22. studenoga 2018. ( *1 )
„Zahtjev za prethodnu odluku – Uredba (EZ) br. 861/2007 – Europski postupak za sporove male vrijednosti – Članak 2. stavak 1. i članak 3. stavak 1. – Područje primjene – Pojam ‚stranke’ – Prekogranični sporovi”
U predmetu C‑627/17,
povodom zahtjeva za prethodnu odluku na temelju članka 267. UFEU‑a, koji je uputio Okresný súd Dunajská Streda (Općinski sud u Dunajskoj Stredi, Slovačka Republika), odlukom od 18. rujna 2017., koju je Sud zaprimio 8. studenoga 2017., u postupku
ZSE Energia, a.s.
protiv
RG,
uz sudjelovanje:
ZSE Energia CZ, s. r. o.,
SUD (deseto vijeće),
u sastavu: F. Biltgen, predsjednik osmog vijeća, u svojstvu predsjednika desetog vijeća, E. Levits (izvjestitelj) i M. Berger, suci,
nezavisni odvjetnik: H. Saugmandsgaard Øe,
tajnik: A. Calot Escobar,
uzimajući u obzir pisani postupak,
uzimajući u obzir očitovanja koja su podnijeli:
|
– |
za slovačku vladu, B. Ricziová, u svojstvu agenta, |
|
– |
za portugalsku vladu, M. J. Castello‑Branco, L. Inez Fernandes i M. Figueiredo, u svojstvu agenata, |
|
– |
za Europsku komisiju, M. Heller i A. Tokár, u svojstvu agenata, |
odlučivši, nakon što je saslušao nezavisnog odvjetnika, da u predmetu odluči bez mišljenja,
donosi sljedeću
Presudu
|
1 |
Zahtjev za prethodnu odluku odnosi se na tumačenje članka 2. stavka 1. i članka 3. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 861/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2007. o uvođenju europskog postupka za sporove male vrijednosti (SL 2007., L 199, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 19., svezak 10., str. 100.), kako je izmijenjena Uredbom Vijeća (EU) br. 517/2013 od 13. svibnja 2013. (SL 2013., L 158, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 1., svezak 10., str. 31.) (u daljnjem tekstu: Uredba br. 861/2007). |
|
2 |
Zahtjev je upućen u okviru spora između društva ZSE Energia, a.s. i osobe RG vezano za naplatu glavnične tražbine u iznosu od 423,74 eura. |
Pravni okvir
Pravo Unije
Uredba br. 861/2007
|
3 |
Uvodna izjava 7. Uredbe br. 861/2007 predviđa: „[…] Prepreke za brzo i neskupo suđenje su veće u prekograničnim slučajevima. Stoga je potrebno uvesti europski postupak za sporove male vrijednosti […]. Cilj tog postupka bio bi pojednostavljenje pristupa pravosuđu.” |
|
4 |
U uvodnoj izjavi 8. te uredbe precizira se: „Europski postupak za sporove male vrijednosti trebao bi pojednostaviti i ubrzati suđenje u sporovima male vrijednosti u prekograničnim slučajevima [i smanjiti njihove troškove], dajući na raspolaganje alternativna sredstva uz mogućnosti koje postoje u skladu s propisima država članica, koje ostaju netaknute. […]” |
|
5 |
Uvodna izjava 11. navedene uredbe formulirana je ovako: „Radi olakšavanja uvođenja europskog postupka za sporove male vrijednosti, tužitelj bi trebao podnijeti zahtjev tako da ispuni standardni obrazac tužbenog zahtjeva i da ga podnese sudu. […]” |
|
6 |
U članku 1. stavku 1. iste uredbe određuje se: „Ovom se Uredbom uvodi europski postupak za sporove male vrijednosti kojim se namjerava pojednostaviti i ubrzati postupak u prekograničnim sporovima male vrijednosti i smanjiti troškove. Europski postupak za sporove male vrijednosti na raspolaganju je strankama u sporu kao alternativa postupku koji postoji u skladu s pravom država članica.” |
|
7 |
Članak 2. stavak 1. Uredbe br. 861/2007 predviđa: „Ova se Uredba primjenjuje u prekograničnim slučajevima na građanske i trgovačke stvari, bez obzira na vrstu suda, kada vrijednost zahtjeva ne prelazi 2000 eura [(EUR)] u vrijeme kada je obrazac tužbenog zahtjeva zaprimljen od strane nadležnog suda, isključujući sve kamate, troškove i naknade. Ne primjenjuje se posebno na porezne, carinske i upravne stvari ili na odgovornost države za radnje ili propuste u izvršavanju javnih ovlasti (acta jure imperii).” |
|
8 |
Članak 3. te uredbe formuliran je ovako: „1. Za potrebe ove Uredbe prekogranični slučaj je slučaj u kojem najmanje jedna od stranaka ima domicil ili uobičajeno boravište u državi članici koja nije država članica u kojoj se nalazi sud. […] 3. Bitan trenutak za utvrđivanje je li riječ o prekograničnom slučaju je datum na koji je obrazac tužbenog zahtjeva zaprimljen od strane nadležnog suda.” |
|
9 |
U članku 4. stavku 3. te uredbe navodi se: „U slučaju kada je zahtjev izvan područja primjene ove Uredbe, sud o tome obavješćuje tužitelja. Ako tužitelj ne povuče tužbeni zahtjev, sud nastavlja s postupkom u skladu s mjerodavnim postupovnim pravom koje se primjenjuje u državi članici u kojoj se postupak vodi.” |
|
10 |
Članak 19. te uredbe formuliran je ovako: „U skladu s odredbama ove Uredbe, europski postupak za sporove male vrijednosti uređen je postupovnim pravom države članice u kojoj se postupak vodi.” |
Slovačko pravo
|
11 |
Sukladno članku 60. Zakona br. 160/2015 o uvođenju Zakonika o parničnom postupku, u tekstu koji se primjenjuje u glavnom postupku, „strankama u postupku” smatraju se tužitelj i tuženik. |
|
12 |
Umješač se u članku 81. tog zakonika definira kao osoba koja sudjeluje u postupku na strani tužitelja ili tuženika te ima pravni interes u pogledu ishoda postupka. |
Glavni postupak i prethodna pitanja
|
13 |
ZSE Energia sa sjedištem u Bratislavi (Slovačka Republika) podnijela je sudu koji je uputio zahtjev prijedlog za namirenje tražbine u iznosu od 423,74 eura, što ne uključuje zatezne kamate, na temelju europskog postupka za sporove male vrijednosti. |
|
14 |
ZSE Energia svoj je prijedlog podnijela sudu koji je uputio zahtjev putem obrasca A iz Priloga I. Uredbi br. 861/2007 u kojem je bila navedena kao predlagatelj 1. |
|
15 |
Nadalje, na tom se obrascu kao predlagatelj 2 navodilo društvo ZSE Energia CZ, s. r. o. sa sjedištem u Češkoj Republici. U dotičnom prijedlogu navodilo se da je društvo ZSE Energia CZ sklopilo ugovor s društvom ZSE Energia na temelju kojeg ZSE Energia CZ uz proviziju upravlja i provodi naplatu u pogledu određenih tražbina društva ZSE Energia, među kojima su i tražbine prema osobi RG, čije je prebivalište u Vojki nad Dunajom (Slovačka Republika). |
|
16 |
Predlagatelj 2 u odvojenom je dokumentu priloženom uz taj prijedlog obavijestio sud koji je uputio zahtjev da stupa u tekući postupak u svojstvu umješača sukladno članku 81. Zakonika o parničnom postupku jer ima pravni interes za njegov ishod. |
|
17 |
Sud koji je uputio zahtjev putem obrasca B iz Priloga II. Uredbi br. 861/2007 od predlagatelja 1 i 2 zatražio je da isprave obrazac A. Upozorio je da predmetni zahtjev sadržava podatke za dva predlagatelja, no da je u obrascu navedeno da tražbinu treba namiriti samo predlagatelju 1. Budući da predlagatelj 2 nije pravi tužitelj, taj je sud zatražio da se u prijedlogu navede samo predlagatelj 1 ili da se taj prijedlog dopuni naznakom o tome koju tražbinu tuženik mora podmiriti predlagatelju 2. |
|
18 |
Postupajući po tom zahtjevu, ZSE Energia dostavila je sudu koji je uputio zahtjev uredno ispravljen obrazac A na kojem je kao „predlagatelj” spomenuto samo to društvo, dok je društvo ZSE Energia CZ navedeno samo kao „umješač”. |
|
19 |
Sud koji je uputio zahtjev zatim si je postavio pitanje je li spor koji se pred njim vodi prekogranični spor koji je obuhvaćen područjem primjene Uredbe br. 861/2007. |
|
20 |
U tim je okolnostima Okresný súd Dunajská Streda (Općinski sud u Dunajskoj Stredi, Slovačka Republika) odlučio prekinuti postupak i uputiti Sudu sljedeća prethodna pitanja:
|
O prethodnim pitanjima
Prvo pitanje
|
21 |
Prvim pitanjem sud koji je uputio zahtjev u biti pita treba li članak 3. stavak 1. Uredbe br. 861/2007 tumačiti na način da pojam „stranke” uključuje samo tužitelja i tuženika iz glavnog postupka ili pak tako da uključuje i „umješača” koji je stupio u postupak na strani jedne ili druge stranke iz glavnog postupka. |
|
22 |
Uvodno treba reći da se u članku 3. stavku 1. Uredbe br. 861/2007 ne definira pojam „stranke” niti se s tim u vezi upućuje na pravo država članica. Stoga, prema ustaljenoj sudskoj praksi, iz zahtjeva za ujednačenu primjenu prava Unije kao i načela jednakosti proizlazi da se izrazi odredbe prava Unije koja ne sadržava nikakvo izravno upućivanje na pravo država članica radi utvrđenja njezina smisla i dosega moraju u pravilu autonomno i ujednačeno tumačiti u cijeloj Europskoj uniji (vidjeti, među ostalim, presudu od 7. kolovoza 2018., Bichat i dr., C‑61/17, C‑62/17 i C‑72/17, EU:C:2018:653, t. 29. i navedenu sudsku praksu). |
|
23 |
Prema tome, pojam „stranke” iz članka 3. stavka 1. navedene uredbe treba tumačiti autonomno i ujednačeno u pravnom sustavu Unije. |
|
24 |
U tom smislu valja zaključiti, s jedne strane, da tekst članka 3. stavka 1. Uredbe br. 861/2007 sam po sebi ne dopušta da se sa sigurnošću može tvrditi da pojam „stranke” ne uključuje i pojam „umješač”. |
|
25 |
S druge strane, kad je riječ o dvojbi koju izražava sud koji je uputio zahtjev u pogledu tumačenja pojma „stranke” zbog mogućih nedosljednosti u slovačkoj verziji Uredbe br. 861/2007, treba podsjetiti na to da odredbe prava Unije treba tumačiti i primjenjivati na ujednačen način, s obzirom na verzije sastavljene na svim jezicima Unije. U slučaju neslaganja između različitih jezičnih verzija određenog teksta prava Unije, dotična odredba mora se tumačiti s obzirom na opću strukturu i cilj propisa kojeg je ona dio (presuda od 1. ožujka 2016., Alo i Osso, C‑443/14 i C‑444/14, EU:C:2016:127, t. 27.). |
|
26 |
Što se tiče opće strukture Uredbe br. 861/2007, treba istaknuti, kao što to čini i sud koji je uputio zahtjev, da su tom uredbom predviđena samo prava i obveze tužitelja i tuženika iz glavnog postupka. Prema tome, obrasce A i C iz priloga I. i III. toj uredbi moraju ispuniti tužitelj, tj. „predlagatelj”, kada je riječ o obrascu A, odnosno tuženik, tj. „protustranka”, kada je riječ o obrascu C. Naprotiv, uz iznimku rubrika u obrascima koje su prema Uredbi br. 861/2007 rezervirane za nadležni sud, nijedna druga rubrika nije predviđena za druge osobe eventualno uključene u glavni postupak. |
|
27 |
Dakle, iz opće strukture Uredbe br. 861/2007 može se zaključiti da sudjelovanje umješača u sporovima uređenima tom uredbom nije predviđeno. |
|
28 |
Tu ocjenu potvrđuje sam cilj Uredbe br. 861/2007. Naime, u njezinim uvodnim izjavama 7. i 8. te članku 1. ističe se da europski postupak, koji je fakultativan, ima trostruku svrhu. Njime se želi omogućiti jednostavnije, brže i jeftinije rješavanje prekograničnih sporova male vrijednosti. No taj je cilj moguće postići samo ako uvedeni postupak omogućuje sudjelovanje treće osobe kao što je umješač. |
|
29 |
U tom kontekstu treba također podsjetiti, kao što to čine slovačka vlada i Komisija u svojim očitovanjima, na to da je zakonodavac Unije prilikom usvajanja Uredbe (EU) 2015/2421 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2015. o izmjeni Uredbe br. 861/2007 (SL 2015., L 341, str. 1.) izrazio želju da se ne proširuje definicija prekograničnih sporova, unatoč prijedlogu koji je u tom smislu dala Komisija (COM (2013) 794 final). Ta želja zakonodavca Unije ne bi bila poštovana ako bi domicilnost umješača u državi članici različitoj od države članice tužitelja i tuženika bila dovoljna za širenje područja primjene Uredbe br. 861/2007 na spor poput onoga iz glavnog postupka. |
|
30 |
Slijedom svih navedenih razmatranja, na prvo pitanje valja odgovoriti da članak 3. stavak 1. Uredbe br. 861/2007 treba tumačiti na način da pojam „stranke” uključuje samo tužitelje i tuženike iz glavnog postupka. |
Drugo pitanje
|
31 |
Drugim pitanjem sud koji je uputio zahtjev u biti pita treba li članak 2. stavak 1. i članak 3. stavak 1. Uredbe br. 861/2007 tumačiti na način da je spor obuhvaćen područjem primjene te uredbe ako tužitelj i tuženik imaju domicil u istoj državi članici u kojoj je i sjedište suda koji vodi postupak. |
|
32 |
U tom pogledu dovoljno je reći da članak 2. stavak 1. Uredbe br. 861/2007 izričito ograničava njezino područje primjene na prekogranične sporove. Članak 3. stavak 1. te uredbe, kako ga Sud tumači u točki 30. ove presude, definira prekogranični spor kao spor u kojem tužitelj i/ili tuženik ima domicil ili uobičajeno boravište u državi članici različitoj od države članice u kojoj je sjedište suda koji vodi postupak. |
|
33 |
Prema tome, spor poput onoga iz glavnog postupka, u kojem tužitelj i tuženik imaju domicil u istoj državi članici u kojoj je i sjedište suda koji vodi postupak, nije obuhvaćen područjem primjene Uredbe br. 861/2007. |
|
34 |
U cilju davanja iscrpnog odgovora, valja podsjetiti na to da je prema uvodnoj izjavi 8. Uredbe br. 861/2007 to instrument koji, kada su ispunjeni uvjeti za njegovu primjenu, predstavlja dodatnu mogućnost, uz one koje nude zakonodavstva država članica. |
|
35 |
Dakle, procesno pravo koje se primjenjuje u državi članici u kojoj se vodi postupak ostaje primjenjivo kad zahtjev nije obuhvaćen područjem primjene Uredbe br. 861/2007. U tom slučaju, sukladno članku 4. stavku 3. te uredbe, sud koji je uputio zahtjev mora o tome obavijestiti predlagatelja i, ako dotični ne povuče svoj prijedlog, postupiti po tom prijedlogu u skladu s mjerodavnim nacionalnim procesnim pravom. |
|
36 |
Slijedom svih navedenih razmatranja, na drugo pitanje valja odgovoriti da članak 2. stavak 1. i članak 3. stavak 1. Uredbe br. 861/2007 treba tumačiti na način da spor poput onoga iz glavnog postupka, u kojem tužitelj i tuženik imaju domicil ili uobičajeno boravište u istoj državi članici u kojoj je i sjedište suda koji vodi postupak, nije obuhvaćen područjem primjene te uredbe. |
Troškovi
|
37 |
Budući da ovaj postupak ima značaj prethodnog pitanja za stranke glavnog postupka pred sudom koji je uputio zahtjev, na tom je sudu da odluči o troškovima postupka. Troškovi podnošenja očitovanja Sudu, koji nisu troškovi spomenutih stranaka, ne nadoknađuju se. |
|
Slijedom navedenog, Sud (deseto vijeće) odlučuje: |
|
|
|
Potpisi |
( *1 ) Jezik postupka: slovački