EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 11.6.2021.

COM(2021) 312 final

2021/0145(NLE)

Prijedlog

ODLUKE VIJEĆA

o potpisivanju, u ime Europske unije, i privremenoj primjeni Sporazuma o partnerstvu između Europske unije, s jedne strane, i članica Organizacije afričkih, karipskih i pacifičkih država (OAKPD), s druge strane

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Ovaj prijedlog odnosi se na potpisivanje i privremenu primjenu novog Sporazuma o partnerstvu između Europske unije (EU) i članica Organizacije afričkih, karipskih i pacifičkih država. Nekadašnja „skupina država AKP-a” (AKP) postala je u travnju 2020. Organizacija afričkih, karipskih i pacifičkih država (OAKPD), međunarodna organizacija.

Od 2000. Sporazum o partnerstvu iz Cotonoua služi kao okvir za odnose između EU-a i 79 zemalja AKP-a. Taj sporazum temelji se na političkom dijalogu te gospodarskoj, trgovinskoj i razvojnoj suradnji. Revidiran je 2005. i 2010., a istekao je krajem veljače 2020. Međutim, budući da je partnerima bilo potrebno više vremena za pregovore o sljedećem sporazumu o partnerstvu, primjena Sporazuma iz Cotonoua dvaput je produljena. Prvi put produljena je do 31. prosinca 2020., a drugi do 30. studenoga 2021. ili do privremene primjene novog sporazuma o partnerstvu (dalje u tekstu „Sporazum”), ovisno o tome što nastupi prije.

Za unapređenje odnosa EU-a i AKP-a uvelike je potreban moderniziran sporazum kako bi odražavao nove ambicije koje proizlaze iz novih potreba i izazova. Od donošenja Sporazuma iz Cotonoua svijet se znatno promijenio i njegovi dijelovi međusobno su povezani bolje nego ikad prije, pa tako i EU, njegovi partneri i njihove zajedničke ambicije.

Pregovori o novom sporazumu započeli su u rujnu 2018., ubrzo nakon što je Vijeće ovlastilo Komisiju i Visokog predstavnika za otvaranje pregovora i pregovaranje, u ime Europske unije, o odredbama u nadležnosti Unije Sporazuma o partnerstvu između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i zemalja Skupine afričkih, karipskih i pacifičkih država, s druge strane, te u lipnju 2018. donijelo pregovaračke smjernice. Vijeće je tijekom pregovora redovito obavješćivano. Osim toga, tijekom pregovora provodilo se savjetovanje s posebnim odborom osnovanim odlukom Vijeća o odobravanju otvaranja pregovora. Glavni pregovarači parafirali su nacrt teksta Sporazuma 15. travnja 2021., uz iznimku definicije stranaka Sporazuma.

Opći je cilj Sporazuma uspostaviti ambiciozno i ojačano političko partnerstvo, uvesti novu dinamiku i proširiti tradicionalnu razvojnu suradnju. Na temelju Sporazuma ojačat će se svaka regija. Tako će EU i članice OAKPD-a moći ostvarivati ambicioznije rezultate na lokalnoj, nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini.

Posebni su ciljevi novog sporazuma sljedeći:

1.promicati, štititi i poštovati ljudska prava, demokratska načela, vladavinu prava i dobro upravljanje, posvećujući posebnu pozornost rodnoj ravnopravnosti;

2.izgraditi mirne i otporne države i društva te nastojati pronaći rješenja za postojeće i nove prijetnje miru i sigurnosti;

3.poticati ljudski i društveni razvoj, osobito kako bi se iskorijenilo siromaštvo i riješio problem nejednakosti, osiguravajući svima dostojanstven život i da nitko ne bude zapostavljen, pri čemu se posebna pozornost posvećuje ženama i djevojčicama;

4.mobilizirati ulaganja, podupirati trgovinu i poticati razvoj privatnog sektora u cilju postizanja održivog i uključivog rasta te otvaranja dostojanstvenih radnih mjesta za sve;

5.boriti se protiv klimatskih promjena, štititi okoliš i osigurati održivo upravljanje prirodnim resursima; i

6.primijeniti sveobuhvatan i uravnotežen pristup migracijama kako bi se iskoristile prednosti sigurnih, urednih i zakonitih migracija i mobilnosti te zaustavile nezakonite migracije, a ujedno uklanjali njihovi temeljni uzroci, uz potpuno poštovanje međunarodnog prava te u skladu s nadležnostima stranaka.

Komisija smatra da su ciljevi koje je Vijeće postavilo u svojim pregovaračkim smjernicama postignuti i da je tekst o kojem se pregovaralo Uniji prihvatljiv.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

·U skladu s Globalnom strategijom Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku 2 Sporazum će doprinijeti izgradnji uključivih, mirnih i otpornih društava. Njime se potiče sveobuhvatan i integriran pristup sukobima i krizama te se nastoje ukloniti njihovi uzroci, a suzbijaju se i nove ili rastuće sigurnosne prijetnje kao što su terorizam, financiranje terorizma i nasilni ekstremizam. Politički dijalog imat će središnju ulogu u daljnjem jačanju mjera u tim područjima i, općenitije, svim područjima koje partnerstvo obuhvaća, Poticanjem političke suradnje Sporazum ponovno potvrđuje važnost suradnje na međunarodnim forumima, ali i izgradnje saveza na globalnoj sceni kako bi se uspostavio djelotvoran multilateralni sustav. 

·U skladu s Europskim konsenzusom o razvoju 3 Sporazum uključuje sveobuhvatne obveze koje se temelje na ciljevima održivog razvoja u okviru Programa Ujedinjenih naroda do 2030. i koje doprinose postizanju tih ciljeva. Pristup Sporazuma usmjeren je na ljude te se u obzir uzimaju razni međusobno povezani aspekti održivog razvoja, od gospodarskih i socijalnih do okolišnih i sigurnosnih. Sve te važne dimenzije i drugi međusektorski elementi kao što su mladi, rodna ravnopravnost, dobro upravljanje i ljudska prava međusobno se nadopunjuju i važni su elementi Sporazuma. Partneri će zajedno raditi na zaštiti planeta, iskorjenjivanju svih oblika siromaštva, borbi protiv nejednakosti i promicanju socijalne kohezije.

·U skladu s europskim zelenim planom 4 i politikama EU-a u području okoliša, u Sporazumu se prepoznaje potreba za hitnim djelovanjem na različitim razinama kako bi se osigurala održivost planeta i suzbila ozbiljna prijetnja koju predstavljaju klimatske promjene, propadanje okoliša i neodrživo iskorištavanje prirodnih resursa. Partneri nastoje ojačati globalni odgovor na klimatske promjene, izgraditi otpornost i imati važnu ulogu u provedbi Pariškog sporazuma, koji će služiti kao sveobuhvatni okvir za partnerstvo.

·U skladu s novim paktom o migracijama i azilu 5 te migracijskom politikom EU-a u Sporazumu se primjenjuje sveobuhvatan i uravnotežen dosljedan pristup različitim međusobno povezanim dimenzijama zakonitih i nezakonitih migracija kako bi se poticalo dobro upravljanje migracijama i mobilnošću.

Prijedlog je u potpunosti usklađen i s drugim relevantnim politikama Unije povezanima s utvrđenim prioritetima kao što su energija, obrazovanje, rodna ravnopravnost, zapošljavanje, istraživanje i inovacije te trgovina.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Pravna osnova za sklapanje Sporazuma je članak 217. u vezi s člankom 218. stavkom 5. točkom (a) te člankom 218. stavkom 8. drugim podstavkom Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

U skladu s Ugovorima Komisija daje samo prijedlog za potpisivanje i privremenu primjenu sporazuma Unije 6 .

•Proporcionalnost

Ova inicijativa izravno je usmjerena na cilj Unije u vanjskom djelovanju i pridonosi političkom prioritetu „EU-a kao snažnijeg globalnog dionika”. Suradnja s drugima i odgovorno revidiranje vanjskih partnerstava radi ostvarenja vanjskih prioriteta EU-a u skladu je s ambicijama globalne strategije EU-a. Prijedlogom se jača suradnja s dotičnim regijama, omogućuje prilagođeniji pristup i podupire EU-ov pristup „jedna Afrika”. Predloženim se Sporazumom olakšava i interakcija među različitim razinama upravljanja.

•Odabir instrumenta

Ovaj je prijedlog u skladu s člankom 218. stavkom 5. UFEU-a, kojim se predviđa da Vijeće donosi odluke o međunarodnim sporazumima. Ne postoji drugi pravni instrument koji bi se mogao upotrijebiti u svrhu postizanja cilja iz ovog prijedloga.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

·    Ex post evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

EU-u i njegovim partnerima bilo je važno da se uzmu u obzir iskustva iz njihove dugotrajne suradnje. U okviru pripreme politike za novi sporazum o partnerstvu s afričkim, karipskim i pacifičkim zemljama proveden je niz posebnih evaluacija i savjetovanja prije i tijekom pregovora kako bi se prikupila mišljenja javnosti, dionika i partnera i donijeli zaključci o suradnji EU-AKP-a proteklih desetljeća. Oni se mogu razvrstati u dvije kategorije:

·evaluaciju Sporazuma o partnerstvu iz Cotonoua, i

·javno savjetovanje.

Povezani zaključci i rezultati uzeti su u obzir te se odražavaju u predloženom Sporazumu.

•Procjena učinka

•Primjerenost i pojednostavnjenje propisa

Nije primjenjivo.

•Temeljna prava

Jedan je od ciljeva Sporazuma promicanje i poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda te demokracije, vladavine prava i dobrog upravljanja. To je važan aspekt s obzirom na promjenjivu međunarodnu scenu s novim silama koje ne dijele nužno te vrijednosti i načela. U skladu sa zajedničkim pristupom EU-a upotrebi političkih klauzula, u slučaju kršenja ključnih elemenata Sporazuma stranke održavaju strukturirana i sustavna savjetovanja. Ako stranke ne mogu doći do obostrano prihvatljivog rješenja, stranka koja je dostavila obavijest može poduzeti odgovarajuće mjere.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

5.DRUGI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

•Detaljno obrazloženje ishoda pregovora

Sporazumom se uspostavlja ambiciozno i ojačano političko partnerstvo između EU-a i članica OAKPD-a s ciljem postizanja uzajamno korisnih ishoda u zajedničkim interesima. Sporazum će biti u obliku sporazuma o pridruživanju i sklopit će se na razdoblje od dvadeset godina.

Iz strateške perspektive, sporazumom se proširuju područje primjene i opseg suradnje partnera, s općim ciljem izgradnje snažnijih društava. To novo partnerstvo političko je postignuće i prekretnica. Mijenja dinamiku i unapređuje odnose partnera kako bi se odgovorilo na goruće izazove s kojima se suočavaju pojedinačne regije. Sporazum je u skladu s regionalnim i globalnim kontekstom, ali i s najnovijim međunarodno dogovorenim propisima, standardima, napretkom i, što je najvažnije, s potrebama ljudi.

Time se stvara usklađen okvir s partnerskim zemljama na svim političkim razinama, bilo na nacionalnoj, (pod)regionalnoj razini ili na razini partnerstva s globalnom dimenzijom. U Sporazumu se zagovara djelotvoran multilateralizam i postavlja temelj za više političkog i koordiniranog djelovanja na svjetskoj razini, na kojoj bi učinak skupine mogao biti znatan.

Inovativna struktura „1 + 3”

Odnos EU-a i članica OAKPD-a produbljen je, ali i temeljito prilagođen svrsi, te je težište vraćeno na dotične tri regije. U skladu s time Sporazum se sada sastoji od:

1. Općeg dijela (temelja), koji je zajednički svim zemljama i sastoji se od:

Dijela I. – Opće odredbe – u kojem se navode opći ciljevi i načela

Dijela II. – Strateški prioriteti – koji je podijeljen na šest ključnih dijelova:

·Glavu I. – Ljudska prava, demokracija i upravljanje u društvima usmjerenima na ljude i temeljenima na pravima,

·Glavu II. – Mir i sigurnost,

·Glavu III. – Ljudski i društveni razvoj,

·Glavu IV. – Uključiv i održiv gospodarski rast i razvoj,

·Glavu V. – Okolišna održivost i klimatske promjene,

Glavu VI. – Migracije i mobilnost,

Dijela III. – Globalni savezi i međunarodna suradnja – u kojem se pobliže objašnjavaju nove političke ambicije na svjetskoj razini,

Dijela IV. – Načini suradnje i provedbe – u kojem se opisuju različita sredstva za postizanje ciljeva partnerstva,

Dijela V. – Institucionalni okvir – u kojem se objašnjavaju različiti konteksti i uključeni partneri,

Dijela VI. – Završne odredbe – u kojem se navode pojedinosti o primjeni Sporazuma,

Prilog I.: Postupci vraćanja i ponovnog prihvata,

Prilog II.: Operacije Europske investicijske banke,

Izjave EU-a o načinima suradnje i provedbe.

Sporazumom će se različito upravljati, bilo na razini partnerstva bilo na regionalnoj razini, ovisno o pitanjima i formatu. Konkretno, ovim općim dijelom Sporazuma, koji se primjenjuje na sve zemlje, upravljat će Vijeće ministara OAKPD-EU-a (za koje se očekuje da će se sastajati svake tri godine) uz potporu Odbora veleposlanika, mogućih sastanaka na vrhu OAKPD-EU-a (na temelju zajedničkog dogovora) i nove Zajedničke parlamentarne skupštine OAKPD-EU-a (koja će se sastajati svake godine i čiji su članovi ujedno članovi triju regionalnih zajedničkih parlamentarnih skupština), 

2. Triju regionalnih protokola između zemalja svake regije i EU-a. Svaki je protokol prilagođen potrebama i dinamici dotične regije te je stoga prikladan za kao odgovor za posebne izazove s kojima se regije suočavaju. U skladu s tom logikom svaka regija imat će vlastiti institucionalni ustroj za upravljanje protokolom koji se na nju odnosi. To uključuje sastanke Vijeća ministara, čiju učestalost dogovaraju stranke, Odbor veleposlanika, mogućnost za sastanke na razini šefova država/vlade te Zajedničku parlamentarnu skupštinu:

A.Regionalni protokol za Afriku

S prilagođenim prioritetima, koji su posebno oblikovani u skladu s potrebama te regije:

·uključiv i održiv gospodarski rast i razvoj,

·ljudski i društveni razvoj,

·okoliš, upravljanje prirodnim resursima i klimatske promjene,

·mir i sigurnost,

·ljudska prava, demokracija i upravljanje,

·migracije i mobilnost,

te posebno upravljanje:

Vijeće ministara Afrika – EU, Zajednički odbor Afrika – EU, Parlamentarna skupština Afrika – EU.

Tako će se poticati zajednički pristup Africi. Protokol će služiti kao pravna osnova (sporazum o pridruživanju sličan, sličan sporazumima sklopljenima između EU-a i sjevernoafričkih zemalja), a političke smjernice temeljit će se na ishodu sastanaka na vrhu Afričke unije i Europske unije.

B.Regionalni protokol za Karibe

S prilagođenim prioritetima, koji su posebno oblikovani u skladu s potrebama te regije:

·uključiv i održiv gospodarski rast i razvoj,

·okolišna održivost, klimatske promjene i održivo upravljanje prirodnim resursima,

·ljudska prava, upravljanje, mir i sigurnost,

·ljudski razvoj i socijalna kohezija,

te posebno upravljanje:

Vijeće ministara EU – Karibi, Zajednički odbor Karibi – EU, Parlamentarna skupština Karibi – EU.

C.Regionalni protokol za Pacifik

S prilagođenim prioritetima, koji su posebno oblikovani u skladu s potrebama te regije:

·okolišna održivost i klimatske promjene,

·uključiv i održiv gospodarski razvoj,

·oceani, mora i ribarstvo,

·sigurnost, ljudska prava, demokracija i upravljanje,

·ljudski i društveni razvoj,

te posebno upravljanje:

Vijeće ministara Pacifik – EU, Zajednički odbor Pacifik – EU, Parlamentarna skupština Pacifik – EU.

Partnerstvo usmjereno na ljude

Sporazum je u raznim područjima širi nego prethodni i pruža priliku za preuzimanje važne uloge u mnogim područjima.

Partneri će doprinositi postizanju ciljeva održivog razvoja i borbi protiv klimatskih promjena, a opći okvir za partnerstvo čine Program održivog razvoja do 2030. i Pariški sporazum.

Sporazumom se nastoje stvoriti nove gospodarske mogućnosti za sve. Posebna pozornost posvećuje se održivom, uključivom rastu i stvaranju radnih mjesta. Konkretno, poticanje ulaganja i razvoj privatnog sektora bit će ključni za ubrzavanje održivog razvoja, čemu će znatno doprinijeti znanost, tehnologija, istraživanja, inovacije i digitalna tranzicija. Poboljšat će se i suradnja u gospodarskim i trgovinskim pitanjima, čime će se olakšati bilateralni trgovinski i investicijski tokovi, smanjiti tehničke prepreke trgovini, poboljšati javna nabava i štititi intelektualno vlasništvo. Svi postojeći trgovinski sporazumi, kao što su sporazumi o gospodarskom partnerstvu, ostat će na snazi. Suradnja među partnerima doprinijet će poštovanju visokih okolišnih, socijalnih i radnih standarda.

To je povezano s još većim naglaskom na klimatskim promjenama i održivosti okoliša u brojnim područjima. Prepoznajući hitnost djelovanja i ozbiljnu prijetnju koju klimatske promjene i prirodna degradacija predstavljaju za postizanje održivog razvoja, partneri su dogovorili široke obveze očuvanja i zaštite planeta, njegovih ekosustava i oceana. U skladu s ciljevima Pariškog sporazuma pojačat će se odgovor na klimatske promjene. Zajedno će se nastojati riješiti pitanja prilagodbe na klimatske promjene, njihova ublažavanja i boljeg suočavanja s prirodnim katastrofama. To je dio globalnog pristupa koji je prihvatljiv za okoliš i kojim se promiče održivi razvoj plavoga gospodarstva i podupire prijelaz na zelenija gospodarstva (s niskim razinama emisija/učinkovitim iskorištavanjem resursa).

Suradnja između EU-a i članica OAKPD-a temelji se i na zajedničkom skupu vrijednosti i univerzalnim načelima. Poštovanje ljudskih prava, demokratskih načela i načela iz Povelje Ujedinjenih naroda predstavlja temelj suradnje u okviru Sporazuma. Ta se pitanja smatraju ključnima za osiguravanje uspjeha u ostalim uzajamnim prioritetima, npr. obvezama u pogledu vladavine prava i dobrog upravljanja, koje su Sporazumom ojačane. To vrijedi i za mir i sigurnost, područje u kojem će se odgovoriti na nove ili rastuće prijetnje, kao što su piratstvo i trgovina ljudima, drogom, oružjem i drugom nezakonitom robom te kiberkriminalitet i prijetnje kibersigurnosti, koji su važni elementi obuhvaćeni integriranim pristupom sukobima, krizama i njihovim temeljnim uzrocima.

Sporazumom se potiče pojačana suradnja, i sektorska i politička, među ostalim u pitanjima vanjske politike od zajedničkog interesa. Ta pitanja uključuju očuvanje mira, terorizam, osjetljive situacije, smrtnu kaznu, s potpuno novim odredbama, ali i izvršavanje zakonodavstva te migracije i mobilnost. Kad je riječ o migracijama i mobilnosti, novim obvezama koje odražavaju sveobuhvatan i uravnotežen pristup na dosljedan se način pristupa različitim međusobno povezanim dimenzijama zakonitih i nezakonitih migracija. Kako bi se potaknulo dobro upravljanje migracijama i mobilnosti, Sporazumom se promiče pojačana suradnja među partnerima, relevantnim agencijama i institucijama te se poboljšavaju vraćanje i ponovni prihvat, uz veliku predvidljivost i provedivost. Bolje će se odgovarati na zajedničke izazove, uključujući temeljne uzroke nezakonitih migracija, trgovine migrantima i krijumčarenja migranata.

Ljudski i društveni razvoj u partnerstvu se snažno potiče u svrhu borbe protiv siromaštva i nejednakosti, pri čemu nitko ne smije biti zapostavljen. Kako je preporučeno u pregovaračkim smjernicama, u okviru Sporazuma preuzete su veće obveze u pogledu poboljšanja rodne ravnopravnosti, socijalnih usluga, kao što su obrazovanje i zdravstvo, te socijalne uključivosti. Partneri će surađivati kako bi bolje odgovorili na različite izazove s kojima se suočavaju, kao što su sigurnost opskrbe hranom, brzi rast stanovništva i globalne zdravstvene krize.

Partnerski dijalog već je godinama u središtu odnosa EU-a i OAKPD-a, a novim će se Sporazumom dodatno ojačati ta važna dimenzija. Partnerski dijalog odnosi se na sva pitanja obuhvaćena Sporazumom, ali i na šire teme od zajedničkog interesa.

Osim toga, tekstom dogovorenim u pregovorima potiče se suradnja više dionika i prepoznaje važnost mladih i raznih partnera, uključujući lokalne vlasti, organizacije civilnog društva i privatni sektor za oblikovanje bolje budućnosti. Ključna će biti aktivna uključenost u partnerski dijalog i procese suradnje, ali i suradnja u cilju djelotvorne provedbe Sporazuma.

Svi navedeni elementi međusobno su povezani i bit će ključni za unapređenje naših odnosa. To znači da regionalni protokoli, njihovo tumačenje i provedba moraju u svakom trenutku biti u skladu s odredbama i načelima sadržanima u Općem dijelu Sporazuma.

2021/0145 (NLE)

Prijedlog

ODLUKE VIJEĆA

o potpisivanju, u ime Europske unije, i privremenoj primjeni Sporazuma o partnerstvu između Europske unije, s jedne strane, i članica Organizacije afričkih, karipskih i pacifičkih država (OAKPD), s druge strane

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 217. u vezi s člankom 218. stavkom 5. i člankom 218. stavkom 8. drugim podstavkom,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)Vijeće je 21. lipnja 2018. ovlastilo Komisiju i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku za otvaranje pregovora i pregovaranje, u ime Unije, o odredbama u nadležnosti Unije Sporazuma o partnerstvu između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i zemalja Skupine afričkih, karipskih i pacifičkih država, s druge strane.

(2)Pregovori o Sporazumu o partnerstvu između Europske unije, s jedne strane, i članica Organizacije afričkih, karipskih i pacifičkih država, s druge strane („Sporazum”) uspješno su zaključeni 15. travnja 2021., uz iznimku definicije stranaka Sporazuma.

(3)Sporazum odražava duge bliske odnose i sve jače veze između Europske unije i članica Organizacije afričkih, karipskih i pacifičkih država, kao i njihovu želju za dodatnim jačanjem i širenjem tih odnosa na ambiciozan i inovativan način. Sporazumom se redefinira odnos EU-a i članica Organizacije afričkih, karipskih i pacifičkih država, uključujući prioritete i metode rada u različitim područjima politike na koja se Sporazum proširuje.

(4)Stoga bi Sporazum trebalo potpisati u ime Europske unije u skladu s člankom 98. Sporazuma, podložno njegovu kasnijem sklapanju.

(5)Sporazum iz Cotonoua nastavit će se primjenjivati u prijelaznom razdoblju najkasnije do 30. studenoga 2021. Ako Sporazum ne stupi na snagu 1. prosinca 2021., suradnja između Unije i članica Organizacije afričkih, karipskih i pacifičkih država smanjit će se na razinu koja nije ni poželjna ni u interesu Unije, i koja će uzrokovati poremećaje u odnosima između Unije i članica Organizacije afričkih, karipskih i pacifičkih država. Kako bi se ti poremećaji ograničili, Sporazum bi se trebao primjenjivati privremeno,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Potpisivanje Sporazuma o partnerstvu između Europske unije, s jedne strane, i članica Organizacije afričkih, karipskih i pacifičkih država, s druge strane, odobrava se u ime Unije podložno sklapanju navedenog sporazuma.

Tekst Sporazuma koji treba potpisati priložen je ovoj Odluci.

Članak 2.

Izjava EU-a o načinima suradnje i provedbe priložena ovoj Odluci odobrava se u ime Unije.

Članak 3.

Glavno tajništvo Vijeća izdaje za osobu ili osobe koje odredi pregovarač Sporazuma punomoć za potpisivanje Sporazuma, podložno njegovu sklapanju.

Članak 4.

Do njegova stupanja na snagu Sporazum se primjenjuje privremeno, u skladu s člankom 98. stavkom 4. Sporazuma od datuma koji je njime predviđen.

Članak 5.

Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana donošenja.

Sastavljeno u Bruxellesu,

(1)    Pregovaračke smjernice temelje se na prethodnoj evaluaciji, procjeni učinka, komunikaciji i preporuci, sa sljedećim posebnim upućivanjima:

(2)     Globalna strategija Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku

(3)     Europski konsenzus o razvoju  

(4)     Europski zeleni plan  

(5)     Novi pakt o migracijama i azilu  

(6)    U skladu s Uredbom 2015/2264 o postupnom ukidanju odstupanja za irski jezik, međunarodni sporazumi prevode se na irski tek od 1. siječnja 2022.