PRILOG

POLITIČKI I SIGURNOSNI ODBOR

Pristup koji je prihvaćen u Helsinkiju čini PSO okosnicom Europske sigurnosne i obrambene politike (ESOP) i Zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP): „PSO će se baviti svim aspektima ZVSP-a, uključujući ZESOP…”. Ne dovodeći u pitanje članak 207. Ugovora o osnivanju Europske zajednice, PSO ima središnju ulogu pri definiranju i praćenju odgovora EU-a na krizu.

PSO će se baviti svim zadacima utvrđenima u članku 25. Ugovora o Europskoj uniji (TEU). Može se sastajati na razini političkih direktora.

Nakon savjetovanja s Predsjedništvom i ne dovodeći u pitanje članak 18. Ugovora o Europskoj uniji, glavni tajnik/visoki predstavnik za ZVSP može predsjedati PSO-om, a posebno u kriznoj situaciji.

1.   PSO će prvenstveno:

(a)

pratiti međunarodnu situaciju na područjima koja spadaju u Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, pomagati da se definiraju politike pri sastavljanju „mišljenja” za Vijeće, bilo na zahtjev Vijeća ili samoinicijativno, te nadgledati provedbu dogovorenih politika, ne dirajući pri tome u članak 207. Ugovora o osnivanju Europske zajednice i u ovlasti Predsjedništva i Komisije;

(b)	proučavati nacrte zaključaka GAC-a (Vijeća za opće poslove) na područjima u koja je uključen;

(c)	davati smjernice drugim odborima o pitanjima koja spadaju u ZVSP;

(d)	održavati privilegirani odnos s glavnim tajnikom/visokim predstavnikom (GT/VP) i s posebnim predstavnicima;

(e)	slati smjernice Vojnom odboru; primati mišljenja i preporuke od Vojnog odbora. Predsjedatelj Vojnog odbora (EUMS), koji uspostavlja vezu s Vojnim stožerom Europske unije (EUMS), prema potrebi sudjeluje na sastancima PSO-a;

(f)	primati informacije, preporuke i mišljenja od Odbora za civilne aspekte upravljanja u krizi i slati mu smjernice o pitanjima koja ulaze u okvir ZVSP-a;

(g)	usklađivati, nadzirati i pratiti rasprave o pitanjima ZVSP-a u različitim Radnim skupinama, kojima može slati smjernice i čija izvješća mora pregledavati;

(h)	voditi politički dijalog u vlastitom svojstvu i u oblicima koji su utvrđeni Ugovorom;

(i)	osiguravati privilegirani forum za dijalog o ESOP-u s petnaestorkom i šestorkom te s NATO-om u skladu s dogovorima iz odgovarajućih dokumenata;

(j)	pod okriljem Vijeća preuzima odgovornost za politički smjer razvoja vojnih sposobnosti, uzimajući u obzir vrstu krize na koju Unija želi reagirati. Kao dio razvoja vojnih sposobnosti, PSO prima mišljenje Vojnog odbora, kojemu pomaže Europski vojni stožer.

2.   Nadalje, u slučaju krize, PSO je tijelo Vijeća koje se bavi kriznim situacijama i ispituje sve mogućnosti koje bi se mogle razmotriti kao odgovor Unije unutar jedinstvenog institucionalnog okvira, ne dovodeći u pitanje postupke donošenja odluka i provedbe u svakom stupu. Tako su jedino Vijeće, čije pripremne radnje vrši Coreper, i Komisija ovlašteni da svaki u području u svojoj nadležnosti i u skladu s postupcima utvrđenima Ugovorom donose pravno obvezujuće odluke. Komisija izvršava svoju dužnost, uključujući pravo davanja inicijative, u skladu s ugovorima. Coreper obavlja zadatke koji su mu dani člankom 207. Ugovora o osnivanju Europske zajednice i člankom 19. Poslovnika Vijeća. S tom će ga namjerom PSO pravovremeno obavijestiti.

U kriznim je situacijama posebno potrebna uska suradnja između tih tijela, koja će se posebno osigurati:

(a)	sudjelovanjem Predsjedatelja PSO-a na sastancima Corepera, prema potrebi;

(b)	ulogom savjetnika za vanjske odnose čiji je zadaća da održavaju učinkovitu i stalnu usklađenost između rasprava na području ZVSP-a i rasprava koje se vode u drugih stupovima (Prilog zaključaka Vijeća od 11. svibnja 1992.).

Da bi pripremio odgovor EU-a na krizu, PSO mora predložiti Vijeću političke ciljeve koje će Unija nastojati ostvariti i preporučiti povezani niz mogućnosti usmjerenih prema doprinosu rješavanju krize. Posebno može sastaviti mišljenje kojim preporučuje Vijeću da donese zajedničku akciju. Ne dovodeći u pitanje ulogu Komisije nadgleda provedbu donesenih mjera i procjenjuje njihove učinke. Komisija obavješćuje PSO o mjerama koje je donijela ili ih namjerava donijeti. Države članice obavješćuju PSO o mjerama koje su donijele ili ih namjeravaju donijeti na nacionalnoj razini.

PSO vrši „političku kontrolu i strateško usmjerenje” vojnog odgovora EU-a na krizu. U tu svrhu, na temelju mišljenja i preporuke Vojnog odbora, ocjenjuje posebno važne elemente (strateške vojne opcije koje uključuju zapovjedni lanac, koncept operacije, nacrt operacije), koje podnosi Vijeću.

PSO igra glavnu ulogu pri poticanju savjetovanja, a posebno s NATO-om i uključenim trećim zemljama.

Na temelju postupaka PSO-a, glavni tajnik/visoki predstavnik usmjerava aktivnosti Zajedničkog centra za stanje u EU-u. Taj centar podupire PSO i osigurava mu informacije u uvjetima koji su prikladni za svladavanje krize.

Da bi PSO mogla osigurati potpunu „političku kontrolu i strateško usmjerenje” vojne operacije upravljanja krizom, utvrđuju se sljedeći postupci:

(a)	da bi započela operaciju, PSO šalje Vijeću preporuku koja se temelji na mišljenjima Vojnog odbora u skladu s uobičajenim pripremnim postupcima Vijeća. Na temelju toga Vijeće odlučuje o pokretanju operacije u sklopu zajedničke akcije;

(b)

u skladu s člancima 18. i 26. Ugovora o Europskoj uniji, zajednička će akcija posebno utvrditi ulogu glavnog tajnika/visokog predstavnika u provedbi mjera koje spadaju u okvir „političke kontrole i strateškog usmjerenja” koje izvršava PSO. Za takve mjere glavni tajnik/visoki predstavnik djeluje na temelju PSO-ovog odobrenja. Ako se nova odluka Vijeća bude smatrala prikladnom, može se primijeniti pojednostavljeni pisani postupak (članak 12. stavak 4. Poslovnika Vijeća);

(c)	tijekom operacije Vijeće se stalno informira PSO-ovim izvješćima koje predstavi glavni tajnik/visoki predstavnik u svojoj ulozi Predsjedatelja PSO-a.