|
Službeni list |
HR Serija L |
|
2025/1723 |
7.8.2025 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2025/1723
оd 6. kolovoza 2025.
o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz određenog pripremljenog ili konzerviranog kukuruza šećerca u zrnu podrijetlom iz Narodne Republike Kine
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (1) („osnovna uredba”), a posebno njezin članak 7.,
nakon savjetovanja s državama članicama,
budući da:
1. POSTUPAK
1.1. Pokretanje postupka
|
(1) |
Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 9. prosinca 2024. antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom kukuruza šećerca („PET”) podrijetlom iz Narodne Republike Kine („predmetna zemlja”, „NRK” ili Kina) na temelju članka 5. osnovne uredbe. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (2) („Obavijest o pokretanju postupka”). |
|
(2) |
Komisija je pokrenula ispitni postupak na temelju pritužbe koju je 25. listopada 2024. podnijelo udruženje Association européenne des transformateurs de maïs doux (AETMD) („podnositelj pritužbe”). Pritužba je podnesena u ime Unijine industrije određenog pripremljenog ili konzerviranog kukuruza šećerca u zrnu u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe. Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti koji su dostatna osnova za pokretanje ispitnog postupka. |
1.2. Evidentiranje
|
(3) |
Komisija je Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2025/309 od 14. veljače 2025. („uredba o evidentiranju”) (3) uvela obvezno evidentiranje uvoza predmetnog proizvoda. |
1.3. Zainteresirane strane
|
(4) |
Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju ispitnog postupka obavijestila podnositelja pritužbe, druge poznate proizvođače iz Unije, poznate proizvođače izvoznike i kineska tijela, poznate uvoznike i trgovce te ih je pozvala na sudjelovanje. |
|
(5) |
Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima. Nakon pokretanja postupka održano je saslušanje s Europskom federacijom za trgovinu sušenim voćem, jestivim orašastim plodovima te prerađevinama voća i povrća i prerađevinama ribarstva („FRUCOM”) i nacionalnim udruženjima Waren-Verein der Hamburger Börse e.V. („Waren-Verein”) i Nederlandse Vereniging voor de Handel u Gedroogde Zuidvruchten, Specerijen en Aanverwante Artikelen („NZV”), koja su njezini članovi, kao i predstavnicima nekoliko članova uvoznika. |
1.4. Primjedbe na pokretanje postupka
|
(6) |
Komisija je zaprimila primjedbe na pokretanje postupka od Kineske gospodarske komore za uvoz i izvoz prehrambenih proizvoda, poljoprivrednih proizvoda i nusproizvoda životinjskog podrijetla („CFNA”) i udruženja Waren-Verein. |
|
(7) |
CFNA je kritizirala činjenicu da razdoblje ispitnog postupka u vezi s pritužbom nije pomaknuto bliže datumu podnošenja. To je udruženje tvrdilo da bi stanje štete u tom slučaju moglo biti drukčije nego u razdoblju ispitnog postupka zbog znatnih promjena koje su nastupile na tržištu EU-a od drugog tromjesečja 2024. i do kraja 2024. CFNA je nadalje smatrala da su Tajland i NRK jedini veliki proizvođači i izvoznici kukuruza šećerca te da bi uvoz iz NRK-a mogao preuzeti tajlandske tržišne udjele ako se uvoz iz Tajlanda ograniči antidampinškim mjerama. Osim toga, CFNA je tvrdila da je povećanje uvoza iz NRK-a 2022. možda uzrokovano nepredviđenim događajima kao što su 1. prirodne katastrofe i poplave u Tajlandu zbog kojih je smanjena proizvodnja kukuruza i dostatna opskrba, 2. loša žetva u Europi zbog suhih klimatskih uvjeta, posebno u Francuskoj i 3. rat u Ukrajini zbog kojeg su se možda povećali troškovi energije koje snose proizvođači kukuruza šećerca i smanjila ponuda kukuruza šećerca. CFNA je nadalje smatrala da se obrazac izvozne prodaje NRK-a promijenio 2022. zbog velike narudžbe društva Lidl. Smatrala je da je loša berba u Europi možda utjecala na ponudu kukuruza šećerca u Europi te su kupci kao što je Lidl možda stvarali zalihe kako bi izbjegli nedostatak opskrbe. |
|
(8) |
Komisija podsjeća CFNA-u da je razdoblje ispitnog postupka definirano u skladu s člankom 6. osnovne uredbe i obuhvaća razdoblje od najmanje šest mjeseci neposredno prije pokretanja postupka. Stoga je ta tvrdnja odbačena. |
|
(9) |
U pogledu tvrdnje da je povećani tržišni udio uvoza iz NRK-a posljedica uvođenja antidampinških mjera na uvoz iz Tajlanda, Komisija podsjeća CFNA-u da su te mjere na snazi od 2009. Stoga je ta tvrdnja odbačena. |
|
(10) |
CFNA nije dostavila nikakve popratne dokaze za tvrdnju da je do promjene u izvozu došlo samo zbog velike narudžbe trgovca na malo Lidl. Stoga je ta tvrdnja odbačena. |
|
(11) |
CFNA je tvrdila i da u pritužbi nije dokazana materijalna šteta koju je pretrpjela industrija Unije i navela da povećani uvoz iz NRK-a nije negativno utjecao na razvoj podnositelja pritužbe u pogledu proizvodnje, kapaciteta, iskorištenosti kapaciteta, zaliha i prodajnih cijena. |
|
(12) |
Komisija je procijenila informacije navedene u pritužbi i utvrdila dostatne dokaze koji upućuju na materijalnu štetu zbog kojih je pokretanje ispitnog postupka bilo opravdano. Stoga je ta tvrdnja odbačena. |
|
(13) |
CFNA je nadalje tvrdila da uvoz iz NRK-a nije jedini uzrok štete koju je pretrpio podnositelj pritužbe te se pozvala na čimbenike opisane u uvodnoj izjavi 6. Podsjetila je na antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom sojinih bjelančevina podrijetlom iz NRK-a (4), u kojem je Komisija utvrdila da je podudaranje povećanja cijena s lošim financijskim rezultatima industrije Unije upućivalo na nestabilnost tržišta sirovina i da je to bio glavni uzrok štete koju je pretrpjela industrija Unije, čime je prekinuta uzročno-posljedična veza između kineskog uvoza i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije. CFNA je tvrdila da je stanje slično u ovom ispitnom postupku. |
|
(14) |
Komisija smatra da nijedno od ostalih navedenih mogućih objašnjenja ne opovrgava zaključak da je u pritužbi navedeno dovoljno dokaza o šteti koju je dampinški uvoz prouzročio industriji Unije, zbog čega je pokretanje antidampinškog postupka bilo opravdano. |
|
(15) |
Waren-Verein zatražio je produljenje razmatranog razdoblja kako bi se ocijenio učinak lošeg uroda za 2020. Zatražio je da se razmotre i drugi jednokratni učinci kao što su vozarina i valutni uvjeti, koji su bili povoljni za donošenje odluka o kupnji. |
|
(16) |
U pritužbi je analizirana pozitivna uzročno-posljedična veza između dampinškog uvoza iz NRK-a i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije analizom kretanja količina uvezenih proizvoda, prodajnih cijena Unije u razmatranom razdoblju i glavnih pokazatelja štete u razmatranom razdoblju. Bilo je moguće dokazati pozitivnu vezu i istovremeno dokazati da nijedan drugi čimbenik nije umanjio uzročno-posljedičnu vezu. U ovoj fazi Komisija je smatrala da su dokazi navedeni u pritužbi koji se odnose na uzročnost razumni i upućuje na odjeljak 5. u nastavku, u kojem se razmatra uzročnost. Stoga je ta tvrdnja odbačena. |
|
(17) |
Naposljetku, CFNA je od Komisije zatražila da primijeni pravilo nižeg iznosa u skladu s člankom 7. stavkom 2. osnovne uredbe. Tvrdila je da u pritužbi nisu izneseni konkretni dokazi o postojanju poremećaja povezanih sa sirovinama. |
|
(18) |
Podnositelj pritužbe dostavio je vjerodostojne i relevantne dokaze da su pri pokretanju postupka bili ispunjeni svi pravni zahtjevi za odstupanje od pravila nižeg iznosa, uključujući dokaze o poremećajima na tržištu čelika u NRK-u koji su mogli utjecati na cijenu čeličnih limenki. Komisija je u ovoj fazi smatrala dokaze iz pritužbe o poremećajima povezanima sa sirovinama razumnima. Stoga je ta tvrdnja odbačena. |
|
(19) |
Udruženje Waren-Verein kritiziralo je datum koji je odabran za pokretanje postupka, kojim je zainteresiranim stranama ograničena mogućnost sudjelovanja u ispitnom postupku. |
|
(20) |
Službe Komisije ne utječu na odluku industrije Unije o tome kad će se podnijeti pritužba. Nakon što se pritužba podnese, Komisija je pravno obvezna donijeti odluku o predmetu i obavijestiti predmetne strane u roku od 45 dana u skladu s člankom 5. stavkom 9. osnovne uredbe objavom obavijesti u Službenom listu u slučaju pokretanja ispitnog postupka ili obavješćivanjem industrije Unije u slučaju odbijanja pritužbe. |
|
(21) |
Kad je riječ o odabiru uzorka proizvođača izvoznika, udruženje Waren-Verein je zatražilo da se izvoznici odaberu na reprezentativnoj osnovi. |
|
(22) |
Komisija je istaknula da bi u skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe odabir uzorka trebao biti statistički valjan na temelju podataka dostupnih u trenutku odabira ili bi se trebao temeljiti na najvećoj reprezentativnoj količini proizvodnje, prodaje ili izvoza koja se razumno može ispitati u raspoloživom vremenu. |
|
(23) |
Udruženje Waren-Verein zatražilo je da se odabir proizvoda obuhvaćenog ispitnim postupkom ograniči na oznaku TARIC 2005 80 00 , a da oznaku TARIC 2001 90 30 10 ne bi trebalo uključiti. |
|
(24) |
Komisija je napomenula da nisu dostavljeni dodatni dokazi kojima bi se opravdao zahtjev za isključenje proizvoda. Stoga je ta tvrdnja odbačena. |
|
(25) |
Udruženje Waren-Verein tvrdilo je da su vozarine i devizni tečajevi negativno utjecali na cijene proizvoda i zatražio da ih se uzme u obzir pri izračunu uobičajene vrijednosti. Osim toga, udruženje Waren-Verein je dovelo u pitanje usporedivost cijena proizvoda koji su obuhvaćeni opisom proizvoda, ali se razlikuju po veličini, krajnjim potrošačima, pakiranju ili uvjetima isporuke. |
|
(26) |
Kad je riječ o pitanjima o usporedivosti cijena, Komisija je uvjerila Waren-Verein da se u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe usporedba izvoznih cijena i uobičajene vrijednosti provodi na istoj razini trgovine i u pogledu prodaje koja je izvršena u što većoj mjeri u isto vrijeme, pri čemu se uzimaju u obzir druge razlike koje utječu na usporedivost cijena. Prema potrebi se mogu izvršiti prilagodbe kako bi se uzele u obzir razlike u fizičkim svojstvima, uvjetima prijevoza i vozarine, pakiranju, konverziji valute i drugim čimbenicima. |
|
(27) |
Udruženje Waren-Verein je zatražilo da se tijekom ispitnog postupka uzmu u obzir interesi potrošača i trgovaca. To je udruženje tvrdilo da će se u slučaju uvođenja antidampinških pristojbi cijene kukuruza šećerca vjerojatno povećati na štetu potrošača. S obzirom na buduće loše urode i druge nepredviđene događaje u EU-u koji utječu na uvoz, to je udruženje smatralo da ne bi trebalo uvoditi mjere. Tvrdilo je i da su proizvođači kukuruza šećerca iz EU-a dovoljno gospodarski snažni i da ih nije potrebno zaštititi antidampinškim mjerama. |
|
(28) |
Komisija podsjeća Waren-Verein da se procjena interesa Unije provodi u okviru ispitnog postupka, a ne u fazi pritužbe. Stajališta svih stranaka stoga se ocjenjuju u odjeljku 7. ove uredbe. |
1.5. Odabir uzorka
|
(29) |
U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da je moguće da će provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe. Odabir uzorka proizvođača iz Unije |
|
(30) |
Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Uzorak je odabrala na temelju procijenjene količine proizvodnje i prodaje istovjetnog proizvoda u EU-u tijekom razdoblja ispitnog postupka. Taj se uzorak sastojao od dvaju proizvođača iz Unije. Proizvođači iz Unije u uzorku činili su više od [29 – 38] % procijenjene ukupne količine proizvodnje i više od [39 – 48] % procijenjene ukupne prodaje u Uniji. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku. Nisu zaprimljene nikakve primjedbe na uzorak. Stoga je potvrđen uzorak industrije Unije. Odabir uzorka nepovezanih uvoznika |
|
(31) |
Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. |
|
(32) |
Šest nepovezanih uvoznika dostavilo je zatražene informacije i pristalo da ih se uključi u uzorak. U skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je na temelju najveće količine uvoza predmetnog proizvoda u Uniju odabrala uzorak od dva nepovezana uvoznika. U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim poznatim uvoznicima. Jedan od uvoznika u uzorku obavijestio je Komisiju da više ne želi surađivati i neće dostaviti odgovor na upitnik. Komisija je stoga odlučila tog uvoznika zamijeniti drugim. Zainteresirane stranke obaviještene su o toj promjeni. Nije primljena nijedna primjedba na prilagođeni uzorak. Odabir uzorka proizvođača izvoznika |
|
(33) |
Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika u NRK-u zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, Komisija je od kineske misije zatražila da utvrdi ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da stupi u kontakt s njima. |
|
(34) |
Ukupno je 23 društva iz predmetne zemlje dostavilo zatražene informacije i pristalo da ih se uključi u uzorak. Među njima su bila dva povezana društva, a jedno od ta dva društva nije bilo proizvođač izvoznik. U skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak od dva proizvođača izvoznika na temelju najveće reprezentativne količine robe izvezene u Uniju koja se razumno mogla ispitati u raspoloživom vremenu. U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim poznatim predmetnim proizvođačima izvoznicima i s tijelima predmetne zemlje. Nisu primljene nikakve primjedbe na odabir uzorka i Komisija je potvrdila uzorak. |
1.6. Odgovori na upitnik i posjeti radi provjere
|
(35) |
Komisija je Vladi Narodne Republike Kine („kineska vlada”) poslala upitnik o postojanju znatnih poremećaja u NRK-u u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. |
|
(36) |
Nadalje, podnositelj pritužbe u pritužbi je dostavio dostatne dokaze prima facie o poremećajima povezanima sa sirovinama u Kini u pogledu predmetnog proizvoda. Stoga su, kako je najavljeno u Obavijesti o pokretanju postupka, ti poremećaji povezani sa sirovinama bili obuhvaćeni ispitnim postupkom kako bi se utvrdilo treba li na Kina primijeniti odredbe iz članka 7. stavaka 2.a i 2.b osnovne uredbe. Iz tog je razloga Komisija u vezi s time poslala dodatne upitnike kineskoj vladi. |
|
(37) |
Komisija je upitnike poslala podnositelju pritužbe, proizvođačima iz Unije, proizvođačima izvoznicima te poznatim uvoznicima. Ti su upitnici objavljeni i na internetu (5) na dan pokretanja postupka. |
|
(38) |
Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za privremeno utvrđivanje dampinga, nastale štete i interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih društava: Proizvođači iz Unije
Uvoznici
Proizvođači izvoznici u Narodnoj Republici Kini Sunflower Group
Tongfa Group
|
|
(39) |
Osim toga, Komisija je provjerila makroupitnik koji je podnositelj pritužbe AETMD dostavio u Parizu u Francuskoj. |
1.7. Primjena članka 18. osnovne uredbe
|
(40) |
Komisija je obavijestila kinesku vladu da će za utvrđivanje postojanja znatnih poremećaja u NRK-u upotrijebiti raspoložive podatke u smislu članka 18. osnovne uredbe kako je opisano u odjeljku 3.2.1. u nastavku. |
|
(41) |
Na društvo Sunflower Group djelomično je primijenjen članak 18. za pitanja koja se odnose na dostavljene informacije u vezi s izračunom cijena CIF i troškova kredita relevantnih za nalaze o izvoznim cijenama kako je opisano u odjeljku 3.3. u nastavku. |
|
(42) |
Članak 18. djelomično je primijenjen i na društvo Tongfa Group za pitanja koja se odnose na dostavljene informacije u vezi s izračunom cijena CIF relevantnih za nalaze o izvoznim cijenama kako je opisano u odjeljku 3.4. u nastavku. Osim toga, članak 18. primijenjen je i na određivanje inputa radnih sati za izračun rada kao čimbenika proizvodnje kako je opisano u odjeljku 3.2.3.1. u nastavku. |
1.8. Razdoblje ispitnog postupka i razmatrano razdoblje
|
(43) |
Ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. listopada 2023. do 30. rujna 2024. („razdoblje ispitnog postupka”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2021. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”). |
2. PROIZVOD IZ ISPITNOG POSTUPKA, PREDMETNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD
2.1. Proizvod iz ispitnog postupka
|
(44) |
Proizvod iz ispitnog postupka jest kukuruz šećerac (Zea mays var. saccharata) u zrnu, pripremljen ili konzerviran u octu ili octenoj kiselini, nezamrznut i kukuruz šećerac (Zea mays var. saccharata) u zrnu, pripremljen ili konzerviran na drugi način osim u octu ili octenoj kiselini, nezamrznut, osim proizvoda iz tarifnog broja 2006 , trenutačno razvrstan u oznake KN ex 2001 90 30 (oznaka TARIC 2001 90 30 10) i ex 2005 80 00 (oznaka TARIC 2005 80 00 10) („proizvod iz ispitnog postupka”). |
|
(45) |
Kukuruz šećerac namijenjen je prehrani ljudi. Proizvod se obično prezentira u konzerviranom obliku, ali i u staklenkama, tetrapak pakiranjima ili vrećicama. |
2.2. Predmetni proizvod
|
(46) |
Predmetni proizvod je proizvod iz ispitnog postupka podrijetlom iz NRK-a („predmetni proizvod”). |
2.3. Istovjetni proizvod
|
(47) |
Ispitni je postupak pokazao da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:
|
|
(48) |
Komisija je u ovoj fazi stoga odlučila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe. |
3. DAMPING
3.1. Postupak za utvrđivanje uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe
|
(49) |
Budući da su u trenutku pokretanja ispitnog postupka dostatni dokazi upućivali na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe u NRK-u, Komisija je smatrala primjerenim pokrenuti ispitni postupak u vezi s proizvođačima izvoznicima iz te zemlje na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. |
|
(50) |
Komisija je stoga, kako bi prikupila potrebne podatke za moguću primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve proizvođače izvoznike u NRK-u da dostave informacije o ulaznim elementima za proizvodnju određenog pripremljenog ili konzerviranog kukuruza šećerca u zrnu (šećerca). Četrnaest proizvođača izvoznika dostavilo je relevantne podatke. |
|
(51) |
Kako bi prikupila informacije koje je smatrala potrebnima za ispitni postupak u pogledu navodnih znatnih poremećaja, Komisija je kineskoj vladi poslala upitnik. Osim toga, Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve zainteresirane strane da iznesu svoja stajališta te dostave informacije i popratne dokaze o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u roku od 37 dana od datuma objave Obavijesti o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije. Kineska vlada nije dostavila odgovor na upitnik, a u utvrđenom roku nije primljen nikakav podnesak o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Komisija je stoga obavijestila kinesku vladu da će za utvrđivanje postojanja znatnih poremećaja u NRK-u koristiti raspoložive podatke u smislu članka 18. osnovne uredbe. |
|
(52) |
Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka navela i da je s obzirom na raspoložive dokaze privremeno odabrala Tursku kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe u svrhu utvrđivanja uobičajene vrijednosti na temelju nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti. Komisija je nadalje navela da će ispitati druge moguće odgovarajuće reprezentativne zemlje u skladu s kriterijima utvrđenima u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe. |
|
(53) |
Komisija je 12. ožujka 2025. bilješkom („prva bilješka”) obavijestila zainteresirane strane o relevantnim izvorima koje namjerava upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Komisija je u toj bilješci navela popis svih čimbenika proizvodnje, kao što su sirovine, radna snaga i energija koji se koriste u proizvodnji predmetnog proizvoda. Osim toga, Komisija je na temelju kriterija za odabir nenarušenih cijena odnosno referentnih vrijednosti utvrdila moguće reprezentativne zemlje, i to Kolumbiju, Maleziju, Meksiko, Srbiju, Tajland i Tursku kao odgovarajuće reprezentativne zemlje. |
|
(54) |
Komisija je 06. lipnja 2025. drugom bilješkom („druga bilješka”) obavijestila zainteresirane strane o relevantnim izvorima koje je namjeravala upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti, s Malezijom kao reprezentativnom zemljom. Obavijestila je zainteresirane strane i da će troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit utvrditi na temelju raspoloživih informacija za društvo Fraser and Neave Holdings BHD, koje je proizvođač iz reprezentativne zemlje. |
|
(55) |
Komisija je zaključila da Kolumbiju, Srbiju i Tursku ne bi trebalo smatrati reprezentativnim zemljama, ponajprije zbog nedostatka relevantnih, javno dostupnih financijskih podataka o društvima koja proizvode proizvod iz ispitnog postupka i/ili slične proizvode. Nadalje, čini se da Tajland nije odgovarajuća reprezentativna zemlja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) jer na cijene uvoza svježeg kukuruza šećerca u Tajlandu utječu poremećaji zbog količine uvoza iz Kine. |
|
(56) |
Komisija nije predložila Meksiko kao reprezentativnu zemlju zbog nepostojanja podataka o uvozu svježeg kukuruza šećerca, koji je glavni čimbenik proizvodnje i čini oko 50 % ukupnog troška proizvodnje. |
|
(57) |
Komisija je napomenula da bi Malezija poslužila kao izvor odgovarajuće referentne vrijednosti za najvažnije čimbenike proizvodnje (svježi kukuruz šećerac i limenke). Komisija je napomenula da je dostupna prikladna uvozna cijena za svježi kukuruz šećerac zbog malih količina uvoza iz NRK-a. Kad je riječ o limenkama, iako se 78 % količina limenki nabavljalo iz NRK-a, Komisija je primijetila veliku razliku u cijenama između limenki nabavljenih iz NRK-a i limenki iz drugih izvora (oko 14 CNY po kilogramu odnosno 28 CNY po kilogramu). Stoga je u nedostatku dokaza o narušenosti cijene limenki iz drugih izvora Komisija predložila da se ta cijena uzme kao referentna vrijednost. Utvrđeno je da na uvoz limenki iz drugih izvora nisu utjecale kineske cijene, a količine i cijene preostale količine uvoza i dalje su bile reprezentativne. Osim toga, informacije društva Fraser and Neave Holdings BHD bile su posebno prikladne kao izvor podataka o troškovima prodaje, općim i administrativnim troškovima i dobiti jer se njegovo godišnje izvješće za 2024. podudaralo s razdobljem ispitnog postupka (od 30. listopada 2023. do rujna 2024.). |
|
(58) |
Komisija je stoga privremeno odlučila odabrati Maleziju kao najprikladniju reprezentativnu zemlju. Primjedbe zainteresiranih strana u pogledu prve i druge bilješke, a posebno o odabiru reprezentativne zemlje, razmatraju se u odjeljku 3.2.2. u nastavku. |
3.2. Uobičajena vrijednost
|
(59) |
U skladu s člankom 2. stavkom 1. osnovne uredbe „uobičajena vrijednost obično se temelji na cijenama, koje su nezavisni kupci platili ili plaćaju, u uobičajenom tijeku trgovine, u zemlji izvoznici”. |
|
(60) |
Međutim, prema članku 2. stavku 6.a točki (a) osnovne uredbe, „ako se utvrdi […] da upotreba domaćih cijena i troškova u zemlji izvoznici nije primjerena zbog toga što u toj zemlji postoje znatni poremećaji u smislu točke (b), uobičajena vrijednost izračunava se isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti” i ona „uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”. |
|
(61) |
Kako je objašnjeno u nastavku, Komisija je u ovom ispitnom postupku zaključila da je, s obzirom na raspoložive dokaze i nesuradnju kineske vlade, primjerena primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. |
3.2.1. Postojanje znatnih poremećaja
|
(62) |
U članku 2. stavku 6.a točki (b) osnovne uredbe navodi se: „Znatni poremećaji su oni poremećaji do kojih dolazi ako prijavljene cijene ili troškovi, uključujući troškove sirovina i energije, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječu znatne državne intervencije. Pri procjeni postojanja znatnih poremećaja u obzir se uzima, među ostalim, mogući učinak jednog ili više sljedećih elemenata:
|
|
(63) |
Budući da popis iz članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe nije kumulativan, nije potrebno uzeti u obzir sve elemente kako bi se utvrdili znatni poremećaji. Nadalje, za dokazivanje postojanja jednog ili više elementa s popisa mogu se upotrijebiti iste činjenične okolnosti. |
|
(64) |
Međutim, svaki zaključak o znatnim poremećajima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe mora se donijeti na temelju svih raspoloživih dokaza. Pri općoj procjeni postojanja poremećaja u obzir se mogu uzeti i opći kontekst i situacija u zemlji izvoznici, osobito ako temeljni elementi gospodarskog i upravnog ustroja zemlje izvoznice vladi daju znatne ovlasti da intervenira u gospodarstvo tako da cijene i troškovi nisu posljedica slobodnog kretanja tržišnih sila. |
|
(65) |
U članku 2. stavku 6.a točki (c) osnovne uredbe propisano je: „[a]ko Komisija ima utemeljene naznake o mogućem postojanju znatnih poremećaja u smislu točke (b) u određenoj zemlji ili u određenom sektoru u toj zemlji i ako je to primjereno za djelotvornu primjenu ove Uredbe, Komisija izrađuje, stavlja na raspolaganje javnosti i redovito ažurira izvješće u kojem se navode okolnosti iz točke (b) na tržištu u toj zemlji ili sektoru.” |
|
(66) |
Na temelju te odredbe Komisija je izradila Izvješće o Kini („Izvješće”) (6) koje sadržava dokaze o postojanju znatnih državnih intervencija na brojnim razinama gospodarstva, uključujući specifične poremećaje mnogih ključnih čimbenika proizvodnje (kao što su zemljište, energija, kapital, sirovine i radna snaga) te u odabranim sektorima (primjerice, u sektoru čelika). U trenutku pokretanja postupka zainteresirane strane pozvane su da ospore, dopune ili dostave primjedbe na dokaze iz dokumentacije ispitnog postupka. Izvješće je u dokumentaciju ispitnog postupka uvršteno u fazi pokretanja postupka. |
|
(67) |
Podnositelj pritužbe tvrdio je da cijene ili troškovi proizvoda iz ispitnog postupka, uključujući troškove sirovina, energije i rada, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječu znatne državne intervencije u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, te stoga nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. |
|
(68) |
Kako bi potkrijepio to stajalište, podnositelj pritužbe pozvao se na dokaze iz Izvješća, posebno u pogledu poremećaja u ključnim sektorima proizvodnje, kao što su zemljište, energija, kapital, sirovine i radna snaga, kao i ključnih sirovina u proizvodnji konzerviranog kukuruza šećerca kao što su čelik i aluminij. Podnositelj pritužbe tvrdio je da postoje znatni poremećaji u pogledu svih točaka navedenih u članku 2. stavku 6.a točki (b) osnovne uredbe. |
|
(69) |
Konkretno, podnositelj pritužbe tvrdio je da kineska vlada kontrolira, nadzire i usmjerava kinesku industriju konzerviranog kukuruza šećerca, koja je sastavni dio industrije konzervirane hrane. Podnositelj pritužbe naveo je nekoliko mjera politike koje dovode do sljedećeg: kineski proizvođači pridržavaju se ideologije Komunističke partije Kine („KPK”), primjenjuje se pristup usmjeren na izvoz, posebno u okviru inicijative „Jedan pojas, jedan put” („BRI”), u sektoru je primjetna snažna konsolidacija, uz prisutnost samo nekoliko sudionika na tržištu i kineski proizvođač prima državnu potporu. |
|
(70) |
Među najvažnijim nacionalnim mjerama politike za postizanje navedenih ciljeva podnositelj pritužbe naveo je sljedeće:
|
|
(71) |
Među mjerama pokrajinske i općinske politike za potporu industriji konzervirane hrane podnositelj pritužbe naveo je sljedeće:
|
|
(72) |
Osim toga, podnositelj pritužbe naveo je da kineska vlada kontrolira gospodarstvo i svojom prisutnošću u poduzećima u državnom vlasništvu i privatnim društvima, preko odbora KPK-a u društvima i imenovanjem ključnog rukovodećeg osoblja, koji obično nisu samo članovi KPK-a, već su i na višim položajima u hijerarhiji KPK-a (16). Podnositelj pritužbe naveo je konkretne primjere proizvođača u tom sektoru, među kojima su:
|
|
(73) |
Podnositelj pritužbe naveo je i da su poremećaji u sektoru proizvoda iz ispitnog postupka nastali zbog intervencije kineske vlade u sektorima na početku proizvodnog lanca, posebno u sektorima sirovog kukuruza i čelika. |
|
(74) |
Kad je riječ o industriji sirovog kukuruza, podnositelj pritužbe napomenuo je da veliku većinu izvoznika kukuruza čine poduzeća u državnom vlasništvu, koja su, prema njegovim navodima, instrumenti kojima kineska vlada postiže ciljeve politike i koji ostvaruju korist od s time povezane državne potpore. |
|
(75) |
Kad je riječ o sektoru čelika, podnositelj pritužbe napomenuo je da su većina proizvođača čelika u Kini poduzeća u državnom vlasništvu te se pozvao na prethodne ispitne postupke u kojima je Komisija utvrdila postojanje poremećaja u tom sektoru (20). |
|
(76) |
Zaključno, podnositelj pritužbe tvrdio je da su u sektoru kukuruza šećerca prisutni znatni poremećaji u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe. |
3.2.1.1.
|
(77) |
Kineski gospodarski sustav temelji se na konceptu „socijalističkog tržišnog gospodarstva”. Taj je koncept sadržan u kineskom Ustavu i služi kao temelj za upravljanje gospodarstvom Kine. Temeljno je načelo „proizvodna sredstva u socijalističkom javnom vlasništvu, točnije u vlasništvu cijelog naroda i kolektivnom vlasništvu radnika” (21). |
|
(78) |
Gospodarstvo u državnom vlasništvu je „pokretačka sila nacionalnoga gospodarstva”, a država ima zadaću „osigurati njegovu konsolidaciju i rast” (22). S obzirom na takvo opće uređenje kineskog gospodarstva, ne samo da su moguće znatne vladine intervencije u gospodarstvu nego su takve intervencije izričito propisane. Ideja da javno vlasništvo ima prednost pred privatnim prožima cijeli pravni sustav i istaknuta je kao glavno načelo u svim glavnim zakonodavnim aktima. |
|
(79) |
Kineski Zakon o vlasništvu odličan je primjer toga: u njemu se upućuje na primarni stadij socijalizma i državi se povjerava održavanje osnovnog gospodarskog sustava u kojem javno vlasništvo ima glavnu ulogu. Tolerira se i postojanje drugih oblika vlasništva, kojima zakon dopušta da se razvijaju usporedno s državnim vlasništvom (23). |
|
(80) |
Osim toga, na temelju kineskog prava socijalističko tržišno gospodarstvo razvija se pod vodstvom KPK-a. Strukture kineske države i KPK-a povezane su na svakoj razini (pravna, institucionalna, osobna) i tvore nadstrukturu u kojoj se uloge KPK-a i države ne razlikuju. |
|
(81) |
Izmjenom kineskog Ustava u ožujku 2018. vodeća uloga KPK-a dobila je još veći značaj jer je izričito potvrđena u tekstu članka 1. Ustava. |
|
(82) |
Nakon postojeće prve rečenice odredbe koja glasi: „[s]ocijalistički sustav temeljni je sustav Narodne Republike Kine” ubačena je nova druga rečenica koja glasi: „[g]lavna značajka socijalizma s kineskim obilježjima vodstvo je Komunističke partije Kine.” (24). To pokazuje neupitnu i sve veću kontrolu KPK-a nad gospodarskim sustavom Kine. |
|
(83) |
To vođenje i kontrola svojstveni su kineskom sustavu i znatno nadilaze uobičajenu situaciju u drugim zemljama u kojima vlade imaju široku makroekonomsku kontrolu u granicama unutar kojih djeluju sile slobodnog tržišta. |
|
(84) |
Kineska država provodi intervencionističku gospodarsku politiku kako bi ispunila svoje ciljeve, koji se podudaraju s političkim programom KPK-a umjesto da odražavaju prevladavajuće gospodarske uvjete na slobodnom tržištu (25). Intervencionistički gospodarski instrumenti koje primjenjuju kineska tijela raznovrsni su te uključuju sustav industrijskog planiranja, financijski sustav i razinu regulatornog okruženja. |
|
(85) |
Prvo, na razini opće administrativne kontrole smjer kineskog gospodarstva određuje složeni sustav industrijskog planiranja koji utječe na sve gospodarske aktivnosti u toj zemlji. Svi ti planovi zajedno obuhvaćaju sveobuhvatnu i složenu matricu sektora i međusektorskih politika te se donose na svim razinama vlasti. |
|
(86) |
Na pokrajinskoj razini planovi su podrobni, a u nacionalnim se planovima postavljaju općenitiji ciljevi. U planovima se navode i sredstva potpore relevantnim industrijama/sektorima te rokovi unutar kojih se ciljevi moraju ostvariti. Neki planovi i dalje sadržavaju izričite ciljeve za rezultate proizvodnje. |
|
(87) |
Pojedinačni industrijski sektori i/ili projekti izdvajaju se u planovima kao (pozitivni ili negativni) prioriteti u skladu s vladinim prioritetima i za njih se utvrđuju posebni razvojni ciljevi (modernizacija industrije, širenje na međunarodnoj razini itd.). |
|
(88) |
Neovisno o tome jesu li u privatnom ili državnom vlasništvu, gospodarski subjekti praktički moraju prilagoditi svoje poslovne aktivnosti stvarnom stanju koje je određeno sustavom planiranja. To nije samo zbog toga što su ti planovi obvezujući već i zato što se relevantna kineska tijela na svim razinama vlasti pridržavaju sustava planova i u skladu s njime primjenjuju ovlasti koje su im povjerene, čime potiču gospodarske subjekte da se pridržavaju prioriteta utvrđenih u tim planovima (26). |
|
(89) |
Drugo, na razini raspodjele financijskih sredstava u financijskom sustavu Kine prevladavaju poslovne banke i banke za provedbu državne politike u državnom vlasništvu. Pri utvrđivanju i provedbi svoje politike odobravanja zajmova te banke moraju nastojati ispuniti ciljeve vladine industrijske politike, umjesto da prvenstveno ocjenjuju gospodarsku vrijednost predmetnog projekta (27). |
|
(90) |
Isto vrijedi i za druge sastavnice kineskog financijskog sustava kao što su tržišta dionica, obveznica, privatnog vlasničkog kapitala itd. Osim toga, ti su dijelovi financijskog sektora institucionalno i operativno ustrojeni tako da nisu usmjereni na postizanje maksimalno učinkovitih financijskih tržišta, nego na osiguravanje kontrole i omogućivanje intervencija države i KPK-a (28). |
|
(91) |
Treće, na razini regulatornog okruženja intervencije države u gospodarstvo javljaju se u različitim oblicima. Na primjer, pravila o javnoj nabavi redovito se upotrebljavaju za ispunjenje ciljeva politike umjesto za gospodarsku učinkovitost, čime se dovode u pitanje tržišna načela u tom području. U primjenjivom zakonodavstvu izričito se navodi da se javna nabava provodi kako bi se olakšalo ostvarivanje ciljeva utvrđenih u državnim politikama. No priroda tih ciljeva nije jasno definirana, pa tijela koja donose odluke imaju veliku slobodu u odlučivanju (29). |
|
(92) |
Slično tomu, u području ulaganja kineska vlada ima znatnu kontrolu i utjecaj nad predmetom i iznosom državnih i privatnih ulaganja. Vlasti provode provjere ulaganja i primjenjuju različite poticaje, ograničenja i zabrane u području ulaganja kao važan instrument potpore ciljevima industrijske politike, kao što su zadržavanje državne kontrole nad ključnim sektorima ili jačanje domaće industrije (30). |
|
(93) |
Ukratko, kineski gospodarski model temelji se na određenim osnovnim postulatima kojima se predviđaju i potiču brojne raznovrsne državne intervencije. Takve znatne državne intervencije u suprotnosti su sa slobodnim djelovanjem tržišnih sila, a posljedica je toga narušavanje djelotvorne raspodjele resursa u skladu s tržišnim načelima (31). |
3.2.1.2.
|
(94) |
Poduzeća koja posluju u vlasništvu ili pod kontrolom države, koja država politički nadzire ili im pruža smjernice čine ključan dio gospodarstva u Kini. |
|
(95) |
Kukuruz šećerac uglavnom proizvode privatna društva kao što su Sunflower Food Industry Xinfeng Co. Ltd. (32), Zhangzhou Tongfa Food Industry Co. Ltd. (33) ili Runfeng Food Co. Ltd. (34). U sektoru konzervirane hrane djeluju i poduzeća koja su djelomično u državnom vlasništvu kao što je Hangzhou Wahaha Group (35), u kojem država ima vlasnički udio od 46 % (36). |
|
(96) |
Međutim, intervencije KPK-a u donošenje operativnih odluka nisu postale pravilo samo u poduzećima u državnom vlasništvu nego i u privatnim društvima (37) i KPK preuzima vodstvo u gotovo svim aspektima gospodarstva zemlje. Utjecaj države preko struktura KPK-a u poduzećima zapravo znači da su gospodarski subjekti pod kontrolom i političkim nadzorom države s obzirom na to u kojoj su mjeri u Kini srasle državne i partijske strukture. |
|
(97) |
Nadalje, na sektor kukuruza šećerca primjenjuje se nekoliko vladinih politika, kao što su ključne politike za 2022. koje su najavili Ministarstvo financija i Ministarstvo poljoprivrede i ruralnih poslova: „integrirani razvoj poljoprivredne industrije; koordiniranje rasporeda i izgradnje niza nacionalnih modernih poljoprivrednih industrijskih parkova, profitabilnih i karakterističnih industrijskih klastera te općina s dobro razvijenom poljoprivrednom industrijom; usmjeravanje na osiguravanje nacionalne sigurnosti opskrbe hranom i djelotvorne opskrbe važnim poljoprivrednim proizvodima, s naglaskom na riži, pšenici, kukuruzu, […] izgradnja modernog ruralnog industrijskog sustava utemeljenog na snažnim industrijskim gradovima, industrijskim parkovima kao pokretačima i industrijskim klasterima kao okosnici, pokrajinskim, županijskim i gradskim planovima te koordinirano promicanje točaka, linija i područja kako bi se poboljšala kvaliteta i učinkovitost industrijskog razvoja u cjelini” (38). |
|
(98) |
Slično tome, u 14. petogodišnjem planu za promicanje modernizacije poljoprivrede i ruralnih područja utvrđuju se sljedeći ciljevi: „razvoj nacionalnog industrijskog pojasa za sigurnost opskrbe hranom: na temelju proizvodnje i opskrbe rižom, pšenicom, kukuruzom, sojom itd., koordinacija rasporeda izgradnje kapaciteta u proizvodnji, preradi, skladištenju i prometu te razvoj industrijskih pojaseva za sigurnost opskrbe hranom [...]” (39). |
|
(99) |
Državna kontrola i politički nadzor vidljivi su i na razini relevantnih industrijskih udruženja (40). |
|
(100) |
Na primjer, za sektor konzervirane hrane zaduženo je Kinesko nacionalno vijeće za laku industriju („CNLIC”) (41). U članku 2. Statuta CNLIC-a (42) opisuje se da je svrha Vijeća „temeljito proučavati i primjenjivati duh niza važnih govora glavnog tajnika Xi Jinpinga”. Nadalje, u članku 3. propisuje se da „Vijeće poštuje opće vodstvo Komunističke partije Kine i u skladu s odredbama Ustava Komunističke partije Kine uspostavlja organizaciju Komunističke partije Kine, provodi aktivnosti Partije i osigurava potrebne uvjete za aktivnosti partijske organizacije” (43). |
|
(101) |
CNLIC pruža smjernice predmetnom sektoru (44), kao i CCFIA-i (45), posebno u pogledu aktivnosti jačanja Partije i donošenja politika. Vijeće je 2022. preporučilo da bi se CCFIA „trebala pridržavati smjernica za jačanje Partije, usmjeravati industriju da nepokolebljivo sluša i slijedi Partiju” te da bi „trebala poticati poduzeća na razvoj novih sorti na temelju [...] konzerviranog povrća” i „razvijati, ojačati i podupirati poduzeća, kao i razvijati industrijske klastere za konzerviranje” (46). |
|
(102) |
U skladu s tim, prema članku 4. Statuta CCFIA-e (47), to udruženje „slijedi opće vodstvo [KPK-a], uspostavlja organizaciju [KPK-a] u skladu s odredbama Ustava [KPK-a] [...], obavlja aktivnosti Partije i osigurava potrebne uvjete za aktivnosti partijskih organizacija. Tijelo za registraciju i upravljanje ovog Udruženja jest Ministarstvo civilnih poslova Narodne Republike Kine, a vodeće tijelo za jačanje Partije jest partijski odbor Povjerenstva za nadzor i upravljanje državnom imovinom Državnog vijeća”. Nadalje, to udruženje „prihvaća poslovno usmjeravanje, nadzor i upravljanje” koje provode Ministarstvo civilnih poslova i partijski odbor Povjerenstva za nadzor i upravljanje državnom imovinom (48). Osim toga, člankom 24. Statuta CCFIA-e od predsjednika, potpredsjednika i glavnog tajnika udruženja zahtijeva se da „slijede partijsku liniju, načela i politike te imaju dobre političke osobine” (49). Sunflower Food Industry Xinfeng Co. Ltd. (50), Zhangzhou Tongfa Food Industry Co. Ltd. i Runfeng Food Co. Ltd. (51) članovi su CCFIA-e (52). |
|
(103) |
Stoga čak ni proizvođači u privatnom vlasništvu u sektoru predmetnog proizvoda ne mogu poslovati po tržišnim uvjetima. I javna i privatna poduzeća u sektoru politički se nadziru i usmjeravaju. |
3.2.1.3.
|
(104) |
Kineska vlada može utjecati na cijene i troškove svojom prisutnošću u poduzećima. Naime, ćelije KPK-a u poduzećima, državnima i privatnima, još su jedan važan način na koji država može utjecati na poslovne odluke. |
|
(105) |
Pravo trgovačkih društava u Kini nalaže da se u svakom trgovačkom društvu mora osnovati organizacija KPK-a (s barem tri člana KPK-a, kako je određeno u Statutu KPK-a (53)) i to društvo mora omogućiti uvjete potrebne za rad partijske organizacije. |
|
(106) |
Po svemu sudeći, u prošlosti se taj zahtjev nije uvijek poštovao ni strogo provodio. Međutim, barem od 2016. KPK kao stvar političkog načela (54) nastoji sve više kontrolirati poslovne odluke u poduzećima, uključujući vršenje pritiska na privatna društva da na prvo mjesto stave „patriotizam” te da se pridržavaju partijske stege (55). |
|
(107) |
Već u 2018. zabilježeno je da partijske ćelije postoje u 73 % od približno 2,57 milijuna društava u privatnom vlasništvu i da je pritisak da organizacije KPK-a imaju konačnu riječ u poslovnim odlukama u društvima u kojima djeluju sve veći (56). Ta se pravila primjenjuju općenito na cijelo kinesko gospodarstvo u svim sektorima, uključujući proizvođače predmetnog proizvoda i dobavljače ulaznih elemenata za taj proizvod. |
|
(108) |
Osim toga, 15. rujna 2020. objavljen je dokument pod naslovom Smjernice glavnog ureda središnjeg odbora KPK-a o jačanju rada Ujedinjene fronte u privatnom sektoru za novo doba („Smjernice”) (57), kojim je dodatno proširena uloga partijskih odbora u privatnim poduzećima. |
|
(109) |
U odjeljku II.4. Smjernica navodi se sljedeće: „[m]oramo povećati ukupni kapacitet Partije da predvodi rad Ujedinjene fronte u privatnom sektoru i učinkovito pojačati rad u tom području”, a u odjeljku III.6. navodi se: „[m]oramo dodatno intenzivirati aktivnosti jačanja Partije i omogućiti ćelijama Partije da učinkovito igraju svoju ulogu tvrđave, a članovima Partije da ispune svoju ulogu zaštitnika i predvodnika”. U Smjernicama se tako naglašava te nastoji povećati uloga KPK-a u društvima i drugim subjektima u privatnom sektoru (58). |
|
(110) |
Iako nije bilo moguće utvrditi sustavna preklapanja upravljačkih položaja i članstva/funkcija u KPK-u među proizvođačima predmetnog proizvoda, ispitnim postupkom potvrđeno je izravno uplitanje KPK-a u njihovo upravljanje. Na primjer, Radni odbor Partije i Opći ogranak Partije Gospodarske komore okruga Pancheng Street, koji se nalazi u području Nanjing Jiangbei (59), u kojem se nalazi društvo kći društva Runfeng Food Co., opisuje da se u svojem radu „okvirno usredotočuje na glavnu liniju jačanja Partije kojom se u svojem radu vodi Gospodarska komora, [...] uz poduzimanje višestrukih mjera kojima se promiče snažna integracija jačanja Partije i rada Gospodarske komore. [...] U okviru pružanja usluga poduzećima Opći ogranak Partije Gospodarske komore redovito održava simpozije uživo za uslužna poduzeća i provodi posjete kako bi pomogao poduzećima u rastu i jačanju te je u okviru pružanja usluga poduzećima uspješno uveo mnoge projekte [...] i potaknuo društvo Jiangsu Runfeng Food Co., Ltd. na ulaganje u izgradnju sveobuhvatnog centra za razvrstavanje poljoprivrednih proizvoda u demonstracijskom parku” (60). |
|
(111) |
Nadalje, Zakonom o promicanju gospodarstva privatnog sektora („Zakon o privatnom gospodarstvu”) propisuje se da „privatne gospodarske organizacije i njihovi voditelji podupiru vodstvo [KPK-a] [...], pridržavaju se socijalističkog sustava s kineskim obilježjima i aktivno sudjeluju u izgradnji moderne socijalističke sile” (61). |
|
(112) |
Prisutnost i intervencija države na financijskim tržištima te u nabavi sirovina i ulaznih elemenata stvaraju dodatne poremećaje na tržištu (62). Stoga prisutnost države u društvima, u sektoru kukuruza šećerca i u drugim sektorima (kao što su financijski sektor i sektor ulaznih elemenata) omogućuje kineskoj vladi da utječe na cijene i troškove. |
3.2.1.4.
|
(113) |
Smjerom kineskog gospodarstva uvelike se upravlja u okviru razrađenog sustava planiranja u kojem se utvrđuju prioriteti i postavljaju ciljevi na koje se moraju usredotočiti središnja vlast te pokrajinske i lokalne vlasti. Relevantni planovi postoje na svim razinama vlasti i obuhvaćaju gotovo sve gospodarske sektore. Ciljevi utvrđeni planskim instrumentima obvezni su, a tijela na svakoj administrativnoj razini nadziru kako odgovarajuća niža razina vlasti provodi te planove. |
|
(114) |
Sustav planiranja u Kini općenito dovodi do toga da se resursi usmjeravaju u sektore za koje je vlada utvrdila da su strateški ili u nekom drugom političkom smislu važni, umjesto da ih raspodjeljuje u skladu s tržišnim silama (63). |
|
(115) |
Nadalje, u Zakonu o privatnom gospodarstvu navodi se da „država jača izgradnju tima voditelja privatnih gospodarskih organizacija, jača ideološke i političke smjernice te razvija njihovu važnu ulogu u gospodarskom i društvenom razvoju; [...] usmjerava voditelje privatnih gospodarskih organizacija da primjenjuju temeljne socijalističke vrijednosti, budu domoljubi i predani [...] te čvrsto postanu graditelji socijalizma s kineskim obilježjima i promicatelji modernizacije kineskog tipa” te da „privatne gospodarske organizacije i njihovi voditelji [...] prihvaćaju vladin i društveni nadzor pri obavljanju proizvodnih i operativnih aktivnosti” (64). |
|
(116) |
Kineska tijela donijela su niz politika kojima se usmjerava funkcioniranje sektora predmetnog proizvoda. |
|
(117) |
Glavne politike Ministarstva financija i Ministarstva poljoprivrede i ruralnih poslova za 2022. (vidjeti uvodnu izjavu 97.) sadržavaju i sljedeću odredbu koja utječe na funkcioniranje sektora: „država će nastaviti provoditi politike kao što su subvencije za proizvođače kukuruza i soje, subvencije za rižu i poticaji za okruge s velikom proizvodnjom žitarica kako bi se konsolidirala djelotvornost strukturne reforme na strani ponude u poljoprivredi i zajamčila nacionalna sigurnost opskrbe hranom”. Osim toga, tim se dokumentom predviđaju „nagrade za okruge s velikom proizvodnjom sjemena; proširenje potpore za okruge s velikom proizvodnjom sjemena riže, pšenice, kukuruza [...] te poticanje transformacije i unapređenja industrije sjemena” (65). |
|
(118) |
Cilj 14. petogodišnjeg plana za promicanje modernizacije poljoprivrede i ruralnih područja (66) jest „poboljšati politike potpore proizvodnji žitarica; stabilizirati subvencije uzgajivača žitarica, poboljšati politiku najmanjih kupovnih cijena riže i pšenice te politiku subvencija za proizvođače kukuruza i soje; poboljšati mehanizam naknada za interese područja s velikom proizvodnjom žitarica i poboljšati sustav politika potpore okruzima s velikom proizvodnjom žitarica” (67). U skladu s 14. petogodišnjim planom za razvoj sektora sadnje na nacionalnoj razini (68)„u razdoblju 14. petogodišnjeg plana istražit ćemo mogućnosti za proširenje, povećati proizvodne kapacitete, optimizirati strukturu, promicati diversificirani razvoj i poboljšati kapacitete za osiguravanje opskrbe” (69). |
|
(119) |
Nadalje, „kako bi se provele odluke i smjernice Partije i vlade” (70)’, CCFIA je objavila 14. petogodišnji plan za razvoj kineske industrije konzervirane hrane (71) u kojem su utvrđeni kvantitativni ciljevi kao što su „izgradnja triju demonstracijskih baza za visokokvalitetne sirovine za konzerviranu hranu, uspostava pet inovacijskih demonstracijskih jedinica, razvoj jednog novog nacionalnog klastera za industriju konzervirane hrane, razvoj deset utjecajnih robnih marki visokog ugleda”, kao i kvalitativni ciljevi kao što su „aktivni razvoj varijanti konzervirane hrane kao što je povrće [i] usmjeravanje poljoprivrednih površina [...] na razvoj zelenih i visokokvalitetnih usjeva i pasmina [...] te stvaranje odgovarajućih industrijskih klastera” (72). |
|
(120) |
Na pokrajinskoj razini Jiangxi je objavio 14. petogodišnji plan razvoja visokokvalitetne proizvodne industrije čiji je cilj „daljnje povećanje i proširenje lanca prehrambene industrije i povećanje dodane vrijednosti proizvoda [kako bi] do 2025. veličina prehrambene industrije u pokrajini dosegnula 850 milijardi CNY. [...] U sektoru konzerviranog voća i povrća gradimo baze za preradu povrća i voća [...] te proširujemo i jačamo klaster za preradu voća i povrća na jugoistoku Fujiana” (73). |
|
(121) |
Sunflower Food Industry Xinfeng Co. Ltd. nalazi se u Jiangxiju, a Zhangzhou Tongfa Food Industry Co. Ltd. u Fujianu. |
|
(122) |
Nadalje, u 14. petogodišnjem planu za gospodarski i socijalni razvoj i perspektive do 2035. Heilongjianga navodi se cilj „umjereno proširiti prehrambene kulture s visokim prinosom kao što je kukuruz [...] i izgraditi nacionalnu bazu za proizvodnju visokokvalitetnog kukuruza i soje” (74). |
|
(123) |
Konkretno, za sektor predmetnog proizvoda Heilongjiang je objavio Plan razvoja za industriju prerade kukuruza (2021. – 2025.) (75), u skladu s kojim ta pokrajina planira „razvijati i uspostaviti skupinu vodećih i temeljnih poduzeća pod vodstvom poduzeća ‚na razini 10 milijardi [CNY]’ kako bi se pružila glavna potpora izgradnji modernog sustava industrije prerade kukuruza” i kako bi se „promicala preobrazba i unapređenje poduzeća s ciljem njihova poboljšanja i jačanja, [...] poticala poduzeća za preradu kukuruza da ubrzaju tehnološku transformaciju, uvedu napredne i primjenjive tehnologije i postupke, uklone staru opremu, uvedu i kupe naprednu opremu i proizvodne linije te poboljšaju temeljnu konkurentnost.” (76). |
|
(124) |
Nadalje, pokrajina Shandong pokrenula je 2024. „pilot-projekt” za promicanje, nadogradnju i razvoj industrije kukuruza (77) kojim se pruža važna porezna potpora za istraživanje i razvoj. |
|
(125) |
Slično tomu, pokrajina Jilin donijela je posebne povlaštene politike koje pogoduju industriji predmetnog proizvoda. U izvješću objavljenom na njegovim internetskim stranicama stoji da Ured za oporezivanje pokrajine Jilin „izrađuje i prilagođava popis koristi koje se ostvaruju politikama i popis tema na koje treba brzo odgovoriti. Oporezivanjem se ispunjavaju potrebe poduzeća. Na putu prema modernizaciji industrije raspoloživo je dovoljno instrumenata politike” (78). |
|
(126) |
Tim i drugim sredstvima kineska vlada stoga usmjerava i kontrolira gotovo svaki aspekt razvoja i funkcioniranja tog sektora te ulazne elemente na početku proizvodnog lanca. |
|
(127) |
Ukratko, kineska vlada uvela je mjere kojima subjekte navodi da postupaju u skladu s ciljevima javne politike koji se odnose na predmetni sektor. Takvim se mjerama sprečava slobodno djelovanje tržišnih sila. |
3.2.1.5.
|
(128) |
Prema podacima u dokumentaciji kineski stečajni sustav ne ispunjava adekvatno svoje glavne ciljeve, kao što su pravedno podmirenje potraživanja i dugova te zaštita zakonskih prava i interesa vjerovnika i dužnika. Po svemu sudeći, razlog tomu je činjenica da je za kineski sustav tipično sustavno nedovoljno izvršenje propisa iako se kineski zakon o stečaju službeno temelji na načelima koja su slična onima u odgovarajućim zakonima u drugim zemljama. |
|
(129) |
Broj stečajeva i dalje je iznimno nizak u odnosu na veličinu gospodarstva te zemlje, upravo zbog toga što postupci u slučaju nesolventnosti imaju brojne nedostatke, čiji je učinak zapravo odvraćanje od podnošenja zahtjeva za pokretanje stečajnog postupka. Nadalje, država i dalje ima snažnu i aktivnu ulogu u postupcima u slučaju nesolventnosti, što često izravno utječe na ishod tih postupaka (79). |
|
(130) |
Osim toga, nedostaci u sustavu prava vlasništva posebno su očiti kad je riječ o vlasništvu zemljišta i pravima korištenja zemljišta u Kini (80). Sva zemljišta u vlasništvu su države (ruralno zemljište u zajedničkom vlasništvu i urbano zemljište u državnom vlasništvu), a njihova dodjela i dalje ovisi isključivo o državi. Postoje pravne odredbe čiji je cilj transparentno ustupanje prava korištenja zemljišta po tržišnim cijenama, na primjer uvođenjem postupaka nadmetanja. Međutim, te se odredbe redovito ne poštuju pa određeni kupci zemljište stječu besplatno ili po cijenama nižima od tržišnih (81). Osim toga, tijela pri raspodjeli zemljišta često nastoje ostvariti određene političke ciljeve, uključujući provedbu gospodarskih planova (82). |
|
(131) |
Baš kao i u drugim sektorima kineskoga gospodarstva na proizvođače predmetnog proizvoda primjenjuju se uobičajene odredbe kineskih zakona o stečaju, trgovačkim društvima i vlasništvu. Zbog toga su i ta društva podložna poremećajima „odozgo”, koji su posljedica diskriminatorne primjene ili neodgovarajuće provedbe stečajnog zakona i zakona o vlasništvu. Prema raspoloživim dokazima čini se da se ta razmatranja u potpunosti mogu primijeniti i na kemijski sektor, a samim time i sektor kukuruza šećerca. U ovom se ispitnom postupku nije otkrilo ništa što bi dovelo u pitanje te nalaze. |
|
(132) |
Komisija je u kontekstu svega navedenoga zaključila da je u sektoru predmetnog proizvoda došlo do diskriminatorne primjene ili neodgovarajuće provedbe stečajnog zakona i zakona o vlasništvu. |
3.2.1.6.
|
(133) |
Sustav tržišno utemeljenih plaća ne može se u potpunosti razviti u Kini jer je radnicima i poslodavcima onemogućeno ostvarivanje prava na kolektivno udruživanje. Kina nije ratificirala niz temeljnih konvencija Međunarodne organizacije rada, posebno one koje se odnose na slobodu udruživanja i kolektivno pregovaranje (83). |
|
(134) |
U skladu s nacionalnim pravom aktivan je samo jedan sindikat. Međutim, ta organizacija nije nezavisna od državnih tijela i tek se neznatno uključuje u kolektivno pregovaranje i zaštitu prava radnika (84). Nadalje, mobilnost kineske radne snage ograničena je sustavom registracije kućanstava, kojim je pristup svim davanjima iz sustava socijalne sigurnosti i ostalim davanjima ograničen na lokalne stanovnike određenog administrativnog područja. |
|
(135) |
Zbog toga su radnici koji nemaju lokalnu boravišnu dozvolu u nepovoljnom položaju kad je riječ o zapošljavanju te primaju manji dohodak od radnika koji imaju boravišnu dozvolu (85). To dovodi do poremećaja u troškovima plaća u Kini. |
|
(136) |
Nisu dostavljeni nikakvi dokazi o tome da u sektoru kukuruza šećerca ne vrijedi opisani kineski sustav radnog prava. Stoga poremećaji troškova plaća utječu na taj sektor izravno (kad je riječ o proizvodnji predmetnog proizvoda ili glavne sirovine za njegovu proizvodnju) i neizravno (kad je riječ o pristupu kapitalu ili ulaznim elementima društava za koja vrijedi isti sustav rada u Kini). |
3.2.1.7.
|
(137) |
Poslovni subjekti u Kini suočavaju se s različitim poremećajima u pristupu kapitalu. |
|
(138) |
Prvo, za kineski financijski sustav karakterističan je snažan položaj banaka u državnom vlasništvu (86), koje pristup financijskim sredstvima ne odobravaju samo na temelju gospodarske održivosti projekta već i na temelju drugih kriterija. Slično kao i nefinancijska poduzeća u državnom vlasništvu banke su s državom povezane ne samo vlasništvom nego i osobnim vezama (izvršne direktore velikih financijskih institucija u državnom vlasništvu imenuje KPK) (87) i redovito provode javne politike koje je osmislila kineska vlada. |
|
(139) |
Banke pritom poštuju izričitu zakonsku obvezu poslovanja u skladu s potrebama nacionalnog gospodarskog i socijalnog razvoja te prema smjernicama iz državnih industrijskih politika (88). Iako je utvrđeno da se u raznim pravnim odredbama upućuje na potrebu za poštovanjem uobičajenih bankarskih praksi i bonitetnih pravila, kao što je potreba za provjerom kreditne sposobnosti dužnika, velik broj dokaza, uključujući nalaze ispitnih postupaka u svrhu trgovinske zaštite, upućuje na to da te odredbe imaju tek sekundarnu ulogu u primjeni raznih pravnih instrumenata. |
|
(140) |
Na primjer, kineska vlada pojasnila je da čak i odluke privatnih komercijalnih banaka mora nadgledati KPK i da te odluke moraju biti u skladu s nacionalnim politikama. Jedan od tri opća cilja države u vezi s upravljanjem bankama sad je jačanje vodstva Partije u sektoru bankarstva i osiguranja, među ostalim u odnosu na operativna i upravljačka pitanja (89). Isto tako, u kriterijima ocjenjivanja uspješnosti komercijalnih banaka sad se mora posebno uzimati u obzir kako subjekti „služe nacionalnim razvojnim ciljevima i realnom gospodarstvu”, a osobito kako „služe strateškim industrijama i industrijama u nastajanju” (90). |
|
(141) |
Na primjer, društvo Sunflower Food Industry Xinfeng Co. Ltd., pod nadzorom financijskog ureda općine Ganzhou, potpisalo je sporazum o suradnji s društvom kćeri banke Jiujiang u državnom vlasništvu u Ganzhouu „kako bi se tom poduzeću pružila potpora u širenju njegova poslovanja, povećanju njegova tržišnog udjela i razvoju poduzeća” (91). |
|
(142) |
Nadalje, česti poremećaji u rejtinzima obveznica i kreditnim rejtinzima imaju mnogobrojne razloge, među ostalima i taj što na procjenu rizika utječu strateška važnost društva za kinesku vladu i koliko je čvrsto bilo kakvo implicitno vladino jamstvo (92). Tomu pridonose i dodatna postojeća pravila u skladu s kojima se financijska sredstva usmjeravaju u sektore za koje je vlada odredila da se potiču ili su u nekom drugom smislu važni (93). To dovodi do sklonosti kreditiranja poduzeća u državnom vlasništvu, velikih privatnih poduzeća s dobrim vezama i poduzeća u ključnim industrijskim sektorima, što znači da dostupnost i trošak kapitala nisu jednaki za sve sudionike na tržištu. |
|
(143) |
Drugo, troškovi zaduživanja održavaju se na umjetno niskoj razini kako bi se potaknuo rast ulaganja. To je dovelo do prekomjerne upotrebe kapitalnih ulaganja sa sve manjim povratima ulaganja. Primjer za to je rast učinka korporativne poluge u državnom sektoru unatoč naglom padu profitabilnosti, što navodi na zaključak da mehanizmi koji djeluju u bankarskom sustavu ne reagiraju na način uobičajen u poslovnom okruženju. |
|
(144) |
Treće, iako je u listopadu 2015. postignuta liberalizacija nominalnih kamatnih stopa, cjenovni signali i dalje nisu rezultat sila slobodnog tržišta, nego na njih utječu poremećaji izazvani djelovanjem države. Udio pozajmljivanja po referentnoj ili nižoj stopi na kraju 2018. i dalje je činio najmanje jednu trećinu svih zajmova (94). Službeni mediji u Kini nedavno su izvijestili da je KPK zatražio „smanjenje kamatne stope na tržištu zajmova” (95). Umjetno niske kamatne stope dovode do određivanja preniskih cijena i time do prekomjernog korištenja kapitala. |
|
(145) |
Opći kreditni rast u Kini upućuje na sve lošiju učinkovitost raspodjele kapitala bez ikakvih znakova ograničavanja kredita koji bi se mogli očekivati u okruženju nenarušenog tržišta. Zbog toga se količina neprihodonosnih kredita brzo povećala, pri čemu je kineska vlada više puta odlučila izbjeći neispunjavanje obveza, pa su nastala tzv. „zombi” poduzeća, ili prenijeti vlasništvo nad dugom (npr. spajanjem ili zamjenom duga za vlasnički udio), a da pritom zapravo nije riješen opći problem zaduženosti niti su uklonjeni njegovi glavni uzroci. |
|
(146) |
U biti, unatoč mjerama za liberalizaciju tržišta, na sustav kreditiranja poduzeća u Kini utječu znatni poremećaji koji proizlaze iz trajne i sveobuhvatne uloge države na tržištima kapitala. Prema tomu, znatne državne intervencije u financijski sustav ozbiljno utječu na tržišne uvjete na svim razinama. |
|
(147) |
U ovom ispitnom postupku nisu dostavljeni dokazi o tome da na sektor predmetnog proizvoda ne utječu državne intervencije u financijskom sustavu u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe. Prema tomu, znatne državne intervencije u financijski sustav ozbiljno utječu na tržišne uvjete na svim razinama. |
3.2.1.8.
|
(148) |
Komisija je istaknula da su poremećaji opisani u Izvješću karakteristični za kinesko gospodarstvo. Raspoloživi dokazi pokazuju da se činjenice o kineskom sustavu opisanom u prethodnom tekstu i u dijelu I. Izvješća te njegova obilježja mogu uočiti u cijeloj zemlji i u svim gospodarskim sektorima. Isto vrijedi i za čimbenike proizvodnje opisane u prethodnom tekstu i u dijelu II. Izvješća. |
|
(149) |
Komisija je podsjetila da su za proizvodnju predmetnog proizvoda potrebni određeni ulazni elementi. Kad proizvođači predmetnog proizvoda kupuju ulazne elemente ili ugovaraju njihovu nabavu, cijene koje plaćaju (i koje se iskazuju kao njihovi troškovi) očito su izložene istim prethodno navedenim sustavnim poremećajima. Primjerice, dobavljači ulaznih elemenata zapošljavaju radnu snagu koja je izložena poremećajima. Mogu pozajmiti novac koji je izložen poremećajima u financijskom sektoru/raspodjeli kapitala. Osim toga, dio su sustava planiranja koji se primjenjuje na svim razinama vlasti i u svim sektorima. Ti poremećaji detaljno su opisani u prethodnom tekstu, posebno u odjeljku 3.2.1.1. Komisija je istaknula da se regulatorni okvir na kojem se temelje ti poremećaji primjenjuje općenito i da ta pravila jednako vrijede za proizvođače kukuruza šećerca kao i za sve druge gospodarske subjekte u Kini. Poremećaji stoga izravno utječu na strukturu troškova predmetnog proizvoda. |
|
(150) |
Stoga ne samo da upotreba domaćih prodajnih cijena predmetnog proizvoda nije primjerena u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe, nego su i svi troškovi ulaznih elemenata (uključujući sirovine, energiju, zemljište, financiranje, rad itd.) nepouzdani jer na određivanje njihovih cijena utječu znatne državne intervencije, kako je opisano u dijelovima I. i II. Izvješća. |
|
(151) |
Naime, opisane državne intervencije povezane s raspodjelom kapitala, zemljištem, radom, energijom i sirovinama prisutne su u cijeloj Kini. To znači, na primjer, da je ulazni element koji je proizveden u Kini kombinacijom niza čimbenika proizvodnje izložen znatnim poremećajima. Isto vrijedi i za ulazne elemente ulaznih elemenata i tako dalje. |
|
(152) |
Ni kineska vlada ni proizvođači izvoznici nisu u ovom ispitnom postupku predočili nikakve dokaze ni argumente koji bi to osporili. |
3.2.2. Reprezentativna zemlja
|
(153) |
Odabir reprezentativne zemlje temeljio se na sljedećim kriterijima u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe:
|
|
(154) |
Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 53. i 54., Komisija je dokumentaciji dodala dvije bilješke o izvorima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. U tim su bilješkama opisane činjenice i dokazi na kojima se temelje relevantni kriteriji te su razmotrene primjedbe stranaka o tim elementima i o relevantnim izvorima. Komisija je u drugoj bilješci obavijestila zainteresirane stranke o namjeri da Maleziju smatra odgovarajućom reprezentativnom zemljom u ovom slučaju ako se potvrdi postojanje znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe. |
|
(155) |
Komisija je u prvoj bilješci utvrdila da su, prema Svjetskoj banci, Kolumbija, Malezija, Meksiko, Srbija, Tajland i Turska zemlje sa sličnom razinom gospodarskog razvoja kao NRK, tj. Svjetska banka ih je na temelju bruto nacionalnog dohotka svrstala u kategoriju zemalja s „visokim srednjim dohotkom” za koje je poznato da se u njima proizvodi proizvod iz ispitnog postupka. |
|
(156) |
AETMD je tvrdio da je u prvoj bilješci Komisije navedeno da nisu dostupni svi podaci o čimbenicima proizvodnje i prodaje za Kolumbiju, Maleziju, Srbiju, Tajland ili Tursku. To je udruženje također navelo da su cijene i troškovi čimbenika proizvodnje i prodaje narušeni. Stoga je podržalo izbor Meksika kao reprezentativne zemlje. |
|
(157) |
CFNA je tvrdila da je Malezija prikladna reprezentativna zemlja jer su dostupni podaci za jedno društvo u istoj općoj kategoriji kojoj pripada predmetni proizvod, tj. proizvodnji i prodaji pakiranih prehrambenih proizvoda, uključujući konzerviranu hranu i pića. CFNA je tvrdila i da bi Tajland, Kolumbiju i Tursku trebalo isključiti iz predloženih reprezentativnih zemalja zbog velikih količina uvoza svježeg kukuruza šećerca iz Kine. Osim toga, CFNA je navela da bi trebalo isključiti Meksiko jer nije uvozio velike količine limenki. |
|
(158) |
Komisija je u prvoj bilješci navela da je za zemlje utvrđene kao zemlje u kojima se proizvodi proizvod iz ispitnog postupka, odnosno Kolumbiju, Maleziju, Meksiko, Srbiju, Tajland i Tursku, potrebno dodatno provjeriti dostupnost podataka, posebno lako dostupnih financijskih podataka proizvođačâ proizvoda iz ispitnog postupka. |
|
(159) |
Za Kolumbiju, Srbiju i Tursku nisu utvrđeni lako dostupni financijski podaci. |
|
(160) |
Za Maleziju je navedeno da je jedno društvo (Fraser and Neave Holdings BHD) imalo lako dostupne financijske podatke za cijelo razdoblje ispitnog postupka. |
|
(161) |
Za Meksiko je navedeno da je jedno društvo (Grupo Herdez) imalo lako dostupne financijske podatke za 2023. |
|
(162) |
Za Tajland je navedeno da su dva društva (Chin Huay PCL i Sunsweet PCL) imala lako dostupne financijske podatke za 2023. |
|
(163) |
CFNA i AETMD dostavili su primjedbe na prvu bilješku. |
|
(164) |
CFNA je tvrdila da je Malezija prikladna reprezentativna zemlja jer su dostupni podaci za jedno društvo u istoj općoj kategoriji kojoj pripada predmetni proizvod, tj. proizvodnji i prodaji pakiranih prehrambenih proizvoda, uključujući konzerviranu hranu i pića. |
|
(165) |
Komisija se u drugoj bilješci složila sa zainteresiranim stranama da Kolumbiju, Srbiju i Tursku u privremenoj fazi ne bi trebalo dalje smatrati reprezentativnim zemljama zbog nedostatka lako dostupnih financijskih podataka. |
|
(166) |
S obzirom na prethodna razmatranja, Komisija je zainteresirane strane u drugoj bilješci obavijestila da namjerava upotrijebiti Maleziju kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju i društvo Fraser and Neave Holdings BHD, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) prvom alinejom osnovne uredbe, za utvrđivanje nenarušenih cijena odnosno referentnih vrijednosti za izračun uobičajene vrijednosti. |
|
(167) |
Zainteresirane strane pozvane su da dostave primjedbe o prikladnosti Malezije kao reprezentativne zemlje i društva Fraser and Neave Holdings BHD kao proizvođača u reprezentativnoj zemlji. |
|
(168) |
Tongfa Group usprotivio se upotrebi podataka o troškovima prodaje, općim i administrativnim troškovima te dobiti predloženog društva (Fraser and Neave Holdings BHD) jer to društvo ne proizvodi proizvod iz ispitnog postupka. Tongfa Group je umjesto tog društva predložio jednog proizvođača kukuruza šećerca u Tajlandu. Komisija je napomenula da je to u suprotnosti sa stajalištima koje je to društvo izrazilo o prvoj bilješci, kada je predložilo Fraser and Neave Holdings BHD kao prikladno društvo u reprezentativnoj zemlji. |
|
(169) |
Komisija nije mogla prihvatiti tu tvrdnju jer je Tajland već odbačen kao odgovarajuća reprezentativna zemlja. Osim toga, Fraser and Neave Holdings BHD proizvodi proizvode koji pripadaju istoj općoj kategoriji kao proizvod iz ispitnog postupka, tj. kategoriji prehrambenih proizvoda i pića, uključujući konzervirane proizvode. |
|
(170) |
Za Maleziju je navedeno da je više od 70 % uvoza limenki i manje od 15 % uvoza svježeg kukuruza šećerca potjecalo iz NRK-a. |
|
(171) |
Za Meksiko je navedeno da u bazi podataka GTA nije zabilježen uvoz svježeg kukuruza šećerca. Kad je riječ o limenkama, manje od 20 % potjecalo je iz NRK-a. |
|
(172) |
Za Tajland je navedeno da je gotovo sav uvoz svježeg kukuruza šećerca i više od polovine uvoza limenki potjecalo iz NRK-a. |
|
(173) |
AETMD je tvrdio da je za Maleziju i Tajland u prvoj bilješci Komisije navedeno da nisu dostupni svi podaci koji se odnose na čimbenike proizvodnje i prodaje. Naveo je i da su cijene i troškovi čimbenika proizvodnje i prodaje narušeni zbog utjecaja kineskog uvoza. Stoga je podržao izbor Meksika kao reprezentativne zemlje. |
|
(174) |
CFNA je tvrdila da bi Tajland, Kolumbiju i Tursku trebalo isključiti iz predloženih reprezentativnih zemalja zbog velikih količina uvoza svježeg kukuruza šećerca iz Kine. Osim toga, CFNA je navela da bi trebalo isključiti Meksiko jer nije uvozio velike količine limenki. |
|
(175) |
Komisija je u svojoj drugoj bilješci napomenula da Tajland u privremenoj fazi ne bi trebalo dalje smatrati reprezentativnom zemljom zbog velikih količina uvoza svježeg kukuruza šećerca i limenki iz Kine, koji čine oko 75 % troška proizvodnje. |
|
(176) |
Komisija je navela i da Meksiko ne bi trebalo dalje smatrati reprezentativnom zemljom zbog nedostatka uvoza glavne sirovine (svježi kukuruz šećerac) u Meksiko. |
|
(177) |
Komisija je u drugoj bilješci iznijela i primjedbu da nema dokaza da su cijene uvoza limenki iz Kine u Maleziju utjecale na cijene drugih uvezenih proizvoda. Nadalje, manje od 15 % uvoza svježeg kukuruza šećerca potjecalo je iz Kine. |
|
(178) |
Uzimajući u obzir prethodno navedena razmatranja, Komisija je drugom bilješkom obavijestila zainteresirane strane da namjerava upotrijebiti Maleziju kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a. točkom (a) prvom alinejom osnovne uredbe, kako bi utvrdila nenarušene cijene ili referentne vrijednosti za izračun uobičajene vrijednosti. |
|
(179) |
Zainteresirane strane pozvane su da dostave primjedbe o prikladnosti Malezije kao reprezentativne zemlje. |
|
(180) |
Nakon objave druge bilješke AETMD je dostavio podatke o izvozu svježeg kukuruza šećerca iz SAD-a u Meksiko. Tvrdio je da bi Komisija s obzirom na te podatke trebala upotrijebiti Meksiko kao reprezentativnu zemlju, a ne Maleziju. CFNA je u svojem protuargumentu istaknula da se ti podaci odnose na izvoz, što znači da su potrebni dodatni troškovi kako bi se cijene dovele na razinu CIF s plaćenom carinom u Meksiku. CFNA je osporila i vrijednost tih podataka, istaknuvši da su predmetne količine ograničene i da stoga cijene nisu reprezentativne. |
|
(181) |
Komisija je navela da je cijena tih izvezenih proizvoda toliko visoka da nije jasno je li na njihove cijene utjecao čimbenik narušavanja ili čak je li izvezeni proizvod usporediv s proizvodom iz ispitnog postupka. |
|
(182) |
CFNA je istaknula nepodudarnost u drugoj bilješci u odnosu na izvor limenki koji će se upotrebljavati jer se u bilješci kao izvor predlaže Meksiko, dok je reprezentativna zemlja Malezija. CFNA je pretpostavila da je došlo do pogreške. Ta je primjedba prihvaćena jer je pozivanje na Meksiko doista bilo pogreška. |
|
(183) |
CFNA je dodatno komentirala upotrebu Malezije kao izvora za limenke, predloživši upotrebu prosječne cijene oznaka 7310 21 91 i 7310 21 99 . Međutim, ta je primjedba odbijena jer se oznaka 7310 21 91 odnosi na limenke od pokositrenog (bijelog) lima, a oznaka 7310 21 99 na limenke od materijala osim pokositrenog (bijelog) lima. Stoga je Komisija odlučila upotrijebiti isključivo oznaku 7310 21 91 kako je prikazano u prethodnoj tablici 1. |
|
(184) |
CFNA i Tongfa Group tvrdili su i da je količina limenki uvezenih u Meksiko bila premala u apsolutnom smislu i da stoga ta uvozna cijena nije reprezentativna. Međutim, te strane nisu navele oznaku na koju se primjedba odnosi. Komisija je napomenula da nije bilo uvoza limenki u Meksiko pod oznakom 7310 21 91 . |
|
(185) |
Nakon objave druge bilješke i pregleda primjedbi koje su dostavile zainteresirane strane Komisija je zaključila da je Malezija i dalje najprikladniji izvor za utvrđivanje nenarušenih troškova. Razlog tome je ponajviše dostupnost nenarušenih referentnih vrijednosti za glavne čimbenike proizvodnje (svježi kukuruz šećerac i limenke). Osim toga, odgovarajući nenarušeni i reprezentativni podaci za svježi kukuruz šećerac i limenke u Meksiku i dalje nisu bili dostupni. |
|
(186) |
Budući da je na temelju svih navedenih elemenata utvrđeno da je Malezija jedina dostupna odgovarajuća reprezentativna zemlja, nije bila potrebna ocjena razine socijalne zaštite i zaštite okoliša u skladu sa zadnjom rečenicom članka 2. stavka 6.a točke (a) prve alineje osnovne uredbe. |
3.2.2.1.
|
(187) |
S obzirom na prethodnu analizu, Malezija je ispunila kriterije utvrđene u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe i stoga je se može smatrati odgovarajućom reprezentativnom zemljom. |
3.2.3. Izvori upotrijebljeni za utvrđivanje nenarušenih troškova
|
(188) |
Komisija je u prvoj bilješci navela čimbenike proizvodnje kao što su materijali, energija i radna snaga koje proizvođači izvoznici upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda iz ispitnog postupka te je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe i predlože javno dostupne podatke o nenarušenim vrijednostima za svaki od čimbenika proizvodnje u toj bilješci. |
|
(189) |
Potom je Komisija u drugoj bilješci navela da će za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe koristiti bazu podataka GTA kako bi utvrdila nenarušeni trošak nekih čimbenika proizvodnje, ponajprije sirovina. Osim toga, Komisija je navela da će za utvrđivanje nenarušenih troškova rada (97) (98) (99) i energije (100) (101) upotrijebiti nacionalne statističke podatke iz Malezije. |
|
(190) |
Komisija je u drugoj bilješci obavijestila zainteresirane strane i da su zbog velikog broja čimbenika proizvodnje proizvođača izvoznika u uzorku koji su dostavili potpune informacije i zanemarivog udjela nekih sirovina u ukupnom trošku proizvodnje te zanemarive stavke razvrstane u „potrošni materijal”. Nadalje, Komisija je izvijestila da će pri upotrebi utvrđenih nenarušenih referentnih vrijednosti u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji izračunati postotak potrošnog materijala u ukupnom trošku sirovina i taj postotak primijeniti na ponovno izračunani trošak sirovina. |
3.2.3.1.
|
(191) |
Uzimajući u obzir sve informacije koje su dostavile zainteresirane strane i koje su prikupljene tijekom posjeta radi provjere, utvrđeni su sljedeći čimbenici proizvodnje i njihovi izvori kako bi se utvrdila uobičajena vrijednost u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe: Tablica 1. Čimbenici proizvodnje proizvoda iz ispitnog postupka
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(192) |
Komisija je uključila vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi obuhvatila troškove koji nisu uključeni u navedene čimbenike proizvodnje. Komisija je taj iznos utvrdila na temelju troškova proizvođača izvoznika u uzorku kao postotak izravnih troškova proizvodnje. Ta je metodologija objašnjena u uvodnoj izjavi 202. |
|
(193) |
Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu sirovina dostavljenih do vrata tvornice proizvođača iz reprezentativne zemlje, Komisija je kao osnovu upotrijebila ponderiranu prosječnu cijenu proizvoda uvezenih u reprezentativnu zemlju na temelju podataka iz baze podataka GTA, kojoj su dodane uvozne carine i troškovi prijevoza. Cijena proizvoda uvezenih u reprezentativnu zemlju utvrđena je kao ponderirani prosjek jediničnih cijena uvoza iz svih trećih zemalja osim NRK-a i zemalja koje nisu članice WTO-a i koje su navedene u Prilogu 1. Uredbi (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća (102). Komisija je odlučila isključiti uvoz iz NRK-a u reprezentativnu zemlju jer je u odjeljku 3.2.1. zaključila da nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u zbog postojanja znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe. Budući da nema dokaza koji potvrđuju da isti poremećaji ne utječu jednako na proizvode namijenjene izvozu, Komisija je smatrala da su isti poremećaji utjecali na izvozne cijene. |
|
(194) |
Za određeni broj čimbenika proizvodnje stvarni troškovi proizvođača izvoznika koji surađuju činili su zanemariv udio u ukupnim troškovima sirovina u razdoblju ispitnog postupka. Budući da vrijednost upotrijebljena za njih nije znatno utjecala na izračune dampinške marže neovisno o korištenom izvoru, Komisija je odlučila te troškove uključiti u potrošni materijal, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 190. |
|
(195) |
Prema potrebi dodane su carine koje se primjenjuju na uvoz čimbenika proizvodnje u Maleziju. |
|
(196) |
Komisija je uvoznim cijenama dodala postotak kako bi obuhvatila prijevoz čimbenika ili proizvodnje od granice do proizvođača izvoznika koji surađuje kako bi dobila nenarušene troškove prijevoza. Dodani postotak odgovarao je stvarnom postotku troškova isporuke sirovina svakog proizvođača izvoznika u uzorku. Komisija je smatrala da se u kontekstu ovog ispitnog postupka ta metodologija može opravdano upotrijebiti kao pokazatelj za procjenu nenarušenih troškova prijevoza sirovina pri njihovoj isporuci u tvornicu društva. |
|
(197) |
Malezijski nacionalni zavod za statistiku (103) objavljuje detaljne informacije o plaćama u različitim gospodarskim sektorima u Maleziji. U njegovim izvješćima prikazane su mjesečne plaće i nadnice u proizvodnom sektoru. Prosječna mjesečna vrijednost u razdoblju ispitnog postupka propisno je prilagođena za druge doprinose dodavanjem doprinosa Mirovinskom fondu (EPF) (13 %), doprinosa Organizaciji za socijalnu sigurnost (SOCSO) (1,75 %), doprinosa za sustav osiguranja za zapošljavanje (EIS) (0,2 %) i doprinosa Fondu za razvoj ljudskih resursa (HRDF) (1 %) (104) (105). |
|
(198) |
Komisija je upotrijebila statističke podatke o cijenama električne energije koje je objavilo društvo Tenaga Nasional Berhad (106). Komisija je upotrijebila podatke o cijenama električne energije za industriju u kategoriji potrošnje „tarifa E2 – industrijska tarifa na mreži srednjeg napona tijekom/izvan vršnog razdoblja” za vršnu upotrebu po kWh, koja je iznosila 0,355 MYR po kWh (0,548 CNY po kWh). |
|
(199) |
Cijenu prirodnog plina za industrijske korisnike u Maleziji objavljuje Malezijska komisija za energiju (Suruhanjaya Tenaga) (107). Komisija je upotrijebila najnovije dostupne podatke i indeksirala ih za inflaciju kako bi odgovarali cijeni iz razdoblja ispitnog postupka. |
|
(200) |
Komisija je stoga upotrijebila podatke o prosječnim cijenama prirodnog plina za industriju za razdoblje ispitnog postupka, odnosno 1,79 CNY/m3. |
|
(201) |
U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe „izračunana uobičajena vrijednost uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”. Osim toga, treba utvrditi vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi se obuhvatili troškovi koji nisu uključeni u navedene čimbenike proizvodnje. |
|
(202) |
Režijski troškovi proizvodnje koje su imali proizvođači izvoznici koji surađuju izraženi su kao udio stvarnih troškova proizvodnje proizvođača izvoznika. Taj je postotak primijenjen na nenarušene troškove proizvodnje. |
|
(203) |
Za utvrđivanje nenarušenog i razumnog iznosa troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti Komisija je iskoristila financijske podatke za društvo Fraser and Neave Holdings BHD iz njegovog godišnjeg izvješća za 2024. (bez prijevoza) za razdoblje ispitnog postupka. |
|
(204) |
Na temelju prethodno navedenog Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe. |
|
(205) |
Prvo, Komisija je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje. Primijenila je nenarušene jedinične troškove na stvarnu potrošnju pojedinačnih čimbenika proizvodnje proizvođača izvoznika koji surađuju. Te stope potrošnje potvrđene su tijekom provjere. Komisija je pomnožila čimbenike iskoristivosti s nenarušenim jediničnim troškovima koji su utvrđeni u reprezentativnoj zemlji, kako je opisano u odjeljku 3.2.3. |
|
(206) |
Za društvo Sunflower Group tijekom posjeta radi provjere primljena je revidirana verzija stopa potrošnje po vrsti proizvoda. |
|
(207) |
Za društvo Tongfa Group tijekom posjeta radi provjere raspravljalo se o metodi za raspodjelu utrošenih sati rada za proizvod iz ispitnog postupka. Objašnjeno je da je društvo Tongfa Group u razdoblju ispitnog postupka proizvodilo brojne konzervirane proizvode. Komisija je tijekom posjeta radi provjere osporila metodu za raspodjelu stopa potrošnje za radne sate za proizvodnju iz ispitnog postupka u usporedbi s drugim proizvodima jer je primijenjena metoda bila potkrijepljena samo podacima iz tablica, što ne predstavlja sustav koji se može provjeriti jer se ti podaci ne mogu usporediti s drugim evidencijama poduzetnika. Nadalje, tim nadležan za predmet pitao je zašto društvo Tongfa Group za radnu snagu nije upotrijebilo isti ključ raspodjele koji se upotrebljavao za druge čimbenike proizvodnje (npr. energiju), odnosno udio količine proizvoda iz ispitnog postupka u ukupnoj količini proizvodnje društva. Komisija je stoga objavila dopis u skladu s člankom 18. osnovne uredbe kako bi obavijestila Tongfa Group o svojem prijedlogu da se potrošnja radnih sati temelji na raspoloživim podacima. |
|
(208) |
Društvo Tongfa Group odgovorilo je izjavom da je surađivalo u ispitnom postupku najbolje što je moglo u pogledu pitanja rada i svih aspekata ispitnog postupka. Željelo je da ga se smatra stranom koja u potpunosti surađuje. |
|
(209) |
Iako Komisija i dalje smatra da je Tongfa strana koja surađuje u ovom ispitnom postupku, tvrdi da bi se članak 18. trebao primjenjivati jer Tongfa nije dostavila potrebne informacije o izračunu radnih sati. Stoga bi radne sate trebalo izračunati na temelju dostupnih činjenica. Stoga su u ovoj fazi utrošeni radni sati izračunani na temelju omjera raspodjele količine proizvodnje proizvoda iz ispitnog postupka i ukupnih količina proizvodnje svih proizvoda. |
|
(210) |
Nakon što je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje, Komisija je primijenila režijske troškove proizvodnje, troškove prodaje te opće i administrativne troškove, dobit i amortizaciju, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 203. Oni su utvrđeni na temelju financijskih izvještaja društva Fraser and Neave Holdings BHD, kako je objašnjeno u odjeljku 3.2.2. |
|
(211) |
Komisija je zatim dodala režijske troškove proizvodnje i amortizaciju nenarušenom trošku proizvodnje kako bi izračunala nenarušene troškove proizvodnje. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 192., to je ukupno činilo oko 6 % izravnih troškova proizvodnje svakog društva u uzorku. O izračunu primijenjenih postotaka općih troškova obaviješteno je svako društvo u uzorku. |
|
(212) |
Na troškove proizvodnje koji su utvrđeni kako je opisano u prethodnoj uvodnoj izjavi Komisija je primijenila troškove prodaje, opće i administrativne troškove i dobit društva Fraser and Neave Holdings BHD. Troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi izraženi kao postotak troškova prodane robe i primijenjeni na nenarušene troškove proizvodnje iznosili su 17 %. Dobit izražena kao postotak troškova prodane robe i primijenjena na nenarušene troškove proizvodnje iznosila je 19 %. |
|
(213) |
Na temelju toga Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe. |
3.3. Izvozna cijena
|
(214) |
Kad je riječ o društvu Sunflower Group, proizvođač izvoznik izvozio je u Uniju izravno nezavisnim kupcima u Uniji ili preko nepovezanih trgovaca izvan Unije. |
|
(215) |
Kad je riječ o društvu Tongfa Group, proizvođač (Zhangzhou Tongfa Foods Industry Co., Ltd (dalje u tekstu „ZT”) prvo je prodavao predmetni proizvod povezanom trgovcu (Fujian Tongfa Foods Group Co., Ltd – dalje u tekstu „FT”). FT je zatim prodavao u Uniju izravno nezavisnim kupcima u Uniji ili preko nepovezanih trgovaca izvan Unije. |
|
(216) |
Izvozna cijena obiju grupa bila je stvarno plaćena ili plativa cijena za predmetni proizvod kada se prodavao za izvoz u Uniju u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe. |
3.4. Usporedba
|
(217) |
U skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe Komisija je dužna provesti primjerenu usporedbu uobičajene vrijednosti i izvozne cijene na istoj razini trgovine, uzimajući u obzir razlike u čimbenicima koji utječu na cijene i usporedivost cijena. U ovom predmetu Komisija je odlučila usporediti uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika u uzorku na razini franko tvornica. Kako je dodatno objašnjeno u nastavku, prema potrebi su uobičajena vrijednost i izvozna cijena prilagođene: i. kako bi ih se vratilo na razinu franko tvornica i (ii) kako bi se uzele u obzir razlike među čimbenicima za koje se tvrdi i dokazano je da utječu na cijene i usporedivost cijena. |
3.4.1. Prilagodbe uobičajene vrijednosti
|
(218) |
Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 210., uobičajena vrijednost utvrđena je na razini franko tvornica upotrebom troškova proizvodnje zajedno s iznosima troškova prodaje te administrativnih i općih troškova (osim prijevoza) i dobiti, koji su se smatrali razumnima za tu razinu trgovine. Stoga nisu bile potrebne prilagodbe kako bi se uobičajena vrijednost vratila na razinu franko tvornica. |
3.4.2. Prilagodbe izvozne cijene
|
(219) |
Kako bi se izvozna cijena vratila na razinu franko tvornica, izvršene su prilagodbe za troškove kopnenog tereta, rukovanja, utovara i popratnih troškova. |
|
(220) |
Izvršene su prilagodbe za sljedeće čimbenike koji utječu na cijene i usporedivost cijena: troškove kredita, bankovne naknade i pakiranje. |
|
(221) |
Kad je riječ o društvu Tongfa Group, s obzirom na to da je sva prodaja u Uniji izvršena preko povezanog trgovca u Kini (FT), izvozna cijena prilagođena je kako bi se obuhvatili troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te dobit povezanog trgovca u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (i) osnovne uredbe. Predmetna stranka obaviještena je o izvoru i razini tih stopa. |
|
(222) |
Kad je riječ o društvu Sunflower Group, tijekom provjere raspravljalo se o metodi za izračun troškova kredita. Društvo je primijenilo kamatne stope kineskog trgovinskog sustava za devizno poslovanje (108). Tim nadležan za predmet istaknuo je tijekom provjere da te kamatne stope nisu primjerene jer to nisu kamatne stope koje komercijalne banke naplaćuju za komercijalne kredite. Tim nadležan za predmet stoga je od društva zatražio da preispita razinu kamatne stope za izračun troškova kredita. Međutim, Sunflower Group nije dostavio potrebne revidirane informacije o kamatnim stopama. |
|
(223) |
Komisija je stoga objavila dopis u skladu s člankom 18. osnovne uredbe kako bi obavijestila Sunflower Group o svojem prijedlogu da se troškovi kredita temelje na raspoloživim podacima. |
|
(224) |
Sunflower Group u svojem je odgovoru naveo da je koristio stope koje su mu u to vrijeme bile na raspolaganju i da bi eventualne alternativne stope koje bi Komisija primijenila trebale u razumnoj mjeri odražavati stanje međunarodnih trgovinskih transakcija. |
|
(225) |
Komisija je stoga ostala pri stajalištu da bi se na izračun troškova kredita trebao primijeniti članak 18., što znači da bi se troškovi kredita trebali izračunati na temelju raspoloživih podataka. Troškovi kredita stoga su izračunani na temelju stopa Narodne banke Kine. Te su stope u razumnijoj mjeri odražavale stope primjenjive na komercijalne kredite. |
|
(226) |
Oba proizvođača izvoznika u uzorku izvozila su u Uniju na temelju cijena FOB. Stoga se tijekom provjere raspravljalo o metodologiji za izračun cijena CIF dodavanjem prekooceanskog prijevoza tereta i osiguranja. Utvrđeno je da su oba društva znatno podcijenila te cijene prekooceanskog prijevoza tereta. Tim nadležan za predmet stoga je od društva zatražio da preispita razinu cijena prijevoza tereta za izračun cijena CIF. Međutim, proizvođači izvoznici u uzorku nisu dostavili potrebne revidirane informacije o cijenama prekooceanskog prijevoza ni procijenjene cijene CIF. |
|
(227) |
Komisija je stoga poslala dopis u skladu s člankom 18. osnovne uredbe kako bi oba društva obavijestila o svojem prijedlogu da se cijene prekooceanskog prijevoza temelje na raspoloživim podacima jer su dostavljeni podaci bili lažni ili obmanjujući i jer društvo u svakom slučaju nije dostavilo potrebne informacije u roku koji je odredila Komisija. |
|
(228) |
Društvo Sunflower Group u svojem je odgovoru navelo da je primijenjene stope dobilo od klijenta i da je njima obuhvaćeno razdoblje od 15 dana u srpnju 2024. Društvo se stoga nije složilo s tvrdnjom da su te informacije bile lažne ili obmanjujuće. Međutim, ispitni postupak pokazao je da su cijene prijevoza tereta u razdoblju ispitnog postupka znatno fluktuirale i da su u tom razdoblju od 15 dana u srpnju 2024. bile vrlo visoke. Komisija je smatrala neprimjerenim primijeniti te cijene prekooceanskog prijevoza tereta na cijelo razdoblje ispitnog postupka te je utvrdila da je društvo Sunflower Group postupilo obmanjujuće kad je dostavilo takve informacije tvrdeći da bi se te cijene trebale primjenjivati na cijelo razdoblje ispitnog postupka. |
|
(229) |
Društvo Tongfa Group navelo je u svojem odgovoru na dopis na temelju članka 18. da je surađivalo najbolje što je moglo i da nije smatralo da su informacije koje je dostavilo bile lažne ili obmanjujuće. Međutim, ispitnim postupkom pokazalo se da su dostavljeni podaci bili točni za samo oko 70 % prodaje Uniji po neto masi. Komisija je tijekom ispitnog postupka istaknula da primijenjenim pristupom za preostalih 30 % prodaje nije uzet u obzir datum otpreme te je stoga pristup primijenjen na tu prodaju očito bio netočan. Stoga je bilo primjereno ponovno izračunati cijene prijevoza tereta za 30 % prodaje u Uniji. |
|
(230) |
Društvo Sunflower Group predložilo je da Komisija primijeni stvarne troškove prekooceanskog prijevoza tereta koje su snosili proizvođači izvoznici u drugim antidampinškim ispitnim postupcima. Međutim, ta je tvrdnja odbačena jer su se cijene prekooceanskog prijevoza tereta koje je Komisija primijenila odnosile na predmetni proizvod te su stoga bile točnije. |
|
(231) |
Komisija je stoga ostala pri stajalištu da bi se za izračun cijena CIF trebao primjenjivati članak 18., što znači da bi se cijene prekooceanskog prijevoza tereta trebale izračunati na temelju raspoloživih podataka. Takve cijene prekooceanskog prijevoza tereta izračunane su na temelju prosječnih mjesečnih podataka četiriju kupaca koji su kupovali od proizvođača izvoznika u uzorku. Takve cijene prekooceanskog prijevoza tereta smatrale su se primjerenima jer su se odnosile na izvoz predmetnog proizvoda iz Kine u Uniju u razdoblju ispitnog postupka. |
|
(232) |
Proizvođači u uzorku obaviješteni su o tim cijenama. |
3.5. Dampinške marže
|
(233) |
Za proizvođače izvoznike u uzorku koji surađuju Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe. |
|
(234) |
Na temelju toga, privremene ponderirane prosječne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:
|
|
(235) |
Za proizvođače izvoznike koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak Komisija je izračunala ponderiranu prosječnu dampinšku maržu u skladu s člankom 9. stavkom 6. osnovne uredbe. Ta je marža stoga utvrđena na temelju marži proizvođača izvoznika u uzorku, ne uzimajući u obzir marže proizvođača izvoznika s nultim i de minimis dampinškim maržama. Kako je objašnjeno u prethodnim uvodnim izjavama od 40. do 42., Komisija je primijenila članak 18. na ograničen broj pitanja povezanih s podacima koje je dostavio svaki od proizvođača izvoznika u uzorku te je u većini slučajeva revidirala podatke društava umjesto da ih zamijeni drugim podacima. Primjena članka 18. nije imala velik utjecaj na izračun uobičajene vrijednosti. Zbog toga je Komisija smatrala primjerenim utvrditi dampinšku maržu za ostala društva koja surađuju na temelju dampinških marži utvrđenih za proizvođače izvoznike u uzorku. |
|
(236) |
Na temelju toga privremena dampinška marža proizvođača izvoznika koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak iznosi 48,1 %. |
|
(237) |
Za sve ostale proizvođače izvoznike iz NRK-a Komisija je utvrdila dampinšku maržu na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. U tu je svrhu Komisija utvrdila razinu suradnje proizvođača izvoznika. Razina suradnje mjeri se kao udio proizvoda koje su u Uniju izvezli proizvođači izvoznici koji surađuju u ukupnom uvozu iz predmetne zemlje u Uniju u razdoblju ispitnog postupka, koji je utvrđen na osnovi podataka Eurostata. |
|
(238) |
Razina suradnje u ovom je slučaju visoka jer je izvoz proizvođača izvoznika koji surađuju činio više od 90 % ukupnog uvoza u razdoblju ispitnog postupka. Na temelju toga Komisija je odlučila dampinšku maržu za proizvođače izvoznike koji ne surađuju utvrditi na razini pojedinačno ispitanog društva u uzorku koje surađuje i koje ima najvišu dampinšku maržu. |
4. ŠTETA
4.1. Mjerna jedinica
|
(239) |
Statistički podaci o uvozu iskazuju se u Eurostatu (Comext) kao neto masa koja predstavlja masu zrna kukuruza šećerca i tekućine. Stoga se u ovom ispitnom postupku kao mjerna jedinica upotrebljava neto masa. |
4.2. Definicija industrije Unije i proizvodnje u Uniji
|
(240) |
Istovjetni proizvod u razdoblju ispitnog postupka proizvodilo je 11 proizvođača i skupina proizvođača iz Unije. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe. |
|
(241) |
Ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrđena je na oko 259 400 tona. Komisija je tu količinu utvrdila na temelju svih raspoloživih podataka o industriji Unije, kao što su izravni podaci proizvođača iz Unije u uzorku i podaci proizvođača iz Unije koji podržavaju pritužbu. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 30., dva proizvođača iz Unije u uzorku činila su više od [29 – 38] % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji. |
4.3. Potrošnja u Uniji
|
(242) |
Komisija je utvrdila potrošnju u Uniji na temelju prodaje koju je industrija Unije ostvarila na tržištu Unije i podataka Eurostata o uvozu. |
|
(243) |
Potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi: Tablica 2. Potrošnja u Uniji (neto masa u tonama)
|
||||||||||||||||||||||
|
(244) |
Ukupna potrošnja u Uniji od 2021. do 2022. povećala se za 3 %, s oko 299 020 tona 2021. na oko 327 620 tona 2022. Od 2022. do 2023. potrošnja se smanjila za četiri postotna boda na oko 295 208 tona. Do kraja razdoblja ispitnog postupka potrošnja se smanjila za još osam postotnih bodova na 272 245 tona. |
4.4. Uvoz iz predmetne zemlje
4.4.1. Količina i tržišni udio proizvoda uvezenih iz predmetne zemlje
|
(245) |
Komisija je količinu uvezenih proizvoda utvrdila na temelju Eurostatovih podataka (COMEXT). Tržišni udio uvoza utvrđen je na temelju raspoloživih Eurostatovih podataka. |
|
(246) |
Uvoz u Uniju iz predmetne zemlje kretao se kako slijedi: Tablica 3. Količina uvezenih proizvoda (neto masa u tonama) i tržišni udio
|
|||||||||||||||||||||||||||
|
(247) |
Količina proizvoda uvezenih iz Kine znatno se povećala u razmatranom razdoblju. Od 2021. do 2022. uvoz se povećao za 173 %, s oko 6 500 tona na 17 710 tona, a zatim se od 2022. do 2023. naglo povećao za 446 postotnih bodova na 46 631 tona. Do kraja razdoblja ispitnog postupka uvoz je blago smanjen na oko 40 050 tona, ali se zadržao na vrlo znatnoj razini. |
|
(248) |
Tržišni udio uvoza iz Kine kretao se slično kao količina uvezenih proizvoda, uz naglo povećanje s 2 %, koliko je iznosio 2021., na 15 % u razdoblju ispitnog postupka. |
4.5. Cijene proizvoda uvezenih iz predmetne zemlje i sniženje cijena
|
(249) |
Komisija je cijene uvoza utvrdila na temelju cijene u EUR po toni (neto mase) navedenih u statističkim podacima Eurostata (Comext). Sniženje cijena uvoza utvrđeno je na temelju cijena CIF za proizvođače izvoznike u uzorku i provjerenih odgovora na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku. |
|
(250) |
Ponderirana prosječna cijena proizvoda uvezenih u Uniju iz predmetne zemlje kretala se kako slijedi: Tablica 4. Uvozne cijene (neto masa u tonama)
|
||||||||||||||||||||||
|
(251) |
Prosječna cijena uvoza iz NRK-a povećala se za 35 % od 2021. do 2022., s 1 164 EUR po toni na 1 570 EUR po toni. Međutim, te su se cijene 2023. smanjile za 25 postotnih bodova. U razdoblju ispitnog postupka cijene su bile za samo 2 % veće nego 2021. Ukupno gledano, uvozne cijene ostale su znatno niže od cijena iz Unije, kako je prikazano u tablici 8. |
|
(252) |
Komisija je sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrdila usporedbom:
|
|
(253) |
Usporedba cijena izvršena je za svaku vrstu proizvoda za transakcije na istoj razini trgovine, nakon potrebne prilagodbe i odbijanja rabata i popusta. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak teoretskog prometa proizvođačâ iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka. Dobivena je znatna ponderirana prosječna marža sniženja cijena u iznosu od 7,2 % do 28,6 % za uvoz iz predmetne zemlje na tržište Unije. |
|
(254) |
Prilagodbe izvozne cijene opisane u prethodnom odjeljku 3.4.2. primjenjuju se i na cijene CIF koje su upotrijebljene u izračunima sniženja cijena. |
|
(255) |
U svakom slučaju, neovisno o nalazima o sniženju cijena, Komisija je utvrdila da je uvoz iz Kine spriječio rast cijena industrije Unije, posebno putem mehanizma natječaja, kako je objašnjeno u odjeljku 4.6.4. u nastavku, te je uzrokovao znatan pad količine prodaje i tržišnog udjela proizvođača iz Unije. |
4.6. Gospodarsko stanje industrije Unije
4.6.1. Opće napomene
|
(256) |
U skladu s člankom 3. stavkom 5. osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja. |
|
(257) |
Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 30., uzorak je odabran radi utvrđivanja moguće štete koju je pretrpjela industrija Unije. |
|
(258) |
Na tržištu kukuruza šećerca postoje dva prodajna kanala, tj. prodaja s robnom markom proizvođača i prodaja s robnom markom trgovca na malo. Niže prodajne cijene robne marke trgovca na malo konkuriraju uvozu iz Kine i pod znatnim su pritiskom te su činile oko 70 % prodaje u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka i [35 – 55 %] za proizvođače iz Unije u uzorku. Prodaja proizvoda s vlastitom robnom markom uobičajeno stvara veće prodajne troškove posebno za stavljanje na tržište i oglašavanje, te zahtijeva i veće prodajne cijene. Dokazi koje je prikupila Komisija upućuju da uvoz vrši pritisak na cijene i u pogledu tog drugog prodajnog kanala. Ti su dokazi u biti upućivali na to da je cijeli predmetni proizvod nanio štetu, bez obzira na prodajni kanal. |
|
(259) |
Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koji je dostavio podnositelj pritužbe i obuhvaća podatke koji se odnose na sve proizvođače iz Unije. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Podaci su se odnosili na proizvođače iz Unije u uzorku. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije. |
|
(260) |
Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, količina prodanih proizvoda, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga. |
|
(261) |
Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala. |
4.6.2. Makroekonomski pokazatelji
4.6.2.1.
|
(262) |
Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi: Tablica 5. Proizvodnja, proizvodni kapaciteti i iskorištenost kapaciteta
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(263) |
Količina proizvodnje smanjila se od 2021. do 2022. za 13 %, s oko 368 790 tona na 319 410 tona. To se kretanje može povezati s lošim berbom kukuruza šećerca opisanom u uvodnoj izjavi 314., koja je za posljedicu imala manje količine proizvodnje. Količina proizvodnje povećala se 2023. za 15 postotnih bodova, na oko 375 540 tona, što upućuje na oporavak od loše berbe u Uniji. Međutim, u razdoblju ispitnog postupka količina proizvodnje ponovno se znatno smanjila, za 11 postotnih bodova, na oko 333 970 tona, što odgovara povećanju kineskog uvoza. Ukupno se smanjio za 9 % tijekom razmatranog razdoblja. |
|
(264) |
Proizvodni kapacitet industrije Unije stalno se povećavao za 8 % u razmatranom razdoblju zbog ulaganja o kojima je odlučeno prije povećanja kineskog uvoza. Od 2021. do 2022. kapacitet se povećao za 3 %, nakon čega je uslijedilo dodatno povećanje od tri postotna boda 2022. i dodatna dva postotna boda u razdoblju ispitnog postupka. |
|
(265) |
Kretanje iskorištenosti kapaciteta isto je kao kretanje količine proizvodnje. Od 2021. do 2022. iskorištenost kapaciteta smanjila se s 85 % na 71 %, nakon čega je uslijedilo povećanje na 81 %. U razdoblju ispitnog postupka iskorištenost kapaciteta ponovno se smanjila na 71 %. |
4.6.2.2.
|
(266) |
Količina prodanih proizvoda i tržišni udio industrije Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi: Tablica 6. Količina prodanih proizvoda i tržišni udio
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(267) |
U cijelom razmatranom razdoblju količina prodaje Unije znatno se smanjila, za 21 %. Od 2021. do 2022. to je smanjenje iznosilo oko 2 %, s oko 284 880 na oko 279 280 tona. Prodaja se znatno smanjila 2023., za 13 postotnih bodova, na oko 241 040 tona. Tijekom ispitnog postupka prodaja se smanjila za dodatnih šest postotnih bodova, na oko 225 850 tona. |
|
(268) |
Tržišni udio Unije smanjio se s 95 % u 2021. na 91 % u 2022., što je smanjenje od 4 %. Tržišni udio znatno se smanjio 2023., na 82 %, što je u odnosu na 2021. smanjenje od 14 %. U razdoblju ispitnog postupka tržišni udio blago se povećao za jedan postotni bod, na 83 %. |
|
(269) |
Smanjenje količine prodaje 2022. može se povezati s lošom berbom koja se spominje u uvodnoj izjavi 314. i smanjenom količinom proizvodnje koja je navedena u tablici 5. Međutim, glavno smanjenje količine prodaje Unije do kojeg je došlo 2023. i u razdoblju ispitnog postupka posljedica je prodora kineskog uvoza na tržište po cijenama koje su snižavale cijene industrije Unije, kako je prikazano u uvodnoj izjavi 254. |
|
(270) |
Na kretanje tržišnog udjela u razmatranom razdoblju utjecali su isti čimbenici, a glavni gubitak tržišnog udjela 2023. podudarao se s povećanim tržišnim udjelom kineskog uvoza. |
4.6.2.3.
|
(271) |
Industrija Unije izgubila je 12 postotnih bodova tržišnog udjela u razmatranom razdoblju zbog uvoza iz Kine. Količina prodaje znatno se smanjila, za 21 %. Najveći gubitak tržišnog udjela može se pripisati uvozu iz Kine jer se podudarao s povećanim kineskim tržišnim udjelom, koji se u razmatranom razdoblju znatno povećao s 2 % na 15 % i premašio smanjenje potrošnje Unije, koje je iznosilo 9 %. Stoga industrija Unije nije zabilježila rast količina proizvodnje i prodaje unatoč povećanju proizvodnog kapaciteta. |
4.6.2.4.
|
(272) |
Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi: Tablica 7. Zaposlenost i produktivnost
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(273) |
Zaposlenost u industriji Unije smanjila se za 5 %, s oko 3 460 zaposlenika u punom radnom vremenu 2021. na 3 456 zaposlenika u punom radnom vremenu u razdoblju ispitnog postupka. To kretanje uvelike prati kretanje proizvodnog kapaciteta prikazano u tablici 5. |
|
(274) |
Budući da su brojke za proizvodnju i zaposlenost usko povezane, produktivnost u tonama po zaposleniku u skladu je s kretanjem količine proizvodnje prikazanim u tablici 5. |
4.6.2.5.
|
(275) |
Sve su dampinške marže bile znatno iznad razine de minimis. Utjecaj visine stvarnih dampinških marži na industriju Unije bio je znatan s obzirom na količinu i cijene proizvoda uvezenih iz predmetne zemlje. |
|
(276) |
Kukuruz šećerac bio je predmet prethodnog antidampinškog ispitnog postupka. Konačne antidampinške mjere na uvoz iz Tajlanda uvedene su 2007. (109) i proširene nakon revizija zbog predstojećeg isteka mjera 2013. (110) i 2019. (111). Nakon uvođenja mjera industrija Unije uspjela je barem djelomično povratiti svoju razinu profitabilnosti i tržišni udio. |
4.6.3. Mikroekonomski pokazatelji
4.6.3.1.
|
(277) |
Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku za nepovezane kupce u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi: Tablica 8. Prodajne cijene u Uniji
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(278) |
Prosječna prodajna cijena u Uniji za nepovezane kupce u razmatranom razdoblju povećala se za 42 %. Od 2021. do 2022. prosječna prodajna cijena povećala se za 13 % s [1 302 – 2 028] EUR/tona na [1 473 – 2 294] EUR/tona. Prosječna prodajna cijena 2023. se povećala za dodatna 22 postotna boda na [1 754 – 2 732] EUR/tona. U razdoblju ispitnog postupka prosječna prodajna cijena dodatno se povećala za sedam postotnih bodova, na [1 843 – 2 870] EUR/tona. |
|
(279) |
To naizgled pozitivno kretanje prosječnih prodajnih cijena trebalo bi promatrati u kontekstu važnog povećanja troškova, posebno troškova sirovina povezanih s kukuruzom šećercem, limenkama i energijom. Unatoč povećanju prodajnih cijena proizvođači iz Unije u uzorku nisu mogli povećati cijene na dovoljne razine koje bi bile u potpunosti usklađene s povećanjima troškova. |
|
(280) |
Prosječni jedinični trošak prodane robe povećao se od 2021. do 2022. za 15 %, s [1 146 – 1 784] EUR/tona na [1 323 – 2 059] EUR/tona. Trošak se 2023. dodatno povećao na [1 590 – 2 476] EUR/tona, što je dodatno povećanje od 24 postotna boda u odnosu na 2022. U razdoblju ispitnog postupka prosječni jedinični trošak po toni povećao se za pet postotnih bodova na [1 655 – 2 577] EUR/tona. Zbog toga su prosječne uvozne cijene tijekom razmatranog razdoblja opisane u uvodnoj izjavi 250. ostale dosljedno ispod prosječnog jediničnog troška prodane robe. |
4.6.3.2.
|
(281) |
Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi: Tablica 9. Prosječni troškovi rada po zaposleniku
|
||||||||||||||||||||||
|
(282) |
Prosječni troškovi rada po zaposleniku povećali su se 2022. za 15 %, nakon čega je 2023. uslijedilo smanjenje od 13 %. U razdoblju ispitnog postupka prosječni troškovi rada po zaposleniku ponovno su se povećali za 12 %. Povećanje prosječnih troškova rada bilo je povezano s povećanjima minimalnih plaća zbog inflacije. |
4.6.3.3.
|
(283) |
Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi: Tablica 10. Zalihe
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(284) |
Od 2021. do 2022. završne zalihe proizvođača iz Unije u uzorku smanjile su se za 4 %, s [72 917 – 113 542] tona na [70 300 – 109 467] tona. Međutim, 2023. završne zalihe znatno su se povećale za 27 postotnih bodova [89 648 – 139 596] tona, uz dodatno povećanje za dodatnih 32 postotna boda u odnosu na 2021. [112 712 – 175 509] tona. |
|
(285) |
Smanjena razina zaliha iz 2022. može se povezati s lošom berbom u Uniji. Iako se povećana razina zaliha može povezati sa sezonskim učinkom na kraju kalendarske godine, znatan porast zaliha do kojeg je došlo 2023. i tijekom razdoblja ispitnog postupka bio je jasna posljedica povećanja dampinškog uvoza iz Kine, što upućuje na to da proizvođači iz Unije nisu mogli prodavati svoje proizvode. |
4.6.3.4.
|
(286) |
Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi: Tablica 11. Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(287) |
Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku tako što je neto dobit prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji iskazala kao postotak prihoda od te prodaje. |
|
(288) |
Profitabilnost se u razmatranom razdoblju smanjila za 15 %. |
|
(289) |
Iako je i dalje profitabilna, industrija Unije u razmatranom razdoblju stalno se zadržavala ispod ciljne dobiti od 14 %. Kretanje profitabilnosti trebalo bi razmotriti u svjetlu znatnog smanjenja količina prodaje, smanjene proizvodnje, iskorištenosti kapaciteta i zaposlenosti, kao i znatnog povećanja razina zaliha i odgođenog učinka natječaja te godišnjeg trajanja ugovora. Industrija Unije u biti je uspjela zadržati pozitivnu razinu profitabilnosti, ali nauštrb količina prodaje. |
|
(290) |
Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Od 2021. do 2022. novčani tok drastično se smanjio za 184 %. Novčani tok 2023. dodatno se smanjio za 225 postotna boda. U razdoblju ispitnog postupka novčani tok oporavio se na gotovo istu razinu kao 2021. |
|
(291) |
U razmatranom su razdoblju proizvođači iz Unije u uzorku nastavili ulagati, kao što pokazuju prethodno navedeni podaci o ulaganjima. Ulaganja su se povećala za 84 %, s [5 084 019 – 7 916 544] EUR 2021. na [9 363 438 – 14 580 211] EUR 2022. Ulaganja su se 2023. povećala za 96 %, na [14 746 664 – 22 962 663] EUR. U razdoblju ispitnog postupka ulaganja su se povećala za 38 %, na [12 310 955 – 19 169 915] EUR. Ulagalo se u proširenje proizvodnog kapaciteta kako je opisano u tablici 5. i zamjenu opreme. Općenito, ta je industrija vrlo kapitalno intenzivna i potrebna su joj velika ulaganja u proizvodna postrojenja. Industrija Unije uspjela je prikupiti potreban kapital. Međutim, ako se mjere ne uvedu, ugrozit će se buduća ulaganja, ali i budućnost postojećih planova proizvodnje. |
|
(292) |
Povrat ulaganja je dobit izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Od 2021. do 2022. povrat ulaganja smanjio se za 12 %, s [17 – 27] % na [15 – 23] %. Povrat ulaganja 2023. dodatno se smanjio za 9 % na [14 – 21] %. U razdoblju ispitnog postupka povrat ulaganja zabilježio je dodatni pad od 3 % na [13 – 20] %. |
4.6.4. Analiza natječaja
|
(293) |
Proizvodi robne marke trgovca na malo činili su oko 70 % ukupne prodaje kukuruza šećerca u Uniji tijekom razmatranog razdoblja i oko [35 – 55] % prodaje proizvođača iz Unije u uzorku. Sav kukuruz šećerac s robnom markom trgovca na malo u Uniji prodaje se u okviru natječajnih postupaka. Tijekom postupka prodaje na natječajima proizvođači iz Unije neizravno se natječu s kineskim proizvođačima izvoznicima koji prodaju svoje proizvode preko uvoznika. Kako bi dobila potreban uvid u tržište kukuruza šećerca, Komisija je od proizvođača i uvoznika iz Unije u uzorku zatražila detaljne informacije o natječajima. Zatražene su informacije o postupku, vremenskom okviru i drugim relevantnim značajkama natječaja. |
|
(294) |
Ispitni postupak pokazao je da se natječaji mogu organizirati u različitim oblicima, kao što su internetske platforme ili natječaji koji se provode e-poštom, telefonom ili osobnom komunikacijom, ovisno o poslovnom i prodajnom modelu pregovaračkih strana. Pregovori o natječajima odvijaju se između svibnja i kolovoza određene godine za prodaju tijekom godine koja slijedi nakon pregovora. |
|
(295) |
Natječajni postupak odvija se u različitim fazama. Proizvođači kukuruza šećerca iz Unije prvo od trgovaca na malo traže informacije o njihovoj potrebi za vlastitim proizvodima i proizvodima s robnom markom trgovca na malo. Trgovci u svojim odgovorima navode količine koje su im potrebne. Trgovac na malo može pokrenuti i razgovore o natječajima tako da zatraži pojedinosti o dostupnim količinama koje proizvođači mogu prodati trgovcima na malo. Trgovci na malo obično istodobno pokreću razgovore s više proizvođača, uključujući proizvođače iz Unije i proizvođače izvan Unije. U drugom koraku proizvođači kukuruza šećerca odgovaraju na zahtjev trgovca na malo ponudama u kojima su navedene količine i odgovarajuće cijene. U trećem koraku trgovac na malo i proizvođači kukuruza šećerca iz Unije ili uvoznici iz EU-a započinju pregovore, u kojima je obično naglasak na cijeni kukuruza šećerca. Kad je riječ o kukuruzu šećercu s vlastitom robnom markom, trgovci na malo obično pregovaraju o cijeni, a ne o količini. U četvrtom koraku trgovac na malo odlučuje o raspodjeli količine među različitim proizvođačima i dobavljačima kukuruza šećerca i stranke dovršavaju kupoprodajni ugovor za sljedeću godinu. U petom koraku, nakon završetka pregovora, proizvođači kukuruza šećerca iz Unije i oni izvan Unije isporučuju dogovorene količine u cijelom razdoblju od rujna do kolovoza po dogovorenim cijenama. |
|
(296) |
Kineski uvoz utječe na pregovore o natječajima jer otežava mogućnost dogovaranja pravednih cijena i smanjuje broj pobjeda na natječajima. Zbog toga se količina proizvodnje proizvođača iz Unije morala smanjiti, a industrija podliježe visokim fiksnim troškovima koji su ostali nepromijenjeni te su se stoga fiksni jedinični troškovi povećali. Kineski uvoz neizravno je utjecao i na prodaju proizvoda s vlastitom robnom markom jer su potrošači obično cjenovno osjetljivi i radije kupuju jeftiniji proizvod s robnom markom trgovca na malo ako je razlika u cijeni u odnosu na proizvod vlastite robne marke znatna. Informacije koje je dostavio proizvođač iz Unije potvrdile su i znatno smanjenje udjela natječaja na kojima je taj proizvođač pobijedio. |
|
(297) |
S obzirom na prirodu natječaja i ciklus proizvodnje i prodaje kukuruza šećerca, potrebno je uzeti u obzir i odgođeni učinak uvoza. Uzimajući u obzir da se o natječajima pregovara za sljedeću godinu, počevši od rujna, učinak na količine i prodajne cijene pokazat će se tek sljedeće godine. Stoga učinak pritiska na cijene prouzročenog kineskim cijenama u razdoblju ispitnog postupka još uvijek nije u potpunosti vidljiv jer će se i dalje razvijati nakon razmatranog razdoblja. Kako je opisano u uvodnoj izjavi 289., razine zaliha znatno su se povećale na štetu količine prodaje. |
4.7. Zaključak o šteti
|
(298) |
Gospodarsko stanje industrije Unije pogoršavalo se na tržištu na kojem se potražnja blago smanjivala. U razmatranom razdoblju potrošnja se smanjila za 9 %, ali se tržišni udio industrije Unije smanjio u većoj mjeri, s 95 %, koliko je iznosio 2021., na 83 %, koliko je iznosio u razmatranom razdoblju. To je bilo povezano s pritiskom na cijene koji je nastao zbog kineskog uvoza, uz znatno sniženje cijena i, u svakom slučaju, sprečavanje rasta cijena jer je kineski uvoz stalno bio ispod prosječnih jediničnih troškova prodane robe. Takvo sprečavanje rasta cijena spriječilo je industriju Unije da svoje prodajne cijene u potpunosti prilagodi u skladu s povećanjima cijena povezanima sa sirovinama, što je dovelo do smanjenja dobiti koja je tijekom razmatranog razdoblja stalno bila ispod ciljne dobiti, u kombinaciji sa znatnim smanjenjem količine prodaje. |
|
(299) |
Iako je kretanje prodajnih cijena u razmatranom razdoblju bilo pozitivno, uz povećanje od 42 %, to je bilo povezano sa znatno povećanim cijenama glavnih sirovina. Međutim, zbog povećanja prodajnih cijena nije bilo moguće u potpunosti pokriti povećanja cijena sirovina koja su se odrazila u povećanju prosječnog jediničnog troška prodane robe za 44 %, što je dovelo do pada količina prodaje za 21 %. |
|
(300) |
Za većinu pokazatelja zabilježeno je negativno kretanje, pri čemu je dobit smanjena za 21 %, a novčani tok za –104 %. Količine prodaje i proizvodnje te iskorištenost kapaciteta znatno su se smanjili u razdoblju ispitnog postupka, što upućuje na štetu u pogledu količina. Završne zalihe gotovih proizvoda znatno su se povećale pod utjecajem kineskog uvoza, što je negativno utjecalo i na novčani tok te je dovelo do znatnog povećanja fiksnih troškova. Cijene kineskog uvoza stalno su bile ispod prosječnih prodajnih cijena industrije Unije i prosječnih jediničnih troškova prodane robe. Kretanje kineskih uvoznih cijena s obzirom na sve veće količine i negativne pokazatelje štete jasno je ukazivalo na pritisak na cijene. |
|
(301) |
U razmatranom razdoblju industrija Unije uspjela je provesti ulaganja u proširenje proizvodnih kapaciteta. Iako su odluke o provedbi tih ulaganja donesene prije povećanja kineskog uvoza, buduća ulaganja mogla bi biti ugrožena ako se ne uvedu mjere. |
|
(302) |
Na temelju prethodno navedenog Komisija je u ovoj fazi zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe. |
5. UZROČNO-POSLJEDIČNA VEZA
|
(303) |
Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 6. osnovne uredbe ispitala je li zbog dampinškog uvoza iz predmetne zemlje industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu. Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 7. osnovne uredbe ispitala i postoje li drugi poznati čimbenici koji su istodobno mogli uzrokovati štetu industriji Unije. Komisija je osigurala da se dampinškom uvozu ne pripisuje druga moguća šteta prouzročena poznatim čimbenicima koji nisu dampinški uvoz iz predmetne zemlje. Ti su poznati čimbenici: uvoz iz trećih zemalja, izvozni rezultati, smanjenje potrošnje i drugi čimbenici, uključujući lošu berbu kukuruza šećerca u EU-u 2022., poplave u Tajlandu i utjecaj rata u Ukrajini na troškove sirovina i energije. |
5.1. Učinci dampinškog uvoza
|
(304) |
Kako je prikazano u tablici 3., količina dampinškog uvoza iz Kine znatno se povećala s 6 480 tona, koliko je iznosila 2021., na 40 050 tona u razdoblju ispitnog postupka. Tržišni udio dampinškog uvoza iz Kine povećao se sa 2 %, koliko je iznosio 2021., na 15 % u razdoblju ispitnog postupka. |
|
(305) |
Prosječna cijena kineskog uvoza uvijek je bila znatno niža od prosječne cijene i prosječnog jediničnog troška prodane robe iz industrije Unije. Od 2022. do razdoblja ispitnog postupka kineske prosječne uvozne cijene znatno su se smanjile, za 33 %, a sniženje cijena potvrđeno je u uvodnoj izjavi 253. |
|
(306) |
Ta su se opažanja podudarala sa smanjenjem tržišnog udjela industrije Unije od 12 % u razmatranom razdoblju, s 95 % u 2021. na 83 %. Taj je pad premašio pad potrošnje u razmatranom razdoblju, koji je iznosio 9 %. |
|
(307) |
Kineski uvoz imao je znatan negativan učinak na količine prodaje industrije Unije, koje su se znatno smanjile 2023. i u razdoblju ispitnog postupka, kako je opisano u uvodnoj izjavi 266. Količina proizvodnje smanjila se za 9 postotnih bodova u razdoblju ispitnog postupka. Istodobno se znatno smanjio omjer uspješnih natječaja industrije Unije, dok su se zalihe (u apsolutnom smislu i u smislu proizvodnje i prodaje) znatno povećale. Takva kretanja, posebno u pogledu količina prodaje i tržišnih udjela, mogu se povezati sa štetom koja se odnosi na količine, a koju je uzrokovao kineski uvoz. |
|
(308) |
Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 255., uvoz iz Kine uzrokovao je sprečavanje rasta cijena industrije Unije 2023. Takvo sprečavanje rasta cijena značilo je da, iako se jedinični trošak proizvođača iz Unije povećao za više od 30 % u 2022. i dodatnih 13 % u 2023. zbog povećanih troškova sirovina i energije, proizvođači iz Unije nisu se mogli u potpunosti prilagoditi svoje prodajne cijene povećanju cijena povezanom sa sirovinama. Zbog tog sprečavanja rasta cijena profitabilnost se u razmatranom razdoblju smanjila. Iako je dobit ostala pozitivna, ostala je ispod ciljne dobiti u razmatranom razdoblju. Vremenska podudarnost između pogoršanja gospodarskog stanja industrije Unije i znatne prisutnosti dampinškog uvoza iz Kine, koji je doveo do sniženja cijena industrije Unije i sprečavanja rasta razina cijena na tržištu Unije, potvrđuje uzročno-posljedičnu vezu između tih dvaju elemenata. |
|
(309) |
Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da je dampinškim uvozom iz Kine prouzročena materijalna šteta industriji Unije. |
5.2. Učinci drugih čimbenika
5.2.1. Uvoz iz trećih zemalja
|
(310) |
Količina proizvoda uvezenih iz ostalih trećih zemalja u razmatranom razdoblju kretala se kako slijedi: Tablica 12. Uvoz iz trećih zemalja
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(311) |
Uvoz iz Tajlanda podliježe antidampinškim mjerama kako je navedeno u uvodnoj izjavi 276. U razmatranom razdoblju razina uvoza blago se smanjila s 4 345 tona 2021. na 3 640 tona u razdoblju ispitnog postupka. Stoga se tržišni udio smanjio s 1,4 % na 1,3 % te je ostao na općenito niskoj razini. Iako su razine cijena uvoza iz Tajlanda bile niže od cijena industrije Unije, tajlandski uvoz nije mogao povećati tržišni udio. Stoga se učinak smatrao ograničenim, ako ne i zanemarivim, te je Komisija stoga zaključila da se njime ne umanjuje uzročno-posljedična veza između dampinškog uvoza i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije. |
|
(312) |
Komisija je smatrala da je uvoz iz ostalih trećih zemalja u razmatranom razdoblju bio na vrlo niskim razinama. U razmatranom razdoblju tržišni udio svih ostalih trećih zemalja smanjio se s 2,4 % u 2021. na 2,2 % u razdoblju ispitnog postupka. Prosječna razina cijena ostala je ispod razine cijena industrije Unije, iako su se cijene povećale za 24 % u razmatranom razdoblju. Unatoč tome što Komisija nije mogla isključiti mogućnost da je taj uvoz pridonio šteti nanesenoj industriji Unije, s obzirom na njegovu nisku i stabilnu količinu, njegov se učinak smatrao ograničenim i Komisija je stoga zaključila da on ne umanjuje uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije. |
5.2.2. Nizak prinos kukuruza šećerca u EU-u 2022.
|
(313) |
U svojim primjedbama na ispitni postupak CFNA i nepovezani uvoznik Otto Frank smatrali su da je nizak prinos usjeva kukuruza šećerca u EU-u 2022. uzrokovan sušama pridonio šteti koju je pretrpjela industrija Unije. |
|
(314) |
Društvo Otto Frank smatralo je da je nizak prinos usjeva kukuruza šećerca u EU-u 2022. uzrokovan rasprostranjenim sušama bio glavni čimbenik koji je pridonio šteti industriji Unije. Zbog te loše berbe uvoznik je objasnio da se proizvodnja kukuruza u EU-u, uključujući kukuruz šećerac, 2022. smanjila za 28,9 % u odnosu na prethodnu godinu i da je bila 24,3 % niža od petogodišnjeg prosjeka (112). Stoga su cijene sirovina bile podložne naglim povećanjima cijena (113). Društvo Otto Frank smatralo je da su nakon povećanih procjena cijena i rizika od nedovoljne opskrbe iz industrije Unije neki trgovci na malo u EU-u odlučili promijeniti svoju strategiju nabave kupnjom kukuruza šećerca iz Kine, a ne od proizvođača iz Unije. Uvoznik je tvrdio da će godina niskog prinosa usjeva utjecati i na sljedeću godinu proizvodnje jer proizvođači moraju ispuniti ugovore iz prethodne sezone bez preostalog viška. Zbog toga su trgovci na malo oklijevali vratiti se opskrbi proizvođača iz Unije kad su zaključeni ugovori za 2023. i 2024. zbog nesigurnosti u pogledu prinosa usjeva za 2023., kontinuiranih visokih cijena sirovina i prethodne opskrbe iz Kine koja je spriječila nedostatak opskrbe. Međutim, nakon smanjenja cijena sirovina krajem 2023. i oporavka prinosa usjeva 2023. i 2024. uvoznik je smatrao da su kupci ponovno kupovali kukuruz šećerac proizveden u EU-u, a uvoznik je povećanje kineskog uvoza smatrao privremenom promjenom. |
|
(315) |
CFNA je tvrdila da je nagla promjena uvoza iz Kine 2022. posljedica velike narudžbe društva Lidl, koja je činila oko 60 % ukupnog kineskog izvoza. |
|
(316) |
Komisija je napomenula da CFNA nije dodatno pojasnila tu tvrdnju niti dostavila popratne dokaze. Stoga je odbačena. |
|
(317) |
Analiza količine proizvodnje iz uvodne izjave 262. pokazala je pad količine proizvodnje proizvođača iz Unije u uzorku za 2022. Međutim, količina proizvodnje sljedeće se godine vratila na uobičajenu razinu, a kineski uvoz u Uniju po dampinškim cijenama se nastavio. Iako se ne može isključiti da je nizak prinos kukuruza šećerca pridonio šteti koju je pretrpjela industrija Unije, s obzirom na to da je on bio ograničen na samo jednu godinu razmatranog razdoblja, smatralo se da nije ublažio uzročno-posljedičnu vezu u mjeri da ona ne bi bila stvarna ili znatna. |
5.2.3. Poplave u Tajlandu
|
(318) |
CFNA je tvrdila da je nedostatak opskrbe uzrokovan poplavama u Tajlandu još jedan uzrok štete. |
|
(319) |
Komisija je primijetila da CFNA nije dodatno pojasnila tu tvrdnju niti dostavila dodatne popratne dokaze. |
|
(320) |
Iako su Tajland 2022. doista pogodile teške poplave koje su negativno utjecale na poljoprivredni sektor, a posebno na proizvodnju riže (114), statistički podaci o uvozu opisani u tablici 12. o razini uvoza kukuruza šećerca podrijetlom iz trećih zemalja pokazali su da to nije negativno utjecalo na razinu uvoza kukuruza šećerca iz Tajlanda. Naprotiv, uvoz iz Tajlanda povećao se od 2021. do 2022. s 4 345 tona na 4 863 tone, što je povećanje od 12 %. Komisija stoga poplave u Tajlandu nije smatrala uzrokom štete koju je pretrpjela industrija Unije. |
5.2.4. Smanjenje potrošnje
|
(321) |
Kako je opisano u uvodnoj izjavi 244., potrošnja u Uniji povećala se za 3 % od 2021. do 2022., nakon čega je u razdoblju ispitnog postupka uslijedio znatan pad od 9 % u odnosu na 2021. Istodobno se kineski uvoz znatno povećao sa 6 % u 2022. na 16 % u 2023., dok se tržišni udio industrije Unije smanjio s 91 % na 82 %. |
|
(322) |
Iako je smanjenje potrošnje zbog smanjene potražnje moglo pridonijeti smanjenju proizvodnje i prodaje, Komisija je primijetila da se smanjenje tržišnog udjela industrije Unije podudaralo s tržišnim udjelom koji je ostvario kineski izvoz. Stoga Komisija smatra da smanjenje potrošnje nije ublažilo uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog kineskog uvoza i materijalne štete u mjeri da ona ne bi bila stvarna ili znatna. |
5.2.5. Troškovi sirovina i energije
|
(323) |
CFNA je smatrala da je rat u Ukrajini možda prouzročio izazove proizvođačima iz Unije u obliku povećanih troškova energije i izazova u pogledu sigurnosti opskrbe. |
|
(324) |
Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 280., prosječni jedinični trošak prodane robe povećao se za više od 30 % u 2022. i dodatnih 5 % u 2023., uglavnom zbog povećanja cijena glavnih sirovina kao što su energija, limenke i kukuruz šećerac. Međutim, zbog pritiska kineskog uvoza na cijene industrija Unije nije mogla povećati svoje cijene u skladu s povećanjem svojih troškova kako bi ostala održiva. |
|
(325) |
Iako se nije moglo isključiti da su povećanja cijena sirovina pridonijela šteti koju je pretrpjela industrija Unije, Komisija je smatrala da to nije ublažilo uzročno-posljedičnu vezu u mjeri da ona ne bi bila stvarna ili znatna. |
5.3. Izvozni rezultati industrije Unije
|
(326) |
Količina proizvoda koju su proizvođači iz Unije u uzorku izvezli u razmatranom razdoblju kretala se kako slijedi: Tablica 13. Izvozni rezultati proizvođača iz Unije u uzorku
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(327) |
Količina izvezenih proizvoda industrije Unije u razmatranom se razdoblju smanjila za 31 %. Prodajne cijene tog izvoza u istom su se razdoblju povećale za 39 %. |
|
(328) |
Imajući na umu da količine izvoza čine samo približno 10 % prodaje u Uniji i da je kretanje količina prodaje i cijena bilo slično primijećenom kretanju prodaje industrije Unije u Uniji, očito je da izvozni rezultati industrije Unije nisu ključan element u ukupnoj procjeni gospodarskog stanja industrije Unije. |
|
(329) |
Stoga je Komisija zaključila da izvoz industrije Unije nije nanio materijalnu štetu industriji Unije niti je mogao umanjiti uzročno-posljedičnu vezu u pogledu uvoza iz Kine. |
5.4. Zaključak o uzročno-posljedičnoj vezi
|
(330) |
Komisija je utvrdila uzročno-posljedičnu vezu između materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije i dampinškog uvoza iz Kine. Povećanje kineskog uvoza 2023. i u razdoblju ispitnog postupka podudaralo se s pogoršanjem stanja industrije Unije. Naglo povećanje kineskog tržišnog udjela dovelo je do znatnog pada prodaje proizvođača iz Unije 2023. i u razdoblju ispitnog postupka te do smanjenja količine proizvodnje u razdoblju ispitnog postupka. Istodobno su se razine zaliha drastično povećale, a omjer prihvaćenih ponuda se smanjio. Kretanje tih pokazatelja količine upućivalo je na očitu štetu u pogledu količine. Kineski uvoz izvršen je po cijenama znatno nižim od prodajnih cijena industrije Unije. Iako je profitabilnost i dalje bila pozitivna, zadržala se ispod ciljne dobiti. |
|
(331) |
Drugi ispitani čimbenici bili su uvoz iz ostalih trećih zemalja, izvozni rezultati industrije Unije, poplave u Tajlandu, smanjena potrošnja u Uniji i loša berba kukuruza šećerca 2022. |
|
(332) |
Stoga je Komisija učinke svih poznatih čimbenika na stanje industrije Unije razlikovala i razdvojila od štetnih učinaka dampinškog uvoza. Za nijedan od tih čimbenika, ni zajedno ni pojedinačno, nije utvrđeno da utječe na stanje industrije Unije u mjeri koja bi dovela u pitanje zaključak da je uvoz iz Kine nanio materijalnu štetu. |
|
(333) |
Na temelju prethodno navedenog Komisija je u ovoj fazi zaključila da je dampinški uvoz iz predmetne zemlje nanio materijalnu štetu industriji Unije i da ostali čimbenici, uzeti u obzir pojedinačno ili zajedno, ne umanjuju uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i materijalne štete. Šteta se uglavnom sastoji od izgubljenih količina povezanih s količinama prodaje i proizvodnje, iskorištenosti kapaciteta i povećanim razinama zaliha. Istodobno su industriju Unije pogodile niske uvozne cijene koje su snižavale prodajne cijene u Uniji i smanjile razinu profitabilnosti, koja je stalno bila ispod ciljne dobiti. |
6. RAZINA MJERA
|
(334) |
Kako bi utvrdila razinu mjera, Komisija je ispitala bi li pristojba niža od dampinške marže bila dovoljna za uklanjanje štete koja je industriji Unije prouzročena dampinškim uvozom. |
|
(335) |
U ovom predmetu podnositelji pritužbe iznijeli su tvrdnju o postojanju poremećaja povezanih sa sirovinama u smislu članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe. U ovoj fazi ispitnog postupka Komisija još nije donijela odluku o poremećajima povezanima sa sirovinama i donijet će je u konačnoj fazi ispitnog postupka. |
6.1. Marža sniženja ciljnih cijena
|
(336) |
Štete ne bi bilo da je industrija Unije mogla ostvariti ciljnu cijenu u smislu članka 7. stavaka 2.c i 2.d osnovne uredbe. |
|
(337) |
U skladu s člankom 7. stavkom 2.c osnovne uredbe, Komisija je za utvrđivanje ciljne dobiti uzela u obzir sljedeće čimbenike: razinu profitabilnosti prije povećanja uvoza iz predmetne zemlje, razinu profitabilnosti potrebnu za pokrivanje punih troškova i ulaganja, istraživanja i razvoja i inovacija te razinu profitabilnosti koja se očekuje u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Ta profitna marža ne bi trebala biti niža od 6 %. |
|
(338) |
Komisija je najprije utvrdila osnovnu dobit koja pokriva pune troškove u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Ta osnovna dobit utvrđena je na temelju profitabilnosti industrije Unije za koju se smatralo da je ostvarena u odsutnosti dampinškog kineskog uvoza. Ta profitna marža utvrđena je na 14 %. Ta je razina profitabilnosti već potvrđena u prethodnom antidampinškom ispitnom postupku s obzirom na uvoz iz Tajlanda (115). |
|
(339) |
Na temelju navedenog Komisija je izračunala neštetnu cijenu istovjetnog proizvoda za industriju Unije primjenjujući prethodno spomenutu ciljnu profitnu maržu na trošak proizvodnje proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka. |
|
(340) |
Komisija je zatim utvrdila razinu marže sniženja ciljnih cijena na temelju usporedbe ponderirane prosječne uvozne cijene proizvođača izvoznika u uzorku koji surađuju u predmetnoj zemlji, kako je utvrđeno za izračune sniženja cijena, s ponderiranom prosječnom neštetnom cijenom istovjetnog proizvoda koji su tijekom razdoblja ispitnog postupka na tržištu Unije prodavali proizvođači iz Unije u uzorku. Sve razlike proizašle iz te usporedbe izražene su kao postotak ponderirane prosječne uvozne vrijednosti CIF. |
|
(341) |
Prilagodbe izvozne cijene opisane u prethodnom odjeljku 3.4.2. primjenjuju se i na cijene CIF upotrijebljene u izračunima sniženja cijena. |
|
(342) |
Razina sniženja ciljnih cijena za „ostala društva koja surađuju” i za „sav ostali uvoz podrijetlom iz Kine” utvrđuje se na isti način kao dampinška marža za ta društva i uvoz (vidjeti uvodnu izjavu 234.).
|
6.2. Ispitivanje marže prikladne za uklanjanje štete nanesene industriji Unije
|
(343) |
Kao što je opisano u Obavijesti o pokretanju postupka, podnositelj pritužbe u pritužbi je dostavio dostatne dokaze da u predmetnoj zemlji postoje poremećaji u vezi sa sirovinama u smislu članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe s obzirom na predmetni proizvod. U skladu s dokazima u pritužbi, čelične limenke, koje čine najmanje 17 % troška proizvodnje predmetnog proizvoda, podliježu PDV-u na izvoz u predmetnoj zemlji. |
|
(344) |
Komisija će nastaviti ispitivati navodne poremećaje kako bi provela procjenu odgovarajuće razine mjera u skladu s člankom 7. stavkom 2.a osnovne uredbe u konačnoj fazi ispitnog postupka. Komisija je stoga odlučila u ovoj fazi utvrditi iznos privremenih pristojbi u skladu s člankom 7. stavkom 2. osnovne uredbe. |
|
(345) |
Kad je riječ o društvu Sunflower Group, privremena antidampinška pristojba stoga je utvrđena na razini marže sniženja ciljnih cijena. |
|
(346) |
Kad je riječ o društvu Tongfa Group, privremena antidampinška pristojba stoga je utvrđena na razini dampinške marže. |
6.3. Zaključak o razini mjera
|
(347) |
Iz prethodne ocjene proizlazi da bi privremene antidampinške pristojbe trebalo utvrditi kako slijedi u skladu s člankom 7. stavkom 2. osnovne uredbe:
|
7. INTERES UNIJE
|
(348) |
Budući da je u ovoj fazi odlučila primijeniti članak 7. stavak 2. osnovne uredbe, Komisija je ispitala može li jasno zaključiti da u ovom slučaju donošenje mjera nije u interesu Unije iako je utvrđen štetni damping, u skladu s člankom 21. osnovne uredbe. Pri utvrđivanju interesa Unije u obzir su uzeti interesi svih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika, trgovaca na veliko, trgovaca na malo, korisnika, potrošača i poljoprivrednika. |
7.1. Interes industrije Unije
|
(349) |
Industriju Unije čini 11 proizvođača ili skupina proizvođača koji zapošljavaju približno 3 460 osoba (u ekvivalentu punog radnog vremena). Proizvođači su raspoređeni diljem Unije, pri čemu ih se nekoliko nalazi u Mađarskoj i Francuskoj. |
|
(350) |
S obzirom na nalaze o materijalnoj šteti koju je pretrpjela industrija Unije, uvođenje mjera omogućilo bi industriji Unije da poveća svoje prodajne cijene i poboljša svoju profitabilnost u skladu s povećanjem troškova te da zadrži konkurentnu razinu na svojem tržištu. Industrija Unije mogla bi i vratiti izgubljeni tržišni udio tako što bi povećala količinu proizvoda koju proizvodi i prodaje na tržištu Unije. Zbog povećanog kineskog uvoza proizvođači iz Unije nisu mogli prodati svoju količinu proizvodnje te su 2023. i u razdoblju ispitnog postupka stekli visoku razinu zaliha. Uvođenjem mjera omogućilo bi se industriji Unije da proda svoje postojeće razine zaliha kako bi smanjila fiksne troškove. |
|
(351) |
Nepostojanje mjera vjerojatno će imati daljnje znatne negativne učinke na industriju Unije u smislu nižih količina prodaje i proizvodnje, kao i daljnjeg povećanja razina zaliha. Daljnje sprečavanje rasta cijena dovodi do daljnjeg financijskog pogoršanja njezina gospodarskog stanja u smislu profitabilnosti i budućih ulaganja, čime se ugrožavaju njezina budućnost i zaposlenost. |
|
(352) |
Stoga se zaključuje da je uvođenje primjerenih mjera u interesu industrije Unije. |
7.2. Interes nepovezanih uvoznika i trgovaca
|
(353) |
Na dan pokretanja postupka kontaktirano je 20 nepovezanih uvoznika, trgovaca i trgovaca na malo. Kako je opisano u uvodnoj izjavi 32., šest nepovezanih uvoznika i trgovaca dostavilo je zatražene informacije. Odabran je uzorak od dva nepovezana uvoznika, od kojih je jedan dostavio odgovor na upitnik koji je provjeren. Uvoznik koji surađuje bio je zastupljen s oko [17 – 27] % uvoza kukuruza šećerca u razdoblju ispitnog postupka. Saslušana su udruženja uvoznika FRUCOM i Waren-Verein. |
|
(354) |
Uvoznik koji surađuje smatrao je da će maloprodajni proizvodi kukuruza šećerca iz NRK-a u slučaju uvođenja mjera nestati s tržišta. Uvoznik je tvrdio da će uvoznici kratkoročno izgubiti konkurentnost povezanu s prodajom kukuruza šećerca iz trećih zemalja i zbog nedostatka alternativnih izvora opskrbe s tržišta ostalih trećih zemalja. Zbog toga će se smanjiti promet i dobit, što bi moglo utjecati na razinu zaposlenosti. |
|
(355) |
S obzirom na to da je kukuruz šećerac činio relativno mali udio u prometu uvoznika koji surađuje i uzimajući u obzir da je broj ekvivalenata punog radnog vremena izravno povezanih s kukuruzom šećercem relativno malen, smatra se da uvođenje mjera ne bi nerazmjerno utjecalo na uvoznike. Nadalje, Komisija je smatrala da će za buduće ugovore o prodaji uvoznik moći barem djelomično prenijeti povećanja cijena na svoje kupce. |
|
(356) |
Uvoznik koji surađuje naglasio je moguću egzistencijalnu prijetnju retroaktivne naplate antidampinških pristojbi. |
|
(357) |
Kako je opisano u uvodnoj izjavi 387., u ovoj se fazi ispitnog postupka ne može donijeti odluka o retroaktivnoj naplati pristojbi. |
|
(358) |
Ako se mjere ne uvedu, uvoznici će nastaviti s uvozom kukuruza šećerca iz NRK-a i prodavati ga trgovcima na malo, sektoru ugostiteljstva ili drugim korisnicima. |
7.3. Interes trgovaca na malo i potrošača
|
(359) |
Na dan ispitnog postupka Komisija je kontaktirala s nekoliko trgovaca kukuruzom šećercem na malo. Nije postignuta suradnja. S obzirom na prirodu tržišta kukuruza šećerca, te mjere utječu i na privatne potrošače i druge korisnike kukuruza šećerca, kao što su poduzeća u ugostiteljstvu. |
|
(360) |
U slučaju uvođenja mjera, trgovci na malo i drugi korisnici zbog tih će se mjera suočiti s višim troškovima nabave kukuruza šećerca. |
|
(361) |
Uvoznik koji surađuje iznio je kritiku da će prosječne kupovne cijene koje naplaćuju trgovci na malo dovesti do povećanja cijena za privatne potrošače. Uvoznik je nadalje smatrao da će povećanje cijena negativno utjecati i na sektor ugostiteljstva zbog pritiska na cijene uzrokovanog povećanim troškovima i cijenama hrane te slabijom spremnošću kupaca da troše na hranu izvan kuće. S obzirom na to da se konzervirani kukuruz šećerac u pakiranjima za ugostiteljstvo u EU-u proizvodi samo u malim količinama, NRK će ostati glavni izvor opskrbe, po povećanim cijenama. |
|
(362) |
Ako se mjere ne uvedu, trgovci na malo, privatni potrošači i drugi korisnici vjerojatno će imati koristi od nižih cijena. |
|
(363) |
Komisija je smatrala da kukuruz šećerac čini vrlo mali udio u potrošačkoj košarici. Utjecaj uvođenja antidampinških pristojbi na financijsko stanje prosječnog potrošača vjerojatno će biti zanemariv. |
|
(364) |
S obzirom na nesuradnju trgovaca na malo i drugih korisnika i s obzirom na to da kukuruz šećerac predstavlja samo neznatan postotak njihove prodaje i zauzima ograničen prostor na policama u maloprodajnim trgovinama, može se privremeno zaključiti da predložene mjere neće na njih znatno utjecati. |
7.4. Interes dobavljačâ
|
(365) |
Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 280., sirovi kukuruz šećerac i limenke glavne su sirovine za kukuruz šećerac. Nakon pokretanja ispitnog postupka javilo se jedno udruženje proizvođača limenki. Osim toga, pritužbu su podržale udruge poljoprivrednika. |
|
(366) |
Ako se mjere uvedu, dobavljači kukuruza šećerca moći će zadržati svoje poslovanje. |
|
(367) |
Ako se mjere ne uvedu i proizvođači kukuruza šećerca iz Unije budu morali smanjiti svoju količinu proizvodnje, to će vjerojatno utjecati na dobavljače. S obzirom na to da su poljoprivrednici i proizvođači limenki usko povezani s poslovanjem s kukuruzom šećercem, vrlo je vjerojatno da će smanjena proizvodnja kukuruza šećerca u Uniji utjecati i na poslovanje dobavljača. |
|
(368) |
Uvoznik koji surađuje iznio je kritiku da u slučaju uvođenja mjera neće biti jamstva da će posebno glavni sudionici na tržištu prenijeti svoju dodatnu dobit. |
|
(369) |
Komisija je smatrala da će dobavljači biti znatno pogođeniji ako se mjere ne uvedu jer bi u tom slučaju izgubili određeni dio svojeg poslovanja. Stoga je ta tvrdnja odbačena. |
|
(370) |
S obzirom na prethodno navedeno, privremeno se zaključuje da uvođenje mjera vjerojatno neće negativno utjecati na dobavljače. |
7.5. Smanjenje konkurencije na tržištu Unije i rizik od nestašice ponude
|
(371) |
Uvoznik koji surađuje Otto Frank u svojem je odgovoru na upitnik kritizirao ograničeno tržišno natjecanje koje će nastati u slučaju uvođenja mjera zbog malog broja proizvođača iz EU-a te je upozorio na stanje oligopola na tržištu. Uvoznik je također upozorio da se u slučaju budućih niskih prinosa usjeva ne može zajamčiti dostupnost kukuruza šećerca u Uniji. |
|
(372) |
Uvoznik koji surađuje nadalje je smatrao da osim Kine nijedna treća zemlja ne može ispuniti standard kvalitete i cjenovnu konkurentnost koji se zahtijevaju na europskom tržištu. |
|
(373) |
Komisija je smatrala da uvođenje mjera neće uvozu za koji su uvedene mjere onemogućiti pristup Uniji, nego je svrha mjera ukloniti učinak narušenih tržišnih uvjeta koji proizlaze iz dampinškog uvoza. |
|
(374) |
U razdoblju ispitnog postupka industrija Unije sastojala se od 11 proizvođača ili skupina proizvođača. Kako je prikazano u uvodnoj izjavi 262., industrija Unije u razdoblju ispitnog postupka poslovala je znatno ispod punog kapaciteta. Stoga se smatra da će industrija Unije moći povećati svoju količinu proizvodnje prije nego što dosegne ograničenja kapaciteta. Nadalje, proizvođači iz Unije su zbog uvoza iz Kine stvorili znatne zalihe kukuruza šećerca, koje su također dostupne za prodaju. |
|
(375) |
Uvoznik koji surađuje smatrao je da osim Kine nijedna treća zemlja ne može ispuniti standard kvalitete i cjenovnu konkurentnost koji se zahtijevaju na europskom tržištu. |
|
(376) |
S obzirom na prethodna razmatranja, tržišne udjele i broj neovisnih dobavljača predmetnog proizvoda, navedene se tvrdnje o pitanjima tržišnog natjecanja odbijaju. |
7.6. Zaključak o interesu Unije
|
(377) |
Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da uvođenje mjera na uvoz kukuruza šećerca podrijetlom iz NRK-a u ovoj fazi ispitnog postupka nije u interesu Unije. |
8. PRIVREMENE ANTIDAMPINŠKE MJERE
|
(378) |
Na temelju zaključaka koje je Komisija donijela o dampingu, šteti, uzročno-posljedičnoj vezi, razini mjera i interesu Unije trebalo bi uvesti privremene mjere kako bi se spriječila daljnja šteta koja se industriji Unije nanosi dampinškim uvozom. |
|
(379) |
Trebalo bi uvesti privremene antidampinške mjere na uvoz kukuruza šećerca podrijetlom iz Kine u skladu s pravilom nižeg iznosa iz članka 7. stavka 2. osnovne uredbe. Komisija je usporedila marže štete i dampinške marže u uvodnoj izjavi 342. Iznos pristojbi određen je na razini dampinške marže ili marže štete, ovisno o tome koja je niža. |
|
(380) |
Na temelju prethodno navedenog stope privremene antidampinške pristojbe, izražene na osnovi cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi:
|
|
(381) |
Stope pojedinačne antidampinške pristojbe za svako društvo određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. One stoga odražavaju stanje utvrđeno tijekom ovog ispitnog postupka u odnosu na ta društva. Te stope pristojbe primjenjuju se isključivo na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz predmetne zemlje koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u normativnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz podrijetlom iz predmetne zemlje”. Na taj uvoz ne bi se trebala primjenjivati nijedna druga pojedinačna stopa antidampinške pristojbe. |
|
(382) |
Kako bi se smanjio rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbe, potrebne su posebne mjere kojima se osigurava primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi primjenjiva je samo uz predočenje valjanog trgovačkog računa carinskim tijelima država članica. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Dok se takav račun ne predoči, na uvoz bi trebalo primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz podrijetlom iz predmetna zemlja”. |
|
(383) |
Iako je predočenje tog računa potrebno carinskim tijelima država članica za primjenu pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe na uvoz, to nije jedini element koji carinska tijela trebaju uzeti u obzir. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, carinska tijela država članica dužna su provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) kako bi provjerila točnost podataka navedenih u deklaraciji i osigurala opravdanost daljnje primjene niže stope pristojbe, u skladu s carinskim propisima. |
|
(384) |
Ako se izvoz jednog od društava koja ostvaruju korist od nižih stopa pojedinačne pristojbe znatno poveća nakon uvođenja predmetnih mjera, takvo bi se povećanje moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U tim okolnostima i ako su ispunjeni uvjeti, moguće je pokrenuti ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera. Tim ispitnim postupkom može se, među ostalim, ispitati potreba za ukidanjem pojedinačnih stopa pristojbe i posljedično uvođenje pristojbe na razini zemlje. |
9. EVIDENTIRANJE
|
(385) |
Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 3., Komisija je uvela obvezno evidentiranje uvoza predmetnog proizvoda. Evidentiranje se provodi kako bi se omogućila retroaktivna naplata pristojbi na temelju članka 10. stavka 4. osnovne uredbe. |
|
(386) |
S obzirom na nalaze u privremenoj fazi, evidentiranje uvoza trebalo bi obustaviti. |
|
(387) |
U ovoj fazi postupka ne može se donijeti odluka o mogućoj retroaktivnoj primjeni antidampinških mjera. |
10. INFORMACIJE U PRIVREMENOJ FAZI
|
(388) |
U skladu s člankom 19.a. osnovne uredbe Komisija je obavijestila zainteresirane strane o planiranom uvođenju privremenih pristojbi. Te su informacije objavljene i na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu. Zainteresirane strane dobile su tri radna dana za dostavljanje primjedbi o točnosti izračuna koji su im posebno objavljeni. |
|
(389) |
Grupa Sunflower i Tongfa dostavile su primjedbe. Nakon primjedbi grupe Sunflower u pogledu točnosti izračuna za potrošni materijal i troškove domaćeg prijevoza za utvrđivanje uobičajene vrijednosti, Komisija je revidirala svoje izračune dampinga za obje grupe. Ostale primjedbe obiju grupa odnosile su se na metodologiju za izračune dampinga pa će se, prema potrebi, razmotriti u konačnoj fazi ispitnog postupka. |
11. ZAVRŠNE ODREDBE
|
(390) |
U interesu dobrog upravljanja Komisija će pozvati zainteresirane strane da u određenom roku dostave pisane primjedbe i/ili podnesu zahtjev za saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima. |
|
(391) |
Nalazi koji se odnose na uvođenje privremenih pristojbi privremeni su i mogu se izmijeniti u konačnoj fazi ispitnog postupka, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
1. Uvodi se privremena antidampinška pristojba na uvoz kukuruza šećerca (Zea mays var. saccharata) u zrnu, pripremljenog ili konzerviranog u octu ili octenoj kiselini, nezamrznutog i kukuruza šećerca (Zea mays var. saccharata) u zrnu, pripremljenog ili konzerviranog na drugi način osim u octu ili octenoj kiselini, nezamrznutog, osim proizvoda iz tarifnog broja 2006 , trenutačno razvrstanog u oznake KN ex 2001 90 30 (oznaka TARIC 2001 90 30 10) i ex 2005 80 00 (oznaka TARIC 2005 80 00 10) podrijetlom iz Narodne Republike Kine.
2. Stope privremene antidampinške pristojbe koje se primjenjuju na neto cijenu franko granica Unije, neocarinjeno, za proizvod opisan u stavku 1. koji proizvode društva navedena u nastavku, jesu sljedeće:
|
Država podrijetla |
Društvo |
Privremena antidampinška pristojba |
Dodatna oznaka TARIC |
||||
|
Narodna Republika Kina |
Sunflower Group:
|
37,5 % |
89SJ |
||||
|
|
Zhangzhou Tongfa Foods Industry Co., Ltd, Zhangzhou, Kina |
54,3 % |
89SK |
||||
|
|
Ostala društva koja surađuju navedena u Prilogu |
48,1 % |
|
||||
|
|
Sav ostali uvoz podrijetlom iz Narodne Republike Kine |
54,3 % |
8999 |
3. Uvjet za primjenu pojedinačnih stopa pristojbe utvrđenih za društva navedena u stavku 2. predočenje je carinskim tijelima država članica valjanog trgovačkog računa na kojem se nalazi datirana izjava koju je potpisao službenik subjekta koji izdaje račun, uz navođenje njegova imena i funkcije, koja glasi: „Ja, niže potpisani, potvrđujem da je (količina u jedinici koju koristimo) (predmetni proizvod) iz ovog računa koji se prodaje za izvoz u Europsku uniju proizvelo društvo (naziv i adresa društva) (dodatna oznaka TARIC) u (predmetnoj zemlji). Izjavljujem da su podaci na ovom računu potpuni i točni.” Dok se takav račun ne predoči, primjenjuje se pristojba primjenjiva na sav ostali uvoz podrijetlom iz Kine.
4. Za puštanje proizvoda iz stavka 1. u slobodni promet u Uniji potrebno je položiti osiguranje u iznosu koji je jednak iznosu privremene pristojbe.
5. Ako nije drukčije određeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinama.
Članak 2.
1. Zainteresirane strane Komisiji dostavljaju svoje pisane primjedbe o ovoj Uredbi u roku od 15 kalendarskih dana od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.
2. Zainteresirane strane koje žele zatražiti saslušanje pred Komisijom dužne su to učiniti u roku od pet kalendarskih dana od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.
3. Zainteresirane strane koje žele zatražiti saslušanje pred službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima pozivaju se da to učine u roku od pet kalendarskih dana od datuma stupanja na snagu ove Uredbe. Službenik za saslušanje može razmotriti zahtjeve podnesene izvan tog roka i može odlučiti hoće li ih prihvatiti ako je to primjereno.
Članak 3.
1. Carinskim se tijelima nalaže da obustave evidentiranje uvoza uvedeno u skladu s člankom 1. Provedbene uredbe (EU) 2025/309.
2. Podaci prikupljeni o proizvodima koji su uvezeni u EU radi potrošnje najviše 90 dana prije datuma stupanja na snagu ove Uredbe čuvaju se do stupanja na snagu mogućih konačnih mjera ili završetka ovog postupka.
Članak 4.
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 6. kolovoza 2025.
Za Komisiju
Predsjednica
Ursula VON DER LEYEN
(1) SL L 176, 30.6.2016., str. 21.
(2) Obavijest o pokretanju antidampinškog postupka u vezi s uvozom određenog pripremljenog ili konzerviranog kukuruza šećerca u zrnu podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL C, C/2024/7407, 9.12.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/7407/oj).
(3) Provedbena uredba Komisije (EU) 2025/309 od 14. veljače 2025. o uvođenju obveznog evidentiranja uvoza određenog pripremljenog ili konzerviranog kukuruza šećerca u zrnu podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L, 2025/309, 17.2.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2025/309/oj).
(4) Odluka Komisije 2012/343/EU od 27. lipnja 2012. o prekidu antidampinškog postupka u vezi s uvozom određenih proizvoda od koncentriranih sojinih bjelančevina podrijetlom iz Narodne Republike Kine, 2012/343/EU (SL L 168, 28.6.2012., str. 38., uvodne izjave od 161. do 167., ELI: http://data.europa.eu/eli/dec/2012/343/oj).
(5) https://tron.trade.ec.europa.eu/investigations/case-view?caseId=2762.
(6) Radni dokument službi Komisije o znatnim poremećajima u gospodarstvu Narodne Republike Kine u svrhu ispitnih postupaka trgovinske zaštite, 10. travnja 2024., SWD(2024) 91 final.
(7) Sveučilišni centar za sigurnost i nove tehnologije Georgetown, Translation: Outline of the People’s Republic of China 14th Five-Year Plan for National Economic and Social Development and Long-Range Objectives for 2035, 13. svibnja 2021.
(8) Udruženje kineske prehrambene industrije, Outline of FYP14 for the Development of China’s Canned Food Industry.
(9) Kineska vlada, Opinions of the Central Committee of the Communist Party of China and the State Council on Comprehensively Promoting Key Works of Rural Revitalization in 2023, 13. veljače 2023.
(10) Kinesko udruženje industrije konzervirane hrane, Three-Year Special Action Plan (2021. – 2023.), 7. rujna 2021.
(11) Kineska vlada, Guangdong Province Agricultural Products Processing Industry Development Plan (2018. – 2025.), Yue Nong [2018.] br. 195., 30. kolovoza 2018.
(12) Kineska vlada, General Office of the People’s Government of Heilongjiang Province on the issuance of Heilongjiang Province to speed up the promotion of high quality of agricultural products processing industry Notice of Three-Year Action Plan for Development (2023. – 2025.).
(13) Kineska vlada, Notice from the General Office of the People’s Government of Heilongjiang Province on the issuance of the threeyear action plan (2023-2025) for accelerating the high-quality development of the agricultural product processing industry in Heilongjiang Province, Uredba [2023.] br. 3, 25. lipnja 2023.
(14) Kineska vlada, Notice from the General Office of the People’s Government of Heilongjiang Province on the issuance of several policies and measures to support the high-quality development of the intensive processing industry of agricultural products in Heilongjiang Province, Vladini propisi [2023.] br. 4, 25. lipnja 2023.
(15) Kineska vlada, Implementation Opinions of the Suihua Municipal People’s Government Office on Accelerating the High-Quality Development of the Agricultural Products Processing Industry (2023-2025), Suizheng banfa [2023.] br. 24., 31. kolovoza 2023.
(16) Izvješće – poglavlje 3., str. 55.
(17) 36 Krypton, Reviewing Zong Qinghou’s ten major life nodes, 25. veljače 2024.
(18) Huanlejia, Godišnje izvješće za 2022., travanj 2023., str. 8.
(19) Hebei Yaxiong Modern Agriculture Co. Ltd., Public Transfer Instructions (draft declaration), lipanj 2017., str. 30., 43.
(20) Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/802 o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz proizvoda od čelika elektrolitički prevučenih kromom podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Brazila, uvodna izjava 75., http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2022/802/oj; Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/100 od 11. siječnja 2023. o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz bačava od nehrđajućeg čelika za višekratnu uporabu podrijetlom iz Narodne Republike Kine, uvodna izjava 58., http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2023/100/oj.
(21) Izvješće – poglavlje 2., str. 7.
(22) Izvješće – poglavlje 2., str. 7. i 8.
(23) Izvješće, poglavlje 2., str. 10. i 18.
(24) Vidjeti: http://www.npc.gov.cn/zgrdw/englishnpc/Constitution/node_2825.html (pristupljeno 10. lipnja 2025.).
(25) Izvješće – poglavlje 2., str. 29. i 30.
(26) Izvješće – poglavlje 4., str. 57. i 92.
(27) Izvješće – poglavlje 6., str. 149. i 150.
(28) Izvješće – poglavlje 6., str. 153.–171.
(29) Izvješće – poglavlje 7., str. 204. i 205.
(30) Izvješće, poglavlje 8., str. 207. i 208., 242. i 243.
(31) Izvješće, poglavlje 2., str. 19.–24., poglavlje 4., str. 69., 99. i 100., poglavlje 5., str. 130. i 131.
(32) Vidjeti: http://en.tyhsp.cn/ (pristupljeno 10. lipnja 2025.).
(33) Vidjeti: http://www.tfacan.com/page-10500.html (pristupljeno 10. lipnja 2025.).
(34) Vidjeti: http://www.jsrunfeng.cn/ (pristupljeno 10. lipnja 2025.).
(35) Vidjeti: https://www.wahaha.com.cn/#/Introduce (pristupljeno 10. lipnja 2025.).
(36) Vidjeti: http://www.21jingji.com/article/20240718/herald/8041aff7549aaa03487bacb1128aa14f.html (pristupljeno 10. lipnja 2025.).
(37) Vidjeti članak 33. Statuta KPK-a, članak 19. kineskog Zakona o trgovačkim društvima. Vidjeti Izvješće – poglavlje 3., str. 47.–50.
(38) Vidjeti: http://www.moa.gov.cn/gk/cwgk_1/nybt/202206/t20220610_6402146.htm, točka 20. (pristupljeno 10. lipnja 2025.).
(39) Vidjeti: https://www.gov.cn/zhengce/content/2022-02/11/content_5673082.htm, odjeljak II.6., okvir 2 (pristupljeno 10. lipnja 2025.).
(40) Izvješće – poglavlje 2., str. 24.–27.
(41) Vidjeti: http://www.cnlic.org.cn/index.html (pristupljeno 11. lipnja 2025.).
(42) Vidjeti: http://www.cnlic.org.cn/footers/footer-zc.html (pristupljeno 11. lipnja 2025.).
(43) Ibid.
(44) Vidjeti: http://www.cnlic.org.cn/LingDaoHuoDong/202206/t20220630_64680.html (pristupljeno 11. lipnja 2025.).
(45) Vidjeti: http://www.topcanchina.com (pristupljeno 10. lipnja 2025.).
(46) Vidjeti: http://www.cnlic.org.cn/LingDaoHuoDong/202206/t20220630_64680.html (pristupljeno 11. lipnja 2025.).
(47) Vidjeti: http://www.topcanchina.com/xhjj/4095 (pristupljeno 10. lipnja 2025.).
(48) Ibid.
(49) Ibid.
(50) Vidjeti: http://www.topcanchina.com/myxrhqy/16113 (pristupljeno 10. lipnja 2025.).
(51) Vidjeti: http://www.topcanchina.com/myxrhqy/16123 (pristupljeno 10. lipnja 2025.).
(52) Vidjeti: http://www.topcanchina.com/xhhydw/11568 (pristupljeno 10. lipnja 2025.).
(53) Izvješće – poglavlje 3., str. 40.
(54) Vidjeti, na primjer: Blanchette, J. - Xi's Gamble: The Race to Consolidate Power and Stave off Disaster; Foreign Affairs, sv. 100, br. 4, srpanj/kolovoz 2021., str. 10.–19.
(55) Izvješće – poglavlje 3., str. 41.
(56) Vidjeti: https://merics.org/en/comment/who-ccp-chinas-communist-party-infographics (pristupljeno 10. lipnja 2025.).
(57) General Office of CCP Central Committee’s Guidelines on stepping up the United Front work in the private sector for the new era (Smjernice glavnog ureda središnjeg odbora KPK-a o jačanju rada Ujedinjene fronte u privatnom sektoru za novo doba), vidjeti: www.gov.cn/zhengce/2020-09/15/content_5543685.htm (pristupljeno 10. lipnja 2025.).
(58) Financial Times (2020.), Chinese Communist Party asserts greater control over private enterprise, dostupno na: https://on.ft.com/3mYxP4j (pristupljeno 10. lipnja 2025.).
(59) Vidjeti: https://njna.nanjing.gov.cn/jd/pcjd/jdgk/201807/t20180724_502337.html (pristupljeno 19. lipnja 2025.).
(60) Vidjeti: http://js.news.cn/20250108/60bd844f35d747b3917cfe5131c0a677/c.html (pristupljeno 11. lipnja 2025.).
(61) Vidjeti članak 5. Zakona o privatnom gospodarstvu, dostupno na: https://www.gov.cn/yaowen/liebiao/202504/content_7022018.htm (pristupljeno 12. lipnja 2025.).
(62) Izvješće – poglavlje 14., odjeljci od 14.1. do 14.3.
(63) Izvješće, poglavlje 4., str. 56. i 57., 99. i 100.
(64) Vidjeti članke 5. i 6. Zakona o privatnom gospodarstvu.
(65) Vidjeti: http://www.moa.gov.cn/gk/cwgk_1/nybt/202206/t20220610_6402146.htm, točke 6. i 15. (pristupljeno 10. lipnja 2025.).
(66) Vidjeti: https://www.gov.cn/zhengce/content/2022-02/11/content_5673082.htm (pristupljeno 10. lipnja 2025.).
(67) Ibid., odjeljak II.1.
(68) Vidjeti: http://www.moa.gov.cn/govpublic/ZZYGLS/202201/t20220113_6386808.htm (pristupljeno 18. listopada 2024.).
(69) Ibid., odjeljak III.1.3.
(70) Vidjeti: https://dsynews.com.cn/shipin/2023/03/31/17765.shtml (pristupljeno 10. lipnja 2025.).
(71) Ibid.
(72) Ibid.
(73) Vidjeti: https://gxt.fujian.gov.cn/jdhy/zxzcfg/sjzcfg/202107/t20210707_5641856.htm (pristupljeno 12. lipnja 2025.).
(74) Vidjeti odjeljak III.2., dostupan na: https://www.ndrc.gov.cn/fggz/fzzlgh/dffzgh/202106/P020210628416237004949.pdf (pristupljeno 12. lipnja 2025.).
(75) Vidjeti Plan razvoja Heilongjianga za industriju prerade kukuruza (2021. – 2025.), objavljen u lipnju 2021.
(76) Ibid., odjeljak III.1.
(77) Vidjeti: https://www.sohu.com/a/756699103_121769698 (pristupljeno 12. lipnja 2025.).
(78) Vidjeti: http://jilin.chinatax.gov.cn/art/2023/11/6/art_334_710476.html (pristupljeno 12. lipnja 2025.).
(79) Izvješće – poglavlje 6., str. 171.–179.
(80) Izvješće – poglavlje 9., str. 260. i 261.
(81) Izvješće – poglavlje 9., str. 257.–260.
(82) Izvješće – poglavlje 9., str. 252.–254.
(83) Izvješće, poglavlje 13., str. 360. i 361., 364.–370.
(84) Izvješće – poglavlje 13., str. 366.
(85) Izvješće – poglavlje 13., str. 370.–373.
(86) Izvješće – poglavlje 6., str. 137.–140.
(87) Izvješće – poglavlje 6., str. 146.–149.
(88) Izvješće – poglavlje 6., str. 149.
(89) Vidjeti Trogodišnji akcijski plan za poboljšanje korporativnog upravljanja u bankarskom sektoru i sektoru osiguranja (2020. – 2022.) koji je izdalo Kinesko regulatorno tijelo za bankarstvo i osiguranje („CBIRC”) 28. kolovoza 2020., dostupan na: http://www.cbirc.gov.cn/cn/view/pages/ItemDetail.html?docId=925393&itemId=928 (pristupljeno 21. listopada 2024.). U Planu se nalaže „daljnja provedba smjera iz uvodnog govora glavnog tajnika Xija Jinpinga o unapređenju reforme korporativnog upravljanja financijskim sektorom”. Nadalje, cilj je odjeljka II. Plana promicanje organske integracije vodstva Partije u korporativno upravljanje: „Integracija vodstva Partije u korporativno upravljanje bit će sustavnija i standardiziranija te će se temeljiti na postupcima […]. O važnim operativnim i upravljačkim pitanjima mora se raspravljati u partijskom odboru prije nego što o njima odluči upravni odbor ili više rukovodstvo”.
(90) Vidjeti CBIRC-ovu Obavijest o metodi procjene uspješnosti poslovnih banaka, objavljenu 15. prosinca 2020., dostupnu na: http://jrs.mof.gov.cn/gongzuotongzhi/202101/t20210104_3638904.htm (pristupljeno 12. lipnja 2025.).
(91) Vidjeti: http://www.gzjrw.com.cn/Item/396372.aspx (pristupljeno 12. lipnja 2025.).
(92) Izvješće – poglavlje 6., str. 157. i 158.
(93) Izvješće, poglavlje 6, str. 150.–152., 156.–160., 165.–171.
(94) OECD (2019.), OECD Economic Surveys: China 2019, OECD Publishing, Pariz, str. 29; dostupno na:
https://doi.org/10.1787/eco_surveys-chn-2019-en (pristupljeno 12. lipnja 2025.).
(95) Vidjeti: http://www.gov.cn/xinwen/2020-04/20/content_5504241.htm (pristupljeno 12. lipnja 2025.).
(96) Otvoreni podaci Svjetske banke – viši srednji dohodak, https://data.worldbank.org/income-level/upper-middle-income.
(97) http://www.dosm.gov.my/uploads/release-content/file_20241108110530.pdf.
(98) https://www.rippling.com/country-hiring/malaysia-employees.
(99) https://www.mida.gov.my/setting-up-content/human-resources-development-fund/.
(100) https://www.tnb.com.my/commercial-industrial/pricing-tariffs1.
(102) Uredba (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o zajedničkim pravilima za uvoz iz određenih trećih zemalja (SL L 123, 19.5.2015., str. 33., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2015/755/oj). U članku 2. stavku 7. osnovne uredbe navodi se da se domaće cijene u tim zemljama ne mogu upotrijebiti za određivanje uobičajene vrijednosti.
(103) http://www.dosm.gov.my/uploads/release-content/file_20241108110530.pdf.
(104) https://www.rippling.com/country-hiring/malaysia-employees.
(105) https://www.mida.gov.my/setting-up-content/human-resources-development-fund/.
(106) https://www.tnb.com.my/commercial-industrial/pricing-tariffs1.
(108) Izvor – www.chinamoney.com.cn/.
(109) Uredba Vijeća (EZ) br. 682/2007 od 18. lipnja 2007. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz određenog pripremljenog ili konzerviranog kukuruza šećerca u zrnu podrijetlom iz Tajlanda (SL L 159, 20.6.2007., str. 14., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2007/682/oj).
(110) Provedbena uredba Vijeća (EU) br. 875/2013 od 2. rujna 2013. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenog pripremljenog ili konzerviranog kukuruza šećerca u zrnu podrijetlom iz Tajlanda povodom revizije zbog predstojećeg isteka mjera temeljem članka 11. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1225/2009 (SL L 244, 13.9.2013., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2013/875/oj).
(111) Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/1996 оd 28. studenoga 2019. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenog pripremljenog ili konzerviranog kukuruza šećerca u zrnu podrijetlom iz Kraljevine Tajlanda nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera temeljem članka 11. stavka 2. Uredbe (EU) 2016/1036 (SL L 310, 2.12.2019., str. 6., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2019/1996/oj).
(112) https://agriculture.ec.europa.eu/system/files/2023-03/cmo-16-3-2023-summary_en.pdf.
(113) https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=File:F4_Developments_of_output_price_indices_for_cereals_(2015_%3D_100,_EU,_2015-2023).png.
(114) https://www.world-grain.com/articles/17685-thailands-rice-crop-hurt-by-flooding.
(115) Uredba Vijeća (EZ) br. 682/2007 od 18. lipnja 2007. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz određenog pripremljenog ili konzerviranog kukuruza šećerca u zrnu podrijetlom iz Tajlanda (SL L 159, 20.6.2007., str. 14., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2007/682/oj).
PRILOG
Proizvođači izvoznici iz Narodne Republike Kine koji surađuju, ali nisu uključeni u uzorak
|
Zemlja |
Ime |
Dodatna oznaka TARIC |
|
NRK |
Anshan N&M Foods Co., Ltd. |
89SL |
|
Fujian Golden Promise Food Technology Co., Ltd. |
89SM |
|
|
Fujian Haishan Foods Co., Ltd. |
89SN |
|
|
Fujian Lucheng Food Co., Ltd. |
89SO |
|
|
Fujian Xingguang Foods Co., Ltd. |
89SP |
|
|
Fujian Yuxing Fruit & Vegetable Foodstuff Development Co., Ltd. |
89SQ |
|
|
Guangdong Zhicheng Food Co., Ltd |
89SR |
|
|
Guilin Risheng Foods Co., Ltd |
89SS |
|
|
HEBEI PENGDA FOOD CO., LTD |
89ST |
|
|
Hebei Shuangsheng Agricultural Technology Co., Ltd. |
89SU |
|
|
HEZE SANQING FOOD CO., LTD. |
89SV |
|
|
Jieyang Chengfeng Industrial Co., Ltd. |
89SW |
|
|
Jieyang Yuxiu Industrial Co., Ltd. |
89SX |
|
|
Nanjing County Xingguang Canned Food Co., Ltd. |
89SY |
|
|
SHANDONG SANGONGJU FOOD CO., LTD. |
89SZ |
|
|
XINFENG RUNFENG FOODS CO., LTD. |
89TA |
|
|
Zhangzhou Gangchang Canned Foods Co., Ltd. |
89TB |
|
|
Zhangzhou Jiawei Foods Co., Ltd. |
89TC |
|
|
Zhangzhou Tianbaolong Food Co., Ltd. |
89TD |
|
|
Zhangzhou Xiangcheng Shunxing Canned Food Co., Ltd. |
89TE |
ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2025/1723/oj
ISSN 1977-0847 (electronic edition)