L_202400868HR.000101.fmx.xml

UREDBA (EU) 2024/868 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 13. ožujka 2024.

o izmjeni Odluke Vijeća 2009/917/PUP u pogledu njezina usklađivanja s pravilima Unije o zaštiti osobnih podataka

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 16. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (1),

budući da:

(1)

Direktivom (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća (2) utvrđena su usklađena pravila za zaštitu i slobodno kretanje osobnih podataka koji se obrađuju u svrhu sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija, uključujući zaštitu od prijetnji javnoj sigurnosti i njihovo sprečavanje. Tom se direktivom od Komisije zahtijeva da preispita druge relevantne akte koje je donijela Unija kako bi se procijenila potreba za njihovim usklađivanjem s tom direktivom i kako bi se, prema potrebi, dali potrebni prijedlozi za izmjenu tih akata s ciljem osiguravanja dosljednog pristupa zaštiti osobnih podataka unutar područja primjene te direktive.

(2)

Odlukom Vijeća 2009/917/PUP (3) uspostavlja se Carinski informacijski sustav (CIS), čija je svrha potpora sprečavanju, istragama i kaznenom progonu teških kršenja nacionalnih zakona bržim stavljanjem informacija na raspolaganje i time povećati djelotvornost carinskih uprava država članica. CIS se sastoji od središnje baze podataka u kojoj se pohranjuju osobni podaci, kao što su prezimena i imena, adrese, brojevi identifikacijskih isprava, povezani s robom, prijevoznim sredstvima, poduzećima ili osobama te zadržani, oduzeti ili zaplijenjeni predmeti i gotovina. Središnjom bazom podataka upravlja Komisija, koja nema pristup osobnim podacima pohranjenima u bazi. Tijela koja su odredile države članice imaju pravo pristupa središnjoj bazi podataka te mogu unositi i pregledavati informacije koje pohranjene u bazi. Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) i Agencija Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust), svaka u okviru svojih ovlasti i radi ispunjavanja svojih zadaća, imaju pravo pristupa podacima koje su u središnju bazu podataka unijela tijela koja su odredile države članice i na pretraživanje tih podataka.

(3)

Kako bi se osigurao dosljedan pristup zaštiti osobnih podataka u Uniji, Odluku 2009/917/PUP trebalo bi izmijeniti radi usklađivanja s Direktivom (EU) 2016/680. Osobito, pravila o zaštiti osobnih podataka utvrđena u toj odluci trebala bi poštovati načelo ograničavanja svrhe, biti ograničena na određene kategorije ispitanika i kategorije osobnih podataka, poštovati zahtjeve u pogledu sigurnosti podataka, uključivati dodatnu zaštitu posebnih kategorija osobnih podataka i poštovati uvjete za naknadnu obradu. Nadalje, trebalo bi predvidjeti koordinirani nadzor funkcioniranja CIS-a koji bi provodili Europski nadzornik za zaštitu podataka i nacionalna nadzorna tijela u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (4).

(4)

Kako bi se osigurao jasan i dosljedan pristup odgovarajućoj zaštiti osobnih podataka, pojam „teška kršenja” koji se koristi u Odluci 2009/917/PUP trebalo bi zamijeniti pojmom „kaznena djela” kako je navedeno u Direktivi (EU) 2016/680, imajući na umu da činjenica da je određeno postupanje zabranjeno kaznenim pravom države članice sama po sebi podrazumijeva određeni stupanj ozbiljnosti kršenja. Nadalje, svrha CIS-a trebala bi ostati ograničena na potporu sprečavanju, istrazi, otkrivanju ili progonu kaznenih djela prema nacionalnim zakonima kako je definirano u Odluci 2009/917/PUP, to jest nacionalnim zakonima u odnosu na koje su nadležne carinske uprave država članica i koji su stoga posebno relevantni u kontekstu carine. Stoga, iako je kvalifikacija kaznenog djela nužan uvjet, Odlukom 2009/917/PUP nisu obuhvaćena sva kaznena djela prema nacionalnim zakonima. Na primjer, kaznena djela nezakonite trgovine drogom, nezakonite trgovine oružjem i pranja novca obuhvaćena su Odlukom 2009/917/PUP. Nadalje, zamjenu pojma „teška kršenja” pojmom „kaznena djela” ne bi trebalo tumačiti na način da utječe na posebne zahtjeve utvrđene u Odluci 2009/917/PUP u pogledu sastavljanja i slanja popisa kaznenih djela na razini svake države članice prema njihovim nacionalnim zakonima koja ispunjavaju određene uvjete za potrebe identifikacijske baze podataka carinskih dosjea.

(5)

Pri obradi osobnih podataka na temelju Odluke 2009/917/PUP, ne dovodeći u pitanje posebna pravila sadržana u toj odluci, države članice podliježu vlastitim nacionalnim odredbama donesenima na temelju Direktive (EU) 2016/680, Komisija podliježe pravilima utvrđenima u Uredbi (EU) 2018/1725, Europol podliježe pravilima utvrđenima u Uredbi (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća (5), a Eurojust podliježe pravilima utvrđenima u Uredbi (EU) 2018/1727 Europskog parlamenta i Vijeća (6). Tim se aktima, među ostalim, uređuju obveze i odgovornosti voditelja obrade, zajedničkih voditelja obrade, izvršitelja obrade te njihovi međusobni odnosi u pogledu zaštite osobnih podataka. Nacionalna nadzorna tijela odgovorna za praćenje i osiguravanje primjene Direktive (EU) 2016/680 u svakoj državi članici trebala bi biti nadležna za praćenje i osiguravanje da nadležna tijela svake države članice primjenjuju odredbe koje se odnose na zaštitu osobnih podataka utvrđene u Odluci 2009/917/PUP. Europski nadzornik za zaštitu podataka trebao bi biti odgovoran za praćenje i osiguravanje da Komisija, Europol i Eurojust primjenjuju odredbe koje se odnose na zaštitu osobnih podataka utvrđene u Odluci 2009/917/PUP.

(6)

Kako bi se osiguralo optimalno čuvanje podataka u CIS-u uz istodobno smanjenje administrativnog opterećenja za nadležna tijela te u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 515/97 (7), postupak kojim se uređuje zadržavanje osobnih podataka u CIS-u trebalo bi pojednostavniti uklanjanjem obveze godišnjeg preispitivanja potrebe zadržavanja osobnih podataka te određivanjem maksimalnog razdoblja čuvanja od pet godina koje se može produljiti za dodatno razdoblje od dvije godine pod uvjetom da je takvo produljenje opravdano. To razdoblje čuvanja potrebno je i razmjerno s obzirom na uobičajeno trajanje kaznenih postupaka i potrebu za podacima za provedbu zajedničkih carinskih operacija i istraga.

(7)

Obrada osobnih podataka na temelju Odluke 2009/917/PUP obuhvaća obradu, razmjenu i naknadnu upotrebu relevantnih informacija u svrhe utvrđene u članku 87. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Radi dosljednosti i djelotvorne zaštite osobnih podataka, obrada osobnih podataka na temelju Odluke 2009/917/PUP trebala bi biti u skladu s pravom Unije i nacionalnim pravom o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka koju provode nadležna tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija, uključujući zaštitu od prijetnji javnoj sigurnosti i njihovo sprečavanje.

(8)	U skladu s člankom 6.a Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji (UEU) i UFEU-u, za Irsku je Odluka 2009/917/PUP obvezujuća te ona stoga sudjeluje u donošenju ove Uredbe.

(9)	U skladu s člancima 1., 2. i 2.a Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog UEU-u i TFEU-u, za Dansku je Odluka 2009/917/PUP obvezujuća te ona stoga sudjeluje u donošenju ove Uredbe.

(10)	Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1725 te je on dao mišljenje 4. srpnja 2023.

(11)	Odluku 2009/917/PUP trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Odluka 2009/917/PUP mijenja se kako slijedi:

u članku 1. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. U skladu s ovom Odlukom svrha je Carinskog informacijskog sustava pomoći nadležnim tijelima država članica u sprečavanju, istrazi, otkrivanju ili progonu kaznenih djela prema nacionalnim zakonima bržim stavljanjem informacija na raspolaganje, čime se povećava djelotvornost postupaka suradnje i kontrole carinskih uprava država članica.”

;

članak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)

točka 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.	‚osobni podaci’ znači osobni podaci kako su definirani u članku 3. točki 1. Direktive (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća (*1);

(*1) Direktiva (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP (SL L 119, 4.5.2016., str. 89.).”;"

(b)

dodaje se sljedeća točka:

„6.	‚nacionalno nadzorno tijelo’ znači nadzorno tijelo kako je definirano u članku 3. točki 15. Direktive (EU) 2016/680”;

u članku 3. stavku 1., uvodni dio zamjenjuje se sljedećim:

„Carinski informacijski sustav sastoji se od središnje baze podataka kojoj se može pristupiti putem terminalâ u svakoj državi članici. Sadržava isključivo podatke potrebne za postizanje njegove svrhe kako je navedeno u članku 1. stavku 2., uključujući osobne podatke, u sljedećim kategorijama:”;

članak 4. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Države članice određuju stavke koje za svaku od kategorija iz članka 3. stavka 1. treba unijeti u Carinski informacijski sustav u mjeri u kojoj je to potrebno za ostvarenje svrhe tog sustava. U vezi s kategorijom iz članka 3. stavka 1. točke (e) ni u kojem se slučaju ne unosi nijedan osobni podatak.”

;

(b)	stavak 5. zamjenjuje se sljedećim: „5. Posebne kategorije osobnih podataka iz članka 10. Direktive (EU) 2016/680 ni u kojem se slučaju ne unose u Carinski informacijski sustav.” ;

u članku 5. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Za potrebe radnji iz stavka 1. osobni podaci iz bilo koje kategorije iz članka 3. stavka 1. mogu se unijeti u Carinski informacijski sustav samo ako postoje opravdani razlozi, posebno na temelju prethodnih nezakonitih aktivnosti, koji upućuju na to da je dotična osoba počinila, upravo čini ili će počiniti kazneno djela prema nacionalnim zakonima.”

;

članak 7. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Izravan pristup podacima unesenima u Carinski informacijski sustav imaju isključivo nacionalna tijela koja pojedinačno određuje svaka država članica. Ta su nacionalna tijela carinska tijela, ali mogu uključivati i druga tijela koja su u skladu sa zakonima, propisima i procedurama u predmetnoj državi članici nadležna za postupanje radi ostvarenja svrhe navedene u članku 1. stavku 2.”

;

(b)	stavak 3. briše se.

članak 8. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1. Nacionalna tijela koja određuje svaka država članica u skladu s člankom 7., Europol i Eurojust smiju obrađivati osobne podatke dobivene iz Carinskog informacijskog sustava radi ostvarenja svrhe navedene u članku 1. stavku 2., u skladu s pravom Unije ili nacionalnim pravom koje se primjenjuje na zaštitu osobnih podataka uz prethodno odobrenje određenih nacionalnih tijela države članice koja su unijela osobne podatke u taj sustav i pod uvjetom da su ispunjeni svi uvjeti koje su ta tijela postavila.

Nacionalna tijela koja određuje svaka država članica, Europol i Eurojust smiju obrađivati neosobne podatke dobivene iz Carinskog informacijskog sustava radi ostvarenja svrhe navedene u članku 1. stavku 2. ili u druge svrhe, uključujući administrativne, u skladu s uvjetima koje su postavila određena nacionalna tijela država članica koja su unijela neosobne podatke u taj sustav.

2. Ne dovodeći u pitanje stavke 1. i 4. ovog članka te članke 11. i 12., podatke dobivene iz Carinskog informacijskog sustava upotrebljavaju samo nacionalna tijela u svakoj državi članici koje određuje predmetna država članica i koja su u skladu sa zakonima, propisima i postupcima te države članice nadležna za djelovanje radi ostvarenja svrhe navedene u članku 1. stavku 2.”

;

(b)

stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Osobni podaci dobiveni iz Carinskog informacijskog sustava smiju se, uz prethodno odobrenje određenih nacionalnih tijela države članice koja su unijela te podatke u taj sustav i pod uvjetom da su ispunjeni svi uvjeti koje su ta tijela postavila:

(a)	u skladu s pravom Unije ili nacionalnim pravom koje se primjenjuje na zaštitu osobnih podataka prenositi nacionalnim tijelima koja nisu određena na temelju stavka 2. koja ih smiju dalje obrađivati; ili

(b)

u skladu s pravom Unije ili nacionalnim pravom koje se primjenjuje na zaštitu osobnih podataka prenositi nadležnim tijelima trećih zemalja i međunarodnim ili regionalnim organizacijama koji ih smiju dalje obrađivati.

Neosobni podaci dobiveni iz Carinskog informacijskog sustava mogu se prenositi nacionalnim tijelima koja nisu određena na temelju stavka 2., trećim zemljama i međunarodnim ili regionalnim organizacijama koji ih smiju dalje obrađivati u skladu s uvjetima koje su postavila određena nacionalna tijela države članice koja su unijela neosobne podatke u taj sustav.”

;

u članku 13. stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Podložno ovoj Odluci, ako u bilo kojoj državi članici sud ili drugo nadležno tijelo u toj državi članici donese konačnu odluku o izmjeni, dopuni, ispravku ili brisanju podataka u Carinskom informacijskom sustavu, države članice uzajamno se obvezuju izvršiti takvu odluku. U slučaju neusklađenosti takvih odluka sudova ili drugih nadležnih tijela u različitim državama članicama, uključujući nacionalna nadzorna tijela, u pogledu ispravka ili brisanja, država članica koja je unijela predmetne podatke briše ih iz tog sustava.”

;

članak 14. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 14.

Osobni podaci uneseni u Carinski informacijski sustav čuvaju se samo onoliko koliko je potrebno za ostvarenje svrhe navedene u članku 1. stavku 2. i ne smiju se čuvati dulje od pet godina. Međutim, iznimno, ti se podaci smiju dodatno čuvati još najviše dvije godine, ako i u mjeri u kojoj je to u pojedinačnom slučaju nužno potrebno za ostvarenje te svrhe.”

;

10.

Članak 15. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Identifikacijska baza podataka carinskih dokumenata za svrhu ima omogućiti nacionalnim tijelima koja su odgovorna za provedbu carinskih istraga i određena u skladu s člankom 7. da prilikom otvaranja spisa ili istrage o jednoj ili više osoba ili poduzeća, kao i za potrebe Europola i Eurojusta, identificiraju nadležna tijela drugih država članica koja istražuju ili su istraživala te osobe ili poduzeća kako bi, na temelju informacija o postojanju istražnih spisa, ostvarila svrhu iz članka 1. stavka 2.”

;

(b)

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Za potrebe identifikacijske baze podataka carinskih dokumenata, svaka država članica šalje drugim državama članicama, Europolu, Eurojustu i odboru iz članka 27. popis kaznenih djela prema svojim nacionalnim zakonima.

Taj popis uključuje samo kaznena djela koja su kažnjiva:

(a)	kaznom oduzimanja slobode ili nalogom za zadržavanje od najmanje 12 mjeseci; ili

(b)	novčanom kaznom u iznosu od najmanje 15 000 EUR.”

;

11.

članak 20. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 20.

Osim ako je drukčije predviđeno ovom Odlukom:

(a)	na obradu osobnih podataka na temelju ove Odluke koju provode nacionalna tijela koja svaka država članica određuje u skladu s člankom 7. ove Odluke primjenjuju se nacionalne odredbe donesene na temelju Direktive (EU) 2016/680;

(b)	na obradu osobnih podataka na temelju ove Odluke koju provodi Komisija primjenjuje se Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (*2);

(c)	na obradu osobnih podataka na temelju ove Odluke koju provodi Europol primjenjuje se Uredba (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća (*3); i

(d)	na obradu osobnih podataka na temelju ove Odluke koju provodi Eurojust primjenjuje se Uredba (EU) 2018/1727 Europskog parlamenta i Vijeća (*4)

(*2) Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.)."

(*3) Uredba (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) te zamjeni i stavljanju izvan snage odluka Vijeća 2009/371/PUP, 2009/934/PUP, 2009/935/PUP, 2009/936/PUP i 2009/968/PUP (SL L 135, 24.5.2016., str. 53.)."

(*4) Uredba (EU) 2018/1727 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o Agenciji Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust) te zamjeni i stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2002/187/PUP (SL L 295, 21.11.2018., str. 138.).”;"

;

12.	članci 22., 23., 24. i 25. brišu se;

13.

članak 26. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 26.

1. Europski nadzornik za zaštitu podataka odgovoran je za praćenje obrade osobnih podataka na temelju ove Odluke koju provodi Komisija te za osiguravanje da se ona provodi u skladu s ovom Odlukom. Zadaće i ovlasti iz članaka 57. i 58. Uredbe (EU) 2018/1725 primjenjuju se na odgovarajući način.

2. Europski nadzornik za zaštitu podataka najmanje svakih pet godina provodi reviziju obrade osobnih podataka koju Komisija provodi na temelju ove Odluke i u skladu s međunarodnim revizijskim standardima. Izvješće o toj reviziji šalje se Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i nacionalnim nadzornim tijelima.

3. Europski nadzornik za zaštitu podataka i nacionalna nadzorna tijela, u okviru svojih nadležnosti, aktivno surađuju u okviru svojih odgovornosti kako bi osigurali koordinirani nadzor funkcioniranja Carinskog informacijskog sustava u skladu s člankom 62. Uredbe (EU) 2018/1725.”

;

14.

u članku 27. stavku 2. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)	provedbu i ispravnu primjenu ove Odluke, ne dovodeći u pitanje ovlasti nacionalnih nadzornih tijela i Europskog nadzornika za zaštitu podataka;”;

15.

članak 28. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 2. dodaju se sljedeće točke:

„(i)	osigurati da je moguće ponovno uspostaviti instalirane sustave u slučaju prekida;

(j)	osigurati ispravno funkcioniranje Sustava, da se greške u Sustavu prijavljuju i da pohranjeni osobni podaci ne mogu ugroziti zbog nefunkcioniranja Sustava.”;

(b)

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Odbor iz članka 27. prati upite Carinskog informacijskog sustava kako bi provjerio jesu li pretraživanja bila dopuštena i jesu li ih izvršili ovlašteni korisnici. Provjerava se najmanje 1 % svih provedenih pretraživanja. U Sustavu se vodi evidencija takvih pretraživanja i provjera, a navedeni Odbor, nacionalna nadzorna tijela i Europski nadzornik za zaštitu podataka upotrebljavaju je samo u gore navedenu svrhu. Evidencija se briše nakon šest mjeseci.”

;

16.

članak 29. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 29.

Nadležna carinska uprava iz članka 10. stavka 1. odgovorna je za sigurnosne mjere utvrđene u članku 28., u odnosu na terminale koji se nalaze na državnom području dotične države članice, preispitivanje utvrđeno u člancima 14. i 19., te općenito za pravilnu provedbu ove Odluke u mjeri u kojoj je to potrebno u skladu sa zakonima, propisima i procedurama te države članice.”

;

17.	u članku 30. briše se stavak 1.

Članak 2.

Do 9. listopada 2025., ne dovodeći u pitanje primjenu ove Uredbe, države članice koje su unijele osobne podatke u Carinski informacijski sustav prije 8. travnja 2024. moraju pregledati i, prema potrebi, ažurirati ili izbrisati te podatke kako bi se osiguralo da je njihova obrada usklađena s Odlukom 2009/917/PUP kako je izmijenjena ovom Uredbom.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u Strasbourgu 13. ožujka 2024.

Za Europski parlament

Predsjednica

R. METSOLA

Za Vijeće

Predsjednica

H. LAHBIB

(1) Stajalište Europskog parlamenta od 6. veljače 2024. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 26. veljače 2024.

(2) Direktiva (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP (SL L 119, 4.5.2016., str. 89.).

(3) Odluka Vijeća 2009/917/PUP od 30. studenoga 2009. o korištenju informacijske tehnologije u carinske svrhe (SL L 323, 10.12.2009., str. 20.).

(4) Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).

(5) Uredba (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) te zamjeni i stavljanju izvan snage odluka Vijeća 2009/371/PUP, 2009/934/PUP, 2009/935/PUP, 2009/936/PUP i 2009/968/PUP (SL L 135, 24.5.2016., str. 53.).

(6) Uredba (EU) 2018/1727 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o Agenciji Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust) te zamjeni i stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2002/187/PUP (SL L 295, 21.11.2018., str. 138.).

(7) Uredba Vijeća (EZ) br. 515/97 od 13. ožujka 1997. o uzajamnoj pomoći upravnih tijela država članica i o suradnji potonjih s Komisijom radi osiguravanja pravilne primjene propisa o carinskim i poljoprivrednim pitanjima (SL L 82, 22.3.1997., str. 1.).