|
Službeni list |
HR Serija L |
|
2024/2673 |
14.10.2024 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2024/2673
оd 11. listopada 2024.
o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz pređe od staklenih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (1) („osnovna uredba”), a posebno njezin članak 7.,
nakon savjetovanja s državama članicama,
budući da:
1. POSTUPAK
1.1. Pokretanje postupka
|
(1) |
Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 16. veljače 2024. antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom pređe od staklenih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine („Kina”, „NRK” ili „predmetna zemlja”) na temelju članka 5. osnovne uredbe. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije („Obavijest o pokretanju postupka”) (2). |
|
(2) |
Komisija je pokrenula ispitni postupak nakon što je udruženje Glass Fibre Europe („podnositelj pritužbe”) 3. siječnja 2024. podnijelo pritužbu. Pritužba je podnesena u ime Unijine industrije pređe od staklenih vlakana u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe. Zahtjev je sadržavao dokaze o dampingu i prijetnji materijalne štete industriji Unije, koji su se smatrali dostatnima za pokretanje ispitnog postupka. |
1.2. Evidentiranje uvoza
|
(3) |
U skladu s člankom 14. stavkom 5.a osnovne uredbe Komisija bi tijekom razdoblja prethodnog objavljivanja trebala evidentirati uvoz koji je predmet antidampinškog ispitnog postupka, osim ako ima dovoljno dokaza u smislu članka 5. da zahtjevi iz članka 10. stavka 4. točke (c) ili (d) nisu ispunjeni. |
|
(4) |
Komisija nije evidentirala uvoz tijekom razdoblja prethodnog objavljivanja jer se nakon pokretanja ispitnog postupka nije povećala količina uvezenih proizvoda, te stoga nisu bili ispunjeni uvjeti iz članka 10. stavka 4. |
1.3. Zainteresirane strane
|
(5) |
Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju ispitnog postupka obavijestila podnositelja pritužbe, druge poznate proizvođače iz Unije, poznate proizvođače izvoznike i kineska tijela, poznate uvoznike, dobavljače, korisnike i trgovce te ih je pozvala na sudjelovanje. |
|
(6) |
Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima. |
1.4. Odabir uzorka
|
(7) |
U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da je moguće da će provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe. |
Odabir uzorka proizvođača iz Unije
|
(8) |
U bilješci u dokumentaciji od 16. veljače 2024. Komisija je navela da prema dostupnim informacijama dva društva (Saint-Gobain Vertex s.r.o i Valmiera Stikla Skieddra AS) čine ukupnu industriju Unije, te stoga odabir uzorka nije potreban. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o toj privremenoj odluci. Nisu primljene nikakve primjedbe. Komisija je stoga u bilješci u dokumentaciji od 12. ožujka 2024. potvrdila svoju odluku da ne odabere uzorak. |
Odabir uzorka uvoznika
|
(9) |
Nijedan uvoznik nije dostavio informacije za odabir uzorka. |
Odabir uzorka proizvođača izvoznika iz Kine
|
(10) |
Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika u Kini zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, Komisija je od Misije Narodne Republike Kine pri Europskoj uniji zatražila da utvrdi eventualne ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da s njima stupi u kontakt. Ukupno je pet proizvođača izvoznika iz Kine dostavilo zatražene informacije i pristalo da ih se uključi u uzorak. |
|
(11) |
U skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak od dva proizvođača izvoznika (Shandong Fiberglass Group Corp („Shandong Fiberglass”) i Henan Guangyuan New Material Co. Ltd („Henan Guangyuan”) na temelju najveće reprezentativne količine robe izvezene u Uniju koja se razumno mogla ispitati u raspoloživom vremenu. Dva proizvođača izvoznika prvotno odabrana u uzorak činila su [11 % – 15 %] ukupnog kineskog izvoza u Uniju. |
|
(12) |
U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim poznatim predmetnim proizvođačima izvoznicima te s kineskim tijelima. |
|
(13) |
Jedan proizvođač izvoznik, Jiangsu Jiuding Special Fiber Co., Ltd., tvrdio je da je trebao biti uključen u uzorak. Međutim, u obrascu za odabir uzorka naveo je izvoz rezanih strukova, za koje je, nakon što je pojašnjena definicija proizvoda kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 26. i 28., utvrđeno da nisu obuhvaćeni opsegom proizvoda. Na temelju njegova preostalog izvoza predmetnog proizvoda u Uniju utvrđeno je da taj proizvođač izvoznik nije ispunjavao uvjete za uključivanje u uzorak. |
|
(14) |
Društvo Shandong Fiberglass, koje je ostvarilo najveći izvoz u Uniju u uzorku, objavilo je 26. ožujka 2024. (sedam dana prije roka za dostavu odgovora na upitnik za proizvođače izvoznike) da neće surađivati u ispitnom postupku. |
|
(15) |
Ostala tri proizvođača izvoznika koja su ispunila obrazac za odabir uzorka činila su ukupno [2 % – 5,5 %] kineskog izvoza. Ta tri proizvođača izvoznika izrazila su namjeru da zatraže pojedinačno ispitivanje, ali nijedan od njih nije odgovorio na upitnik za proizvođače izvoznike, te stoga nisu podnijeli valjan zahtjev. S obzirom na nisku razinu izvoza u Uniju proizvođača izvoznika koji su dostavili odgovore u obrascima za odabir uzorka, povećanjem uzorka ne bi se mogao utvrditi reprezentativan uzorak (3), čak i da su dostavljeni odgovori na upitnik o antidampingu. |
|
(16) |
Razina suradnje u ovom predmetu općenito je niska jer je uvoz od proizvođača koji su dostavili odgovore na upitnik za odabir uzorka, nakon odluke društva Shandong Fiberglass o prekidu suradnje, činio [4,5 % – 9 %] ukupnog kineskog izvoza u Uniju izraženog kao udio u ukupnom uvozu iz predmetne zemlje u Uniju u razdoblju ispitnog postupka, koji je utvrđen na temelju podataka Eurostata kako je detaljno opisano u uvodnoj izjavi 159. |
|
(17) |
Zbog nedovoljne suradnje nije se mogao odabrati reprezentativan uzorak pa je Komisija odlučila u potpunosti odustati od odabira uzorka i primijeniti članak 18. za utvrđivanje dampinga, u skladu s člankom 17. stavkom 4. drugim podstavkom osnovne uredbe. |
|
(18) |
Komisija je 5. kolovoza 2024. u dokumentaciju dodala bilješku i obavijestila kineska tijela da je odlučila odustati od odabira uzorka (vidjeti uvodnu izjavu 17.). Zainteresirane strane pozvane su da dostave primjedbe, ali ih nisu dostavile. |
1.5. Pojedinačno ispitivanje i pojedinačna marža
|
(19) |
Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 15., druga tri kineska proizvođača izvoznika izrazila su u svojim obrascima za odabir uzorka interes za pojedinačno ispitivanje u skladu s člankom 17. stavkom 3. osnovne uredbe. Međutim, njihovi zahtjevi nisu bili valjani jer nisu dostavili odgovore na upitnik za proizvođače izvoznike u roku određenom u Obavijesti o pokretanju postupka. Stoga Komisija smatra da njihovi zahtjevi za pojedinačno ispitivanje nisu podneseni. |
|
(20) |
Komisija je odlučila izračunati pojedinačnu maržu za društvo Henan Guangyuan jer je to jedino društvo iz izvornog uzorka koje je dostavilo odgovarajući i pravodoban odgovor na upitnik koji se mogao provjeriti u skladu s člankom 16. stavkom 1. osnovne uredbe. |
1.6. Odgovori na upitnik i posjeti radi provjere
|
(21) |
Komisija je Vladi Narodne Republike Kine („kineska vlada”) poslala upitnik o postojanju znatnih poremećaja u Kini u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. |
|
(22) |
Komisija je upitnike za proizvođače iz Unije, proizvođače izvoznike, poznate uvoznike i korisnike objavila na internetu (4) na dan pokretanja postupka. |
|
(23) |
Komisija je primila odgovore na upitnik od dvaju proizvođača iz Unije, jednog proizvođača izvoznika iz Kine, jednog nepovezanog uvoznika i triju korisnika. Nije primila odgovor na upitnik od kineske vlade. |
|
(24) |
Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za privremeno utvrđivanje dampinga, nastale štete i interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih društava:
|
1.7. Razdoblje ispitnog postupka i razmatrano razdoblje
|
(25) |
Ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. („razdoblje ispitnog postupka”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2020. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”). |
2. PROIZVOD IZ ISPITNOG POSTUPKA, PREDMETNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD
2.1. Proizvod iz ispitnog postupka
|
(26) |
Proizvod iz ispitnog postupka je pređa od staklenih vlakana, neovisno o tome je li usukana ili ne, osim pramenova staklenih vlakana, staklenog korda i rezanih strukova, trenutačno obuhvaćena oznakama KN ex 7019 13 00 i ex 7019 19 00 (oznake TARIC 7019 13 00 10, 7019 13 00 15, 7019 13 00 20, 7019 13 00 25, 7019 13 00 30, 7019 13 00 50, 7019 13 00 87, 7019 13 00 94, 7019 19 00 30, 7019 19 00 85). |
|
(27) |
Pređa od staklenih vlakana koristi se u nizu različitih primjena, na primjer u tkanim, pletenim, opletenim ili nenabranim tkaninama koje se koriste za pojačavanje cementnih materijala kao što su mort ili elastomerne, termoplastične i termoaktivne smole u industriji kompozitnih materijala. Među ostalim, koristi se za automobile, baterije električnih vozila, kamione, autobuse, vlakove, lopatice vjetroturbina, zrakoplove, izolaciju zgrada, zaštitu od dima i požara, zvučnu izolaciju, filtriranje (zraka, metala, prašina i tekućina), električnu izolaciju itd. |
|
(28) |
Na upit jednog kineskog proizvođača izvoznika Komisija je 25. ožujka 2024. u dokumentaciju dodala bilješku u kojoj se pojašnjava definicija proizvoda. U bilješci je pojašnjeno da je u definiciju proizvoda iz ispitnog postupka uključena neprekinuta pređa s visokim udjelom silicija, a da su rezani strukovi, neovisno o vrsti stakla i duljini, isključeni iz definicije proizvoda iz ispitnog postupka. Zainteresirane strane pozvane su da dostave primjedbe, ali ih nisu dostavile. |
2.2. Predmetni proizvod
|
(29) |
Predmetni proizvod je proizvod iz ispitnog postupka podrijetlom iz Kine. |
2.3. Istovjetni proizvod
|
(30) |
Ispitni je postupak pokazao da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:
|
|
(31) |
Komisija je u ovoj fazi stoga odlučila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe. |
3. DAMPING
3.1. Postupak za utvrđivanje uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe
|
(32) |
Budući da su u trenutku pokretanja ispitnog postupka dostatni dokazi upućivali na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe u Kini, Komisija je smatrala primjerenim pokrenuti ispitni postupak u vezi s proizvođačima izvoznicima iz te zemlje na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. |
|
(33) |
Komisija je stoga, kako bi prikupila potrebne podatke za moguću primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve proizvođače izvoznike u Kini da dostave informacije o ulaznim elementima za proizvodnju pređe od staklenih vlakana. Dva proizvođača izvoznika (Jiangsu Jiuding Special Fiber Co., Ltd i Chongqing Tianze New Material Corp) dostavila su relevantne informacije. |
|
(34) |
Kako bi prikupila informacije koje je smatrala potrebnima za ispitni postupak u pogledu navodnih znatnih poremećaja, Komisija je kineskoj vladi poslala upitnik. Osim toga, Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve zainteresirane strane da iznesu svoja stajališta te dostave informacije i popratne dokaze o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u roku od 37 dana od datuma objave Obavijesti o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije. |
|
(35) |
Kineska vlada nije dostavila odgovor na upitnik niti je u utvrđenom roku dostavila podnesak o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Komisija je stoga obavijestila kinesku vladu da će za utvrđivanje postojanja znatnih poremećaja u Kini koristiti raspoložive podatke u smislu članka 18. osnovne uredbe. |
|
(36) |
Osim toga, Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da će, s obzirom na raspoložive dokaze, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe možda morati odabrati odgovarajuću reprezentativnu zemlju za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti na temelju nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti. |
|
(37) |
Komisija je 19. travnja 2024. bilješkom („prva bilješka”) obavijestila zainteresirane strane o relevantnim izvorima koje namjerava upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Komisija je u toj bilješci navela popis svih čimbenika proizvodnje, kao što su sirovine, radna snaga i energija, koji se koriste u proizvodnji pređe od staklenih vlakana. Nadalje, Komisija je na temelju kriterija za odabir nenarušenih cijena odnosno referentnih vrijednosti utvrdila da su Brazil, Malezija, Meksiko, Tajland i Turska moguće odgovarajuće reprezentativne zemlje. |
|
(38) |
Komisija je zaprimila primjedbe na prvu bilješku samo od podnositelja pritužbe i od društva Henan Guangyuan. Na te se primjedbe odgovara u odjeljku 3.2. |
|
(39) |
Komisija je 27. lipnja 2024. drugom bilješkom („druga bilješka”) obavijestila zainteresirane strane o relevantnim izvorima koje namjerava upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti, s Turskom kao reprezentativnom zemljom. Obavijestila je zainteresirane strane i da će troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit utvrditi na temelju financijskih podataka iz 2023. raspoloživih za tursku grupu Türkiye Şişe ve Cam Fabrikaları A.Ş („grupa Sisecam”), proizvođača pređe od staklenih vlakana iz reprezentativne zemlje. |
|
(40) |
Komisija je zaprimila primjedbe na drugu bilješku samo od podnositelja pritužbe. Na te se primjedbe detaljno odgovara u odjeljku 3.2. |
|
(41) |
Nakon analize primljenih primjedbi i informacija Komisija je zaključila da je Turska odgovarajuća reprezentativna zemlja koja će poslužiti kao izvor nenarušenih cijena i troškova za određivanje uobičajene vrijednosti. Osnovni razlozi za taj odabir detaljnije su opisani u odjeljku 3.2.2. u nastavku. |
3.2. Uobičajena vrijednost
|
(42) |
U skladu s člankom 2. stavkom 1. osnovne uredbe „uobičajena vrijednost obično se temelji na cijenama, koje su nezavisni kupci platili ili plaćaju, u uobičajenom tijeku trgovine, u zemlji izvoznici”. |
|
(43) |
Međutim, prema članku 2. stavku 6.a točki (a) osnovne uredbe, „ako se utvrdi […] da upotreba domaćih cijena i troškova u zemlji izvoznici nije primjerena zbog toga što u toj zemlji postoje znatni poremećaji u smislu točke (b), uobičajena vrijednost izračunava se isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti” i ona „uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”. Kako je dodatno objašnjeno u nastavku, Komisija je u ovom ispitnom postupku na temelju raspoloživih dokaza i s obzirom na nesuradnju kineske vlade i nedovoljnu suradnju proizvođača izvoznika zaključila da je primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe primjerena. |
3.2.1. Postojanje znatnih poremećaja
|
(44) |
U nedavnim ispitnim postupcima povezanima sa sektorom staklenih vlakana u Kini (5) Komisija je utvrdila postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. |
|
(45) |
U tim ispitnim postupcima Komisija je utvrdila postojanje znatnih državnih intervencija u Kini kojima se narušava djelotvorna raspodjela resursa u skladu s tržišnim načelima (6). Konkretno, Komisija je zaključila da u sektoru staklenih vlakana ne samo da postoji znatan udio vlasništva kineske vlade u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) prve alineje osnovne uredbe (7), nego i kineska vlada može utjecati na cijene i troškove zbog prisutnosti države u društvima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) druge alineje osnovne uredbe (8). Komisija je utvrdila i da prisutnost i intervencije države na financijskim tržištima te u nabavi sirovina i ulaznih elemenata stvaraju dodatne poremećaje na tržištu. Sustav planiranja u Kini općenito dovodi do toga da su resursi koncentrirani u sektorima za koje je kineska vlada utvrdila da su strateški ili u nekom drugom političkom smislu važni, umjesto da ih raspodjeljuje u skladu s tržišnim silama (9). Komisija je nadalje zaključila da se kinesko zakonodavstvo o stečaju i vlasništvu ne primjenjuje na ispravan način u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) četvrte alineje osnovne uredbe, što dovodi do poremećaja, posebno kada se omogućuje nastavak poslovanja nesolventnih društava te pri dodjeli prava korištenja zemljišta u Kini (10). Isto tako, Komisija je utvrdila poremećaje u području troškova plaća u sektoru staklenih vlakana u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) pete alineje osnovne uredbe (11) i poremećaje na financijskim tržištima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe, posebno kad je riječ o pristupu poslovnih subjekata u Kini kapitalu (12). |
|
(46) |
Kao i u prethodnim ispitnim postupcima povezanima sa sektorom staklenih vlakana u Kini, Komisija je u ovom ispitnom postupku ispitala je li primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u Kini s obzirom na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Komisija je to učinila na temelju raspoloživih dokaza iz dokumentacije, uključujući dokaze iz zahtjeva te iz Radnog dokumenta službi Komisije o znatnim poremećajima u gospodarstvu Narodne Republike Kine u svrhu ispitnih postupaka trgovinske zaštite („Izvješće”) (13), koji se oslanja na javno dostupne izvore i Komisija ga je uključila u dokumentaciju. U toj su analizi ispitane znatne državne intervencije u gospodarstvu Kine općenito, ali i konkretne situacije na tržištu u relevantnom sektoru proizvoda iz ispitnog postupka. Komisija je te dokazne materijale dopunila ispitivanjem raznih kriterija relevantnih za potvrdu postojanja znatnih poremećaja u Kini, koje je utvrdila i u prethodnim ispitnim postupcima o istim pitanjima. |
|
(47) |
Podnositelj pritužbe tvrdio je da postoje brojni pouzdani dokazi prima facie o intervencijama kineske vlade u kineskoj industriji pređe od staklenih vlakana koje su dovele do znatnih poremećaja u tom sektoru, zbog čega je opravdano utvrditi uobičajenu vrijednost u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe. |
|
(48) |
Kako bi potkrijepio svoje stajalište, podnositelj pritužbe istaknuo je elemente koji dovode do znatnih poremećaja u sektoru pređe od staklenih vlakana u Kini. |
|
(49) |
Prvo, u tom sektoru prevladavaju državno vlasništvo, državna kontrola ili politički nadzor:
|
|
(50) |
Drugo, kineskim politikama i mjerama za sektor pređe od staklenih vlakana diskriminira se u korist domaćih dobavljača ili se na drugi način utječe na sile slobodnog tržišta:
|
|
(51) |
Treće, u Kini su narušeni troškovi gotovo svih čimbenika proizvodnje pređe od staklenih vlakana:
|
|
(52) |
Četvrto, pristup financijskim sredstvima i kapitalu u sektoru staklenih vlakana odobravaju institucije koje provode ciljeve javnih politika ili na drugi način ne djeluju neovisno o državi:
|
|
(53) |
Kineska vlada nije dostavila primjedbe ni dokaze kojima bi potkrijepila ili osporila postojeće dokaze iz dokumentacije predmeta i dokaze o postojanju znatnih poremećaja i/ili primjerenosti primjene članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u ovom predmetu. |
|
(54) |
U sektoru pređe od staklenih vlakana kineska vlada i dalje ima znatan udio vlasništva i kontrole u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) prve alineje osnovne uredbe. Zbog nedovoljne suradnje kineskih izvoznika proizvoda iz ispitnog postupka nije se mogao utvrditi točan omjer privatnih i državnih proizvođača. Međutim, u ispitnom je postupku potvrđeno da su tri najveća proizvođača u sektoru staklenih vlakana – Jushi, Taishan Fiberglass i CPIC – u potpunom državnom vlasništvu ili da država u njima ima udio koji joj omogućuje kontrolu. Ta tri proizvođača čine oko 60 % kineskih proizvođača staklenih vlakana, a najveći udio na kineskom tržištu ima društvo Jushi (33 %) (14). |
|
(55) |
U sektoru pređe od staklenih vlakana i privatna i javna poduzeća politički se nadziru i usmjeravaju. Najnoviji kineski dokumenti o politikama koji se odnose na pređu od staklenih vlakana potvrđuju kontinuiranu važnost tog sektora za kinesku vladu, među ostalim i namjeru da intervenira u sektor radi njegova oblikovanja u skladu s državnim politikama. To je vidljivo iz 14. petogodišnjeg plana razvoja industrije sirovina, u kojem je taj sektor (konkretno, staklena vlakna za posebne namjene) naveden među sirovinama čija će se tehnološka inovacija podupirati politikama predviđenima tim planom (15). Staklena vlakna navedena su i među poticanim sektorima u izdanju Kataloga smjernica za strukturnu prilagodbu industrije iz 2024. (16) i Kataloga smjernica za glavne nove materijale koji ispunjavaju uvjete programâ prve primjene/demonstracije iz 2024. (17) . |
|
(56) |
Slični primjeri namjere kineskih tijela da nadziru i usmjeravaju razvoj sektora vidljivi su na pokrajinskoj razini, na primjer u pokrajini Shandong koja, posebno u pogledu industrije staklenih vlakana i kompozitnih materijala, planira „aktivno razvijati vodeća i temeljna poduzeća sa snažnim utjecajem robne marke i privlačnošću na tržištu, snažnim integracijskim sposobnostima i poticajnim učincima na industrijske lance i industrijske klastere te podupirati međuindustrijska, međuregionalna i međuvlasnička spajanja i reorganizaciju poduzeća” i „razvijati staklena vlakna i proizvode visokih performansi [i] poticati razvoj ultrasitnih, slaboširećih i razgradivih staklenih vlakana visoke čvrstoće, s visokim modulom čvrstoće, otpornih na lužine, niske dielektričnosti, s velikim udjelom silicija, posebno oblikovanih poprečnih presjeka i drugih staklenih vlakana i proizvoda od staklenih vlakana visokih performansi. Usmjeravanje na potrebe u području elektroničkih informacija, zrakoplovne industrije, novih izvora energije, velikih uzgajališta, poljoprivrednih staklenika i drugih područja, istraživanje i razvoj te promicanje termoplastičnih i termoaktivnih kompozitnih proizvoda ojačanih staklenim vlaknima te kompozitnih rešetki od staklenih vlakana za infrastrukturne projekte.” (18). Slično tomu, u 14. petogodišnjem planu općine Chongqing za razvoj strateških i novih industrija predviđa se „širenje razmjera industrije vlakana i kompozitnih materijala visokih performansi” te „ubrzavanje izgradnje projekata kao što su […] linija za proizvodnju staklenih vlakana visokih performansi s godišnjom proizvodnjom od 150 000 tona i proizvodna baza ultrasitnih staklenih vlakana i kompozitnih materijala kako bi se povećao kapacitet za proizvodnju staklenih vlakana i kompozitnih materijala visokih performansi” (19). Usmjerenost na staklena vlakna vidljiva je i iz planskih dokumenata drugih pokrajina, npr. Guangxi (20), Hubei (21) i Zhejiang (22). |
|
(57) |
Kad je riječ o mogućnosti kineske vlade da utječe na cijene i troškove zbog prisutnosti države u društvima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) druge alineje osnovne uredbe, mnogi proizvođači proizvoda iz ispitnog postupka na svojim internetskim stranicama izričito ističu aktivnosti jačanja partije ili u upravi društva imaju članove partije i ističu svoju povezanost s KPK-om. |
|
(58) |
Primjerice, predsjednik upravnog odbora društva Jushi istodobno obnaša dužnost zamjenika tajnika partijskog komiteta u društvu CNBM (23) Slično tome, predsjednik upravnog odbora društva Sinoma Science and Technology (holding društvo društva Taishan Fiberglass) obnaša dužnost tajnika partijskog komiteta, a predsjednik društva Sinoma Science and Technology zamjenik je tajnika partijskog komiteta (24). Kad je riječ o društvu CPIC, zamjenik predsjednika upravnog odbora i izvršni direktor istodobno obnaša dužnost zamjenika tajnika partijskog komiteta, predsjednik grupacije društva koje je matično društvo društva CPIC obnaša dužnost tajnika partijskog komiteta, a potpredsjednik grupacije obnaša dužnost zamjenika tajnika partijskog komiteta (25). |
|
(59) |
Nadalje, izravan partijski nadzor osnovnog poslovanja društva izričito je predviđen člankom 195. Statuta društva Jushi, u kojem je navedeno da „partijski komitet poduzeća raspravlja i odlučuje o glavnim pitanjima poduzeća u skladu s propisima”, da su glavne dužnosti partijskog komiteta „razmatrati glavna pitanja poslovnog upravljanja i raspravljati o njima, podupirati sastanke dioničara, upravni odbor, nadzorni odbor i upravu društva u izvršavanju njihovih ovlasti u skladu sa zakonom” te „jačati vodstvo i nadzor nad odabirom i zapošljavanjem radnika poduzeća i uspješno razvijati voditeljski, kadrovski i stručni tim u poduzeću” (26). |
|
(60) |
Nadalje, društvo Taishan Fiberglass održalo je proslavu 100. godišnjice osnivanja KPK-a i tajnik partijskog komiteta društva održao je govor: „Trideset godina reformi, inovacija i razvoja društva Taishan Fiberglass su 30 godina poštovanja i jačanja vodstva Partije, 30 godina nasljeđivanja i prenošenja velikog duha Partije i 30 godina plodonosnih rezultata u izgradnji Partije, reformi i razvoju, proizvodnji i radu.” (27). Nadalje, u statutu poduzeća koje je dio grupe Jushi Group navodi se da je jedna od njegovih glavnih odgovornosti „provedba razmišljanja Xija Jinpinga o socijalizmu s kineskim obilježjima za novo doba, proučavanje i objavljivanje teorije Partije, provedba partijskih stavova, načela i politika, nadzor i osiguravanje provedbe glavnih odluka i dogovora Centralnog komiteta Partije te rezolucija partijskih organizacija na višoj razini u poduzeću; proučavanje glavnih pitanja u pogledu upravljanja poslovanjem društva i raspravljanje o njima te podupiranje skupštine dioničara, upravnog odbora, nadzornog odbora i uprave u izvršavanju njihovih ovlasti u skladu sa zakonom” (28). |
|
(61) |
Nadalje, u sektoru pređe od staklenih vlakana na snazi su politike kojima se diskriminira u korist domaćih proizvođača ili se na drugi način utječe na tržište u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) treće alineje osnovne uredbe. Iako se industrijske politike obično odnose na više sektora, za sektor pređe od staklenih vlakana donose se brojni planovi, smjernice, direktive i drugi dokumenti o politikama na nacionalnoj, regionalnoj i općinskoj razini (vidjeti i uvodne izjave 56. i 57.). Te politike ponekad su potpuno neusklađene s tržišnim silama, na primjer, u Trogodišnjem akcijskom planu pokrajine Guangxi za strateške i nove industrije administrativno su utvrđeni budući ciljni obujmi proizvodnje i stope rasta: „do 2023. vrijednost industrijske proizvodnje novih materijala dosegnut će 133 milijarde juana, a dodana vrijednost dosegnut će 44 milijarde juana” (29). |
|
(62) |
Ukratko, mjerama koje je donijela kineska vlada subjekte se navodi da postupaju u skladu s ciljevima javne politike pružanja potpore poticanim industrijama, uključujući proizvodnju glavnih ulaznih elemenata koji se upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda iz ispitnog postupka. Takvim se mjerama sprečava slobodno djelovanje tržišnih sila. |
|
(63) |
Ovim ispitnim postupkom nisu otkriveni nikakvi dokazi da diskriminatorna primjena ili neodgovarajuće izvršavanje zakonodavstva o stečaju i vlasništvu iz članka 2. stavka 6.a točke (b) četvrte alineje osnovne uredbe u sektoru pređe od staklenih vlakana iz uvodne izjave 45. ne utječu na proizvođače proizvoda iz ispitnog postupka. |
|
(64) |
Na sektor pređe od staklenih vlakana utječu i poremećaji u troškovima plaća u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) pete alineje osnovne uredbe, kako je navedeno i u uvodnoj izjavi 45. Ti poremećaji utječu na sektor izravno (kad je riječ o proizvodnji proizvoda iz ispitnog postupka ili glavnih ulaznih elemenata) i neizravno (kad je riječ o pristupu kapitalu ili ulaznim elementima društava koja podliježu istom sustavu rada u Kini). |
|
(65) |
Nadalje, u ovom ispitnom postupku nisu dostavljeni nikakvi dokazi koji bi pokazivali da na sektor pređe od staklenih vlakana ne utječe intervencija vlade u financijski sustav u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe, kako je navedeno i u uvodnoj izjavi 45. Prema tomu, znatne državne intervencije u financijski sustav ozbiljno utječu na tržišne uvjete na svim razinama. |
|
(66) |
Konačno, Komisija podsjeća da su za proizvodnju proizvoda iz ispitnog postupka potrebni brojni ulazni elementi. Kada proizvođači proizvoda iz ispitnog postupka kupuju ulazne elemente ili ugovaraju njihovu nabavu, cijene koje plaćaju (i koje se iskazuju kao njihovi troškovi) izložene su istim prethodno navedenim sustavnim poremećajima. Primjerice, dobavljači ulaznih elemenata zapošljavaju radnu snagu koja je izložena poremećajima; mogu pozajmiti novac koji je izložen poremećajima u financijskom sektoru / raspodjeli kapitala. Osim toga, dio su sustava planiranja koji se primjenjuje na svim razinama vlasti i u svim sektorima. |
|
(67) |
Stoga ne samo da domaće prodajne cijene proizvoda iz ispitnog postupka nisu primjerene za uporabu u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe, nego su i svi troškovi ulaznih elemenata (uključujući sirovine, energiju, zemljište, financiranje, rad itd.) nepouzdani jer na određivanje njihovih cijena utječu znatne državne intervencije, kako je opisano u dijelovima I. i II. Izvješća. Naime, opisane državne intervencije povezane s raspodjelom kapitala, zemljištem, radom, energijom i sirovinama prisutne su u cijeloj Kini. To znači, na primjer, da je ulazni element koji je proizveden u Kini kombinacijom niza čimbenika proizvodnje izložen znatnim poremećajima. Isto vrijedi i za ulazne elemente ulaznih elemenata i tako dalje. |
|
(68) |
Društvo Henan Guangyuan dostavilo je 29. travnja 2024. niz primjedbi u kojima napominje da se u članku 2. stavku 6.a točki (a) osnovne uredbe propisuje procjena znatnih poremećaja koja se obavlja zasebno za svakog izvoznika i proizvođača. U tom smislu društvo Henan Guangyuan tvrdilo je da ne bi trebali postojati znatni poremećaji u pogledu njegova troška proizvodnje. |
|
(69) |
Komisija je napomenula da, osim što je uputilo na svoj odgovor na upitnik (koji pak ne sadržava tvrdnje o znatnim poremećajima u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe, izuzevši izjavu o kupnji raznih sirovina po međunarodnim cijenama), društvo Henan Guangyuan nije iznijelo argumente kojima bi se dovela u pitanje analiza znatnih poremećaja. Postojanje znatnih poremećaja koje rezultira primjenom članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe utvrđuje se na razini zemlje. Ako se utvrdi postojanje znatnih poremećaja, odredbe članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe primjenjuju se a priori na sve proizvođače izvoznike u Kini i odnose se na sve troškove povezane s njihovim faktorima proizvodnje. U istoj odredbi osnovne uredbe propisuje se upotreba domaćih troškova ako se sa sigurnošću utvrdi da na njih ne utječu znatni poremećaji. Međutim, iako društvo Henan Guangyuan nije dostavilo točne i odgovarajuće dokaze o nenarušenim cijenama i troškovima, izračuni koji se odnose na to društvo u svakom slučaju odražavaju podatke koje je dostavilo samo društvo, uključujući čimbenike proizvodnje i iznose koje je društvo navelo u odgovoru na upitnik, ali uz uzimanje u obzir postojanja i učinka znatnih poremećaja u Kini, u skladu s odredbama osnovne uredbe, a posebno njezinim člankom 2. stavkom 6.a. |
|
(70) |
Ukratko, raspoloživi dokazi pokazali su da cijene ili troškovi proizvoda iz ispitnog postupka, uključujući troškove sirovina, energije i rada, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječu znatne državne intervencije u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, kao što je vidljivo iz stvarnog ili mogućeg utjecaja jednog ili više relevantnih elemenata navedenih u toj točki. Na temelju toga Komisija je zaključila da u ovom predmetu nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Komisija je stoga uobičajenu vrijednost za društvo Henan Guangyuan izračunala isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti, to jest, u ovom slučaju, na temelju odgovarajućih troškova proizvodnje i prodaje u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe, kako je opisano u sljedećem odjeljku. |
3.2.2. Reprezentativna zemlja
Opće napomene
|
(71) |
Odabir reprezentativne zemlje temeljio se na sljedećim kriterijima u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe:
|
|
(72) |
Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 37. do 41., Komisija je u dokumentaciju dodala dvije bilješke o izvorima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti: prvu bilješku od 19. travnja 2024. (u nastavku „prva bilješka”) (31) i drugu bilješku od 27. lipnja 2024. (u nastavku „druga bilješka”) (32). |
|
(73) |
U tim su bilješkama opisane činjenice i dokazi na kojima se temelje relevantni kriteriji te su razmotrene primjedbe stranaka o tim elementima i o relevantnim izvorima. |
|
(74) |
Komisija je u drugoj bilješci o čimbenicima proizvodnje obavijestila zainteresirane strane o svojoj namjeri da Tursku smatra odgovarajućom reprezentativnom zemljom u ovom predmetu ako se potvrdi da postoje znatni poremećaji u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe. |
Sličan stupanj gospodarskog razvoja kao Kina
|
(75) |
Komisija je u prvoj bilješci utvrdila da su, prema Svjetskoj banci, Brazil, Malezija, Meksiko, Tajland i Turska zemlje na sličnom stupnju gospodarskog razvoja kao Kina (tj. zemlje s „višim srednjim dohotkom”) za koje je poznato da se u njima proizvodi proizvod iz ispitnog postupka. |
|
(76) |
U svojim primjedbama na prvu bilješku društvo Henan Guangyuan tvrdilo je da nijedna od tih pet zemalja ne proizvodi proizvod iz ispitnog postupka, ali nije osporilo sadržaj podataka Komisije. Nadalje, društvo Henan Guangyuan predložilo je Tajvan i Hong Kong kao alternativne reprezentativne zemlje. |
|
(77) |
U prvoj bilješci navode se dokazi o proizvodnji pređe od staklenih vlakana ili barem o proizvodnji proizvoda iz iste opće kategorije i/ili sektora kao proizvod iz ispitnog postupka u svih pet predloženih potencijalnih reprezentativnih zemalja. Stoga nije bilo razloga za isključivanje bilo koje zemlje iz popisa navedenog u uvodnoj izjavi 75. |
|
(78) |
Nadalje, prema klasifikaciji Svjetske banke ni Tajvan ni Hong Kong ne pripadaju kategoriji zemalja s „višim srednjim dohotkom”. Stoga je odbijen prijedlog da se Tajvan i Hong Kong smatraju reprezentativnim zemljama. |
Lako dostupni relevantni podaci u reprezentativnoj zemlji
|
(79) |
Komisija je u prvoj bilješci navela da je za zemlje utvrđene kao zemlje u kojima se proizvodi proizvod iz ispitnog postupka, odnosno Brazil, Maleziju, Meksiko, Tajland i Tursku, potrebno dodatno provjeriti koliko su podaci lako dostupni, posebno javni financijski podaci proizvođačâ proizvoda iz ispitnog postupka. |
|
(80) |
Kad je riječ o Brazilu, nisu bili lako dostupni detaljni financijski izvještaji za dva društva koja proizvode pređu od staklenih vlakana ili proizvod iz iste opće kategorije i/ili sektora kao pređa od staklenih vlakana, CPCI Brasil Fibras de Vidro Ltda i Owens Corning Fiberglass A.S. Ltda, koje su potvrdili revizori. Stoga je Komisija zaključila da se Brazil ne može smatrati odgovarajućom reprezentativnom zemljom za ovaj ispitni postupak. |
|
(81) |
Kad je riječ o Maleziji, lako dostupni financijski podaci za jedino društvo koje proizvodi pređu od staklenih vlakana ili proizvod iz iste opće kategorije i/ili sektora kao pređa od staklenih vlakana, Nippon Electric Glass (Malaysia) SDN BHD, datiraju iz 2022., stoga se ne mogu smatrati primjerenima za razdoblje ispitnog postupka jer su za proizvođača iz Turske bili dostupni noviji podaci, kako je objašnjeno u nastavku. Financijski podaci za 2023. dostupni su za grupu Nippon Electric Glass Co., Ltd., ali ne uključuju detaljne podatke koji se odnose posebno na pređu od staklenih vlakana ili sličan proizvod iz iste opće kategorije i/ili sektora. Osim toga, grupa Nippon Electric Glass Co., Ltd. globalna je grupa čiji financijski podaci nisu reprezentativni za stanje u Maleziji. S druge strane, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 84. do 86. i od 119. do 124., za Tursku postoje detaljniji financijski podaci jer su dostupni troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi za sektor industrijskog stakla u Turskoj te podaci o dobiti za društvo kćer koje proizvodi samo pređu od staklenih vlakana i proizvode iz iste opće kategorije/sektora u Turskoj. Komisija je stoga zaključila da se Malezija ne može smatrati odgovarajućom reprezentativnom zemljom za ovaj ispitni postupak. |
|
(82) |
Kad je riječ o Meksiku, nisu bili lako dostupni financijski izvještaji za dva društva koja proizvode pređu od staklenih vlakana ili proizvod iz iste opće kategorije i/ili sektora kao pređa od staklenih vlakana, Ferguson Fibers de Mexico SA DE CF i Saint-Gobain Mexico. Stoga je Komisija zaključila da se Meksiko ne može smatrati odgovarajućom reprezentativnom zemljom za ovaj ispitni postupak. |
|
(83) |
Kad je riječ o Tajlandu, lako dostupni financijski podaci za jedino društvo koje po svemu sudeći proizvodi pređu od staklenih vlakana ili sličan proizvod iz iste opće kategorije i/ili sektora, Asia Composite Material (Thailand) Co. Ltd., datiraju iz 2022. pa se ne mogu smatrati primjerenima za razdoblje ispitnog postupka jer su u Turskoj bili dostupni noviji financijski podaci, kako je objašnjeno u nastavku. Nadalje, podaci za 2022. obuhvaćaju sveukupno poslovanje poduzeća i ne uključuju detaljne financijske podatke koji se posebno odnose na pređu od staklenih vlakana ili sličan proizvod iz iste opće kategorije i/ili sektora. S druge strane, Turska stavlja na raspolaganje detaljnije financijske podatke. Za drugo tajlandsko društvo, Thai United Glass Fiber Co. Ltd., koje proizvodi mat od staklenih vlakana, koji se može smatrati proizvodom iz iste opće kategorije ili sektora kao pređa od staklenih vlakana, javno dostupni podaci isto tako datiraju iz 2022. i nisu bili dovoljno detaljni kao oni dostupni za Tursku. Stoga je Komisija zaključila da se Tajland ne može smatrati odgovarajućom reprezentativnom zemljom za ovaj ispitni postupak. |
|
(84) |
Kad je riječ o Turskoj, dostupni su konsolidirani financijski izvještaji za razdoblje ispitnog postupka za grupu Türkiye Şişe ve Cam Fabrikaları A.Ş group („grupa Sisecam”) (33). Grupa Sisecam posluje u raznim sektorima povezanima sa staklom: arhitektonsko staklo, industrijsko staklo, stakleno posuđe i staklena ambalaža. Kad je riječ o staklenim vlaknima, ta je grupa tvrdila da je 2022. imala proizvodne kapacitete od 70 000 tona i proizvodnju od 62 000 tona (34). |
|
(85) |
Grupa Sisecam ima društvo kćer koje je specijalizirano za staklena vlakna: Şişecam Balıkesir Cam Elyaf Fabrikası („Sisecam Elyaf”) (35). Društvo Sisecam Elyaf proizvodi roving od e-stakla, rezane strukove i mat od rezanih strukova. Roving, rezani strukovi i mat od rezanih strukova nisu proizvod iz ispitnog postupka, ali njihovi postupci proizvodnje imaju iste osnovne faze kao roving: priprema sirovina, taljenje u peći, istiskivanje rastaljenog stakla kroz otvore u puškicama (36) radi oblikovanja staklenih filamenata, nanošenje premaza (37), sabiranje i namotavanje filamenata na kaleme. Stoga se smatra da su u istoj općoj kategoriji kao proizvod iz ispitnog postupka. Komisija je prema tome zaključila da društvo Sisecam Elyaf proizvodi proizvod iz ispitnog postupka ili proizvode iz iste opće kategorije kao proizvod iz ispitnog postupka. Kad je riječ o prometu, društvo Sisecam Elyaf čini 13 % segmenta industrijskog stakla grupe Sisecam kojoj pripada. |
|
(86) |
Konsolidirani financijski izvještaji grupe Sisecam sadržavaju podatke o dobiti društva Sisecam Elyaf, troškove prodaje te opće i administrativne troškove segmenta industrijskog stakla. |
|
(87) |
Komisija je analizirala i uvoz glavnih čimbenika proizvodnje u Tursku. Analiza uvoza glavnih čimbenika proizvodnje pokazala je da je Turska općenito uvozila znatne i reprezentativne količine većine ključnih sirovina po nenarušenim cijenama. Međutim, Turska, kao jedan od najvećih svjetskih proizvođača jedne od predmetnih sirovina (mljeveni kolemanit), tu sirovinu ne uvozi. Utvrđeno je i da je u Turskoj uvoz druge sirovine (silikatno brašno) bio malen, što dovodi u pitanje pouzdanost uvoznih cijena. Komisija je za te dvije sirovine upotrijebila podatke o uvozu u Maleziju jer je ta zemlja bila jedina potencijalna reprezentativna zemlja s velikim uvozom obaju proizvoda te se nije smatrala reprezentativnom zemljom samo zato što nije bilo novijih i dovoljno detaljnih financijskih podataka o proizvođaču iz te zemlje.. Osim toga, podaci iz druge bilješke pokazuju da se, s obzirom na količinu proizvoda uvezenih iz Kine i zemalja navedenih u Prilogu I. Uredbi (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća (38) u Maleziju (za mljeveni kolemanit i silikatno brašno) i u Tursku (za ostale sirovine), te zemlje mogu upotrijebiti kao izvori za nenarušene cijene. |
|
(88) |
U kontekstu prethodnih razmatranja Komisija je u drugoj bilješci obavijestila zainteresirane strane da namjerava koristiti Tursku kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju, grupu Sisecam kao proizvođača u reprezentativnoj zemlji i uvoz mljevenog kolemanita i silikatnog brašna u Maleziju u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) prvom alinejom osnovne uredbe kako bi utvrdila nenarušene cijene i referentne vrijednosti za izračun uobičajene vrijednosti. |
|
(89) |
Zainteresirane strane pozvane su da dostave primjedbe o primjerenosti Turske kao reprezentativne zemlje, grupe Sisecam kao proizvođača u reprezentativnoj zemlji te Malezije u pogledu uvoza mljevenog kolemanita i silikatnog brašna. Nisu primljene nikakve primjedbe. |
|
(90) |
Početni odabir mogućih reprezentativnih zemalja i prikladnih poduzeća s javno dostupnim podacima ne sprečava Komisiju da u kasnijoj fazi eventualno dopuni ili doradi taj odabir i svoje istraživanje, među ostalim iznošenjem novih prijedloga o mogućoj reprezentativnoj zemlji i sličnom proizvodu. Naime, sama svrha bilješki o čimbenicima proizvodnje jest pozvati zainteresirane strane da dostave primjedbe o preliminarnim istraživanjima službi Komisije i, ako je to opravdano, prikupiti druge informacije koje će službe Komisije dodatno razmotriti. Bilješke sadržavaju čak i poseban prilog koji stranama pruža smjernice za dostavljanje informacija o mogućim dodatnim reprezentativnim zemljama i/ili društvima za potrebe članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe. |
Razina socijalne zaštite i zaštite okoliša
|
(91) |
Budući da je na temelju svih navedenih elemenata utvrđeno da je Turska jedina dostupna odgovarajuća reprezentativna zemlja, nije bila potrebna ocjena razine socijalne zaštite i zaštite okoliša u skladu sa zadnjom rečenicom članka 2. stavka 6.a točke (a) prve alineje osnovne uredbe. |
3.2.3 Zaključak
|
(92) |
S obzirom na prethodnu analizu, Turska je ispunila kriterije utvrđene u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe i stoga je se može smatrati odgovarajućom reprezentativnom zemljom. |
3.2.4 Izvori upotrijebljeni za utvrđivanje nenarušenih troškova
|
(93) |
Komisija je u prvoj bilješci navela čimbenike proizvodnje kao što su materijali, energija i radna snaga koje proizvođači izvoznici upotrebljavaju u proizvodnji predmetnog proizvoda te je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe i predlože javno dostupne podatke o nenarušenim vrijednostima za svaki od čimbenika proizvodnje u toj bilješci. |
|
(94) |
Potom je Komisija u drugoj bilješci navela da će za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe koristiti bazu podataka Global Trade Atlas („GTA”) (39) kako bi utvrdila nenarušeni trošak većine čimbenika proizvodnje, ponajprije sirovina. Osim toga, Komisija je navela da će upotrijebiti statističke podatke koje je dostavio Turski zavod za statistiku (40) za utvrđivanje nenarušenih troškova rada, prirodnog plina, ukapljenog prirodnog plina („UPP”) i pare, statističke podatke koje je dostavilo Regulatorno tijelo za energetsko tržište (41) za utvrđivanje nenarušenih troškova električne energije i statističke podatke koje je dostavio Ured predsjedništva Republike Turske za ulaganja (42) za utvrđivanje nenarušenih troškova vode. |
|
(95) |
Komisija je u drugoj bilješci obavijestila zainteresirane strane i da su zbog velikog broja čimbenika proizvodnje proizvođača izvoznika koji su dostavili potpune informacije i zanemarivog udjela nekih sirovina u ukupnom trošku proizvodnje te zanemarive stavke razvrstane u „potrošni materijal”. Nadalje, Komisija je izvijestila da će pri upotrebi utvrđenih nenarušenih referentnih vrijednosti u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji izračunati postotak potrošnog materijala u ukupnom trošku sirovina i taj postotak primijeniti na ponovno izračunani trošak sirovina. |
3.2.4.1. Čimbenici proizvodnje
|
(96) |
Uzimajući u obzir sve informacije koje su dostavile zainteresirane strane i koje su prikupljene tijekom posjeta radi provjere, utvrđeni su sljedeći čimbenici proizvodnje i njihovi izvori kako bi se utvrdila uobičajena vrijednost u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe: Tablica 1. Čimbenici proizvodnje pređe od staklenih vlakana
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(97) |
Komisija je uključila vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi obuhvatila troškove koji nisu uključeni u navedene čimbenike proizvodnje. Metodologija je propisno objašnjena u odjeljku 3.2.4.9. |
3.2.4.2. Sirovine
|
(98) |
Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu sirovina dostavljenih do vrata tvornice proizvođača iz reprezentativne zemlje, Komisija je kao temelj upotrijebila ponderiranu prosječnu cijenu (CIF) proizvoda uvezenih u reprezentativnu zemlju na temelju podataka iz baze podataka GTA, kojoj su dodane uvozne carine i troškovi prijevoza. |
|
(99) |
Cijena proizvoda uvezenih u reprezentativnu zemlju utvrđena je kao ponderirani prosjek jediničnih cijena uvoza iz svih trećih zemalja osim Kine i zemalja koje nisu članice WTO-a i koje su navedene u Prilogu 1. Uredbi (EU) 2015/755 (45). |
|
(100) |
Komisija je odlučila isključiti uvoz iz Kine u reprezentativnu zemlju jer je u odjeljku 3.2.2. zaključila da nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u Kini zbog postojanja znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe. Budući da nema dokaza koji potvrđuju da isti poremećaji ne utječu jednako na proizvode namijenjene izvozu, Komisija je smatrala da su isti poremećaji utjecali na izvozne cijene. Preostale količine smatrale su se reprezentativnima. |
|
(101) |
Za određeni broj čimbenika proizvodnje stvarni troškovi proizvođača izvoznika koji surađuje činili su zanemariv udio u ukupnim troškovima sirovina u razdoblju ispitnog postupka revizije. Budući da vrijednost upotrijebljena za njih nije znatno utjecala na izračune dampinške marže neovisno o korištenom izvoru, Komisija je odlučila te troškove uključiti u potrošni materijal, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 95. |
|
(102) |
Kako bi utvrdila nenarušene cijene sirovina u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe, Komisija je primijenila relevantne uvozne carine u reprezentativnoj zemlji, odnosno Maleziji, za mljeveni kolemanit i prah silicijeva dioksida. |
|
(103) |
Komisija je trošak prijevoza koji proizvođač izvoznik koji surađuje snosi za isporuku sirovina izrazila kao postotak stvarnog troška tih sirovina, a zatim je taj postotak primijenila na nenarušeni trošak tih istih sirovina kako bi dobila nenarušeni trošak prijevoza. Komisija je smatrala da se u kontekstu ovog ispitnog postupka omjer troškova koje proizvođač izvoznik snosi za sirovine i njegovih prijavljenih troškova prijevoza može opravdano upotrijebiti kao pokazatelj za procjenu nenarušenih troškova prijevoza sirovina pri njihovoj isporuci u tvornicu društva. |
|
(104) |
U odgovoru na drugu bilješku podnositelj pritužbe tvrdio je da bi Komisija među sirovine trebala uključiti bor. Komisija je pojasnila da se opskrba borom temelji na mljevenom kolemanitu koji je naveden kao čimbenik proizvodnje u drugoj bilješci i u prethodno navedenoj tablici 1. Stoga je ta tvrdnja odbačena. |
|
(105) |
U odgovoru na drugu bilješku podnositelj pritužbe tvrdio je da bi kisik trebalo dodati kao energent i uključiti u izračun uobičajene vrijednosti. U tom smislu podnositelj pritužbe uputio je na ispitni postupak o određenim proizvodima od beskonačnih filamentnih staklenih vlakana („ojačanja od staklenih vlakana”) u kojem se kisik izričito smatrao čimbenikom proizvodnje. Međutim, u ovom ispitnom postupku, kao i u ispitnom postupku o ojačanjima od staklenih vlakana, Komisija razmatra samo sve provjerene čimbenike proizvodnje, pojedinačno ili objedinjeno kao potrošni materijal. Stoga ta tvrdnja nije uzeta u obzir. |
|
(106) |
U odgovoru na drugu bilješku podnositelj pritužbe tvrdio je da bi Komisija trebala objaviti barem okvirne stope potrošnje čimbenika proizvodnje, uključujući postotak koji namjerava uzeti u obzir za potrošni materijal. Komisija pojašnjava da čimbenici proizvodnje utvrđeni u prvoj bilješci koji su razvrstani u potrošni materijal ukupno čine oko 7 % ukupnog troška proizvodnje. |
|
(107) |
Nadalje, podnositelj pritužbe iznio je primjedbu da su se čimbenici proizvodnje utvrđeni u Prilogu I. drugoj bilješci (koji su isti kao u prethodno navedenoj tablici 1) znatno razlikovali od čimbenika proizvodnje koje je industrija Unije navela u svojoj pritužbi. Prvo, podnositelj pritužbe nije dostavio dokaze da bi ta navodna odstupanja bila neuobičajena. Drugo, usporedba sirovina navedenih u prvoj i drugoj bilješci s onima navedenima u pritužbi (na primjer, pri izračunu uobičajene vrijednosti u Prilogu 32. pritužbi) pokazuje da proizvođač izvoznik koji surađuje upotrebljava sve sirovine koje upotrebljava industrija Unije: kolemanit, kaolin, silicijev dioksid, vapnenac, kukuruzni škrob, rodij i platinu. U drugoj bilješci pojašnjeno je i da proizvođač izvoznik upotrebljava kukuruzno ulje koje čini zanemariv udio u trošku proizvodnje. Na temelju toga može se zaključiti da proizvođač izvoznik koji surađuje upotrebljava sve sirovine navedene u pritužbi. Stoga je ta primjedba odbačena. |
3.2.4.3. Radna snaga
|
(108) |
Turski zavod za statistiku objavljuje detaljne podatke o plaćama u različitim gospodarskim sektorima u Turskoj (46). Komisija je utvrdila referentnu vrijednost na temelju najnovijih dostupnih statističkih podataka koji obuhvaćaju 2022. za prosječne troškove rada po satu za gospodarsku djelatnost „Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda” oznake NACE C.23 prema klasifikaciji NACE Rev.2 i poduzeća s više od 1 000 zaposlenika. Vrijednosti su nadalje prilagođene inflaciji s pomoću indeksa troškova rada koji je objavio Turski zavod za statistiku (47) kako bi odražavale troškove u razdoblju ispitnog postupka. |
3.2.4.4. Električna energija
|
(109) |
Cijenu električne energije za društva (industrijske korisnike) u Turskoj objavljuje tursko Regulatorno tijelo za energetsko tržište (Energy Market Regulatory Authority, EMRA) (48). Komisija je upotrijebila podatke o cijenama električne energije za industriju koje se prema propisima EMRA-e primjenjuju od 1. siječnja 2023. te koje ne uključuju PDV. |
3.2.4.5. Prirodni plin
|
(110) |
Cijenu prirodnog plina za industrijske korisnike u Turskoj objavljuje Turski zavod za statistiku. Komisija je upotrijebila cijenu dostupnu za drugu polovinu 2021. i prvu polovinu 2022. koja odgovara kategoriji potrošnje od 2 610 000 do 26 100 000 m3 (49). Ta je cijena dodatno prilagođena inflaciji na temelju indeksa proizvođačkih cijena koji je objavio Turski zavod za statistiku (50), a PDV, koji je uključen u objavljenu cijenu, oduzet je. |
3.2.4.6. Ukapljeni prirodni plin (UPP)
|
(111) |
Društvo Henan Guangyuan koristi kilogram kao jedinicu za potrošnju UPP-a. |
|
(112) |
Kako bi se utvrdila referentna cijena za UPP izražena u CNY/kg, cijena prirodnog plina, izražena u CNY/m3 u tablici 1, pretvorena je u cijenu izraženu u CNY u milijunima britanskih toplinskih jedinica (CNY/MMBtu). To je uključivalo utvrđivanje energetskog sadržaja plina i njegovo izražavanje u milijunima britanskih toplinskih jedinica (MMBtu) primjenom općeprihvaćenog čimbenika konverzije (51). |
|
(113) |
Zatim je ta pretvorena cijena izražena u CNY/MMBtu primijenjena na općeprihvaćeni energetski sadržaj jednog kilograma UPP-a izraženo u MMBtu (52) kako bi se izračunala cijena UPP-a izražena u CNY po kilogramu. |
3.2.4.7. Para
|
(114) |
Društvo Henan Guanyuan upotrebljava gigadžul (GJ) kao jedinicu za potrošnju pare. |
|
(115) |
Kako bi utvrdila referentnu vrijednost za paru izraženu u CNY/GJ, Komisija je najprije pretvorila cijenu prirodnog plina izraženu u CNY/m3, kako je prikazano u tablici 1, u cijenu izraženu u CNY/MMBtu primjenom općeprihvaćenog čimbenika konverzije (53) na temelju energetskog sadržaja (u MMBtu) 1 kubnog metra plina. Drugo, uzela je u obzir učinkovitost izgaranja kako bi utvrdila udio energetskog sadržaja plina koji se može oporabiti kao energetski sadržaj pare. Taj se korak temeljio na metodologiji koju je predložilo Ministarstvo energetike SAD-a (54). Treće, energetska jedinica pretvorena je iz MMBtu u GJ primjenom konstante fizičke pretvorbe. |
3.2.4.8. Voda
|
(116) |
Ured predsjedništva Republike Turske za ulaganja (55) objavio je cijenu vode za industrijsku upotrebu. Komisija je upotrijebila cijenu koja se primjenjivala 2023. za regiju Balikesir u kojoj se nalazi društvo Sisecam Elyaf i koja ne uključuje PDV. |
3.2.4.9. Režijski troškovi proizvodnje, troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi i dobit
|
(117) |
U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe „izračunana uobičajena vrijednost uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”. Osim toga, treba utvrditi vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi se obuhvatili troškovi koji nisu uključeni u navedene čimbenike proizvodnje. |
|
(118) |
Režijski troškovi proizvodnje koje je imao proizvođač izvoznik koji surađuje izraženi su kao udio stvarnih troškova proizvodnje proizvođača izvoznika koji surađuje. Taj je postotak primijenjen na nenarušene troškove proizvodnje. |
|
(119) |
Kako bi utvrdila nenarušen i razuman iznos troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti na razini franko tvornica, Komisija se oslonila na financijske podatke grupe Sisecam za 2023. koji su javno dostupni i opisani u uvodnim izjavama od 84. do 86. |
|
(120) |
Kad je riječ o društvu Sisecam Elyaf, koje proizvodi samo pređu od staklenih vlakana i proizvode iz iste opće kategorije / sektora, javno dostupni financijski izvještaji za 2023. sadržavaju podatke o neto prodaji i dobiti, ali ne i podatke o trošku prodane robe ni troškove prodaje te opće i administrativne troškove. |
|
(121) |
Podaci o trošku prodane robe dostupni su na razini segmenta industrijskog stakla grupe Sisecam. |
|
(122) |
Svi elementi troškova prodaje te općih i administrativnih troškova, osim neto financijskih troškova, izravno su dostupni na razini segmenta industrijskog stakla. Kako bi utvrdila troškove prodaje te opće i administrativne troškove za segment industrijskog stakla, Komisija je tom segmentu dodijelila neto financijske troškove grupe Sisecam, pri čemu je promet bio ključ za dodjelu. |
|
(123) |
Komisija je upotrijebila troškove prodaje te opće i administrativne troškove segmenta industrijskog stakla kako su izračunani u uvodnoj izjavi 122. te trošak prodane robe tog industrijskog segmenta i utvrdila troškove prodaje te opće i administrativne troškove izražene kao postotak troška prodane robe od 22,67 %. Komisija je smatrala da bi ta stopa, primijenjena na nenarušene troškove proizvodnje, dovela do razumnog iznosa troškova prodaje te općih i administrativnih troškova u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe, na razini franko tvornica. |
|
(124) |
Kako bi izračunala dobit izraženu kao postotak troška prodane robe, Komisija je podijelila dobit društva Sisecam Elyaf s troškom prodane robe industrijskog segmenta dodijeljenim društvu Sisecam Elyaf na temelju prometa kao ključa za dodjelu. Utvrđena je dobit od 22,44 %. Komisija je smatrala da bi ta stopa, primijenjena na nenarušene troškove proizvodnje, dovela do razumnog iznosa dobiti u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe, na razini franko tvornica. |
|
(125) |
U odgovoru na drugu bilješku podnositelj pritužbe od Komisije je zatražio da u izračun uobičajene vrijednosti uključi režijske troškove. Komisija potvrđuje da su, kako je objašnjeno u odjeljku 3.2.3.9., režijski troškovi uzeti u obzir pri izračunu uobičajene vrijednosti. |
3.2.5. Izračun uobičajene vrijednosti
|
(126) |
Na temelju prethodno navedenog Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe. |
|
(127) |
Prvo, Komisija je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje. Primijenila je nenarušene jedinične troškove na stvarnu potrošnju pojedinačnih čimbenika proizvodnje proizvođača izvoznika koji surađuje. Navedene stope potrošnje provjerene su tijekom posjeta radi provjere. Komisija je pomnožila čimbenike iskoristivosti s nenarušenim jediničnim troškovima koji su utvrđeni u reprezentativnoj zemlji, kako je opisano u odjeljku 3.2.4.1. |
|
(128) |
Komisija je zatim režijske troškove proizvodnje iz uvodne izjave 118. dodala nenarušenom trošku proizvodnje kako bi se utvrdili nenarušeni troškovi poslovanja. |
|
(129) |
Na troškove poslovanja utvrđene kako je opisano u prethodnoj uvodnoj izjavi Komisija je primijenila postotke troškova prodaje, opće i administrativne troškove te dobiti izračunane u uvodnim izjavama 123. i 124. |
|
(130) |
Na temelju toga Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe. |
3.2.6. Izvozna cijena
|
(131) |
Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 17., Komisija je za utvrđivanje dampinga odlučila primijeniti članak 18., odnosno upotrijebila je najpouzdanije raspoložive činjenice. |
|
(132) |
Konkretno, temeljila je procjenu izvoznih cijena za sve druge proizvođače izvoznike na prosječnoj izvoznoj cijeni koju je dostavio Eurostat i na podacima o prodaji društva Henan Guangyuan, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 145. |
|
(133) |
Društvo Henan Guangyuan prodalo je otprilike jednu polovinu svojih izvoznih količina izravno na tržištu Unije, a drugu polovinu preko nepovezanog trgovca sa sjedištem u Hong Kongu. Komisija je provjerom utvrdila da je roba prodana trgovcu otpremljena izravno iz Kine u luku u Uniji te je stoga odgovarajuću prodaju smatrala izvozom u Uniju. |
|
(134) |
Izvozna cijena bila je cijena stvarno plaćena ili plativa za predmetni proizvod pri prodaji za izvoz u Uniju, u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe. |
3.2.7. Usporedba
|
(135) |
U skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe Komisija je dužna provesti pravednu usporedbu uobičajene vrijednosti i izvozne cijene na istoj razini trgovine, uzimajući u obzir razlike među čimbenicima koji utječu na cijene i usporedivost cijena. U ovom predmetu Komisija je odlučila usporediti uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu društva Henan Guangyuan na razini franko tvornica. Kako je dodatno objašnjeno u nastavku, uobičajena vrijednost i izvozna cijena prilagođene su: i. kako bi ih se vratilo na razinu franko tvornica; i ii. kako bi se uzele u obzir razlike među čimbenicima za koje se tvrdi i dokazano je da utječu na cijene i usporedivost cijena. |
3.2.7.1. Prilagodbe uobičajene vrijednosti
|
(136) |
Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 135., uobičajena vrijednost utvrđena je na razini franko tvornica upotrebom troškova proizvodnje zajedno s iznosima troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti, koji su se smatrali razumnima za tu razinu trgovine. Stoga nisu bile potrebne prilagodbe kako bi se uobičajena vrijednost vratila na razinu franko tvornica. |
|
(137) |
Komisija je smatrala da niti postoje razlozi za provedbu prilagodbi uobičajene vrijednosti, niti je društvo Henan Guangyuan zatražilo takve prilagodbe. |
3.2.8. Prilagodbe izvozne cijene
|
(138) |
Kako bi se izvozna cijena vratila na razinu franko tvornica, izvršene su prilagodbe za troškove prijevoza, osiguranja, rukovanja, utovara i pakiranja. |
|
(139) |
Izvršene su prilagodbe za sljedeće čimbenike koji utječu na cijene i usporedivost cijena: troškovi jamstva i garancije, troškovi kredita i bankovni troškovi. |
|
(140) |
|
3.2.8.1. Dampinške marže
|
(141) |
Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 17., Komisija je odlučila primijeniti članak 18. za potrebe utvrđivanja dampinga, osim za proizvođača izvoznika koji surađuje, društvo Henan Guangyuan, za kojeg je izračunana pojedinačna marža. |
|
(142) |
Za društvo Henan Guangyuan Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe. |
|
(143) |
Na temelju toga, privremena ponderirana prosječna dampinška marža, izražena kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznosi:
|
|
(144) |
Za sve ostale proizvođače izvoznike Komisija je utvrdila dampinšku maržu na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. U tu je svrhu Komisija prvo utvrdila razinu suradnje proizvođača izvoznika. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 16., razina suradnje izražena kao udio u ukupnom uvozu iz Kine u Uniju iznosila je [4,5 – 9 %], što se smatra vrlo niskom razinom. |
|
(145) |
Zbog nedovoljne suradnje Komisija je utvrdila dampinšku maržu za sva ostala društva na temelju raspoloživih činjenica. Kako bi utvrdila najbolje raspoložive podatke, Komisija je upotrijebila podatke koje je dostavio proizvođač izvoznik koji surađuje jer se na temelju njih mogao provesti izračun na razini vrste proizvoda. U tom skupu podataka Komisija je odabrala vrstu proizvoda koju su na tržištu Unije najviše prodavali i proizvođač izvoznik koji surađuje i industrija Unije (56). Komisija je napomenula da je prosječna cijena uvoza iz Kine (tablica 4) na razini CIF bila niža od prosječne cijene izvoza proizvođača izvoznika koji surađuje na toj razini trgovine. Kako bi to uzela u obzir, Komisija je odabrala reprezentativan broj transakcija koje se odnose na odabranu vrstu proizvoda (i čine [15 – 25] % izvoza proizvođača izvoznika u Uniju) u kojima je izvozna cijena bila niža od prosjeka za tu vrstu proizvoda koju je prodavao proizvođač izvoznik. Prema mišljenju Komisije, na temelju analize ograničenih statističkih podataka o uvozu te podataka koje je dostavio jedini proizvođač izvoznik koji surađuje, te su transakcije predstavljale razumnu zamjensku vrijednost za dampinško ponašanje proizvođača izvoznika koji ne surađuju. |
|
(146) |
Privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:
|
4. ŠTETA
4.1. Definicija industrije Unije i proizvodnje u Uniji
|
(147) |
Tijekom razdoblja ispitnog postupka istovjetni proizvod proizvodila su dva proizvođača u Uniji. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe. |
|
(148) |
Utvrđeno je da je ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka iznosila oko [85 000 – 95 000] tona. Komisija je tu brojku utvrdila na temelju provjerenih podataka dvaju proizvođača Unije u uzorku, koji čine 100 % proizvodnje. |
4.2. Utvrđivanje odgovarajućeg tržišta Unije
|
(149) |
Kako bi utvrdila je li industriji Unije nanesena šteta te kako bi odredila potrošnju i različite gospodarske pokazatelje povezane sa stanjem industrije Unije, Komisija je ispitala je li i u kojoj je mjeri u analizi potrebno uzeti u obzir daljnju upotrebu proizvodnje istovjetnog proizvoda industrije Unije. |
|
(150) |
Komisija je utvrdila da je znatan dio proizvodnje proizvođača iz Unije bio namijenjen ograničenoj upotrebi. |
|
(151) |
Za analizu štete važno je razlikovati ograničeno tržište od slobodnog tržišta jer proizvodi namijenjeni ograničenoj upotrebi nisu izloženi izravnom tržišnom natjecanju s uvozom. Nasuprot tome, proizvodnja namijenjena prodaji na slobodnom tržištu izravno se natječe s predmetnim proizvodom. |
|
(152) |
Komisija je pribavila i provjerila podatke za cjelokupnu djelatnost industrije Unije u sektoru pređe od staklenih vlakana i utvrdila je li proizvodnja bila namijenjena ograničenoj upotrebi ili slobodnom tržištu. Provjerom podataka za dva proizvođača koji čine 100 % proizvodnje pređe od staklenih vlakana u Uniji Komisija je dobila potpunu sliku. |
|
(153) |
Komisija je ispitala određene gospodarske pokazatelje povezane s industrijom Unije na temelju podataka o slobodnom tržištu. To su sljedeći pokazatelji: količina prodanih proizvoda i prodajne cijene na tržištu Unije, tržišni udio, rast, količina izvezenih proizvoda i izvozne cijene, profitabilnost, povrat ulaganja i novčani tok. Gdje je to bilo moguće i opravdano, nalazi ispitivanja uspoređeni su s podacima o ograničenom tržištu kako bi se osigurala potpuna slika stanja industrije Unije. |
|
(154) |
Međutim, ostali gospodarski pokazatelji mogli su se smisleno ispitati samo razmatranjem cjelokupne djelatnosti, uključujući ograničenu upotrebu industrije Unije. To su: proizvodnja, kapacitet, iskorištenost kapaciteta, ulaganja, zalihe, zaposlenost, produktivnost plaće i sposobnost prikupljanja kapitala. Oni ovise o cjelokupnoj djelatnosti, bez obzira na to je li proizvodnja namijenjena ograničenoj upotrebi ili prodaji na slobodnom tržištu. |
4.3. Potrošnja u Uniji
|
(155) |
Komisija je utvrdila potrošnju u Uniji na temelju sljedećeg:
|
|
(156) |
Komisija je utvrdila i da je oko [55 % – 65 %] ukupne proizvodnje proizvođača iz Unije (koja nije obuhvaćena potrošnjom u Uniji i drugim gospodarskim pokazateljima navedenima u ovoj Uredbi) bilo namijenjeno ograničenoj upotrebi u razmatranom razdoblju. |
|
(157) |
Potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi: Tablica 2. Potrošnja u Uniji (u tonama)
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(158) |
Potrošnja u Uniji od 2020. do 2022. znatno se povećala (za 62 %), ali se u razdoblju ispitnog postupka smanjila, što znači da se, ukupno gledano, tijekom razmatranog razdoblja smanjila. |
4.4. Uvoz iz predmetne zemlje
4.4.1. Količina i tržišni udio proizvoda uvezenih iz predmetne zemlje
|
(159) |
Komisija je količinu uvezenih proizvoda utvrdila na temelju podataka Eurostata i prilagodila ih u suradnji s nekoliko nacionalnih carinskih tijela, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 155. Tržišni udio uvoza utvrđen je usporedbom količine uvezenih proizvoda i potrošnje na tržištu Unije (vidjeti tablicu 2.). |
|
(160) |
Uvoz u Uniju iz Kine kretao se kako slijedi: Tablica 3. Količina i tržišni udio uvezenih proizvoda
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(161) |
Iz prethodne tablice vidljivo je da se u apsolutnim vrijednostima uvoz iz Kine tijekom razmatranog razdoblja povećao za 42 %. Ukupno povećanje u apsolutnim vrijednostima dosegnulo je vrhunac 2022., kad se uvoz više nego udvostručio. Istodobno, tijekom razmatranog razdoblja ukupni tržišni udio uvoza iz Kine u Uniju povećao se za 68 %. |
4.4.2. Cijene uvoza iz Kine i sniženje cijena
|
(162) |
Komisija je utvrdila cijene uvoza na temelju provjerenih podataka Eurostata i dodatnih podataka koje su dostavila nacionalna carinska tijela. |
|
(163) |
Ponderirana prosječna cijena proizvoda uvezenih u Uniju iz predmetne zemlje kretala se kako slijedi: Tablica 4. Uvozne cijene (EUR/tona)
|
||||||||||||||||||||||
|
(164) |
Iz prethodne je tablice vidljivo da se uvoz iz Kine tijekom razmatranog razdoblja povećao za 26 %. Ukupno povećanje u apsolutnim vrijednostima dosegnulo je vrhunac 2022., kad su cijene bile 59 % više od cijene na početku razmatranog razdoblja. |
|
(165) |
Komisija je sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrdila usporedbom:
|
|
(166) |
Usporedba cijena izvršena je za svaku vrstu proizvoda za transakcije na istoj razini trgovine, nakon odbijanja rabata i popusta. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak teoretskog prometa proizvođačâ iz Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka. Dobivena je ponderirana prosječna marža sniženja cijena u iznosu od 0 % do 34,4 % za uvoz iz predmetne zemlje na tržište Unije. Utvrđeno je da su cijene 99,9 % uvezenih proizvoda bile niže od cijena industrije Unije. Komisija je osim toga usporedila cijene uvoza iz Kine u Uniju prema podacima Eurostata s prosječnom cijenom svih vrsta proizvoda koje proizvođači iz Unije prodaju nepovezanim kupcima. Tim je izračunom utvrđeno da su kineske cijene za 15,4 % niže od cijena industrije Unije te je potkrijepljen nalaz o sniženju cijena prema izračunu navedenom u uvodnoj izjavi 165. |
|
(167) |
Nadalje, osim što je na temelju nalaza utvrdila da je došlo do sniženja cijena, Komisija je napomenula i da je dampinški uvoz uzrokovao pad cijena industrije Unije. Naime, kako je navedeno u tablici 8, u razdoblju ispitnog postupka industrija Unije morala je sniziti svoje prodajne cijene na razinu koja je čak bila niža od njezinih troškova proizvodnje kako bi mogla prodati svoje proizvode. |
4.5. Gospodarsko stanje industrije Unije
4.5.1. Opće napomene
|
(168) |
U skladu s člankom 3. stavkom 5. osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja. |
|
(169) |
Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Budući da je provjerila podatke dvaju proizvođača iz Unije koji čine 100 % proizvodnje u Uniji, Komisija je na temelju tih podataka ocijenila makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje. |
|
(170) |
Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, količina prodanih proizvoda, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga. |
|
(171) |
Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala. |
4.5.2. Makroekonomski pokazatelji
4.5.2.1. Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta
|
(172) |
Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi: Tablica 5. Proizvodnja, proizvodni kapaciteti i iskorištenost kapaciteta
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(173) |
U razmatranom razdoblju količina proizvedene robe industrije Unije prvo se 2021. povećala za 4 %, 2022. je ostala stabilna, a onda znatno pala na razinu za 22 % nižu od razine zabilježene 2020. |
|
(174) |
Prijavljeni kapacitet odnosi se na instalirani kapacitet, koji se tijekom razmatranog razdoblja povećao za 7 %. Postrojenja za proizvodnju pređe od staklenih vlakana redovito se održavaju svakih pet godina. To uključuje nadogradnju određene tehnologije, što je uzrokovalo to povećanje kapaciteta. |
|
(175) |
Iskorištenost kapaciteta bila je na visokoj razini od [80 % – 90 %] u 2020., 2021. i 2022., a u razdoblju ispitnog postupka znatno se smanjila, na [60 % – 70 %]. Iako se iskorištenost kapaciteta prvi put povećala 2021. za 3 %, neznatno se smanjila 2022. i znatno pala u razdoblju ispitnog postupka, na razinu 27 % nižu od one u 2020. |
4.5.2.2. Količina prodanih proizvoda i tržišni udio
|
(176) |
Količina prodanih proizvoda i tržišni udio industrije Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi: Tablica 6. Količina prodanih proizvoda i tržišni udio
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(177) |
Prodaja industrije Unije postupno je rasla od 2020. do 2022., ali se u razdoblju ispitnog postupka znatno smanjila. U razdoblju ispitnog postupka pala je za 29 % u odnosu na 2022., na razinu za 26 % nižu od razine iz razmatranog razdoblja. |
|
(178) |
Slično se kretao i tržišni udio. Unatoč povećanju obujma od 2020. do 2022. industrija Unije izgubila je 36 % početnog tržišnog udjela. U razdoblju ispitnog postupka uspjela ga je tek djelomično povratiti, ali tijekom cijelog razmatranog razdoblja zabilježila je gubitak tržišnog udjela od 22 %. |
4.5.2.3. Rast
|
(179) |
Potrošnja u Uniji od 2020. do 2022. je rasla, a potom u razdoblju ispitnog postupka znatno pala, što znači da se, ukupno gledano, tijekom razmatranog razdoblja smanjila. Industrija Unije izgubila je tržišni udio dok se potrošnja povećavala i mogla ga je samo djelomično povratiti uslijed smanjenja potrošnje u razdoblju ispitnog postupka. |
4.5.2.4. Zaposlenost i produktivnost
|
(180) |
Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi: Tablica 7. Zaposlenost i produktivnost
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(181) |
U razmatranom razdoblju razina zaposlenosti umjereno se povećala za 3 % u 2021., ostala je stabilna 2022. i smanjila se u razdoblju ispitnog postupka na razinu 5 % nižu od one na početku razmatranog razdoblja. Produktivnost se u razmatranom razdoblju umjereno povećala za 1 % u 2021., ostala je stabilna u 2022. i smanjila se u razdoblju ispitnog postupka na razinu 18 % nižu od one na početku razmatranog razdoblja. |
4.5.2.5. Visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga
|
(182) |
Sve su dampinške marže bile znatno iznad razine de minimis. Utjecaj visine stvarnih dampinških marži na industriju Unije bio je znatan s obzirom na količinu i cijene proizvoda uvezenih iz predmetne zemlje. |
|
(183) |
Ovo je prvi antidampinški ispitni postupak u vezi s predmetnim proizvodom. Stoga nisu bili raspoloživi podaci za procjenu učinaka mogućeg prethodnog dampinga. |
4.5.3. Mikroekonomski pokazatelji
4.5.3.1. Cijene i čimbenici koji utječu na cijene
|
(184) |
Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije za nepovezane kupce u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi: Tablica 8. Prodajne cijene u Uniji
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(185) |
U prethodnoj tablici prikazana su kretanja jedinične prodajne cijene na tržištu u Uniji u usporedbi s odgovarajućim troškovima proizvodnje. Prodajne cijene u prosjeku su bile više od jediničnog troška proizvodnje od 2020. do 2022. U razdoblju ispitnog postupka prosječna prodajna cijena smanjila se na razinu nižu od jediničnog troška proizvodnje. |
|
(186) |
Glavni čimbenik koji je utjecao na cijenu od 2020. do 2022. bilo je povećanje troška sirovina i energije. U razdoblju ispitnog postupka prodajna cijena industrije Unije smanjila se u usporedbi s prethodnom godinom, dok se njezin trošak proizvodnje naglo povećao. |
4.5.3.2. Troškovi rada
|
(187) |
Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi: Tablica 9. Prosječni troškovi rada po zaposleniku
|
||||||||||||||||||||||
|
(188) |
U razmatranom razdoblju prosječna plaća po zaposleniku stalno je rasla i do kraja cijelog tog razdoblja povećala se za 30 %. |
4.5.3.3. Zalihe
|
(189) |
Razine zaliha proizvođača iz Unije u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi: Tablica 10. Zalihe
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(190) |
Tijekom razmatranog razdoblja razine zaliha povećale su se za 13 %. Iako su se u odnosu na povećanje proizvodnje 2021. zalihe tek neznatno povećale, 2022. znatno su se povećale. U razdoblju ispitnog postupka razina zaliha znatno se smanjila. |
4.5.3.4. Profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala
|
(191) |
Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi: Tablica 11. Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(192) |
Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije tako što je neto dobit prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji iskazala kao postotak prihoda od te prodaje. U razdoblju od 2020. do 2022. profitabilnost je bila pozitivna, pri čemu je najveća dobit ostvarena 2022. Međutim, u razdoblju ispitnog postupka zabilježen je znatni gubitak dobiti. |
|
(193) |
Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Kretanje neto novčanog toka bilo je relativno stabilno od 2020. do 2022., uz neznatno smanjenje 2021. i pozitivno kretanje 2022. Međutim, 2023. novčani tok znatno se smanjio. |
|
(194) |
Iako su na početku razdoblja bila relativno niska, ulaganja su se 2021. povećala za 45 %, a 2022. tek su se neznatno smanjila. Međutim, u razdoblju ispitnog postupka došlo je do znatnog smanjenja ulaganja. Većina ulaganja odnosila se na održavanje i modernizaciju proizvodnih linija u cilju povećanja dugovječnosti postrojenja i osiguravanja najsuvremenije proizvodnje. U razmatranom razdoblju nije bilo ulaganja u nove kapacitete za pređu od staklenih vlakana među proizvođačima iz Unije, osim određenog povećanja kapaciteta u okviru modernizacije. Smanjenje ulaganja u razdoblju ispitnog postupka povezano je s kašnjenjem u održavanju. |
|
(195) |
Povrat ulaganja je dobit izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. U skladu s profitabilnošću povrat ulaganja bio je pozitivan od 2020. do 2022., ali je u razdoblju ispitnog postupka postao negativan. |
|
(196) |
U razmatranom razdoblju sposobnost proizvođača iz Unije da prikupe kapital nije bila pogođena jer proizvode profitabilne izvedene proizvode koristeći pređu od staklenih vlakana kao ulazni element. |
4.6. Zaključak o šteti
|
(197) |
Iako je od 2020. do 2022. većina pokazatelja štete zabilježila pozitivno kretanje, u tom je razdoblju industrija Unije izgubila znatan tržišni udio. Njezin se tržišni udio do 2022. smanjio za 34 %. Kretanja u razdoblju ispitnog postupka uzrokovala su negativan trend svih pokazatelja štete u razmatranom razdoblju. Količina proizvedene robe smanjila se za 22 %, a količina prodane robe za 26 %. Pad prodaje bio je toliko znatan da se tržišni udio industrije Unije u razmatranom razdoblju smanjio za 12 % unatoč određenom povećanju tržišnog udjela u razdoblju ispitnog postupka. |
|
(198) |
Isto tako, i glavni financijski pokazatelji (jedinična prodajna cijena, profitabilnost, novčani tok i povrat ulaganja) pozitivno su se kretali od 2020. do 2022., ali su se uslijed znatnih smanjenja negativno kretali u razdoblju ispitnog postupka zbog znatnog sprečavanja rasta cijena na tržištu Unije, kako je prikazano u tablici 8. Od 2020. do 2022. jedinične prodajne cijene znatno su se povećale, što ne samo da odražava znatna povećanja troškova proizvodnje u tom razdoblju nego je i omogućilo industriji Unije da poboljša svoju dobit. Međutim, u razdoblju ispitnog postupka njezina se prodajna cijena smanjila na razinu nižu od troška proizvodnje. Zbog toga je profitabilnost industrije Unije nakon dobiti od [13 % – 17 %] u 2020. počela bilježiti gubitak od [(–22 %) – (–18 %)] u razdoblju ispitnog postupka. Slični negativni učinci vidljivi su i kad je riječ o novčanom toku i povratu ulaganja. |
|
(199) |
Na temelju prethodno navedenog Komisija je u ovoj fazi zaključila da je industrija Unije u razdoblju ispitnog postupka pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe, i to u smislu obujma, sprečavanja rasta cijena i financijskih gubitaka. |
5. UZROČNO-POSLJEDIČNA VEZA
|
(200) |
Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 6. osnovne uredbe ispitala je li zbog dampinškog uvoza iz predmetne zemlje industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu. Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 7. osnovne uredbe ispitala i postoje li drugi poznati čimbenici koji su istodobno mogli uzrokovati štetu industriji Unije. Komisija je osigurala da se dampinškom uvozu ne pripisuje druga moguća šteta prouzročena čimbenicima koji nisu dampinški uvoz iz predmetne zemlje. Ti su čimbenici sljedeći: ograničena upotreba, povećanje troškova proizvodnje, uvoz iz ostalih trećih zemalja i smanjenje potrošnje u razdoblju ispitnog postupka. |
5.1. Učinci dampinškog uvoza
|
(201) |
U razdoblju od 2020. do 2022. uvoz iz Kine znatno se povećao u apsolutnom iznosu za 290 %. Samo u 2022., godini koja je prethodila razdoblju ispitnog postupka, kineski izvoz više se nego udvostručio, s 14 000 tona 2021. na rekordnu razinu od 31 000 tona 2022. po cijenama nižima od cijena industrije Unije. Kineski uvoznici znatno su povećali svoje tržišne udjele, s [15 – 25] % u 2020. na [30 – 40] % u 2022. |
|
(202) |
Istodobno se potrošnja od 2021. do 2022. povećala sa [60 000 – 70 000] tona na rekordnu razinu od [85 000 – 95 000] tona. Zbog te visoke potrošnje proizvođači iz Unije mogli su 2022. nastaviti prodavati količine po profitabilnim cijenama pa te godine nije nastala šteta unatoč velikom uvozu i gubitku tržišnog udjela industrije Unije. |
|
(203) |
Međutim, u razdoblju ispitnog postupka potrošnja se znatno smanjila, na samo [40 000 – 50 000] tona, što je smanjenje od 47,7 % u odnosu na 2022. S druge strane, u razdoblju ispitnog postupka kineski izvoznici zadržali su visok tržišni udio od [30 – 40] %. Iako se kineski tržišni udio od 2022. do razdoblja ispitnog postupka neznatno smanjio za 2 postotna boda u usporedbi s njegovim tržišnim udjelom od [15 – 25] % na početku razmatranog razdoblja, riječ je o povećanju od 68 % ili 14 postotnih bodova u razmatranom razdoblju. Zbog toga industrija Unije u razdoblju ispitnog postupka više nije mogla prodavati količine koje je prodavala prethodnih godina i čak je morala sniziti svoje prodajne cijene kako bi mogla prodati te male količine. Iako se njezina prodaja polako povećavala od 2020. do 2022., znatno se smanjila u razdoblju ispitnog postupka, s [20 000 – 40 000] tona 2022. na [10 000 – 30 000] tona u razdoblju ispitnog postupka. Industrija Unije objasnila je da se u razdoblju ispitnog postupka potrošnja smanjila jer su korisnici 2022. napunili svoje zalihe kineskom pređom od staklenih vlakana, što je rezultiralo manjom potražnjom u razdoblju ispitnog postupka. Podnositelji pritužbe dostavili su interna izvješća i zapisnike sa sastanaka kako bi pokazali da su 2022. mnogi njihovi kupci iz EU-a i izvan njega stvarali velike zalihe te da su 2023., kad se potražnja smanjila, bili neskloni nabavljati proizvode od industrije EU-a. Nijedna strana nije iznijela primjedbe na tu izjavu ni dovela u pitanje to stvaranje zaliha. Nadalje, zbog slabe suradnje kineskih proizvođača izvoznika u kombinaciji s relativno slabom suradnjom korisnika daljnja analiza stvaranja zaliha nije bila moguća. Komisija je smatrala da se prodaja 2022. i 2023. ne može zasebno analizirati. Prosječna potrošnja u 2022. i u razdoblju ispitnog postupka iznosila je [62 000 – 73 000] tona, što je izravan nastavak kretanja iz 2020. i 2021. |
|
(204) |
U kontekstu smanjenja potrošnje u razdoblju ispitnog postupka prosječna cijena uvoza iz Kine u tom razdoblju znatno se smanjila, što je uzrokovalo pritisak na cijene na tržištu. Budući da se u razdoblju ispitnog postupka trošak proizvodnje industrije Unije nastavio povećavati, te su se godine prakse određivanja cijena u Kini pokazale posebno štetnima jer industrija Unije nije mogla pokriti svoje sve veće troškove. Umjesto toga morala je sniziti cijene na razinu nižu od svojih troškova. Nadalje, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 220. u nastavku, visoki fiksni troškovi industrije Unije raspodijelili su se na manje prodajne količine, što je uzrokovalo znatne financijske gubitke gubitaka u razdoblju ispitnog postupka. |
5.2. Učinci drugih čimbenika
5.2.1. Uvoz iz trećih zemalja
|
(205) |
Količina proizvoda uvezenih iz ostalih trećih zemalja u razmatranom razdoblju kretala se kako slijedi: Tablica 12. Uvoz iz trećih zemalja
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(206) |
Uvoz iz Tajvana znatno se povećao, s 11 000 tona 2021. na 18 000 tona 2022. Međutim, iako je kineska uvozna cijena od 2 163 EUR/tona u 2022. i 1 720 EUR/tona u razdoblju ispitnog postupka bila znatno niža od cijene industrije Unije od 2 443 EUR/tona u 2022. i 2 226 EUR/tona u razdoblju ispitnog postupka, tajvanska cijena od 2 421 EUR/tona u 2022. i 1 954 EUR/tona bila je samo minimalno niža od cijene industrije Unije te znatno viša od kineske cijene. Osim toga, tajvanski izvoz u dvogodišnjem razdoblju od 2022. do 2023. iznosio je tek oko polovine ukupnog kineskog izvoza. |
|
(207) |
Stoga Komisija nije smatrala uvoz iz Tajvana čimbenikom koji bi mogao umanjiti uzročno-posljedičnu vezu između kineskog izvoza i štete. |
|
(208) |
Uvoz iz Meksika i ostalih trećih zemalja znatno se smanjio tijekom razmatranog razdoblja, a posebno u razdoblju ispitnog postupka. |
|
(209) |
Stoga Komisija uvoz iz Meksika ili ostalih trećih zemalja nije smatrala čimbenikom koji bi mogao umanjiti uzročno-posljedičnu vezu između kineskog izvoza i štete. Nadalje, uvoz iz svih trećih zemalja, uključujući Tajvan, kumulativno se smanjio u razmatranom razdoblju i nije pridonio šteti. |
5.2.2. Izvozni rezultati industrije Unije
|
(210) |
Količina proizvoda koju su proizvođači iz Unije izvezli u razmatranom razdoblju kretala se kako slijedi: Tablica 13. Izvozni rezultati proizvođača iz Unije u uzorku
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(211) |
Količina izvezenih proizvoda u razmatranom se razdoblju smanjila za 48 %. Prosječna cijena izvoza zadržala se na razini iznad troška proizvodnje tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Stoga je Komisija zaključila da izvoz nije doprinio šteti. |
5.2.3. Potrošnja
|
(212) |
Potrošnja se u razdoblju ispitnog postupka znatno smanjila, s [85 000 – 95 000] tona 2022. na [40 000 – 50 000] tona. Međutim, usporedba s 2020., kada je potrošnja također bila znatno niža i iznosila [50 000 – 60 000] tona, pokazuje da je sve dok je kineski uvoz imao tržišni udio od samo 19 % industrija Unije mogla prodati dovoljne količine po dovoljno visokoj cijeni da bude profitabilna. Stoga smanjenje potrošnje nije izolirani čimbenik koji bi umanjio uzročno-posljedičnu vezu između uvoza iz Kine i štete nanesene industriji Unije. Naprotiv, zbog visoke potrošnje 2022. odgođen je štetan učinak uvoza iz Kine, koji je već te godine imao velik tržišni udio. |
|
(213) |
Stoga smanjenje potrošnje nije umanjilo uzročno-posljedičnu vezu između uvoza iz Kine i štete. |
5.2.4. Ograničena upotreba
|
(214) |
Na pređu od staklenih vlakana za ograničenu upotrebu u Uniji otpadaju čak dvije trećine njezine ukupne proizvodnje u Uniji. Međutim, jeftinije je proizvoditi pređu od staklenih vlakana za ograničenu upotrebu te je u razdoblju ispitnog postupka njezinom proizvodnjom ostvarena dobit na tržištu na kraju proizvodnog lanca. Uz to, u razdoblju ispitnog postupka proizvođači iz Unije nisu smanjili svoju prodaju pređe od staklenih vlakana u korist ograničene upotrebe, što dokazuje činjenica da su se u razdoblju ispitnog postupka smanjile i količine pređe od staklenih vlakana za ograničenu upotrebu. Stoga ograničena upotreba nije pridonijela šteti. |
5.2.5. Povećanje troška proizvodnje
|
Jedinični trošak proizvodnje (EUR/tona) |
[1 190 – 1 240 ] |
[1 300 – 1 350 ] |
[1 800 – 1 850 ] |
[2 280 – 2 330 ] |
|
Indeks |
100 |
110 |
151 |
191 |
|
(215) |
Trošak proizvodnje industrije Unije tijekom razmatranog se razdoblja znatno povećao, s [1 190 – 1 240] EUR/tona 2020. na [2 280 – 2 330] EUR/tona u razdoblju ispitnog postupka, što je ukupno povećanje od 91 %. Do tog je povećanja došlo zbog rasta cijena energije i sirovina te i rasta fiksnih troškova po proizvedenoj toni zbog smanjenja obujma proizvodnje u razdoblju ispitnog postupka. |
|
(216) |
Povećanja troška proizvodnje uglavnom su redovita pojava i u poštenim se tržišnim uvjetima uzimaju u obzir pri određivanju prodajnih cijena. Komisija je analizirala postoji li neki čimbenik za koji se ne može smatrati da se kompenzira povećanjem prodajne cijene pređe od staklenih vlakana u poštenim tržišnim uvjetima. |
|
(217) |
Od 2021. do 2022. trošak proizvodnje se već bio znatno povećao, s [1 300 – 1 350] EUR/tona 2020. na [1 800 – 1 850] EUR/tona, što je povećanje od 37 %. Međutim, zbog velike potražnje 2022. industrija Unije mogla je prodati gotovo iste količine kao i prethodne godine te odrediti cijene na razinu koja joj je omogućila da ostane profitabilna. To dokazuje da su kupci bili u mogućnosti apsorbirati čak i velika povećanja cijena, sve dok je postojala potražnja. |
|
(218) |
Od 2022. do razdoblja ispitnog postupka trošak proizvodnje se povećao za 27 %. Međutim, u razdoblju ispitnog postupka potražnja se znatno smanjila. Nadalje, kako je vidljivo iz tablice 4, kineske cijene, koje su se tijekom prve tri godine razmatranog razdoblja povećavale, znatno su se smanjile u razdoblju ispitnog postupka (za 20 %). Stoga industrija Unije nije mogla pregovarati o povećanju cijena, nego je morala smanjiti svoje prodajne cijene na razinu nižu od svojih troškova. |
|
(219) |
Povećanja troška proizvodnje industrije Unije mogu se podijeliti u tri kategorije. |
|
(220) |
Prvo, zbog manje prodaje pređe od staklenih vlakana u razdoblju ispitnog postupka fiksni troškovi raspodijeljeni na manjoj osnovi uzrokovali su povećanja fiksnih troškova po proizvedenoj toni. To je povećanje izravna posljedica kineskog preuzimanja tržišnih udjela i posljedične manje prodaje industrije Unije. Određivanje tog povećanja troška proizvodnje kao zasebnog čimbenika koji pridonosi šteti bilo bi u suprotnosti s činjenicom da je ono izravna posljedica nepoštenog tržišnog natjecanja kineskih izvoznika s niskim cijenama. Stoga to povećanje ne bi trebalo smatrati zasebnim čimbenikom koji pridonosi šteti. |
|
(221) |
Drugo, cijene više sirovina znatno su se povećale u razdoblju ispitnog postupka. Osim cijena drugih sirovina koje čine samo manji udio troškova sirovina, znatno se povećala cijena važnih sirovina kao što su kolemanit i vapnenac. Međutim, te se sirovine uglavnom uvoze s međunarodnog tržišta i svi proizvođači koji posluju na nenarušenim tržištima pogođeni su tim povećanjima cijena te ga moraju prenijeti na svoje kupce. Na primjer, 2022. najveći izvoznici vapnenca bili su Ujedinjeni Arapski Emirati, Japan, Malezija, Vijetnam i Oman. Stoga povećanje cijene sirovina nije pridonijelo šteti jer bi se u poštenim tržišnim uvjetima kompenziralo povećanjem cijena pređe od staklenih vlakana. |
|
(222) |
Treće, povećanju troška proizvodnje pridonijele su cijene energije. Međutim, to nije bila izolirana pojava u razdoblju ispitnog postupka. Cijene energije već su se 2022. znatno povećale. Prosječna cijena električne energije u Latviji u razdoblju ispitnog postupka čak se smanjila u odnosu na 2022. (57). Stoga povećanje cijene energije nije pridonijelo šteti jer bi se u poštenim tržišnim uvjetima kompenziralo povećanjem cijena pređe od staklenih vlakana. |
|
(223) |
Povećanje troška proizvodnje nije izolirani čimbenik koji uzrokuje štetu. Povećanje troška proizvodnje uzrokuje štetu samo ako prodajne cijene pređe od staklenih vlakana ne mogu odražavati to povećanje. Međutim, pritisak na prodajne cijene izravno je povezan s dampinškim uvozom iz Kine u razdoblju ispitnog postupka. |
|
(224) |
Nadalje, podaci o stanju 2022. pokazuju da je industrija Unije u poštenim tržišnim uvjetima, u kojima kineski izvoz po nižim cijenama ne uzrokuje pad prodaje industrije Unije, mogla prenijeti povećanje troškova na svoje kupce, čak i u slučaju velikog povećanja od 37 %. Stoga bi industrija Unije, kao i u prethodnim godinama razmatranog razdoblja, mogla povećati svoje cijene zbog daljnjeg povećanja svojih troškova da u razdoblju ispitnog postupka nije bilo jeftinog i dampinškog uvoza iz Kine. Međutim, kineske cijene u razdoblju ispitnog postupka bile su čak i niže od troška proizvodnje industrije Unije. |
|
(225) |
To pokazuje da povećanje troška proizvodnje u razdoblju ispitnog postupka nije umanjilo uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz Kine i štete. |
5.3. Zaključak o uzročno-posljedičnoj vezi
|
(226) |
Postojala je jasna vremenska podudarnost između znatnog povećanja uvoza iz Kine i pogoršanja stanja industrije Unije. Iako šteta nije bila vidljiva prije razdoblja ispitnog postupka zbog velike potražnje, uvoz iz Kine zadržao je visok tržišni udio u razdoblju ispitnog postupka, što je uzrokovalo štetu u pogledu količine i pritisak na cijene. |
|
(227) |
Komisija je istražila i druge čimbenike štete i nije otkrila nijedan drugi čimbenik koji je pridonosio materijalnoj šteti koju je pretrpjela industrija Unije. Štoviše, nijedan od ostalih čimbenika, ni pojedinačno ni skupno, nije doveo u pitanje postojanje stvarne i bitne veze između dampinškog uvoza iz Kine i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije. |
6. RAZINA MJERA
|
(228) |
Kako bi utvrdila razinu mjera, Komisija je ispitala bi li pristojba niža od dampinške marže bila dovoljna za uklanjanje štete koja je industriji Unije prouzročena dampinškim uvozom. |
6.1. Marža štete
|
(229) |
Štete ne bi bilo da je industrija Unije mogla ostvariti ciljnu dobit prodajom proizvoda po ciljnoj cijeni u smislu članka 7. stavaka 2.c i 2.d osnovne uredbe. |
|
(230) |
U skladu s člankom 7. stavkom 2.c osnovne uredbe, Komisija je za utvrđivanje ciljne dobiti uzela u obzir sljedeće čimbenike: razinu profitabilnosti prije povećanja uvoza iz predmetne zemlje, razinu profitabilnosti potrebnu za pokrivanje punih troškova i ulaganja, istraživanja i razvoja i inovacija te razinu profitabilnosti koja se očekuje u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Ta profitna marža ne bi trebala biti niža od 6 %. |
|
(231) |
Komisija je najprije utvrdila osnovnu dobit koja pokriva pune troškove u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. |
|
(232) |
Podnositelj pritužbe u pritužbi je naveo da bi razina dobiti od najmanje 20 % odgovarala razini dobiti industrije Unije u uobičajenim tržišnim uvjetima, na temelju njezinih prethodnih rezultata. Podnositelj pritužbe naglasio je i da je industrija pređe od staklenih vlakana vrlo kapitalno intenzivna industrija te da su potrebne visoke razine dobiti kako bi se osigurali redovito održavanje i modernizacija peći te ulaganja u istraživanje i razvoj. |
|
(233) |
Komisija je smatrala da nijedna godina u razdoblju obuhvaćenom ispitnim postupkom nije reprezentativna za utvrđivanje osnovne dobiti u skladu s člankom 7. stavkom 2.c osnovne uredbe. |
|
(234) |
U 2020. i 2021., godinama koje su prethodile naglom povećanju tržišnog udjela uvoza iz Kine, industrija Unije ostvarila je profitabilnost od [13 % – 17 %]. Međutim, na rezultate u obje te godine utjecale su iznimne okolnosti ograničenja kretanja zbog pandemije bolesti COVID-19 i smanjenih međunarodnih trgovinskih tokova. Stoga je Komisija zaključila da se razina profitabilnosti ostvarena u tim godinama ne može smatrati reprezentativnom za uobičajene uvjete tržišnog natjecanja. |
|
(235) |
Godina 2022. bila je iznimna zbog naglog porasta potrošnje pređe od staklenih vlakana na tržištu Unije, što je uzrokovalo i povećanje tržišnog udjela uvoza iz Kine te rast prodaje proizvođača iz Unije, koji su uspjeli zadržati, pa čak i povećati svoju profitabilnost. |
|
(236) |
Komisija je na temelju toga zaključila da 2022. nije reprezentativna godina za osnovnu dobit u skladu s člankom 7. stavkom 2.c osnovne uredbe. |
|
(237) |
Kako bi utvrdila razdoblje u kojem su prevladavali uobičajeni uvjeti tržišnog natjecanja, Komisija je ispitala profitabilnost ostvarenu tijekom pet godina prije razmatranog razdoblja i izračunala prosječnu profitabilnost koju su dva proizvođača iz Unije ostvarila od 2015. do 2019. |
|
(238) |
Ta profitna marža utvrđena je na 20,7 %. |
|
(239) |
Industrija Unije tvrdila je dokaze da bi njezina razina ulaganja, istraživanja i razvoja te inovacija tijekom razmatranog razdoblja bila viša u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Međutim, te tvrdnje nisu bile dovoljno potkrijepljene pa su zanemarene u izračunu ciljne dobiti. |
|
(240) |
Naposljetku, u skladu s člankom 7. stavkom 2.d osnovne uredbe Komisija je procijenila buduće troškove koje će industrija Unije snositi tijekom razdoblja primjene mjere u skladu s člankom 11. stavkom 2., a koji proizlaze iz multilateralnih sporazuma o okolišu i njihovih protokola kojih je Unija stranka te konvencija ILO-a navedenih u Prilogu I.a osnovnoj uredbi. Komisija je smatrala da proizvođači iz Unije nisu dostavili dostatne dokaze povezane s tim troškovima pa ih nije uzela u obzir pri izračunu neštetne cijene. |
|
(241) |
Na temelju navedenog Komisija je izračunala neštetnu cijenu [3 600 – 4 600] EUR istovjetnog proizvoda za industriju Unije primjenjujući ciljnu profitnu maržu iz uvodne izjave 238. na trošak proizvodnje proizvođača iz Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka. Nisu izvršene prilagodbe na temelju članka 7. stavka 2.d. |
|
(242) |
Komisija je zatim utvrdila razinu marže štete na temelju usporedbe ponderirane prosječne uvozne cijene proizvođača izvoznika koji surađuje, društva Henan Guangyuan, u Kini, kako je utvrđena za izračune sniženja cijena, s ponderiranom prosječnom neštetnom cijenom istovjetnog proizvoda koji su tijekom razdoblja ispitnog postupka na tržištu Unije prodavali proizvođači iz Unije. Sve razlike proizašle iz te usporedbe izražene su kao postotak ponderirane prosječne uvozne vrijednosti CIF.
|
6.2. Zaključak o razini mjera
|
(243) |
Iz prethodne ocjene proizlazi da bi privremene antidampinške pristojbe trebalo utvrditi kako slijedi u skladu s člankom 7. stavkom 2. osnovne uredbe:
|
7. INTERES UNIJE
|
(244) |
Budući da je odlučila primijeniti članak 7. stavak 2. osnovne uredbe, Komisija je ispitala može li zaključiti da u ovom slučaju donošenje privremenih mjera nije u interesu Unije iako je utvrđen štetni damping, u skladu s člankom 21. osnovne uredbe. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na ocjeni interesa svih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika i korisnika. |
7.1. Interes industrije Unije
|
(245) |
Na temelju prethodne analize uvođenje privremenih mjera u interesu je Unijine industrije pređe od staklenih vlakana. Ako se mjere ne donesu, kineski proizvođači nastavit će izvoziti pređu od staklenih vlakana na tržište Unije po niskim cijenama, čime će vršiti pritisak na cijene industrije Unije i spriječiti je da prodajom pređe od staklenih vlakana ostvari adekvatnu dobit i povrati izgubljene tržišne udjele. |
7.2. Interes nepovezanih uvoznika
|
(246) |
Jedan uvoznik koji nabavlja proizvod iz ispitnog postupka iz Kine odgovorio je na upitnik. Na temelju dostavljenih podataka Komisija je utvrdila da taj uvoznik po svemu sudeći posluje s fiksnom profitnom maržom. Uvoznik još nije iznio nikakve argumente. Stoga je Komisija zaključila da nema uvjerljivih razloga protiv uvođenja privremenih mjera. |
7.3. Interes korisnika
|
(247) |
Korisnici proizvode tkanine za niz raznih industrijskih proizvoda, uključujući vjetroturbine, građevinske materijale, izolacijske materijale ili materijale koji se koriste u zrakoplovnoj industriji. |
|
(248) |
Tri korisnika, koja su zajedno kupila oko 10 % pređe od staklenih vlakana uvezene iz Kine u razdoblju ispitnog postupka, dostavila su odgovore na upitnik. Njihovi podaci pokazuju da za dva korisnika učinak mjera ne bi trebao biti znatan jer upotrebljavaju samo manji postotak proizvoda iz ispitnog postupka iz Kine ili proizvod iz ispitnog postupka čini samo mali postotak njihova troška proizvodnje te nikakva pristojba ne bi trebala ugroziti njihovu profitabilnost. Osim toga, korisnici su po svemu sudeći mogli ostati profitabilni u razdoblju ispitnog postupka, unatoč znatnim povećanjima cijene proizvoda iz ispitnog postupka u godinama prije razdoblja ispitnog postupka. Za jednog korisnika, koji je većinu pređe od staklenih vlakana kupio iz Kine i koji trenutačno ima nisku profitabilnost, ne može se isključiti mogućnost utjecaja pristojbi na njegovu profitabilnost. S obzirom na slab odaziv korisnika Komisija je zaključila da taj korisnik nije reprezentativan za korisnike. |
|
(249) |
Stoga je Komisija zaključila da nema uvjerljivih razloga protiv uvođenja privremenih mjera. |
7.4. Zaključak o interesu Unije
|
(250) |
Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da uvođenje privremenih mjera na uvoz pređe od staklenih vlakana podrijetlom iz Kine u ovoj fazi ispitnog postupka nije u interesu Unije. |
8. PRIVREMENE ANTIDAMPINŠKE MJERE
|
(251) |
Na temelju zaključaka koje je Komisija donijela o dampingu, šteti, uzročno-posljedičnoj vezi, razini mjera i interesu Unije trebalo bi uvesti privremene mjere kako bi se spriječila daljnja šteta koja se industriji Unije nanosi dampinškim uvozom. |
|
(252) |
Trebalo bi uvesti privremene antidampinške mjere na uvoz pređe od staklenih vlakana podrijetlom iz Kine u skladu s pravilom nižeg iznosa iz članka 7. stavka 2. osnovne uredbe. Iznos pristojbi određen je na razini dampinške marže ili marže štete, ovisno o tome koja je niža. |
|
(253) |
Na temelju prethodno navedenog stope privremene antidampinške pristojbe, izražene na osnovi cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi:
|
|
(254) |
Stopa pojedinačne antidampinške pristojbe za svako društvo određena u ovoj Uredbi utvrđena je na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. Ona stoga odražava stanje utvrđeno tijekom ovog ispitnog postupka u odnosu na to društvo. Ta stopa pristojbe primjenjuje se isključivo na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz predmetne zemlje koji proizvodi navedeni pravni subjekt. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektom, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz iz Kine”. Na taj uvoz ne bi se trebala primjenjivati nijedna druga pojedinačna stopa antidampinške pristojbe. |
|
(255) |
Kako bi se smanjio rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbe, potrebne su posebne mjere kojima se osigurava primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Pojedinačne antidampinške pristojbe primjenjuju se samo ako se carinskim tijelima država članica predoči valjani trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Dok se takav račun ne predoči, na uvoz bi trebalo primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz iz Kine”. |
|
(256) |
Iako je predočenje tog računa potrebno carinskim tijelima država članica za primjenu pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe na uvoz, to nije jedini element o kojem carinska tijela trebaju voditi računa. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, carinska tijela država članica dužna su provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) kako bi provjerila točnost podataka navedenih u izjavi i osigurala opravdanost daljnje primjene niže stope pristojbe, u skladu s carinskim propisima. |
|
(257) |
Ako se izvoz jednog od društava koja ostvaruju korist od nižih stopa pojedinačne pristojbe znatno poveća nakon uvođenja predmetnih mjera, takvo bi se povećanje moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U tim okolnostima i ako su ispunjeni uvjeti, moguće je pokrenuti ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera. Tim ispitnim postupkom može se, među ostalim, ispitati potreba za ukidanjem pojedinačnih stopa pristojbe i posljedično uvođenje pristojbe na razini zemlje. |
9. INFORMACIJE U PRIVREMENOJ FAZI
|
(258) |
U skladu s člankom 19.a. osnovne uredbe Komisija je obavijestila zainteresirane strane o planiranom uvođenju privremenih pristojbi. Te su informacije objavljene i na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu. Zainteresirane strane dobile su tri radna dana za dostavljanje primjedbi o točnosti izračuna koji su im posebno objavljeni. |
|
(259) |
Nisu zaprimljene primjedbe o točnosti izračuna. |
10. ZAVRŠNE ODREDBE
|
(260) |
U interesu dobrog upravljanja Komisija će pozvati zainteresirane strane da u određenom roku dostave pisane primjedbe i/ili podnesu zahtjev za saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima. |
|
(261) |
Nalazi koji se odnose na uvođenje privremenih pristojbi privremeni su i mogu se izmijeniti u konačnoj fazi ispitnog postupka, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
1. Uvodi se privremena antidampinška pristojba na uvoz pređe od staklenih vlakana, neovisno o tome je li usukana ili ne, osim pramenova staklenih vlakana, staklenog korda i rezanih strukova, trenutačno obuhvaćene oznakama KN ex 7019 13 00 i ex 7019 19 00 (oznake TARIC 7019 13 00 10, 7019 13 00 15, 7019 13 00 20, 7019 13 00 25, 7019 13 00 30, 7019 13 00 50, 7019 13 00 87, 7019 13 00 94, 7019 19 00 30, 7019 19 00 85) i podrijetlom iz Narodne Republike Kine.
2. Stope privremene antidampinške pristojbe koje se primjenjuju na neto cijenu franko granica Unije, neocarinjeno, za proizvod opisan u stavku 1. koji proizvode društva navedena u nastavku, jesu sljedeće:
|
Društvo |
Privremena antidampinška pristojba |
Dodatna oznaka TARIC |
|
Henan Guangyuan New Material Co., Ltd. |
26,3 % |
89 FV |
|
Sav ostali uvoz iz Narodne Republike Kine |
56,1 % |
8 999 |
3. Uvjet za primjenu pojedinačnih stopa pristojbe utvrđenih za društva navedena u stavku 2. predočenje je carinskim tijelima država članica valjanog trgovačkog računa na kojem se nalazi datirana izjava koju je potpisao službenik subjekta koji izdaje račun, uz navođenje njegova imena i funkcije, koja glasi: „Ja, niže potpisani, potvrđujem da je (količina) (predmetnog proizvoda) iz ovog računa koji se prodaje za izvoz u Europsku uniju proizvelo društvo (naziv i adresa društva) (dodatna oznaka TARIC) u [predmetna zemlja]. Izjavljujem da su podaci na ovom računu potpuni i točni.” Dok se takav račun ne predoči, primjenjuje se stopa koja se primjenjuje na sva ostala društva.
4. Za puštanje proizvoda iz stavka 1. u slobodni promet u Uniji potrebno je položiti osiguranje u iznosu koji je jednak iznosu privremene pristojbe.
5. Ako nije drukčije određeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinama.
Članak 2.
1. Zainteresirane strane Komisiji dostavljaju svoje pisane primjedbe o ovoj Uredbi u roku od 15 kalendarskih dana od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.
2. Zainteresirane strane koje žele zatražiti saslušanje pred Komisijom dužne su to učiniti u roku od pet kalendarskih dana od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.
3. Zainteresirane strane koje žele zatražiti saslušanje pred službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima pozivaju se da to učine u roku od pet kalendarskih dana od datuma stupanja na snagu ove Uredbe. Službenik za saslušanje može razmotriti zahtjeve podnesene izvan tog roka i može odlučiti hoće li ih prihvatiti ako je to primjereno.
Članak 3.
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Članak 1. primjenjuje se u razdoblju od šest mjeseci.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 11. listopada 2024.
Za Komisiju
Predsjednica
Ursula VON DER LEYEN
(1) SL L 176, 30.6.2016., str. 21., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2016/1036/2020-08-11.
(2) Obavijest o pokretanju antidampinškog postupka u vezi s uvozom pređe od staklenih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL C, C/2024/1484, 16.2.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/1484/oj).
(3) Ažurirani uzorak u najboljem bi slučaju obuhvaćao od 4,5 % do 9 % kineskog izvoza.
(4) https://tron.trade.ec.europa.eu/investigations/case-view?caseId=2715.
(5) Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/492 оd 1. travnja 2020. o uvođenju konačnih antidampinških pristojbi na uvoz određenih tkanih i/ili prošivenih tkanina od staklenih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Egipta (SL L 108, 6.4.2020., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2020/492/oj); Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/1452 оd 13. srpnja 2023. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih proizvoda od beskonačnih staklenih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 179, 14.7.2023., str. 57., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2023/1452/oj); Provedbena uredba Komisije (EU) 2024/357 оd 23. siječnja 2024. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih tkanina otvorene mrežaste strukture od staklenih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine, kako je proširena na uvoz poslan iz Indije, Indonezije, Malezije, Tajvana i Tajlanda, nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L, 2024/357, 24.1.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2024/357/oj).
(6) Provedbena uredba (EU) 2020/492, uvodne izjave 161., 162. i 167.; Provedbena uredba (EU) 2023/1452, uvodna izjava 68.; Provedbena uredba (EU) 2024/357, uvodne izjave 139. i 140.
(7) Provedbena uredba (EU) 2020/492, uvodne izjave od 116. do 119. Provedbena uredba (EU) 2023/1452, uvodne izjave od 53. do 55.; Provedbena uredba (EU) 2024/357, uvodne izjave od 76. do 81.
(8) Provedbena uredba (EU) 2020/492, uvodne izjave od 120. do 122. Provedbena uredba (EU) 2023/1452, uvodne izjave 56. i 59.; Provedbena uredba (EU) 2024/357, uvodne izjave 82. i 88. Iako se može smatrati da pravo relevantnih državnih tijela na imenovanje i razrješenje ključnog rukovodstva u poduzećima u državnom vlasništvu, kako je predviđeno kineskim zakonodavstvom, odražava pripadajuća prava vlasništva, ćelije KPK-a u poduzećima u državnom i privatnom vlasništvu još su jedan važan način na koji država može utjecati na donošenje poslovnih odluka. Prema zakonu o trgovačkim društvima NRK-a, u svakom se društvu mora osnovat organizacija KPK-a (s barem tri člana KPK-a, kako je određeno u Ustavu KPK-a), a društvo mora omogućiti uvjete za rad te partijske organizacije. Čini se da se u prošlosti taj zahtjev nije uvijek poštovao ni strogo provodio. Međutim, barem od 2016. KPK je ojačao svoja prava na kontrolu poslovnih odluka poduzeća u državnom vlasništvu kao pitanje političkog načela. Zabilježeno je i da KPK vrši pritisak na privatna društva da na prvo mjesto stave „patriotizam” i da se pridržavaju partijske stege. U 2017. zabilježeno je da su partijske ćelije postojale u 70 % od približno 1,86 milijuna društava u privatnom vlasništvu i da je pritisak da organizacije KPK-a imaju konačnu riječ u poslovnim odlukama u društvima u kojima djeluju sve veći. Ta se pravila primjenjuju općenito na cijelo kinesko gospodarstvo u svim sektorima, uključujući proizvođače pređe od staklenih vlakana i dobavljače ulaznih elemenata za te proizvode.
(9) Provedbena uredba (EU) 2020/492, uvodne izjave od 123. do 138.; Provedbena uredba (EU) 2023/1452, uvodne izjave 60. i 61.; Provedbena uredba Komisije (EU) 2024/357, uvodne izjave 89. i 109.
(10) Provedbena uredba (EU) 2020/492, uvodne izjave od 139. do 142.; Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/1452, uvodna izjava 62.; Provedbena uredba (EU) 2024/357, uvodne izjave 110. i 115.
(11) Provedbena uredba (EU) 2020/492, uvodne izjave od 143. do 145.; Provedbena uredba (EU) 2023/1452, uvodna izjava 63.; Provedbena uredba (EU) 2024/357, uvodne izjave 116. i 118.
(12) Provedbena uredba (EU) 2020/492, uvodne izjave od 146. do 155.; Provedbena uredba (EU) 2023/1452, uvodna izjava 64.; Provedbena uredba (EU) 2024/357, uvodne izjave 119. i 133.
(13) Internetska verzija Izvješća: https://ec.europa.eu/transparency/documents-register/detail?ref=SWD(2024)91&lang=en.
(14) Vidjeti Provedbenu uredbu Komisije (EU) 2020/492, uvodnu izjavu 118.
(15) Vidjeti 14. petogodišnji plan razvoja industrije sirovina, odjeljak III. pododjeljak 3., dostupan na: https://www.gov.cn/zhengce/zhengceku/2021-12/29/content_5665166.htm (posljednji pristup 2. srpnja 2024.) – br. t24.007745.
(16) Dostupno na: https://www.ndrc.gov.cn/xxgk/zcfb/fzggwl/202312/t20231229_1362999.html (posljednji pristup 2. srpnja 2024.) – br. t24.007745.
(17) Dostupno na: https://www.ncsti.gov.cn/kjdt/tzgg/202312/t20231225_145433.html (posljednji pristup 2. srpnja 2024.) – br. t24.007745.
(18) Vidjeti 14. petogodišnji plan pokrajine Shandong za građevinske materijale, poglavlje IV. odjeljak 4.; dostupno na: https://huanbao.bjx.com.cn/news/20211129/1190544.shtml (posljednji pristup 2. srpnja 2024.).
(19) Vidjeti 14. petogodišnji plan pokrajine Chongqing za razvoj strateških i novih industrija; dostupno na: https://www.cq.gov.cn/zwgk/zfxxgkml/szfwj/qtgw/202203/t20220318_10526318.html (posljednji pristup 2. srpnja 2024.) – br. t24.007745.
(20) Trogodišnji akcijski plan pokrajine Guangxi za strateške i nove industrije: „Snažno razvijati industriju novih materijala. Usmjeravanje na revolucionarne najsuvremenije tehnologije i razvoj visokokvalitetnih proizvoda, uz naglasak na razvoj čeličnih materijala visokih performansi, visokokvalitetnih neželjeznih metalnih materijala, visokokvalitetnih materijala od kalcijeva karbonata, materijala za baterije za nove izvore energije, kompozitnih materijala od staklenih vlakana visokih performansi, grafena itd. Do 2023. vrijednost industrijske proizvodnje novih materijala dosegnut će 133 milijarde juana, a dodana vrijednost dosegnut će 44 milijarde juana.” Dostupno na: http://fgw.gxzf.gov.cn/zfxxgkzl/wjzx/zyzc/gzfa/t10748917.shtml (posljednji pristup 1. srpnja 2024.) – br. t24.007745.
(21) 14. petogodišnji plan visokokvalitetnog razvoja novih materijala u pokrajini Hubei: „u prvi plan staviti promicanje pametne tehnologije proizvodnje velikih peći za staklena vlakna, proizvoda od staklenih vlakana i tehnologija za mreže 5G itd. te podupirati zajednička znanstvena istraživanja u kojima poduzeća imaju glavnu ulogu.”; dostupno na: https://jxt.hubei.gov.cn/fbjd/xxgkml/jhgh/202203/t20220325_4056642.shtml (posljednji pristup 1. srpnja 2024.) – br. t24.007745.
(22) 14. petogodišnji plan razvoja industrije novih materijala u pokrajini Zhejiang: „oslanjati se uglavnom na ekonomsku razvojnu zonu Tongxiang [gdje se nalazi društvo Jushi (napomena Komisije)] i u prvi plan staviti vlaknaste i kompozitne materijale visokih performansi, materijale za baterije visokih performansi, inovativne nove materijale i druga potpodručja radi razvoja industrijskog lanca materijala od staklenih vlakana i kompozitnih materijala visokih performansi te industrijskog lanca materijala za baterije visokih performansi i proizvoda na kraju proizvodnog lanca kako bi se unaprijedio lanac vrijednosti”. Dostupno na: https://fzggw.zj.gov.cn/art/2021/6/24/art_1229539890_4671248.html (posljednji pristup 1. srpnja 2024.) – br. t24.007745.
(23) Vidjeti: https://vip.stock.finance.sina.com.cn/corp/view/vCI_CorpManagerInfo.php?stockid=600176&Pcode=30005355&Name=%B3%A3%D5%C5%C0%FB (posljednji pristup 2. srpnja 2024.) – br. t24.007745.
(24) Vidjeti: http://yp.sinomatech.com/party/8993.html (posljednji pristup 2. srpnja 2024.) – br. t24.007745.
(25) Vidjeti: https://q.stock.sohu.com/newpdf/202356372290.pdf (posljednji pristup 2. srpnja 2024.) i http://f.dfcfw.com/pdf/H2_AN202202221548514546_1.pdf (posljednji pristup 2. srpnja 2024.) – br. t24.007745.
(26) Vidjeti Statut društva dostupan na: https://pdf.dfcfw.com/pdf/H2_AN202203181553440430_1.pdf?1647632338000.pdf (posljednji pristup 2. srpnja 2024.) – br. t24.007745.
(27) Internetski članak o društvu Taishan Fiberglass, dostupan na: http://ctgf.com/contents/16/13216.html (posljednji pristup 2. srpnja 2024.) – br. t24.007745.
(28) Članak 195. Statuta društva Jushi; dostupno na: http://ile.finance.sina.com.cn/211.154.219.97:9494/MRGG/CNSESH_STOCK/2022/2022-3/2022-03-19/7898725.PDF (posljednji pristup 2. srpnja 2024.) – br. t24.007745.
(29) Vidjeti Trogodišnji akcijski plan pokrajine Guangxi za strateške i nove industrije, spomenut u uvodnoj izjavi 61.
(30) Otvoreni podaci Svjetske banke – viši srednji dohodak, https://data.worldbank.org/income-level/upper-middle-income.
(31) Prva bilješka o čimbenicima proizvodnje dostupna je u dokumentaciji za zainteresirane strane pod brojem t24.003239.
(32) Druga bilješka o čimbenicima proizvodnje dostupna je u dokumentaciji za zainteresirane strane pod brojem t24.005240.
(33) Godišnje izvješće grupe Sisecam iz 2023.: https://www.sisecam.com.tr/sites/catalogs/en/Investor%20Relations/Presentations%20and%20Bulletins/Annual%20Reports/sisecam-annual-report-2023.pdf – posljednji pristup 18. srpnja 2024. – br. t24.006381.
(34) Godišnje izvješće grupe Sisecam iz 2022.: https://www.sisecam.com.tr/en/investor-relations/presentations-and-bulletins/annual-reports/digital-annual-report/2022/assets/pdf/SCAM_FRAE_2022_MTB_uyg_23.pdf – posljednji pristup 18. srpnja 2024. – br. t24.006381 (informacije o proizvodnji staklenih vlakana i proizvodnom kapacitetu nalaze se na str. 17.).
(35) https://www.sisecam.com.tr/tr/faaliyet-alanlarimiz/cam-elyaf – posljednji pristup 18. srpnja 2024. – br. t24.6381.
(36) Puškica je uređaj, obično izrađen od platine ili legure platine i rodija, s brojnim manjim otvorima ili mlaznicama. Ugrađuje se na dno peći za taljenje stakla.
(37) Premaz se odnosi na premazivanje ili završnu obradu na staklenim vlaknima kako bi ih se zaštitilo tijekom obrade i poboljšalo njihovo povezivanje s kompozitnim materijalima u naknadnim primjenama.
(38) Uredba (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o zajedničkim pravilima za uvoz iz određenih trećih zemalja (SL L 123, 19.5.2015., str. 33., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2015/755/oj).
(39) Baza podataka Global Trade Atlas: https://connect.ihsmarkit.com/, http://www.gtis.com/gta/secure/default.cfm.
(40) Turski zavod za statistiku: http://www.turkstat.gov.tr.
(41) EMRA | Energy Market Regulatory Authority: http://epdk.gov.tr.
(42) Ured za ulaganja Republike Turske: https://www.invest.gov.tr/en/investmentguide/pages/cost-of-doing-business.aspx.
(43) https://connect.ihsmarkit.com/, http://www.gtis.com/gta/secure/default.cfm.
(45) Uredba (EU) 2015/755. U članku 2. stavku 7. osnovne uredbe navodi se da se domaće cijene u tim zemljama ne mogu upotrijebiti za određivanje uobičajene vrijednosti.
(46) Turski zavod za statistiku – Stvarno tjedno radno vrijeme i prosječni mjesečni trošak rada prema gospodarskoj djelatnosti te stvarno tjedno radno vrijeme i prosječni mjesečni trošak rada prema statusu s obzirom na obuhvaćenost kolektivnim ugovorom i razredu veličine poduzeća: https://data.tuik.gov.tr/Kategori/GetKategori?p=istihdam-issizlik-ve-ucret-108&dil=2. Posljednji pristup 18. srpnja 2024. Relevantni spisi dostupni su u dokumentaciji za zainteresirane strane pod br. t24.005240.
(47) Turski zavod za statistiku – indeksi troškova rada: https://data.tuik.gov.tr/Bulten/Index?p=Labour-Input-Indices-Quarter-I:-January-March,-2024-53682. Posljednji pristup 18. srpnja 2024. Relevantni spisi dostupni su u dokumentaciji za zainteresirane strane pod br. t24.005240.
(48) Energy Market Regulation Authority (EMRA): https://www.epdk.gov.tr/Detay/Icerik/3-0-39/kurul-kararlari- posljednji pristup 18. srpnja 2024. Relevantni spisi dostupni su u dokumentaciji za zainteresirane strane pod br. t24.005240.
(49) Turski zavod za statistiku – cijene prirodnog plina u industriji po kategorijama potrošnje za razdoblje od siječnja do lipnja 2022.: https://data.tuik.gov.tr/Bulten/Index?p=Electricity-and-Natural-Gas-Prices-Period-I:-January-June,-2022-45567. Posljednji pristup 18. srpnja 2024. Relevantni spisi dostupni su u dokumentaciji za zainteresirane strane pod br. t24.005240.
(50) Turski zavod za statistiku – indeks cijena domaćih proizvođača i stopa promjene: https://data.tuik.gov.tr/Bulten/Index?p=Domestic-Producer-Price-Index-June-2024-53691. Posljednji pristup 18. srpnja 2024. Relevantni spisi dostupni su u dokumentaciji za zainteresirane strane pod br. t24.005240.
(51) Izvor za energetski sadržaj jednog kubičnog metra prirodnog plina (u milijunima britanskih toplinskih jedinica (MMBtu)): Natural Gas MMBTU To m3 And m3 To MMBTU Calculator + Chart (learnmetrics.com) . Sažetak relevantnih podataka dostupan je u dokumentaciji koja se stavlja na uvid zainteresiranim stranama pod br. t24.005240.
(52) Izvor za energetski sadržaj jednog kilograma UPP-a (u MMBtu): Understanding Liquefied Natural Gas (LNG) Units - Enerdynamics. Sažetak relevantnih podataka dostupan je u dokumentaciji koja se stavlja na uvid zainteresiranim stranama pod br. t24.005240.
(53) Izvor za energetski sadržaj jednog kubičnog metra prirodnog plina (u milijunima britanskih toplinskih jedinica (MMBtu)): Natural Gas MMBTU To m3 And m3 To MMBTU Calculator + Chart (learnmetrics.com). Sažetak relevantnih podataka dostupan je u dokumentaciji koja se stavlja na uvid zainteresiranim stranama pod br. t24.005240.
(54) Izvor za učinkovitost izgaranja: https://www.energy.gov/eere/amo/articles/benchmark-fuel-cost-steam-generation. Posljednji pristup 25. srpnja 2024. Dostupno u dokumentaciji za zainteresirane strane pod br. t24.006383.
(55) Ured predsjedništva Republike Turske za ulaganja: https://www.invest.gov.tr/en/investmentguide/pages/cost-of-doing-business.aspx – odjeljak o troškovima poslovanja („Cost of doing business”). Posljednji pristup 18. srpnja 2024. Sažetak relevantnih podataka dostupan je u dokumentaciji koja se stavlja na uvid zainteresiranim stranama pod br. t24.005240.
(56) Sve te transakcije uključivale su vrstu proizvoda koja čini oko [50 – 60] % izvoza društva Henan Guangyuan u Uniju i oko [40 – 50] % prodaje industrije Unije.
(57) https://www.ast.lv/en/electricity-market-review?month=13&year=2023.
ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2024/2673/oj
ISSN 1977-0847 (electronic edition)