaštitu u drugoj državi, on to mora učiniti prije objave prijave u prvoj državi jer od tog trenutka zaštita više načelno neće biti pružena zbog nepostojanja novosti izuma, osim ako bude moguće pozvati se na pravo prvenstva. Oba događaja, međutim, mogu se dogoditi prije trenutka podnošenja prijave. To je razlog zbog kojeg pozivanje na datum podnošenja prijave u staroj državi članici nije prikladno za definiranje trenutka do kojeg zaštita mora biti dostupna u državi pristupnici.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0070"><NO.P>70.</NO.P><TXT>Na drugom mjestu, svrha posebnog mehanizma potkrepljuje formulaciju koja se koristi u većini jezičnih inačica triju akata o pristupanju. Kao što je prethodno rečeno, svrha ne zahtijeva podizanje praga za nositelja patenta koji želi imati koristi od posebnog mehanizma<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0046"><P>Vidjeti točku 63.</P></NOTE>. Stoga je dovoljno da on donese odluku o prijavi patenta u državi pristupnici kada se bavi tim pitanjem u staroj državi članici, tj. u vrijeme kada tamo podnosi prijavu. Bilo kakvo povećanje stupnja njegove pažnje za njega bi bilo pretjerano opterećenje i ugrozilo bi naknadu koju bi trebao dobiti za posljedice pristupanja države EU‑u koje je za njega bilo potencijalno nepredvidivo u vrijeme kada je tražio zaštitu za svoj izum.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="3"><TITLE><TI><NP><NO.P><HT TYPE="ITALIC">3.</HT></NO.P><TXT><HT TYPE="ITALIC">Zaključak</HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0071"><NO.P>71.</NO.P><TXT>S obzirom na prethodna razmatranja, dolazim do zaključka da je relevantno vrijeme za dostupnost zaštite patenata u državama pristupnicama, u kontekstu pitanja dostupnosti zaštite SDZ‑a, dan podnošenja prijave temeljnog patenta u staroj državi članici. Stoga, predlažem da se na drugo pitanje odgovori niječno: ne čini razliku to što je u nekim državama pristupnicama temeljni patent bilo moguće ishoditi do trenutka objave njemačke prijave nositelja patenta ako to nije bilo moguće ishoditi na dan podnošenja te prijave.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="2"><TITLE><TI><NP><NO.P><HT TYPE="BOLD"><HT TYPE="ITALIC">C.</HT></HT></NO.P><TXT><HT TYPE="BOLD"><HT TYPE="ITALIC">Treće pitanje</HT></HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0072"><NO.P>72.</NO.P><TXT>Prema mišljenju tuženika, pedijatrijsko produljenje tužiteljeva SDZ‑a ne ulazi u područje primjene posebnog mehanizma.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0073"><NO.P>73.</NO.P><TXT>Ne dijelim to stajalište. Tuženikovi argumenti nisu uvjerljivi.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0074"><NO.P>74.</NO.P><TXT>Kao prvo, tuženik tvrdi da – za razliku od patenta i SDZ‑a – pedijatrijsko produljenje nije izričito navedeno u posebnom mehanizmu.</TXT></NP.ECR><?PAGE NO="13"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0075"><NO.P>75.</NO.P><TXT>Kako bi pedijatrijsko produljenje ulazilo u područje primjene posebnog mehanizma, države ugovornice to nisu trebale izričito navoditi jer, po svojoj naravi, to nije drugo pravo zaštite uz patent i SDZ, već jednostavno produljenje trajanja zaštite iz SDZ‑a<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0047"><P>Vidjeti članak 36. Uredbe br. 1901/2006.</P></NOTE>. To produljenje služi kao nagrada za provođenje etički odgovornih studija za upotrebu odgovarajućih lijekova za pedijatrijsku populaciju u skladu s europskim normama<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0048"><P>Vidjeti članak 36. Uredbe br. 1901/2006 i uvodnu izjavu 26.</P></NOTE>. Pomoćna narav pedijatrijskog produljenja potvrđena je i u članku 13. stavku 3. Uredbe br. 469/2009 o SDZ‑u, koji je naslovljen <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0038" ID="QS0038"/>trajanje svjedodžbe<QUOT.END REF.START="QS0038" CODE="201D" ID="QE0038"/>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0076"><NO.P>76.</NO.P><TXT>Kao drugo, tuženik tvrdi da se posebni mehanizam ne može primijeniti na pedijatrijsko produljenje zato što Uredba br. 1901/2006 nije bila dio <HT TYPE="ITALIC">acquis communautaire</HT> u vrijeme kada su zaključeni akti o pristupanju iz 2003. i 2005. Prema njegovu mišljenju, posebni mehanizam ne može se primjenjivati na sekundarno pravo EU‑a koje je nastalo tek nakon predmetnog akta o pristupanju.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0077"><NO.P>77.</NO.P><TXT>Članak 8. Akta o pristupanju iz 2003. i članak 7. stavak 2. Akta o pristupanju iz 2005., međutim, predviđaju identičnom formulacijom da <QUOT.START CODE="201E" REF.END="QE0039" ID="QS0039"/>Akti koje donose institucije na koje se primjenjuju prijelazne odredbe utvrđene u ovom aktu zadržavaju svoj pravni status; posebice se nastavljaju primjenjivati postupci za izmjenu tih akata<QUOT.END REF.START="QS0039" CODE="201D" ID="QE0039"/>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0078"><NO.P>78.</NO.P><TXT>To pokazuje da akti o pristupanju ni na koji način ne nastoje očuvati <HT TYPE="ITALIC">acquis communautaire</HT> Zajednice. Umjesto toga, gore citirani članci pokazuju svijest ugovornih stranaka o mogućnosti promjene sekundarnog prava navedenog u ovim ugovorima<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0049"><P>Štoviše, budući da se razdoblje zaštite pripadajućeg prava produljuje za ne više od šest mjeseci, zadržava se privremen karakter posebnog mehanizma kao prijelazna odredba. Zaštita patenata obično traje 20 godina, a zaštita u obliku SDZ‑a do pet godina, stoga produženje od šest mjeseci o kojem je riječ ne mijenja prirodu razdoblja na kategorički način.</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0079"><NO.P>79.</NO.P><TXT>Štoviše, s obzirom na tuženikovu zabrinutost u pogledu hijerarhije normi, valja napomenuti da je Sud utvrdio da, čak i kad je pravilo izričito određeno u samom aktu o pristupanju, ipak naknadno može biti izmijenjeno sekundarnim pravom<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0050"><P>Vidjeti presudu od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="19880920">20. rujna 1988.</DATE>, <NAME.CASE>Španjolska/Vijeće</NAME.CASE> (<NO.CASE>203/86</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:1988:420">EU:C:1988:420</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0020">20.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>).</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0080"><NO.P>80.</NO.P><TXT>Također, ne vidim nikakav problem retroaktivnosti ili legitimnih očekivanja u konkretnom slučaju. Prema dosadašnjoj sudskoj praksi Suda nova pravila primjenjuju se, načelno, neposredno na buduće posljedice stanja koja su nastala pod starim pravilom<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0051"><P>Vidjeti presude od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="19700414">14. travnja 1970.</DATE>, <NAME.CASE>Broc</NAME.CASE>,(<NO.CASE>68/69</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:1970:24">EU:C:1970:24</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0007">7.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>) i od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="19860710">10. srpnja 1986.</DATE>, <NAME.CASE>Licata/ESC</NAME.CASE> (<NO.CASE>270/84</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:1986:304">EU:C:1986:304</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0031">31.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>).</P></NOTE>. Načelo legitimnih očekivanja ne može se proširiti do točke da se općenito sprječava primjena novog pravila na buduće posljedice situacija koje su nastale pod prethodnim pravilom<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0052"><P>Vidjeti presude od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="19870114">14. siječnja 1987.</DATE>, <NAME.CASE>Njemačka/Komisija</NAME.CASE> (<NO.CASE>278/84</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:1987:2">EU:C:1987:2</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0036">36.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>.), od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="19900222">22. veljače 1990.</DATE>, <NAME.CASE>Busseni</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑221/88</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:1990:84">EU:C:1990:84</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0035">35.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>), od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="19990629">29. lipnja 1999.</DATE>, <NAME.CASE>Butterfly Music</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑60/98</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:1999:333">EU:C:1999:333</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0025">25.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>) i od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20081211">11. prosinca 2008.</DATE>, <NAME.CASE>Komisija/Freistaat Sachsen</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑334/07 P</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2008:709">EU:C:2008:709</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0043">43.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>).</P></NOTE>. To se osobito odnosi na područje kao što je zajednička organizacija tržišta, čija je svrha nužno uključivanje stalne prilagodbe varijacijama gospodarskih situacija u različitim sektorima<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0053"><P>Vidjeti presudu od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="19880920">20. rujna 1988.</DATE>, <NAME.CASE>Španjolska/Vijeće</NAME.CASE> (<NO.CASE>203/86</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:1988:420">EU:C:1988:420</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0019">19.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR> i citiranu sudsku praksu, što se tiče poljoprivrednog sektora (mliječna kvota)).</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0081"><NO.P>81.</NO.P><TXT>To me dovodi do zaključka da treba prihvatiti da pedijatrijsko produljenje ulazi u područje primjene posebnog mehanizma, s obzirom na to da je riječ samo o produljenju trajanja SDZ‑a i treba nužno prihvatiti izmjenu koju ono donosi u odnosu na <HT TYPE="ITALIC">acquis communautaire</HT> koji je na snazi u trenutku sklapanja akata o pristupanju.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="2"><TITLE><TI><NP><NO.P><HT TYPE="BOLD"><HT TYPE="ITALIC">D.</HT></HT></NO.P><TXT><HT TYPE="BOLD"><HT TYPE="ITALIC">Četvrto pitanje</HT></HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0082"><NO.P>82.</NO.P><TXT>Što se tiče Akta o pristupanju iz 2012., koji se odnosi na Hrvatsku, odgovor na treće pitanje ne bi trebao biti drukčiji.</TXT></NP.ECR><?PAGE NO="14"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0083"><NO.P>83.</NO.P><TXT>Ako je jedna država članica tretirana drukčije od ostalih, kroz tu se državu može ostvariti paralelan uvoz; posljedica bi bila praznina u patentnoj zaštiti EU‑a, što bi u konačnici moglo negirati zaštitu kreiranu posebnim mehanizmima drugih akata o pristupanju.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0084"><NO.P>84.</NO.P><TXT>Ne vidim razlog da se situacija Hrvatske nakon njezina pristupanja EU‑u tretira drukčije u odnosu na pristupanje ostalih novih država članica.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0085"><NO.P>85.</NO.P><TXT>Iako je Uredba br. 1901/2006, kojom je predviđena mogućnost pedijatrijskog produljenja, već stupila na snagu u vrijeme pristupanja Hrvatske, nije bilo razloga da Ugovor izričito spominje tu mogućnost jer to, kao što je već rečeno, nije pravo zaštitno pravo poput patenta ili SDZ‑a, već samo produljenje kojim se izmjenjuje trajanje takvog prava.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="1"><TITLE><TI><NP><NO.P><HT TYPE="BOLD">IV.</HT></NO.P><TXT><HT TYPE="BOLD">Zaključak</HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0086"><NO.P>86.</NO.P><TXT>S obzirom na prethodno navedeno, predlažem Sudu da na sljedeći način odgovori na prethodna pitanja koja je postavio Landgericht Düsseldorf (Zemaljski sud u Düsseldorfu, Njemačka):</TXT><P><LIST TYPE="ARAB"><ITEM><NP><NO.P>1.</NO.P><TXT>Nositelj svjedodžbe o dodatnoj zaštiti koja mu je izdana za Saveznu Republiku Njemačku može se osloniti na posebni mehanizam kako bi spriječio uvoz proizvoda u Saveznu Republiku Njemačku iz Češke Republike, Estonije, Latvije, Litve, Mađarske, Poljske, Slovenije, Slovačke, Bugarske, Rumunjske i Hrvatske (Prilog IV. Aktu o uvjetima pristupanja Češke Republike, Republike Estonije, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Republike Mađarske, Republike Malte, Republike Poljske, Republike Slovenije i Slovačke Republike i prilagodbama ugovora na kojima se temelji Europska unija; prvi dio Priloga V. Aktu o uvjetima pristupanja Republike Bugarske i Rumunjske i prilagodbama ugovora na kojima se temelji Europska unija; Prilog IV. Aktu o uvjetima pristupanja Republike Hrvatske i prilagodbama ugovora o Europskoj uniji, ugovora o funkcioniranju Europske unije i ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju) ako je zahtjev za izdavanje svjedodžbe o dodatnoj zaštiti podnesen u Saveznoj Republici Njemačkoj u vrijeme kada su zakoni za izdavanje takve svjedodžbe o dodatnoj zaštiti već postojali u dotičnim državama pristupnicama, ali ga nositelj svjedodžbe o dodatnoj zaštiti izdane za Saveznu Republiku Njemačku nije mogao podnijeti niti mu se svjedodžba mogla izdati jer temeljni patent potreban za izdavanje svjedodžbe o dodatnoj zaštiti nije postojao u gore navedenoj državi pristupnici.</TXT></NP></ITEM><ITEM><NP><NO.P>2.</NO.P><TXT>Odgovor na prvo pitanje ne bi bio drukčiji da se samo na datum podnošenja prijave temeljnog patenta izdanog za Saveznu Republiku Njemačku istovjetna zaštita nije mogla ostvariti u državi pristupnici, iako se mogla ostvariti u razdoblju do objave prijave na kojoj se zasniva temeljni patent izdan za Saveznu Republiku Njemačku.</TXT></NP></ITEM><ITEM><NP><NO.P>3.</NO.P><TXT>Nositelj svjedodžbe o dodatnoj zaštiti koja mu je izdana za Saveznu Republiku Njemačku može se osloniti na posebni mehanizam za sprečavanje uvoza proizvoda u Saveznu Republiku Njemačku iz Češke Republike, Estonije, Latvije, Litve, Mađarske, Poljske, Slovenije, Slovačke, Bugarske, Rumunjske i Hrvatske ako se ti proizvodi uvoze nakon isteka roka trajanja svjedodžbe o dodatnoj zaštiti utvrđenog u izvornoj odluci o priznanju patenta, ali prije isteka šestomjesečnog produljenja roka trajanja svjedodžbe o dodatnoj zaštiti koje mu je odobreno na temelju Uredbe (EZ) br. 1901/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od <DATE ISO="20061212">12. prosinca 2006.</DATE> o lijekovima za pedijatrijsku upotrebu i izmjeni Uredbe (EEZ) br. 1768/92, Direktive 2001/20/EZ, Direktive 2001/83/EZ i Uredbe (EZ) br. 726/2004.</TXT></NP></ITEM><?PAGE NO="15"?><ITEM><NP><NO.P>4.</NO.P><TXT>Ne utječe na odgovor na treće pitanje to što je za Hrvatsku, na temelju njezina pristupanja 2013. godine, posebni mehanizam stupio na snagu tek nakon stupanja na snagu Uredbe br. 1901/2006 <DATE ISO="20070126">26. siječnja 2007.</DATE> – za razliku od ostalih država članica koje su pristupile prije <DATE ISO="20070126">26. siječnja 2007.</DATE>, odnosno Češke Republike, Estonije, Latvije, Litve, Mađarske, Poljske, Slovenije, Slovačke, Bugarske i Rumunjske.</TXT></NP></ITEM></LIST></P></NP.ECR></GR.SEQ></CONTENTS.CONCLUSION></CONCLUSION>