(1)

Direktivom (EU) 2017/1132 Europskog parlamenta i Vijeća (3) utvrđuju se, među ostalim, pravila o objavljivanju informacija o trgovačkim društvima u poslovnim registrima u državama članicama radi povećavanja pravne sigurnosti na unutarnjem tržištu i o sustavu povezivanja registara. Taj je sustav povezivanja registara operativan od lipnja 2017. i trenutačno povezuje registre svih država članica. Kao odgovor na digitalni razvoj, Direktiva (EU) 2017/1132 izmijenjena je Direktivom (EU) 2019/1151 Europskog parlamenta i Vijeća (4) kako bi se utvrdila pravila za osnivanje društva kapitala u potpunosti putem interneta, upis prekograničnih podružnica u registar u potpunosti putem interneta i podnošenje dokumenata i informacija u poslovne registre u potpunosti putem interneta.

(2)

U sve digitaliziranijem svijetu digitalni alati ključni su za osiguravanje kontinuiteta poslovanja i interakcije trgovačkih društava s registrima i nadležnim tijelima. Kako bi se povećalo povjerenje i transparentnost u poslovnom okruženju te olakšalo poslovanje i aktivnosti trgovačkih društava na unutarnjem tržištu, posebno u odnosu na mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća (MSP-ovi), kako su definirana u Preporuci Komisije 2003/361/EZ (5), ključno je da trgovačka društva, nadležna tijela i drugi dionici imaju pristup pouzdanim informacijama o trgovačkim društvima koje se mogu upotrebljavati u prekograničnom kontekstu bez opterećujućih formalnosti.

(3)

Ova Direktiva odgovor je na ciljeve digitalizacije utvrđene u Komisijinoj Komunikaciji od 2. prosinca 2020. naslovljenoj „Digitalizacija pravosuđa u Europskoj uniji: Paket mogućih instrumenata” i Komunikaciji od 9. ožujka 2021. naslovljenoj „Digitalni kompas 2030.: europski pristup za digitalno desetljeće” te na potrebu za olakšavanjem prekograničnog širenja MSP-ova, koja je istaknuta u Komunikaciji od 10. ožujka 2020. naslovljenoj „Strategija za MSP-ove i održivu i digitalnu Europu” i Komunikaciji od 5. svibnja 2021. naslovljenoj „Ažuriranje nove industrijske strategije za 2020.: izgradnja snažnijeg jedinstvenog tržišta za oporavak Europe”.

(4)

Pristup pouzdanim informacijama o trgovačkim društvima iz registara i njihova upotreba i dalje otežavaju prepreke u prekograničnim situacijama. Prvo, informacije o trgovačkim društvima koje traže korisnici, uključujući trgovačka društva i nadležna tijela, još nisu u dovoljnoj mjeri dostupne u nacionalnim registrima ili na prekograničnoj razini putem sustava povezivanja registara. Drugo, upotreba takvih informacija o trgovačkim društvima u prekograničnim situacijama, među ostalim u upravnim postupcima pred nacionalnim tijelima ili Unijinim institucijama i tijelima, sudskim postupcima ili pri osnivanju prekograničnih društava kćeri ili podružnica, i dalje je otežana zbog dugotrajnih i skupih postupaka i zahtjeva, uključujući potrebu za apostilom ili prijevodom dokumenata o trgovačkom društvu.

(5)

Svi dionici, uključujući trgovačka društva, nadležna tijela i širu javnost, trebaju se moći osloniti na informacije o trgovačkim društvima potrebne u poslovne svrhe ili u upravnim postupcima ili sudskim postupcima. Stoga je nužno da su podaci o trgovačkim društvima, koji su uneseni u registre i dostupni putem sustava povezivanja registara, točni, ažurirani i pouzdani.

(6)

Važan prvi korak bilo je uvođenje, Direktivom (EU) 2019/1151, standarda kontrole identiteta i pravne sposobnosti osoba koje osnivaju trgovačko društvo, upisuju podružnicu u registar ili podnose dokumente ili informacije putem interneta. Sad je ključno poduzeti daljnje korake za poboljšanje pouzdanosti i vjerodostojnosti informacija o trgovačkim društvima u registrima kako bi se olakšala njihova upotreba u prekograničnim upravnim postupcima i sudskim postupcima.

(7)

Sve države članice u određenoj mjeri provode ex ante provjeru dokumenata i informacija o trgovačkim društvima prije njihova upisa u registre, ali im se pristupi razlikuju u pogledu intenziteta provjera, primjenjivih postupaka te osoba ili tijela zaduženih za provjeru takvih dokumenata i informacija. To dovodi do nedovoljnog povjerenja u dokumente ili informacije trgovačkih društava u prekograničnom kontekstu te do situacija u kojima se dokumenti ili informacije o trgovačkom društvu iz registra u jednoj državi članici ponekad ne prihvaćaju kao dokaz u drugoj državi članici.

(8)

Stoga je važno osigurati da se određene provjere provode u svim državama članicama kako bi se zajamčila visoka razina točnosti i pouzdanosti dokumenata i informacija, uz istodobno poštovanje pravnih sustava i pravnih tradicija država članica. Također je potrebno da su te provjere obvezne, ne samo za osnivanje trgovačkih društava u potpunosti putem interneta nego i za sve druge načine osnivanja trgovačkih društava. Slično tome, takve provjere trebale bi se provoditi i u državama članicama koje i dalje uz podnošenje putem interneta dopuštaju upotrebu drugih načina podnošenja kako bi se sve informacije koje se unose u registar podvrgnule istoj razini nadzora. Takve provjere i druge zahtjeve trebalo bi prilagoditi posebnim obilježjima drugih oblika osnivanja trgovačkih društava. Na primjer, internetske obrasce upotrebljavaju samo podnositelji zahtjeva u okviru postupka za osnivanje trgovačkih društava u potpunosti putem interneta.

(9)

U svim državama članicama trebalo bi predvidjeti preventivni upravni, sudski ili javnobilježnički nadzor ili bilo koju njihovu kombinaciju, uz poštovanje pravnih sustava i pravnih tradicija država članica, uključujući poslovne registre koji su upravna ili pravosudna tijela, kako bi se osigurala pouzdanost dokumenata i informacija o trgovačkim društvima u prekograničnim situacijama. Trebalo bi provesti provjeru zakonitosti akta o osnivanju društva, njegova statuta ako je sadržan u zasebnom aktu te svih izmjena tih dokumenata, jer su to najvažniji dokumenti koji se odnose na trgovačko društvo. Takav obvezni preventivni nadzor u svim državama članicama bio bi u skladu i s drugim politikama Unije i mogao bi posebno doprinijeti osiguravanju da se postupci povezani s pravom trgovačkih društava ne mogu upotrijebiti za zaobilaženje drugog prava Unije i prava država članica kojima je cilj zaštita javnog interesa. Tim preventivnim nadzorom ne bi se trebali dovesti u pitanje nacionalni zakoni kojima se, u skladu s pravnim sustavima i pravnim tradicijama država članica, zahtijeva da se takvi dokumenti sastavljaju i ovjeravaju u odgovarajućem pravnom obliku. Na temelju ove Direktive ne zahtijeva se preventivni nadzor godišnjih financijskih izvještaja trgovačkih društava.

(10)

Zakonitost transakcija u području prava trgovačkih društava, zaštita pouzdanosti javnih registara i sprječavanje nezakonitih aktivnosti zahtijevaju ispravnu i sigurnu identifikaciju posebno osnivačâ i direktorâ trgovačkih društava te provjeru njihove pravne sposobnosti. Stoga bi za postupke obuhvaćene područjem primjene ove Direktive državama članicama trebalo dopustiti da osiguraju dopunske javne elektroničke kontrole identiteta, pravne sposobnosti i zakonitosti. Te komplementarne javne elektroničke kontrole mogle bi uključivati javne daljinske kontrole audiovizualnog identiteta, uključujući elektroničke provjere fotografija za identifikaciju. Istodobno bi pouzdane i ažurirane informacije o trgovačkim društvima u registrima doprinijele borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma. Osobito, poboljšanim pristupom pouzdanijim informacijama o trgovačkim društvima na razini Unije, uključujući EU potvrda o trgovačkom društvu olakšala bi se pouzdana identifikacija klijenta prema načelu „upoznaj svog klijenta” u skladu s pravilima o sprečavanju pranja novca i borbi protiv financiranja terorizma. Osim toga, povezivanjem na razini Unije sustava povezivanja registara (sustav povezivanja poslovnih registara - BRIS), sustava međupovezivanja registara stvarnog vlasništva (BORIS) i sustava međusobne povezanosti registara nesolventnosti (IRI), koji imaju važne informacije o trgovačkim društvima, olakšao bi se pristup tim informacijama i omogućila provedba unakrsnih provjera tih informacija uz poštovanje režima pristupa informacijama u svakom sustavu međusobne povezanosti.

(11)

Kako bi se dodatno smanjili troškovi i administrativno opterećenje povezano s osnivanjem trgovačkih društava, uključujući trajanje postupaka, te olakšalo širenje trgovačkih društava na unutarnjem tržištu, posebno MSP-ova, primjenu načela „samo jednom” trebalo bi dodatno proširiti u području prava trgovačkih društava. To je načelo već prepoznato u Uniji, među ostalim u Komunikaciji Komisije od 9. ožujka 2021. naslovljenoj „Digitalni kompas za 2030.: europski pristup za digitalno desetljeće”, kao sredstvo kojim se javnim upravama omogućuje prekogranična razmjena podataka i dokaza, te se primjenjuje u različitim područjima kao što je, na primjer, tehnički sustav za automatiziranu razmjenu dokaza među nadležnim tijelima u različitim državama članicama na temelju Uredbe (EU) 2018/1724 Europskog parlamenta i Vijeća (6).

(12)

Primjena načela „samo jednom” podrazumijeva da se od trgovačkih društava ne traži da iste informacije podnose javnim tijelima više od jedanput. Na primjer, pri osnivanju društva kćeri u drugoj državi članici trgovačka društva ne bi trebala ponovno podnositi dokumente ili informacije o trgovačkom društvu povezane s postojanjem i upisom društva osnivača u registar, koji su već podneseni registru u koji je društvo osnivač upisano. Primjena načela „samo jednom” podrazumijeva da bi se informacije o društvu osnivaču trebale razmjenjivati elektroničkim putem, između registra u koji je trgovačko društvo upisano i registra u koji društvo kći treba biti upisano, koristeći se sustavom povezivanja registara. Alternativno, informacijama o društvu osnivaču moglo bi se izravno pristupiti iz sustava povezivanja registara putem europskog portala e-pravosuđe („portal”) ili iz nacionalnog registra društva osnivača. Ako se dokumenti i informacije o društvu osnivaču razmjenjuju putem sustava povezivanja registara digitalnim sredstvima ili im se izravno pristupa iz njega, ne bi im trebalo uskratiti pravni učinak niti bi ih se smjelo odbiti zbog toga što su u elektroničkom obliku.

(13)

Primjena načela „samo jednom” znači i da društvo osnivač ne bi trebalo ponovno podnositi dokumente ili informacije o trgovačkom društvu bilo kojem nadležnom tijelu, tijelu ili osobi. Nadležno tijelo, tijelo ili osoba trebali bi najprije izravno pristupiti informacijama koje su javno dostupne s pomoću sustava povezivanja registara putem portala. U slučajevima kada bi registar trebao pružiti takve informacije bilo kojem nadležnom tijelu, tijelu ili osobi, države članice trebale bi moći slobodno odlučiti o sredstvima kojima se to postiže, na primjer putem nacionalnih neobveznih pristupnih točaka sustavu povezivanja registara, te o tome hoće li naplaćivati naknade za takve informacije.

(14)

Kako bi se povećalo transparentnost i povjerenje u pogledu trgovačkih društava na unutarnjem tržištu, osiguralo pravnu sigurnost i zaštitilo treće strane u prekograničnom poslovanju s trgovačkim društvima, poduprlo borbu protiv prijevara i zlouporaba te olakšalo prekogranično poslovanje i prekogranične aktivnosti trgovačkih društava, ključno je učiniti više informacija o trgovačkim društvima dostupnima širom Unije te osigurati njihovu usporedivost i pristupačnost. To bi se trebalo postići oslanjajući se na informacije o trgovačkim društvima koje već postoje u nacionalnim registrima i stavljajući ih na raspolaganje na razini Unije putem sustava povezivanja registara, kao i omogućavanjem pristupa većoj količini informacija u nacionalnim registrima i u sustavu povezivanja registara.

(15)

Kako bi se zaštitili interesi trećih strana i povećalo povjerenje u poslovne transakcije s različitim vrstama trgovačkih društava na unutarnjem tržištu, važno je povećati transparentnost i omogućiti lakši prekogranični pristup informacijama o takozvanim „trgovačkim društvima osoba”, kojima bi se za potrebe ove Direktive trebale smatrati vrste društava osoba navedene u Prilogu II.B. Ta društva osoba imaju važnu ulogu u gospodarstvu država članica i upisuju se u sve nacionalne poslovne registre, no postoje razlike između vrsta društava osoba i vrsta informacija koje se o njima stavljaju na raspolaganje u Uniji, što dovodi do poteškoća u prekograničnom pristupu tim informacijama. Kako bi se taj problem riješio, u svim državama članicama trebalo bi objaviti iste osnovne informacije o tim društvima osoba. Zahtjevi za objavljivanje za ta društva osoba trebali bi odražavati postojeće zahtjeve za objavljivanje za društva kapitala, ali bi se trebali prilagoditi posebnim značajkama društava osoba. Na primjer, zahtjevi za objavljivanje trebali bi obuhvaćati i informacije o članovima koji su ovlašteni zastupati društvo osoba, posebno o glavnim članovima s neograničenom odgovornošću. Kao i u slučaju društava kapitala, državama članicama trebalo bi dopustiti da zahtijevaju da društva osoba objavljuju dokumente ili informacije koji se ne zahtijevaju ovom Direktivom. Ako takvi dodatni dokumenti ili informacije sadržavaju osobne podatke, države članice obvezne su obrađivati takve osobne podatke u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (7).

(16)

Informacije o trgovačkim društvima osoba trebale bi biti dostupne na razini Unije i putem sustava povezivanja registara na isti način kao i informacije o društvima kapitala, pri čemu bi određene informacije trebale biti dostupne besplatno, te bi trgovačka društva osoba trebalo nedvojbeno označivati s pomoću europskog jedinstvenog identifikatora (EUID).

(17)

Broj zaposlenika trgovačkog društva važan je podatak za treće strane. Na primjer, to je jedan od elemenata koji određuju kategoriju veličine trgovačkog društva. Trgovačka društva trebaju uključiti prosječan broj zaposlenika tijekom financijske godine u svoje financijske izvještaje na temelju Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća (8). S obzirom da će u budućnosti biti moguće izdvojiti takve podatke iz financijskih izvještaja, države članice moći će iskoristiti te već postojeće informacije i besplatno ih učiniti javno dostupnim putem sustava povezivanja registara. Ako su te informacije javno dostupne putem sustava povezivanja registara, trebalo bi jasno navesti na portalu da se informacije odnose na prosječan godišnji broj, uključujući upućivanje na određenu financijsku godinu.

(18)

Dioničari, potencijalni ulagatelji, vjerovnici, nadležna tijela, zaposlenici i udruge civilnog društva imaju legitiman interes za pristup informacijama povezanima sa strukturom skupine kojoj trgovačko društvo pripada. Informacije o skupinama društava važne su za promicanje transparentnosti i jačanje povjerenja u poslovno okruženje te za doprinos djelotvornom otkrivanju prijevara ili zlouporaba koje bi mogle utjecati na javne prihode i vjerodostojnost unutarnjeg tržišta. Stoga bi informacije o strukturama skupina trebale biti javno dostupne putem sustava povezivanja registara i za domaće i za prekogranične skupine društava.

(19)

Iako su informacije o skupinama društava koje trebaju sastaviti konsolidirane financijske izvještaje na temelju Direktive 2013/34/EU uključene u te izvještaje, potrebno je olakšati javnu dostupnost takvih informacija. Financijski izvještaji često su dostupni samo uz naknadu, a dionici moraju znati da skupina društava postoji te kako pronaći i kako tumačiti te informacije u konsolidiranim financijskim izvještajima. Javno dostupne informacije o skupinama društava putem sustava povezivanja registara jamče veću transparentnost i jednostavan pristup tim informacijama. Dostupnost tih informacija putem sustava povezivanja registara omogućila bi i automatsko povezivanje trgovačkog društva s drugim trgovačkim društvima članovima iste skupine društava zahvaljujući njihovu EUID-u te pristup dodatnim informacijama o svakom trgovačkom društvu u skupini društava.

(20)

Ovom se Direktivom državama članicama prepušta da odluče kako će prikupiti potrebne informacije o skupinama društava i o prosječnom broju zaposlenika trgovačkog društva. Kako bi se izbjeglo nametanje novih zahtjeva trgovačkim društvima, registri bi mogli takve podatke izdvojiti izravno iz informacija koje trgovačka društva navode u svojim financijskim izvještajima podnesenima u registar. Zahtjev za objavljivanje informacija o prosječnom broju zaposlenika stoga bi trebao biti uvjetovan dostupnošću tih informacija u formatu kojim se omogućava izdvajanje podataka. Nadalje, s obzirom na zahtjeve koji se odnose na strukturirane podatke te strojno čitljive formate koji se mogu pretraživati na temelju pravnih akata Unije, kao što Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/815 (9), Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/138 (10) i Direktiva (EU) 2017/1132, registri bi automatiziranim sredstvima trebali moći izdvojiti i informacije o skupinama društava. Kako bi se osiguralo da se zahtjevi povezani sa strojnom čitljivošću u potpunosti provedu u svim državama članicama i da registri imaju tehnička sredstva za obradu informacija o trgovačkim društvima u strojno čitljivom formatu koji se može pretraživati ili u obliku strukturiranih podataka, potrebno je predvidjeti dulje razdoblje prenošenja odredaba kojima se zahtijeva da se informacije o skupinama društava i informacije o prosječnom broju zaposlenika trgovačkog društva stavljaju na raspolaganje putem sustava povezivanja registara.

(21)

Skupine društava mogu imati složenu strukturu. Stoga bi vizualni prikaz strukture skupine, utemeljen na lancu kontrole i dostupan putem sustava povezivanja registara, pružio korisnicima prilagođen, lako pristupačan i sveobuhvatan pregled skupine društava i omogućio bolje razumijevanje njezina načina poslovanja. Priprema takva vizualnog prikaza zahtijevala bi informacije o položaju svakog društva kćeri u strukturi skupine, što bi pak zahtijevalo raspolaganje detaljnijim informacijama o organizaciji skupine društava. Iako se na temelju ove Direktive takav vizualni prikaz struktura skupina ne zahtijeva, države članice ipak se potiče da osiguraju takve vizualne prikaze i učine ih javno dostupnima. Stoga bi u okviru buduće evaluacije ove Direktive trebalo dodatno procijeniti potrebu za vizualnim prikazima struktura skupine, uz savjetovanje s relevantnim dionicima.

(22)

Osim zajedničkih standarda za provjeru informacija o trgovačkim društvima prije njihova upisa u registar, potrebno je osigurati da se informacije u registru ažuriraju. Preporukom Radne skupine za financijsko djelovanje br. 24 „Transparentnost i stvarno vlasništvo pravnih osoba”, kako je revidirana u ožujku 2022., predviđeno je da bi informacije o trgovačkim društvima u poslovnim registrima trebale biti točne i ažurirane. U interesu je trgovačkih društava također osigurati da se njihovi podaci ažuriraju u registru jer se treće strane mogu osloniti na te informacije, uključujući EU potvrdu o trgovačkom društvu. Stoga bi trgovačka društva trebala biti obvezna bez nepotrebne odgode objaviti promjene svojih dokumenata i informacija, a registri bi trebali zabilježiti takve promjene i pravodobno ih učiniti javno dostupnima. Ti zahtjevi za trgovačka društva i registre ne bi trebali obuhvaćati preoblikovanja, spajanja ili podjele društava kapitala za koje su u Direktivi (EU) 2017/1132 predviđena posebna pravila. Razdoblje u kojem registri trebaju zabilježiti i učiniti javno dostupnima izmjene dokumenata i informacija trebalo bi početi od datuma na koji su provedene sve formalnosti potrebne za podnošenje, uključujući provjeru zakonitosti kojom se potvrđuje da su dokumenti u skladu s nacionalnim pravom. Takve formalnosti trebao bi obavljati registar bez nepotrebne odgode, a trgovačko društvo trebalo bi biti obaviješteno o njihovu očekivanom trajanju. Rok za registre trebao bi se moći produljiti u slučajevima iznimnih okolnosti koje bi mogle biti posljedica, na primjer, velikog broja dokumenata podnesenih registru ili nepredviđenih tehničkih problema. Rok za objavu računovodstvenih dokumenata propisan je Direktivom 2013/34/EU, a registri bi ih također trebali učiniti javno dostupnima bez nepotrebne odgode. Kako bi se dodatno osigurala točnost i ažurnost dokumenata i informacija o trgovačkim društvima u svim državama članicama, trebalo bi uvesti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće sankcije kao odgovor na nepoštovanje svake obveze objavljivanja iz ove Direktive, uključujući zakašnjelo podnošenje.

(23)

Kako bi informacije o trgovačkim društvima u registrima bile ažurne, važno je utvrditi i ona trgovačka društva koja više ne ispunjavaju zahtjeve da ostanu upisana u poslovni registar. Iako države članice ne bi trebale biti obvezne provoditi periodične preglede, trebale bi imati uspostavljene transparentne postupke za provjeru statusa takvih trgovačkih društava u posebnim slučajevima u kojima postoje sumnje. Trgovačka društva mogu privremeno suspendirati svoje djelatnosti iz valjanih razloga, ali je važno da se njihov status u poslovnom registru ažurira u skladu s time. Na primjer, pokazatelji potrebe da se informacije o trgovačkom društvu u registru ažuriraju mogli bi uključivati činjenicu da trgovačko društvo nema funkcionalan upravni odbor kako je propisano nacionalnim pravom, da nije dostavilo računovodstvene dokumente ili da nekoliko godina nije obavljalo gospodarsku djelatnost. Slično tome, velik broj trgovačkih društava upisan na istoj adresi mogao bi upućivati na to da su neka od tih društava možda osnovana u svrhu zlouporabe. Odgovarajući postupci provjere u državama članicama trebali bi omogućiti trgovačkim društvima da objasne svoju situaciju i dostave potrebne podatke u razumnim rokovima te bi se njima trebalo osigurati da se u skladu s time ažurira status trgovačkog društva, poput podataka o tome da je trgovačko društvo ukinuto, brisano iz registra, likvidirano ili prestalo postojati, da je u postupku u slučaju nesolventnosti odnosno da je gospodarski aktivno ili neaktivno, kako je definirano nacionalnim pravom i ako su takvi podaci zabilježeni u nacionalnom registru. Ti postupci provjere trebali bi, kao krajnju mjeru, omogućiti i brisanja trgovačkog društva iz registra u skladu s postupcima utvrđenima nacionalnim pravom. Informacije o tim postupcima provjere trebale bi biti javno dostupne u skladu s Direktivom (EU) 2017/1132.

(24)

Trgovačka društva trebala bi na unutarnjem tržištu jednostavnim i pouzdanim sredstvima, koja druge države članice priznaju u prekograničnom kontekstu, moći dokazati da je njihovo trgovačko društvo zakonito osnovano u državi članici. Stoga bi trebalo uspostaviti usklađenu EU potvrdu o trgovačkom društvu. Trgovačka društva mogla bi podnijeti zahtjev za takvu EU potvrdu o trgovačkom društvu pri njihovu nacionalnom poslovnom registru ili putem sustava povezivanja registara, u različite svrhe, među ostalim za upravne postupke pred nacionalnim tijelima ili Unijinim institucijama i tijelima i u sudskim postupcima u drugim državama članicama. Takvu EU potvrdu o trgovačkom društvu trebali bi izdavati i ovjeravati nacionalni poslovni registri, ona bi trebala biti dostupna na svim službenim jezicima Unije i trebala bi uključivati ključne informacije o trgovačkom društvu koje trgovačka društva upotrebljavaju u prekograničnim situacijama, uključujući, na primjer, tvrtku, sjedište, pravne zastupnike ili djelatnost trgovačkog društva. EU potvrdom o trgovačkom društvu ne bi se trebali dovodili u pitanje nacionalni izvadci i potvrde. Elektronička EU potvrda o trgovačkom društvu trebala bi se autentificirati upotrebom usluga povjerenja kako je navedeno u Uredbi (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (11). Kako bi se olakšale prekogranične aktivnosti trgovačkih društava i što je više moguće smanjili njihovi troškovi, u svim državama članicama trebalo bi osigurati da trgovačko društvo može besplatno dobiti vlastitu EU potvrdu o trgovačkom društvu. Istodobno, s obzirom na raznolikost modela financiranja poslovnih registara, uključujući registre koji se u potpunosti financiraju vlastitim sredstvima, važno je osigurati da nijedna mjera koja proizlazi iz ove Direktive ozbiljno ne dovede u pitanje financiranje registara. Stoga bi državama članicama trebalo dopustiti da naplaćuju naknadu za pružanje EU potvrda o trgovačkom društvu ako bi njihovo besplatno pružanje imalo znatan negativan učinak na prihode njihovih poslovnih registara. U svakom slučaju, svako trgovačko društvo trebalo bi moći besplatno dobiti svoju EU potvrdu o trgovačkom društvu najmanje jednom u kalendarskoj godini. Treće strane, uključujući nadležna tijela, kojima su potrebne pouzdane i bitne informacije o trgovačkim društvima također bi trebale moći podnijeti zahtjev za EU potvrdu o trgovačkom društvu za određeno trgovačko društvo. Podrijetlo i vjerodostojnost EU potvrde o trgovačkom društvu u papirnatom obliku trebali bi se moći elektronički provjeriti, na primjer, s pomoću broja protokola koji odgovara izvornom dokumentu u registru ili provjerom digitalnog potpisa tijela izdavatelja pohranjenog u kodu za brzi odgovor (QR kôd) koji se nalazi na tom dokumentu. Registri i nadležna tijela u drugim državama članicama trebali bi prihvaćati EU potvrdu o trgovačkom društvu u skladu s ovom Direktivom.

(25)

Direktiva (EU) 2017/1132 sadržava mjere kojima se osigurava ne samo da se informacije o trgovačkim društvima objavljuju javno već i da se treće strane mogu osloniti na njih. Osim toga, Direktivom (EU) 2019/1151 uvedeni su obvezni standardi nadzora u vezi s osnivanjem trgovačkih društava u potpunosti putem interneta i upisom podružnica u registar u potpunosti putem interneta. Ovom se Direktivom predviđa sveobuhvatan skup mjera koje će dodatno doprinijeti osiguravanju točnosti i ažurnosti dokumenata i informacija o trgovačkim društvima u registrima. Odredbe iz ove Direktive za olakšavanje prekogranične uporabe dokumenata i informacija o trgovačkim društvima temelje se na tim već postojećim standardima nadzora kao i na sveobuhvatnom skupu mjera uvedenom ovom Direktivom kako bi se osigurala točnost i pouzdanost informacija o trgovačkim društvima.

(26)

Kako bi se suzbile prijevare i zlouporabe, državama članicama trebalo bi dopustiti da odbiju kao dokaz prihvatiti informacije ili dokumente o trgovačkom društvu iz registra druge države članice ako nadležno tijelo ima opravdane razloge za sumnju u prijevaru ili zlouporabu u vezi s osnivanjem ili daljnjim postojanjem tog trgovačkog društva ili s drugim informacijama o tom trgovačkom društvu. Međutim, takvu mogućnost ne bi trebalo tumačiti na način da podrazumijeva opće načelo uzajamnog priznavanja u odnosu na sve dokumente i informacije pohranjene u nacionalnim poslovnim registrima. U slučajevima sumnje na prijevaru ili zlouporabu nadležno tijelo trebalo bi, kao prvi korak, savjetovati se s registrom koji je dostavio informacije ili je izdao dokumente kako bi zatražilo njegovo mišljenje. Informacije ili dokumenti o trgovačkom društvu iz registra u drugoj državi članici ne bi se trebali sustavno odbijati, nego samo iznimno, na pojedinačnoj osnovi, ako je to opravdano razlozima od javnog interesa radi sprečavanja prijevare ili zlouporabe. Ako su dostavljene informacije ili dokumenti odbijeni, nadležno tijelo trebalo bi obavijestiti registar koji je dostavio informacije ili dokumente, na primjer putem relevantne kontaktne točke kao što je predviđeno ovom Direktivom. Države članice trebale bi osigurati da različiti pristupi među državama članicama u pogledu načina provedbe preventivne provjere ili razlike u pravnim sustavima i pravnim tradicijama država članica ne služe kao osnova za odbijanje.

(27)

Kako bi se dodatno olakšali prekogranični postupci za trgovačka društva te pojednostavnile i smanjile formalnosti, kao što su apostil ili prevođenje, trebalo bi uspostaviti digitalnu punomoć EU-a. Digitalna punomoć EU-a trebala bi se temeljiti na višejezičnom zajedničkom europskom predlošku koji trgovačka društva mogu odabrati kako bi ovlastila osobu za zastupanje trgovačkog društva u posebnim postupcima s prekograničnom dimenzijom u okviru područja primjene ove Direktive. Taj predložak trebao bi uključivati barem polja za podatke u pogledu opsega zastupanja, osobi ovlaštenoj za zastupanje trgovačkog društva i vrsti zastupanja. Digitalna punomoć EU-a bila bi sastavljena u skladu s nacionalnim pravnim zahtjevima. Trebalo bi je prihvatiti kao dokaz o pravu ovlaštene osobe da zastupa trgovačko društvo. Time se ne bi smjela dovoditi u pitanje nacionalna pravila koja se odnose na osnivanje trgovačkih društava i ograničenja upotrebe punomoći općenito. Digitalna punomoć EU-a trebala bi ispunjavati zahtjeve u pogledu elektroničke potvrde atributa utvrđene u Uredbi (EU) 2024/1183 Europskog parlamenta i Vijeća (12) i tehničke specifikacije europske lisnice za digitalni identitet kako bi se osiguralo zajedničko rješenje s većom prilagođenošću korisnicima. Time bi se doprinijelo smanjenju administrativnog i financijskog opterećenja za države članice smanjenjem rizika od razvoja usporednih sustava koji nisu interoperabilni u cijeloj Uniji.

(28)

Digitalnom punomoći EU-a uspostavljenom na temelju ove Direktive ne dovode se u pitanje nacionalna pravila o pravnom i zakonskom zastupanju ni bilo koja druga vrsta punomoći. Digitalna punomoć EU-a trebala bi postojati samo u digitalnom obliku i trebala bi se autentificirati upotrebom usluga povjerenja kako je navedeno u Uredbi (EU) br. 910/2014. Iako se u skladu s Direktivom (EU) 2017/1132 informacije o pravnim zastupnicima moraju objaviti u poslovnim registrima, države članice trebale bi moći slobodno odabrati hoće li zahtijevati da se određena digitalna punomoć EU-a podnese poslovnom registru ili drugom registru u skladu s nacionalnim pravom. Kako bi se prevladale jezične prepreke i olakšala njihova upotreba, predlošci za EU potvrdu o trgovačkom društvu i za digitalnu punomoć EU-a trebali bi biti dostupni na portalu na svim službenim jezicima Unije.

(29)

Trgovačka društva često se suočavaju s poteškoćama i administrativnim preprekama povezanima s uporabom informacija o trgovačkim društvima, koje su već dostupne u njihovu nacionalnom poslovnom registru, u prekograničnim situacijama, među ostalim u postupcima pred nadležnim tijelima ili sudskim postupcima u drugoj državi članici. Podaci o trgovačkim društvima dostupni u registru jedne države članice često se ne prihvaćaju u drugoj državi članici bez opterećujućih formalnosti koje stvaraju troškove i uzrokuju kašnjenja. Stoga, kako bi se olakšale prekogranične aktivnosti na unutarnjem tržištu, države članice trebale bi osigurati da se ne zahtijeva legalizacija ili slična formalnost, kao što je apostil, u pogledu ovjerenih preslika dokumenata i informacija o trgovačkim društvima dobivenih iz registara. Isti bi se pristup trebao primjenjivati i na dokumente i informacije koji se razmjenjuju putem sustava povezivanja registara, kao što su potvrde koje prethode postupku, kao i na javnobilježničke isprave ili administrativne dokumente u postupcima u okviru područja primjene ove Direktive koji se upotrebljavaju u prekograničnom kontekstu. Takvi postupci uključuju osnivanje trgovačkih društava i upis podružnica u registar u drugoj državi članici, prekogranična preoblikovanja, spajanja i podjele.

(30)

Istodobno, kako bi se spriječile prijevare ili krivotvorenje, nadležna tijela države članice u kojoj se dokument ili informacije o trgovačkom društvu predočuju, ako imaju opravdanu sumnju u njihovo podrijetlo ili vjerodostojnost, trebala bi moći provjeriti dokument ili informacije putem registra izdavatelja ili putem registra u svojoj državi članici koji bi mogao razmijeniti informacije o vjerodostojnosti isprave putem sustava povezivanja registara. U tu bi svrhu države članice trebale obavijestiti Komisiju o elektroničkoj adresi koja će se upotrebljavati kao nacionalna kontaktna točka. Takva razmjena informacija trebala bi doprinijeti uzajamnom povjerenju i suradnji među državama članicama na unutarnjem tržištu.

(31)

Akti o osnivanju trgovačkih društava ponekad su sastavljeni na dva ili više jezika, od kojih je jedan često službeni jezik Unije koji uglavnom razumije najveći mogući broj prekograničnih korisnika. Trgovačka društva na svojim internetskim stranicama često dobrovoljno objavljuju i prijevod svojeg akta o osnivanju na takav jezik. Osim toga, sve više informacija o trgovačkim društvima sadržanih u aktima o osnivanju zasebno je dostupno i lako utvrdivo uz pomoć višejezičnih oznaka putem sustava povezivanja registara. Informacije o trgovačkim društvima pohranjuju se i u poslovnim registrima u strojno čitljivom formatu koji se može pretraživati ili kao strukturirani podaci, u skladu s odredbama uvedenima Direktivom (EU) 2019/1151, čime će se olakšati strojno prevođenje takvih podataka. Te promjene olakšavaju pregledavanje i uporabu takvih informacija o trgovačkim društvima u prekograničnim situacijama bez potrebe za prevođenjem. Stoga je cilj ove Direktive pojednostavniti prekograničnu uporabu informacija o trgovačkim društvima smanjenjem potrebe za prijevodom, a posebno ovjerenim prijevodom.

(32)

Nadležna tijela koja trebaju provjeriti određene informacije o trgovačkom društvu iz druge države članice trebala bi prvo pregledati potrebne informacije u EU potvrdi o trgovačkom društvu ili putem sustava povezivanja registara, umjesto da zatraže prijevod cijelog dokumenta koji sadržava takve određene informacije. To ne bi utjecalo na pravo država članica da zahtijevaju neovjereni prijevod na jedan od svojih službenih jezika ako im je potreban cijeli dokument u kontekstu određenog postupka. Kad je riječ o ovjerenim prijevodima, kao opće načelo, pravni zahtjevi za izradu takvih prijevoda akta o osnivanju ili drugih dokumenata koje dostavlja poslovni registar trebali bi biti ograničeni na ono što je nužno, a ovjereni prijevodi trebali bi se zahtijevati samo u posebnim slučajevima. Međutim, ovjereni prijevod mogao bi se zahtijevati, na primjer, ako se dokumenti javno objavljuju u registru, u skladu s Direktivom (EU) 2017/1132 ili u kontekstu sudskih postupaka.

(33)

Kako bi se povećala transparentnost, olakšao pristup informacijama o trgovačkim društvima i poboljšala prekogranična povezanost među javnim upravama na unutarnjem tržištu, važno je povezati već funkcionalne sustave povezivanja na razini Unije koji sadržavaju važne informacije o trgovačkim društvima. Stoga bi sustav povezivanja registara (BRIS) trebalo povezati sa sustavom međupovezivanja registara stvarnog vlasništva (BORIS), uspostavljenim Direktivom (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća (13) kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2018/843 Europskog parlamenta i Vijeća (14), kojim se povezuju nacionalni središnji registri koji sadržavaju informacije o stvarnim vlasnicima trgovačkih društava i drugih pravnih subjekata, trustova i drugih vrsta pravnih aranžmana, te sa sustavom međusobne povezanosti registara nesolventnosti (IRI), uspostavljenim u skladu s Uredbom (EU) 2015/848 Europskog parlamenta i Vijeća (15). EUID bi se trebao upotrebljavati za povezivanje informacija o određenom trgovačkom društvu u svim tim sustavima. Međutim, takva veza između sustava ne bi trebala utjecati na pravila i zahtjeve u pogledu pristupa informacijama utvrđene u relevantnim okvirima za uspostavu tih registara i međusobnog povezivanja. Na primjer, to znači da bi korisnik BRIS-a trebao moći pristupiti BORIS-u samo ako ima pravo pristupa BORIS-u u skladu s njegovim pravilima i zahtjevima.

(34)

Kako bi se trgovačkim društvima, a posebno MSP-ovima, pomoglo da lakše prošire svoje poslovne aktivnosti preko granica, trebalo bi razraditi načelo „samo jednom” u slučajevima kad trgovačka društva registriraju podružnice u drugoj državi članici. Kao i u slučaju prekograničnog osnivanja društva kćeri, primjena načela „samo jednom” na podružnice znači da bi registar podružnice trebao elektroničkim putem preuzeti informacije o trgovačkom društvu koje upisuje prekograničnu podružnicu iz registra trgovačkog društva putem sustava povezivanja registara. Ta razmjena informacija, kao i u slučaju svake druge razmjene informacija među registrima putem sustava povezivanja registara, odvijat će se sigurnim prijenosom među nacionalnim registrima kako bi se osiguralo da su informacije pouzdane i da ne zahtijevaju ovjeru ili podvrgavanje legalizaciji ili sličnu formalnost. Alternativno, registar podružnice mogao bi pristupiti informacijama o trgovačkom društvu izravno putem sustava povezivanja registara putem portala ili u nacionalnom registru tog trgovačkog društva.

(35)

Iako su informacije o prekograničnim podružnicama društava kapitala iz EU-a već dostupne putem sustava povezivanja registara, informacije o podružnicama društava koja nisu iz EU-a nisu, čak i ako su već objavljene u nacionalnim registrima u skladu s Direktivom (EU) 2017/1132. Kako bi se dionicima olakšao pristup takvim informacijama na razini Unije, informacije o takvim podružnicama trgovačkih društava iz trećih zemalja trebale bi biti dostupne putem sustava povezivanja registara, a neke od tih informacija trebale bi biti dostupne besplatno, kao što je već slučaj s prekograničnim podružnicama društava kapitala iz EU-a.

(36)

Dokumenti i informacije o trgovačkim društvima, uključujući informacije o pravnim zastupnicima, barem o glavnim članovima u društvima osoba kao i drugim osobama koje mogu zakonito zastupati trgovačko društvo, trebali bi biti javno dostupni u poslovnim registrima kako bi se osigurala pravna sigurnost u poslovanju između trgovačkih društava i trećih strana. Posebno je važno da treće strane, kao što su vjerovnici, ulagatelji i poslovni partneri, ali i nadležna tijela i sudovi, imaju potpunu pravnu sigurnost u pogledu osobe koja je imenovana da djeluje u ime trgovačkog društva i koja je ovlaštena sklapati ugovore ili poslovati u ime trgovačkog društva. Članovi u društvu osoba često su ovlašteni zastupati društvo osoba u poslovanju s trećim stranama i u sudskim postupcima. Slično tome, radi zaštite trećih osoba, kad sve dionice društva kapitala drži jedini dioničar, identitet tog jedinog dioničara, koji može biti fizička ili pravna osoba, mora biti javno dostupan u poslovnom registru kada se osnivaju takva trgovačka društva ili kada se promijeni jedini dioničar. S obzirom na to da jedini dioničar može, na primjer, izvršavati ovlasti glavne skupštine trgovačkog društva ili sklapati ugovore s trgovačkim društvom koje zastupa, treće strane trebale bi moći identificirati takvog jedinog dioničara kako bi identificirale osobu koja ima kontrolu nad trgovačkim društvom ili zastupa trgovačko društvo. Stoga bi takve osobe trebalo nedvojbeno identificirati.

(37)

Kako bi se poboljšalo funkcioniranje unutarnjeg tržišta, treće strane moraju imati pristup informacijama o trgovačkim društvima u svojoj državi članici, ali i informacijama o trgovačkim društvima u drugoj državi članici. Kao i u slučaju domaće situacije, treće strane moraju imati pravnu sigurnost u pogledu pravnih zastupnika, članova u društvima osoba i drugih osoba koje mogu zakonito zastupati trgovačko društvo te u pogledu jedinih dioničara trgovačkih društava u drugim državama članicama. Stoga bi takve informacije trebale biti dostupne na razini Unije putem sustava povezivanja registara, koji omogućuje pristup takvim informacijama na više jezika i na usporediv način, čime se osigurava jednaka razina zaštite trećih strana u prekograničnim situacijama. Kako bi se osigurala pravna sigurnost u pogledu identiteta pravnih zastupnika, članova u društvima osoba i drugih osoba koje mogu zakonito zastupati trgovačko društvo, kao i jedinih dioničara, potrebno je da se takve osobe mogu nedvojbeno identificirati. Potreba za sigurnošću u pogledu točnog identiteta takvih osoba posebno je velika u prekograničnim situacijama u kojima sustav povezivanja registara omogućuje pristup takvim informacijama o svim društvima kapitala i trgovačkim društvima osoba. S obzirom na to da nacionalni sustavi imaju različite pristupe identifikaciji takvih osoba, potrebno je uskladiti kategorije osobnih podataka kojima se može pristupiti na razini Unije. Iako su imena i prezimena takvih osoba osobni podaci koji služe njihovoj identifikaciji, imena i prezimena ne jamče jedinstvenu identifikaciju u svim slučajevima te ih stoga treba dopuniti dodatnim informacijama. U tom pogledu ne bi bilo dovoljno dodati samo godinu rođenja s obzirom na raširenost određenih imena i prezimena, u pojedinačnom obliku i u kombinacijama, u državama članicama te na činjenicu da popularnost određenih imena često slijede godišnje cikluse, što znači da se u istoj godini rode mnoge osobe s istim imenima. Stoga je nužno i razmjerno zahtijevati da registri stave na raspolaganje puni datum rođenja odnosno jednakovrijedne informacije za one države članice koje ne upisuju puni datum rođenja u nacionalni registar. Takav bi zahtjev omogućio nedvojbenu identifikaciju pravnih zastupnika, članova u društvima osoba i drugih osoba koje mogu zakonito zastupati trgovačko društvo, kao i jedinih dioničara.

(38)

Države članice trebale bi obrađivati sve osobne podatke pravnih zastupnika, članova u društvima osoba i drugih osoba koje mogu zakonito zastupati trgovačko društvo te o jedinim dioničarima, uključujući osobne podatke koji će biti javno dostupni u registrima, u skladu s Uredbom (EU) 2016/679. Komisija bi trebala obrađivati osobne podatke u kontekstu ove Direktive u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (16). Države članice i Komisija trebale bi prije svega provoditi odgovarajuće mjere za zaštitu podataka kako bi se osiguralo da je obrada osobnih podataka za potrebe ove Direktive ograničena na ono što je nužno za postizanje njezinih ciljeva.

(39)

Kako bi se osiguralo da svi građani Unije imaju koristi od stavljanja na raspolaganje većeg broja informacija o trgovačkim društvima u poslovnim registrima, ključno je da se takve informacije osobama s invaliditetom osiguraju u pristupačnim oblicima. Na temelju članka 9. Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom, države stranke trebaju poduzeti odgovarajuće mjere kako bi osigurale da osobe s invaliditetom na ravnopravnoj osnovi s drugima mogu među ostalim pristupiti informacijama i komunikacijama, uključujući informacijske i komunikacijske tehnologije i sustavima te drugim uslugama i prostorima otvorenima ili namijenjenima javnosti. U tom se pogledu Direktivom (EU) 2016/2102 Europskog parlamenta i Vijeća (17) utvrđuju opći zahtjevi za pristupačnost internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora kako bi ih se učinilo pristupačnijima korisnicima, posebno osobama s invaliditetom, te kako bi se potaknula interoperabilnost. Tom direktivom države članice potiču se da prošire njezinu primjenu na privatne subjekte koji nude usluge i prostore otvorene ili namijenjene javnosti. Nadalje, Direktiva (EU) 2019/882 Europskog parlamenta i Vijeća (18) sadržava zahtjeve za pristupačnost određenih proizvoda i usluga, uključujući njihove internetske stranice i povezane informacije. S obzirom na raznolikost tijela odgovornih za upravljanje poslovnim registrima, od sudova i upravnih tijela do privatnih subjekata, te na različite aktivnosti koje provode poslovni registri, trebalo bi procijeniti jesu li potrebne posebne mjere kako bi se osobama s invaliditetom osigurao pristup informacijama o trgovačkim društvima koje pružaju poslovni registri u svim državama članicama na ravnopravnoj osnovi s drugim korisnicima.

(40)

S obzirom na to da ciljeve ove Direktive, to jest povećanje količine i poboljšanje pouzdanosti dokumenata i informacija o trgovačkim društvima dostupnih u poslovnim registrima ili putem sustava povezivanja registara te omogućavanje izravne uporabe podataka o trgovačkim društvima dostupnih u poslovnim registrima pri osnivanju prekograničnih podružnica i društava kćeri te u drugim prekograničnim aktivnostima i situacijama, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se oni zbog opsega i učinaka potrebnog djelovanja na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(41)

U skladu sa Zajedničkom političkom izjavom država članica i Komisije od 28. rujna 2011. o dokumentima s objašnjenjima (19), države članice obvezale su se da će u opravdanim slučajevima uz obavijest o svojim mjerama za prenošenje priložiti jedan ili više dokumenata u kojima se objašnjava veza između sastavnih dijelova direktive i odgovarajućih dijelova nacionalnih instrumenata za prenošenje. U pogledu ove Direktive zakonodavac smatra opravdanim dostavljanje takvih dokumenata.

(42)

Komisija bi trebala provesti evaluaciju ove Direktive. U skladu sa stavkom 22. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (20), ta bi se evaluacija trebala temeljiti na pet kriterija učinkovitosti, djelotvornosti, važnosti, usklađenosti i dodane vrijednosti te bi trebala biti temelj za procjene učinka mogućih daljnjih djelovanja. Evaluacija bi trebala obuhvaćati praktično iskustvo s EU potvrdom o trgovačkom društvu, digitalnu punomoć EU-a, smanjene formalnosti u prekograničnim situacijama za trgovačka društva, djelotvornost preventivnih nadzora i provjera zakonitosti i osiguravanja besplatnih informacija putem sustava povezivanja registara te primjenu zahtjevâ za objavljivanje za društva osoba. Informacije o mjestu središnje uprave i glavnom mjestu poslovanja važne su za povećanje transparentnosti, a time i jačanje pravne sigurnosti u pogledu poslovnih odnosa trgovačkih društava iz Unije. Komisija bi stoga također trebala ocijeniti bi li takve informacije trebalo objaviti u nacionalnom registru i staviti na raspolaganje putem sustava povezivanja registara, kao i kako definirati te koncepte kako bi se osiguralo njihovo ujednačeno razumijevanje u cijeloj Uniji. Osim toga, Komisija bi trebala procijeniti potencijal za međusektorsku interoperabilnost sustava povezivanja registara i drugih sustava kojima se osiguravaju mehanizmi za suradnju među nadležnim tijelima, primjerice u područjima oporezivanja, socijalne sigurnosti ili tehničkog sustava temeljenog na načelu „samo jednom” uspostavljenog Uredbom (EU) 2018/1724, u cilju poboljšavanja prekogranične povezanosti javnih uprava na unutarnjem tržištu. Važnost međusektorske interoperabilnosti istaknuta je i u Uredbi (EU) 2024/903 Europskog parlamenta i Vijeća (21) i u Komunikaciji Komisije od 18. studenoga 2022. naslovljenoj „Komunikacija o ojačanoj politici interoperabilnosti javnog sektora – Povezivanje javnih usluga, podupiranje javnih politika i ostvarivanje javnih koristi za ‚interoperabilnu Europu’”. Komisija bi trebala procijeniti i potrebu za uvođenjem dodatnih mjera kako bi se u potpunosti odgovorilo na potrebe osoba s invaliditetom pri pristupu informacijama o trgovačkim društvima iz poslovnih registara. Komisija bi trebala procijeniti bi li područje primjene odredaba o skupinama društava trebalo proširiti na druge kategorije ili vrste skupina i druge subjekte te bi li vizualni prikazi strukture skupine trebali biti javno dostupni putem sustava povezivanja registara. Naposljetku, Komisija bi trebala procijeniti bi li zadruge, koje imaju važnu ulogu u mnogim državama članicama, trebalo uključiti u područje primjene ove Direktive, uzimajući u obzir njihove posebne značajke.

(43)

Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1725 te je on dao mišljenje 17. svibnja 2023. (22).

(44)

Direktivu 2009/102/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (23) i Direktivu (EU) 2017/1132 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

1.

naslov glave I. zamjenjuje se sljedećim:

„ OPĆE ODREDBE I OSNIVANJE TE FUNKCIONIRANJE TRGOVAČKIH DRUŠTAVA ”;

2.

članak 1. mijenja se kako slijedi:

3.

u glavi I. poglavlju II. naslov odjeljka 2. zamjenjuje se sljedećim:

„NIŠTAVOST TRGOVAČKOG DRUŠTVA I VALJANOST NJEGOVIH OBVEZA”

4.

u članku 7. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

5.

članak 10. zamjenjuje se sljedećim:

6.

u glavi I. naslov poglavlja III. zamjenjuje se sljedećim:

„ Postupci koji se obavljaju putem interneta i drugi postupci (osnivanje, upis u registar te podnošenje dokumenata i podataka), objavljivanje podataka i registri ”;

7.

članak 13. zamjenjuje se sljedećim:

8.

u članku 13.a dodaju se sljedeće točke:

;

9.

u članku 13.b stavku 1. dodaje se sljedeća točka:

(*2)  Uredba (EU) 2024/1183 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. travnja 2024. o izmjeni Uredbe (EU) br. 910/2014 u pogledu uspostave europskog okvira za digitalni identitet (SL L, 2024/1183, 30.4.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/1183/oj).”;"

10.

članak 13.c mijenja se kako slijedi:

11.

članak 13.f mijenja se kako slijedi:

12.

članak 13.g mijenja se kako slijedi:

13.

u članku 13.h stavku 2. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Države članice osiguravaju da obrasce iz stavka 1. ovog članka mogu upotrebljavati podnositelji zahtjeva u okviru postupka osnivanja trgovačkog društva putem interneta iz članka 13.g.”

14.

članak 13.j mijenja se kako slijedi:

15.

umeće se sljedeći članak:

16.

članak 14. mijenja se kako slijedi:

17.

umeće se sljedeći članak:

18.

članak 15. zamjenjuje se sljedećim:

19.

članak 16. mijenja se kako slijedi:

20.

u članku 16.a dodaju se sljedeći stavci:

21.

umeću se sljedeći članci:

22.

članak 17. mijenja se kako slijedi:

23.

članak 18. zamjenjuje se sljedećim:

24.

članak 19. mijenja se kako slijedi:

25.

umeću se sljedeći članci:

26.

u članku 21. dodaje se sljedeći stavak:

27.

u članku 22. dodaje se sljedeći stavak:

(*4)  Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5.6.2015., str. 73.)."

(*5)  Uredba (EU) 2015/848 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o postupku u slučaju nesolventnosti (SL L 141, 5.6.2015., str. 19.).”;"

28.

u članku 24. prvi, drugi i treći stavak postaju prvi, drugi i treći podstavci novog stavka 1. i dodaje se sljedeći stavak:

29.

u članku 26. dodaje se sljedeći stavak:

„Ovaj se članak primjenjuje mutatis mutandis na trgovačka društva navedena u Prilogu II.B.”

30.

članak 28. zamjenjuje se sljedećim:

31.

članak 28.a mijenja se kako slijedi:

32.

u članku 28.b stavku 1. prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

33.

u članku 30. stavku 2. točka (c) briše se;

34.

u članku 36. dodaju se sljedeći stavci:

35.

članak 40. zamjenjuje se sljedećim:

36.

umeće se Prilog II.B, kako je naveden u Prilogu ovoj Direktivi.