<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><CONCLUSION NNC="YES" xmlns:fmx="http://opoce" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:noNamespaceSchemaLocation="http://formex.publications.europa.eu/schema/formex-05.58-20161101.xd"><BIB.CONCLUSION><REF.CASE FILE="n.a."><NO.CASE>C-395/16</NO.CASE></REF.CASE><NO.CELEX>62016CC0395</NO.CELEX><NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2017:779">EU:C:2017:779</NO.ECLI><NO.SEQ>0001</NO.SEQ><PAGE.FIRST.ECR>1</PAGE.FIRST.ECR><PAGE.SEQ>1</PAGE.SEQ><PAGE.LAST.ECR>16</PAGE.LAST.ECR><PAGE.TOTAL>16</PAGE.TOTAL></BIB.CONCLUSION><CURR.TITLE><PAGE.HEADER><P><HT TYPE="SC">Mišljenje H. Saugmandsgaarda Øea – Predmet C‑395/16</HT></P><P>DOCERAM</P></PAGE.HEADER></CURR.TITLE><TITLE><TI><P><HT TYPE="UC">Mišljenje nezavisnog odvjetnika</HT></P><P><HT TYPE="UC">Henrika Saugmandsgaarda Øea</HT></P><P>od <DATE ISO="20171019">19. listopada 2017.</DATE><NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0001"><P>Izvorni jezik: francuski</P></NOTE></P></TI><STI><P><HT TYPE="BOLD">Predmet C‑395/16</HT></P><P>DOCERAM GmbH</P><P>protiv</P><P>CeramTec GmbH</P><P><HT TYPE="NORMAL">(zahtjev za prethodnu odluku koji je uputio Oberlandesgericht Düsseldorf (Visoki zemaljski sud u Düsseldorfu, Njemačka))</HT></P></STI></TITLE><INTERMEDIATE><INDEX IDX.CLOSE="”" SEPARATOR=" – " IDX.OPEN="„"><KEYWORD>Zahtjev za prethodnu odluku</KEYWORD><KEYWORD>Intelektualno i industrijsko vlasništvo</KEYWORD><KEYWORD>Dizajn Zajednice</KEYWORD><KEYWORD>Uredba (EZ) br. 6/2002</KEYWORD><KEYWORD>Članak 8. stavak 1.</KEYWORD><KEYWORD>Obilježja izgleda proizvoda isključivo uvjetovana njegovom tehničkom funkcijom</KEYWORD><KEYWORD>Granice tog pojma</KEYWORD><KEYWORD>Kriteriji za ocjenu</KEYWORD></INDEX></INTERMEDIATE><CONTENTS.CONCLUSION><GR.SEQ LEVEL="1"><TITLE><TI><NP><NO.P><HT TYPE="BOLD">I.</HT></NO.P><TXT><HT TYPE="BOLD">Uvod</HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0001"><NO.P>1.</NO.P><TXT>Zahtjev za prethodnu odluku koji je uputio Oberlandesgericht Düsseldorf (Visoki zemaljski sud u Düsseldorfu, Njemačka) odnosi se na tumačenje članka 8. stavka 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 6/2002 od <DATE ISO="20011212">12. prosinca 2001.</DATE> o dizajnu Zajednice<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0002"><P><REF.DOC.OJ COLL="L" NO.OJ="003" PAGE.FIRST="1" DATE.PUB="2002">SL 2002., L 3, str. 1</REF.DOC.OJ>. (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 13., svezak 24., str. 45.) Ta je uredba naknadno izmijenjena, ali te izmjene nisu utjecale na relevantne odredbe u ovom predmetu.</P></NOTE>. U toj se odredbi, koja još nikada nije bila predmet tumačenja Suda, navodi da su obilježja izgleda proizvoda koja su isključivo uvjetovana njegovom tehničkom funkcijom isključena iz opsega zaštite koja se dodjeljuje navedenom uredbom.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0002"><NO.P>2.</NO.P><TXT>Odluka kojom se upućuje prethodno pitanje upućena je u okviru spora između dva društva, od kojih je jedno nositelj prava na više registriranih dizajna Zajednice, a drugo proizvođač proizvoda sličnih onima koji su zaštićeni tim dizajnima. Budući da je prvo društvo protiv drugoga društva podnijelo tužbu za propuštanje, potonje je društvo odgovorilo zahtjevom za proglašavanje dizajna ništavima na čiju se povredu pozvao tužitelj iz glavnog postupka. U prilog svojoj protutužbi, drugo društvo pozvalo se na isključenje predviđeno člankom 8. stavkom 1.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0003"><NO.P>3.</NO.P><TXT>Pitanjima koja je postavio sud koji je uputio zahtjev od Suda se traži da, s jedne strane, u smislu te odredbe, definira pojam <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0001" REF.END="QE0001"/>obilježja izgleda proizvoda koja su isključivo uvjetovana njegovom tehničkom funkcijom<QUOT.END REF.START="QS0001" CODE="201D" ID="QE0001"/> i da, s druge strane, odredi način na koji valja ocijeniti imaju li predmetni dizajni takva obilježja.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ><?PAGE NO="2"?><GR.SEQ LEVEL="1"><TITLE><TI><NP><NO.P><HT TYPE="BOLD">II.</HT></NO.P><TXT><HT TYPE="BOLD">Pravni okvir</HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0004"><NO.P>4.</NO.P><TXT>U skladu s uvodnom izjavom 10. Uredbe br. 6/2002, <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0002" REF.END="QE0002"/>[t]ehnološke inovacije ne bi trebale biti sputavane priznavanjem zaštite dizajna obilježjima koja su isključivo uvjetovana tehničkom funkcijom. Podrazumijeva se da to ne znači kako dizajn mora imati estetsku vrijednost. Isto tako, ne smije se sprečavati interoperabilnost proizvoda različitih proizvođača proširenjem zaštite na dizajn mehaničkih spojeva. Posljedično, obilježja dizajna koja su iz tih razloga isključena iz zaštite ne bi trebalo uzimati u obzir kako bi se ocijenilo ispunjavaju li ostala obilježja dizajna uvjete za zaštitu.<QUOT.END REF.START="QS0002" CODE="201D" ID="QE0002"/></TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0005"><NO.P>5.</NO.P><TXT>Članak 4. navedene uredbe, naslovljen <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0003" REF.END="QE0003"/>Uvjeti za zaštitu<QUOT.END REF.START="QS0003" CODE="201D" ID="QE0003"/>, glasi kako slijedi:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><PARAG IDENTIFIER="004.001"><NO.PARAG><QUOT.START CODE="201E" ID="QS0004" REF.END="QE0004"/>1.</NO.PARAG><ALINEA>Dizajn se štiti dizajnom Zajednice u onoj mjeri u kojoj je nov i u kojoj ima individualni karakter.</ALINEA></PARAG><PARAG IDENTIFIER="004.002"><NO.PARAG>2.</NO.PARAG><ALINEA><P>Dizajn primijenjen na proizvod ili sadržan u proizvodu koji čini sastavni dio složenoga proizvoda smatra se novim i da ima individualni karakter samo:</P><LIST TYPE="alpha"><ITEM><NP><NO.P>(a)</NO.P><TXT>ako sastavni dio, nakon što je ugrađen u složeni proizvod, ostaje vidljiv pri normalnoj upotrebi toga proizvoda; i</TXT></NP></ITEM><ITEM><NP><NO.P>(b)</NO.P><TXT>u mjeri u kojoj ta vidljiva obilježja sastavnoga dijela samostalno ispunjavaju uvjete novosti i individualnog karaktera.</TXT></NP></ITEM></LIST><P>[…]<QUOT.END REF.START="QS0004" CODE="201D" ID="QE0004"/></P></ALINEA></PARAG></QUOT.S></P></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0006"><NO.P>6.</NO.P><TXT>U članku 5. Uredbe br. 6/2002, naslovljenom <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0005" REF.END="QE0005"/>Novost<QUOT.END REF.START="QS0005" CODE="201D" ID="QE0005"/>, u stavku 1. navodi se da se <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0006" REF.END="QE0006"/>[d]izajn […] smatra novim ako ni jedan istovjetni dizajn nije bio učinjen dostupnim javnosti<QUOT.END REF.START="QS0006" CODE="201D" ID="QE0006"/>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0007"><NO.P>7.</NO.P><TXT>Člankom 6. te uredbe, naslovljenim <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0007" REF.END="QE0007"/>Individualni karakter<QUOT.END REF.START="QS0007" CODE="201D" ID="QE0007"/>, određuje se:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><PARAG IDENTIFIER="006.001"><NO.PARAG><QUOT.START CODE="201E" ID="QS0008" REF.END="QE0008"/>1.</NO.PARAG><ALINEA>Smatra se da dizajn ima individualan karakter ako se ukupni dojam koji ostavlja na upućenog korisnika razlikuje od ukupnog dojma koji na takva korisnika ostavlja bilo koji dizajn koji je bio učinjen dostupnim javnosti […].</ALINEA></PARAG><PARAG IDENTIFIER="006.002"><NO.PARAG>2.</NO.PARAG><ALINEA>Pri ocjeni individualnog karaktera dizajna, mora se uzeti u obzir stupanj slobode koju je imao dizajner u razvoju dizajna.<QUOT.END REF.START="QS0008" CODE="201D" ID="QE0008"/></ALINEA></PARAG></QUOT.S></P></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0008"><NO.P>8.</NO.P><TXT>Člankom 8. navedene uredbe, naslovljenim <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0009" REF.END="QE0009"/>Dizajni uvjetovani svojom tehničkom funkcijom i dizajni spojnih elemenata<QUOT.END REF.START="QS0009" CODE="201D" ID="QE0009"/>, u stavku 1. predviđa se da se <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0010" REF.END="QE0010"/>[d]izajnom Zajednice ne štite […] obilježja izgleda proizvoda koja su isključivo uvjetovana njegovom tehničkom funkcijom<QUOT.END REF.START="QS0010" CODE="201D" ID="QE0010"/>.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="1"><TITLE><TI><NP><NO.P><HT TYPE="BOLD">III.</HT></NO.P><TXT><HT TYPE="BOLD">Glavni postupak, prethodna pitanja i postupak pred Sudom</HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0009"><NO.P>9.</NO.P><TXT>DOCERAM GmbH društvo je uređeno njemačkim pravom koje proizvodi dijelove od tehničke keramike. Tim proizvodima opskrbljuje automobilsku, tekstilnu i mehaničku industriju. Nositelj je prava na više registriranih dizajna Zajednice kojima se štite šipke za centriranje pri zavarivanju koja imaju tri različita geometrijska oblika od kojih se svaki proizvodi u šest različitih vrsta.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0010"><NO.P>10.</NO.P><TXT>CeramTec GmbH također je društvo uređeno njemačkim pravom koje proizvodi i prodaje keramičke šipke za centriranje u istim varijantama kao što su one zaštićene dizajnom čiji je nositelj prava DOCERAM.</TXT></NP.ECR><?PAGE NO="3"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0011"><NO.P>11.</NO.P><TXT>Potonje je društvo pred Landgericht Düsseldorf (Zemaljski sud u Düsseldorfu) podnijelo tužbu protiv društva CeramTec radi, među ostalim, zaustavljanja povrede njegovih zaštićenih prava. Tuženik iz glavnog postupka je podnio protutužbu za proglašavanje potonjih prava ništavima tvrdeći da su obilježja izgleda predmetnih proizvoda isključivo uvjetovana njihovom tehničkom funkcijom u smislu članka 8. stavka 1. Uredbe br. 6/2002.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0012"><NO.P>12.</NO.P><TXT>Landgericht Düsseldorf (Zemaljski sud u Düsseldorfu) odbio je tužbu koju je podnio DOCERAM te je sporne dizajne proglasio ništavima jer su isključeni iz zaštite dodijeljene navedenom uredbom, u skladu s njezinim člankom 8. stavkom 1., s obzirom na to da je izbor dizajna isključivo odredila njegova tehnička funkcionalnost.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0013"><NO.P>13.</NO.P><TXT>DOCERAM je podnio žalbu protiv te presude pred Oberlandesgericht Düsseldorf (Visoki zemaljski sud u Düsseldorfu). Potonji je sud smatrao da je za rješavanje glavnog postupka relevantno znati, u svrhu primjene isključenja iz članka 8. stavka 1. Uredbe br. 6/2002, valja li, kao što je zastupano u dijelu pravne teorije i sudske prakse, osobito u Njemačkoj, utvrditi da ne postoje alternativni dizajni koji ispunjavaju istu tehničku funkciju ili, kao što to pretpostavlja pobijana presuda, objektivno odrediti je li tražena funkcionalnost jedini element kojim se odredila fizionomija predmetnog proizvoda.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0014"><NO.P>14.</NO.P><TXT>Stoga je odlukom od <DATE ISO="20160707">7. srpnja 2016.</DATE>, koju je Sud zaprimio <DATE ISO="20160715">15. srpnja 2016.</DATE>, Oberlandesgericht Düsseldorf (Visoki zemaljski sud u Düsseldorfu) odlučio prekinuti postupak i postaviti Sudu sljedeća prethodna pitanja:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><LIST TYPE="OTHER"><ITEM><NP><NO.P><QUOT.START CODE="201E" ID="QS0011" REF.END="QE0011"/>1.</NO.P><TXT>Jesu li obilježja izgleda proizvoda isključivo uvjetovana njegovom tehničkom funkcijom u smislu članka 8. stavka 1. Uredbe [br. 6/2002], čime se isključuje zaštita, i kada učinak oblikovanja nije uopće važan za dizajn proizvoda, nego je, naprotiv, (tehnička) funkcionalnost jedini čimbenik koji određuje dizajn?</TXT></NP></ITEM><ITEM><NP><NO.P>2.</NO.P><TXT>U slučaju da Sud potvrdno odgovori na prvo pitanje: [s] kojeg gledišta valja ocijeniti jesu li različita obilježja izgleda proizvoda izabrana isključivo zbog funkcionalnosti[?] Je li mjerodavno gledište <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0012" REF.END="QE0012"/>objektivnog promatrača<QUOT.END REF.START="QS0012" CODE="201D" ID="QE0012"/>, i ako da, kako ga treba odrediti?<QUOT.END REF.START="QS0011" CODE="201D" ID="QE0011"/></TXT></NP></ITEM></LIST></QUOT.S></P></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0015"><NO.P>15.</NO.P><TXT>DOCERAM, CeramTec, vlada Helenske Republike i vlada Ujedinjene Kraljevine kao i Europska komisija podnijeli su Sudu pisana očitovanja. Na raspravi održanoj <DATE ISO="20170629">29. lipnja 2017.</DATE>, svi su iznijeli usmena očitovanja.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ><?PAGE NO="4"?><GR.SEQ LEVEL="1"><TITLE><TI><NP><NO.P><HT TYPE="BOLD">IV.</HT></NO.P><TXT><HT TYPE="BOLD">Analiza</HT></TXT></NP></TI></TITLE><GR.SEQ LEVEL="2"><TITLE><TI><NP><NO.P><HT TYPE="ITALIC"><HT TYPE="BOLD">A.</HT></HT></NO.P><TXT><HT TYPE="BOLD"><HT TYPE="ITALIC">Pojam <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0013" REF.END="QE0013"/>obilježja izgleda proizvoda […] isključivo uvjetovana njegovom tehničkom funkcijom<QUOT.END REF.START="QS0013" CODE="201D" ID="QE0013"/> u smislu članka 8. stavka 1. Uredbe br. 6/2002 (prvo pitanje)</HT></HT></TXT></NP></TI></TITLE><GR.SEQ LEVEL="3"><TITLE><TI><NP><NO.P><HT TYPE="ITALIC">1.</HT></NO.P><TXT><HT TYPE="ITALIC">Sadržaj prvog pitanja i iznesene teze</HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0016"><NO.P>16.</NO.P><TXT>Sud koji je uputio zahtjev smatra da su dizajni iz glavnog postupka novi i da imaju individualni karakter u skladu sa zahtjevima iz članaka 5. i 6. Uredbe br. 6/2002<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0003"><P>U uvodnoj izjavi 19. te uredbe također se navodi da <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0014" REF.END="QE0014"/>[d]izajn Zajednice ne bi trebalo štititi ako dizajn nije nov i ako također ne posjeduje individualni karakter u odnosu na druge dizajne<QUOT.END REF.START="QS0014" CODE="201D" ID="QE0014"/>.</P></NOTE>. Taj se sud pita bi li njihova zaštita ipak trebala biti isključena na temelju članka 8. stavka 1. navedene uredbe kojim se predviđa da se <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0015" REF.END="QE0015"/>[d]izajnom Zajednice ne štite […] obilježja izgleda proizvoda […] isključivo uvjetovana njegovom tehničkom funkcijom<QUOT.END REF.START="QS0015" CODE="201D" ID="QE0015"/>, uzimajući u obzir činjenicu da u ovom slučaju postoje dizajni koje smatra <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0016" REF.END="QE0016"/>alternativnima<QUOT.END REF.START="QS0016" CODE="201D" ID="QE0016"/> jer se njima može postići isti tehnički rezultat kao i onaj koji se ostvario prvotnim dizajnima.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0017"><NO.P>17.</NO.P><TXT>S obzirom na elemente iznesene u odluci kojom se upućuje prethodno pitanje i na kontekst u kojem je ta odluka upućena, smatram da se <HT TYPE="ITALIC">prvim prethodnim pitanjem</HT> poziva Sud da u biti odredi <HT TYPE="ITALIC">je li</HT> moguće na temelju same činjenice da postoje takvi <HT TYPE="ITALIC">alternativni dizajni</HT> zaključiti da sporni dizajni nisu isključivo uvjetovani tehničkom funkcijom predmetnih proizvoda i da stoga nisu obuhvaćeni isključenjem iz navedenog članka 8. stavka 1. <HT TYPE="ITALIC">ili je li</HT> u tu svrhu relevantno znati jesu li <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0017" REF.END="QE0017"/><HT TYPE="ITALIC">estetski razlozi<QUOT.END REF.START="QS0017" CODE="201D" ID="QE0017"/> ili <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0018" REF.END="QE0018"/>učinak oblikovanja</HT><QUOT.END REF.START="QS0018" CODE="201D" ID="QE0018"/> tih proizvoda<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0004"><P>Potonji se izraz upotrebljavao u navedenom prethodnom pitanju, a izraz koji mu prethodi u obrazloženju odluke kojom se upućuje prethodno pitanje.</P></NOTE> naveli njihova dizajnera da odabere poseban dizajn<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0005"><P>Drugim riječima, prema mišljenju društva CeramTec, treba utvrditi zahtijeva li se nužno primjenom navedenog članka 8. stavka 1. <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0019" REF.END="QE0019"/>da se u okviru [glavnog] postupka iscrpno ispita postoji li ikakva alternativa u pogledu dizajna ili, konkretnije, dovode li svi mogući alternativni izgledi do drukčije ili manje tehničke funkcionalnosti, <HT TYPE="ITALIC">ili</HT> primjenjuje li se razlog isključenja [predviđen tom odredbom] i kada je izgled isključivo uvjetovan potrebom da se pronađe precizno tehničko rješenje i kada, posljedično, estetski razlozi nisu važni<QUOT.END REF.START="QS0019" CODE="201D" ID="QE0019"/> (moje isticanje).</P></NOTE>. Ako Sud prihvati taj potonji kriterij, sud koji je uputio zahtjev zatim ga svojim <HT TYPE="ITALIC">drugim pitanjem</HT> pita na koji način valja ocijeniti jesu li se različita obilježja izgleda proizvoda prihvatila isključivo zbog tehničkih zahtjeva.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0018"><NO.P>18.</NO.P><TXT>Sud koji je uputio zahtjev ističe da postavljeno pitanje izaziva ozbiljnu sumnju u pogledu različitih stajališta koja su se dosada zauzimala, u pravnoj teoriji i u praksi odlučivanja sudova država članica te Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) [ranije Ured za usklađivanje na unutarnjem tržištu (žigovi i dizajni) (OHIM)], u vezi s načinom na koji se tumači članak 8. stavak 1. Uredbe br. 6/2002. U tom se pogledu suprotstavljaju dvije pravne teorije koje mogu dati dijametralno suprotne praktične rezultate.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0019"><NO.P>19.</NO.P><TXT>Prema <HT TYPE="ITALIC">prvoj teoriji</HT>, izuzeće navedeno u toj odredbi trebalo bi se primjenjivati samo ako se utvrdi da nijednim alternativnim dizajnom nije moguće ostvariti istu tehničku funkciju kao predmetnim dizajnom jer bi postojanje takvih alternativa bilo pokazatelj da odabir predmetnog oblika nije isključivo uvjetovan njegovom tehničkom funkcijom u smislu navedenog članka 8. stavka 1. To se tumačenje temelji na kriteriju koji se obično naziva <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0020" REF.END="QE0020"/><HT TYPE="ITALIC">raznovrsnost oblika</HT><QUOT.END REF.START="QS0020" CODE="201D" ID="QE0020"/> u skladu s kojim se, ako postoje drugi oblici proizvoda kojima se može ispuniti ista tehnička funkcija, dizajn tog proizvoda može zaštiti jer bi, u takvom slučaju, taj niz oblika dokazao da dizajner proizvoda nije bio ograničen navedenom funkcijom, nego je u razvoju dizajna bio slobodan odabrati bilo koji od tih oblika<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0006"><P>Vidjeti, osobito, izvore navedene u bilješkama iz točke 20. ovog mišljenja.</P></NOTE>. Protumačena na taj način, navedena bi se odredba mogla primjenjivati u razmjerno rijetkim slučajevima u kojima je predmetni dizajn jedini koji može jamčiti postizanje traženih tehničkih rezultata.</TXT></NP.ECR><?PAGE NO="5"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0020"><NO.P>20.</NO.P><TXT>U skladu s odlukom kojom se upućuje prethodno pitanje, Oberlandesgericht Düsseldorf (Visoki zemaljski sud u Düsseldorfu) tvrdi da je provedba te prve teze, koju se, prema mojim saznanjima, zastupa u dijelu pravne teorije, osobito u Njemačkoj<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0007"><P>Vidjeti osobito Ruhl, O., <HT TYPE="ITALIC">Gemeinschaftsgeschmacksmuster – Kommentar</HT>, Carl Heymanns Verlag, Köln, 2. izdanje, 2010., str. 222., t. 22. Čini se da je taj pristup zagovarala i njemačka vlada pri prenošenju odredbe prava Unije slične navedenom članku 8. stavku 1. (vidjeti Koschtial, U., <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0021" REF.END="QE0021"/>Design law: individual character, visibility and functionality<QUOT.END REF.START="QS0021" CODE="201D" ID="QE0021"/>, <HT TYPE="ITALIC">International Review of Intellectual Property and Competition Law</HT>, 2005., br. 3, str. 308.).</P></NOTE> i Belgiji<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0008"><P>Vidjeti Kaesmacher, D., i Duez, L., <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0022" REF.END="QE0022"/>Le nouveau règlement (CE) n<HT TYPE="SUP">o</HT> 6/2002 sur les dessins ou modèles communautaires<QUOT.END REF.START="QS0022" CODE="201D" ID="QE0022"/>, <HT TYPE="ITALIC">J. T. D. E</HT>., 2002., br. 92, str. 186., t. 15.; Massa, C.‑H., i Strowel, A., <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0023" REF.END="QE0023"/>Community Design: Cinderella Revamped<QUOT.END REF.START="QS0023" CODE="201D" ID="QE0023"/>, <HT TYPE="ITALIC">E. I. P. R</HT>., 2003., sv. 25. (2), str. 72., kao i De Visscher, F., <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0024" REF.END="QE0024"/>La protection des dessins et modèles<QUOT.END REF.START="QS0024" CODE="201D" ID="QE0024"/>, <HT TYPE="ITALIC">Guide juridique de l’entreprise</HT>, Kluwer, Bruxelles, 2. izdanje, 2005., t. 370., u kojima je navedeno da se kriterij raznovrsnosti oblika primjenjivao u pogledu sličnog pravnog pravila koje je ranije postojalo u sustavu Beneluxa (vidjeti članak 2. stavak 1. točku (a) Jedinstvenog zakona Beneluxa u području dizajna, kako je zadnje izmijenjen <DATE ISO="20020620">20. lipnja 2002.</DATE>).</P></NOTE> ili Francuskoj<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0009"><P>Vidjeti osobito Passa, J., <HT TYPE="ITALIC">Droit de la propriété industrielle, Sv. 1.: Marques et autres signes distinctifs, dessins et modèles</HT>, L. G. D. J., Pariz, 2. izdanje, 2009., t. 708. do 712., kao i Binctin, N., <HT TYPE="ITALIC">Droit de la propriété intellectuelle – Droit d’auteur, brevet, droits voisins, marque, dessins et modèles</HT>, L. G. D. J., Pariz, 2. izdanje, 2012., t. 296.</P></NOTE>, ustaljena ne samo u nacionalnoj sudskoj praksi, u Njemačkoj i u drugim državama članicama<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0010"><P>Navode se dvije njemačke odluke (kako slijedi: <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0025" REF.END="QE0025"/>OLG Düsseldorf, GRUR‑RR 2012., 200 (205) – Tablet‑PC; LG Düsseldorf, Beck RS 2015., 05506<QUOT.END REF.START="QS0025" CODE="201D" ID="QE0025"/>) i presuda Court of Appeal (England &amp; Wales) (Civil Division) (Žalbeni sud, Engleska i Wales, Građanski odjel, Ujedinjena Kraljevina), Landor &amp; Hawa International Ltd/Azure Designs Ltd (2006.) EWCA Civ 1285, t. 30. i sljedeće točke. Napominjem da je ta teorija prihvaćena i u Španjolskoj (vidjeti osobito odluku Juzgado de lo Mercantil n<HT TYPE="SUP">o</HT> 2 de Alicante (Trgovački sud br. 2 u Alicanteu, Španjolska) od <DATE ISO="20121128">28. studenoga 2012.</DATE>, Jose Antonio i Hostel Drap SL/Napkings SL, 2. pravni temelj).</P></NOTE>, nego i u praksi EUIPO‑a<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0011"><P>Sud koji je uputio zahtjev navodi, među ostalim, odluku Odjela za poništaje OHIM‑a od <DATE ISO="20070403">3. travnja 2007.</DATE>, br. ICD 3150, Lindner Recyclingtech/Franssons Verkstäder, t. 20. Pojašnjavam da je ta odluka bila izmijenjena u žalbenom postupku odlukom navedenom u bilješci 13. ovog mišljenja.</P></NOTE>. Iz očitovanja iznesenih pred Sud proizlazi da je DOCERAM jedina stranka koja zastupa to stajalište u ovom postupku.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0021"><NO.P>21.</NO.P><TXT>Prema <HT TYPE="ITALIC">konkurentnoj teoriji</HT>, isključenje iz članka 8. stavka 1. Uredbe br. 6/2002 trebalo bi se primjenjivati kada obilježja predmetnog dizajna ovise isključivo o potrebi da se pronađe tehničko rješenje, a da estetika pritom nema ni najmanji utjecaj jer se ne radi ni o kakvoj kreativnoj djelatnosti koju vrijedi zaštiti na temelju prava koje se odnosi na dizajne. Tom se teorijom, koja je povezana s takozvanim kriterijem <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0026" REF.END="QE0026"/><HT TYPE="ITALIC">uzročne veze</HT><QUOT.END REF.START="QS0026" CODE="201D" ID="QE0026"/>, zahtijeva utvrđivanje razloga zbog kojeg je dizajner proizvoda primijenio sporno obilježje<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0012"><P>Vidjeti osobito Stone, D., <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0027" REF.END="QE0027"/>Le droit européen des dessins et modèles a 10 ans<QUOT.END REF.START="QS0027" CODE="201D" ID="QE0027"/>, <HT TYPE="ITALIC">Magazine de l’OMPI</HT>, 2013., br. 6, str. 18., kao i Brancusi, L., <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0028" REF.END="QE0028"/>Article 8 CDR<QUOT.END REF.START="QS0028" CODE="201D" ID="QE0028"/>, <HT TYPE="ITALIC">Community Design Regulation (EC) No 6/2002 – A Commentary</HT>, urednik G. N. Hasselblatt, C. H. Beck, München, 2015., str. 137. i sljedeće stranice, t. 34. do 48.</P></NOTE>. Tako protumačen navedeni članak 8. stavak 1. bio bi primjenjiv u svim slučajevima u kojima je potreba za ispunjavanjem određene tehničke funkcije bila jedina okolnost koja je odredila predmetni dizajn, a da pritom nije utjecala na njegovu fizionomiju ili estetsku vrijednost, i u kojima eventualno postojanje alternativnih dizajna kojima se može ispuniti ista funkcija ne bi bilo odlučujuće.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0022"><NO.P>22.</NO.P><TXT>Iako Sud očito nije ograničen tim prethodnim stajalištima, ističem da, nakon što je ranije iskazao naklonost prema teoriji raznovrsnosti oblika, EUIPO je u novijoj praksi odlučivanja odabrao teoriju uzročne veze<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0013"><P>Odnosno nakon odluke trećeg žalbenog vijeća OHIM‑a od <DATE ISO="20091022">22. listopada 2009.</DATE> u predmetu R 690/2007‑3, Lindner Recyclingtech/Franssons Verkstäder, takozvani <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0029" REF.END="QE0029"/>Chaff cutters<QUOT.END REF.START="QS0029" CODE="201D" ID="QE0029"/> (<QUOT.START CODE="201E" ID="QS0030" REF.END="QE0030"/>Rezačice za slamu<QUOT.END REF.START="QS0030" CODE="201D" ID="QE0030"/>). Ističem da je ta odluka bila predmet tužbe i žalbe povodom kojih se ni Opći sud ni Sud nisu očitovali o primjeni navedenog članka 8. (vidjeti rješenja od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20100510">10. svibnja 2010.</DATE>, <NAME.CASE>Franssons Verkstäder/OHIM – Lindner Recyclingtech (Rezačice za slamu)</NAME.CASE>, <NO.CASE>T‑98/10</NO.CASE>, neobjavljeno, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:T:2010:180">EU:T:2010:180</NO.ECLI></REF.DOC.ECR>, i od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20100909">9. rujna 2010.</DATE>, <NAME.CASE>Franssons Verkstäder/OHIM i Lindner Recyclingtech</NAME.CASE>, <NO.CASE>C‑290/10 P</NO.CASE>, neobjavljeno, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2010:511">EU:C:2010:511</NO.ECLI></REF.DOC.ECR>).</P></NOTE>, smatrajući da se člankom 8. stavkom 1. Uredbe br. 6/2002 odbija priznati zaštita obilježjima izgleda proizvoda koja su se primijenila isključivo s ciljem da se potonjem proizvodu omogući ispunjavanje njegove tehničke funkcije, za razliku od obilježja koja su izabrana, barem u<?PAGE NO="6"?> određenoj mjeri, radi poboljšanja vizualnog aspekta proizvoda, a koja se mogu zaštititi<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0014"><P>Vidjeti gore navedenu (bilješka 13.) odluku OHIM‑a u predmetu R 690/2007‑3, t. 28. i sljedeće točke, osobito t. 35. i 36. Odbacivanje kriterija <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0031" REF.END="QE0031"/>alternativnih oblika<QUOT.END REF.START="QS0031" CODE="201D" ID="QE0031"/> izričito je potvrđeno u direktivama EUIPO‑a o ispitivanju zahtjeva za proglašavanje registriranih dizajna Zajednice ništavima, verzija od <DATE ISO="20170201">1. veljače 2017.</DATE>, str. 30., t. 5.3.3, u kojoj se osobito navodi odluka trećeg žalbenog vijeća OHIM‑a od <DATE ISO="20160127">27. siječnja 2016.</DATE>, u spojenim predmetima R 1517/2014‑3 i R 2114/2014‑3, takozvani <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0032" REF.END="QE0032"/>Hoses<QUOT.END REF.START="QS0032" CODE="201D" ID="QE0032"/> (<QUOT.START CODE="201E" ID="QS0033" REF.END="QE0033"/>Nemetalne savitljive cijevi<QUOT.END REF.START="QS0033" CODE="201D" ID="QE0033"/>) (vidjeti točku 65.). Razvoj koji je pratio Barber Giner, T., <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0034" REF.END="QE0034"/>Estética y funcionalidad: alcance de la prohibición del diseño funcional en la legislación nacional y comunitaria<QUOT.END REF.START="QS0034" CODE="201D" ID="QE0034"/>, <HT TYPE="ITALIC">Diario La Ley</HT>, br. 8422, sv. XXXV., <DATE ISO="20141117">17. studenoga 2014.</DATE>, str. 768. do 770., kao i Brancusi, L., <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0035" REF.END="QE0035"/>Design determined by the product’s technical function: arguments for an autonomous test<QUOT.END REF.START="QS0035" CODE="201D" ID="QE0035"/>, <HT TYPE="ITALIC">E. I. P. R</HT>., 2016., sv. 38. (1), str. 25. i sljedeće stranice.</P></NOTE>. Čini se da je sudska praksa pratila sličan trend, osobito u Francuskoj<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0015"><P>Vidjeti osobito Greffe, F. i Greffe, P., <HT TYPE="ITALIC">Traité des dessins et des modèles – France, Union européenne, Suisse, continent américain</HT>, LexisNexis, Pariz, 9. izdanje, 2014., t. 155. do 186., kao i Raynard, J., Py, E., i Tréfigny, P., <HT TYPE="ITALIC">Droit de la propriété industrielle</HT>, LexisNexis, Pariz, 2016., t. 534. do 536.</P></NOTE> i u Ujedinjenom Kraljevstvu<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0016"><P>Vlada Ujedinjene Kraljevine tvrdi da trenutačno stanje pozitivnog prava odgovara gore navedenoj (bilješka 13.) odluci OHIM‑a u predmetu R 690/2007‑3, koja se odnosi na presudu High Court of Justice (England &amp; Wales) (Visoki sud, Engleska i Wales, Ujedinjena Kraljevina), u predmetu Dyson Ltd/Vax (2010.) EWHC 1923 (Pat), t. 23. do 31.</P></NOTE>. U ovom su predmetu društvo CeramTec, vlada Helenske Republike i vlada Ujedinjene Kraljevine, kao i Komisija<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0017"><P>Komisija smatra da ipak treba uzeti u obzir postojanje alternativnih dizajna, među ostalim pokazateljima estetske vrijednosti oblika koje treba ocijeniti sud pred kojim se vodi postupak. Vidjeti i točku 64. ovog mišljenja.</P></NOTE>, podržali tu teoriju. Takvo je i moje stajalište zbog razloga koji slijede u nastavku.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="3"><TITLE><TI><NP><NO.P><HT TYPE="ITALIC">2.</HT></NO.P><TXT><HT TYPE="ITALIC">Temelji predloženog tumačenja</HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0023"><NO.P>23.</NO.P><TXT>Prije svega može se utvrditi da, suprotno tvrdnjama društva DOCERAM, <HT TYPE="ITALIC">tekst</HT> odredbi Uredbe br. 6/2002 ne sadržava izravno korisne upute kako odgovoriti na prvo prethodno pitanje, s obzirom na to da pojam <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0036" REF.END="QE0036"/>obilježja izgleda proizvoda […] isključivo uvjetovana njegovom tehničkom funkcijom<QUOT.END REF.START="QS0036" CODE="201D" ID="QE0036"/>, koji se nalazi u njezinu članku 8. stavku 1., tamo nije definiran i da se tim člankom ne predviđa nikakav kriterij za ocjenu. Konkretno, uopće se ne navodi kriterij nepostojanja alternativnih dizajna predmetnog proizvoda koji zagovaraju pobornici teorije raznovrsnosti oblika.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0024"><NO.P>24.</NO.P><TXT>U skladu s ustaljenom sudskom praksom Suda, iz zahtjeva za ujednačenu primjenu prava Unije proizlazi da, ako se aktom Unije ne upućuje na pravo država članica kako bi se definirao određeni pojam, kao što je ovdje slučaj, taj pojam treba tumačiti autonomno, što Sud želi postići uzimajući u obzir opću strukturu, ciljeve i kontekst nastanka predmetnih propisa<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0018"><P>Vidjeti osobito presude od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20170309">9. ožujka 2017.</DATE>, <NAME.CASE>Pula Parking</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑551/15</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2017:193">EU:C:2017:193</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0042">42.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>), kao i od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20170907">7. rujna 2017.</DATE>, <NAME.CASE>Schottelius</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑247/16</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2017:638">EU:C:2017:638</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0031">31.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>).</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0025"><NO.P>25.</NO.P><TXT>Kada je riječ o <HT TYPE="ITALIC">općoj strukturi</HT> Uredbe br. 6/2002, napominjem da uvodna izjava 10. te uredbe pruža zanimljivo, ali ograničeno objašnjenje smisla koji treba dati njezinu članku 8. stavku 1. navodeći da <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0037" REF.END="QE0037"/>[t]ehnološke inovacije ne bi trebale biti sputavane zaštit[om] dizajna obilježjima koja su isključivo uvjetovana tehničkom funkcijom. Podrazumijeva se da to ne znači kako dizajn mora imati estetsku vrijednost<QUOT.END REF.START="QS0037" CODE="201D" ID="QE0037"/>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0026"><NO.P>26.</NO.P><TXT>Naknadno ću spomenuti implikacije prvog dijela te rečenice navedene uvodne izjave na temelju ciljeva iz članka 8. stavka 1.<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0019"><P>Vidjeti točku 38. i sljedeće točke ovog mišljenja.</P></NOTE>. Što se tiče drugog dijela te rečenice<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0020"><P>Pojašnjavam da je izraz koji se nalazi na kraju predmetne rečenice u navedenoj uvodnoj izjavi 10. u verziji na francuskom jeziku, koji je izvorni jezik ovog mišljenja, dio druge rečenice u verziji na njemačkom jeziku na koju upućuje sud koji je uputio zahtjev.</P></NOTE>, sud koji je uputio zahtjev navodi da protivnici teorije uzročne veze ističu da je ta teorija, čiji je cilj razdvojiti isključivo tehnička obilježja proizvoda od ukrasnih obilježja, proturječna pravilu u skladu s kojim dizajn ne mora imati estetsku vrijednost da bi ga se moglo zaštititi.</TXT></NP.ECR><?PAGE NO="7"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0027"><NO.P>27.</NO.P><TXT>Točno je da se takav zahtjev izričito ni ne navodi u člancima 4. do 6. Uredbe br. 6/2002 u kojima se utvrđuju uvjeti o kojima ovisi zaštita dizajnâ Zajednice. S tog gledišta, prvom rečenicom <HT TYPE="ITALIC">in fine</HT> uvodne izjave 10. te uredbe pojašnjava se da na temelju razloga za odbijanje predviđenog njezinim člankom 8. stavkom 1. ne treba zaključiti da samo oblici koji imaju estetsku vrijednost mogu imati pravo na zaštitu na temelju dizajnâ. Prema mojem mišljenju, izraz <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0038" REF.END="QE0038"/>to ne znači kako dizajn mora imati estetsku vrijednost<QUOT.END REF.START="QS0038" CODE="201D" ID="QE0038"/> isključivo znači da estetski aspekt predmetnog proizvoda nije neophodan da bi ga se moglo zaštititi.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0028"><NO.P>28.</NO.P><TXT>Kao i društvo CeramTec, vlada Helenske Republike i vlada Ujedinjene Kraljevine, smatram da je pogrešno na temelju toga zaključiti, čak i ako estetska vrijednost predmetnog proizvoda nije odlučujući kriterij za ocjenu kojim se priznaje takva zaštita, da se dizajnom Zajednice ne nastoji zaštititi vizualni izgled proizvoda. Naime, kao što je OHIM, koji je postao EUIPO, istaknuo<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0021"><P>Vidjeti gore navedenu (bilješka 13.) odluku OHIM‑a u predmetu R 690/2007‑3, t. 34.</P></NOTE>, jasno proizlazi, s jedne strane, iz definicije pojma <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0039" REF.END="QE0039"/>dizajn<QUOT.END REF.START="QS0039" CODE="201D" ID="QE0039"/> iz članka 3. točke (a) Uredbe br. 6/2002 koja se izričito odnosi na <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0040" REF.END="QE0040"/>izgled<QUOT.END REF.START="QS0040" CODE="201D" ID="QE0040"/> proizvoda<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0022"><P><QUOT.START CODE="201E" ID="QS0041" REF.END="QE0041"/>Dizajn<QUOT.END REF.START="QS0041" CODE="201D" ID="QE0041"/> je u tom članku definiran kao <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0042" REF.END="QE0042"/>vanjski izgled proizvoda u cijelosti ili dijela proizvoda koji proizlazi iz njegovih obilježja, posebno crta, obrisa, boja, oblika, teksture i/ili materijala samoga proizvoda i/ili njegove ornamentacije<QUOT.END REF.START="QS0042" CODE="201D" ID="QE0042"/>.</P></NOTE>, i, s druge strane, iz zahtjeva o vidljivosti koji se navode u njezinu članku 4. stavku 2.<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0023"><P>Vidjeti citat u točki 5. ovog mišljenja.</P></NOTE> i u uvodnoj izjavi 12.<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0024"><P>U skladu s tom uvodnom izjavom 12., <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0043" REF.END="QE0043"/>[z]aštita ne smije biti proširena na one sastavne dijelove proizvoda koji nisu vidljivi za vrijeme njegove uobičajene uporabe, niti na ona obilježja takvog dijela koja nisu vidljiva nakon što je ugrađen […]<QUOT.END REF.START="QS0043" CODE="201D" ID="QE0043"/>.</P></NOTE>, da je ispitivanje vanjskog izgleda, bez obzira na njegovu konkretnu vrijednost<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0025"><P>Vlada Ujedinjene Kraljevine također je upotrijebila pojam <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0044" REF.END="QE0044"/>vrijednost<QUOT.END REF.START="QS0044" CODE="201D" ID="QE0044"/>, uz pojašnjenje da se on ne nalazi u Uredbi br. 6/2002, kako bi, kao u predmetnom slučaju, uputila na pitanje je li dizajn zaista učinio proizvod privlačnijim zbog njegova izgleda.</P></NOTE>, odlučujuće za stjecanje prava zajamčenih dizajnom Zajednice<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0026"><P>Vidjeti u tom smislu presudu od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20170921">21. rujna 2017.</DATE>, <NAME.CASE>Easy Sanitary Solutions – EUIPO/Group Nivelles</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑361/15 P i C‑405/15 P</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2017:720">EU:C:2017:720</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0062">62.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR> i sljedeće točke).</P></NOTE>. Dodajem da se i u članku 10. stavku 1. te uredbe naglasak stavlja na vizualni aspekt kojim se zahtijeva da se predmetni proizvod treba razlikovati od prethodnih dizajna koji su zaštićeni<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0027"><P>U skladu s navedenim stavkom 1. <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0045" REF.END="QE0045"/>[o]pseg zaštite priznat dizajnom Zajednice uključuje bilo koji dizajn koji na upućenog korisnika ne ostavlja drugačiji ukupni dojam<QUOT.END REF.START="QS0045" CODE="201D" ID="QE0045"/>.</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0029"><NO.P>29.</NO.P><TXT>Stoga je, prema mojem mišljenju, tekst uvodne izjave 10. Uredbe br. 6/2002 u skladu s tumačenjem njezina članka 8. stavka 1. na način da se ne odnosi na slučajeve u kojima su predmetna obilježja jedino sredstvo za ispunjavanje tehničke funkcije proizvoda, nego na slučajeve u kojima je potreba za postizanjem te funkcije jedini čimbenik kojim se objašnjava odabir navedenih obilježja. Drugim riječima, prema mojem se mišljenju treba smatrati da su obilježja izgleda proizvoda isključivo uvjetovana ciljem da se pronađe određeno tehničko rješenje te da su slijedom toga potonja obilježja obuhvaćena isključenjem iz članka 8. stavka 1. kada je očito da obilježja druge vrste, konkretnije vizualna obilježja, nisu imala nikakvu ulogu u odabiru predmetnog dizajna. Ključno je pitanje dokle sežu ograničenja oblika koja nameće tehnička funkcija proizvoda, a gdje počinje slobodna volja njegova dizajnera<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0028"><P>Konkretnije, tehničkom funkcijom može se, na primjer, nastojati osigurati bolje prianjanje, ergonomičnost, udobnost, učinkovitost ili sigurnost, za razliku od stvaranja ukrasnih, dekorativnih, estetskih ili maštovitih oblika (vidjeti Cohen, D., <HT TYPE="ITALIC">Le droit des dessins et modèles, Droit communautaire, droit international, droit français et autres droits étrangers</HT>, Economica, Pariz, 2. izdanje, 2004., t. 65., kao i Greffe, F. i Greffe, P., <HT TYPE="ITALIC">op. cit</HT>. bilješka 15., t. 159.).</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0030"><NO.P>30.</NO.P><TXT>Činjenično utvrđenje da je riječ o odredbi o odstupanju, iz čega proizlazi da bi ju, prema mišljenju suda koji je uputio zahtjev, trebalo usko tumačiti, ne dovodi u pitanje moju analizu. Naime, to razmatranje ne bi moglo samo po sebi dovesti do prihvaćanja jednog kriterija, u ovom slučaju kriterija raznovrsnosti oblika, kojim se doduše dodatno ograničavaju slučajevi u kojima se može primijeniti isključenje<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0029"><P>Vidjeti točku 19. <HT TYPE="ITALIC">in fine</HT> ovog mišljenja.</P></NOTE>, ali koji nema očiti pravni temelj ni u samom tekstu Uredbe br. 6/2002 ni u njezinim izvorima ili ciljevima kako ih je odredio zakonodavac Unije.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0031"><NO.P>31.</NO.P><TXT>Prema mojem mišljenju, tumačenje koje predlažem potkrijepljeno je studijom o <HT TYPE="ITALIC">nastanku</HT> Uredbe br. 6/2002 i konkretnije o nastanku njezina članka 8. stavka 1.</TXT></NP.ECR><?PAGE NO="8"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0032"><NO.P>32.</NO.P><TXT>Društvo CeramTec tvrdi da se kriterij raznovrsnosti oblika ne može primijeniti jer prijedlog da se potonji kriterij uvede u propise Unije nije prihvaćen. Vlada Helenske Republike također iznosi niz argumenata u vezi s pripremnim aktima te uredbe.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0033"><NO.P>33.</NO.P><TXT>U tom pogledu, ističem da je Komisija, u svojoj zelenoj knjizi o zaštiti dizajna iz 1991., objasnila činjenicu da je zaštita isključena za obilježja isključivo uvjetovana tehničkom funkcijom predmetnog proizvoda, pravilo koje već postoji u velikoj većini država članica<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0030"><P>O određenim ranijim nacionalnim sustavima vidjeti osobito Mouncif‑Moungache, M., <HT TYPE="ITALIC">Les dessins et modèles en droit de l’Union européenne</HT>, Thèse, Bruylant, Bruxelles, 2012., str. 121. i sljedeće stranice.</P></NOTE>, u napomenama u čijem se sadržaju, čini mi se, stajalište prema teoriji raznovrsnosti oblika i teoriji uzročne veze mijenja, a teorije se redom odnose, prema mojem mišljenju, na nepostojanje alternativnih dizajna u pogledu konačnog oblika navedenog proizvoda i na nedostatak kreativnog doprinosa dizajnera u razvoja tog proizvoda<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0031"><P>Radni dokument objavljen u lipnju 1991. (III/F/5131/91‑FR), str. 65., t. 5.4.6: <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0046" REF.END="QE0046"/><HT TYPE="ITALIC">Ako</HT> se tehnički učinak može postići <HT TYPE="ITALIC">isključivo određenim oblikom</HT>, dizajn se ne može zaštititi. Suprotno tomu, <HT TYPE="ITALIC">ako dizajner može birati između više oblika</HT> kako bi postigao traženi tehnički učinak, predmetna obilježja imaju pravo na zaštitu. Isključenje shvaćeno na taj način […] točno odgovara dihotomiji ideja/izraz koja je predviđena zakonodavstvom o autorskim pravima. To <HT TYPE="ITALIC">zapravo</HT> znači da <HT TYPE="ITALIC">u nedostatku izbora</HT> pri oblikovanju proizvoda s ciljem postizanja određenog učinka, <HT TYPE="ITALIC">nema mjesta ikakvoj osobnoj kreativnosti</HT> te se, slijedom toga, nema što zaštititi<QUOT.END REF.START="QS0046" CODE="201D" ID="QE0046"/> (moje isticanje).</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0034"><NO.P>34.</NO.P><TXT>U prvotnom prijedlogu Komisije iz 1993., na temelju kojeg je donesena Uredba br. 6/2002, članak 9. stavak 1. (koji je postao članak 8. stavak 1. te uredbe) naslovljen je <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0047" REF.END="QE0047"/>Neproizvoljni tehnički dizajni […]<QUOT.END REF.START="QS0047" CODE="201D" ID="QE0047"/> i glasi kako slijedi: <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0048" REF.END="QE0048"/>Dizajn čija tehnička funkcija ne ostavlja nikakvu slobodu u pogledu proizvoljnih obilježja izgleda proizvoda ne može se zaštititi kao dizajn Zajednice<QUOT.END REF.START="QS0048" CODE="201D" ID="QE0048"/><NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0032"><P>Vidjeti Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od <DATE ISO="19931203">3. prosinca 1993.</DATE> o dizajnu Zajednice (COM(93) 342 <HT TYPE="ITALIC">final</HT>, str. 70.). Gospodarski i socijalni odbor doveo je u pitanje upotrebu pojma <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0049" REF.END="QE0049"/>proizvoljan<QUOT.END REF.START="QS0049" CODE="201D" ID="QE0049"/> (vidjeti mišljenje od <DATE ISO="19950222">22. veljače 1995.</DATE>, <REF.DOC.OJ COLL="C" NO.OJ="110" PAGE.FIRST="14" DATE.PUB="1995">SL 1995., C 110, str. 14</REF.DOC.OJ>., t. 5.7.).</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0035"><NO.P>35.</NO.P><TXT>U obrazloženju tog Prijedloga Uredbe<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0033"><P>U skladu s točkom 8.2. obrazloženja (COM(93) 342 <HT TYPE="ITALIC">final</HT>, str. 9.), <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0050" REF.END="QE0050"/>[d]izajni su obilježja izgleda proizvoda koja ljudska osjetila mogu prepoznati. Kriterij estetske vrijednosti ne uzima se u obzir. Dizajni koji imaju estetsku i funkcionalnu vrijednost jednako se mogu zaštititi. Međutim, obilježja uvjetovana tehničkom funkcijom proizvoda koja ne ostavljaju nikakvu slobodu pri oblikovanju proizvoljnih elemenata ne mogu se zaštititi […]<QUOT.END REF.START="QS0050" CODE="201D" ID="QE0050"/>.</P></NOTE> i u komentaru njegova članka 9. stavka 1.<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0034"><P>U skladu s komentarom te odredbe, <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0051" REF.END="QE0051"/>[u] uredbi se ne radi razlika između dizajna koji imaju estetsku i funkcionalnu vrijednost; mogu se zaštititi na isti način. U izvanrednim slučajevima, oblik slijedi funkciju bez mogućnosti izmjene. U ovom slučaju dizajner ne može tvrditi da je rezultat plod njegove osobne kreativnosti. Dizajn stoga nema individualni karakter te ne ostvaruje pravo na zaštitu. […] U odredbi se stoga zaštita isključuje samo ako ne postoji nikakva sloboda pri odabiru proizvoljnih elemenata<QUOT.END REF.START="QS0051" CODE="201D" ID="QE0051"/> (COM(93) 342 <HT TYPE="ITALIC">final</HT>, str. 18.).</P></NOTE> najprije se pojašnjava da estetski aspekt proizvoda nije sam po sebi odlučujući, s obzirom na to da se dizajni kojima se želi postići određen izgled i dizajni koji imaju određenu funkciju mogu zaštititi na isti način. Usto, u tim se ulomcima ističe da se zaštita na temelju dizajna Zajednice ne priznaje samo u rijetkim slučajevima kada <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0052" REF.END="QE0052"/>oblik slijedi funkciju bez mogućnosti promjena<QUOT.END REF.START="QS0052" CODE="201D" ID="QE0052"/> jer dizajner tada nema <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0053" REF.END="QE0053"/>nikakvu slobodu<QUOT.END REF.START="QS0053" CODE="201D" ID="QE0053"/> pri oblikovanju proizvoda i <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0054" REF.END="QE0054"/>[stoga] ne može tvrditi da je rezultat plod njegove osobne kreativnosti<QUOT.END REF.START="QS0054" CODE="201D" ID="QE0054"/> te da taj dizajn ima <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0055" REF.END="QE0055"/>individualni karakter<QUOT.END REF.START="QS0055" CODE="201D" ID="QE0055"/><NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0035"><P>Isto tako, uvodna izjava 9. navedenoga prijedloga odnosi se na <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0056" REF.END="QE0056"/>dizajne proizvedene kao odgovor na funkcionalni zahtjev koji dizajneru ne ostavlja nikakvu mogućnost da u dizajn uključi različita ili proizvoljna obilježja<QUOT.END REF.START="QS0056" CODE="201D" ID="QE0056"/> (str. 63.), a u komentaru njegova članka 27. stavka 1. navodi se <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0057" REF.END="QE0057"/>slučaj u kojem razlikovna obilježja dizajna nemaju pravo na zaštitu jer su u potpunosti uvjetovana tehničkom funkcijom koja ne ostavlja nikakvu slobodu da se osmisli proizvoljni dizajn<QUOT.END REF.START="QS0057" CODE="201D" ID="QE0057"/> (str. 27.).</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><?PAGE NO="9"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0036"><NO.P>36.</NO.P><TXT>Osim toga, iz izmijenjenog prijedloga iz 1999.<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0036"><P>Vidjeti izmijenjeni Prijedlog Uredbe Vijeća (EZ) od <DATE ISO="19990621">21. lipnja 1999.</DATE> o dizajnu Zajednice (COM(1999) 310 <HT TYPE="ITALIC">final</HT>), razmatranja u pogledu članka 9.</P></NOTE> proizlazi da je trenutačni tekst članka 8. stavka 1. Uredbe br. 6/2002 usklađen s tekstom članka 7. stavka 1. Direktive 98/71/EZ o pravnoj zaštiti dizajna<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0037"><P>Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća od <DATE ISO="19981013">13. listopada 1998.</DATE> (<REF.DOC.OJ COLL="L" NO.OJ="289" PAGE.FIRST="28" DATE.PUB="1998">SL 1998., L 289, str. 28</REF.DOC.OJ>.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 13., svezak 44., str. 49.).</P></NOTE> čiji je cilj uskladiti zakonodavstava država članica koja se primjenjuju u tom području<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0038"><P>Zakonodavstva čiji su učinci ograničeni na državno područje predmetne države članice, za razliku od sustava uspostavljenog Uredbom br. 6/2002 (vidjeti uvodne izjave 1. do 6. te uredbe).</P></NOTE>. Međutim, pripremnim aktima Direktive 98/71 potvrđuje se da se nepostojanje slobodne volje dizajnera pri oblikovanju proizvoda i činjenica da je izabrani oblik isključivo uvjetovan tehničkom funkcijom od početka smatraju odlučujućim čimbenicima za odbijanje zaštite u prvotnom prijedlogu te direktive iz 1993.<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0039"><P>Članak 7. stavak 1. tog prvotnog prijedloga te Direktive od <DATE ISO="19931203">3. prosinca 1993.</DATE> (COM(93) 344 <HT TYPE="ITALIC">final</HT>), glasi kako slijedi: „Pravo na dizajn ne postoji ako postizanje tehničke funkcije ne ostavlja nikakvu slobodu u pogledu proizvoljnih obilježja izgleda proizvoda„ i u skladu s njegovim obrazloženjem, <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0058" REF.END="QE0058"/>tržišno natjecanje poticat će se u sektorima u kojima se dizajnima neće priznati pravo na zaštitu, na primjer, zato što nužnost da proizvod ispuni određenu tehničku funkciju dizajneru ne ostavlja nikakvu slobodu<QUOT.END REF.START="QS0058" CODE="201D" ID="QE0058"/> (vidjeti str. 14. i str. 23.).</P></NOTE> i u izmijenjenom prijedlogu iz 1996.<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0040"><P>Vidjeti u izmijenjenom Prijedlogu direktive od <DATE ISO="19960221">21. veljače 1996.</DATE> (COM(96) 66 <HT TYPE="ITALIC">final</HT>) komentar članka 7. stavka 1. u kojem se navodi da <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0059" REF.END="QE0059"/>[i]ako se pitanje ima li dizajn estetsku vrijednost nije uzelo u obzir kako bi se odredilo ispunjava li uvjete za zaštitu utvrđene u prijedlogu, neki su smatrali da je potrebno dodati odredbu kojom se predviđa da se zaštita ne treba dodijeliti u iznimno rijetkim slučajevima u kojima je oblik uvjetovan funkcijom. Komisija je smatrala da je potreban jasniji navod, osobito uzimajući u obzir prijedlog izmjena stavka 2.<QUOT.END REF.START="QS0059" CODE="201D" ID="QE0059"/> (str. 8.). Navedeni članak 7. stavak 1. sada se odnosi na izraz <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0060" REF.END="QE0060"/>obilježja izgleda proizvoda koja su isključivo uvjetovana njegovom tehničkom funkcijom<QUOT.END REF.START="QS0060" CODE="201D" ID="QE0060"/> koji je preuzet u članku 8. stavku 1. Uredbe br. 6/2002.</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0037"><NO.P>37.</NO.P><TXT>Smatram da nijedan kriterij koji je sličan kriteriju postojanja alternativnih dizajna ili raznovrsnosti oblika nije usvojen u nacrtima gore navedenih tekstova, nego se prednost ipak dala kriteriju uzročne veze. Naime, uopće se nije zahtijevalo da predmetno obilježje bude <HT TYPE="ITALIC">jedino sredstvo</HT> na temelju kojeg se tražena tehnička funkcija može postići. Kako je predviđeno člankom 8. stavkom 1. Uredbe br. 6/2002, glavni razlog isključenja je nepostojanje kreativnog rada dizajnera na izgledu proizvoda, s obzirom na to da samo vrijednost koja je rezultat samostalnog intelektualnog napora navedene funkcije opravdava zaštitu na temelju dizajnâ. Čini se da je EUIPO u svojoj praksi odlučivanja nedavno također bio sklon isticati pitanje je li dizajner imao određenu slobodu u razvoju predmetnog proizvoda<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0041"><P>Vidjeti Brancusi, L., <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0061" REF.END="QE0061"/>Article 8 CDR<QUOT.END REF.START="QS0061" CODE="201D" ID="QE0061"/>, <HT TYPE="ITALIC">op. cit</HT>. bilješka 12., str. 140., t. 47., kao i potonji pristup koji je kvalificiran kao <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0062" REF.END="QE0062"/>fleksibilniji<QUOT.END REF.START="QS0062" CODE="201D" ID="QE0062"/> te naveden u izvješću studije od <DATE ISO="20160603">3. lipnja 2016.</DATE> provedene na zahtjev Komisije, <HT TYPE="ITALIC">Legal review on industrial design protection in Europe</HT>, str. 89., 91. i 92.</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0038"><NO.P>38.</NO.P><TXT>Što se tiče <HT TYPE="ITALIC">ciljeva</HT> koji se nastoje postići navedenom uredbom, i konkretnije njezinim člankom 8. stavkom 1., stranke ne osporavaju, a uostalom ni ja, da se tom odredbom ponajprije nastoji spriječiti da se isključivo tehnička obilježja proizvoda mogu <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0063" REF.END="QE0063"/>monopoliz[irati]<QUOT.END REF.START="QS0063" CODE="201D" ID="QE0063"/><NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0042"><P>U skladu s točkom 8.2. obrazloženja prvotnog prijedloga (COM(93) 342 <HT TYPE="ITALIC">final</HT>, str. 9.), <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0064" REF.END="QE0064"/>[…] obilježja uvjetovana tehničkom funkcijom proizvoda […] ne mogu se zaštititi, a da se pritom zaštitom dizajna ne monopoliziraju tehničke funkcije<QUOT.END REF.START="QS0064" CODE="201D" ID="QE0064"/>.</P></NOTE> zaštitom potonjih obilježja kao dizajnom Zajednice<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0043"><P>Napominjem da sličan cilj ima <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0065" REF.END="QE0065"/>klauzula o popravku<QUOT.END REF.START="QS0065" CODE="201D" ID="QE0065"/> iz članka 110. stavka 1. Uredbe br. 6/2002 čiji se prvotni sadržaj odnosio na slučajeve u kojima <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0066" REF.END="QE0066"/>zaštićeni dizajn ovisi o izgledu<QUOT.END REF.START="QS0066" CODE="201D" ID="QE0066"/> i koji je, međutim, obrisan u zakonodavnim aktima. U tom pogledu vidjeti moje mišljenje u spojenim predmetima <REF.DOC.ECR><NAME.CASE>Acacia i D’Amato</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑397/16 i C‑435/16</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2017:730">EU:C:2017:730</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0038">38.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR> i sljedeće točke).</P></NOTE> te izbjeći da <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0067" REF.END="QE0067"/>[se] tehnološke inovacije sputavaju<QUOT.END REF.START="QS0067" CODE="201D" ID="QE0067"/><NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0044"><P>Vidjeti početak prve rečenice uvodne izjave 10. Uredbe br. 6/2002.</P></NOTE> jer zbog te zaštite drugi gospodarski subjekti imaju na raspolaganju manje tehnoloških rješenja<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0045"><P>U svojim očitovanjima, Komisija pravilno ističe da se isključivanjem obilježja izgleda koja isključivo služe primjeni tehničkog rješenja iz zaštite dizajna jamči slobodno tržišno natjecanje između dobavljača proizvoda koji primjenjuju takvo tehničko rješenje.</P></NOTE>. Neke od briga zakonodavca zapravo su, s jedne strane, uspostavljanje ravnoteže između zaštite inovacije i kreativnosti, te, s druge strane, zaštita poštenog i profitabilnog tržišnog natjecanja između svih poduzetnika sa sjedištem u Zajednici<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0046"><P>Vidjeti odjeljak 9. obrazloženja prvotnog prijedloga (COM(93) 342 <HT TYPE="ITALIC">final</HT>, str. 10.) i uvodnu izjavu 7. Uredbe br. 6/2002.</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><?PAGE NO="10"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0039"><NO.P>39.</NO.P><TXT>Štoviše, iz pripremnih akata Uredbe br. 6/2002 proizlazi da je druga svrha njezina članka 8. stavka 1. odrediti granicu između zakonâ o patentima i zakonâ o dizajnu<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0047"><P>Supostojanje navedenih zakona potvrđeno je u uvodnoj izjavi 31. i članku 96. Uredbe br. 6/2002. Vidjeti i zelenu knjigu o zaštiti dizajna <HT TYPE="ITALIC">op. cit</HT>. bilješka 31., str. 65., t. 5.4.6.1.</P></NOTE>. Naime, ti prvi zakoni trebaju obuhvaćati moguću zaštitu tehničkih inovacija<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0048"><P>U skladu s točkom 8.2. obrazloženja prvotnog prijedloga (COM(93) 342 <HT TYPE="ITALIC">final</HT>, str. 9.), <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0068" REF.END="QE0068"/>[…] obilježja uvjetovana tehničkom funkcijom proizvoda […] eventualno se mogu zaštititi patentnim zakonodavstvom ili zakonodavstvom o uporabnim modelima ako su uvjeti za stjecanje takve zaštite ispunjeni<QUOT.END REF.START="QS0068" CODE="201D" ID="QE0068"/>.</P></NOTE>, ako su uvjeti za dodjeljivanje patenta ispunjeni. Kao što ističe društvo CeramTec, u nekim slučajevima može biti još teže steći patent jer da bi se steklo to pravo vlasništva treba dokazati postojanje inovacije koja odgovara strogim zahtjevima<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0049"><P>Inovacija osobito treba biti nova, rezultat inventivnosti i sposobna za industrijsku primjenu u skladu s člancima 52. do 57. Konvencije o priznavanju europskih patenata, potpisane u Münchenu <DATE ISO="19731005">5. listopada 1973.</DATE> (u daljnjem tekstu: Minhenska konvencija), čiji je tekst dostupan na sljedećoj internetskoj adresi: http://www.epo.org/law‑practice/legal‑texts/html/epc/2013/f/ma1.html.</P></NOTE> i, ono što je manje zanimljivo, jer trajanje dodijeljene zaštite može biti kraće od trajanja zaštite koju jamči dizajn<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0050"><P>Odnosno u načelu 20 godina za europski patent (vidjeti članak 63. Minhenske Konvencije) i do 25 godina za registrirane dizajne Zajednice (vidjeti članak 12. Uredbe br.°6/2002), kao što je slučaj u glavnom postupku.</P></NOTE>. Stoga bi rizik od zaobilaženja odredbi primjenjivih u području patenata trebalo spriječiti uvođenjem zabrane da se tehnička rješenja mogu zaštititi kao dizajni.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0040"><NO.P>40.</NO.P><TXT>Međutim, prema mojem mišljenju, odabirom kriterija, kao što je kriterij raznovrsnosti oblika, kojim se znatno ograničava područje primjene isključenja iz navedenog članka 8. stavka 1.<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0051"><P>Vidjeti točku 19. <HT TYPE="ITALIC">in fine</HT> ovog mišljenja.</P></NOTE>, moglo bi se tu odredbu lišiti svakog korisnog učinka i stoga spriječiti postizanje gore navedenih ciljeva tako da se dopusti preuzimanje oblika isključivo tehničke naravi, ali koji postoje u različitim varijantama<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0052"><P>Vidjeti i prethodno navedenu (bilješka 13.) odluku OHIM‑a u predmetu R 690/2007‑3, t. 28. i 30., kao i Brancusi, L., <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0069" REF.END="QE0069"/>Article 8 CDR<QUOT.END REF.START="QS0069" CODE="201D" ID="QE0069"/>, <HT TYPE="ITALIC">op. cit</HT>. bilješka 12., str. 136. i 137., t. 33.</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0041"><NO.P>41.</NO.P><TXT>Naime, kao i društvo CeramTec te vlada Ujedinjene Kraljevine, smatram da je gotovo uvijek moguće minimalno, ali dovoljno, promijeniti obilježja izgleda proizvoda<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0053"><P>U skladu s člankom 5. stavkom 2. Uredbe br. 6/2002 dizajn se smatra istovjetnim već postojećem dizajnu, te ga se stoga ne može zaštititi, ako se njihova obilježja razlikuju samo u beznačajnim pojedinostima.</P></NOTE>, a da se pritom ne ugrozi tražena tehnička funkcija. Moguće je stoga da se zaštitom dizajna monopolizira više oblika prikladnih za neko tehničko rješenje, odnosno svi ti oblici, čime bi se ugrozile tehnološke inovacije koje se nastoje poticati Uredbom br. 6/2002. Da se kriterij koji zagovara društvo DOCERAM prihvati, samo bi jedan gospodarski subjekt mogao registrirati više različitih oblika proizvoda kao dizajn Zajednice te na taj način ostvariti pravo na ekskluzivnu zaštitu koja je u praksi jednaka zaštiti koju pruža patent, ali pritom ne bi podlijegao ograničenjima koja su s tom zaštitom povezana, nego bi ih stoga mogao zaobići.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0042"><NO.P>42.</NO.P><TXT>U tom pogledu, društvo CeramTec u okviru glavnog postupka tvrdi da bi društvo DOCERAM, zaštitom 17 varijanti oblika nastavaka za centriranje u tri različita osnovna modela, potpuno onemogućilo drugim gospodarskim subjektima na tržištu da se koriste alternativnim oblicima tih proizvoda jer ne postoje drugi tehnički relevantni oblici u području zavarivanja nastavaka pomoću kojih bi proizvod mogao ostaviti drukčiji ukupni dojam, u skladu s člankom 6. stavkom 1. navedene uredbe.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0043"><NO.P>43.</NO.P><TXT>Naposljetku, ističem da je prednost ovdje iznesenog tumačenja činjenica da je u skladu sa <HT TYPE="ITALIC">sudskom praksom</HT> koju je Sud utvrdio <HT TYPE="ITALIC">u području žigova</HT><NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0054"><P>Vidjeti bilješke 59. i 61. ovog mišljenja.</P></NOTE>. Suprotno onome što tvrdi društvo CeramTec, ta se sudska praksa, prema mojem mišljenju, ne može kao takva primijeniti na ovaj predmet, s obzirom na razlike između pravnih sustava Unije u pogledu zaštite žigova i u pogledu zaštite dizajna<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0055"><P>O razlikama između zaštite koju pružaju žigovi i zaštite koju pružaju dizajni, što se tiče njihove naravi, dosega i trajanja, vidjeti mišljenje nezavisnog odvjetnika D. Ruiz‑Jaraba Colomera u predmetu <REF.DOC.ECR><NAME.CASE>Philips</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑299/99</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2001:52">EU:C:2001:52</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0036">36.</REF.NP.ECR> do <REF.NP.ECR REF="NP0038">38.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>).</P></NOTE>. Međutim,<?PAGE NO="11"?> uzimajući u obzir činjenicu da su odredbe slične odredbama članka 8. stavka 1. Uredbe br. 6/2002 dio prvog od tih pravnih sustava<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0056"><P>Vidjeti članak 3. stavak 1. točku (e) drugu alineju Prve Direktive Vijeća 89/104/EEZ od <DATE ISO="19881221">21. prosinca 1988.</DATE> o usklađivanju zakonodavstava država članica o žigovima (<REF.DOC.OJ COLL="L" NO.OJ="040" PAGE.FIRST="1" DATE.PUB="1989">SL 1989., L 40, str. 1</REF.DOC.OJ>.) koji je postao članak 3. stavak 1. točka (e) podtočka ii. Direktive 2008/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od <DATE ISO="20081022">22. listopada 2008.</DATE> (<REF.DOC.OJ COLL="L" NO.OJ="299" PAGE.FIRST="25" DATE.PUB="2008">SL 2008., L 299, str. 25</REF.DOC.OJ>.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 17., svezak 2., str. 149.), kao i članak 7. stavak 1. točku (e) podtočku ii. Uredbe Vijeća (EZ) br. 40/94 od <DATE ISO="19931220">20. prosinca 1993.</DATE> o žigu Zajednice (<REF.DOC.OJ COLL="L" NO.OJ="011" PAGE.FIRST="1" DATE.PUB="1994">SL 1994., L 11, str. 1</REF.DOC.OJ>.) koji je postao članak 7. stavak 1. točka (e) podtočka ii.Uredbe Vijeća (EZ) br. 207/2009 od <DATE ISO="20090226">26. veljače 2009.</DATE> (<REF.DOC.OJ COLL="L" NO.OJ="078" PAGE.FIRST="1" DATE.PUB="2009">SL 2009., L 78, str. 1</REF.DOC.OJ>.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 17., svezak 1., str. 226.).</P></NOTE>, iako njihov tekst nije sasvim jednak<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0057"><P>Odredbe o gore navedenim pravima žigova (vidjeti bilješku 56.) ne odnose se na <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0070" REF.END="QE0070"/>obilježja […] isključivo uvjetovana tehničkom funkcijom [proizvoda]<QUOT.END REF.START="QS0070" CODE="201D" ID="QE0070"/>, nego na <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0071" REF.END="QE0071"/>[njegov] oblik[a] potreb[an] za postizanje nekog tehničkog rezultata<QUOT.END REF.START="QS0071" CODE="201D" ID="QE0071"/>. Nezavisni odvjetnik D. Ruiz‑Jarabo Colomer smatrao je da ta razlika opće nije proizvoljna i da se njome nameće da razina <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0072" REF.END="QE0072"/>funkcionalnosti<QUOT.END REF.START="QS0072" CODE="201D" ID="QE0072"/> mora biti viša kako bi se mogao utvrditi razlog isključenja u području dizajna, s obzirom na to da element koji se u tom pogledu uzima u obzir nije samo nužan, nego i neophodan za postizanje preciznog tehničkog rezultata na način da funkcija uvjetuje oblik. Prema njegovu mišljenju, to znači da funkcionalni dizajn ipak zaslužuje zaštitu ako se dokaže da se ista tehnička funkcija može postići drukčijim oblikom (vidjeti njegovo mišljenje u predmetu <REF.DOC.ECR><NAME.CASE>Philips</NAME.CASE>, <NO.CASE>C‑299/99</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2001:52">EU:C:2001:52</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0034">34.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>). Ne slažem se s tim mišljenjem, s obzirom na to da je pojašnjeno da je izneseno u okviru <HT TYPE="ITALIC">obiter dictum</HT> (vidjeti odluku OHIM‑a u predmetu R 690/2007‑3, gore navedenu bilješku 13., t. 28.) i da Sud nije zauzeo stajalište u pogledu dizajna u presudi od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20020618">18. lipnja 2002.</DATE>, <NAME.CASE>Philips</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑299/99</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2002:377">EU:C:2002:377</NO.ECLI></REF.DOC.ECR>).</P></NOTE>, i s obzirom na odnos između tih dviju kategorija odredbi<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0058"><P>Uredba br. 40/94 o žigu Zajednice poslužila je autorima Uredbe br. 6/2002 kao <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0073" REF.END="QE0073"/>nasljedstvo<QUOT.END REF.START="QS0073" CODE="201D" ID="QE0073"/> i temelj za sastavljanje potonje uredbe (vidjeti Hiance, M., <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0074" REF.END="QE0074"/>Le projet de règlement communautaire sur les dessins et modèles: les enjeux<QUOT.END REF.START="QS0074" CODE="201D" ID="QE0074"/>, <HT TYPE="ITALIC">Revue internationale de la propriété industrielle et artistique</HT>, 2000., br. 201, str. 100.).</P></NOTE>, prema mojem se mišljenju može smatrati primjerenim donijeti odluku na temelju navedene sudske prakse i, eventualno, u ovom slučaju rasuđivati po analogiji.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0044"><NO.P>44.</NO.P><TXT>U tom pogledu, podsjećam da je Sud presudio, u pogledu zaštite koju pružaju žigovi, da je cilj gore navedenih odredbi prava Unije, koje u biti odgovaraju članku 8. stavku 1. Uredbe br. 6/2002, spriječiti da se tom zaštitom njegovom nositelju dâ monopol na tehnička rješenja ili funkcionalna obilježja proizvoda koje bi korisnik mogao tražiti u proizvodima konkurenata<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0059"><P>Što se tiče članka 3. stavka 1. točke (e) Direktive 2008/95, vidjeti osobito presudu od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20150916">16. rujna 2015.</DATE>, <NAME.CASE>Société des Produits Nestlé</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑215/14</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2015:604">EU:C:2015:604</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0044">44.</REF.NP.ECR>, <REF.NP.ECR REF="NP0045">45.</REF.NP.ECR> i <REF.NP.ECR REF="NP0055">55.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>), i, što se tiče članka 7. stavka 1. točke (e) podtočke ii. Uredbe br. 40/94, presudu od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20161110">10. studenoga 2016.</DATE>, <NAME.CASE>Simba Toys/EUIPO</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑30/15 P</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2016:849">EU:C:2016:849</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0039">39.</REF.NP.ECR> i <REF.NP.ECR REF="NP0053">53.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>).</P></NOTE>. Kao što sam gore naveo<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0060"><P>Vidjeti točku 38. i sljedeće točke ovog mišljenja.</P></NOTE>, čini mi se da je to i razlog zbog kojeg je isključena zaštita na temelju prava na dizajn Zajednice u okolnostima predviđenima navedenim člankom 8. stavkom 1.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0045"><NO.P>45.</NO.P><TXT>Međutim, iz različitih presuda Suda u području žigova proizlazi da se <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0075" REF.END="QE0075"/>znak koji se sastoji isključivo od oblika proizvoda ne može registrirati na temelju [već tumačenih odredbi] ako se dokaže da se bitna funkcionalna obilježja tog oblika mogu pripisati isključivo tehničkom rezultatu<QUOT.END REF.START="QS0075" CODE="201D" ID="QE0075"/>. Sud je pojasnio da se <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0076" REF.END="QE0076"/>dokazom o postojanju drugih oblika kojima se omogućuje postizanje istog tehničkog rezultata ne može odbaciti razlog za odbijanje […] registracije<QUOT.END REF.START="QS0076" CODE="201D" ID="QE0076"/> <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0077" REF.END="QE0077"/>oblika proizvoda potrebnog za postizanje nekog tehničkog rezultata<QUOT.END REF.START="QS0077" CODE="201D" ID="QE0077"/> kao žiga, kao što je utvrđeno u navedenim odredbama. Sud je temeljio to odbacivanje teorije raznovrsnosti oblika, koje je, prema mojem mišljenju, implicitno, ali jasno, osobito na utvrđenju da odbijanje registracije nije uvjetovano time da je predmetni oblik jedini kojim se omogućuje postizanje ciljanog tehničkog rezultata i na napomeni da bi za konkurente nositelja žiga veliki broj alternativnih oblika postao neupotrebljiv kada bi se takav kriterij smatrao odlučujućim<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0061"><P>Vidjeti što se tiče članka 3. stavka 1. točke (e) druge alineje Direktive 89/104, presudu od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20020618">18. lipnja 2002.</DATE>, <NAME.CASE>Philips</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑299/99</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2002:377">EU:C:2002:377</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0081">81.</REF.NP.ECR> do <REF.NP.ECR REF="NP0084">84.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>); što se tiče članka 3. stavka 1. točke (e) Direktive 2008/95, presudu od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20150916">16. rujna 2015.</DATE>, <NAME.CASE>Société des Produits Nestlé</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑215/14</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2015:604">EU:C:2015:604</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0056">56.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>), kao i, što se tiče članka 7. stavka 1. točke (e) podtočke ii. Uredbe br.°40/94, presudu od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20100914">14. rujna 2010.</DATE>, <NAME.CASE>Lego Juris/OHIM</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑48/09 P</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2010:516">EU:C:2010:516</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0053">53.</REF.NP.ECR> do <REF.NP.ECR REF="NP0058">58.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>).</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0046"><NO.P>46.</NO.P><TXT>Smatram da su ta razmatranja relevantna i u ovom predmetu, s obzirom da se ni u ovom području ne može prihvatiti da se dizajni Zajednice udalje od svojeg cilja kako bi pružili zaštitu isključivo tehničkim obilježjima proizvoda<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0062"><P>U prilog analogiji sa stajalištem koje je Sud zauzeo u pogledu žigova, vidjeti osobito Greffe, F. i Greffe, P., <HT TYPE="ITALIC">op. cit</HT>. bilješka 15., t. 182. i 183., kao i Raynard, J., Py, E. i Tréfigny, P., <HT TYPE="ITALIC">op. cit</HT>. bilješka 15., t. 536.</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0047"><NO.P>47.</NO.P><TXT>Slijedom toga, prema mojem mišljenju, na prvo prethodno pitanje treba odgovoriti potvrdno te stoga odbaciti tezu kojom se predlaže zadržavanje takozvanog kriterija <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0078" REF.END="QE0078"/>raznovrsnosti oblika<QUOT.END REF.START="QS0078" CODE="201D" ID="QE0078"/>. Konkretnije, smatram da članak 8. stavak 1. Uredbe br. 6/2002 treba tumačiti na način da ne valja, kako bi se odredilo jesu li obilježja izgleda proizvoda isključivo uvjetovana njegovom tehničkom<?PAGE NO="12"?> funkcijom, pozvati se samo na nepostojanje alternativnih oblika kojima se može ispuniti ta ista funkcija, nego treba utvrditi da je traženje određene tehničke funkcije jedini čimbenik kojim se nameće izbor predmetnog dizajna i da stoga, u tom pogledu, kreativnost nije odigrala nikakvu ulogu u dizajnerovom radu.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0048"><NO.P>48.</NO.P><TXT>Povezano s tako predloženim tumačenjem, sud koji je uputio zahtjev upućuje druga pitanja koja se tiču konkretne provedbe pravila iz navedenog članka 8. stavka 1., odnosno pitanja koja se odnose na drugo prethodno pitanje.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="2"><TITLE><TI><NP><NO.P><HT TYPE="ITALIC"><HT TYPE="BOLD">B.</HT></HT></NO.P><TXT><HT TYPE="BOLD"><HT TYPE="ITALIC">Relevantni elementi ocjene u svrhu primjene članka 8. stavka 1. Uredbe br. 6/2002 (drugo pitanje)</HT></HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0049"><NO.P>49.</NO.P><TXT>Drugo prethodno pitanje postavljeno je podredno, u slučaju da Sud, kao što predlažem, odgovori na prvo pitanje na način da je relevantna metoda, u svrhu primjene isključenja iz članka 8. stavka 1. Uredbe br. 6/2002, provjeriti mogu li se obilježja izgleda predmetnog proizvoda pripisati isključivo traženoj tehničkoj funkciji, a ne utvrditi nepostojanje alternativnih dizajna kojima se također može ispuniti ta funkcija.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0050"><NO.P>50.</NO.P><TXT>Kao prvo, tim pitanjem sud koji je uputio zahtjev pita s kojeg gledišta valja ocijeniti jesu li različita obilježja izgleda proizvoda izabrana isključivo zbog tehničke funkcionalnosti i, kao drugo, kako u slučajevima u kojima bi trebalo preuzeti ulogu <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0079" REF.END="QE0079"/>objektivnog promatrača<QUOT.END REF.START="QS0079" CODE="201D" ID="QE0079"/> definirati potonji pojam.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0051"><NO.P>51.</NO.P><TXT>Navedeni sud iznosi da je u presudi koja je pred njim pobijana, Landgericht Düsseldorf (Zemaljski sud u Düsseldorfu) smatrao da treba objektivno provesti navedenu ocjenu i da osobna volja dizajnera predmetnog dizajna nije važna, osim eventualno kao pokazatelj u određivanju bi li objektivni promatrač, na temelju razumnog ispitivanja, došao do zaključka da su isključivo zahtjevi tehničke funkcionalnosti odredili izbor dizajna<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0063"><P>Sud koji je uputio zahtjev napominje da se u gore navedenoj (bilješka 13.) odluci OHIM‑a u predmetu R 690/2007‑3, primijenio taj pristup.</P></NOTE>. Međutim, prema mišljenju protivnika tog pristupa, teško bi bilo u svakom slučaju zasebno ocijeniti gledište takvog <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0080" REF.END="QE0080"/>objektivnog promatrača<QUOT.END REF.START="QS0080" CODE="201D" ID="QE0080"/>, odnosno druge osobe koja postoji samo u teoriji.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0052"><NO.P>52.</NO.P><TXT><HT TYPE="ITALIC">Što se tiče objektivnog ili subjektivnog karaktera analize koju treba provesti</HT> u svrhu primjene članka 8. stavka 1. Uredbe br. 6/2002, stranke glavnog postupka i zainteresirane osobe koje su Sudu podnijele očitovanja slažu se da subjektivna namjera dizajnera, pri osmišljavanju predmetnog dizajna, ne može biti ključni čimbenik na temelju kojeg se može odrediti je li taj dizajn prihvaćen zbog isključivo tehničkih razloga. I ja dijelim to mišljenje.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0053"><NO.P>53.</NO.P><TXT>Naime, objektivnim pristupom predmetnoj analizi daje se prednost ujednačenoj primjeni te odredbe u svim državama članicama i unutar svih njihovih sudova te se njime dodatno osigurava predvidljivost, čime se ojačava pravna sigurnost gospodarskih subjekata. Kao što u biti napominju društva DOCERAM i CeramTec, u slučaju kada bi pretpostavljena namjera dizajnera predstavljala jedini relevantni kriterij, očitovanja tih društava bila bi sama po sebi odlučujuća u donošenju presude može li se predmetni dizajn zaštititi i, u slučaju spora, zainteresirana osoba mogla bi ustvrditi da je izabrala taj dizajn jer se vodila estetskim vrijednostima kako se isključenje iz članka 8. stavka 1. Uredbe br. 6/2002 ne bi primijenilo na štetu njegova dizajna. Prema mojem mišljenju, ključno je da nadležna tijela mogu odlučiti na temelju elemenata ocjene koji nisu subjektivni, nego neutralni i nepristrani.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0054"><NO.P>54.</NO.P><TXT><HT TYPE="ITALIC">Što se tiče načina na koji treba provesti objektivnu analizu</HT> pitanja je li izgled proizvoda isključivo uvjetovan njegovom tehničkom funkcijom u smislu članka 8. stavka 1. Uredbe br. 6/2002, stajališta koja se zastupaju pred Sudom ipak nisu usklađena.</TXT></NP.ECR><?PAGE NO="13"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0055"><NO.P>55.</NO.P><TXT>Prema mojem mišljenju, <HT TYPE="ITALIC">prva problematika</HT>, koja se ističe u pitanju kako ga je postavio sud koji je uputio zahtjev i koja upućuje na eventualno uzimanje u obzir <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0081" REF.END="QE0081"/>gledišta <QUOT.START CODE="201A" ID="QS0082" REF.END="QE0082"/>objektivnog promatrača<QUOT.END REF.START="QS0082" CODE="2019" ID="QE0082"/><QUOT.END REF.START="QS0081" CODE="201D" ID="QE0081"/>, odnosi se na pitanje valja li <HT TYPE="ITALIC">rasuđivati u odnosu na fiktivnu osobu</HT> čija bi navodna ocjena poslužila kao arhetip.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0056"><NO.P>56.</NO.P><TXT>U tom pogledu društvo CeramTec najprije ističe da je izraz <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0083" REF.END="QE0083"/>objektivni promatrač<QUOT.END REF.START="QS0083" CODE="201D" ID="QE0083"/>, koji se nalazi u presudi pobijanoj pred sudom koji je uputio zahtjev i u drugom prethodnom pitanju, nadahnut sličnim izrazima koji su usvojeni, u različitim varijantama, u praksi odlučivanja EUIPO‑a<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0064"><P>Osobito se u točki 36. gore navedene (bilješka 13.) odluke OHIM‑a u predmetu R 690/2007‑3, upućuje na gledište osobe koja je <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0084" REF.END="QE0084"/>reasonable observer<QUOT.END REF.START="QS0084" CODE="201D" ID="QE0084"/> (<QUOT.START CODE="201E" ID="QS0085" REF.END="QE0085"/>razuman promatrač<QUOT.END REF.START="QS0085" CODE="201D" ID="QE0085"/> na hrvatskom jeziku).</P></NOTE> i u pravnoj teoriji<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0065"><P>Društvo CeramTec navodi izraze <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0086" REF.END="QE0086"/>relevant observer<QUOT.END REF.START="QS0086" CODE="201D" ID="QE0086"/> (<QUOT.START CODE="201E" ID="QS0087" REF.END="QE0087"/>relevantni promatrač<QUOT.END REF.START="QS0087" CODE="201D" ID="QE0087"/> na hrvatskom jeziku) i <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0088" REF.END="QE0088"/>reasonable observer persona<QUOT.END REF.START="QS0088" CODE="201D" ID="QE0088"/> (<QUOT.START CODE="201E" ID="QS0089" REF.END="QE0089"/>razuman promatrač<QUOT.END REF.START="QS0089" CODE="201D" ID="QE0089"/>) koje se redom upotrebljava u Brancusi, L., <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0090" REF.END="QE0090"/>Article 8 CDR<QUOT.END REF.START="QS0090" CODE="201D" ID="QE0090"/>, <HT TYPE="ITALIC">op. cit</HT>. bilješka 12., str. 139., t. 41., i u izvješću studije provedene na zahtjev Komisije, <HT TYPE="ITALIC">op. cit</HT>. bilješka 41., str. 90.</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0057"><NO.P>57.</NO.P><TXT>Nadalje, društvo CeramTec tvrdi da se u svrhu provjere je li članak 8. stavak 1. Uredbe br. 6/2002 primjenjiv po analogiji treba oslanjati na pojam <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0091" REF.END="QE0091"/>upućenog korisnika<QUOT.END REF.START="QS0091" CODE="201D" ID="QE0091"/> koji se upotrebljavao u članku 6. stavku 1., članku 10. stavku 1., kao i u uvodnoj izjavi 14. te uredbe<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0066"><P>Članci 6. i 10. redom se odnose na <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0092" REF.END="QE0092"/>individualni karakter<QUOT.END REF.START="QS0092" CODE="201D" ID="QE0092"/> koji mora imati predmetni dizajn (kao i uvodna izjava 14.) i na <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0093" REF.END="QE0093"/>opseg zaštite<QUOT.END REF.START="QS0093" CODE="201D" ID="QE0093"/> dodijeljen Uredbom br. 6/2002.</P></NOTE>, odnosno na pojam kako je utvrđen sudskom praksom Suda i Općeg suda<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0067"><P>Pojam <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0094" REF.END="QE0094"/>upućenog korisnika<QUOT.END REF.START="QS0094" CODE="201D" ID="QE0094"/> jest <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0095" REF.END="QE0095"/><HT TYPE="ITALIC">pojam koji se nalazi negdje između pojma prosječnog potrošača</HT>, koji se primjenjuje u području žigova i od kojeg se ne zahtijeva nikakvo posebno znanje te koji, načelno, ne provodi izravnu usporedbu između žigova u sukobu, <HT TYPE="ITALIC">i pojma specijalista</HT>, koji se primjenjuje u području patenata, stručnjaka koji raspolaže širokim tehničkim znanjem. Taj se pojam može shvatiti kao da se njime određuje <HT TYPE="ITALIC">korisnik koji primjenjuje</HT> <HT TYPE="ITALIC">poseban oprez</HT> bilo zbog osobnog iskustva ili opširnog poznavanja dotičnog sektora <QUOT.END REF.START="QS0095" CODE="201D" ID="QE0095"/> (moje isticanje) (vidjeti osobito presude od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20111020">20. listopada 2011.</DATE>, <NAME.CASE>PepsiCo/Grupo Promer Mon Graphic</NAME.CASE>, <NO.CASE>C‑281/10 P</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2011:679">EU:C:2011:679</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0053">53.</REF.NP.ECR> i <REF.NP.ECR REF="NP0059">59.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>, kao i od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20170921">21. rujna 2017.</DATE>, <NAME.CASE>Easy Sanitary Solutions i EUIPO/Group Nivelles</NAME.CASE>, <NO.CASE>C‑361/15 P i C‑405/15 P</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2017:720">EU:C:2017:720</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0124">124.</REF.NP.ECR> i <REF.NP.ECR REF="NP0125">125.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>).</P></NOTE>. Prema mišljenju te stranke, s obzirom na to da se provjera treba provesti, kao što je to u ovom slučaju, u posebnoj situaciji u kojoj su svi predmetni korisnici proizvoda stručnjaci, <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0096" REF.END="QE0096"/>upućeni korisnik<QUOT.END REF.START="QS0096" CODE="201D" ID="QE0096"/> stoga bi u praksi bio <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0097" REF.END="QE0097"/>stručna osoba<QUOT.END REF.START="QS0097" CODE="201D" ID="QE0097"/> koja raspolaže tehničkim stručnim znanjem, što je pojam koji se upotrebljava kako bi se ocijenila inventivnost patenta.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0058"><NO.P>58.</NO.P><TXT>Smatram neprimjerenim prihvatiti taj prijedlog. Pojašnjavam da, suprotno tvrdnjama društva CeramTec, relevantni kriterij za ocjenu postojanja činjeničnih elemenata, u okviru Uredbe br. 6/2002, nije <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0098" REF.END="QE0098"/>uvijek <QUOT.START CODE="201A" ID="QS0099" REF.END="QE0099"/>upućeni korisnik<QUOT.END REF.START="QS0099" CODE="2019" ID="QE0099"/><QUOT.END REF.START="QS0098" CODE="201D" ID="QE0098"/>. Osobito, već je bilo presuđeno da potonji korisnik nije nužno sposoban, izvan okvira iskustva koje je stekao koristeći se predmetnim proizvodom, razlikovati svojstva izgleda proizvoda koja određuje njegova tehnička funkcija od njegovih arbitrarnih aspekata<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0068"><P>Vidjeti osobito presude Općeg suda od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20100622">22. lipnja 2010.</DATE>, <NAME.CASE>Shenzhen Taiden/OHIM – Bosch Security Systems (Komunikacijska oprema)</NAME.CASE> (<NO.CASE>T‑153/08</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:T:2010:248">EU:T:2010:248</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0047">47.</REF.NP.ECR> i <REF.NP.ECR REF="NP0048">48.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>); od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20131121">21. studenoga 2013.</DATE>, <NAME.CASE>El Hogar Perfecto del Siglo XXI/OHIM – Wenf International Advisers (Vadičep)</NAME.CASE> (<NO.CASE>T‑337/12</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:T:2013:601">EU:T:2013:601</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0025">25.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>); i od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20140312">12. ožujka 2014.</DATE>, <NAME.CASE>Tubes Radiatori/OHIM – Antrax It (Radijator)</NAME.CASE> (<NO.CASE>T‑315/12</NO.CASE>, neobjavljena, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:T:2014:115">EU:T:2014:115</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0061">61.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>). Prema mojem mišljenju, ta je redovita analiza Općeg suda osnovana.</P></NOTE>. Primjena članka 8. stavka 1. Uredbe br. 6/2002 zapravo pretpostavlja tehničku ocjenu čije provođenje zahtijeva posebna znanja kojima korisnik, iako je <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0100" REF.END="QE0100"/>upućen<QUOT.END REF.START="QS0100" CODE="201D" ID="QE0100"/>, ne raspolaže uvijek. Stoga, prema mojem mišljenju, gledište <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0101" REF.END="QE0101"/>upućenog korisnika<QUOT.END REF.START="QS0101" CODE="201D" ID="QE0101"/> ne može biti kriterij objektivne ocjene koja se zahtijeva u tom smislu.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0059"><NO.P>59.</NO.P><TXT>Kao i vlada Ujedinjene Kraljevine i Komisija, smatram da bi autori Uredbe br. 6/2002, da su htjeli primijeniti pravno pomagalo kao što je <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0102" REF.END="QE0102"/>objektivni promatrač<QUOT.END REF.START="QS0102" CODE="201D" ID="QE0102"/>, kao što je moguće zaključiti iz drugog prethodnog pitanja, to spomenuli u njezinu članku 8. stavku 1., kao što su to izričito učinili u pogledu <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0103" REF.END="QE0103"/>upućenog korisnika<QUOT.END REF.START="QS0103" CODE="201D" ID="QE0103"/> u članku 6. stavku 1. i članku 10. stavku 1.<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0069"><P>U tom pogledu vidjeti osobito komentar članka 6. stavka 1. prvotnog prijedloga Uredbe (COM(93) 342 <HT TYPE="ITALIC">final</HT>, str. 15.).</P></NOTE>. Uostalom, napominjem da se<?PAGE NO="14"?> navedeni članak 8. ne odnosi ni na shvaćanje od strane drugih kategorija fiktivnih osoba, kao što je <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0104" REF.END="QE0104"/>potencijalni prosječni kupac<QUOT.END REF.START="QS0104" CODE="201D" ID="QE0104"/>, kriterij koji je, prije nego što ga je odbacilo, predlagalo društvo DOCERAM<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0070"><P>Prema mišljenju društva DOCERAM, takav će kupac često raspolagati manje važnim stručnim znanjem o tehničkom području kojem pripada proizvod nego, na primjer, dizajner ili proizvođač, što bi moglo dovesti do toga da se tehničke funkcije određenih obilježja njegova izgleda pogrešno prepoznaju kao estetska obilježja.</P></NOTE>, ili <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0105" REF.END="QE0105"/>prosječni potrošač<QUOT.END REF.START="QS0105" CODE="201D" ID="QE0105"/>, čimbenik ocjene za koji je Komisija napomenula da se sam po sebi nije smatrao odlučujućim za ocjenu isključivo tehničke naravi oblika u području žigova<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0071"><P>U tom smislu navodi točke 33. do 35. presude od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20140918">18. rujna 2014.</DATE>, <NAME.CASE>Hauck</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑205/13</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2014:2233">EU:C:2014:2233</NO.ECLI></REF.DOC.ECR>), koje se odnose na članak 3. stavak 1. točku (e) Direktive 89/104. Prema mišljenju Komisije, s obzirom na to da se cilj te odredbe može usporediti s ciljem koji se nastoji postići člankom 8. stavkom 1. Uredbe br. 6/2002, logično je da se i u okviru potonje uredbe primijene slični kriteriji u svrhu ocjene oblikovanja izgleda proizvoda izvan okvira tehničkih ograničenja. U tom pogledu vidjeti i točku43. i sljedeće točke ovog mišljenja.</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0060"><NO.P>60.</NO.P><TXT>Prema mojem mišljenju, vlada Ujedinjene Kraljevine pravilno ističe da se članak 6. stavak 2. i članak 10. stavak 2. Uredbe br. 6/2002 ne odnose na teorijski pojam <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0106" REF.END="QE0106"/>upućeni korisnik<QUOT.END REF.START="QS0106" CODE="201D" ID="QE0106"/> u svrhu ocjene <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0107" REF.END="QE0107"/>stup[nja] slobode koju je imao dizajner u razvoju dizajna<QUOT.END REF.START="QS0107" CODE="201D" ID="QE0107"/><NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0072"><P>Iako su uvjeti, iz navedenog članka 6. stavaka 1. i 2. i članka 10. stavaka 1. i 2., dodatni uvjeti kao što se navodi u uvodnoj izjavi 14. te uredbe. Naime, u okviru konkretne ocjene ukupnog dojma predmetnih dizajna na upućenog korisnika, treba uzeti u obzir stupanj slobode kojim je dizajner raspolagao pri razvoju osporavanog dizajna, imajući na umu da što je navedena sloboda više ograničena, to je vjerojatnije da će sitne razlike između tih dizajnâ biti dovoljne kako bi se ostavio drukčiji ukupan dojam na korisnika (vidjeti osobito presude od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20100318">18. ožujka 2010.</DATE>, <NAME.CASE>Grupo Promer Mon Graphic/OHIM – PepsiCo (Prikaz okruglog promotivnog predmeta)</NAME.CASE>, <NO.CASE>T‑9/07</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:T:2010:96">EU:T:2010:96</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0072">72.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR> i sljedeće točke, kao i od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20170705">5. srpnja 2017.</DATE>, <NAME.CASE>Gamet/EUIPO</NAME.CASE> – <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0108" REF.END="QE0108"/>Metal‑Bud II<QUOT.END REF.START="QS0108" CODE="201D" ID="QE0108"/> Robert Gubała (Ručke za vrata), <NO.CASE>T‑306/16</NO.CASE>, neobjavljena, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:T:2017:466">EU:T:2017:466</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0043">43.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR> i sljedeće točke).</P></NOTE> i da isti pristup, koji nije fiktivan, valja primijeniti u okviru njezina članka 8. stavka 1. jer je sud pred kojim je pokrenut spor također nadležan objektivno ocijeniti ono što proizlazi iz tehničke funkcije proizvoda, odnosno elementa koji se ne može zaštititi, i ono gdje je dizajner, čije stvaralačko djelo može biti predmet zaštite, iskoristio slobodu<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0073"><P>Napominjem da je Komisija u svojem prvotnom Prijedlogu uredbe (COM(93) 342 <HT TYPE="ITALIC">final</HT>, str. 19.) navela da stavak 2. koji je postao članak 10. Uredbe br. 6/2002 <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0109" REF.END="QE0109"/>ima za cilj <HT TYPE="ITALIC">dati sudovima smjernice</HT> u postupcima povodom tužbi<QUOT.END REF.START="QS0109" CODE="201D" ID="QE0109"/> (moje isticanje). Dodala je da su <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0110" REF.END="QE0110"/><HT TYPE="ITALIC">iznimno funkcionalni dizajni pri čijem razvoju dizajner treba poštovati precizne parametre vjerojatno međusobno sličniji nego dizajni pri čijem je razvoju dizajner u potpunosti slobodan</HT>. Zbog toga se u tom stavku 2. utvrđuje načelo prema kojem se sloboda dizajnera treba uzeti u obzir kako bi se ocijenila sličnost između nekog dizajna i dizajna koji postoji otprije<QUOT.END REF.START="QS0110" CODE="201D" ID="QE0110"/> (moje isticanje).</P></NOTE>. Takvu su kazuističku ocjenu, čini se bez većih poteškoća, već proveli nacionalni sudovi<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0074"><P>Vlada Ujedinjene Kraljevine u tom smislu navodi presudu koju je donio Court of Appeal (England &amp; Wales) (Civil Division) (Žalbeni sud, Engleska i Wales, Građanski odjel,), Dyson Ltd/Vax (2011.) EWCA Civ 1206, t. 36.</P></NOTE> i članovi OHIM‑a koji je postao EUIPO<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0075"><P>Vidjeti, na primjer, analizu koju je proveo Odjel za poništaje OHIM‑a u svojoj odluci od <DATE ISO="20140317">17. ožujka 2014.</DATE> u predmetu br. ICD 8674, Extruplast/PVG Energy BV, t. 17.: <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0111" REF.END="QE0111"/>dizajner zna da je stupanj slobode u razvoju dizajna bidona ograničen brojnim zahtjevima u pogledu namjene, odnosno u predmetnom slučaju, u pogledu držanja, prijenosa i skladištenja tekućina. […] U ovom slučaju, izbor križa u obliku elise koja je s donje strane zaobljena, širina njezinih lopatica, njezin položaj s gornje i donje strane, široki utori zbog njezina slaganja, položaj patrona, njihov oblik i veličina i broj utora daju predmetnom dizajnu Zajednice posebnu estetsku vrijednost, ali i traženiji oblik koji nije isključivo uvjetovan njihovom tehničkom funkcijom<QUOT.END REF.START="QS0111" CODE="201D" ID="QE0111"/>.</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0061"><NO.P>61.</NO.P><TXT>Uostalom, ako se kriterij <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0112" REF.END="QE0112"/>objektivnog promatrača<QUOT.END REF.START="QS0112" CODE="201D" ID="QE0112"/> treba prihvatiti, to će izazvati cijeli niz dodatnih poteškoća u definiranju te složene kategorije i načina na koji bi je valjalo upotrebljavati te bi barem trebalo odrediti vrstu i razinu znanja koje takva osoba treba imati.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0062"><NO.P>62.</NO.P><TXT><HT TYPE="ITALIC">Druga problematika</HT> koja se postavlja pred Sud jest kako <HT TYPE="ITALIC">odrediti elemente koji trebaju biti predmet ispitivanja</HT> koje treba provesti, prema mojem mišljenju, objektivno i kazuistički, sud pred kojim je pokrenut spor koji se temelji na članku 8. stavku 1. Uredbe br. 6/2002.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0063"><NO.P>63.</NO.P><TXT>Slažem se s mišljenjem, koje je većinom izraženo u očitovanjima iznesenim pred Sudom, u skladu s kojim je nacionalni sud pred kojim se vodi postupak dužan objektivno i uzimajući u obzir sve konkretne okolnosti svakog slučaja ocijeniti odgovaraju li različita obilježja izgleda proizvoda isključivo njegovoj funkcionalnosti.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0064"><NO.P>64.</NO.P><TXT>U tom pogledu, prema mišljenju Komisije, navedeni sud trebao bi uzeti u obzir kriterije za ocjene koje je Sud prihvatio u pogledu žigova na način da se njima može pretpostaviti vrijednost oblika koja nije isključivo tehnička, kao što su kriteriji <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0113" REF.END="QE0113"/>percepcije prosječnog potrošača[<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0076"><P>Iako taj kriterij nije sam po sebi odlučujući (vidjeti točku 59. ovog mišljenja).</P></NOTE>], narav predmetne kategorije proizvoda, umjetnička vrijednost oblika o kojem je riječ, posebnost tog oblika u odnosu na druge oblike općenito prisutne na predmetnom tržištu, značajna razlika u cijeni u odnosu na slične<?PAGE NO="15"?> proizvode ili razvoj promidžbene strategije koja ponajprije ističe estetske značajke predmetnog proizvoda<QUOT.END REF.START="QS0113" CODE="201D" ID="QE0113"/><NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0077"><P>U tom pogledu Komisija upućuje na točke 34. i 35. presude od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20140918">18. rujna 2014.</DATE>, <NAME.CASE>Hauck</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑205/13</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2014:2233">EU:C:2014:2233</NO.ECLI></REF.DOC.ECR>). Vidjeti i bilješku 71. ovog mišljenja.</P></NOTE>. Komisija smatra da bi sud pred kojim se vodi postupak trebao uzeti u obzir i postojanje alternativnih oblika kojima se također ispunjava predmetna tehnička funkcija jer bi to postojanje u načelu moglo značiti da je dizajner imao slobodu u razvoju obilježja izgleda proizvoda i da njegov izgled nije uvjetovan isključivo funkcionalnim mogućnostima.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0065"><NO.P>65.</NO.P><TXT>Slično tome, društvo DOCERAM također sastavlja neiscrpni popis kriterija koji bi mogli biti relevantni, odnosno <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0114" REF.END="QE0114"/>okolnosti povezane s postupkom stvaranja, oglašavanjem, upotrebom itd.<QUOT.END REF.START="QS0114" CODE="201D" ID="QE0114"/> Društvo CeramTec pak tvrdi da bi gledište <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0115" REF.END="QE0115"/>upućenog korisnika<QUOT.END REF.START="QS0115" CODE="201D" ID="QE0115"/> za koje predlaže - prema mojem mišljenju pogrešno<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0078"><P>Vidjeti točku 57. i sljedeće točke ovog mišljenja.</P></NOTE> - da se prihvati kao kriterij objektivne ocjene, trebalo odrediti <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0116" REF.END="QE0116"/>podrobno uzimajući u obzir sve relevantne okolnosti pojedinog slučaja<QUOT.END REF.START="QS0116" CODE="201D" ID="QE0116"/><NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0079"><P>U tom smislu CeramTec navodi, među ostalim, Ruhl, O., <HT TYPE="ITALIC">Gemeinschaftsgeschmacksmuster – Kommentar</HT>, <HT TYPE="ITALIC">op. cit</HT>. bilješka 7., t. 10.</P></NOTE>, osobito <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0117" REF.END="QE0117"/>poseban cilj proizvođača u trenutku oblikovanja, oglašavanje proizvoda pred relevantnom publikom u kojem se dizajn stavlja u prvi plan, moguće odlike ili poseban ugled dizajna kao i volju dizajnera u trenutku stvaranja proizvoda<QUOT.END REF.START="QS0117" CODE="201D" ID="QE0117"/><NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0080"><P>Vlada Helenske Republike i vlada Ujedinjenog Kraljevstva pak nisu htjele sastaviti takav popis kriterija ocjene.</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0066"><NO.P>66.</NO.P><TXT>U tom pogledu pojašnjavam da predmetnu ocjenu treba provesti sud pred kojim je pokrenut spor, prema mojem mišljenju, ne samo u pogledu samog predmetnog dizajna, nego i u pogledu svih okolnosti izbora obilježja izgleda tog dizajna, uzimajući u obzir dokaze koje su podnijele stranke, bez obzira na predmet ili narav tih dokaza<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0081"><P>Budući da je pojašnjeno da je teret dokaza da su uvjeti iz članka 8. stavka 1. Uredbe br. 6/2002 ispunjeni u pojedinom slučaju logično na stranci koja može zahtijevati izuzeće navedeno u toj odredbi.</P></NOTE>, i uzimajući u obzir eventualne mjere izvođenja dokaza koje je odredio taj sud.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0067"><NO.P>67.</NO.P><TXT>Smatram da se ne može se isključiti da se kriteriji, na temelju kojih, prema mojem mišljenju, nije moguće utvrditi da su obilježja izgleda proizvoda isključivo uvjetovana njegovom tehničkom funkcijom u smislu članka 8. stavka 1. Uredbe br. 6/2002, kao što su subjektivna namjera dizajnera ili postojanje alternativnih oblika<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0082"><P>Nijedan od tih kriterija nije sam po sebi bio odlučujuć zbog razloga navedenih redom u točki 53. te točki 23. i sljedećim točkama ovog mišljenja.</P></NOTE>, ipak mogu uključiti u skup konkretnih indicija koje sudovi pred kojima se vodi postupak trebaju uzeti u obzir kako bi formirali svoje mišljenje o primjeni te odredbe.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0068"><NO.P>68.</NO.P><TXT>Prema mojem mišljenju, ne treba sastavljati popis relevantnih kriterija u tom pogledu, pa čak ni neiscrpni popis, s obzirom na to da zakonodavac Unije nije namjeravao provesti taj postupak i da Sud to nije smatrao korisnim u pogledu ocjene, i činjenica, koja se uostalom treba provesti na temelju primjene članaka 4. do 6. te uredbe.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0069"><NO.P>69.</NO.P><TXT>Naprotiv, kao i vlada Helenske Republike, smatram korisnim ustrajati na činjenici da sud pred kojim se vodi postupak može, po potrebi, provesti potrebnu ocjenu uz pomoć pojašnjenja neovisnog stručnjaka kojeg će sam odrediti. U tom smislu, napominjem da nacionalni sudovi nemaju nužno kvalifikacije, koje su ponekad izrazito tehničke, potrebne u tu svrhu i da je uobičajeno da odrede mjere stručnog vještačenja kada su suočeni sa složenim pitanjima te vrste.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0070"><NO.P>70.</NO.P><TXT>Slijedom toga, smatram da na drugo prethodno pitanje treba odgovoriti na način da je sud pred kojim se vodi postupak, kako bi ocijenio odgovaraju li različita obilježja izgleda proizvoda isključivo njegovoj funkcionalnosti, u svrhu primjene članka 8. stavka 1. Uredbe br. 6/2002, dužan provesti objektivnu ocjenu, ne s teoretskog gledišta <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0118" REF.END="QE0118"/>objektivnog promatrača<QUOT.END REF.START="QS0118" CODE="201D" ID="QE0118"/>, nego konkretno uzimajući u obzir sve relevantne okolnosti pojedinog slučaja.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ></GR.SEQ><?PAGE NO="16"?><GR.SEQ LEVEL="1"><TITLE><TI><NP><NO.P><HT TYPE="BOLD">V.</HT></NO.P><TXT><HT TYPE="BOLD">Zaključak</HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0071"><NO.P>71.</NO.P><TXT>S obzirom na prethodna razmatranja, predlažem Sudu da na prethodna pitanja koja je uputio Oberlandesgericht Düsseldorf (Visoki zemaljski sud u Düsseldorfu, Njemačka) odgovori na sljedeći način:</TXT><P><LIST TYPE="ARAB"><ITEM><NP><NO.P>1.</NO.P><TXT>Članak 8. stavak 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 6/2002 od <DATE ISO="20011212">12. prosinca 2001.</DATE> o dizajnu Zajednice treba tumačiti na način da je zaštita dodijeljena tom uredbom isključena ako su se obilježja izgleda predmetnog proizvoda primijenila isključivo s ciljem da mu se omogući ispunjavanje određene tehničke funkcije, dakle bez ikakvog kreativnog doprinosa dizajnera, te u tom pogledu činjenica da eventualno postoje drugi oblici kojima se može postići isti tehnički rezultat nije sama po sebi odlučujuća.</TXT></NP></ITEM><ITEM><NP><NO.P>2.</NO.P><TXT>Kako bi se odredilo jesu li se obilježja izgleda proizvoda primijenila isključivo zbog tehničke funkcije proizvoda, u smislu navedenog članka 8. stavka 1., sud pred kojim se vodi postupak treba odlučiti objektivno, tako da izvrši svoju diskrecijsku ovlast kojom se uzimaju u obzir sve relevantne okolnosti pojedinog slučaja.</TXT></NP></ITEM></LIST></P></NP.ECR></GR.SEQ></CONTENTS.CONCLUSION></CONCLUSION>