|
Službeni list |
HR Serija C |
|
C/2025/321 |
13.1.2025 |
Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33
(C/2025/321)
Ova obavijest objavljuje se u skladu s člankom 17. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 (1).
OBAVIJEST O ODOBRENJU STANDARDNE IZMJENE
„Madiran”
PDO-FR-A0687-AM03
Datum obavijesti: 21.10.2024.
OPIS I RAZLOZI ODOBRENE IZMJENE
Zemljopisno područje
Točka 1. Zemljopisno područje odjeljka IV. Područja na kojima se provode različiti postupci – u poglavlju I. specifikacije proizvoda izmjenjuje se upućivanjem na službeni zemljopisni šifrarnik u kojem se potvrđuje i navodi popis općina po departmanima na nacionalnoj razini.
U jedinstvenom dokumentu to je upućivanje dodano u točki „Razgraničeno zemljopisno područje”.
Točka 2. Razgraničeno područje odjeljka IV. Područja na kojima se provode različiti postupci – u poglavlju I. izmjenjuje se upućivanjem na tijelo koje je odobrilo razgraničenje. Ta preinaka ne utječe na jedinstveni dokument.
JEDINSTVENI DOKUMENT
1. Naziv
Madiran
2. Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla
ZOI – zaštićena oznaka izvornosti
3. Kategorije proizvoda od vinove loze
|
1. |
Vino |
3.1. Oznaka kombinirane nomenklature
|
— |
22 – PIĆA, ALKOHOLI I OCAT 2204 – vino od svježega grožđa, uključujući pojačano vino; mošt od grožđa, osim onog iz tarifnog broja 2009 |
4. Opis vina
KRATAK OPIS
Riječ je o mirnim suhim crnim vinima, koja se uglavnom proizvode od sorte Tannat N, u kombinaciji sa sortama Cabernet franc N, Cabernet-Sauvignon N i Fer N. Tehnike proizvodnje vina i vrijeme dozrijevanja omogućuju omekšavanje tanina i postizanje uravnotežene strukture. Mješavinom tih sorti dobivaju se obojena, taninska vina s dobrim dozrijevanjem i složenim aromama koje karakteriziraju note crvenog i crnog voća s nijansama pikantnih aroma i aroma kandiranog voća.
Vina imaju sljedeća svojstva:
|
1. |
najmanju prirodnu volumnu alkoholnu jakost od 11,5 %; |
|
2. |
najvišu ukupnu volumnu alkoholnu jakost nakon pojačavanja od 14 %; |
|
3. |
udio jabučne kiseline < ili = 0,4 g/L; |
|
4. |
udio fermentabilnih šećera: < ili = 3g/L ako je najmanja prirodna volumna alkoholna jakost < 14 %; |
|
5. |
udio fermentabilnih šećera: < ili = 4g/L ako je najmanja prirodna volumna alkoholna jakost > 14 %; |
|
6. |
modificirani intenzitet boje (DO 420 nm + DO 520 nm + DO 620 nm spektrofotometrije) veći ili jednak 12 na kraju razdoblja dozrijevanja. |
Ostale analitičke norme u skladu su s europskim propisima.
Opća analitička svojstva
|
— |
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.): 14 |
|
— |
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.): — |
|
— |
Najmanji ukupni sadržaj kiselosti: u miliekvivalentima po litri |
|
— |
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina: (u miliekvivalentima po litri): — |
|
— |
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri): — |
5. Postupci proizvodnje vina
5.1. Posebni enološki postupci
1. Enološki postupci
Poseban enološki postupak
|
— |
Berba se mora drobiti. |
|
— |
Zabranjena je upotreba strojeva za prešanje. |
|
— |
Reduktivne tehnike pojačavanja vina dopuštene su uz ograničenje stope koncentracije od najviše 10 %. |
|
— |
Ukupna volumna alkoholna jakost vina nakon pojačavanja ne premašuje 14 %. |
Uz prethodno navedene odredbe, pri provedbi enoloških postupaka potrebno je poštovati obveze utvrđene na razini Zajednice te u Zakoniku o poljoprivredi i morskom ribarstvu.
2. Gustoća sadnje
Postupak uzgoja
Najmanja gustoća vinove loze iznosi 4 000 trsova po hektaru, s razmakom između redova koji ne smije biti veći od 2,50 metara, a razmak između trsova u istom redu iznosi najmanje 0,80 metara.
Ove se odredbe ne primjenjuju na čestice vinove loze zasađene na terasama, na kojima je samo razmak između trsova u istom redu najmanje 0,80 m.
3. Rezidba vinove loze
Postupak uzgoja
Vinova loza obrezuje se kratkom rezidbom (kordonac Royat) ili rezidbom jednostruki ili dvostruki Guyot, s najviše 15 pupova po trsu.
Broj plodovitih grana te godine po trsu nakon cvatnje (23. fenološka faza Lorenzove skale za praćenje godišnjeg biološkog ciklusa) iznosi najviše:
|
— |
10 za sortu tannat N, |
|
— |
12 za pomoćne sorte. |
4. Navodnjavanje
Postupak uzgoja
Navodnjavanje se može odobriti.
5.2. Najveći prinosi
|
1. |
60 hektolitra po hektaru |
6. Razgraničeno zemljopisno područje
Berba grožđa, proizvodnja, razvoj i dozrijevanje vina odvijaju se na zemljopisnom području koje, na dan kad je nadležni nacionalni odbor odobrio ovu specifikaciju proizvoda, obuhvaća područje sljedećih općina na temelju službenog zemljopisnog šifrarnika iz 2023.:
|
— |
Departman Gers: Maumusson-Laguian, Riscle samo za područje bivše općine Cannet, Viella, |
|
— |
Departman Hautes-Pyrénées: Castelnau-Rivière-Basse, Hagedet, Lascazères, Madiran, Saint-Lanne i Soublecause, |
|
— |
Departman Pyrénées-Atlantiques: Arricau-Bordes, Arrosès, Aubous, Aurions-Idernes, Aydie, Bétracq, Burosse-Mendousse, Cadillon, Castetpugon, Castillon (Canton de Lembeye), Conchez-de-Béarn, Corbère-Abères, Crouseilles, Diusse, Escurès, Gayon, Lasserre, Lembeye, Mascaraàs-Haron, Moncaup, Moncla, Monpezat, Mont-disse, Portet, Saint-Jean-Poudge, Séméacq-Blachon, Tadousse-Ussau i Vialer. |
7. Sorte vinove loze
Cabernet franc N
Cabernet-Sauvignon N
Fer N – Fer Servadou, Braucol, Mansois, Pinenc
Tannat N
8. Opis povezanosti
Zemljopisno područje nalazi se južno i zapadno od rijeke Adour, na južnim obroncima Pireneja. Proteže se na brežuljkastom predjelu. Obuhvaća 37 općina raspoređenih u tri departmana.
Na cijelom području prevladava relativno ujednačena, blaga i prilično vlažna klima. Krajem ljeta i u jesen često puše topli i suhi južni vjetar s učinkom fena.
Grebeni pokrajine Madiran većinom se sastoje od molase, koju uglavnom čine lapor i nekoliko vapnenačkih naslaga. Iznad tih molasa nataložila se šljunčana glina i nakon toga aluvijalni sloj oblutaka, koji se danas nalazi na vrhu. Te su formacije narušene erozijom tijekom kvartara, što je dovelo do stvaranja pet grebena koje razdvajaju doline nepravilnog oblika: na strmim padinama koje se protežu prema zapadu vidljiva je molasa s vapnenačkim naslagama. Blage padine prema istoku prekrivene su eolskim muljem u kombinaciji s temeljnim naslagama. Zemljišta su podijeljena u dvije glavne vrste: glinasto-vapnenačka tla i isprana tla.
Iz arhiva samostana Prieuré de Madiran vidi se da je početkom 13. stoljeća vinova loza bila sveprisutna na tom zemljopisnom području.
Trgovina s regijom Bigorre i područjem Pireneja započela je u 15. stoljeću.
Otvaranje tog posebnog tržišta za koncentrirana i taninska crna vina s dobrim dozrijevanjem usmjerilo je vinogradare u njihovu radu. Sorta Tannat N postala je ključna sastavnica mješavina koje se upotrebljavaju za dobivanje vina koja su postala zaštitni proizvod regije Madiran.
Javnobilježnički registri iz 16. i 17. stoljeća pokazuju da se vinova loza uzgajala na način sličan današnjem, što je u to vrijeme bilo jamstvo kvalitete.
U 17. stoljeću se stvorilo novo tržište za crna vina iz regije Madiran: prodaju se i prevoze do francuskih Antila.
Ta dva velika tržišta, Pireneji i Antili, doveli su do toga da je proizvodnja bila usmjerena na obojena, koncentrirana i taninska vina s dobrim dozrijevanjem.
U 18. i 19. stoljeću crna vina prodavala su se pod nazivom „Madiran”, koji se prvi put spominje 1744., te su stekla velik ugled.
Krajem 18. stoljeća vinogradi su se prostirali na površini od 5 000 ha.
Kontrolirana oznaka izvornosti „Madiran” priznata je odlukom iz 1948.
Površina vinograda znatno se smanjila u 20. stoljeću. Od ranih 1980-ih površina vinograda je narasla na 1 300 ha, a proizvodnja vina bila je gotova jednaka u privatnim vinarijama i zadrugama.
Sorta Tannat N snažna je i prilično kasna sorta osjetljiva na sivu plijesan, ali na ovom području ima klimatske uvjete koji joj omogućuju da sazrije bez poteškoća. Obronci brežuljaka stvaraju povoljne topo-klimatske uvjete i omogućuju odvodnju viška kišnice i, kad su dobro usmjereni, osunčanost i visoke temperature koje pogoduju dozrijevanju grožđa. Raznovrsnost tla i morfologija u regiji stvorili su raznoliki krajolik, a ljudi su razvili vinograde koji su isprekidani, tako dajući prednost onim zemljišnim česticama koje su najprikladnije za uzgoj grožđa u zdravim uvjetima. Zemljopisno područje proizvodnje definirano je česticama te vrste (na povoljno usmjerenim padinama s tlom koje je obično dobro propusno i često šljunkovito).
Proizvođači su stekli tehničko znanje o rukovanju i optimizaciji taninskog potencijala svoje vinove loze: rade na postizanju fenolne zrelosti grožđa i prilagođavaju fermentaciju kvaliteti i količini tanina. Prikupljaju i čuvaju vina kako bi očuvali njihov potencijal za dobro dozrijevanje i voćne arome grožđa.
Ugled strukturiranih, taninskih i snažnih vina Madiran očuvan je i danas. Znatno se povećao od početka 20. stoljeća, posebno od osamdesetih godina, zahvaljujući naporima vinogradara, što je dovelo do proizvodnje vina s još uvijek prisutnim, ali mekšim i elegantnijim taninskim okusom.
Zbog svoje strukture ta vrlo obojena i taninska crna vina imaju potencijal za dobro dozrijevanje. Njihov aromatski profil, često obilježen notama crvenog i crnog voća, razvija se prema složenim aromama začina i kandiranog voća. Tanini, koji obično prevladavaju, ublažavaju se nakon odležavanja, što rezultira uravnoteženom strukturom vina.
9. Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali zahtjevi)
Manja ili veća zemljopisna jedinica
Pravni okvir:
Nacionalno zakonodavstvo
Vrsta dodatnog uvjeta:
Dodatne odredbe koje se odnose na označivanje
Opis uvjeta:
Na etiketi vina s kontroliranom oznakom izvornosti može se navesti naziv manje zemljopisne jedinice:
|
— |
ako je riječ o registriranoj lokaciji; |
|
— |
ako je ta jedinica navedena u izjavi o berbi. |
Na etiketi vina zaštićene oznake izvornosti može se navesti veća zemljopisna jedinica „Sud-Ouest”.
Područje u neposrednoj blizini
Pravni okvir:
Nacionalno zakonodavstvo
Vrsta dodatnog uvjeta:
Odstupanje u pogledu proizvodnje na razgraničenom zemljopisnom području
Opis uvjeta:
Područje u neposrednoj blizini, za koje je utvrđeno odstupanje u pogledu proizvodnje, razvoja i dozrijevanja vina, obuhvaća sljedeće općine departmana Gers: Labarthète, Riscle i Saint-Mont.
Poveznica na specifikaciju proizvoda
ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2025/321/oj
ISSN 1977-1088 (electronic edition)