–

za „Linas Agro” AB, M. Juozaitis, E. Lenkauskas i V. Mitrauskas, advokatai,

–

za litavsku vladu, K. Dieninis, G. Taluntytė i R. Butvydytė, u svojstvu agenata,

–

za Europsku komisiju, S. L. Kalėda i N. Kuplewatzky, u svojstvu agenata,

1

Zahtjev za prethodnu odluku odnosi se na tumačenje Uredbe Vijeća (EZ) br. 945/2005 od 21. lipnja 2005. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 658/2002 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz amonijevog nitrata podrijetlom iz Rusije i Uredbe (EZ) br. 132/2001 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz amonijevog nitrata podrijetlom, među ostalim, iz Ukrajine nakon parcijalne privremene revizije u skladu s člankom 11. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 384/96 (SL 2005., L 160, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 11., svezak 79., str. 3.).

2

Zahtjev je upućen u okviru spora između društva „Linas Agro” AB i Muitinės departamentas prie Lietuvos Respublikos finansų ministerijos (Carinska uprava pri Ministarstvu financija Republike Litve) (u daljnjem tekstu: središnja porezna uprava) o plaćanju konačnih antidampinških pristojbi na uvoz umjetnih gnojiva na bazi amonijeva nitrata.

Pravni okvir

Osnovne uredbe

3

Uvozi o kojima je riječ u glavnom postupku provodili su se u razdoblju od 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2017. te su, redom, podlijegali Uredbi Vijeća (EZ) br. 1225/2009 od 30. studenoga 2009. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (SL 2009., L 343, str. 51.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 11., svezak 30., str. 202. i ispravak SL 2016., L 44, str. 20.), a zatim Uredbi (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (SL 2016., L 176, str. 21.) (u daljnjem tekstu: osnovne uredbe). Međutim, s obzirom na to da relevantne odredbe tih uredbi nisu bile znatno izmijenjene, navest će se samo relevantne odredbe Uredbe 2016/1036.

4

Članak 11. Uredbe 2016/1036, naslovljen „Trajanje, revizija nakon isteka mjere i povrati”, u stavcima 1. do 3. navodi:

5

Članak 13. te uredbe, naslovljen „Izbjegavanje mjera”, u stavku 1. prvom do trećem podstavku navodi:

6

Članak 14. navedene uredbe 2016/1036, naslovljen „Opće odredbe”, u stavku 1. prvom podstavku prvoj rečenici navodi:

Provedbena uredba (EU) br. 999/2014

7

Uvodne izjave 1., 2. i 44. do 48. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 999/2014 od 23. rujna 2014. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz amonijeva nitrata podrijetlom iz Rusije nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1225/2009 (SL 2014., L 280, str. 19.) glase kako slijedi:

8

U skladu s člankom 1. stavkom 1. te provedbene uredbe, „[u]vodi se konačna antidampinška pristojba na uvoz krutih gnojiva s masenim udjelom amonijeva nitrata većim od 80 %, trenutačno obuhvaćenih oznakama KN […] ex 3105 20 10 […] i podrijetlom iz Rusije”.

9

Na temelju članka 1. stavka 2. točke (c) navedene provedbene uredbe, iznos pristojbe (u eurima po toni) za robu koju su proizvela društva različita od onih iz članka 1. stavka 2. točaka (a) i (b) (dodatna oznaka TARIC A999) iznosi 42,83 eura po toni za kruta gnojiva s masenim udjelom amonijeva nitrata većim od 80 % i masenim udjelom fosfora izraženog kao P2O5 i/ili masenim udjelom kalija izraženog kao K2O od najmanje 6 %, ali manje od 9 % (oznaka NC 3105 20 10, oznaka TARIC 50).

Uredba br. 945/2005

10

U uvodnim izjavama 4., 6., 7., 16., 20. do 23., 28., 35. i 37. Uredbe br. 945/2005 navodi se:

11

U uvodnoj izjavi 20. te uredbe nalazi se sljedeća bilješka:

12

U članku 1. stavku 1. navedene uredbe određuje se:

Kombinirana nomenklatura

13

Kombinirana nomenklatura (u daljnjem tekstu: KN) nalazi se u Prilogu I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (SL 1987., L 256, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 2., svezak 12., str. 3.), kako je izmijenjena, redom, kad je riječ o razdoblju o kojem je riječ u glavnom postupku, Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2015/1754 od 6. listopada 2015. (SL 2015., L 285, str. 1. i ispravak SL 2015., L 288, str. 16.) i Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2016/1821 od 6. listopada 2016. (SL 2016., L 294, str. 1. i ispravci SL 2016., L 329, str. 119. i SL 2017., L 150, str. 19.) (u daljnjem tekstu: Uredba br. 2658/87).

14

Odsjek VI. KN‑a, naslovljen „Proizvodi kemijske industrije ili sličnih industrija”, u njegovu drugom dijelu, koji se odnosi na „[p]opis carinskih stopa”, uključuje, među ostalim, poglavlje 31. KN‑a, pod naslovom „Gnojiva”, u kojem se nalazi popis koji, kad je konkretnije riječ o broju 3105 i njegovim podbrojevima, glasi kako slijedi:

Integrirana tarifa Europskih zajednica

15

U članku 2. Uredbe br. 2658/87, kako je izmijenjena, navedene u točki 13. ove presude, predviđa se:

16

Oznaka TARIC 3105 20 10 50 glasi kako slijedi: „Kruta gnojiva s masenim udjelom amonijeva nitrata većim od 80 % i masenim udjelom fosfora izraženog kao P2O5 i masenim udjelom kalija izraženog kao K2O od najmanje 6 %, ali manje od 9 %”.

17

Oznaka TARIC 3105 20 10 90 definirana je kako slijedi: „ostalo”.

Glavni postupak i prethodna pitanja

18

Tijekom razdoblja od 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2017. Linas Agro, društvo sa sjedištem u Litvi, na litavsko je područje uvezao gnojivo NPK 30‑4-4 na bazi amonijeva nitrata maseni udio kojeg čini 30 % dušik, 4 % fosfor i 4 % kalij, a koje proizvodi rusko društvo PAO „Dorogobuzh”. U svojim je uvoznim deklaracijama društvo Linas Agro uvezenu robu označilo pod oznakom TARIC 3105 20 90 00 („ostala mineralna ili kemijska gnojiva koja sadrže tri gnojiva elementa: dušik, fosfor i kalij”) ili pod oznakom TARIC 3105 20 10 90 („ostala mineralna ili kemijska gnojiva s masenim udjelom dušika u suhom bezvodnom proizvodu većim od 10 %”).

19

Prilikom kontrole Kauno teritorinė muitinė (Regionalna carinska služba u Kaunasu, Litva) (u daljnjem tekstu: Carinska služba) na temelju proizvođačevih potvrda o kvaliteti utvrdio je da gnojivo o kojem je riječ u glavnom postupku sadržava maseni udio dušika od 30 %, odnosno više od 28 %, te da maseni udio fosfora i kalija iznosi 4 % za svaki od tih elemenata. Carinska služba je osim toga provela laboratorijska ispitivanja koja su potvrdila da maseni udio dušika u gnojivu prelazi 28 %.

20

Carinska služba iz toga je zaključila, temeljeći se na pretpostavci iz uvodnih izjava 21. do 23. Uredbe br. 945/2005, da je gnojivo o kojem je riječ u glavnom postupku nužno sadržavalo maseni udio amonijeva nitrata veći od 80 % te da je, s obzirom na prisutnost drugih primarnih gnojivih elemenata (fosfora i kalija), obuhvaćeno oznakom TARIC 3105 20 10 50, a oznaka TARIC A 999 navedena je kao dodatna.

21

Carinska služba u Kaunasu na navedeno gnojivo stoga je primijenila uvoznu carinsku pristojbu u iznosu od 6,5 % i konačnu antidampinšku pristojbu u iznosu od 42,83 eura po toni te zaključila da društvo Linas Agro duguje iznos od 496 302 eura na osnovi konačnih antidampinških pristojbi kao i iznose na osnovi poreza na dodanu vrijednost (PDV), zateznih kamata i novčane kazne.

22

Pritužba koju je društvo Linas Agro podnijelo središnjoj poreznoj upravi odbijena je odlukom od 16. studenoga 2018.

23

U toj je odluci središnja carinska uprava poduprla stajalište carinske službe. Naglasila je da na temelju pretpostavke navedene u uvodnim izjavama 21. do 23. Uredbe br. 945/2005 točno utvrđenje udjela amonijeva nitrata laboratorijskim ispitivanjem nije nužno jer se on pretpostavlja. Dokumenti koje je podnio proizvođač gnojiva o kojem je riječ u glavnom postupku, u kojima su navedene primarne hranjive tvari u njegovu sastavu kao i njihovi udjeli, dostatni su za carinsko razvrstavanje tog gnojiva i za primjenu odgovarajuće antidampinške pristojbe.

24

Društvo Linas Agro 12. prosinca 2018. podnijelo je tužbu protiv navedene odluke pred Mokestinių ginčų komisija prie Lietuvos Respublikos Vyriausybės (Komisija za porezne sporove pri Vladi Republike Litve). Iako u prilog svojoj tužbi društvo Linas Agro ne osporava činjenicu da primarna hranjiva tvar, odnosno dušik, čini 30 % masenog udjela gnojiva o kojem je riječ u glavnom postupku, ono ističe da sama činjenica da je maseni udio dušika veći od 28 % ne znači nužno da maseni udio amonijeva nitrata u njemu premašuje 80 % te da je to gnojivo pravilno uvršteno pod oznaku TARIC 3105 20 10 50. Naime, udio amonijeva nitrata u gnojivu nije se mogao utvrditi samo na osnovi omjera između masenog udjela amonijeva nitrata i dušika, kao što je to navedeno u uvodnim izjavama Uredbe br. 945/2005. Društvo Linas Agro naglašava da te uvodne izjave nemaju obvezujuću pravnu snagu, tako da je središnja porezna uprava donijela odluku bez pravne osnove time što se nije temeljila na činjeničnim podacima koji proizlaze iz laboratorijske analize, nego na pretpostavkama koje su navedene u tim uvodnim izjavama u pogledu udjela amonijeva nitrata u složenim gnojivima kao što je ono o kojem je riječ u glavnom postupku.

25

Društvo Linas Agro također osporava tumačenje uvodnih izjava Uredbe br. 945/2005 središnje porezne uprave navodeći da pojam „dotični proizvod” iz uvodne izjave 17. ne označava složeno gnojivo poput onoga o kojem je riječ u glavnom postupku, nego amonijev nitrat. Iz toga slijedi da se količina dušika treba izmjeriti samo u odnosu na ukupnu masu amonijeva nitrata sadržanog u složenom gnojivu, a ne s obzirom na ukupnu masu složenog gnojiva.

26

U tim je okolnostima Mokestinių ginčų komisija prie Lietuvos Respublikos Vyriausybės (Komisija za porezne sporove pri Vladi Republike Litve) odlučila prekinuti postupak i Sudu postaviti sljedeća prethodna pitanja:

Prethodna pitanja

27

Najprije, kao prvo, valja utvrditi da je Uredbom br. 945/2005, tumačenje koje je predmet pitanja koja je Sudu postavio sud koji je uputio zahtjev, izmijenjena Uredba br. 658/2002 (u daljnjem tekstu: izvorna uredba) te su njome dana pojašnjenja o definiranju proizvoda na koji se odnose mjere koje su uvedene izvornom uredbom. Te su mjere nakon toga zadržane na snazi, redom, Uredbom br. 661/2008 i Provedbenom uredbom br. 999/2014, koje su dosljedno preuzele definiciju predmetnog proizvoda u obliku kako je ona navedena u Uredbi br. 945/2005. Iz toga slijedi da, iako je Provedbena uredba br. 999/2014 antidampinška uredba koja se primjenjuje ratione temporis na spor u glavnom postupku, Uredba br. 945/2005 relevantna je u svrhu njezina tumačenja.

28

Kao drugo, presudom od 10. rujna 2008., JSC Kirovo‑Chepetsky Khimichesky Kombinat/Vijeće (T‑348/05, neobjavljena, EU:T:2008:327), onako kako je tumači presuda Općeg suda od 9. srpnja 2009., JSC Kirovo‑Chepetsky Khimichesky Kombinat/Vijeće (T‑348/05 INTP, neobjavljena, EU:T:2009:261), Opći sud je poništio Uredbu br. 945/2005 u dijelu u kojem se odnosi na JSC Kirovo‑Chepetsky Khimichesky Kombinat zbog povrede članka 11. stavka 3. Uredbe br. 384/96. Ta je uredba postala konačna u odnosu na druge proizvođače i izvoznike predmetnog proizvoda, kao što je to Dorogobuzh, zbog toga što oni nisu tražili njezino poništenje u roku predviđenom člankom 230. stavkom 5. UEZ‑a.

29

Na prethodna pitanja potrebno je odgovoriti uzimajući u obzir ta razmatranja.

30

Tim pitanjima, koja valja razmotriti zajedno, sud koji je uputio zahtjev u biti pita treba li članak 1. Provedbene uredbe br. 999/2014, s obzirom na uvodne izjave 20. do 23. Uredbe br. 945/2005, tumačiti na način da se za gnojivo na bazi amonijeva nitrata s masenim udjelom dušika koji premašuje 28 %, omjerom između nitratnog i amonijskog dušika oko 1:1 i ukupnim masenim udjelom fosfora i kalija koji ne prelazi 12 % pretpostavlja da sadržava maseni udio amonijeva nitrata veći od 80 % u svrhu uvođenja konačne antidampinške pristojbe koju ta uredba propisuje a da pritom nije nužno provesti laboratorijsku analizu u svrhu utvrđivanja točnog udjela amonijeva nitrata.

31

Člankom 1. Provedbene uredbe br. 999/2014 uvedena je konačna antidampinška pristojba na uvoz krutog gnojiva podrijetlom iz Rusije s masenim udjelom amonijeva nitrata većim od 80 % koje je obuhvaćeno različitim oznakama KN‑a na koje se odnosi pristojba.

32

Društvo Linas Agro u bitnome ističe da ta uredba nije primjenjiva na gnojivo o kojem je riječ u glavnom postupku, s obzirom na to da, neovisno o tome što maseni udio dušika u tom gnojivu premašuje 28 %, maseni udio amonijeva nitrata u njemu ne premašuje 80 %.

33

U tom pogledu, kao prvo, valja ispitati može li se pretpostaviti da maseni udio amonijeva nitrata u gnojivu poput onoga o kojem je riječ u glavnom postupku premašuje 80 % ako maseni udio dušika u njemu premašuje 28 %.

34

Kao što to proizlazi iz uvodne izjave 1. Provedbene uredbe br. 999/2014, definicija proizvoda na koje se ona primjenjuje osobito proizlazi iz pojašnjenja koja u tom pogledu daje Uredba br. 945/2005. Naime, kao što to proizlazi iz njezine uvodne izjave 16., proizvod na koji se odnosi izvorna uredba je amonijev nitrat, kruto dušično gnojivo koje se često koristi u poljoprivredi, a dobiva se od amonijaka i dušične kiseline te sadržava maseni udio dušika veći od 28 %. U uvodnim izjavama 4. i 6. navedene uredbe također se navodi da je Komisiji podnesen zahtjev na temelju članka 11. stavka 3. Uredbe br. 384/96 kojim se tražilo preispitivanje područja primjene postojećih mjera kako bi se uvrstile nove vrste proizvoda. Te su nove vrste proizvoda definirane kao gnojiva na bazi amonijeva nitrata s masenim udjelom dušika većim od 28 %, a manjim od 33 %, kojima je dodano, primiješano ili kemijskim procesom pridodano 5 % ekvivalenta P2O5 i/ili do 5 % ekvivalenta K2O.

35

Tako su u uvodnim izjavama 20. do 23. Uredbe br. 945/2005 navedena određena pojašnjenja o kemijskim i fizičkim svojstvima kao i o konačnoj uporabi kako predmetnog proizvoda u smislu izvorne uredbe tako i novih vrsta proizvoda koji su predmet antidampinških mjera.

36

U tim je uvodnim izjavama navedeno da se predmetni proizvod u smislu izvorne uredbe proizvodi iz amonijaka i dušične kiseline, kombinacija kojih daje amonijev nitrat. Njegov kemijski sastav odlikuju dvije osnovne značajke: izražavanje udjela dušika i ukupna razina udjela dušika i amonijeva nitrata. S jedne strane, dušik se izražava u obliku nitratnog dušika (nitratni ion NO3-) i amonijskog dušika (ion amonijaka NH4+), a omjer između njih iznosi oko 1:1. S druge strane, maseni udio dušika uvijek premašuje 28 %. Odnos između amonijeva nitrata i dušika je 2,86 i objašnjava se atomskim masama. Atomska masa dušika iznosi 14,0067, vodika 1,00794, a kisika 15,9994. Ukupna masa amonijeva nitrata stoga iznosi 80,04, od čega 28,01 čini dušik. Tako, s obzirom na to da maseni udio dušika u predmetnom proizvodu uvijek premašuje 28 %, maseni udio amonijeva nitrata uvijek premašuje 80 %. Predmetni proizvod, u skladu s izvornom uredbom, također sadržava sporedne tvari i/ili hranjive tvari čiji ukupan sadržaj nikada ne može prelaziti 20 % masenog udjela, s obzirom na to da je maseni udio amonijeva nitrata u predmetnom proizvodu najmanje 80 %.

37

Drugim riječima, izvorna uredba temeljila se na pretpostavci u skladu s kojom se – ako maseni udio dušika u predmetnom proizvodu u smislu te uredbe premašuje 28 % – može pretpostaviti da maseni udio amonijeva nitrata premašuje 80 %, s obzirom na to da se dušik u proizvodu takve vrste dobiva iz amonijeva nitrata.

38

Kao što to proizlazi iz uvodne izjave 6. Uredbe br. 945/2005, zahtjev za preispitivanje odnosio se na postojanje novih vrsta proizvoda koji su definirani kao gnojiva na bazi amonijeva nitrata čiji je sadržaj dušika veći od 28 %, ali ne prelazi 33 % masenog udjela, a kojem je dodano, primiješano ili kemijskim procesom pridodano 5 % ekvivalenta P2O5 (fosforna hranjiva tvar – P) i/ili do 5 % ekvivalenta K2O (kalijeva hranjiva tvar – K).

39

Međutim, pretpostavka navedena u točki 37. ove presude također vrijedi za nove vrste proizvoda. Naime, utvrđeno je da je maseni udio dušika u navedenim novim vrstama proizvoda veći od 28 % te da je, posljedično, njihov maseni udio amonijeva nitrata veći od 80 %. U tim je proizvodima dušik također izražen kao nitratni i amonijski dušik, a omjer između njih također je iznosio oko 1:1.

40

Unatoč dodavanju drugih primarnih hranjivih tvari i bez obzira na vrstu preobrazbe (kemijska ili miješanje), utvrđeno je da obrada predmet koje su nove vrste proizvoda nije utjecala ni na jednu ključnu kemijsku osobinu amonijeva nitrata koji je sadržan u tim proizvodima, to jest na izraženost udjela dušika i ukupnu razinu dušika i amonijeva nitrata, koji je bio veći od 28 % odnosno 80 % masenog udjela.

41

Stoga je u uvodnoj izjavi 35. Uredbe br. 945/2005 utvrđeno da bi trebalo smatrati da su sve nove vrste proizvoda obuhvaćene definicijom predmetnog proizvoda, u smislu izvorne uredbe, isključivo u odnosu na svoj maseni udio amonijeva nitrata pod uvjetom da on premašuje 80 % te, u uvodnoj izjavi 37. te uredbe, da bi opis proizvoda iznesen u operativnom dijelu izvorne uredbe trebalo pojasniti kako bi se istaknulo da nekoliko gnojiva ima maseni udio amonijeva nitrata veći od 80 % i maseni udio dušika izraženog u obliku nitratnog i amonijskog dušika veći od 28 % kako bi se izbjeglo miješanje između predmetnog proizvoda i njegova glavnog sastojka, amonijeva nitrata. Tako je na temelju članka 1. Uredbe br. 945/2005 izraz „amonijev nitrat”, koji se nalazio u članku 1. stavku 1. izvorne uredbe, zamijenjen izrazom „krut[a] gnojiva čiji sadržaj amonijeva nitrata prelazi 80 % masenog udjela” te je ta definicija predmetnog proizvoda doslovno prenesena u kasnijim uredbama kojima je uvedena antidampinška pristojba, među ostalim, u Provedbenoj uredbi br. 999/2014.

42

Iz toga slijedi da se, protivno tvrdnjama društva Linas Agro, pretpostavka iz uvodnih izjava 20. do 23. Uredbe br. 945/2005 primjenjuje ne samo na predmetni proizvod u smislu izvorne uredbe nego i na nove vrste proizvoda, tako da se članak 1. Provedbene uredbe br. 999/2014, s obzirom na uvodne izjave 20. do 23., ne može tumačiti na način da mu se protivi pretpostavka u skladu s kojom maseni udio amonijeva nitrata u gnojivu na bazi amonijeva nitrata premašuje 80 % u svrhu njegova tarifnog razvrstavanja i uvođenja antidampinške pristojbe na temelju te provedbene uredbe u slučaju da maseni udio dušika u njemu premašuje 28 %.

43

Kao drugo, ipak valja navesti da je takva pretpostavka oboriva.

44

U tom smislu valja navesti da se, u skladu s člankom 14. stavkom 1. osnovnih uredbi, antidampinške pristojbe uvode uredbom, a ubiru ih države članice u obliku, prema navedenoj stopi i drugim uvjetima utvrđenima u uredbi o uvođenju pristojbi. Proizvod se može oporezivati samo ako je razvrstan u podbroj KN‑a na koji se odnosi antidampinška uredba i ako istodobno pokazuje sve karakteristike predmetnog proizvoda (vidjeti u tom smislu presudu od 18. travnja 2013., Steinel Vertrieb, C‑595/11, EU:C:2013:251, t. 30. i 31.).

45

Međutim, iz jasnog teksta članka 1. Provedbene uredbe br. 999/2014 kao i iz oznaka TARIC koje se u njemu nalaze proizlazi da je odlučujući kriterij, s jedne strane, za tarifno razvrstavanje i, s druge strane, za uvođenje antidampinške pristojbe stvarni udio amonijeva nitrata u uvezenom gnojivu, a ne pretpostavljeni udio amonijeva nitrata na osnovi udjela dušika. Prema tome, pretpostavka navedena u uvodnim izjavama 20. do 23. Uredbe br. 945/2005 ne može se održati ako se dokaže da, unatoč masenom udjelu dušika većem od 28 %, predmetno gnojivo zapravo sadržava udio amonijeva nitrata manji od 80 %.

46

Svako drugo tumačenje Provedbene uredbe br. 999/2014 s obzirom na Uredbu br. 945/2005 dovelo bi do proširenja primjene antidampinških pristojbi na gnojiva koja nisu obuhvaćena definicijom proizvoda iz prve od tih uredbi. U tom pogledu valja podsjetiti na to da proširenje primjene antidampinških pristojbi na proizvode različite od onoga na koji se odnosi antidampinška uredba nije spojivo s ciljem i strukturom osnovnih uredbi (vidjeti analogijom presudu od 18. travnja 2013., Steinel Vertrieb, C‑595/11, EU:C:2013:251, t. 43.).

47

Kao treće, kako bi se dao odgovor na pitanja suda koji je uputio zahtjev o načinima dokazivanja u svrhu obaranja te pretpostavke – kao što je to laboratorijska analiza – valja podsjetiti na to da, na temelju ustaljene sudske prakse, u slučaju da u tom području ne postoji propis Unije, dužnost je unutarnjeg pravnog poretka svake države članice da uredi postupke povodom pravnih lijekova koji su namijenjeni osiguranju zaštite prava pojedinaca koja proizlaze iz prava Unije, uz poštovanje načela ekvivalentnosti i djelotvornosti (vidjeti u tom smislu presudu od 13. ožujka 2007., Unibet, C‑432/05, EU:C:2007:163, t. 39. i 82.).

48

Na sudu koji je uputio zahtjev stoga je da na temelju nacionalnih postupovnih pravila ocijeni jesu li dokazi koje je podnijelo društvo Linas Agro takvi da mogu oboriti pretpostavku navedenu u uvodnim izjavama 20. do 23. Uredbe br. 945/2005 te treba li, prema potrebi, provesti laboratorijsku analizu u svrhu određivanja stvarnog udjela amonijeva nitrata u gnojivima o kojima je riječ u glavnom postupku.

49

Iz prethodno navedenog slijedi da članak 1. Provedbene uredbe br. 999/2014, s obzirom na uvodne izjave 20. do 23. Uredbe br. 945/2005, treba tumačiti na način da se za gnojivo na bazi amonijeva nitrata s masenim udjelom dušika većim od 28 %, omjerom između nitratnog i amonijskog dušika oko 1:1 i ukupnim masenim udjelom fosfora i kalija koji ne premašuje 12 %, dok se ne dokaže suprotno, može pretpostaviti da sadržava maseni udio amonijeva nitrata veći od 80 % u svrhu uvođenja konačne antidampinške pristojbe koju taj članak propisuje a da pritom nije nužno provesti laboratorijsku analizu u svrhu utvrđivanja točnog udjela amonijeva nitrata.

Troškovi

50

Budući da ovaj postupak ima značaj prethodnog pitanja za stranke glavnog postupka pred sudom koji je uputio zahtjev, na tom je sudu da odluči o troškovima postupka. Troškovi podnošenja očitovanja Sudu, koji nisu troškovi spomenutih stranaka, ne nadoknađuju se.