(1)

Reformirani okvir gospodarskog upravljanja EU-a stupio je na snagu 30. travnja 2024. Uredba (EU) 2024/1263 Europskog parlamenta i Vijeća o djelotvornoj koordinaciji ekonomskih politika i multilateralnom proračunskom nadzoru (1), izmijenjena Uredba (EZ) br. 1467/97 o provedbi postupka u slučaju prekomjernog deficita (2) i izmijenjena Direktiva Vijeća 2011/85/EU o proračunskim okvirima država članica (3) glavni su elementi reformiranog okvira gospodarskog upravljanja EU-a. Cilj je tog okvira promicanje zdravih i održivih javnih financija te održivog i uključivog rasta i otpornosti putem reformi i ulaganja te sprečavanje prekomjernih državnih deficita. Okvir je više usmjeren na srednjoročno razdoblje te se njime ujedno potiče odgovornost na nacionalnoj razini, zajedno s djelotvornijom i koherentnijom provedbom propisa.

(2)

Nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni planovi koje države članice trebaju dostaviti Vijeću i Komisiji okosnica su novog okvira gospodarskog upravljanja. Dva su cilja tih planova: i. osigurati da se, među ostalim do kraja razdoblja prilagodbe, dug opće države uvjerljivo smanjuje ili da ostane na razboritim razinama te da se državni deficit u srednjoročnom razdoblju smanji i zadrži ispod referentne vrijednosti od 3 % BDP-a i ii. osigurati provedbu reformi i ulaganja kojima se odgovara na glavne izazove utvrđene u kontekstu europskog semestra i doprinosi zajedničkim prioritetima EU-a. Zato se u svakom planu treba preuzeti srednjoročna obveza o kretanju neto rashoda (4), čime se u principu uvodi proračunsko ograničenje tijekom trajanja plana, odnosno četiri ili pet godina (ovisno o redovnom trajanju zakonodavnog razdoblja u državi članici). Osim toga, u planu treba objasniti kako će država članica provedbom reformi i ulaganja odgovoriti na glavne izazove utvrđene u kontekstu europskog semestra, osobito u preporukama za pojedinu zemlju (što, ovisno o slučaju, uključuje i one koje se odnose na postupak u slučaju makroekonomskih neravnoteža) i kako će država članica doprinijeti zajedničkim prioritetima Unije. Razdoblje fiskalne prilagodbe traje četiri godine i može se produljiti za najviše tri godine ako se država članica obveže da će provesti relevantne reforme i ulaganja koji ispunjavaju kriterije iz članka 14. Uredbe (EU) 2024/1263.

(3)

Komisija nakon dostave plana treba ocijeniti ispunjava li plan zahtjeve iz Uredbe (EU) 2024/1263.

(4)

Vijeće zatim na preporuku Komisije treba donijeti preporuku kojom se utvrđuje kretanje neto rashoda dotične države članice i, ako je primjenjivo, potvrđuje skup obveza u pogledu reformi i ulaganja koje su temelj za produljenje razdoblja fiskalne prilagodbe.

(5)

Francuska je 31. listopada 2024. Vijeću i Komisiji dostavila svoj nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan, Vijeću i Komisiji dostavila svoj nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan, nakon što je u dogovoru s Komisijom produljen rok iz članka 36. Uredbe (EU) 2024/1263 kako bi se Francuskoj omogućilo da predstavi plan koji se temelji na čvrstoj političkoj obvezi novoimenovane vlade. Međutim, nakon što je parlament 5. prosinca izglasao nepovjerenje, 23. prosinca 2024. imenovana je nova vlada. Premijer je 14. siječnja 2025. Nacionalnoj skupštini najavio novi cilj deficita od 5,4 % BDP-a za 2025., što je više od prethodnog cilja od 5,0 % BDP-a, te je ponovno izrazio predanost smanjenju deficita ispod vrijednosti od 3 % BDP-a do 2029. Francuska je 16. siječnja 2025. dopisom glavnog direktora riznice zatražila prilagodbu kretanja neto rashoda na kojem se temelji preporuka kojom se potvrđuje francuski srednjoročni plan i preporuka na temelju članka 126. stavka 7. UFEU-a kako bi se uzeo u obzir novi cilj deficita. Taj dopis ne uključuje ažurirane vrijednosti za druge fiskalne varijable.

(6)

Kako bi utvrdila okvir za dijalog koji prethodi dostavljanju nacionalnih srednjoročnih fiskalno-strukturnih planova, Komisija je Francuskoj 21. lipnja 2024., u skladu s člankom 9. Uredbe (EU) 2024/1263, dostavila referentni smjer kretanja (5). Komisija je 31. listopada 2024. objavila referentni smjer kretanja (6). Referentni smjer kretanja temelji se na rizicima i osigurava da se do kraja razdoblja fiskalne prilagodbe i bez daljnjih proračunskih mjera nakon razdoblja prilagodbe dug opće države uvjerljivo smanjuje ili da u srednjoročnom razdoblju ostane na razboritim razinama te da se deficit opće države smanji ispod 3 % BDP-a tijekom razdoblja prilagodbe i u srednjoročnom razdoblju zadrži ispod te referentne vrijednosti. Srednjoročno razdoblje definirano je kao razdoblje od deset godina nakon isteka razdoblja prilagodbe. U skladu s člankom 6. točkom (d) te člancima 7. i 8. Uredbe (EU) 2024/1263, referentni smjer kretanja usklađen je i s mjerilom za deficit, zaštitnom mjerom za održivost duga i zaštitnom mjerom za otpornost na deficit.

U referentnom smjeru kretanja za Francusku, na temelju Komisijinih pretpostavki na kojima se temelje prethodne smjernice dostavljene u lipnju 2024., i uz pretpostavku sedmogodišnjeg razdoblja prilagodbe, utvrđuje se da rast neto rashoda ne bi smio premašiti vrijednosti iz tablice 1. To odgovara prosječnom rastu neto rashoda od 1,6 % tijekom razdoblja prilagodbe (2025. – 2031.) i tijekom razdoblja obuhvaćenog planom (2025. – 2029.).

Tablica 1: Referentni smjer kretanja koji je Komisija Francuskoj dostavila 21. lipnja 2024.

(7)

U skladu s člankom 12. Uredbe (EU) 2024/1263, Francuska i Komisija organizirale su tehnički dijalog u listopadu 2024. Glavne su teme dijaloga kretanje neto rashoda prema predviđanjima Francuske i njegove temeljne pretpostavke (osobito predviđeni smjer kretanja potencijalnog rasta, realnog BDP-a i deflatora BDP-a te fiskalni multiplikator), planirani skup obveza u pogledu reformi i ulaganja na kojima se temelji produljenje razdoblja prilagodbe, uključujući reforme i ulaganja kao što su preuzete obveze za dopunu nedavnih reformi tržišta rada s ciljem pune zaposlenosti, za jačanje reindustrijalizacije i konkurentnosti podupiranjem istraživanja i inovacija te pojednostavnjenog poslovnog okruženja, za ubrzanje zelene tranzicije i jačanje upravljanja javnim financijama, kojima se također nastoji odgovoriti na glavne izazove utvrđene u kontekstu europskog semestra i doprinijeti zajedničkim prioritetima Unije za pravednu i zelenu tranziciju, socijalnu i gospodarsku otpornost, energetsku sigurnost i izgradnju obrambenih sposobnosti.

(8)

U planu se ne navodi postupak savjetovanja s relevantnim nacionalnim dionicima (uključujući socijalne partnere) prije njegove dostave.

(9)

Visoko vijeće za javne financije (neovisna fiskalna institucija Francuske) izdala je mišljenje o makroekonomskoj prognozi i makroekonomskim pretpostavkama na kojima se temelji višegodišnje kretanje neto rashoda. Visoko vijeće zaključilo je da su informacije koje je vlada dostavila u trenutku pripreme mišljenja bile nedovoljne za ocjenu realnosti višegodišnjeg smjera kretanja utvrđenog u srednjoročnom planu, posebno u pogledu sastava rasta nakon 2025., smjera javnih financija ili skupa reformi i ulaganja na kojima bi se temeljilo produljenje razdoblja prilagodbe s četiri na sedam godina. Međutim, na temelju dostupnih informacija Visoko vijeće smatralo je da su scenarij potencijalnog BDP-a i proizvodni jaz, iako još uvijek donekle optimistični, razumni u usporedbi s prethodnim procjenama, dok je scenarij stvarnog rasta i dalje optimističan. Visoko vijeće ponovno je istaknulo da je važno da Francuska poštuje smjer kretanja srednjoročnog plana, uz istodobni nastavak financiranja prioritetnih ulaganja i očuvanja potencijala rasta.

(10)

O planu se u nacionalnom parlamentu raspravljalo 21. listopada 2024.

(11)

Vijeće je 26. srpnja 2024. utvrdilo da u Francuskoj postoji prekomjerni deficit jer nije ispunjen kriterij deficita (7).

Ova se preporuka podudara s preporukom Vijeća na temelju članka 126. stavka 7. UFEU-a s ciljem okončanja stanja prekomjernog državnog deficita u Francuskoj. Istodobnim donošenjem tih preporuka, što je prilagođeno i opravdano zbog prelaska na novi okvir gospodarskog upravljanja, osigurava se usklađenost preporučene prilagodbe.

(12)

Francuska je 23. listopada 2024. dostavila svoj nacrt proračunskog plana za 2025. Komisija je 26. studenoga 2024. donijela mišljenje o tom nacrtu proračunskog plana (8). Nakon što je parlament izglasao nepovjerenje, postupak donošenja nacrta proračuna za 2025. stavljen je na čekanje. Do donošenja novog proračuna za 2025., posebnim zakonom koji je parlament donio u prosincu 2024. državi se omogućuje naplata poreza i izdavanje duga od strane države i subjekata socijalne sigurnosti u 2025. Istodobno, uredbom koju je vlada donijela 30. prosinca 2024. omogućuje se prijenos proračuna za 2024. u 2025.

(13)

Vijeće je 21. listopada 2024. Francuskoj uputilo nekoliko preporuka u kontekstu europskog semestra (9).

(14)

U skladu s člankom 16. Uredbe (EU) 2024/1263 Komisija je ocijenila plan kako slijedi:

(15)

U Francuskoj je 2023. zabilježen rast gospodarske aktivnosti od 0,9 % zbog privatne potrošnje i pozitivnog doprinosa neto izvoza. Prema jesenskoj prognozi Europske komisije 2024. očekuje se rast gospodarstva za 1,1 % u 2024. zbog još uvijek snažnog neto izvoza kojim se podupiru javna potrošnja i ulaganja. U 2025. predviđa se povećanje realnog BDP-a za 0,8 % jer će restriktivne fiskalne politike nepovoljno utjecati na gospodarsku aktivnost. Unatoč dezinflaciji i rastu realnih plaća, očekuje se da će privatna potrošnja ostati slaba, dok će odgođeni učinci akomodativne monetarne politike te neizvjesnost u pogledu gospodarstva i politika i dalje nepovoljno utjecati na privatna ulaganja. U 2026. predviđa se povećanje realnog BDP-a za 1,4 % jer se očekuje da će niža fiskalna prilagodba i daljnje smanjenje troškova kredita potaknuti privatnu domaću potražnju i privatna ulaganja. Tijekom razdoblja obuhvaćenom prognozom (tj. 2024. – 2026.) predviđa se blago usporavanje rasta potencijalnog BDP-a u Francuskoj zbog usporavanja doprinosa rada. Stopa nezaposlenosti u 2023. iznosila je 7,3 %, a Komisija predviđa da će u 2024. iznositi 7,4 %, 7,5 % u 2025. i 7,6 % u 2026. Predviđa se smanjenje inflacije (deflatora BDP-a) s 5,3 % u 2023. na 2,2 % u 2024., odnosno na 1,6 % u 2025. i 1,7 % u 2026.

(16)

Kad je riječ o fiskalnim kretanjima, deficit opće države u Francuskoj iznosio je 2023. 5,5 % BDP-a. Prema jesenskoj prognozi Europske komisije 2024., predviđa se da će u 2024. dosegnuti 6,2 % BDP-a, u 2025. smanjiti se na 5,3 % BDP-a, a u 2026. bez promjene politika narasti na 5,4 % BDP-a. Predviđanje Komisije uključuje nacrt proračuna Francuske za 2025., koji je vlada nacionalnom parlamentu predložila u listopadu. Na kraju 2023. dug opće države iznosio je 109,9 % BDP-a. Prema jesenskoj prognozi Europske komisije 2024., očekuje se povećanje udjela duga u BDP-u na 112,7 % krajem 2024. Predviđa se daljnje povećanje na 115,3 % BDP-a krajem 2025. i 117,1 % krajem 2026. Komisija u svojoj fiskalnoj prognozi ne uzima u obzir obveze politike preuzete u srednjoročnim planovima sve dok one ne budu vjerodostojno najavljene i dovoljno detaljno razrađene u konkretne mjere politike.

(17)

Nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan Francuske odnosi se na razdoblje 2025. – 2029. i sedmogodišnju fiskalnu prilagodbu.

(18)

Plan sadržava sve informacije propisane u članku 13. Uredbe (EU) 2024/1263, osim savjetovanja s nacionalnim parlamentima i savjetovanja iz članka 11. koje se zahtijeva člankom 13. točkom (g) te uredbe.

(19)

Planom, kako je dopunjen dopisom nadležnih tijela od 16. siječnja 2025., obvezuje se na kretanje neto rashoda navedeno u tablici 2, što odgovara prosječnom rastu neto rashoda od 1,1 % tijekom godina od 2025. do 2029. U ocjeni u nastavku uzima se u obzir to prilagođeno kretanje neto rashoda. Osim toga, Francuska se obvezala na provedbu reformi i ulaganja radi produljenja razdoblja prilagodbe na sedam godina (2025. – 2031.), kad se planira prosječni rast neto rashoda od 1,1 %.

Prosječni rast neto rashoda tijekom razdoblja prilagodbe (2025. – 2031.) naveden u planu manji je nego u referentnom smjeru kretanja koji je Komisija dostavila 21. lipnja 2024.

U planu se pretpostavlja da će rast potencijalnog BDP-a od 1,2 % ostati stabilan do 2028. (nepromijenjen od 2024.), a zatim se smanjiti na 1,0 % u 2029. Osim toga, u planu se očekuje da će stopa rasta deflatora BDP-a pasti na 1,7 % u 2025. (s 2,3 % u 2024.) te se zatim dalje smanjiti na 1,6 % u razdoblju 2026. – 2029.

Tablica 2: Kretanje neto rashoda i glavne pretpostavke iz plana Francuske

(20)

Ako se ostvare preuzete obveze za kretanje neto rashoda iz plana i temeljne pretpostavke, dug opće države trebao bi se, prema planu, postupno povećavati sa 112,9 % BDP-a u 2024. na 116,5 % BDP-a u 2027., a zatim bi se trebao postupno smanjivati do 113,5 % BDP-a na kraju razdoblja prilagodbe (2031.), u skladu s tablicom u nastavku. Očekuje se da će se u srednjoročnom razdoblju, odnosno u razdoblju od deset godina nakon završetka razdoblja prilagodbe, udio duga opće države nastaviti smanjivati te da će 2041. dosegnuti razinu od 100,9 %.

Tablica 3: Kretanja duga i salda opće države u planu Francuske

Zato bi se prema planu udio duga opće države smanjio do kraja razdoblja prilagodbe (2031.). To je moguće jer se na temelju pretpostavki iz plana u svim determinističkim testiranjima otpornosti na stres iz Komisijine analize održivosti duga predviđa da će se dug tijekom deset godina nakon razdoblja prilagodbe smanjivati, a stohastičke projekcije pokazuju dovoljno visoku vjerojatnost smanjenja duga.

Stoga se na temelju obveza o provedbi politika i makroekonomskih pretpostavki iz plana kretanje neto rashoda navedeno u planu smatra usklađenim s kriterijem duga iz članka 6. točke (a) i članka 16. stavka 2. Uredbe (EU) 2024/1263. Prema francuskim nadležnim tijelima i vlastitim izračunima Komisije, srednjoročna kretanja duga na temelju prilagođenog kretanja neto rashoda neće se znatno razlikovati od onih uključenih u početni plan.

(21)

Na temelju kretanja neto rashoda i pretpostavki iz plana deficit opće države trebao bi se postupno smanjivati sa 6,1 % BDP-a u 2024. na 2,8 % BDP-a u 2029. te na 1,7 % BDP-a na kraju razdoblja prilagodbe (2031.). Zato prema planu saldo opće države neće do kraja razdoblja prilagodbe (2031.) premašiti referentnu vrijednost od 3 % BDP-a. Osim toga, državni deficit neće tijekom deset godina nakon razdoblja prilagodbe (tj. do 2041.) premašiti 3 % BDP-a. Stoga se na temelju obveza o provedbi politika i makroekonomskih pretpostavki iz plana kretanje neto rashoda navedeno u planu smatra usklađenim s kriterijem deficita iz članka 6. točke (b) i članka 16. stavka 2. Uredbe (EU) 2024/1263. Prema francuskim nadležnim tijelima i vlastitim izračunima Komisije, srednjoročna kretanja deficita na temelju prilagođenog kretanja neto rashoda iz dopisa nadležnih tijela neće se znatno razlikovati od onih uključenih u početni plan.

(22)

Vremenski profil fiskalne prilagodbe iskazane kao promjena strukturnog primarnog salda, kako je opisano u planu, naglašen je na početku razdoblja u odnosu na linearno kretanje propisano u članku 6. točki (c) Uredbe (EU) 2024/1263. To je odraz velikog rada na konsolidaciji u 2025. Osim toga, fiskalna prilagodba u prve četiri godine provedbe plana više je nego razmjerna u odnosu na ukupnu prilagodbu.

Zato se na temelju obveza provedbe politika iz plana i makroekonomskih pretpostavki kretanje neto rashoda navedeno u planu smatra usklađenim sa zaštitnom mjerom kojom se izbjegava prilagodba na kraju razdoblja iz članka 6. točke (c) Uredbe (EU) 2024/1263. Prema francuskim nadležnim tijelima i vlastitim izračunima Komisije, fiskalna prilagodba koja proizlazi iz prilagođenog kretanja neto rashoda naglašena je na početku razdoblja.

Tablica 4: Kretanja strukturnog primarnog salda u planu Francuske

(23)

Kretanje neto rashoda utvrđeno u planu u skladu je sa zahtjevima u okviru postupka u slučaju prekomjernog deficita (posebno s minimalnom godišnjom strukturnom prilagodbom utvrđenom u članku 3. stavku 4. trećem podstavku Uredbe Vijeća (EZ) 1467/97). Prema francuskim nadležnim tijelima i vlastitim izračunima Komisije, fiskalna prilagodba koja proizlazi iz prilagođenog kretanja neto rashoda i dalje je u skladu s minimalnom godišnjom strukturnom prilagodbom u okviru postupka u slučaju prekomjernog deficita.

(24)

Kriterij iz preventivnog dijela utvrđen u članku 8. Uredbe (EU) 2024/1263 u pogledu zaštitne mjere za otpornost na deficit, čiji je cilj osigurati zajedničku marginu u odnosu na referentnu vrijednost deficita od 3 % BDP-a, primjenjuje se na Francusku od 2030. jer se predviđa da će deficit od 2029. iznositi manje od 3 % BDP-a. Stoga godišnja prilagodba strukturnog primarnog salda u 2030. i 2031. ne bi trebala biti manja od 0,25 % BDP-a ako je strukturni deficit u prethodnim godinama bio veći od 1,5 % BDP-a, kako bi se postigla zajednička margina otpornosti u strukturnom smislu od 1,5 % BDP-a. Fiskalna prilagodba koja je rezultat obveza provedbe politika iz plana i makroekonomskih pretpostavki veća je od 0,25 % BDP-a za obje godine. Zato se na temelju obveza provedbe politika iz plana i makroekonomskih pretpostavki kretanje neto rashoda navedeno u planu smatra usklađenim sa zaštitnom mjerom za otpornost na deficit. Prema francuskim nadležnim tijelima i vlastitim izračunima Komisije, fiskalnom prilagodbom koja proizlazi iz prilagođenog kretanja neto rashoda i dalje se zadovoljava zaštitna mjera za otpornost na deficit.

(25)

U skladu s člankom 7. Uredbe (EU) 2024/1263, udio duga opće države morao bi se smanjivati u prosjeku za najmanje jedan postotni bod godišnje sve dok ne padne ispod 90 %, a nakon toga bi se trebao smanjivati u prosjeku za 0,5 postotnih bodova jer će prema planu državni dug u razdoblju prilagodbe iznositi više od 90 % BDP-a. Budući da se u planu predviđa da će deficit od 2029. biti manji od 3 % BDP-a, to se smanjenje izračunava za 2031. (u usporedbi s razinom iz 2030.) i iznosi 1,4 postotna boda (vidjeti tablicu 3). Stoga se na temelju obveza o provedbi politika i makroekonomskih pretpostavki iz plana kretanje neto rashoda navedeno u planu smatra usklađenim sa zaštitnom mjerom za održivost duga. Prema francuskim nadležnim tijelima i vlastitim izračunima Komisije, kretanja duga koja proizlaze iz prilagođenog kretanja neto rashoda i dalje zadovoljavaju zaštitnu mjeru za održivost duga.

(26)

Plan se temelji na pretpostavkama koje se razlikuju od pretpostavki koje je Komisija 21. lipnja 2024. dostavila Francuskoj. Konkretno, u planu se koriste različite pretpostavke za deset varijabli, a to su ishodišna točka (strukturni primarni saldo u 2024.), rast potencijalnog BDP-a, rast deflatora BDP-a, stvarni rast BDP-a, proizvodni jaz, nominalna implicitna kamatna stopa, fiskalni multiplikator, prilagodbe stanja i tokova, jednokratne i druge privremene mjere te poluelastičnost proračunskog salda. Osim toga, prilagodba je naglašena na početku razdoblja, a Francuska koristi drukčiju formulu za izračun rasta neto rashoda. U nastavku se navodi analiza tih razlika u pretpostavkama.

Razlike u pretpostavkama koje najviše utječu na prosječni rast neto rashoda navedene su u nastavku, zajedno s analizom svake razlike zasebno.

U planu se pretpostavlja niži strukturni primarni saldo za 2024., odnosno strukturni primarni deficit od 3,6 % BDP-a, dok je Komisija u svojim prethodnim smjernicama iz proljeća 2024. predvidjela strukturni primarni deficit od 3,0 % BDP-a. Ta manje povoljna početna fiskalna pozicija odražava se i u većem proračunskom deficitu (od 6,1 % BDP-a u planu) za 2024., u odnosu na deficit od 5,3 % BDP-a u pretpostavkama Komisije iz proljeća. Ta revizija i popratni ažurirani makroekonomski uvjeti za 2024. iz plana odražavaju novije informacije koje su postale dostupne od proljeća. Također je u skladu s jesenskom prognozom Europske komisije 2024. Stoga se ta razlika u pretpostavci smatra opravdanom. Ako se razmatra zasebno, ta razlika u pretpostavkama doprinosi manjem prosječnom rastu neto rashoda u razdoblju prilagodbe u planu od onoga iz pretpostavki Komisije.

Sve u svemu, zajednički utjecaj opreznijih pretpostavki i opravdanih razlika u pretpostavkama veći je od utjecaja pretpostavke za rast potencijalnog BDP-a. Nadalje, preostale razlike u pretpostavkama, iako nisu uvijek u skladu sa zajedničkim okvirom za analizu održivosti duga, ne utječu bitno na prosječni rast neto rashoda u usporedbi s pretpostavkama Komisije. Sve razlike u pretpostavkama, promatrane zajedno, općenito dovode do nižeg prosječnog rasta neto rashoda u planu u odnosu na referentni smjer kretanja.

Komisija će ovu analizu pretpostavki iz plana uzeti u obzir pri budućim ocjenama usklađenosti s kretanjem neto rashoda.

(27)

U skladu s indikativnom fiskalnom strategijom iz plana, preuzete obveze o neto rashodima bit će ispunjene ograničenjem rashoda i diskrecijskim povećanjima prihoda. Planom se predviđa konsolidacija naglašena na početku razdoblja, pri čemu bi se otprilike jedna četvrtina smanjenja udjela deficita u BDP-u ispod referentne vrijednosti od 3 % trebala postići tek 2025. To bi se uglavnom postiglo ograničavanjem rashoda u usporedbi sa scenarijem bez promjene fiskalne politike, uglavnom na razini središnje države, ali uz doprinos svih podsektora javne uprave. Tijekom razdoblja trajanja plana mjere za ograničavanje rashoda, uz istodobno poboljšanje kvalitete i djelotvornosti, poduprli bi se obnovljenim preuzetim obvezama u pogledu revizija potrošnje i pojednostavnjenja javnog djelovanja. Glavnim komplementarnim mjerama na prihodovnoj strani nastoji se postići veća socijalna i fiskalna pravda te potaknuti veća energetska učinkovitost. Odnose se na izvanredne poreze na najveće dohotke i dobit najvećih poduzeća, smanjenje određenih poreznih rashoda i prelazak na zeleno oporezivanje.

Specifikacija mjera politike koje treba donijeti potvrđuje se ili prilagođava i kvantificira u godišnjim proračunima. Istodobno je provedba indikativne fiskalne strategije iz plana izložena rizicima koji proizlaze iz makroekonomskih pretpostavki na kojima se temelji plan, a koje upućuju na optimističan rast BDP-a u scenariju prilagodbe i mogućnost ušteda na temelju revizija potrošnje koje su niže od očekivanih.

Osim toga, u proračunu za 2025. koji je vlada u listopadu 2024. dostavila nacionalnom parlamentu navodi se većina mjera politike koje će pomoći da se ispune obveze o neto rashodima za 2025 (10).

(28)

Francuska se u planu obvezala na reforme i ulaganja kojima je cilj povećanje potencijalnog rasta i fiskalne održivosti, a na kojima se temelji produljenje razdoblja fiskalne prilagodbe s četiri na sedam godina.

Reforme i ulaganja na kojima se temelji produljenje razdoblja prilagodbe sastoje se od tri postojeće preuzete obveze iz plana za oporavak i otpornost, dvije obveze iz plana za oporavak i otpornost s dodatnim specifikacijama te šest novih reformi i ulaganja (vidjeti i Prilog II.):

Reforma osiguranja za slučaj nezaposlenosti, obuhvaćena planom za oporavak i otpornost (komponenta 8., Zaštita radnih mjesta, mladi, invaliditet, strukovno osposobljavanje), čiji je cilj jačanje poticaja za povratak na stabilno zaposlenje i ograničavanje izmjenjivanja kratkoročnih ugovora i razdoblja nezaposlenosti. Ta je reforma postojeća preuzeta obveza iz plana za oporavak i otpornost. Sastojala se od zakonodavnog paketa donesenog 2019. koji je stupio na snagu 2021. u okviru plana za oporavak i otpornost. Uključivala je mjere koje se odnose na izračun naknade i mjeru „bonus-malus” kojom se utvrđuju doprinosi poslodavaca programu.

Reforme u okviru Zakona o programiranju istraživanja. Ta je mjera postojeća preuzeta obveza u okviru plana za oporavak i otpornost (komponenta 6., Tehnološka suverenost i otpornost), konkretno u okviru mjere „Strukturni aspekti Zakona o programiranju istraživanja”, kojom se poziva da se do trećeg tromjesečja 2025. dokaže povećanje javne potrošnje u području istraživanja u odnosu na 2020. Razne odredbe odnose se na istraživanje i visoko obrazovanje te im je cilj jačanje financiranja i organizacije istraživanja, promicanje znanstvene izvrsnosti, povećanje privlačnosti radnih mjesta i karijera u području znanosti te bolje širenje rezultata javnog istraživanja prema privatnom sektoru jačanjem veza između javnog istraživanja i privatnih inovacija, gospodarstva i društva. Provedba Zakona o programiranju istraživanja obuhvaća razdoblje 2021. – 2030., što znači da obuhvaća i razdoblje nakon provedbe plana za oporavak i otpornost.

Reforme u okviru Zakona o ubrzanju proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Mjere koje proizlaze iz provedbe zakona koji je donesen i stupio na snagu u prvom tromjesečju 2023. postojeća su obveza u okviru plana za oporavak i otpornost (komponenta 10., REPowerEU), preuzeta putem mjere „Zakon o ubrzanju proizvodnje energije iz obnovljivih izvora”. Predviđeno je nekoliko mjera za provedbu u razdoblju od 2023. do 2030., nakon donošenja prošlih i budućih provedbenih uredbi, kojima se općenito nastoji ubrzati uvođenje energije iz obnovljivih izvora u Francuskoj kako bi se ostvarili ciljevi energetske tranzicije Francuske i zajamčila sigurnost opskrbe energijom. Mjera uključuje više smjerova intervencije, odnosno pojednostavnjenje postupaka i ubrzanje teritorijalnog planiranja, usmjerenost na solarnu energiju (toplinsku, fotonaponsku i agrovoltaičnu energiju) i energiju iz obnovljivih izvora na moru te opće financiranje.

Ulaganja u okviru višegodišnjeg plana „Francuska 2030.” Plan ulaganja uključuje program PIA4 („Programme d’Investissements d’Avenir”), a tom se preuzetom obvezom dopunjuju postojeće mjere iz plana za oporavak i otpornost (posebno u okviru komponente 6., Tehnološka suverenost i otpornost), odnosno „Inovacije za otpornost naših poslovnih modela” kojom se podupiru ulaganja u razvoj ključnih digitalnih tehnologija i „Pružanje potpore inovativnim poduzećima” kojom se financiraju ulaganja u istraživanje i razvoj za inovativna poduzeća. Očekuje se da će obje mjere biti dovršene do četvrtog tromjesečja 2024. Planom „France 2030” podupire se dugoročna preobrazba postupaka proizvodnje u strateškim sektorima kao što su zdravstvo, energetika i aeronautika, duž cijelog vrijednosnog lanca, od osnovnog istraživanja do inovacija i industrijalizacije, a navedeni plan obuhvaća šire područje primjene od plana za oporavak i otpornost. Planom se pridonosi i premošćivanju razlike u rashodima za istraživanje i razvoj u određenim područjima, čime se ubrzava prelazak na zeleno gospodarstvo i digitalizacija gospodarstva. Odnosi se na razdoblje 2022. – 2026.

Reforme koje proizlaze iz procjene kvalitete javne potrošnje putem pojačanih revizija potrošnje u odnosu na preuzete obveze iz plana za oporavak i otpornost. U planu se preuzima obveza jačanja godišnjih revizija potrošnje u svim podsektorima opće države. Obveza se stoga dodaje mjerama obuhvaćenima planom za oporavak i otpornost (komponenta 7., Digitalizacija države, državnih područja, poduzeća, kulture) u okviru mjere „Procjena kvalitete javnih rashoda”. Za razdoblje od 2025. do 2027. predlaže se kvantitativni kumulativni cilj trajne uštede u javnoj potrošnji i smanjenja poreznih i socijalnih rashoda (uz mjeru „reforma općih smanjenja socijalnih doprinosa u odnosu na minimalnu plaću (SMIC)”) koji se temelji na revizijama potrošnje. Očekuje se da će provedba obuhvatiti cijelo razdoblje prilagodbe te podrazumijevati učinkovito i redovito uključivanje rezultata revizija potrošnje u godišnje nacrte proračuna, što će biti popraćeno objavom godišnjih izvješća o praćenju u kojima se prikazuju utvrđene i provedene godišnje i kumulativne uštede.

Reforma osiguranja za slučaj nezaposlenosti nakon pregovora među socijalnim partnerima. Cilj je te mjere, koja je nova u usporedbi s planom za oporavak i otpornost, dodatno reformirati pravila o osiguranju za slučaj nezaposlenosti tijekom sljedeće tri godine, posebno u pogledu starijih radnika, uz istodobno očuvanje postignuća reformi iz 2019., 2021. i 2023. te doprinijeti jačanju njihova pozitivnog učinka na proračun. Planom se predviđa provedba novih pravila koja proizlaze iz pregovora među socijalnim partnerima od sredine 2025. te izvješće o ocjeni kumulativnih učinaka svih reformi osiguranja za slučaj nezaposlenosti do kraja 2027.

Reforma stope doprinosa za Caisse Nationale de Retraites des Agents des Collectivités Locales (CNRACL). Ta reforma, koja je nova u usporedbi s planom za oporavak i otpornost, sastoji se od trajnog povećanja stope socijalnih doprinosa poslodavaca posebnom mirovinskom sustavu za osiguranje službenika lokalnih vlasti i bolnica. Pozitivnim učinkom na proračun nastoji se pridonijeti financijskoj ravnoteži programa i u tu svrhu plan uključuje obvezu moguće provedbe daljnjih trajnih povećanja tijekom razdoblja prilagodbe. Stoga je reforma predstavljena i kao doprinos općoj održivosti mirovinskog sustava zajedno s velikom mirovinskom reformom iz 2023., čije su glavne značajke bile povećanje zakonske dobi za umirovljenje i predviđanje povećanja minimalnog razdoblja uplaćivanja doprinosa za primanje pune mirovine, a plan se obvezuje očuvati njezine učinke na održivost. Planom se predviđa usvajanje povećanja doprinosa za CNRACL za 5 postotnih bodova u zakonima o proračunu za socijalnu sigurnost za 2025. i 2026. te naknadna provedba uz povećanje koje je već doneseno 2024.

Reforma općih smanjenja doprinosa za socijalno osiguranje za male plaće u odnosu na minimalnu plaću (SMIC). Reformom, koja je nova u usporedbi s planom za oporavak i otpornost, nastoji se pojednostavniti i racionalizirati postojeće sustave smanjenja troškova rada kako bi se potaknula mobilnost plaća i smanjili rizici od zamki male plaće, uglavnom na razini minimalne plaće. Konkretno, reforma se sastoji od ublažavanja krivulje općih smanjenja kako bi ona bila postupna i od smanjenja posebnih izuzeća od zdravstvenih i obiteljskih doprinosa. Planom se predviđa donošenje reforme Zakona o proračunu za socijalnu sigurnost za 2025., koji bi trebao biti odobren do prosinca 2024., i postupna provedba u dvije faze, koja bi trebala biti dovršena do kraja 2025. odnosno do kraja 2026.

Reforme u okviru novog Zakona o pojednostavnjenju poslovnog okruženja. Ta reforma, koja je nova u usporedbi s planom za oporavak i otpornost, ima tri glavna cilja: radikalno smanjiti opterećenje administrativnih postupaka za poduzeća, primjerice umjesto određenih postupaka izdavanja odobrenja uvesti jednostavnu izjavu ili omogućiti poduzećima lakši pristup javnoj nabavi; preispitati odnos između administracije i poduzeća, posebno za vrlo mala poduzeća, usklađivanjem njihovih prava s pravima samozaposlenih osoba; i racionalizirati postojeće norme mjerama odstupanja kako bi se potaknulo pokretanje projekata industrijske i energetske tranzicije. Novi zakon, čije se donošenje očekuje do kraja 2025., postupno će se provoditi donošenjem i praćenjem provedbenih uredbi u razdoblju do 2028.

Reforme u okviru Zakona o zelenoj industriji. Novim obvezama na temelju tog zakona, donesenog u četvrtom tromjesečju 2023., koje su nove u usporedbi s planom za oporavak i otpornost, predviđaju se provedba i redovito praćenje rezultata u razdoblju do 2030. Glavni ciljevi koji se žele postići odnose se na ubrzanje razvoja zelenih tehnologija i podršku industriji na putu prema dekarbonizaciji. Konkretnija, ali ipak široka područja intervencije odnose se na olakšavanje uspostavljanja novih industrijskih postrojenja, poboljšanje uvjeta financiranja zelenih industrijskih projekata, ozelenjivanje javne nabave i jačanje uvjetovanosti javne potpore ciljevima zelene tranzicije.

Reforma poreznih i socijalnih rashoda. Tom reformom, koja je nova u usporedbi s planom za oporavak i otpornost, nastoji se racionalizirati porezne i socijalne rashode smanjenjem i ukidanjem onih najneučinkovitijih. Za razdoblje 2025. – 2027. predlaže se kvantitativni kumulativni cilj trajnog smanjenja poreznih i socijalnih rashoda te ušteda u javnoj potrošnji (uz mjeru „reforma općih smanjenja doprinosa za socijalno osiguranje u odnosu na minimalnu plaću (SMIC)”). Očekuje se da će provedba trajati tijekom cijelog razdoblja prilagodbe i da će obuhvaćati učinkovitu i redovitu integraciju smanjenja poreznih i socijalnih rashoda u nacrte proračuna, uz objavu godišnjih izvješća o praćenju u kojima se prikazuju utvrđene i provedene godišnje i kumulativne uštede.

(29)

U skladu s člankom 14. stavkom 3. Uredbe (EU) 2024/1263, svaka reforma i svako ulaganje na kojima se temelji produljenje razdoblja prilagodbe trebaju biti dovoljno detaljni, naglašeni na početku razdoblja, vremenski ograničeni i provjerljivi.

(30)

Obveze iz plana za oporavak i otpornost na kojima se temelji produljenje obuhvaćaju bitne reforme i ulaganja kojima je cilj povećanje fiskalne održivosti i potencijala za rast gospodarstva. Osim toga, Francuska se obvezala da će u razdoblju na koje se srednjoročni fiskalno-strukturni plan odnosi nastaviti s reformama i očuvati razine javnih ulaganja koja financira država dosegnute tijekom razdoblja na koje se plan za oporavak i otpornost odnosi (vidjeti tablicu 5 u nastavku). Obveze će se pratiti tijekom provedbe plana. Prema tome, obveze iz plana za oporavak i otpornost mogu se uzeti u obzir za produljenje razdoblja prilagodbe, kako je navedeno u članku 36. točki (d) Uredbe (EU) 2024/1263.

(31)

Očekuje se da će reforme i ulaganja na kojima se temelji produljenje povećati fiskalna održivo poboljšati potencijal za rast i otpornost gospodarstva Francuske, kako je propisano u članku 14. stavku 2. točki (a) Uredbe (EU) 2024/1263. U francuskom planu nije navedena procjena ukupnog očekivanog učinka predloženog skupa reformi i ulaganja. Međutim, takav se učinak navodi za neke od reformi na temelju prethodnih analiza i dostupne literature. U tom pogledu, akumulirani učinak nekih od tih reformi na BDP premašio bi, prema planu, 0,7 postotnih bodova do 2030., a dugoročno bi bio nešto veći. Konkretno, procjenjuje se da će se reformom osiguranja za slučaj nezaposlenosti BDP povećati za 0,5 postotnih bodova te dugoročno otvoriti više od 40 000 radnih mjesta. Nadalje, na temelju simulacija makroekonomskog modela QUEST-III R&D koji je razvila Komisija, provedbom Zakona o programiranju istraživanja BDP bi se povećao za 0,2 postotna boda u 15 godina, a dugoročno za 0,3 postotna boda. Za druge reforme navodi se da je ad hoc procjena već u tijeku ili će se provoditi tijekom provedbe plana, čime će se poduprijeti popratni skup pokazatelja. Očekuje se da će te reforme imati i pozitivan utjecaj na aktivnost koji u ovoj fazi nije kvantificiran. Na temelju dostavljenih informacija, čini se da je gospodarska strategija na kojoj se temelji skup reformi i ulaganja, uključujući obveze iz plana za oporavak i otpornost, općenito dobro razrađena i pretpostavlja se da će se njome djelotvorno ukloniti prethodno utvrđeni nedostaci u potencijalu za rast i otpornost Francuske (npr. u izvješćima za pojedine zemlje). Ključna područja intervencije odnose se na tržište rada i napredak prema punoj zaposlenosti; potrebu za podupiranjem reindustrijalizacije i jačanje konkurentnosti; izazove pravedne zelene i energetske tranzicije te upravljanje javnim financijama.

(32)

Očekuje se da će reforme i ulaganja na kojima se temelji produljenje poduprijeti fiskalnu održivost, kako je propisano u članku 14. stavku 2. točki (b) Uredbe (EU) 2024/1263. Prema procjenama iz plana, reforme i ulaganja na kojima se temelji produljenje imali bi izravni učinak smanjenja deficita od otprilike 20 milijardi EUR godišnje (0,6 % BDP-a) od 2027., uglavnom zbog proračunskog učinka reformi sustava osiguranja za slučaj nezaposlenosti iz 2021. i dopunske reforme donesene 2023. kojom se prilagođava trajanje naknada za nezaposlenost ovisno o situaciji na tržištu rada, kako bi se omogućili veći poticaji za povratak na posao u povoljnim razdobljima, a veća zaštita u nepovoljnim razdobljima (0,1 % BDP-a), preinake smanjenja socijalnih doprinosa u odnosu na minimalnu plaću (0,2 % BDP-a) i trajne uštede na temelju revizija potrošnje i smanjenja poreznih i socijalnih rashoda (0,3 % BDP-a). S druge strane, očekuje se da će reforme i ulaganja usmjereni na provedbu plana ulaganja „France 2030” te reforme i ulaganja u okviru zakona o programiranju istraživanja, o pojednostavnjenju i zakona o zelenoj industriji isto tako imati neizravan pozitivan učinak na javne financije povećanjem poreznih prihoda jer bi te reforme trebale imati pozitivan učinak na zapošljavanje, ulaganja i rast. Općenito, reforme i ulaganja na kojima se temelji produljenje podrazumijevaju izravan skroman doprinos poboljšanju održivosti javnih financija, iako bi taj doprinos mogao biti nešto veći nakon zbrajanja potencijalnog doprinosa predviđenih revizija potrošnje, racionalizacije poreznih rashoda i neizravnih učinaka proizašlih iz dugoročnog rasta BDP-a i zaposlenosti.

(33)

Reforme i ulaganja na kojima se temelji produljenje doprinose zajedničkim prioritetima EU-a kako je propisano u članku 14. stavku 2. točki (c) Uredbe (EU) 2024/1263. Konkretno, socijalna i gospodarska otpornost, uključujući europski stup socijalnih prava, nastojala bi se postići reformama sustava osiguranja za slučaj nezaposlenosti, povećanim doprinosima za mirovinski sustav službenika lokalnih vlasti i bolnica, zajedno s nastavkom mirovinske reforme iz 2023., reformom općih smanjenja socijalnih doprinosa za male plaće u odnosu na minimalnu plaću i zakonom o pojednostavnjenju poslovnog okruženja. Prioriteti povezani s pravednom zelenom i digitalnom tranzicijom i osiguravanjem energetske sigurnosti nastojali bi se riješiti reformama i ulaganjima u okviru plana ulaganja „France 2030”, Zakona o programiranju istraživanja, Zakona o zelenoj industriji i Zakona o ubrzanju proizvodnje energije iz obnovljivih izvora.

(34)

Reforme i ulaganja na kojima se temelji produljenje odgovaraju na relevantne (11) preporuke za pojedinu zemlju izdane u okviru europskog semestra, kako je propisano u članku 14. stavku 2. točki (d) Uredbe (EU) 2024/1263. Konkretno, reforme i mjere u području proračunskog okvira i fiskalnog upravljanja, mirovinskih sustava i aktivnog starenja odnose se na fiskalne strukturne preporuke za pojedinu zemlju iz 2019., 2021., 2022. i 2024. u kojima se od Francuske traži da bolje usmjerava porezne rashode, nastavi raditi na poboljšanju kvalitete proračunskih mjera, uključujući utvrđivanje kvantitativnih ciljeva za uštedu rashoda, ostvari uštede rashoda i povećanje učinkovitosti u svim podsektorima vlade, provede reformu mirovinskog sustava uz istodobno podupiranje njegove održivosti i dodatno poboljša okvirne uvjete kako bi se olakšala ulaganja i inovacije. Druge reforme i mjere u području zelene tranzicije, pametnog, održivog i uključivog rasta te socijalne i teritorijalne kohezije odnose se na relevantne preporuke za pojedinu zemlju iz 2019., 2020., 2021., 2022., 2023. i 2024., u kojima se traži poboljšanje poslovnog okruženja, poticanje intenziteta istraživanja i razvoja u poduzećima, ubrzanje uvođenja energije iz obnovljivih izvora i smanjenje ukupnog oslanjanja na fosilna goriva.

(35)

Plan omogućuje održavanje prosječne planirane ukupne razine javnih ulaganja koja financira država realizirane tijekom razdoblja obuhvaćenog planom za oporavak i otpornost, kako je propisano u članku 14. stavku 4. Uredbe (EU) 2024/1263.

Tablica 5: Planirana javna ulaganja koja financira država (% BDP-a)

(36)

Skup obveza u pogledu reformi i ulaganja na kojima se temelji produljenje mogu se smatrati usklađenima s obvezama iz plana za oporavak i otpornost i sporazuma o partnerstvu dogovorenog u skladu s višegodišnjim financijskim okvirom, kako je propisano u članku 14. stavku 4. točki (d) Uredbe (EU) 2024/1263. Naime, u skladu sa zahtjevima, očekuje se da će svaka obveza djelovati u kontinuitetu i komplementarnosti s planom za oporavak i otpornost ili sporazumom o partnerstvu Francuske te biti odgovor na preporuke za pojedinu zemlju i jedan ili više zajedničkih prioriteta EU-a.

(37)

Zaključeno je da reforme i ulaganja na kojima se temelji produljenje razdoblja prilagodbe ispunjavaju kriterije iz članka 14. Uredbe (EU) 2024/1263. Stoga se razdoblje prilagodbe može produljiti s četiri na sedam godina, kako je navedeno u planu.

(38)

Osim reformi i ulaganja na kojima se temelji produljenje razdoblja prilagodbe, u planu se opisuju namjeravane politike za druge reforme i ulaganja kojima se odgovara na glavne izazove utvrđene u kontekstu europskog semestra, osobito u preporukama za pojedinu zemlju, i doprinosi zajedničkim prioritetima EU-a. Plan uključuje 28 reformi i ulaganja, od kojih se sedam financijski podupire u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost.

(39)

Za zajednički prioritet pravedne zelene i digitalne tranzicije, što uključuje klimatske ciljeve utvrđene u Uredbi (EU) 2021/1119, plan sadržava nekoliko mjera. One se odnose na prometni sektor, a posebno na borbu protiv onečišćenja, razvoj javnog prijevoza (u okviru plana za oporavak i otpornost), ozelenjivanje francuskih luka (u okviru plana za oporavak i otpornost), pješačke i biciklističke staze te potporu za kupnju i najam lakih vozila s niskim emisijama. Plan je usmjeren i na inovacijske projekte za zelenu tranziciju (u okviru plana za oporavak i otpornost) u kontekstu četvrtog programa ulaganja za budućnost („Programme d’Investissements d’Avenir”, PIA4). Kad je riječ o preporukama za pojedinu zemlju iz 2022. i 2023. koje se odnose na energetsku učinkovitost, plan uključuje mjere kao što su usklađivanje stope PDV-a na plinske kotlove te obnova i modernizacija bolničkih zgrada. Mjere iz plana povezane s prioritetom digitalne tranzicije nadovezuju se na ciljeve utvrđene u programu politike za digitalno desetljeće za infrastrukturu za povezivost i digitalizaciju javnih usluga. Primjeri mjera iz plana odnose se na plan za brzi širokopojasni pristup, od kojeg se očekuje da će biti koristan za digitalizaciju francuskog gospodarstva, kao i na mjere u području svemira, digitalnog zdravstva te modernizacije i digitalizacije stručnog osposobljavanja.

(40)

Za zajednički prioritet socijalne i gospodarske otpornosti, što uključuje europski stup socijalnih prava, plan sadržava niz reformi i ulaganja. Kad je riječ o preporukama za pojedinu zemlju iz 2019., 2022. i 2023. o vještinama, strukovnom obrazovanju i osposobljavanju te obrazovanju odraslih, i o preporukama za pojedinu zemlju iz 2019. i 2020. o aktivnim politikama tržišta rada, poticajima za rad i sudjelovanju na tržištu rada, relevantne mjere odnose se na: osnivanje javne usluge ranog i predškolskog odgoja na lokalnoj razini kako bi se roditeljima, posebno ženama, i kućanstvima s niskim prihodima olakšao ulazak i ostanak na tržištu rada, reformu javnih službi za zapošljavanje i veću potporu primateljima dohotka aktivne solidarnosti (RSA) i poduzećima, potporu mladima bez zaposlenja ili osposobljavanje za trajnu profesionalnu integraciju, uvođenje komponente osposobljavanja u okviru programa „France 2030”, plan ulaganja u vještine (PIC) usmjeren na povećanje zapošljivosti pojedinaca koji imaju najteži pristup tržištu rada, program potpore naukovanju i reformu strukovnih srednjih škola. Kad je riječ o preporukama za pojedinu zemlju iz 2022., 2023. i 2024. o obrazovanju, daljnjim mjerama nastoje se poboljšati osnovne vještine u srednjoj školi te promicati i unaprijediti nastavnička struka, posebno jačanjem početnog i trajnog osposobljavanja. Osim toga, plan uključuje druge mjere politike za poboljšanje pristupa zdravstvenoj skrbi i njezine učinkovitosti, obnovu i prilagodbu ustanova za skrb o starijim osobama ovisnima o tuđoj pomoći, kao i mjere usmjerene na jačanje prevencije i mobilizaciju umjetne inteligencije radi poboljšanja medicinske dijagnoze i propisivanja lijekova u okviru zdravstvenih usluga.

(41)

Kad je riječ o zajedničkom prioritetu energetske sigurnosti, plan uključuje nekoliko mjera kao što su razvoj malih nuklearnih reaktora i obnova postojećih nuklearnih postrojenja. Kad je riječ o preporukama za pojedinu zemlju iz 2019., 2020., 2022. i 2023. koje se odnose na energiju iz obnovljivih izvora te energetsku infrastrukturu i mreže, plan uključuje mjere kao što su druga elektroenergetska povezanost između departmana Savoie (Francuska) i regije Pijemonta (Italija) te provedba plana za razboritu potrošnju energije.

(42)

Za zajednički prioritet obrambenih sposobnosti plan uključuje Zakon o vojnom programiranju u kojem se utvrđuju ciljevi obrambene politike i njezino financijsko planiranje za razdoblje 2024. – 2030. kako bi se pojačale obrambene sposobnosti u geopolitičkom kontekstu rastućih napetosti, uključujući rat u Ukrajini. Mjerom se predviđaju ulaganja u obrambenu industriju i disruptivne inovacije u obrani.

(43)

Plan sadržava informacije o dosljednosti i, prema potrebi, komplementarnosti s fondovima kohezijske politike i planom za oporavak i otpornost Francuske. U planu se naglašava da je za primjenu tih sredstava u Francuskoj potrebna snažna koordinacija kako bi se izbjegao rizik od dvostrukog financiranja i nedovoljne iskorištenosti sredstava. U skladu s planom, reforme i ulaganja koji nisu uključeni u plan za oporavak i otpornost su mjere koje financira država i nisu obuhvaćene europskim sufinanciranjem. Neke od mjera uvrštenih u plan donesene su kao nastavak mjera uključenih u plan za oporavak i otpornost. Nadalje, u planu se za nekoliko njih objašnjava na koji način nastavljaju i proširuju mjere donesene u planu za oporavak i otpornost (za reforme osiguranja za slučaj nezaposlenosti, javnih službi za zapošljavanje i zelene industrije).

(44)

Planom se nastoji doprinijeti potrebnim državnim ulaganjima u Francuskoj u svrhu zajedničkih prioriteta EU-a.

Kad je riječ o pravednoj digitalnoj tranziciji, u planu je navedeno da francusko gospodarstvo treba nastaviti s digitalizacijom i povećati svoja ulaganja u istraživanje i razvoj, na temelju međunarodnih usporedbi. Na primjer, unatoč pozitivnim pomacima u novije vrijeme, potrebno je dodatno potaknuti uvođenje novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija i osnovnih digitalnih alata u francuskim poduzećima, posebno MSP-ovima, čime bi se poboljšala njihova produktivnost. Među ostalim prioritetima, potrebno je potaknuti poduzeća na veća ulaganja kako bi postala konkurentnija, posebno u ključnim sektorima za zelenu i digitalnu tranziciju.

Kad je riječ o pravednoj zelenoj tranziciji i osiguravanju energetske sigurnosti, u planu se upućuje na godišnje procijenjene potrebe za ulaganjima kako bi se ostvarili nacionalni ciljevi dekarbonizacije do 2030. i na poluge gospodarske politike kojima se potiču i podupiru ta dodatna nastojanja javnih i privatnih aktera, kako je utvrđeno u višegodišnjoj strategiji financiranja za zelenu tranziciju i energetsku politiku Francuske (SPAFTE), objavljenoj u listopadu 2024.

Kad je riječ o socijalnoj i gospodarskoj otpornosti, uključujući europski stup socijalnih prava, u planu se poziva na ključni cilj postizanja pune zaposlenosti i na ulaganja planirana u tu svrhu u korist aktivnih politika tržišta rada i prema povećanju sudjelovanja na tržištu rada, uz istodobnu potporu zapošljavanju mladih i žena te uključivanju svih radnika. Još jedno spomenuto područje intervencije odnosi se na unapređenje vještina i obrazovanja, među ostalim i na lokalnoj razini, kako bi se predvidjele buduće potrebe francuskog gospodarstva i olakšala zelena i digitalna tranzicija te potaknule inovacije u strateškim sektorima.

Kad je riječ o izgradnji obrambenih sposobnosti, u planu se navodi potreba za jačanjem suvereniteta Francuske u geopolitičkom kontekstu rastućih napetosti i za podupiranjem ciljeva utvrđenih u Strateškom programu za razdoblje 2024. – 2029., koji je Vijeće donijelo 27. lipnja 2024., odnosno za jačanjem pripravnosti i kapaciteta EU-a u području obrane, među ostalim povećanjem rashoda za obranu.

(45)

Komisija općenito smatra da plan Francuske, kako je dopunjen dopisom nadležnih tijela od 16. siječnja 2025., ispunjava kriterije iz Uredbe (EU) 2024/1263.

(46)

Vijeće pozdravlja srednjoročni fiskalno-strukturni plan Francuske i smatra da bi njegova potpuna provedba doprinijela osiguravanju zdravih javnih financija, održivosti javnog duga te održivog i uključivog rasta.

(47)

Vijeće prima na znanje Komisijinu ocjenu plana. Međutim, Vijeće poziva Komisiju da svoju ocjenu planova u budućnosti iznosi u zasebnom dokumentu od preporuka Komisije za preporuke Vijeća.

(48)

Vijeće prima na znanje Komisijinu ocjenu kretanja neto rashoda i glavnih makroekonomskih pretpostavki iz plana, među ostalim u odnosu na prethodne smjernice Komisije, kao i implikacije kretanja neto rashoda iz plana na državni deficit i dug. Vijeće prima na znanje ocjenu Komisije da su makroekonomske i fiskalne pretpostavke, iako se u nekim slučajevima razlikuju od pretpostavki Komisije, među ostalim kako bi se u obzir uzeli ažurirani makroekonomski i fiskalni podaci, općenito gledano opravdane i potkrijepljene uvjerljivim ekonomskim argumentima. Vijeće prima na znanje široku fiskalnu strategiju iz plana i rizike u pogledu gospodarskih izgleda koji bi mogli utjecati na realizaciju makroekonomskog scenarija i temeljnih pretpostavki, kao i na ostvarenje kretanja neto rashoda iz plana. Vijeće osobito pozdravlja savjetovanje s relevantnim dionicima prije dostave plana, iako to nije navedeno u planu. Vijeće također prima na znanje da bi geopolitički rizici mogli stvoriti pritisak na rashode za obranu.

(49)

Vijeće očekuje od Francuske da bude spremna prema potrebi prilagoditi svoju fiskalnu strategiju kako bi ostvarila kretanje neto rashoda. Vijeće će pomno pratiti gospodarska i fiskalna kretanja, uključujući ona na kojima se temelji scenarij plana.

(50)

Vijeće smatra da je prije sljedećeg kruga fiskalnog nadzora potrebno pravodobno održati dodatne rasprave kako bi se postiglo zajedničko razumijevanje implikacija kumulativnih stopa rasta neto rashoda u okviru godišnjeg nadzora.

(51)

Vijeće potvrđuje skup obveza u pogledu reformi i ulaganja koje je Francuska iznijela u svojem srednjoročnom planu na kojem se temelji produljenje razdoblja prilagodbe te pozdravlja nastojanja da se kvantificira učinak na rast i fiskalnu održivost. Vijeće se slaže s Komisijom da skup obveza provedbe reformi i ulaganja koje je Francuska iznijela opravdava produljenje razdoblja prilagodbe s četiri na sedam godina. Vijeće prima na znanje procjenu Komisije koja upućuje na to da skup reformi i ulaganja na kojima se temelji produljenje u cijelosti ispunjava kriterije iz članka 14., među ostalim uzimajući u obzir prijelaznu odredbu iz članka 36. stavka 1.d Uredbe (EU) 2024/1263. Vijeće prima na znanje procjenu Komisije u kojoj se navodi da se očekuje da će se obvezama provedbe reformi i ulaganja na održiv način poboljšati potencijal rasta i otpornost gospodarstva te poduprijeti fiskalna održivost. Vijeće preporučuje Francuskoj da u potpunosti provede skup obveza provedbe reformi i ulaganja kako bi se očuvalo produljenje razdoblja prilagodbe.

(52)

Vijeće prima na znanje Komisijin opis potreba i namjera u pogledu reformi i ulaganja, uz ocjenu skupa obveza u pogledu reformi i ulaganja na kojima se temelji produljenje razdoblja prilagodbe, kojima se odgovara na glavne izazove utvrđene u kontekstu europskog semestra te naglašava da je važno osigurati provedbu tih reformi i ulaganja. Vijeće će na temelju Komisijinih izvješća ocijeniti te reforme i ulaganja te pratiti njihovu provedbu u okviru europskog semestra.

(53)

Vijeće sa zanimanjem očekuje godišnja izvješća Francuske o napretku, koja sadržavaju prije svega informacije o napretku u provedbi kretanja neto rashoda kako ga je utvrdilo Vijeće, provedbi širih reformi i ulaganja u kontekstu europskog semestra te provedbi skupa reformi i ulaganja na kojima se temelji produljenje razdoblja prilagodbe.

(54)

Vijeće bi u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) 2024/1263 trebalo Francuskoj preporučiti kretanje neto rashoda kako je navedeno u planu i potvrditi reforme i ulaganja na kojima se temelji produljenje razdoblja prilagodbe na sedam godina.

1.

2.