9_HR_annexe_proposition_cp_part1

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 3.9.2025.

COM(2025) 356 final

PRILOG

Prijedlogu odluke Vijeća

o potpisivanju, u ime Europske unije, i privremenoj primjeni Sporazuma o partnerstvu između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Zajedničkog južnog tržišta, Argentinske Republike, Savezne Republike Brazila, Republike Paragvaja i Istočne Republike Urugvaja, s druge strane

PRILOG 21.-A

ZAKONI I DRUGI PROPISI STRANAKA
O OZNAKAMA ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA

ODJELJAK 1.

Zakoni i drugi propisi Europske unije

– Uredba (EU) 2024/1143 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. travnja 2024. o oznakama zemljopisnog podrijetla za vino, jaka alkoholna pića i poljoprivredne proizvode, te zajamčeno tradicionalnim specijalitetima i neobveznim izrazima kvalitete za poljoprivredne proizvode, izmjeni uredaba (EU) br. 1308/2013, (EU) 2019/787 i (EU) 2019/1753 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1151/2012 i njezina provedbena pravila,

– Uredba (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 i njezina provedbena pravila,

– Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/33 оd 17. listopada 2018. o dopuni Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zahtjeva za zaštitu oznaka izvornosti, oznaka zemljopisnog podrijetla i tradicionalnih izraza u sektoru vina, postupka podnošenja prigovora, ograničenja upotrebe, izmjena specifikacija proizvoda, poništenja zaštite te označivanja i prezentiranja,

– Uredba (EU) 2019/787 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o definiranju, opisivanju, prezentiranju i označivanju jakih alkoholnih pića, upotrebi naziva jakih alkoholnih pića u prezentiranju i označivanju drugih prehrambenih proizvoda, zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla za jaka alkoholna pića, upotrebi etilnog alkohola i destilata poljoprivrednog podrijetla u alkoholnim pićima te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 110/2008.

ODJELJAK 2.

Zakoni i drugi propisi Argentine

– Ley 25.163 – Vinos y bebidas espirituosas de origen vínico,

– Decreto Reglamentario Nº 57/2004,

– Resolución C 11/04 (INV) – Procedimientos: Inscripciones, Registros, Certificados, Infracciones,

– Resolución C 35/02 – Publicación edictos, conforme ley en vigencia (INV),

– Resolución C 8/03 – Registro, protección y derecho al uso de una DOC (INV),

– Resolución C 19/2012 – Condiciones para la elaboración de vinos con IG (INV),

– Resolución 57/2024 – Unificación listado de variedades,

– Ley 25.380 – Indicación Geográfica y Denominación de Origen de productos agrícolas y alimentarios,

– Ley 25.966 – Modificatoria de la Ley Nº 25.380,

– Resolución 546/2011 – Aprobación de signos distintivos,

– Decreto reglamentario 556/2009 – Reglamenta la Ley 25.380 y su modificatoria,

– Resolución 13/2021 – Registro de Indicaciones Geográficas y Denominaciones de Origen de productos agrícolas y alimentarios.

ODJELJAK 3.

Zakoni i drugi propisi Brazila

– Portaria INPI/PR nº 04, de 12 de janeiro de 2022,

– Decreto nº 4.062, 21 de dezembro de 2001,

– Portaria INPI/PR nº 06/2022,

– Lei da Propriedade Industrial N° 9279/1996.

ODJELJAK 4.

Zakoni i drugi propisi Paragvaja

– Ley Nº 4.923 – De indicaciones geográficas y denominaciones de origen y su Decreto Reglamentario N° 1286/2019.

ODJELJAK 5.

Zakoni i drugi propisi Urugvaja

– Ley Nº 17.011 – Ley de marcas,

– Decreto Reglamentario Nº 34/999 – Reglamentación de la ley de marcas.

________________

PRILOG 21.-B

OZNAKE ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA IZ ČLANKA 21.33.

ODJELJAK 1.

Oznake zemljopisnog podrijetla Europske unije iz članka 21.33.

Država članica Europske unije	Naziv oznake	Razred proizvoda
Belgija	Beurre d'Ardenne	Maslac i ostali mliječni proizvodi, osim sireva
Belgija	Fromage de Herve	Sirevi
Belgija	Gentse azalea	Cvijeće i ukrasno bilje
Belgija	Jambon d'Ardenne	Meso, riba i njihovi pripravci
Belgija	Pâté gaumais	Meso, riba i njihovi pripravci
Belgija	Plate de Florenville	Povrće, voće, orašasti plodovi i njihovi pripravci
Belgija	Vin mousseux de qualité de Wallonie	Vina
Belgija	Vin de pays des jardins de Wallonie	Vina
Belgija	Crémant de Wallonie	Vina
Belgija	Côtes de Sambre et Meuse	Vina
Belgija	Peket-Pekêt	Jaka alkoholna pića
Belgija	Pèket-Pèkèt de Wallonie	Jaka alkoholna pića
Belgija Njemačka Austrija	Korn	Jaka alkoholna pića
Belgija Njemačka Austrija	Kornbrand	Jaka alkoholna pića
Bugarska	Българско розово масло (Bulgarsko rozovo maslo)	Eterična ulja
Bugarska	Дунавска равнина (Dunavska ravnina)	Vina
Bugarska	Тракийска низина (Trakiĭska nizina)	Vina
Češka	České pivo	Pivo
Češka	Českobudějovické pivo 1	Pivo
Češka	Žatecký chmel	Uljano sjemenje i plodovi
Danska	Danablu	Sirevi
Njemačka	Allgäuer Bergkäse	Sirevi
Njemačka	Allgäuer Emmentaler	Sirevi
Njemačka	Bayerische Breze/Bayerische Brezn/Bayerische Brez’n/Bayerische Brezel	Tjestenina, slastičarski proizvodi i ostali pripravci od žitarica
Njemačka	Bayerisches Bier	Pivo
Njemačka	Bremer Bier	Pivo
Njemačka	Dresdner Christstollen / Dresdner Stollen / Dresdner Weihnachtsstollen	Tjestenina, slastičarski proizvodi i ostali pripravci od žitarica
Njemačka	Holsteiner Katenschinken / Holsteiner Schinken / Holsteiner Katenrauchschinken / Holsteiner Knochenschinken	Meso, riba i njihovi pripravci
Njemačka	Hopfen aus der Hallertau	Uljano sjemenje i plodovi
Njemačka	Münchener Bier 2	Pivo
Njemačka	Nürnberger Bratwürste; Nürnberger Rostbratwürste	Meso, riba i njihovi pripravci
Njemačka	Nürnberger Lebkuchen	Tjestenina, slastičarski proizvodi i ostali pripravci od žitarica
Njemačka	Schwäbische Maultaschen / Schwäbische Suppenmaultaschen	Tjestenina, slastičarski proizvodi i ostali pripravci od žitarica
Njemačka	Schwäbische Spätzle/Schwäbische Knöpfle	Tjestenina, slastičarski proizvodi i ostali pripravci od žitarica
Njemačka	Schwarzwälder Schinken	Meso, riba i njihovi pripravci
Njemačka	Tettnanger Hopfen	Uljano sjemenje i plodovi
Njemačka	Baden	Vina
Njemačka	Franken	Vina
Njemačka	Mittelrhein	Vina
Njemačka	Mosel	Vina
Njemačka	Pfalz	Vina
Njemačka	Rheingau	Vina
Njemačka	Rheinhessen	Vina
Njemačka	Württemberg	Vina
Njemačka	Schwarzwälder Kirschwasser	Jaka alkoholna pića
Njemačka	Steinhäger 3	Jaka alkoholna pića
Irska Ujedinjena Kraljevina (Sjeverna Irska)	Irish Cream	Jaka alkoholna pića
Irska Ujedinjena Kraljevina (Sjeverna Irska)	Irish Whiskey / Uisce Beatha Eireannach / Irish Whisky	Jaka alkoholna pića
Grčka	Ελιά Καλαμάτας (Elia Kalamatas)	Povrće, voće, orašasti plodovi i njihovi pripravci
Grčka	Καλαμάτα (Kalamata)	Ulja, jestiva ulja i životinjske masti
Grčka	Κεφαλογραβιέρα (Kefalograviera)	Sirevi
Grčka	Κολυμβάρι Χανίων Κρήτης (Kolymvari Chanion Kritis)	Ulja, jestiva ulja i životinjske masti
Grčka	Κονσερβολιά Αμφίσσης (Konservolia Amfissis)	Povrće, voće, orašasti plodovi i njihovi pripravci
Grčka	Κορινθιακή Σταφίδα Βοστίτσα (Korinthiaki Stafida Vostitsa)	Povrće, voće, orašasti plodovi i njihovi pripravci
Grčka	Κρόκος Κοζάνης (Krokos Kozanis)	Kava, mate čaj, začini i njihovi pripravci
Grčka	Λυγουριό Ασκληπιείου (Lygourio Asklipiou)	Ulja, jestiva ulja i životinjske masti
Grčka	Μανούρι (Manouri)	Sirevi
Grčka	Μαστίχα Χίου (Masticha Chiou)	Slastice, kakao i čokolada
Grčka	Σητεία Λασιθίου Κρήτης (Sitia Lasithiou Kritis)	Ulja, jestiva ulja i životinjske masti
Grčka	Φέτα (Feta) 4	Sirevi
Grčka	Αμύνταιο (Amyntaio)	Vina
Grčka	Μαντινεία (Mantineia)	Vina
Grčka	Νάουσα (Naousa)	Vina
Grčka	Νεμέα (Nemea)	Vina
Grčka	Ρετσίνα Αττικής (Retsina of Attiki)	Vina
Grčka	Σάμος (Samos)	Vina
Grčka	Σαντορίνη (Santorini)	Vina
Grčka	Τσίπουρο (Tsipouro)	Jaka alkoholna pića
Španjolska	Aceite del Baix Ebre-Montsià; Oli del Baix Ebre-Montsià	Ulja, jestiva ulja i životinjske masti
Španjolska	Aceite del Bajo Aragón	Ulja, jestiva ulja i životinjske masti
Španjolska	Antequera	Ulja, jestiva ulja i životinjske masti
Španjolska	Azafrán de la Mancha	Kava, mate čaj, začini i njihovi pripravci
Španjolska	Baena	Ulja, jestiva ulja i životinjske masti
Španjolska	Cecina de León	Meso, riba i njihovi pripravci
Španjolska	Cítricos Valencianos/Cítrics Valencians	Povrće, voće, orašasti plodovi i njihovi pripravci
Španjolska	de Extremadura	Meso, riba i njihovi pripravci
Španjolska	Estepa	Ulja, jestiva ulja i životinjske masti
Španjolska	Guijuelo	Meso, riba i njihovi pripravci
Španjolska	Idiazábal	Sirevi
Španjolska	Jabugo	Meso, riba i njihovi pripravci
Španjolska	Jamón de Teruel / Paleta de Teruel	Meso, riba i njihovi pripravci
Španjolska	Jijona 5	Slastice, kakao i čokolada
Španjolska	Les Garrigues	Ulja, jestiva ulja i životinjske masti
Španjolska	Los Pedroches	Meso, riba i njihovi pripravci
Španjolska	Mahón-Menorca	Sirevi
Španjolska	Polvorones de Estepa	Tjestenina, slastičarski proizvodi i ostali pripravci od žitarica
Španjolska	Priego de Córdoba	Ulja, jestiva ulja i životinjske masti
Španjolska	Queso Manchego 6	Sirevi
Španjolska	Salchichón de Vic; Llonganissa de Vic	Meso, riba i njihovi pripravci
Španjolska	Sierra de Cadiz	Ulja, jestiva ulja i životinjske masti
Španjolska	Sierra de Cazorla	Ulja, jestiva ulja i životinjske masti
Španjolska	Sierra de Segura	Ulja, jestiva ulja i životinjske masti
Španjolska	Sierra Mágina	Ulja, jestiva ulja i životinjske masti
Španjolska	Siurana	Ulja, jestiva ulja i životinjske masti
Španjolska	Sobrasada de Mallorca	Meso, riba i njihovi pripravci
Španjolska	Turrón de Alicante 7	Slastice, kakao i čokolada
Španjolska	Alicante	Vina
Španjolska	Bierzo	Vina
Španjolska	Calatayud	Vina
Španjolska	Campo de Borja	Vina
Španjolska	Cariñena	Vina
Španjolska	Castilla	Vina
Španjolska	Castilla y León	Vina
Španjolska	Cataluña	Vina
Španjolska	Cava	Vina
Španjolska	Empordà	Vina
Španjolska	Jerez-Xérès-Sherry 8	Vina
Španjolska	Jumilla	Vina
Španjolska	La Mancha	Vina
Španjolska	Manzanilla-Sanlúcar de Barrameda	Vina
Španjolska	Navarra	Vina
Španjolska	Penedès	Vina
Španjolska	Priorat	Vina
Španjolska	Rías Baixas	Vina
Španjolska	Ribeiro	Vina
Španjolska	Ribera del Duero 9	Vina
Španjolska	Rioja 10	Vina
Španjolska	Rueda	Vina
Španjolska	Somontano	Vina
Španjolska	Toro 11	Vina
Španjolska	Utiel-Requena	Vina
Španjolska	Valdepeñas	Vina
Španjolska	Valencia	Vina
Španjolska	Yecla	Vina
Španjolska	Brandy de Jerez	Jaka alkoholna pića
Španjolska	Brandy del Penedés	Jaka alkoholna pića
Španjolska	Pacharán Navarro	Jaka alkoholna pića
Francuska	Beurre Charentes-Poitou; Beurre des Charentes; Beurre des Deux-Sèvres	Maslac i ostali mliječni proizvodi, osim sireva
Francuska	Bleu d'Auvergne	Sirevi
Francuska	Bœuf de Charolles	Meso, riba i njihovi pripravci
Francuska	Brie de Meaux	Sirevi
Francuska	Brillat-Savarin	Sirevi
Francuska	Camembert de Normandie	Sirevi
Francuska	Canard à foie gras du Sud-Ouest (Chalosse, Gascogne, Gers, Landes, Périgord, Quercy)	Meso, riba i njihovi pripravci
Francuska	Cantal; fourme de Cantal; cantalet	Sirevi
Francuska	Chaource	Sirevi
Francuska	Comté 12	Sirevi
Francuska	Emmental de Savoie	Sirevi
Francuska	Époisses	Sirevi
Francuska	Génisse Fleur d'Aubrac	Meso, riba i njihovi pripravci
Francuska	Gruyère (Francuska) 13	Sirevi
Francuska	Huile essentielle de lavande de Haute‑Provence / Essence de lavande de Haute-Provence	Eterična ulja
Francuska	Huîtres Marennes Oléron	Meso, riba i njihovi pripravci
Francuska	Jambon de Bayonne	Meso, riba i njihovi pripravci
Francuska	Livarot	Sirevi
Francuska	Pont-l'Évêque 14	Sirevi
Francuska	Pruneaux d'Agen 15	Povrće, voće, orašasti plodovi i njihovi pripravci
Francuska	Reblochon / Reblochon de Savoie 16	Sirevi
Francuska	Riz de Camargue	Žitarice
Francuska	Roquefort 17	Sirevi
Francuska	Sainte-Maure de Touraine	Sirevi
Francuska	Saint-Marcellin 18	Sirevi
Francuska	Selles-sur-Cher	Sirevi
Francuska	Soumaintrain	Sirevi
Francuska	Alsace / Vin d'Alsace	Vina
Francuska	Anjou	Vina
Francuska	Beaujolais	Vina
Francuska	Bordeaux 19	Vina
Francuska	Bourgogne 20	Vina
Francuska	Cahors	Vina
Francuska	Chablis 21	Vina
Francuska	Champagne 22	Vina
Francuska	Châteauneuf-du-Pape	Vina
Francuska	Côtes de Provence	Vina
Francuska	Côtes du Rhône	Vina
Francuska	Côtes du Roussillon	Vina
Francuska	Fronton	Vina
Francuska	Graves	Vina
Francuska	Irouléguy	Vina
Francuska	Languedoc	Vina
Francuska	Madiran	Vina
Francuska	Margaux 23	Vina
Francuska	Médoc	Vina
Francuska	Pauillac	Vina
Francuska	Pays d'Oc	Vina
Francuska	Pessac-Léognan	Vina
Francuska	Pomerol	Vina
Francuska	Pommard	Vina
Francuska	Romanée-Conti	Vina
Francuska	Saint-Emilion	Vina
Francuska	Saint-Estèphe	Vina
Francuska	Saint-Julien	Vina
Francuska	Sauternes	Vina
Francuska	Touraine	Vina
Francuska	Val de Loire	Vina
Francuska	Armagnac	Jaka alkoholna pića
Francuska	Calvados	Jaka alkoholna pića
Francuska	Cognac 24	Jaka alkoholna pića
Francuska	Rhum de Guadeloupe	Jaka alkoholna pića
Francuska	Rhum de la Martinique	Jaka alkoholna pića
Hrvatska	Baranjski kulen	Meso, riba i njihovi pripravci
Hrvatska	Dalmatinski pršut	Meso, riba i njihovi pripravci
Hrvatska	Drniški pršut	Meso, riba i njihovi pripravci
Hrvatska Slovenija	Istarski pršut/Istrski pršut	Meso, riba i njihovi pripravci
Hrvatska	Krčki pršut	Meso, riba i njihovi pripravci
Hrvatska	Dingač	Vina
Italija	Aceto Balsamico di Modena	Ocat
Italija	Aceto balsamico tradizionale di Modena	Ocat
Italija	Aprutino Pescarese	Ulja, jestiva ulja i životinjske masti
Italija	Asiago 25	Sirevi
Italija	Bresaola della Valtellina	Meso, riba i njihovi pripravci
Italija	Cantuccini Toscani / Cantucci Toscani	Tjestenina, slastičarski proizvodi i ostali pripravci od žitarica
Italija	Culatello di Zibello	Meso, riba i njihovi pripravci
Italija	Fontina 26	Sirevi
Italija	Gorgonzola 27	Sirevi
Italija	Grana Padano 28	Sirevi
Italija	Mela Alto Adige; Südtiroler Apfel	Povrće, voće, orašasti plodovi i njihovi pripravci
Italija	Mortadella Bologna 29	Meso, riba i njihovi pripravci
Italija	Mozzarella di Bufala Campana	Sirevi
Italija	Pancetta Piacentina	Meso, riba i njihovi pripravci
Italija	Parmigiano Reggiano 30	Sirevi
Italija	Pasta di Gragnano	Tjestenina, slastičarski proizvodi i ostali pripravci od žitarica
Italija	Pecorino Romano 31	Sirevi
Italija	Pomodoro S. Marzano dell'Agro Sarnese‑Nocerino	Povrće, voće, orašasti plodovi i njihovi pripravci
Italija	Prosciutto di Parma 32	Meso, riba i njihovi pripravci
Italija	Prosciutto di San Daniele	Meso, riba i njihovi pripravci
Italija	Prosciutto Toscano	Meso, riba i njihovi pripravci
Italija	Provolone Valpadana	Sirevi
Italija	Salamini italiani alla cacciatora	Meso, riba i njihovi pripravci
Italija	Taleggio 33	Sirevi
Italija	Toscano	Ulja, jestiva ulja i životinjske masti
Italija	Zampone Modena	Meso, riba i njihovi pripravci
Italija	Asti 34	Vina
Italija	Barbaresco	Vina
Italija	Barbera d’Alba	Vina
Italija	Barbera d’Asti	Vina
Italija	Bardolino / Bardolino Superiore	Vina
Italija	Barolo	Vina
Italija	Brachetto d'Acqui / Acqui	Vina
Italija	Brunello di Montalcino	Vina
Italija	Kampanija	Vina
Italija	Chianti	Vina
Italija	Chianti Classico	Vina
Italija	Conegliano – Prosecco / Conegliano Valdobbiadene – Prosecco / Valdobbiadene – Prosecco	Vina
Italija	Dolcetto d'Alba	Vina
Italija	Emilia / dell'Emilia 35	Vina
Italija	Fiano di Avellino	Vina
Italija	Franciacorta	Vina
Italija	Greco di Tufo	Vina
Italija	Lambrusco di Sorbara	Vina
Italija	Lambrusco Grasparossa di Castelvetro	Vina
Italija	Marca Trevigiana	Vina
Italija	Marsala 36	Vina
Italija	Montepulciano d'Abruzzo	Vina
Italija	Prosecco 37	Vina
Italija	Sicilia	Vina
Italija	Soave	Vina
Italija	Toscana / Toscano	Vina
Italija	Valpolicella	Vina
Italija	Veneto	Vina
Italija	Vernaccia di San Gimignano	Vina
Italija	Vino Nobile di Montepulciano	Vina
Italija	Grappa 38	Jaka alkoholna pića
Cipar	Λουκούμι Γεροσκήπου (Loukoumi Geroskipou)	Slastice, kakao i čokolada
Cipar	Λεμεσός (Lemesos)	Vina
Cipar	Κουμανδαρία (Commandaria)	Vina
Cipar Grčka	Ouzo / Ούζο	Jaka alkoholna pića
Cipar	Ζιβανία / Τζιβανία / Ζιβάνα / Zivania	Jaka alkoholna pića
Cipar	Πάφος (Pafos)	Vina
Litva	Originali lietuviška degtinė / izvorna litavska votka	Jaka alkoholna pića
Mađarska	Szegedi szalámi; Szegedi téliszalámi	Meso, riba i njihovi pripravci
Mađarska	Tokaj / Tokaji 39	Vina
Mađarska Austrija	Pálinka	Jaka alkoholna pića
Mađarska	Törkölypálinka	Jaka alkoholna pića
Nizozemska	Edam Holland	Sirevi
Nizozemska	Gouda Holland	Sirevi
Nizozemska	Hollandse geitenkaas	Sirevi
Nizozemska Belgija Francuska Njemačka	Genièvre / Jenever / Genever 40	Jaka alkoholna pića
Austrija	Steirischer Kren	Povrće, voće, orašasti plodovi i njihovi pripravci
Austrija	Steirisches Kürbiskernöl	Ulja, jestiva ulja i životinjske masti
Austrija	Tiroler Almkäse	Sirevi
Austrija	Tiroler Alpkäse	Sirevi
Austrija	Tiroler Bergkäse	Sirevi
Austrija	Tiroler Graukäse	Sirevi
Austrija	Tiroler Speck	Meso, riba i njihovi pripravci
Austrija	Vorarlberger Alpkäse	Sirevi
Austrija	Vorarlberger Bergkäse	Sirevi
Austrija	Inländerrum	Jaka alkoholna pića
Austrija	Jägertee	Jaka alkoholna pića
Austrija	Jagertee	Jaka alkoholna pića
Austrija	Jagatee	Jaka alkoholna pića
Poljska	Polska Wódka / poljska votka	Jaka alkoholna pića
Poljska	Wódka ziołowa z Niziny Północnopodlaskiej aromatyzowana ekstraktem z trawy żubrowej / Biljna votka iz nizina sjeverne Podlasie, aromatizirana ekstraktom trave bizon	Jaka alkoholna pića
Portugal	Azeite de Moura	Ulja, jestiva ulja i životinjske masti
Portugal	Azeite do Alentejo Interior	Ulja, jestiva ulja i životinjske masti
Portugal	Azeites da Beira Interior (Azeite da Beira Alta, Azeite da Beira Baixa)	Ulja, jestiva ulja i životinjske masti
Portugal	Azeite de Trás-os-Montes	Ulja, jestiva ulja i životinjske masti
Portugal	Azeites do Norte Alentejano	Ulja, jestiva ulja i životinjske masti
Portugal	Azeites do Ribatejo	Ulja, jestiva ulja i životinjske masti
Portugal	Chouriça de Carne de Vinhais; Linguiça de Vinhais	Meso, riba i njihovi pripravci
Portugal	Chouriço de Portalegre	Meso, riba i njihovi pripravci
Portugal	Mel dos Açores	Med i ostali jestivi proizvodi životinjskog podrijetla
Portugal	Ovos Moles de Aveiro	Slastice, kakao i čokolada
Portugal	Pêra Rocha do Oeste	Povrće, voće, orašasti plodovi i njihovi pripravci
Portugal	Presunto de Barrancos / Paleta de Barrancos	Meso, riba i njihovi pripravci
Portugal	Queijo S. Jorge	Sirevi
Portugal	Queijo Serra da Estrela	Sirevi
Portugal	Queijos da Beira Baixa (Queijo de Castelo Branco, Queijo Amarelo da Beira Baixa, Queijo Picante da Beira Baixa)	Sirevi
Portugal	Açores	Vina
Portugal	Alentejano	Vina
Portugal	Alentejo	Vina
Portugal	Algarve	Vina
Portugal	Bairrada	Vina
Portugal	Beira Interior	Vina
Portugal	Carcavelos	Vina
Portugal	Dão	Vina
Portugal	Douro	Vina
Portugal	Duriense	Vina
Portugal	Lisabon	Vina
Portugal	Vinho da Madeira / Madère / Vin de Madère / Madera /Madeira Wein / Madeira Wine / Vino di Madera / Madeira Wijn / Madeira	Vina
Portugal	Madeirense	Vina
Portugal	Oporto / Port / Port Wine / Porto / Portvin / Portwein / Portwijn / vin du Porto / vinho do Porto 41	Vina
Portugal	Palmela	Vina
Portugal	Pico	Vina
Portugal	Setúbal	Vina
Portugal	Távora-Varosa	Vina
Portugal	Tejo	Vina
Portugal	Trás-os-Montes	Vina
Portugal	Vinho Verde	Vina
Rumunjska	Magiun de prune Topoloveni	Povrće, voće, orašasti plodovi i njihovi pripravci
Rumunjska	Salam de Sibiu	Meso, riba i njihovi pripravci
Rumunjska	Telemea de Ibănești	Sirevi
Rumunjska	Cotești	Vina
Rumunjska	Cotnari	Vina
Rumunjska	Dealu Mare	Vina
Rumunjska	Murfatlar	Vina
Rumunjska	Odobești	Vina
Rumunjska	Panciu	Vina
Rumunjska	Recaș	Vina
Rumunjska	Târnave	Vina
Rumunjska	Pălincă	Jaka alkoholna pića
Rumunjska	Țuică Zetea de Medieșu Aurit	Jaka alkoholna pića
Rumunjska	Vinars Târnave	Jaka alkoholna pića
Rumunjska	Vinars Vrancea	Jaka alkoholna pića
Slovenija	Kranjska klobasa	Meso, riba i njihovi pripravci
Slovenija	Kraška panceta	Meso, riba i njihovi pripravci
Slovenija	Kraški pršut	Meso, riba i njihovi pripravci
Slovenija	Kraški zašink	Meso, riba i njihovi pripravci
Slovenija	Slovenski med	Med i ostali jestivi proizvodi životinjskog podrijetla
Slovenija	Štajersko prekmursko bučno olje	Ulja, jestiva ulja i životinjske masti
Slovačka	Vinohradnícka oblasť Tokaj	Vina
Finska	Suomalainen Marjalikööri / Suomalainen Hedelmälikööri / Finsk Bärlikör / Finsk Fruktlikör / Finski liker od bobica / Finski voćni liker	Jaka alkoholna pića
Finska	Suomalainen Vodka / Finsk Vodka / Votka iz Finske	Jaka alkoholna pića
Švedska	Svensk Aquavit / Svensk Akvavit / Swedish Aquavit	Jaka alkoholna pića
Švedska	Svensk Punsch / Swedish Punch	Jaka alkoholna pića
Švedska	Svensk Vodka / Švedska votka	Jaka alkoholna pića

ODJELJAK 2.

OZNAKE ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA MERCOSURA IZ ČLANKA 21.33.

Zemlja	Naziv oznake	Razred proizvoda
Argentina	25 de Mayo	Vina
Argentina	9 de Julio	Vina
Argentina	Agrelo	Vina
Argentina	Albardón	Vina
Argentina	Alto valle de Río Negro	Vina
Argentina	Angaco	Vina
Argentina	Añelo	Vina
Argentina	Arauco	Vina
Argentina	Avellaneda	Vina
Argentina	Barrancas	Vina
Argentina	Barreal	Vina
Argentina	Belén	Vina
Argentina	Cachi	Vina
Argentina	Cafayate – Valle de Cafayate	Vina
Argentina	Calingasta	Vina
Argentina	Castro Barros	Vina
Argentina	Catamarca	Vina
Argentina	Caucete	Vina
Argentina	Chapadmalal	Vina
Argentina	Chilecito	Vina
Argentina	Chimbas	Vina
Argentina	Colón	Vina
Argentina	Colonia Caroya	Vina
Argentina	Confluencia	Vina
Argentina	Córdoba Argentina	Vina
Argentina	Cruz del Eje	Vina
Argentina	Cuyo	Vina
Argentina	Distrito Medrano	Vina
Argentina	El Paraíso	Vina
Argentina	Famatina	Vina
Argentina	Felipe Varela	Vina
Argentina	General Alvear	Vina
Argentina	General Conesa	Vina
Argentina	General Lamadrid	Vina
Argentina	General Roca	Vina
Argentina	Godoy Cruz	Vina
Argentina	Guaymallén	Vina
Argentina	Iglesia	Vina
Argentina	Jáchal	Vina
Argentina	Jujuy	Vina
Argentina	Junín	Vina
Argentina	La Consulta	Vina
Argentina	La Paz	Vina
Argentina	Las Compuertas	Vina
Argentina	Las Heras	Vina
Argentina	Lavalle	Vina
Argentina	Luján de Cuyo	Vina
Argentina	Lunlunta	Vina
Argentina	Maipú	Vina
Argentina	Mendoza	Vina
Argentina	Molinos	Vina
Argentina	Neuquén	Vina
Argentina	Paraje Altamira	Vina
Argentina	Patagonia	Vina
Argentina	Pichimahuida	Vina
Argentina	Pocito	Vina
Argentina	Pomán	Vina
Argentina	Pozo de los Algarrobos	Vina
Argentina	Quebrada de Humahuaca	Vina
Argentina	Rawson	Vina
Argentina	Río Negro	Vina
Argentina	Rivadavia de San Juan	Vina
Argentina	Rivadavia de Mendoza	Vina
Argentina	Russel	Vina
Argentina	Salta	Vina
Argentina	San Blas de los Sauces	Vina
Argentina	San Carlos de Mendoza	Vina
Argentina	San Carlos de Salta	Vina
Argentina	San Javier	Vina
Argentina	San Juan	Vina
Argentina	San Martín de Mendoza	Vina
Argentina	San Martín de San Juan	Vina
Argentina	San Rafael	Vina
Argentina	Sanagasta	Vina
Argentina	Santa Lucía	Vina
Argentina	Santa María	Vina
Argentina	Santa Rosa	Vina
Argentina	Sarmiento	Vina
Argentina	Tafí	Vina
Argentina	Tinogasta	Vina
Argentina	Tucumán	Vina
Argentina	Tunuyán	Vina
Argentina	Tupungato – Valle de Tupungato	Vina
Argentina	Ullum	Vina
Argentina	Valle de Chañarmuyo	Vina
Argentina	Valle de Uco	Vina
Argentina	Valle del Pedernal	Vina
Argentina	Valle del Tulum	Vina
Argentina	Valle Fértil	Vina
Argentina	Valle de Zonda	Vina
Argentina	Valles Calchaquíes	Vina
Argentina	Valles del Famatina	Vina
Argentina	Vinchina	Vina
Argentina	Villa Ventana	Vina
Argentina	Vista Flores	Vina
Argentina	Zonda	Vina
Argentina	Alcauciles Platenses / Alcachofas Platenses Alcauciles Romanesco, Híbridos Violeta y Blanco	Povrće, voće, orašasti plodovi i njihovi pripravci
Argentina	Chivito Criollo del Norte Neuquino / Chivito mamón / Chivito de veranada	Meso, riba i njihovi pripravci
Argentina	Cordero Patagónico	Meso, riba i njihovi pripravci
Argentina	Dulce de Membrillo Rubio de San Juan	Povrće, voće, orašasti plodovi i njihovi pripravci
Argentina	Melón de Media Agua, San Juan	Povrće, voće, orašasti plodovi i njihovi pripravci
Argentina	Salame de Tandil	Meso, riba i njihovi pripravci
Argentina	Salame Típico de Colonia Caroya	Meso, riba i njihovi pripravci
Argentina	Yerba Mate Argentina / Yerba Mate Elaborada con Palo	Kava, mate čaj, začini i njihovi pripravci
Brazil	Alta Mogiana	Kava, mate čaj, začini i njihovi pripravci
Brazil	Altos Montes	Vina
Brazil	Cachaça	Jaka alkoholna pića
Brazil	Canastra	Sirevi
Brazil	Carlópolis	Svježe i prerađeno voće i orašasti plodovi
Brazil	Costa Negra	Rakovi
Brazil	Cruzeiro do Sul	Mlinarski proizvodi
Brazil	Farroupilha	Vina
Brazil	Linhares	Kakao i kakao proizvodi
Brazil	Litoral Norte Gaúcho	Žitarice
Brazil	Manguezais de Alagoas	Ostali jestivi proizvodi životinjskog podrijetla
Brazil	Maracaju	Svježe, smrznuto i prerađeno meso
Brazil	Marialva	Svježe i prerađeno voće i orašasti plodovi
Brazil	Microrregião Abaíra	Jaka alkoholna pića
Brazil	Monte Belo	Vina
Brazil	Mossoró	Svježe i prerađeno voće i orašasti plodovi
Brazil	Norte Pioneiro do Paraná	Kava, mate čaj, začini i njihovi pripravci
Brazil	Oeste do Paraná	Med
Brazil	Ortigueira	Med
Brazil	Pampa Gaúcho da Campanha Meridional	Svježe, smrznuto i prerađeno meso
Brazil	Pantanal	Med
Brazil	Paraty	Jaka alkoholna pića
Brazil	Pelotas	Slastice i pekarski proizvodi
Brazil	Piauí	Svježe i prerađeno voće i orašasti plodovi
Brazil	Pinto Bandeira	Vina
Brazil	Região da Mara Rosa	Začini
Brazil	Região da Própolis Verde de Minas Gerais	Ostali jestivi proizvodi životinjskog podrijetla
Brazil	Região da Serra da Mantiqueira de Minas Gerais	Kava, mate čaj, začini i njihovi pripravci
Brazil	Região de Pinhal	Kava, mate čaj, začini i njihovi pripravci
Brazil	Região de Salinas	Jaka alkoholna pića
Brazil	Região do Cerrado Mineiro	Kava, mate čaj, začini i njihovi pripravci
Brazil	Região São Bento de Urânia	Svježi i prerađeni biljni proizvodi
Brazil	São Matheus	Kava, mate čaj, začini i njihovi pripravci
Brazil	Serro	Sirevi
Brazil	Vale do Submédio São Francisco	Svježe i prerađeno voće i orašasti plodovi
Brazil	Vale dos Vinhedos	Vina
Brazil	Vales da Uva Goethe	Vina
Urugvaj	Bella Unión	Vina
Urugvaj	Atlántida	Vina
Urugvaj	Canelón Chico	Vina
Urugvaj	Canelones	Vina
Urugvaj	Carmelo	Vina
Urugvaj	Carpinteria	Vina
Urugvaj	Cerro Carmelo	Vina
Urugvaj	Cerro Chapeu	Vina
Urugvaj	Constancia	Vina
Urugvaj	El Carmen	Vina
Urugvaj	Garzón	Vina
Urugvaj	José Ignacio	Vina
Urugvaj	Juanico	Vina
Urugvaj	La Caballada	Vina
Urugvaj	La Cruz	Vina
Urugvaj	La Puebla	Vina
Urugvaj	Las Brujas	Vina
Urugvaj	Las Violetas	Vina
Urugvaj	Lomas De La Paloma	Vina
Urugvaj	Los Cerrillos	Vina
Urugvaj	Los Cerros De San Juan	Vina
Urugvaj	Manga	Vina
Urugvaj	Paso Cuello	Vina
Urugvaj	Progreso	Vina
Urugvaj	Rincón De Olmos	Vina
Urugvaj	Rincón del Colorado	Vina
Urugvaj	San José	Vina
Urugvaj	Santos Lugares	Vina
Urugvaj	Sauce	Vina
Urugvaj	Sierra de la Ballena	Vina
Urugvaj	Sierra de Mahoma	Vina
Urugvaj	Suarez	Vina
Urugvaj	Villa Del Carmen	Vina
Urugvaj	Montevideo	Vina
Urugvaj	Sur de Florida	Vina
Urugvaj	Maldonado	Vina
Urugvaj	Sur de Rocha	Vina
Urugvaj	Colonia	Vina
Urugvaj	Soriano	Vina
Urugvaj	Rio Negro	Vina
Urugvaj	Salto	Vina
Urugvaj	Paysandú	Vina
Urugvaj	Artigas	Vina
Urugvaj	Tacuarembó	Vina
Urugvaj	Flores	Vina
Urugvaj	Norte de Florida	Vina
Urugvaj	Cerro Largo	Vina
Urugvaj	Norte de Lavalleja	Vina
Urugvaj	Norte de Rocha	Vina
Urugvaj	Colon	Vina
Urugvaj	La Paz	Vina
Urugvaj	San Carlos	Vina
Urugvaj	Santa Rosa	Vina
Urugvaj	Santa Lucía	Vina

ODJELJAK 3.

„Razred proizvoda” znači razred proizvoda kako je navedeno u članku 21.35. i u ovom Prilogu, kako slijedi (*):

1. „meso, riba i njihovi pripravci” znači proizvodi iz poglavlja 2., 3. i 16. Harmoniziranog sustava;

2. „maslac i ostali mliječni proizvodi, osim sireva” znači proizvodi iz tarifnih brojeva od 04.01 do 04.05;

3. „sirevi” znači proizvodi iz tarifnog broja 04.06;

4. „med i ostali jestivi proizvodi životinjskog podrijetla” znači proizvodi iz tarifnih brojeva 04.09 i 04.10;

5. „cvijeće i ukrasno bilje” znači proizvodi iz poglavlja 6.;

6. „povrće, voće, orašasti plodovi i njihovi pripravci” znači proizvodi iz poglavlja 7., 8. i 20. razvrstani unutar tarifnog broja 12.12.99.10;

7. „kava, mate čaj, začini i njihovi pripravci” znači proizvodi iz poglavlja 9. i tarifnog broja 21.01;

8. „žitarice” znači proizvodi iz poglavlja 10.;

9. „brašna i škrob” znači proizvodi iz poglavlja 11.;

10. „uljano sjemenje i plodovi” znači proizvodi iz poglavlja 12.;

11. „ulja, jestiva ulja i životinjske masti” znači proizvodi iz poglavlja 15.;

12. „slastice, kakao i čokolada” znači proizvodi iz poglavlja 17. i 18.;

13. „tjestenina, slastičarski proizvodi i ostali pripravci od žitarica” znači proizvodi iz poglavlja 19.;

14. „umaci” znači proizvodi iz tarifnog broja 21.03;

15. „piva” znači proizvodi iz tarifnog broja 22.03;

16. „vina” znači proizvodi iz tarifnog broja 22.04;

17. „jaka alkoholna pića” znači proizvodi iz tarifnog broja 22.08;

18. „ocat” znači proizvodi iz tarifnog broja 22.09;

19. „eterična ulja” znači proizvodi iz poglavlja 33.

(*) Popis se odnosi samo na oznake zemljopisnog podrijetla za poljoprivredne proizvode.

Dodatak 21.-B-1.

1. Kad je riječ o popisu oznaka zemljopisnog podrijetla Europske unije utvrđenom u odjeljku 1. Priloga 21.-B, zaštita u skladu s člankom 21.35. ne traži se za sljedeće pojedinačne izraze koji su dio višedijelnog naziva oznake zemljopisnog podrijetla:

„aceite”, „aceto balsamico”, „aceto balsamico tradizionale”, „alla cacciatora” „almkäse”, „alpkäse”, „amarelo”, „aprutino”, „aquavit”, „akvavit”, „apfel”, „azafrán”, „azalea”, „azeite”, „bärlikör”, „beef”, „bergkäse”, „berry liqueur”, „beurre”, „bier”, „bleu”, „blue cheese”, „bœuf”, „brandy”, „bratwürste”, „bresaola”, „breze”, „brezn”, „brez’n”, „brezel”, „brie”, „cacciatora”, „camembert”, „canard à foie gras”, „cantucci”, „cantuccini”, „cecina”, „chmel”, „chorizo”, „chouriça de carne”, „chouriço”, „christstollen”, „cítricos”, „cítrics”, „cream”, „crémant”, „culatello”, „degtinė”, „dehesa”, „edam”, „emmental”, „emmentaler”, „essence de lavande”, „farmed salmon”, „fleur”, „fromage”, „fruit liqueur”, „fruktlikör”, „geitenkaas”, „génisse”, „gouda”, „graukäse”, „hedelmälikööri”, „herbal vodka”, „hopfen”, „huile essentielle de lavande”, „huîtres”, „jambon”, „jamón”, „katenschinken”, „katenrauchschinken”, „knochenschinken”, „kirschwasser”, „klobasa”, „knöpfle”, „kren”, „kulen”, „kürbiskernöl”, „lamb”, „lebkuchen”, „linguiça”, „llonganissa”, „magiun de prune”, „marjalikööri”, „maultaschen”, „med”, „mel”, „mela”, „mortadella”, „mozzarella”, „mozzarella di bufala”, „oli”, „olje”, „original”, „ovos moles”, „pacharán”, „paleta”, „panceta”, „pancetta”, „pasta”, „pâté”, „pecorino”, „pêra”, „picante”, „pivo”, „plate”, „polvorones”, „pomodoro”, „prekmursko bučno olje”, „presunto”, „priego”, „prosciutto”, „provolone”, „pršut”, „pruneaux”, „pruneaux mi-cuits”, „punsch”, „punch”, „queijo”, „queso”, „rhum”, „riz”, „rostbratwürste”, „salam”, „salamini”, „salchichón”, „schinken”, „sierra”, „sobrasada”, „spätzle”, „speck”, „stollen”, „suppenmaultaschen”, „szalámi”, „téliszalámi”, „telemea”, „ţuică zetea”, „turrón”, „vin de pays”, „vin mousseux de qualité”, „vinars”, „vinho”, „vin”, „vino”, „wein”, „wine”, „uisce beatha”, „vinohradnícka oblasť”, „vodka”, „weihnachtsstollen”, „whiskey”, „whisky”, „white cheese”, „wijn”, „wódka”, „wódka ziołowa”, „zampone”, „zašink”, „κονσερβολιά” (konservolia), „κορινθιακή σταφίδα” (korinthiaki stafida), „λουκούμι” (loukoumi), „μαστίχα” (masticha), „розово масло” (rozovo maslo).

2. Kad je riječ o popisu oznaka zemljopisnog podrijetla Mercosura utvrđenom u odjeljku 2. Priloga 21.-B, zaštita u skladu s člankom 21.35. ne traži se za sljedeće pojedinačne izraze koji su dio višedijelnog naziva oznake zemljopisnog podrijetla:

„alcauciles”, „alcachofas”, „chivito”, „criollo”, „mamón”, „veranda”, „cordero”, „dulce de membrillo”, „melón”, „salame”, „salame típico”, „mate”, „yerba mate”, „chorizo”, „batiburrillo”, „frutilla”, „mango”, „sandía”, „poncho”, „licor”, „vino”, „yerbamate”, „stevia”, „katuaba”, „menta'i”, „burrito”, „caña”, „miel negra de caña”, „melón”, „aceite de coco”, „cecina”, „naranja”, „palmito”.

3. Neovisno o zaštiti sljedećih oznaka Mercosur, ti se izrazi mogu upotrebljavati u Europskoj uniji za određeni proizvod, pod uvjetom da nijedan drugi element u označivanju ili pakiranju tog proizvoda ne bi doveo potrošače u zabludu u pogledu podrijetla ili prirode proizvoda i da se njima ne krši oznaka zemljopisnog podrijetla kako je zaštićena na druge načine:

„flores”, „iglesia”, „la cruz”, „la paz”, „las violetas”, „molinos”, „salto”, „sarmiento”.

4. U pogledu popisa oznaka zemljopisnog podrijetla Europske unije utvrđenog u odjeljku 1. Priloga 21.-B i u pogledu naziva biljne sorte ili životinjske pasmine koji postoje na državnom području Mercosura od datuma stupanja ovog Sporazuma na snagu, Europska unija napominje da Mercosur nakon datuma stupanja ovog Sporazuma na snagu može nastaviti upotrebljavati sljedeće izraze koji se odnose na biljnu sortu ili životinjsku pasminu, uključujući u označivanju:

„Καλαμάτα” (Kalamata), „Valencia Late”, „Alicante Buschet”, „Cariñán”, „Charolais”, „Semillón”, „Barbera”, „Dolcetto”, „Fiano”, „Greco”, „Lambrusco”, „Lambrusco Grasparossa”, „Montepulciano”, „Trebbiano Toscano”.

5. Neovisno o zaštiti oznake Europske unije „Cava”, taj se izraz može upotrebljavati u Mercosuru za proizvod ako se neosporno odnosi na sinonim „bodega” ili „adega”, što znači da se odnosi na vinski podrum i ako nijedan drugi element pri označivanju ili pakiranju navedenog proizvoda ne bi doveo potrošače u zabludu u pogledu podrijetla ili prirode tog proizvoda i ako se njima ne krši oznaka zemljopisnog podrijetla kako je zaštićena na druge načine.

6. Ne dovodeći u pitanje zaštitu oznake Europske unije „Φέτα” (Feta), zaštita predviđena u skladu s člankom 21.35. ne traži se za španjolski izraz „corte en fetas” (narezano na kriške) ako se taj izraz može primijeniti na proizvode od sira, osim bijelih sireva u salamuri, pod uvjetom da nijedan drugi element u označivanju ili pakiranju takvih proizvoda ne bi doveo potrošače u zabludu u pogledu podrijetla ili prirode tih proizvoda i da se njima ne krši oznaka zemljopisnog podrijetla „Φέτα” (Feta) kako je zaštićena na druge načine.

7. Neovisno o zaštiti oznake Europske unije „Danablu”, zaštita predviđena u skladu s člankom 21.35. ne traži se za španjolski izraz „queso azul”.

8. Zaštita oznake zemljopisnog podrijetla „Boeuf de Charolles” ne sprečava korisnike izraza „Charolês” ili „Charolez” na državnom području Brazila, koji označava proizvod dobiven od pasmine životinja „Charolais”, da nastave upotrebljavati te izraze, pod uvjetom da se ti proizvodi ne oglašavaju s pomoću upućivanja (grafika, nazivi, slike ili zastave) na izvorno podrijetlo oznake zemljopisnog podrijetla ili da ne iskorištavaju ugled oznake zemljopisnog podrijetla te pod uvjetom da upotreba naziva za tu pasminu životinja ne zavarava potrošače ili da takva upotreba ne predstavlja čin nepoštenog tržišnog natjecanja u pogledu oznake zemljopisnog podrijetla.

________________

PRILOG 21.-C

OZNAKE ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA
IZ ČLANKA 21.34.

Zemlja	Naziv oznake	Razred proizvoda
Paragvaj	Miel Negra de caña paraguaya de Arroyos y Esteros	Melasa šećerne trske
Paragvaj	Chorizo Sanjuanino	Meso, riba i njihovi pripravci
Paragvaj	Licor de Yegros	Jaka alkoholna pića
Paragvaj	Chipa de Coronel Bogado	Slastice, kakao i čokolada
Paragvaj	Miel de abeja de los Humedales del Ñeembucu	Med i ostali jestivi proizvodi životinjskog podrijetla
Paragvaj	Cordero misionero	Meso, riba i njihovi pripravci
Paragvaj	Batiburrillo de Misiones	Meso, riba i njihovi pripravci
Paragvaj	Frutilla de Areguá	Povrće, voće, orašasti plodovi i njihovi pripravci
Paragvaj	Mango de Areguá	Povrće, voće, orašasti plodovi i njihovi pripravci
Paragvaj	Sandía de Estanzuela	Povrće, voće, orašasti plodovi i njihovi pripravci
Paragvaj	Vino de Independencia	Vina
Paragvaj	Yerbamate Paraguaya	Kava, mate čaj, začini i njihovi pripravci
Paragvaj	Stevia Paraguaya / Ka'a He'e del Paraguay	Ostali biljni proizvodi
Paragvaj	Katuaba Paraguaya	Ostale biljke i dijelovi biljaka
Paragvaj	Menta'i Paraguaya	Ostale biljke i dijelovi biljaka
Paragvaj	Burrito Paraguayo	Ostale biljke i dijelovi biljaka
Paragvaj	Chipa Barrero	Slastice i pekarski proizvodi
Paragvaj	Caña Paraguaya	Jaka alkoholna pića
Paragvaj	Carne del Paraguay	Meso, riba i njihovi pripravci
Paragvaj	Carne del Chaco	Meso, riba i njihovi pripravci
Paragvaj	Melón de Yaguaron	Povrće, voće, orašasti plodovi i njihovi pripravci
Paragvaj	Aceite de coco Paraguayo / Mbokaja	Ulja, jestiva ulja i životinjske masti
Paragvaj	Cecina so`o piru Paraguayo	Meso, riba i njihovi pripravci
Paragvaj	Naranja de Itapua	Povrće, voće, orašasti plodovi i njihovi pripravci
Paragvaj	Palmito del Bosque del Atlántico del Alto Paraguay	Povrće, voće, orašasti plodovi i njihovi pripravci
Paragvaj	Miel de abeja del pantanal del Chaco paraguayo	Med i ostali jestivi proizvodi životinjskog podrijetla
Paragvaj	Azúcar Orgánica Paraguaya	Šećer od šećerne trske

________________

PRILOG 21.-D

OZNAKE ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA MERCOSURA
IZ ČLANKA 21.33.5.

Zemlja	Naziv oznake	Razred proizvoda*
Brazil	Franca	Obuća
Brazil	Região das Lagoas Mundaú-Manguaba	Posebne tkanine, vez, čipke
Brazil	Divina Pastora	Posebne tkanine, vez, čipke
Brazil	Cachoeiro do Itapemirim	Kamen; i proizvodi od kamena
Brazil	Cariri Paraibano	Posebne tkanine, vez, čipke
Brazil	Paraíba	Pamuk
Brazil	São João del Rei	Kositar i proizvodi od kositra
Brazil	Vale do Sinos	Sirova koža i štavljena koža; i proizvodi od kože
Brazil	Pedro II	Drago kamenje ili poludrago kamenje
Brazil	Goiabeiras	Keramički proizvodi
Brazil	Região do Jalapão do Estado do Tocantins	Ukrasno lišće
Brazil	Região das Lagoas Mundaú-Manguaba	Posebne tkanine, vez, čipke
Paragvaj	Aó Po'í de Yataity	Posebne tkanine, vez, čipke
Paragvaj	Ñanduti de Itaugua	Posebne tkanine, vez, čipke
Paragvaj	Poncho de Cordillera	Odjeća i odjevni dodaci, osim pletenih ili kukičanih
Paragvaj	Piedra de Cerro Koi	Kamen; i proizvodi od kamena
Paragvaj	Cerámica de Areguá	Keramički proizvodi
Paragvaj	Hamaca Paraguaya	Vata, pust i netkani materijal; posebna pređa; konopi, uzice i užad te proizvodi od njih
Paragvaj	Carbón del Chaco Paraguayo	Drvo i proizvodi od drva; drveni ugljen
Paragvaj	Jabón de coco Paraguayo / Mbokaja	Sapun, organska površinski aktivna sredstva, pripravci za pranje, pripravci za podmazivanje, umjetni voskovi, pripremljeni voskovi, pripravci za poliranje ili ribanje, svijeće i slični proizvodi, paste za modeliranje, „zubarski voskovi” te zubarski pripravci na osnovi sadre.

________________

PRILOG 21.-E

POPIS PRETHODNIH KORISNIKA DRŽAVA STRANAKA MERCOSURA

1. Prethodni korisnici iz članka 21.35. stavka 8.:

DRŽAVNO PODRUČJE	IZRAZ	PRETHODNI KORISNICI
ARGENTINA	PARMESANO	1. Alto Campo S.R.L. 2. Canut Hnos S.R.L. 3. Casarias S.A. 4. Cassini y Cesaratto S.A. 5. Cooperativa de Trabajo Blaquier Ltda. 6. Ensemble S.R.L. 7. Ernesto Rodriguez e Hijos S.A. 8. Familia Benvenuto S.A. 9. Ingredients Solutions S.A. 10. Institucion Salesiana Nuestra Señora de Luján 11. Kiollo Quesos de Sorrenti Cristian José 12. Instituto Cultural Ermita Asociación Civil 13. La Mucca S.A. 14. Lácteos Don Victorino S.R.L. 15. Lácteos La Familia S.R.L. 16. Lácteos Lattaia S.R.L. 17. Lácteos Tío Pujio S.R.L. 18. Leig – Lac S.R.L. 19. LW S.R.L. 20. Man S.A. 21. Mastellone Hnos. S.A. 22. Milkaut S.A. 23. Molfino Hnos. S.A.
		24. Noal S.A. 25. Poland S.A. 26. Quesos Trelau S.A. 27. Remotti S.A. 28. Sancor Cooperativas Unidas Ltda. 29. San Gotardo Lácteos De García Jorge Alberto 30. Tandileofu de Raúl Edgardo Mastrángelo 31. Tresanto S.R.L. 32. Verónica S.A.C.I.A.F.E.I. 33. Vifran S.A.
ARGENTINA	GRUYERE / GRUYÈRE	1. Caffalac S.R.L. 2. Canut Hnos. S.R.L. 3. Cassini y Cesaratto S.A. 4. Cooperativa Agrícola Ganadera de Arroyo Cabral Ltda. 5. Cooperativa Agrícola Tambera de James Craik Ltda. 6. Día Argentina S.A. 7. Doña Emilia S.R.L. 8. Ernesto Rodríguez e Hijos S.A. 9. Granjas Patagónicas S.R.L. 10. Institución Salesiana Nuestra Señora de Luján 11. Lactear S.A. 12. Lácteos 3L S.A. 13. Lácteos Don Victorino S.R.L. 14. Lácteos Tío Pujio S.R.L. 15. LW S.R.L. 16. Magnasco Hnos. S.A. 17. Manfrey coop. de Tamberos de Com. e Ind. Ltda. 18. Mastellone Hnos. S.A. 19. Miguel Peiretti S.R.L.
		20. Milkaut S.A. 21. Molfino Hnos. S.A. 22. Quesos Don Atilio S.A. 23. Remotti S.A. 24. Ricolact S.R.L. 25. Steber S.A. 26. Sucesores de Alfredo Williner S.A. 27. Tandileofu de Raúl Edgardo Mastrángelo 28. Tradición Inza S.R.L. 29. Tremblay S.R.L. 30. Verónica S.A.C.I.A.F.E.I.
ARGENTINA	FONTINA	1. Ball-Mor S.R.L. 2. Brescialat S.A. 3. Capilla del Señor S.A. 4. Cayelac S.A. 5. CONAPROLE (Cooperativa Nacional de Productores de Leche) 6. Cooperativa Agrícola Ganadera de Arroyo Cabral Ltda. 7. Cooperativa Agrícola Tambera de James Craik Ltda. 8. Cooperativa de Trabajo Blaquier Ltda. 9. D.V.H. Productos Alimenticios S.A. 10. Establecimiento Don Santiago de Bessone Miguel, Mauro y Mario S.H (Samijor S.A.S.) 11. Don Felipe S.R.L. 12. Ensemble S.R.L. 13. Ernesto Rodríguez e Hijos S.A. 14. Establecimientos Lácteos Silvia S.R.L. 15. García Hermanos Agroindustrial S.R.L. 16. Granjas Patagónicas S.R.L.
		17. La Francisca S.R.L. 18. La Varense S.R.L. 19. Lactar S.A. 20. Lactear S.A. 21. Lácteos 3L S.A. 22. Lácteos Barraza S.A. 23. Lácteos Castel de Giordano Rafael Mario 24. Lácteos Don Angel de Laspina Miguel Angel 25. Lácteos Don Victorino S.R.L. 26. Lácteos Esperanza Blanca S.A. 27. Lácteos Her-Bal de Baldo Héctor José y Rodolfo Avelino S.H. 28. Lácteos La Familia S.R.L. 29. Lácteos San Jorge S.R.L. 30. Lácteos Vidal S.A. 31. Leig - Lac S.R.L. 32. Los Pinos S.R.L. 33. LW S.R.L. 34. Magnasco Hnos. S.A. 35. Manfrey Coop. de Tamberos de Com. e Ind. Ltda. 36. Mastellone Hnos. S.A. 37. Milkaut S.A. 38. Modesto Bertolini S.A. 39. Molfino Hnos. S.A. 40. Montechiari y Pognante S.R.L. 41. Noal S.A. 42. Pgb S.A. 43. Poland S.A. 44. Quesada Comercial e Industrial S.R.L.
		45. Quesos Chamen de López Julián A. y Ozcoidi Dario R. S.H. 46. Quesos Don Atilio S.A. 47. Quesos Fermier de Daniel Rigabert 48. Quesos Trelau S.A. 49. Remotti S.A. 50. Sancor Cooperativas Unidas Ltda. 51. San Gotardo Lácteos de García Jorge Alberto 52. Sobrero y Cagnolo S.A. 53. Steber S.A. 54. Tandileofu de Raúl Edgardo Mastrángelo 55. Tradición Inza S.R.L. 56. Usina Láctea El Puente S.A. 57. Verónica S.A.C.I.A.F.E.I. 58. Vila S.A.C.I.
ARGENTINA	REGGIANITO	1. Algarrobitos de Folmer Raúl Gaspar 2. Alto Campo S.R.L. 3. Asociación Cooperadora de la Escuela de Producción e Industrialización de Leche Dr. Ramón Santamarina de Tandil 4. Brescialat S.A. 5. Canagro S.A. 6. Canut Hnos. S.R.L. 7. Capilla del Señor S.A. 8. Casarias S.A. 9. Cassini y Cesaratto S.A. 10. Cayelac S.A. 11. Cencosud S.A. 12. CONAPROLE (Cooperativa Nacional de Productores de Leche) 13. Compañía de Sabores S.A.
		14. Cooperativa Agrícola Ganadera de Arroyo Cabral Ltda. 15. Cooperativa Agrícola Tambera De James Craik Ltda. 16. Cooperativa de Tamberos Unidos Ltda. 17. Cooperativa de Trabajo 22 de marzo Ltda. (ex Lugui S.R.L.) 18. Cooperativa de Trabajo Blaquier Ltda. 19. Cooperativa de Trabajo Nuevo Amanecer Ltda. 20. Cremigal S.R.L. 21. Establecimiento Don Santiago de Bessone Miguel, Mauro y Mario S.H (Samijor S.A.S.) 22. D.V.H. Productos Alimenticios S.A. 23. Diazlac S.R.L. 24. Doña Emilia S.R.L. 25. Ensemble S.R.L. 26. Ernesto Mayol S.A. 27. Ernesto Rodriguez e Hijos S.A. 28. Escuela Agrótecnica Salesiana Ambrosio Olmos 29. Establecimientos Lácteos Silvia S.R.L. 30. Establecimientos San Ignacio S.A. 31. Familia Benvenuto S.A. 32. Fanelácteo S.A. 33. Folgoso Bardullas S.A. 34. Funesil 35. García Hermanos Agroindustrial S.R.L. 36. Gotte S.A. 37. Grupo Muu S.R.L. – Lácteos Las 2 S 38. Industrias Alimenticias La Blanquita S.R.L. 39. Institución Salesiana Nuestra Señora de Luján
		40. J.A.P. S.R.L. 41. La Lácteo S.A. 42. La Margarita Establecimiento Lácteo De Francescutti Fabiana 43. La Mucca S.A. 44. La Varense S.R.L. 45. Lácteos Castel de Giordano Rafael Mario 46. Lacrey de Rey Orestes Oscar 47. Lactear S.A. 48. Lácteos Amasuyo S.A. 49. Lácteos Camurri S.A. 50. Lácteos Don Angel de Laspina Miguel Angel 51. Lácteos Don Victorino S.R.L. 52. Lácteos Elortondo S.R.L. 53. Lácteos Esperanza Blanca S.A. 54. Lácteos La Familia S.R.L. 55. Lácteos La Juanita de Miqueo Martin Osvaldo 56. Lácteos Las Tres S.R.L. 57. Lácteos O´Higgins S.R.L 58. Lácteos Premium S.A. 59. Lácteos Puán de Seitz Alfredo 60. Lácteos Puyehué S.R.L. 61. Lácteos San Francisco S.R.L. 62. Lácteos San Jorge S.R.L. 63. Lácteos San José de José German Tavaut 64. Lácteos Santa Fe S.A. 65. Lácteos Udaondo S.R.L. 66. Lattay de Careri Gustavo d. y Careri Liliana N. SH 67. Leig – Lac S.R.L.
		68. Los Alemanes de Hosmann Julio Máximo 69. LW S.R.L. 70. Magnasco Hnos. S.A. 71. Man S.A. 72. Manfrey Coop. de Tamberos de Com. e Ind. Ltda. 73. Marca S.A. 74. Mastellone Hnos. S.A. 75. Maxiconsumo S.A. 76. Milkaut S.A. 77. Modesto Bertolini S.A. 78. Molfino Hnos. S.A. 79. Montechiari y Pognante S.R.L. 80. Noal S.A. 81. Nonna Pia S.R.L. 82. Nuestra Tierra S.R.L. 83. Pgb S.A. 84. Poland S.A. 85. Prinlac S.R.L. 86. Punta del Agua S.A. 87. Quesada Comercial e Industrial S.R.L. 88. Quesos Chamen de López Julián A. y Ozcoidi Darío R. S.H. 89. Quesos Don Atilio S.A. 90. Quesos Trelau S.A. 91. Ramolac de Peiretti Celso, Héctor, Haydee y Raúl 92. Remotti S.A. 93. Ricolact S.R.L. 94. S.A. Importadora y Exportadora de La Patagonia
		95. San Gotardo Lácteos De García Jorge Alberto 96. San Isidro Cooperativa Agropecuaria Ltda. 97. San Lucio S.A. 98. Sancor Cooperativas Unidas Ltda. 99. Sobrero y Cagnolo S.A. 100. Soc. Coop.de Tamberos de la Zona de Rosario Ltda. 101. Steber S.A. 102. Sucesores de Alfredo Williner S.A. 103. Supermercados Mayoristas Makro S.A. 104. Tandileofu de Raúl Edgardo Mastrángelo 105. Tradicion Inza S.R.L. 106. Tremblay S.R.L. 107. Ucalac S.A. 108. Usina Láctea El Puente S.A. 109. Verónica S.A.C.I.A.F.E.I. 110. Vifran S.A. 111. Vila S.A.C.I.
ARGENTINA	GINEBRA	1. Campari Argentina S.A. 2. Peters Hnos, C.C.I.S.A.
BRAZIL	FONTINA	1. Laticinios PJ Ltda 2. Cooperativa Santa Clara Strani korisnici 1. Sancor Cooperativas Unidas Ltda – Argentina 2. Verónica SA – Argentina
BRAZIL	GORGONZOLA	1. Agro-Leite Noroeste Indústria e Comércio Ltda 2. ARC Logistica e Alimentos Ltda 3. Cooperativa Santa Clara 4. Dan Vigor Indústria e Comércio de Laticinios Ltda 5. Frimesa Cooperativa Central 6. Lactalis do Brasil 7. Laticínio Minas Gerais Ltda 8. Laticínios Latco Ltda 9. Laticínios Sabor da Serra Ltda 10. Laticínios São João SA 11. Laticínios São Vicente de Minas SA 12. Laticínios Sibéria Ltda 13. Laticínios Tirolez Ltda 14. Laticínios Union Ltda 15. Laticínios Minas Forte Ltda 16. Na morada Industria e Comércio Ltda 17. Nacon Araraquara Comércio e Representações Eireli 18. Neolat Comércio de Laticínios Ltda 19. Nova Mix Industrial e Comercial de Alimentos Ltda 20. Polenghi Industrias Alimentícias Ltda 21. Premiato Indústria e Comércio de Alimentos Ltda 22. Queijos Finos Industria, Comércio, Importação, Exportação e Serviços Eireli 23. Scalon & Cerchi Ltda 24. Vicente Roberto de Carvalho & CIA Ltda 25. Yema Distribuidora de Alimentos Eireli
BRAZIL	GRANA	1. RAR Indústria e Comércio de Alimentos Ltda 2. Gran Mestri Alimentos SA 3. Gran Parma Agroindústria Ltda 4. Parmíssimo Alimentos Ltda
BRAZIL	GRUYÈRE	1. Barbosa & Marques SA 2. Cooperativa Santa Clara 3. Dan Vigor Indústria e Comércio de Laticínios Ltda 4. Lactalis do Brasil 5. Laticínios Iterere Ltda 6. Laticínios PJ Ltda 7. Laticínios São João SA 8. Laticínios São Vicente de Minas SA 9. Laticínios Sibéria Ltda 10. Laticínios Tirolez Ltda 11. Indústria e Comércio de Laticínios Vale dos Buritis Ltda 12. Laticínios União Total Ltda 13. Nacon Araraquara Comércio e Representações Eireli 14. Nova Mix Industrial e Comercial de Alimentos Ltda 15. Polenghi Industrias Alimentícias Ltda 16. Usina de Beneficiamento Paiolzinho Ltda 17. Vialat Indústria & Comércio Ltda 18. Yema Distribuidora de Alimentos Eireli Strani korisnici 1. Seglar SA – Urugvaj 2. Verónica SA – Argentina
BRAZIL	PARMESAO	1. A. F. Sampaio EPP 2. Agroindústria e Comércio Serra Negra Ltda 3. Agro-leite Noroeste Indústria e Comércio Ltda 4. ARC Logística e Alimentos Ltda 5. Atalat Industria e Comércio de Laticínios Ltda 6. Barbosa & Marques SA 7. BRQ Indústria de Alimentos SA 8. Buritama Industria e Comercio de Laticinios Ltda 9. Campanella Alimentos Ltda 10. Citale Brasil Ltda 11. Cooperativa Agropecuária de Boa Esperança Ltda 12. Cooperativa Agropecuária do Vale do Paracatu Ltda 13. Cooperativa Agropecuária do Vale do Sapucaí Ltda 14. Cooperativa de Laticínios Selita 15. Cooperativa dos Pequenos Produtores Rurais de Icaraí de Minas Ltda 16. Cooperativa Mista Agropecuária de Patos de Minas Ltda 17. Cooperativa Mista dos Produtores de Leite de Morrinhos 18. Cooperativa Mista dos Produtores Rurais de Conselheiro Pena Ltda 19. Cooperativa Regional Agropecuária de Santa Rita do Sapucaí Ltda 20. Cooperativa Regional de Produtores de Leite Serrania Ltda 21. Cooperativa Santa Clara
		22. Cristaulat Indústria e Comércio de Laticínios Ltda 23. Dan Vigor Indústria e Comércio de Laticinios Ltda 24. Deusdete Soares da Silva ME 25. Eduardo Barbosa Levate 26. Fábrica de Laticínios Jorge Pereira dos Anjos 27. Fábrica de Laticínios Minas Milk Ltda 28. Forno de Minas Alimentos SA 29. Frimesa Cooperativa Central 30. Gran Mestri Alimentos SA 31. Gran Paladare Indústria e Comércio de Lácteos Eireli 32. Gran Parma Agroindústria Ltda 33. Gonçalves Salles S.A. Indústria e Comércio 34. Indústria, Comércio, Importação e Exportação de Alimentos Multlac Eireli 35. Indústria de Alimentos Costa Uruguai Ltda 36. Indústria de Laticínios Kase Haus Ltda ME 37. Indústria de Queijos Nato Bom Ltda 38. Industria e Comércio de Laticínio Minas Lacto 39. Indústria e Comércio de Laticínios Vale dos Buritis Ltda 40. Indústria e Comércio de Laticínios Vila Nova Ltda 41. Indústria e Comércio de Laticínio Vitória Ltda 42. Indústria e Comércio de Laticínios VLF Eireli 43. Indústria e Comércio de Queijos Lelo Ltda 44. Indústria e Comércio de Queijos Litza Ltda
		45. Indústria e Comércio de Queijos Oriente Ltda 46. Indústria & Comércio Irmãos & Irmãos 47. Indústria e Comércio de Laticínios Sabor do Vale 48. Indústria e Comércio de Laticínios Rex Ltda 49. Lactalis do Brasil Comercio Importação Exportação de Laticínios Ltda 50. Laticínio Belo Vale Ltda 51. Laticínios Estrela do Norte Comércio e Indústria LTDA 52. Laticínio Fazenda Bella Vista Ltda 53. Laticínio Flor dos Alpes Ltda 54. Laticínio Lacbom Ltda 55. Laticínio Mais Vida Ltda 56. Laticínio Minas Gerais Ltda 57. Laticínio Nova Vitória Indústria e Comércio Ltda 58. Laticínio Rocha Ltda 59. Laticínio Santa Izabel Eireli 60. Laticínio Santa Rosa LTDA 61. Laticínios Alkmim Ltda 62. Laticínios Bela Vista Ltda 63. Laticínios Bom Pastor Ltda 64. Laticínios Campo Belo Ltda 65. Laticínios Curral de Minas Ltda 66. Laticínios Dona Formosa Ltda 67. Laticínios Dupavão Ltda ME 68. Laticínios Estrela da Mantiqueira Bocaina de Minas Ltda – EPP 69. Laticínios Fartura Eireli
		70. Laticínios Heloisa Ltda 71. Laticínios JL Ltda 72. Laticínios Kiformaggio Ltda 73. Laticínios Latco Ltda 74. Laticínios Madre de Deus de Minas Ltda 75. Laticínios Noroeste Ltda 76. Laticínios Norte de Minas Eireli 77. Laticínios Nutrileite Indústria e Comércio Ltda 78. Laticínios Oliveira Industria e Comercio Ltda – ME 79. Laticínios Palmital Ltda 80. Laticínios Paula Freitas Ltda 81. Laticínios Peçanha Ltda 82. Laticínios PJ Ltda 83. Laticínios Porto Alegre Indústria e Comércio SA 84. Laticinios Q'nutry Ltda 85. Laticínios Rosena Ltda 86. Laticínios Sabor da Serra Ltda 87. Laticínios Saldalis SA 88. Laticínios São João SA 89. Laticínios São José do Barreiro Ltda 90. Laticínios Sevilha Ltda 91. Laticínios Sibéria Ltda 92. Laticínios Silva e Oliveira Ltda 93. Laticínios Tirolez Ltda 94. Laticínios Union Ltda 95. Cooperativa de Laticínios Vale do Mucuri Ltda
		96. Laticínios União Total Ltda 97. Leitesol Indústria e Comércio SA 98. Leandro Barcelos da Fonseca EPP 99. Leite Fazenda Bela Vista Ltda 100. Leme Indústria e Comércio de Produtos Alimentícios Ltda 101. Luís Henrique Delgado EPP 102. Mania Cristina Neves Matos Eireli 103. Minas Alimentos Ltda 104. Na morada Indústria e Comércio Ltda 105. Nacon Araraquara Comércio e Representações Eireli 106. Natamil Friburgo Industria e Comércio de Laticínios Eireli 107. Neolat Comércio de Laticínios Ltda 108. Nova Mix Industrial e Comercial de Alimentos Ltda 109. Oxente Indústria e Comércio de Laticínios Ltda 110. Pastora Indústria de Laticínios ME 111. Promissão Alimentos e Lácteos Eireli 112. Polenghi Indústrias Alimentícias Ltda 113. P&L Agroindústria de Laticínios 114. Pinheiro & Silva Indústria e Comércio de Laticínios Ltda 115. Premiato Indústria e Comércio de Alimentos Ltda 116. Primor Indústria e Comércio de Laticínios Ltda 117. Parmíssimo Alimentos Ltda 118. RAR Indústria e Comércio de Alimentos Ltda
		119. Real Comércio e Laticínios Ltda 120. RPJ Distribuidora de Laticínios e Frios Ltda 121. S Teixeira Produtos Alimenticios Ltda 122. São Leopoldo Alimentos Ltda 123. Scalon & Cerchi Ltda 124. Tapuya Indústria e Comércio Ltda 125. Três Barras Indústria de Lácteos do Brasil Ltda 126. Usina de Beneficiamento Del Rios Ltda 127. Usina de Beneficiamento Paiolzinho Ltda 128. Villam Laticínios Ltda 129. Vicente Roberto de Carvalho & CIA Ltda 130. Yema Distribuidora de Alimentos Eireli Strani korisnici 1. CALCAR (Cooperativa Agraria de Responsabilidad Limitada Carmelo) – Urugvaj 2. CONAPROLE – Cooperativa Nacional de Produtores de Leche – Urugvaj 3. Industria Láctea Salteña SA –Urugvaj 4. Mastellone Hnos SA – Argentina 5. Milkaut SA – Argentina 6. Molfino Hnos SA – Argentina 7. Noal SA – Argentina 8. Remotti SA – Argentina 9. SanCor Cooperativas Unidas Ltda – Argentina 10. Seglar SA – Urugvaj
BRAZIL	GENEBRA	1. Bebidas Guichard Ltda 2. Dubar Indústria e Comércio de Bebidas Ltda 3. Multidrink do Brasil Ltda
BRAZIL	STEINHAEGER	1. Distilaria Doble W Exportação e Importação Ltda 2. Distillerie Stock do Brasil Ltda 3. Dubar Indústria e Comércio de Bebidas Ltda 4. Multidrink do Brasil Ltda 5. Natique Indústria e Comércio Ltda
PARAGVAJ	PARMESANO	1. Lácteos Norte S.R.L. 2. Lácteos San Cristóbal de Delci Lópes Correa / Lácteos Katuete S.A. Strani korisnici 1. CONAPROLE (Cooperativa Nacional de Productores de Leche) 2. Sancor Cooperativas Unidas Ltda.
PARAGVAJ	GRUYERE	1. Dominique Gaston Frossard / Cremo Euro Gourmet S.A. Strani korisnici 1. García Hermanos Agroindustrial S.R.L
PARAGVAJ	FONTINA	Strani korisnici 1. CONAPROLE (Cooperativa Nacional de Productores de Leche) 2. Sucesores de Alfredo Williner S.A. 3. Sancor Cooperativas Unidas Ltda. 4. García Hermanos Agroindustrial S.R.L
PARAGVAJ	REGGIANITO	Strani korisnici 1. CONAPROLE (Cooperativa Nacional de Productores de Leche) 2. Sucesores de Alfredo Williner S.A. 3. Mastellone Hnos. S.A. 4. Sancor Cooperativas Unidas Ltda. 5. García Hermanos Agroindustrial S.R.L 6. Milkaut S.A. 7. Manfrey Coop. de Tamberos de Com. E Ind. Ltda.
URUGVAJ	PARMESANO	1. ALKLA SRL 2. CALCAR (Cooperativa Agraria de Responsabilidad Limitada Carmelo) 3. CATENI S.A. 4. CONAPROLE (Cooperativa Nacional de Productores de Leche) 5. Conarey S.A. 6. ECOMEL S.A. 7. El Nuevo Gaucho SRL 8. FARMING S.A. 9. Farolur S.A. 10. FORMAGGIO LTDA 11. Granja Brassetti SRL 12. Henderson & CIA S.A 13. Horacio Bentacor 14. INDULACSA (Industria Lactea Salteña S.A.) 15. Juan Manuel Guerequiz Melo 16. La Magnolia S.A. 17. La Nueva Cerro S.A 18. La vieja bodega SRL 19. Pronaturalia S.A. 20. Queseria Helvetica S.A. 21. SEGLAR S.A.
URUGVAJ	GRUYERE / GRUYÈRE	1. CONAPROLE (Cooperativa Nacional de Productores de Leche) 2. Granja Brassetti SRL 3. Pronaturalia S.A. 4. SEGLAR S.A. Strani korisnici 1.MILKAUT S.A.
URUGVAJ	GRUYERITO / GRUYER	1. Bonprole Industrias Lacteas S.A.
URUGVAJ	FONTINA	1. CONAPROLE (Cooperativa Nacional de Productores de Leche) 2. Farolur S.A. 3. Pronaturalia S.A. Strani korisnici 1. MILKAUT S.A. 2. Sancor Cooperativas Unidas Ltda
URUGVAJ	REGGIANITO	1. CLALDY S.A. 2. CONAPROLE (Cooperativa Nacional de Productores de Leche) Strani korisnici 1. MILKAUT S.A. 2. Sancor Cooperativas Unidas Ltda
URUGVAJ	GRAPPAMIEL	1. A. López & CIA 2. Bodega Tunin Hnos. S.R.L. 3. CABORIL S.A. 4. CEPAS Uruguay Bebidas y Alimentos S.A. (Ex BACARDI-MARTINI S.A.) 5. Eduardo Bon Perez 6. Gerardo Nabune Sciutti 7. Valdi Fraga Gonzalo Martin (ex JORGE L. VALDI) 8. La vieja bodega SRL 9. LICOGIN SRL 10. MENDOZA SRL 11. NABITUR S.A. 12. NAFIREY S.A. 13. REWILAT S.A. 14. Rodríguez HNOS & CIA LTDA

2. Prijelazno razdoblje od 12 (dvanaest) mjeseci od datuma stupanja ovog Sporazuma na snagu primjenjuje se kako bi se svim prethodnim korisnicima navedenima u ovom Prilogu omogućilo da se prilagode specifikacijama utvrđenima u članku 21.35. stavku 8. točkama od (a) do (i).

________________

Prilog 25.–A

RASPOREDI PO STRANKAMA ZA PODUZEĆA U DRŽAVNOM VLASNIŠTVU
I PODUZEĆA KOJIMA SU DODIJELJENE ISKLJUČIVE ILI POSEBNE POVLASTICE

Dodatak 25.-A-1.

ARGENTINA

1. Poglavlje 25. ne primjenjuje se na poduzeća u državnom vlasništvu ili poduzeća kojima su dodijeljene isključive ili posebne povlastice na razini ispod središnje razine.

2. Članak 25.4. ne primjenjuje se na poduzeća u državnom vlasništvu ili poduzeća kojima su dodijeljene isključive ili posebne povlastice navedene u nastavku, ni na poduzeća, društva kćeri i povezana društva u njihovu vlasništvu ili pod njihovom kontrolom ili na bilo koja nova ili reorganizirana društva ili društva nasljednike ili njihove subjekte:

(a) Integración Energética Argentina S.A.;

(b) Nucleoeléctrica Argentina S.A.; i

Dodatak 25.-A-2.

BRAZIL

Poglavlje 25. ne primjenjuje se na poduzeća u državnom vlasništvu ili poduzeća kojima su dodijeljene isključive ili posebne povlastice na razini ispod središnje razine.

________________

PRILOG 26.–A

PREAMBULA

STRANKE,

DIJELEĆI mišljanje da se ovaj Sporazum potpisuje u vrijeme nezapamćenih kriza i izazova;

PRIMJEĆUJUĆI da:

(a) nužno je poduzeti hitne mjere za suočavanje s izazovima i krizama u području okoliša, uključujući one povezane s klimatskim promjenama, gubitkom bioraznolikosti i onečišćenjem, kako je jasno navedeno u najnovijim znanstvenim dokazima, a koje dodatno pogoršavaju postojane razine siromaštva, uključujući ekstremno siromaštvo, nesigurnost opskrbe hranom i nejednakost;

(b) pandemija bolesti COVID-19 otkrila je višestruke ranjivosti u našim društvima i sumnju u otpornost lanaca opskrbe, osobito u nacionalnim zdravstvenim sustavima;

(c) geopolitičke napetosti dovele su do povećanog preklapanja gospodarskih odnosa i otpornosti, što je uzrokovalo poremećaje u međunarodnim trgovinskim tokovima;

(d) sve je teže osigurati pristojan životni standard zbog poremećaja u lancima opskrbe hranom i negativnim učincima klimatskih promjena na ekosustave; i

(e) nekoliko godina lančanih izazova i kriza unazadilo je Program do 2030. i njegove ciljeve održivog razvoja;

NAGLAŠAVAJUĆI da je u tom kontekstu iznimno važno zajamčiti otvorenu i transparentnu međunarodnu trgovinu utemeljenu na pravilima;

ISTIČUĆI da je nužno hitno ubrzati naše djelovanje kako bismo ostvarili ciljeve održivog razvoja, pokušali ublažiti klimatske promjene i dobili sredstva za to;

ČVRSTO VJERUJUĆI da ovaj Sporazum približava dvije regije koje nude ključan doprinos svladavanju navedenih izazova;

ISTIČUĆI da:

(a) dijele vrijednosti koje su potrebne za suočavanje s izazovima koje predstavlja trenutačna globalna situacija, kao što su:

i. prepoznavanje važnosti uključivosti u pronalaženju rješenja koja pogoduju svima, posebno radnicima, lokalnim i tradicionalnim zajednicama i malim poljoprivrednicima, i u jačanju položaja žena;

ii. prihvaćanje multilateralizma i odbacivanje nepotrebnih prepreka trgovini;

iii. poštovanje međunarodnog prava; i

iv. zaštita i očuvanje okoliša;

(b) imaju ključnu ulogu u strukturi globalnih lanaca opskrbe u raznim sektorima i na raznim tehnološkim razinama, među ostalim u proizvodnji hrane;

(c) zagovaraju održivi razvoj u njegovoj društvenoj, gospodarskoj i okolišnoj dimenziji, koje su integrirane, nedjeljive, međuovisne i uzajamno se dopunjuju, priznajući veliku raznolikost proizvodnih sustava, s obzirom na to da ne postoji univerzalni model razvoja;

(d) priznaju da je iskorjenjivanje siromaštva u svim njegovim oblicima i dimenzijama, uključujući ekstremno siromaštvo, najveći globalni izazov i užan preduvjet za održivi razvoj;

(e) prepoznaju da je važno zalagati se za zaštitu, očuvanje, održivo korištenje i održivo upravljanje svim ekosustavima i njihovu obnovu, u skladu s nacionalnim kapacitetima i okolnostima, te prepoznaju važnost veće mobilizacije resursa u tom cilju;

(f) prepoznaju i ključnu ulogu suradnje na multilateralnoj razini u djelotvornom svladavanju zajedničkih izazova u području okoliša i održivog razvoja te se obvezuju na jačanje suradnje u području međunarodne trgovine i ulaganja kako bi se izbjegli nepotrebni poremećaji i ostvarili ciljevi održivog razvoja te dodatno podsjećaju na to da su Program do 2030. i ciljevi održivog razvoja, uključujući sredstva provedbe, univerzalni, nedjeljivi i međusobno povezani; i

(g) kad je riječ o klimatskim promjenama, posebno:

i. ponovno potvrđuju, imajući na umu svoju vodeću ulogu, da su snažno predani ostvarivanju cilja UNFCCC-a u pogledu borbe protiv klimatskih promjena jačanjem potpune i djelotvorne provedbe Pariškog sporazuma i postizanjem njegove svrhe i dugoročnih ciljeva, uključujući cilj u pogledu temperature, cilj povećanja sposobnosti prilagodbe negativnim učincima klimatskih promjena i cilj usklađivanja financijskih tokova s prethodnim dvama ciljevima, odražavajući pravednost i načelo zajedničkih, ali diferenciranih odgovornosti i odgovarajućih sposobnosti, s obzirom na različite nacionalne okolnosti; nastoje pojačati globalni odgovor na opasnosti od klimatskih promjena u kontekstu održivog razvoja i ulagati više truda u iskorjenjivanje siromaštva; te da prepoznaju da klimtske promjene utječu na cijeli svijet, a posebno ih osjećaju najsiromašnije i najranjivije skupine; i

ii. prepoznaju apsolutni prioritet očuvanja sigurnosti opskrbe hranom i iskorjenjivanja gladi, a posebno aspekte sustava za proizvodnju hrane koji su posebno osjetljivi na negativne učinke klimatskih promjena;

SLAŽUĆI SE da je za reagiranje na navedene krize i izazove nužno osigurati nediskriminirajući, pošten, otvoren, uključiv, pravedan i transparentan multilateralni trgovinski sustav utemeljen na pravilima i usklađen s ciljem održivog razvoja, u čijem je središtu WTO;

PONAVLJAJUĆI svoje zalaganje za jednake uvjete i pošteno tržišno natjecanje suprotstavljanjem protekcionizmu i praksama koje narušavaju tržište kako bi se poticalo povoljno trgovinsko i ulagačko okruženje za sve;

PONOVNO POTVRĐUJUĆI svoju predanost potpunom poštovanju pravila WTO-a i izbjegavanju neopravdane ili proizvoljne diskriminacije ili prikrivenog ograničavanja međunarodne trgovine;

SLAŽUĆI SE da ti izazovi donose nov kontekst za oblikovanje javnih politika za izgradnju bolje budućnosti;

PODSJEĆAJUĆI na članak 26.1. stavak 5. ovog Sporazuma i PREPOZNAJUĆI razlike u njihovim stupnjevima razvoja, slažući se da ovaj Prilog integrira suradnički pristup na temelju zajedničkih vrijednosti i interesa;

IZRAŽAVAJUĆI odlučnost da surađuju kako bi njihovi trgovinski odnosi ojačali održivi razvoj;

PODSJEĆAJUĆI na važnost trgovine u podizanju životnog standarda i povećanju broja radnih mjesta, istodobno omogućujući optimalno korištenje globalnih resursa u skladu s ciljem održivog razvoja;

NASTOJEĆI zaštititi i očuvati okoliš te poboljšati sredstva kojima se to ostvaruje na način usklađen s njihovim potrebama i problemima na različitim razinama gospodarskog razvoja;

NAGLAŠAVAJUĆI potrebu da se uzmu u obzir specifični izazovi zemalja u razvoju bez izlaza na more kako bi se osigurao pristup tržištu i ostvarile koristi u okviru ovog Sporazuma;

S OBZIROM NA navedene izazove,

POSTIŽU DOGOVOR o ovom Prilogu.

DIO A

TRGOVINA I ODRŽIVI RAZVOJ

A.1. Opće odredbe

1. Stranke ponovno potvrđuju obveze preuzete na temelju poglavlja 26. Smatraju da imaju jedinstvenu priliku biti primjer integracije trgovine i održivog razvoja te da bi se to trebalo provoditi na suradnički način.

2. Priznajući pravo svake stranke da odredi svoje politike i prioritete održivog razvoja, koji bi trebali biti u skladu s obvezama svake stranke u okviru međunarodnih sporazuma kojih je stranka, svaka stranka nastoji poboljšati svoje relevantne zakone, propise i politike kako bi osigurala visoke i djelotvorne razine zaštite okoliša i rada, u skladu s člankom 26.2. stavkom 2. To je u skladu s općim ciljem iz članka 26.1. da se ovaj Sporazum provede na način kojim se doprinosi održivom razvoju. Osim toga, stranke podsjećaju na svoju suglasnost iz članka 26.2. stavka 3. da stranka ne smije smanjiti razine zaštite predviđene njezinim zakonima i drugim propisima u području okoliša ili rada s namjerom poticanja trgovine ili ulaganja. Stranke podsjećaju da su na temelju članka 26.2. stavka 5. suglasne da stranka ne smije propustiti djelotvorno provoditi, kontinuiranim ili ponavljajućim djelovanjem ili nedjelovanjem, svoje zakone i druge propise u području okoliša ili rada kako bi potaknula trgovinu ili ulaganja. U tom pogledu stranke potvrđuju da je za takvu provedbu važno osigurati odgovarajuća raspoloživa sredstava. Nadalje, u skladu s člankom 26.2. stavkom 6. stranka ne primjenjuje svoje zakone i druge propise u području okoliša i rada na način koji bi predstavljao prikriveno ograničenje trgovine ili neopravdanu ili proizvoljnu diskriminaciju.

3. Stranke podsjećaju da bi, u skladu s načelom 11. Deklaracije iz Rija o okolišu i razvoju, koju je 1992. donijela Konferencija Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju (dalje u tekstu „Deklaracija iz Rija o okolišu i razvoju iz 1992.”), standardi, ciljevi upravljanja i prioriteti u području okoliša trebali odražavati okolišni i razvojni kontekst na koji se primjenjuju. Podsjećajući na članak 26.1. stavak 1. i članak 26.1. stavak 5. ovog Sporazuma, stranke prepoznaju i razlike u svojim razinama razvoja i nacionalnim okolnostima, istodobno nastojeći integrirati održivi razvoj u trgovinske i ulagačke odnose između stranaka. Potvrđuju da takve razlike uključuju poteškoće s kojima se suočavaju zemlje u razvoju bez izlaza na more.

4. Stranke potvrđuju da mjere održivosti koje utječu na trgovinu moraju biti u cijelosti usklađene s njihovim obvezama na temelju sporazumâ WTO-a. Stranke podsjećaju da bi se, u skladu sa Sporazumom o TBT-u, mjere koje predstavljaju tehničke propise kojima se ograničava trgovina podložno tom sporazumu trebale, među ostalim, i. temeljiti na znanstvenim i tehničkim informacijama; ii. ne ograničavati trgovinu više negoli je nužno da se ostvari zakoniti cilj, uzimajući u obzir opasnost koju bi prouzročilo neispunjavanje; i iii. temeljiti na relevantnim međunarodnim normama. Stranke podsjećaju i da bi se sanitarne i fitosanitarne mjere koje podliježu Sporazumu o SPS-u trebale, u skladu s tim sporazumom, među ostalim, primjenjivati i. samo u mjeri potrebnoj za zaštitu života ili zdravlja ljudi, životinja ili biljaka; ii. temeljiti na znanstvenim načelima; iii. temeljiti na relevantnim međunarodnim normama, smjernicama ili preporukama, osim ako je drukčije predviđeno Sporazumom o SPS-u; iv. ne zadržavati bez dostatnih znanstvenih dokaza, osim ako je drukčije predviđeno Sporazumom o SPS-u; i v. ne primjenjivati se na način koji bi predstavljao prikriveno ograničavanje međunarodne trgovine.

5. U skladu s člankom 2.7. stranke ističu ključnu ulogu organizacija civilnog društva u djelotvornoj provedbi ovog Sporazuma osnivanjem domaćih savjetodavnih skupina u skladu s domaćim mehanizmima i zakonodavstvom svake stranke, uz široku uključenost aktera civilnog društva.

6. Stranke su suglasne da promicanje međunarodne trgovine na način kojim se doprinosi cilju održivog razvoja, kako je navedeno u članku 26.1. stavku 3., uključuje djelovanja u okviru sljedećih naslova:

(a) multilateralni režimi;

(b) biregionalni trgovinski i ulagački odnosi;

(d) jačanje ekonomskog položaja žena.

7. Nadalje, stranke su suglasne da će, kako bi osigurale djelotvornu provedbu svojih obveza iz poglavlja 26. ovog Sporazuma i ovog Priloga, stupanjem na snagu ovog Sporazuma sudjelovati u daljnjim raspravama i uspostaviti niz mjera i aktivnosti suradnje.

A.2. Multilateralni režimi: suradnja radi potpore multilateralnim pravilima za održivi razvoj

7. Stranke smatraju da je ovaj Sporazum korisna platforma za savjetovanje i suradnju u trgovinskim aspektima multilateralnih normi i ciljeva u području rada i okoliša, kako je navedeno u članku 26.1. stavku 4. točki (a), članku 26.4. stavku 8., članku 26.5. stavku 5. i članku 26.6. stavku 3., u skladu sa suradničkim pristupom iz članka 26.1. stavka 5. kojim se propisno uzimaju u obzir različite nacionalne okolnosti, geografska ograničenja, kapaciteti, potrebe i razine razvoja stranaka te kojim se poštuju nacionalne politike i prioriteti stranaka iz članka 26.1. stavka 4. točke (c).

8. Stranke napominju da je potrebno potpuno uzeti u obzir svrhu, ciljeve i načela sadržana u Agendi 21 o okolišu i razvoju, donesenoj na Konferenciji UN-a o okolišu i razvoju održanoj u Rio de Janeiru od 3. do 14. lipnja 1992., i Deklaraciji iz Rija o okolišu i razvoju iz 1992. iz članka 26.1. stavka 2. ovog Sporazuma. Osim toga, stranke ponavljaju da prepoznaju apsolutni prioritet očuvanja sigurnosti opskrbe hranom i iskorjenjivanja gladi, a posebno aspekte sustava za proizvodnju hrane koji su posebno osjetljivi na negativne učinke klimatskih promjena, kako je istaknuto u Pariškom sporazumu.

9. Podsjećaju da, u skladu s načelom 12. Deklaracije iz Rija o okolišu i razvoju iz 1992.,

„mjere trgovinske politike u svrhu zaštite okoliša ne smiju predstavljati sredstvo proizvoljne ili neopravdane diskriminacije ili prikriveno ograničavanje međunarodne trgovine. Trebalo bi izbjegavati jednostrane mjere za suočavanje s ekološkim izazovima izvan jurisdikcije zemlje uvoznice. Mjere zaštite okoliša kojima se nastoji odgovoriti na prekogranične ili globalne ekološke probleme trebale bi se, u mjeri u kojoj je to moguće, temeljiti na međunarodnom konsenzusu”.

10. Nadalje podsjećaju da, u skladu s načelom 2. Deklaracije iz Rija o okolišu i razvoju iz 1992., države imaju, u skladu s Poveljom UN-a i načelima međunarodnog prava, suvereno pravo iskorištavanja vlastitih resursa u skladu s vlastitim politikama zaštite okoliša i razvoja te odgovornost da osiguraju da aktivnosti u njihovoj nadležnosti ili pod njihovom kontrolom ne nanose štetu okolišu drugih država ili područjima izvan granica nacionalne nadležnosti.

11. S obzirom na prethodno navedeno, stranke ponovno potvrđuju svoju obvezu da Pododboru za trgovinu i održivi razvoj iz članka 26.14. (dalje u tekstu „Pododbor za trgovinu i održivi razvoj”) povjere, među ostalim, olakšavanje, raspravljanje i praćenje djelotvorne provedbe poglavlja 26. i angažman na izbjegavanju trgovinskih prepreka u područjima u okviru njegova mandata, ne dovodeći u pitanje druge mehanizme uspostavljene ovim Sporazumom. Savjetovanje i suradnja u Pododboru za trgovinu i održivi razvoj uključuju, ali nisu ograničeni na, razmjenu mišljenja o provedbi instrumenata i povezanih postupaka navedenih u nastavku, pod uvjetom da su stranke također stranke u:

(a) Programu do 2030. i ciljevima održivog razvoja;

(b) UNFCCC-u i Pariškom sporazumu, uspostavljenom u sklopu UNFCCC-a;

(c) Konvenciji o biološkoj raznolikosti, njezinim protokolima i Globalnom okviru za bioraznolikost iz Kunminga i Montreala donesenom na temelju Konvencije o biološkoj raznolikosti u Montrealu 19. prosinca 2022. (dalje u tekstu „GBF”);

(d) Montrealskom protokolu o tvarima koje oštećuju ozonski sloj, donesenom u Montrealu 16. rujna 1987., i njegovim Kigalijskim izmjenama donesenima u Kigaliju 15. listopada 2016.;

(e) Konvenciji Ujedinjenih naroda o suzbijanju dezertifikacije, donesenoj u Parizu 17. lipnja 1994.;

(f) Baselskoj konvenciji o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju, donesenoj u Baselu 22. ožujka 1989., Roterdamskoj konvenciji o postupku prethodnog pristanka za određene opasne kemikalije i pesticide u međunarodnoj trgovini, donesenoj u Rotterdamu 10. rujna 1998., Stockholmskoj konvenciji o postojanim organskim onečišćujućim tvarima donesenoj u Stockholmu 22. svibnja 2001. i Minamatskoj konvenciji o živi donesenoj u Kumamotu 10. listopada 2013.;

(g) Konvenciji o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja donesenoj u Bonnu 23. lipnja 1979.;

(h) Konvenciji o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore (CITES);

(i) Ramsarskoj konvenciji o močvarnim zemljištima donesenoj u Ramsaru 2. veljače 1971.;

(j) Deklaraciji Ujedinjenih naroda o pravima autohtonih naroda koju je donijela Opća skupština 13. rujna 2007.; i

(k) Konvencijama i protokolima Međunarodne organizacije rada.

12. Kad je riječ o Konvenciji o biološkoj raznolikosti, stranke prepoznaju važnost sljedećih elemenata za potporu njezinoj djelotvornoj provedbi:

(a) uravnotežena provedba triju ciljeva Konvencije o biološkoj raznolikosti – očuvanja bioraznolikosti, održive uporabe njezinih komponenti te poštene i pravične podjele dobiti koja proizlazi iz primjene genetskih resursa;

(b) provedba GBF-a;

(c) provedba, revizija ili ažuriranje te priopćavanje nacionalnih strategija i akcijskih planova za bioraznolikost, uključujući nacionalne ciljeve, u skladu s člankom 6. Konvencije o biološkoj raznolikosti; i

(d) osiguravanje odgovarajućih sredstava provedbe, uključujući financijska sredstva, pristup tehnologiji i njezin prijenos, tehničku i znanstvenu suradnju, razmjenu informacija i distribuciju koristi od biotehnologije, prepoznajući specifične izazove s kojima se suočavaju države Mercosura potpisnice Sporazuma, u skladu s odredbama Konvencije o biološkoj raznolikosti.

13. Ponovno potvrđujući svoju potpunu predanost UNFCCC-u i djelotvornoj provedbi Pariškog sporazuma, stranke su suglasne poduzeti i poboljšati mjere za potporu svojim ciljevima, među ostalim uzimanjem u obzir globalnih pregleda stanja Pariškog sporazuma, razmatranjem ublažavanja, prilagodbe i načina provedbe i potpore te uzimanjem u obzir pravednosti i najboljih dostupnih znanstvenih spoznaja. Stranke podsjećaju i ponavljaju sve svoje obveze da će u okviru multilateralnog klimatskog režima, uključujući, ali ne ograničavajući se na sljedeće:

(a) kad je riječ o nacionalno utvrđenim doprinosima (dalje u tekstu „NDC-ovi”) i ublažavanjima: pripremati, priopćavati i održavati uzastopne nacionalno utvrđene doprinose i provoditi domaće mjere ublažavanja kako bi se postigli ciljevi takvih doprinosa; osigurati da uzastopni nacionalno utvrđeni doprinosi iskazuju ostvareni napredak i najveću moguću ambiciju, odražavajući pravednost i načelo zajedničkih, ali diferenciranih odgovornosti i odgovarajućih sposobnosti, s obzirom na različite nacionalne okolnosti;

(b) kad je riječ o prilagodbi: sudjelovati u postupcima planiranja prilagodbe i provedbi mjera, uključujući razvoj ili poboljšanje relevantnih planova, politika ili doprinosa; i

(c) kad je riječ o financijskim tokovima i načinima provedbe: poduzimati mjere usmjerene na usklađivanje financijskih tokova s nastojanjima da se postignu niske emisije stakleničkih plinova i razvoj otporan na klimatske promjene; pružati potporu zemljama u razvoju koje su stranke Pariškog sporazuma u provedbi klimatske politike, uključujući financijska sredstva, prijenos tehnologije i izgradnju kapaciteta, u skladu s člancima 9., 10. i 11. Pariškog sporazuma, prepoznajući da će pojačana potpora zemljama u razvoju koje su stranke Pariškog sporazuma omogućiti veće ambicije u njihovu djelovanju.

14. Stranke su suglasne aktivno surađivati, i u pregovorima u okviru režima i u njegovoj provedbi, u cilju poticanja zajedničkog klimatskog djelovanja.

15. Svaka stranka ponovno potvrđuje svoje relevantne međunarodne obveze i provodi mjere, u skladu sa svojim relevantnim unutarnjim zakonima i drugim propisima, kako bi spriječila daljnju deforestaciju i poduzela više za stabilizaciju ili povećanje šumskog pokrova od 2030. U tom kontekstu stranke ne bi trebale smanjiti razine zaštite predviđene njihovim zakonodavstvom o zaštiti okoliša.

16. Stranke nadalje potvrđuju da se u njihovim politikama moraju uzeti u obzir društveni i gospodarski izazovi zemalja u razvoju i njihov doprinos globalnoj sigurnosti opskrbe hranom.

17. Stranke naglašavaju i potrebu za pojačanom potporom i ulaganjima kako bi se postigli ti ciljevi, među ostalim putem financijskih sredstava, prijenosa tehnologije, izgradnje kapaciteta i drugih mehanizama predviđenih ovim Sporazumom.

18. Stranke će intenzivirati svoj angažman kako bi se znatno povećao udio energije iz obnovljivih izvora u globalnoj kombinaciji izvora energije i poboljšati suradnju kako bi olakšale pristup istraživanju i tehnologiji čiste energije, uključujući energiju iz obnovljivih izvora, energetsku učinkovitost te naprednu i čišću tehnologiju fosilnih goriva, te promicale ulaganja u energetsku infrastrukturu i tehnologiju čiste energije.

19. Stranke su suglasne i da će u okviru Pododbora za trgovinu i održivi razvoj surađivati i razmjenjivati informacije o provedbi Sporazuma WTO-a o subvencijama za ribarstvo, donesenog na 12. ministarskoj konferenciji WTO-a 17. lipnja 2022., nakon njegova stupanja na snagu.

20. Stranke prepoznaju da je Pododbor za trgovinu i održivi razvoj korisna platforma za savjetovanje i suradnju, ali naglašavaju da se ovim Sporazumom ni na koji način ne mijenja priroda ili opseg obveza preuzetih na temelju relevantnih međunarodnih sporazuma iz poglavlja 26. ovog Sporazuma, kao ni mehanizmi za provedbu dogovoreni na temelju tih sporazuma. Osmišljavanje i funkcioniranje tih sporazuma, posebno priroda obveza koje su u njima preuzete, kao i njihovi mehanizmi usklađivanja, ako postoje, odražavaju ravnoteže postignute u okviru tih sporazuma koji nisu izmijenjeni niti na bilo koji način uvjetovani upućivanjem na te obveze u ovom Sporazumu.

A.3. Biregionalni trgovinski i ulagački odnosi: iskorištavanje potencijala ovog Sporazuma
za poticanje istinskog održivog razvoja koji pogoduje svima

21. Stranke razumiju da se integracijom održivog razvoja u trgovinski i ulagački odnos stranaka iz članka 26.1. stavka 1. moraju, među ostalim, ostvariti konkretne gospodarske koristi za proizvođače robe i pružatelje usluga koji uključuju održivost u svoje aktivnosti, posebno za najranjivije skupine, uključujući žene, male poljoprivrednike, autohtone narode i lokalne zajednice.

22. Koristi iz stavka 21. mogu se ostvariti, među ostalim, provedbom inicijativa koje potiču trgovinu proizvodima dobivenima ili izrađenima na održiv način i u skladu s pravom stranaka te projekata koji potiču međuregionalne lance opskrbe kako bi se promicao pozitivan učinak trgovine na postizanje niskih emisija stakleničkih plinova i razvoja otpornog na klimatske promjene te povećala sposobnost prilagodbe negativnim učincima klimatskih promjena na način koji ne ugrožava proizvodnju hrane, kako je navedeno u članku 26.6. stavku 2. točki (b).

23. Stranke se zalažu za zaštitu radničkih prava i prepoznaju ulogu Međunarodne organizacije rada kao ključne multilateralne organizacije u tom području.

24. Podsjećajući na članak 26.4. stavak 4. ovog Sporazuma, svaka je stranka ustrajna u ratifikaciji temeljnih konvencija i protokola Međunarodne organizacije rada i njezinih drugih relevantnih konvencija kojih još nije stranka i koje Međunarodna organizacija rada klasificira kao ažurirane, poštujući pritom suvereno pravo stranke da preuzme dodatne međunarodne obveze. U skladu s člankom 26.4. stavkom 3. ovog Sporazuma svaka stranka poštuje, promiče i djelotvorno provodi međunarodno priznate temeljne standarde rada, kako su definirani u temeljnim konvencijama Međunarodne organizacije rada.

25. U provedbi tih obveza stranke namjeravaju staviti poseban naglasak na iskorjenjivanje dječjeg rada, kao i na slobodu udruživanja i djelotvorno priznavanje prava na kolektivno pregovaranje. Stranke razumiju da predanost djelotvornoj provedbi podrazumijeva da svaka stranka donosi relevantne zakone i propise te izvršava svoju nadležnost i kontrolu uspostavom sustava za osiguravanje usklađenosti sa zahtjevima međunarodno priznatih temeljnih standarda rada, kako su definirani u temeljnim konvencijama Međunarodne organizacije rada.

26. Nadalje, u skladu s obvezom promicanja dostojanstvenog rada iz članka 26.4. stavka 8. ovog Sporazuma i Deklaracijom Međunarodne organizacije rada o socijalnoj pravdi za pravednu globalizaciju, stranke ističu načelo socijalnog dijaloga, koje je vodeće načelo Međunarodne organizacije rada, i razumiju da bi ratifikaciju temeljnih i drugih relevantnih konvencija Međunarodne organizacije rada trebalo provesti na način koji je u skladu s tim načelom.

Provedba ovog Sporazuma u korist proizvođača održive robe

27. Prepoznajući temeljnu ulogu koju milijuni stanovnika u regijama udaljenih od urbanih središta, kao što su šume, prirodni travnjaci, močvarna područja i drugi prirodni ekosustavi imaju u postizanju održivog razvoja, stranke će surađivati na ostvarivanju većih mogućnosti pristupa tržištu za proizvode dobivene na održiv način i u skladu s pravom svake stranke od maloposjednika, zadruga, autohtonih naroda i lokalnih zajednica te na razvoju mehanizama za potporu tom stanovništvu u dobivanju i održavanju održivih izvora prihoda, uz poštovanje kolektivnih zemljišnih prava autohtonih naroda i lokalnih zajednica, u skladu s pravom i relevantnim međunarodnim obvezama svake stranke.

28. Stranke su suglasne, prema potrebi, raspravljati o konkretnim mjerama i inicijativama za postizanje tog cilja u okviru Pododbora za trgovinu i održivi razvoj ili drugog tijela osnovanog na temelju ovog Sporazuma. Među ostalim, takve mjere i inicijative uključuju prepoznavanje mogućnosti pristupa tržištu koje su potrebne za poticanje izvoza proizvoda dobivenih ili izrađenih na održiv način te mjere i inicijative za ubrzavanje i olakšavanje trgovine između stranaka.

Promicanje održivih međuregionalnih lanaca vrijednosti za energetsku tranziciju

29. U skladu s člankom 26.6. stavkom 2. točkom (b) stranke nastoje iskoristiti velik potencijal međuregionalnih partnerstava u projektima energetske tranzicije s obzirom na njihove brojne komplementarnosti kad je riječ o doprinosima, stručnom znanju i tehnologijama potrebnima za razvoj rješenja u područjima kao što su održiva mobilnost i druga područja koja su stranke utvrdile.

30. U tom smislu stranke prepoznaju da je izgradnja međuregionalnih lanaca vrijednosti koji su odgovorni, održivi, transparentni, neometani i otporni jedan od ključnih aspekata za postizanje ciljeva povezanih s poštenom i pravednom energetskom tranzicijom koja doprinosi društvenom, gospodarskom i okolišnom razvoju obiju regija. Djelotvornim i uravnoteženim sudjelovanjem u tim lancima obje će regije moći bolje očuvati svoju konkurentnost na globalnom tržištu, održati visoku razinu zaposlenosti otvaranjem kvalitetnih radnih mjesta, ojačati svoje proizvodne i inovacijske kapacitete, poboljšati postojeću industrijsku bazu i poduprijeti svoju transformaciju.

31. S ciljem otvaranja radnih mjesta i poticanja sinergija između razina tehnološkog razvoja i prirodnih resursa koji postoje na tržištu Mercosur i u Europskoj uniji, stranke će surađivati na osmišljavanju inicijativa kojima se potiču održivi i otporni međuregionalni lanci vrijednosti. Takvi lanci vrijednosti trebali bi poticati ulaganja i industrijski razvoj u zemljama koje proizvode sirovine s ciljem povećanja dodane vrijednosti na lokalnoj razini i otvaranja radnih mjesta. Jedan od prioriteta stranaka bit će zajednički razvoj održivih međuregionalnih tržišta i lanaca vrijednosti u strateškim sektorima u skladu s relevantnim zakonima i propisima svake stranke; takvi sektori mogu obuhvaćati:

(a) odgovorno rudarstvo, iskorištavanje i pretvorbu metala i minerala koji su ključni za energetsku tranziciju;

(b) izvore energije koji imaju ključnu ulogu u energetskoj tranziciji, uključujući ukapljeni prirodni plin i obnovljivu energiju; to je posebno važno za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora s niskom razinom emisija, kao i za industrijske sektore u kojima je teško smanjiti emisije stakleničkih plinova;

(c) održivu mobilnost i povezane lance vrijednosti, uključujući litij-ionske baterije, recikliranje baterija te infrastrukturu za punjenje, elektromobilnost i industrijsku proizvodnju električnih automobila;

(d) održiva biogoriva, uključujući etanol i biodizel, održiva zrakoplovna goriva i obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla;

(e) vodik i njegove derivate kako bi se znatno doprinijelo ciljevima održivog razvoja.

32. Radi postizanja ciljeva iz stavka 31., stranke su suglasne o važnosti provedbe instrumenata politike za brži razvoj sposobnosti, posebno u zemljama u razvoju, kako bi im se omogućilo učinkovito sudjelovanje u lancima vrijednosti usmjerenima na strateške proizvodne industrije za energetsku tranziciju, za koje su potrebna velika ulaganja, najsuvremenija tehnologija i specijalizirana radna snaga, kao i posebne politike osmišljene za promicanje uključenosti žena. U tom smislu, uzimajući u obzir asimetriju između regija i ne dovodeći u pitanje prava Europske unije, države Mercosura potpisnice Sporazuma mogu donijeti promidžbene mjere usmjerene na razvoj i rast strateških proizvodnih industrija za održivu tranziciju, u skladu s Programom do 2030. i njegovim ciljevima održivog razvoja. Takve mjere moraju biti u skladu s ovim Sporazumom i sporazumima WTO-a.

33. Osim toga, stranke će surađivati u prethodno navedenim sektorima, među ostalim u sljedećim aspektima:

(a) olakšavanje i promicanje ulaganja kojima se potiče lokalno dodavanje vrijednosti u proizvodnim lancima u zemljama koje proizvode sirovine;

(b) pružanje tehničke i druge potpore projektima koji doprinose stvaranju međuregionalnih lanaca vrijednosti, razvoju tehnologije i znanja, čime se omogućuje izgradnja sposobnosti u državama Mercosura potpisnicama Sporazuma.

34. Konačno, stranke se obvezuju surađivati na poticanju međuregionalnih lanaca vrijednosti u područjima koja nude neizravan doprinos energetskoj tranziciji, kao što su proizvodnja robe i usluga za zdravstvenu skrb, razvoj digitalnog gospodarstva, uključujući usluge koje se temelje na znanju, te održiva proizvodnja hrane.

A.4. Nacionalne ili regionalne politike i mjere povezane s trgovinom:
prepoznavanje brojnih djelotvornih pristupa za postizanje održivog razvoja

35. Stranke ponovno potvrđuju svoje obveze preuzete na temelju ovog Sporazuma i relevantnih međunarodnih režima navedene u poglavlju 26. koje se odnose na očuvanje, zaštitu i održivo gospodarenje šumama i drugim kopnenim ekosustavima te na održivo korištenje zemljišta u skladu s njihovim zakonima i propisima. Ponovno potvrđuju i svoj angažman u poticanju trgovine proizvodima iz šuma kojima se gospodari na održiv način, posječenih u skladu s pravom zemlje sječe, kako bi se suzbila nezakonita sječa i povezana trgovina.

36. Stranke nadalje prepoznaju ulogu tradicionalnog i autohtonog znanja, kao i ulogu lokalnih aktera kao ključnih protagonista u održivom korištenju zemljišta i zaštiti, očuvanju i održivom korištenju šuma i bioraznolikosti. Podsjećaju na važnost podupiranja autohtonih naroda i lokalnih zajednica u održivom upravljanju šumama i potvrđuju da se u politikama usmjerenima na suzbijanje deforestacije moraju uzeti u obzir društveni i gospodarski izazovi i prava lokalnih zajednica u skladu sa zakonima i propisima svake stranke i njezinim relevantnim međunarodnim obvezama.

37. Stranke su odlučne ponoviti i intenzivirati rad na okončanju nezakonitih prijetnji prirodi i okolišu, uključujući nezakonitu sječu i požare te nezakonitu trgovinu divljom faunom i florom, nezakonito rudarenje i druge štetne aktivnosti kao što su nezakoniti, neprijavljeni i neregulirani (NNN) ribolov i nezakonita trgovina otpadom koji ugrožavaju okoliš.

38. Stranke napominju važnost pojačanog rada na očuvanju, obnovi, održivoj upotrebi i upravljanju svim vrstama ekosustava te povećanja društvenih, gospodarskih i okolišnih koristi bioraznolikosti za ljude, posebno one u ranjivom položaju i one koji najviše ovise o bioraznolikosti, među ostalim putem održivih aktivnosti, proizvoda i usluga koji se temelje na bioraznolikosti i kojima se povećava bioraznolikost. Stranke će surađivati na promicanju održivih obrazaca potrošnje i proizvodnje kako bi se postupno smanjili negativni učinci na bioraznolikost i povećali pozitivni učinci. Izražavaju i svoju odlučnost da poduzmu djelotvorne mjere za osiguravanje poštene i pravične podjele dobiti koja proizlazi iz korištenja genetskih resursa i digitalnih informacija o sekvenciranju u vezi s genetskim resursima, u skladu s međunarodnim obvezama svake stranke.

39. Kako bi iskoristile potencijal trgovine u korist ekosustava, stranke će u roku od godine dana od stupanja ovog Sporazuma na snagu sastaviti popis proizvoda iz država Mercosura potpisnica Sporazuma koji doprinose očuvanju, obnovi, održivom korištenju i gospodarenju šumama i osjetljivim ekosustavima. Proizvodima s tog popisa, koji se preispituju svake tri godine, trebalo bi odobriti povlašteni ili dodatni pristup tržištu ili druge poticaje Europske unije za promicanje njihove trgovine, kao što su tehnička pomoć ili izgradnja kapaciteta.

40. Osim toga, stranke bi trebale uspostaviti djelovanja i mjere za poboljšanje trgovine robom kojima se poboljšavaju socijalni uvjeti i prakse prihvatljive za okoliš, kao što su roba i usluge koje doprinose resursno učinkovitom i niskougljičnom gospodarstvu ili roba koja je predmet programa i mehanizama za osiguranje održivosti. Takve mjere, koje stranke preispituju svake tri godine, prema potrebi mogu uključivati mjere za poboljšanje pristupa tržištu, tehničku pomoć, izgradnju kapaciteta i olakšavanje trgovine.

41. Zalaganje stranaka za pojačanu suradnju i razumijevanje međusobnih politika i mjera povezanih s trgovinom u području rada i okoliša iz članka 26.1. stavka 4. točke (c) znači, među ostalim, da stranke prepoznaju da se politike, mjere i rješenja za suočavanje s izazovom održivog razvoja mogu razlikovati među zemljama i regijama.

A.5. Trgovina i jačanje ekonomskog položaja žena

42. Stranke prepoznaju da uključive trgovinske politike doprinose jačanju ekonomskog položaja žena. Prepoznaju važan doprinos žena gospodarskom rastu njihovim sudjelovanjem u gospodarskim djelatnostima, uključujući međunarodnu trgovinu. U skladu s tim, stranke namjeravaju provesti odredbe ovog Sporazuma na način kojim se promiču jednake mogućnosti i jednako postupanje prema ženama i muškarcima te kojim se ta perspektiva uključuje u trgovinsku i investicijsku politiku.

43. Svaka stranka nastoji osigurati da se njezinim relevantnim zakonima i politikama predviđaju i promiču jednaka prava, postupanje i mogućnosti za žene i muškarce. Svaka stranka nastoji poboljšati takve zakone i politike, ne dovodeći u pitanje pravo svake stranke da utvrdi vlastiti opseg djelovanja i razine zaštite jednakih mogućnosti za muškarce i žene. Takvo pravo i politike moraju biti u skladu s obvezama svake stranke iz relevantnih međunarodnih sporazuma, uključujući Konvenciju o ukidanju svih oblika diskriminacije žena, koju je donijela Opća skupština UN-a 18. prosinca 1979. i koju svaka stranka djelotvorno provodi.

44. Stranke potvrđuju da promjene u trgovinskim tokovima mogu imati diferencijalni učinak na mogućnosti zapošljavanja i sudjelovanja muškaraca i žena, na njihove prihode i dobrobit. Uzimajući u obzir Deklaraciju Međunarodne organizacije rada o budućnost rada povodom njezine stote obljetnice, donesenu u Ženevi 21. lipnja 2019., stranke prepoznaju i važnost jednake podjele odgovornosti među članovima obitelji i ulaganja u gospodarstvo skrbi kako bi žene, posebno one u ranjivom položaju, mogle iskoristiti gospodarske mogućnosti povezane s trgovinom i poduzetničke aktivnosti.

45. Stranke namjeravaju zajednički jačati suradnju u trgovinskim aspektima pitanja obuhvaćenih ovim odjeljkom. Aktivnosti suradnje usmjerene su na poboljšanje kapaciteta i uvjeta za radnice, poslovne žene i poduzetnice, uključujući pristup žena sudjelovanju, vodstvu i obrazovanju u područjima u kojima su nedovoljno zastupljene, kao i na podupiranje sektorskih politika koje omogućuju uključivanje žena u dinamične i produktivnije sektore, među ostalim promicanjem tokova izravnih stranih ulaganja kojima se povećavaju mogućnosti zapošljavanja žena na tržištu rada, posebno u sektorima u kojima prevladavaju muškarci. Takva suradnja može, među ostalim, obuhvaćati razmjenu informacija i primjera dobre prakse povezanih s prikupljanjem podataka koji omogućuju utvrđivanje, osmišljavanje, provedbu i preispitivanje trgovinskih politika usmjerenih na uklanjanje prepreka s kojima se suočavaju žene u međunarodnoj trgovini.

DIO B

SURADNJA

B.1. Doprinos smanjenju nejednakosti unutar zemalja i među njima

46. Stranke se obvezuju surađivati kako bi zajamčile da će postupno uspostavljanje područja slobodne trgovine između Mercosura i EU-a doprinijeti ne samo povećanju ukupnih prihoda i blagostanja, nego i smanjenju nejednakosti, u skladu s ciljem održivog razvoja br. 10. Istodobno, u promicanju prijelaza na gospodarstva s niskim razinama emisija koja su otporna na klimatske promjene, stranke podsjećaju na svoje obveze da rade na pravednoj tranziciji te da za to osiguraju i mobiliziraju potrebna sredstva.

B.2. Promicanje ciljeva poglavlja 26. o trgovini i održivom razvoju

47. Kako bi postigle ciljeve iz poglavlja 26. ovog Sporazuma, stranke ističu važnost međuregionalne suradnje, među ostalim u sljedećim područjima:

(a) provedbi multilateralnih obveza u području klimatskih promjena, bioraznolikosti i okoliša te radnih standarda Međunarodne organizacije rada;

(b) podupiranju uloge autohtonih naroda i lokalnih zajednica u promicanju održivog razvoja;

(d) iskorištavanju potencijala održivog i uključivog biogospodarstva, uključujući proizvode i usluge koji se temelje na bioraznolikosti i koji povećavaju bioraznolikost;

(e) primjeni transparentnih, usporedivih, mjerljivih, uključivih, znanstveno utemeljenih kriterija i metodologija prilagođenih kontekstu za procjenu održivosti biogospodarstva u svim lancima vrijednosti;

(f) održivim biogorivima, uključujući etanol i biodizel, održivim zrakoplovnim gorivima i obnovljivim gorivima nebiološkog podrijetla; i

(g) proizvodnji i olakšavanju trgovine robom i uslugama proizvedenima na održiv način, uključujući niskougljičnu robu.

48. Stranke navode da podupiru povećanje financiranja iz razvijenih zemalja prema zemljama u razvoju, kao i iz drugih izvora, za zaštitu, očuvanje, održivo korištenje i obnovu svih ekosustava, u skladu s domaćim okolnostima i politikama. Potvrđuju i važnost koju potpora Europske unije i odgovarajuća sredstva imaju za države Mercosura potpisnice Sporazuma kad je riječ o nacionalnim politikama i međunarodnim obvezama u pogledu ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe tim promjenama i njihovih posrednih koristi, ciljeva gubitka i štete te za rješavanje problema gubitka bioraznolikosti, očuvanja i obnove šuma, u skladu sa zakonima i propisima te primjenjivim međunarodnim obvezama svake države Mercosura potpisnice Sporazuma. Prepoznaju i važnost pružanja i mobilizacije tehničke i financijske potpore potrebne za poboljšanje sposobnosti prilagodbe i otpornosti proizvodnje hrane te smanjenje ranjivosti poljoprivrednika i drugih ranjivih skupina, posebno malih poljoprivrednika, žena i mladih, u vezi s klimatskim promjenama.

49. Podsjećajući na cilj poglavlja 26. o jačanju integracije održivog razvoja u trgovinske i ulagačke odnose stranaka, stranke se obvezuju poduprijeti preispitivanje postojećih financijskih instrumenata, osigurati odgovarajuća financijska sredstva za očuvanje šuma, ponovno pošumljavanje, obnovu i smanjenje deforestacije i prenamjenu prirodnih travnjaka te surađivati kako bi osigurale da se ti instrumenti primjereno financiraju iz domaćih i međunarodnih izvora, ako je primjenjivo, u skladu s pravom svake stranke. Osim toga, stranke podupiru povećanje mobilizacije resursa, među ostalim plaćanjima na temelju rezultata i drugim politikama, kao što je plaćanje za usluge ekosustava.

50. Stranke naglašavaju da takva suradnja ne bi trebala uključivati samo javni sektor, nego i poduzeća, akademsku zajednicu i civilno društvo, u skladu s njihovim ulogama u promicanju održivog razvoja.

B.3. Mjere održivosti koje utječu na trgovinu

51. Podsjećajući na svoje obveze u okviru sporazumâ WTO-a, stranke su suglasne da će primjenjivati suradnički pristup kako bi svladale izazove koji se odnose na ispunjavanje zahtjeva povezanih s mjerama održivosti stranke koje utječu na trgovinu, uzimajući u obzir različite razine razvoja, kapacitete, prioritete te nacionalne okolnosti i zakonodavstvo, kao i specifične izazove zemalja u razvoju bez izlaza na more. Među navedenim izazovima stranke prepoznaju potrebu da se olakša provedba mjera koje podupiru usklađivanje s mjerama održivosti stranke koje utječu na trgovinu kako bi izvoz mogao ostvariti maksimalnu korist od mogućnosti pristupa tržištu predviđenih ovim Sporazumom. Također ističu Protokol o suradnji, priložen Sporazumu o partnerstvu, kao alat za postizanje tog cilja i slažu se da bi potpora državama Mercosura potpisnicama Sporazuma trebala uključivati osiguravanje financijskih sredstava, programe izgradnje kapaciteta, tehničku pomoć i druge zajedničke inicijative za promicanje održivih lanaca opskrbe.

52. Stranke podsjećaju na odredbe poglavlja 13., posebno članka 13.5. Nastoje utvrditi i donijeti mjere i provesti inicijative za ubrzavanje i, prema potrebi, olakšavanje međusobne trgovine relevantnim proizvodima, kao što su sporazumi o uzajamnom priznavanju ili jednakovrijednosti te povećanje uzajamnog znanja i razumijevanja postojećih praksi i sustava.

53. Pri provedbi mjera održivosti koje utječu na trgovinu, u skladu s njezinim pravom, stranka u potpunosti uzima u obzir znanstvene i tehničke informacije koje je dostavila druga stranka te bi trebala uzeti u obzir mjere koje je ta stranka poduzela radi provedbe obveza iz ovog Priloga.

54. Ako je pravom stranke predviđena provjera usklađenosti uvezenog proizvoda s relevantnim pravom druge stranke, stranke potvrđuju da su tijela stranke najprimjerenija za procjenu usklađenosti s pravom te stranke. Stoga, kad stranka ocijeni usklađenost s pravom druge stranke, prva stranka upotrebljava informacije koje je dostavila druga stranka.

55. Kad je riječ o provedbi mjera održivosti koje utječu na trgovinu i stavljanje na tržište povezanih sa zaštitom šumskih ekosustava i ako je to dopušteno pravom Europske unije:

(a) Europska unija prepoznaje da su ovaj Sporazum i mjere poduzete za provedbu obveza koje iz njega proizlaze među povoljnim kriterijima u klasifikaciji rizika zemalja;

(b) dokumentaciju, dozvole, informacije i podatke iz programa certificiranja i sustava sljedivosti i praćenja koje su službeno priznale, registrirale ili identificirale države Mercosura potpisnice Sporazuma relevantna tijela u Europskoj uniji koriste kao izvor za provjeru usklađenosti proizvoda obuhvaćenih takvim mjerama koji se stavljaju na tržište Europske unije sa zahtjevima sljedivosti;

(c) u slučaju razlika između dokumentacije, dozvola, informacija i podataka iz programa certificiranja i sustava sljedivosti i praćenja koje su službeno priznale, registrirale ili identificirale države Mercosura potpisnice Sporazuma i informacija koje upotrebljavaju relevantna tijela u Europskoj uniji, relevantna tijela na zahtjev odmah razmatraju informacije i pojašnjenja koje su dostavile države Mercosura potpisnice Sporazuma; i

(d) prepoznajući da, u kontekstu svojih obveza dužne pažnje, gospodarski subjekti i trgovci iz Europske unije mogu upotrebljavati sustave sljedivosti, certificiranja ili programe provjere treće strane, Europska unija na zahtjev relevantnih tijela država Mercosura potpisnica Sporazuma pruža potporu transparentnim i neovisnim procjenama sljedivosti, certificiranju ili programima provjere treće strane i njihovoj usklađenosti sa zahtjevima i dobrom praksom.

56. Ništa se u ovom odjeljku ne tumači kao odstupanje, izmjena ili uključivanje novih definicija zaštite šumskih ekosustava prema zakonodavstvu stranke.

DIO C

ZAVRŠNE ODREDBE

57. Ovaj je Prilog sastavni dio poglavlja 26.

58. U skladu s člankom 9.5. stavkom 1. Europska unija odgovorna je za ispunjavanje obveza iz ovog Priloga.

59. U skladu s člankom 9.5. stavkom 2., osim ako je drukčije predviđeno u ovom Prilogu, svaka država Mercosura potpisnica Sporazuma odgovorna je za ispunjavanje obveza iz ovog Priloga.

60. U skladu s člankom 26.15. stavkom 4., stranke u sporu na temelju poglavlja 26. za sva pitanja koja proizlaze iz ovog Priloga utvrđene su u članku 29.3.

61. U skladu s člankom 26.15. stavkom 5. nijedna stranka ne smije primjenjivati postupak rješavanja sporova iz poglavlja 29. za bilo koje pitanje koje proizlazi iz ovog Priloga.

62. Donošenje i provedba odredaba iz ovog Priloga ne tumače se kao potvrda da su tržišni zahtjevi stranke u skladu s pravilima i načelima WTO-a i ne dovode u pitanje prava stranke na temelju sporazumâ WTO-a.

________________

PRILOG 29.-A

PRAVILNIK O ARBITRAŽI

I. TROŠKOVI

1. Naknada isplaćena arbitrima uključuje sve naknade i troškove njihovih pomoćnika. Zajednički odbor u sastavu za trgovinu na prvom sastanku dogovara pravila o naknadama i troškovima arbitara. Ako Zajednički odbor u sastavu za trgovinu ne utvrdi ta pravila, naknada i troškovi arbitara utvrđuju se u skladu s praksom WTO-a.

II. OBAVIJESTI

2. Stranke i arbitražno vijeće dostavljaju sve zahtjeve, obavijesti, pisane podneske ili druge dokumente elektroničkom poštom ili drugim elektroničkim sredstvima kojima je moguće dokazati njihovo slanje. Osim ako se dokaže drukčije, smatra se da je obavijest dostavljena i primljena na datum njezina slanja. Preslika dokumenata također se dostavlja poštom ili drugim sredstvima koja su usuglasile stranke, uključujući obavijest o datumu slanja.

3. Zahtjeve, obavijesti, pisane podneske ili druge dokumente šalje:

(a) arbitražno vijeće objema strankama u isto vrijeme;

(b) stranka arbitražnom vijeću, uz presliku drugoj stranki;

(d) supredsjednik Zajedničkog odbora u sastavu za trgovinu arbitrima u skladu s pravilom 10. točkom (c), uz presliku drugom supredsjedniku i strankama.

4. Sve obavijesti upućuju se ili privremenom predsjedništvu Mercosura ako je Mercosur stranka, ili relevantnom nacionalnom koordinatoru ako je stranka država Mercosura potpisnica Sporazuma, i Glavnoj upravi za trgovinu Europske komisije Europske unije. Ako su predstavnici stranaka već imenovani, sve obavijesti upućuju se i njima.

5. Manje se administrativne pogreške u svim zahtjevima, obavijestima, pisanim podnescima ili drugim dokumentima koji se odnose na postupke arbitražnog vijeća mogu ispraviti dostavom novog dokumenta u kojemu su izmjene jasno naznačene.

6. Dokumenti koje je podnijela stranka smatraju se službeno podnesenima arbitražnom vijeću ako su propisno potpisani.

7. Ako je posljednji dan za dostavu dokumenta neradni dan institucija Europske unije ili države Mercosura potpisnice Sporazuma, rok za dostavu dokumenta istječe prvi idući radni dan.

8. Predsjednik arbitražnog vijeća odgovoran je za unutarnju i vanjsku komunikaciju arbitražnog vijeća, uključujući obavijesti između stranaka i arbitražnog vijeća.

9. Predsjednik arbitražnog vijeća odgovoran je za čuvanje spisa postupka. Predsjednik svakoj stranki na zahtjev dostavlja presliku spisa postupka nakon donošenja arbitražne odluke ili presude. Predsjednik je dužan čuvati izvorni spis 5 (pet) godina od datuma donošenja arbitražne odluke ili presude. Istekom tog razdoblja predsjednik prosljeđuje izvorni spis stranki koja je podnijela prigovor. Stranka koja je podnijela prigovor dostavlja presliku stranki protiv koje je podnesen prigovor na njezin zahtjev.

III. POČETAK ARBITRAŽE

10. Na odabir arbitra primjenjuje se sljedeće:

(a) ako se u skladu s člankom 29.9. ili pravilom 26. i pravilima od 28. do 31. bilo kojeg člana arbitražnog vijeća bira ždrijebom, predstavnici obiju stranaka pravodobno se pozivaju da budu prisutni prilikom odabira ždrijebom. Odabir ždrijebom provodi se u svakom slučaju s bilo kojom strankom koja je prisutna u tom trenutku. Supredsjednik Zajedničkog odbora u sastavu za trgovinu stranke koja je podnijela prigovor odmah obavješćuje supredsjednika stranke protiv koje je podnesen prigovor o datumu, vremenu i mjestu odabira ždrijebom;

(b) ako se ne utvrdi bilo koji potpopis iz članka 29.8. stavka 3., supredsjednik Zajedničkog odbora u sastavu za trgovinu stranke koja je podnijela prigovor ždrijebom odabire arbitra, najkasnije 5 (pet) dana od datuma dostave zahtjeva iz članka 29.8. stavka 5., među fizičkim osobama koje su jedna ili obje stranke službeno predložile za utvrđivanje tog potpopisa;

(c) supredsjednik Zajedničkog odbora u sastavu za trgovinu stranke koja je podnijela prigovor obavješćuje arbitre o njihovu imenovanju;

(d) arbitar koji je imenovan u skladu s postupkom utvrđenim u članku 29.9. u pisanom obliku potvrđuje svoju raspoloživost za obavljanje dužnosti člana arbitražnog vijeća supredsjednicima Zajedničkog odbora u sastavu za trgovinu najkasnije pet dana od datuma primitka obavijesti o imenovanju. U obavijesti kojom se potvrđuje njegova raspoloživost arbitar izričito potvrđuje i da poštuje i obvezuje se da će poštovati odredbe Priloga 29.-B.;

(e) osim ako se dogovore drukčije, stranke se sastaju s arbitražnim vijećem u roku od 7 (sedam) dana od njegova osnivanja kako bi utvrdili pitanja koja stranke ili arbitražno vijeće smatraju relevantnima. Članovi arbitražnog odbora i predstavnici stranaka mogu u tom sastanku sudjelovati telefonski ili putem video konferencije. Prije tog sastanka stranke obavješćuju arbitražno vijeće o svojim imenovanim predstavnicima, kao i o adresi, telefonskim brojevima i e-adresama na koje se šalju obavijesti proizašle tijekom postupka.

11. Kad je riječ o opisu poslova arbitražnog vijeća primjenjuje se sljedeće:

(a) osim ako se stranke dogovore drukčije, najkasnije 5 (pet) dana od dana odabira arbitara, opis poslova arbitražnog vijeća je sljedeći:

„ispitati, s obzirom na odredbe koje navode stranke, pitanje iz zahtjeva za osnivanje arbitražnog vijeća, odlučiti o usklađenosti predmetne mjere s obuhvaćenim odredbama ili o tome poništava li ili bitno narušava predmetna mjera bilo kakvu korist koju stranka koja je podnijela prigovor ima na temelju obuhvaćenih odredaba na način koji negativno utječe na trgovinu između stranaka, ovisno o slučaju, te donijeti arbitražnu odluku u skladu s člankom 29.14.”;

(b) stranke izvješćuju arbitražno vijeće o dogovorenom opisu poslova u roku od 3 (tri) dana od njihova dogovora.

IV. POČETNI PODNESCI

12. Stranka koja je podnijela prigovor dostavlja svoj početni pisani podnesak najkasnije 30 (trideset) dana nakon datuma osnivanja arbitražnog vijeća. Stranka protiv koje je podnesen prigovor dostavlja svoj pisani odgovor najkasnije 30 (trideset) dana nakon datuma primitka početnog pisanog podneska.

13. U početnom podnesku jasno se navodi zahtjev stranke, uključujući sporne mjere, pravnu osnovu prigovora i sažetak relevantnih činjenica i okolnosti.

14. U odgovoru stranka protiv koje je podnesen prigovor navodi činjenice i argumente na kojima temelji svoju obranu.

V. DOKAZI

15. Prvotno podnošenje i pisani odgovor uključuju sve dostupne popratne dokaze, uključujući sva stručna ili tehnička mišljenja. U protivnom svaka stranka arbitražnom vijeću dostavlja sve činjenične dokaze što prije, a najkasnije 5 (pet) dana prije datuma prve rasprave, osim kad je riječ o dokazima potrebnima za protuargumente, odgovore na pitanja ili primjedbe na odgovore druge stranke. Uz propisno obrazloženje arbitražno vijeće može odobriti iznimke od ovog pravila. U takvim slučajevima drugoj stranki daje se mogućnost da iznese primjedbe na nove podnesene dokaze.

16. U svakom slučaju, svakoj stranki daje se mogućnost da se očituje o dokazima koje je podnijela druga stranka.

17. Svi dokazi koje podnese jedna od stranaka čuvaju se u spisu postupka.

18. Arbitražno vijeće može saslušati svjedoke ili stručnjake samo u prisutnosti obiju stranaka.

VI. RAD ARBITRAŽNIH VIJEĆA

19. Predsjednik arbitražnog vijeća predsjeda svim sastancima vijeća. Arbitražno vijeće može predsjedniku prenijeti ovlast za donošenje upravnih i postupovnih odluka. O tim se odlukama obavješćuju drugi arbitri i, prema potrebi, stranke.

20. Arbitražno vijeće može obavljati svoje aktivnosti na bilo koji način, uključujući putem telefona, telefaksa, računalnih veza ili videokonferencije.

21. U vijećanjima arbitražnog vijeća mogu sudjelovati samo arbitri, ali arbitražno vijeće može pomoćnicima arbitara dopustiti da budu prisutni.

22. Sastavljanje odluka u isključivoj je nadležnosti arbitražnog vijeća i ne može se delegirati.

23. Ako se pojavi postupovno pitanje koje nije obuhvaćeno odredbama poglavlja 29. ovog Priloga, arbitražno vijeće nakon savjetovanja sa strankama može donijeti odgovarajući postupak koji je usklađen s tim odredbama.

24. Ako arbitražno vijeće smatra da je potrebno promijeniti bilo kakav rok koji se primjenjuje u postupku ili da je potrebna bilo kakva druga postupovna ili upravna prilagodba, ono obavješćuje stranke u pisanom obliku o razlozima promjene odnosno prilagodbe te o potrebnom razdoblju odnosno o potrebnoj prilagodbi. Arbitražno vijeće može uvesti takvu promjenu ili prilagodbu nakon savjetovanja sa strankama. Rokovi iz članka 29.14. stavka 4. ne mijenjaju se.

VII. IZMJENA POPISA ARBITARA

25. Popis arbitara može se izmijeniti u bilo kojem trenutku na inicijativu bilo koje stranke. Svaka stranka može predstaviti nove osobe tako da obavijesti drugu stranku o predloženim imenima. Stranke raspravljaju o prijedlogu najkasnije 1 (jedan) mjesec nakon primitka obavijesti o predloženim imenima. Zajednički odbor u sastavu za trgovinu donosi odluku o izmjeni popisa najkasnije 6 (šest) mjeseci nakon takve obavijesti.

VIII. ZAMJENA ARBITARA

26. Ako arbitar ne može sudjelovati u postupku, odstupi ili mora biti zamijenjen, zamjena se bira u skladu s člankom 29.9. i pravilom 10. ovog Priloga.

27. Ako stranka smatra da arbitar ne ispunjava zahtjeve Kodeksa ponašanja iz Priloga 29.-B i da ga zbog toga treba zamijeniti, ta stranka o tome obavještava drugu stranku u roku od 15 (petnaest) dana od dana na koji je pribavila dokaze o okolnostima koje upućuju na arbitrovo bitno kršenje Kodeksa ponašanja iz Priloga 29.-B.

28. Kad stranka u sporu ocijeni da arbitar, koji nije predsjednik, ne poštuje zahtjeve Kodeksa ponašanja iz Priloga 29.-B, stranke se savjetuju i, ako se tako dogovore, zamjenjuju arbitra i biraju zamjenskog prema postupku utvrđenom u članku 29.9. i pravilu 10. ovog Priloga. Ako se stranke ne uspiju dogovoriti o potrebi za zamjenom arbitra u roku od 5(pet) dana od dana obavijesti iz pravila 27., svaka stranka može zatražiti da se to pitanje uputi predsjedniku arbitražnog vijeća, čija je odluka konačna.

29. U slučaju da se mora zamijeniti arbitar koji nije predsjednik i ako predmetna stranka ne odabere zamjenskog arbitra, predsjednik ždrijebom odabire novog arbitra s istog potpopisa kao arbitra koji će se zamijeniti u skladu s postupkom utvrđenim u članku 29.9. stavku 4. Novi arbitar bira se najkasnije 5 (pet) dana nakon dana podnošenja zahtjeva predsjedniku.

30. Ako stranka smatra da arbitar ne ispunjava zahtjeve Kodeksa ponašanja iz Priloga 29.-B i da ga zbog toga treba zamijeniti, ta stranka o tome obavještava drugu stranku u roku od 15 (petnaest) dana od dana na koji je pribavila dokaze o okolnostima koje upućuju na arbitrovo bitno kršenje Kodeksa ponašanja iz Priloga 29.-B. Stranke se savjetuju i, ako se tako dogovore, zamjenjuju predsjednika i biraju zamjenskog prema postupku utvrđenom u članku 29.9. i pravilu 10. ovog Priloga.

31. Ako se stranke ne uspiju dogovoriti o potrebi zamjene predsjednika u roku od 5 (pet) dana od datuma primitka obavijesti iz pravila 30., novog predsjednika, osim ako se stranke dogovore drukčije, ždrijebom odabire supredsjednik Zajedničkog odbora u sastavu za trgovinu iz stranke koja je podnijela zahtjev ili imenovani predstavnik tog supredsjednika s potpopisa iz stavka 29.8. stavka 3. točke (c). Novi predsjednik odabire se najkasnije 5 (pet) dana od dana dostave zahtjeva u tu svrhu supredsjedniku Zajedničkog odbora u sastavu za trgovinu iz stranke koja je podnijela zahtjev.

32. Arbitražni postupak suspendira se u razdoblju potrebnom za provedbu postupaka predviđenih pravilima 27., 28., 29., 30. i 31.

IX. RASPRAVE

33. Ako se ne dogovori drukčije, stranka protiv koje je podnesen prigovor zadužena je za logističku organizaciju rasprava za rješavanje sporova. Predsjednik arbitražnog vijeća u savjetovanju sa strankama i drugim članovima arbitražnog vijeća utvrđuje datum i vrijeme rasprave te strankama šalje pisanu potvrdu o tome. Stranka zadužena za logističku organizaciju rasprave također javno objavljuje tu informaciju, ako rasprava nije zatvorena za javnost. Arbitražno vijeće može i ne sazvati raspravu ako se stranka s tim slaže.

34. Osim ako se stranke dogovore drukčije, rasprava se održava:

(a) ako je stranka protiv koje je podnesen prigovor Europska unija, u Bruxellesu u Belgiji;

(b) ako je stranka protiv koje je podnesen prigovor Mercosur, u Asunciónu u Paragvaju; i

(c) ako je stranka protiv koje je podnesen prigovor jedna ili više država Mercosura potpisnica Sporazuma, na mjestu koje su te države odredile.

35. Uz suglasnost stranaka arbitražno vijeće može sazvati dodatne rasprave.

36. Svi arbitri moraju prisustvovati svim raspravama.

37. Bez obzira na to jesu li postupci otvoreni za javnost, sljedeće osobe smiju prisustvovati raspravi:

(a) predstavnici stranaka;

(b) savjetnici stranaka;

(d) pomoćnici arbitara.

Arbitražnom vijeću mogu se obraćati samo predstavnici i savjetnici stranka.

38. Svaka stranka najkasnije 5 (pet) dana prije datuma rasprave dostavlja arbitražnom vijeću popis imena osoba koje će iznijeti usmene argumente na raspravi u ime te stranke te popis imena predstavnika ili savjetnika koji će prisustvovati raspravi. Stranka može izmijeniti svoj popis nakon tog roka u opravdanim slučajevima.

39. Rasprave arbitražnog vijeća otvorene su za javnost, osim ako stranke odluče drukčije. Rasprave arbitražnog vijeća djelomično su ili potpuno zatvorene za javnost ako podnesak ili argumenti stranke sadržavaju informacije koje je ta stranka označila povjerljivima.

40. Arbitražno vijeće vodi raspravu na sljedeći način, osiguravajući da se stranki koja je podnijela prigovor i stranki protiv koje je podnesen prigovor osigura jednako vrijeme:

(a) argument:

i. argument stranke koja je podnijela prigovor;

ii. argument stranke protiv koje je podnesen prigovor;

(b) protuargument:

i. odgovor stranke koja je podnijela prigovor;

ii. protuodgovor stranke protiv koje je podnesen prigovor.

41. Arbitražno vijeće može u svakom trenutku tijekom rasprave uputiti pitanja bilo kojoj stranki.

42. Arbitražno vijeće osigurava da se zapisnik ili zvučni zapis sa svake rasprave u najkraćem mogućem roku sastavi i dostavi strankama. Stranke mogu iznijeti primjedbe na točnost zapisnika, a arbitražno vijeće ih može razmotriti.

43. Svaka stranka arbitražnom vijeću i drugoj stranki može u roku od deset dana od datuma rasprave dostaviti dopunski pisani podnesak o bilo kakvom pitanju proizašlom tijekom rasprave.

X. PITANJA U PISANOM OBLIKU

44. Arbitražno vijeće može u bilo kojem trenutku tijekom postupka uputiti pitanja u pisanom obliku jednoj ili objema strankama i odrediti razuman rok u kojem one moraju odgovoriti. Svaka stranka prima presliku svih pitanja koje je arbitražno vijeće uputilo drugoj stranki.

45. Stranka dostavlja i presliku svojeg pisanog odgovora na pitanja arbitražnog vijeća drugoj stranki. Svakoj stranki mora se omogućiti dostavljanje pisanih primjedbi na odgovor druge stranke u roku od sedam dana od datuma primitka tih odgovora.

XI. POVJERLJIVOST

46. Stranke i njihovi savjetnici poštuju povjerljivost rasprava pred arbitražnim vijećem ako se one održavaju na zatvorenoj sjednici, u skladu s pravilom 39. Svaka stranka i njezini savjetnici smatraju povjerljivom svaku informaciju koju je druga stranka dostavila arbitražnom vijeću i koju je odredila kao povjerljivu. Ako stranka arbitražnom vijeću dostavi povjerljivu verziju svojeg pisanog podneska, ona na zahtjev druge stranke dostavlja i nepovjerljivi sažetak informacija sadržanih u podnescima, koji se može otkriti javnosti, u najkraćem mogućem roku i najkasnije 30 (trideset) dana nakon datuma zahtjeva ili podneska, ovisno o tome koji je datum kasniji. Nijedna odredba iz ovog Priloga ne sprečava stranku da javnosti otkrije svoja vlastita stajališta, pod uvjetom da prilikom upućivanja na informacije koje je dostavila druga stranka ne otkriva nikakve informacije koje je druga stranka odredila kao povjerljive.

XII. KONTAKTI EX PARTE

47. Arbitražno vijeće ne sastaje se sa strankom niti s njom komunicira u odsutnosti druge stranke.

48. Nijedan član arbitražnog vijeća ne smije raspravljati ni o kakvom aspektu predmeta postupka sa strankama u odsutnosti drugih arbitara.

XIII. INFORMACIJE I TEHNIČKI SAVJETI

49. Arbitražno vijeće obavješćuje stranke o svojoj namjeri da zatraži mišljenje stručnjaka ili informacije iz bilo kojeg relevantnog izvora. Podrazumijeva se da se mišljenjem ili informacijama dobivenima u skladu s ovom odredbom stranke ne oslobađaju tereta dokazivanja.

50. Arbitražno vijeće uzima u obzir troškove svakog zahtjeva za informacije ili mišljenje stručnjaka kako se troškovi postupka rješavanja sporova ne bi prekomjerno povećali.

51. Arbitražno vijeće strankama dostavlja presliku primljenih informacija ili mišljenja stručnjaka i daje im razuman rok za iznošenje primjedbi.

XIV. PODNESCI AMICUS CURIAE

52. Ako se stranke u roku od 5 (pet) dana od datuma osnivanja arbitražnog vijeća ne dogovore drukčije, arbitražno vijeće može primati nezatražene pisane podneske od zainteresiranih fizičkih osoba stranke ili pravnih osoba s poslovnim nastanom na području stranke koje su neovisne o vladama stranaka, ako ih arbitražno vijeće primi najkasnije 10 (deset) dana od dana osnivanja arbitražnog vijeća. Ti se podnesci dalje u tekstu nazivaju „podnesci amicus curiae”.

53. Podnesci amicus curiae moraju:

(a) biti sažeti i ni u kojem slučaju dulji od 22 500 (dvadeset i dvije tisuće petsto) znakova, uključujući bjeline, bilješke, bilješke na kraju teksta i sve priloge;

(b) biti izravno povezani s pitanjem koje razmatra arbitražno vijeće;

(c) sadržavati opis fizičke ili pravne osobe koja je predala podnesak, uključujući njezinu nacionalnost ili mjesto poslovnog nastana, prirodu njezinih djelatnosti i, ako se radi o pravnoj osobi, informacije o njezinim članovima, pravnom statusu i općim ciljevima;

(d) sadržavati informacije o svim izvorima financiranja;

(e) navesti prirodu interesa te osobe u arbitražnom postupku; i

(f) biti napisani na jeziku koji odaberu stranke ili bilo kojem od službenih jezika WTO-a u skladu s pravilima 56., 57. i 58.

54. Arbitražno vijeće u odluci navodi sve zaprimljene podneske koji su u skladu s pravilima 52. i 53. Arbitražno vijeće nije dužno u svojoj odluci navesti argumente iznesene u tim podnescima. Arbitražno vijeće osigurava da stranke imaju mogućnost pisanim putem odgovoriti na podneske amicus curiae prije datuma rasprave. Stranka dostavlja primjedbe najkasnije 10 (deset) dana od primitka podneska, a arbitražno vijeće uzima u obzir sve takve primjedbe.

XV. ŽURNI PREDMETI

55. U žurnim situacijama iz poglavlja 29. arbitražno vijeće, nakon savjetovanja sa strankama, prema potrebi prilagođava rokove iz ovog Priloga i obavješćuje stranke o tim prilagodbama.

XVI. USMENO I PISMENO PREVOĐENJE

56. Tijekom savjetovanja iz članka 29.5. i najkasnije na sjednici iz pravila 10. točke (e) stranke se nastoje usuglasiti o zajedničkom radnom jeziku za postupak pred arbitražnim vijećem.

57. Ako se stranke ne mogu usluglasiti o zajedničkom radnom jeziku, svaka stranka može odabrati bilo koji od svojih službenih jezika kao svoj radni jezik postupka. Međutim, ako stranka odabere jezik koji nije službeni jezik WTO-a, u trenutku podnošenja zahtjeva dostavlja prevedenu inačicu svih svojih pisanih podnesaka na jezik koji je odabrala druga stranka te organizira i snosi troškove usmenog prevođenja svojih usmenih podnesaka na jezik koji je odabrala druga stranka i s njega.

58. Odluke i presude arbitražnog vijeća izdaju se na zajedničkom radnom jeziku koji su odabrale stranke. Ako se stranke ne mogu usluglasiti o zajedničkom radnom jeziku, odluke i presude arbitražnog vijeća donose se na bilo kojem od službenih jezika WTO-a koje je izabralo arbitražno vijeće. Stranke u jednakom omjeru snose eventualne troškove prijevoda arbitražne odluke ili presude.

59. Svaka stranka može dostaviti primjedbe o točnosti bilo koje verzije prijevoda dokumenta izrađenog u skladu s ovim Prilogom u roku od 5 (pet) dana od njegova primitka.

XVII. IZRAČUN ROKOVA

60. U skladu s pravilom 2., ako stranka dokaže da je primila dokument na datum koji nije datum na koji je taj dokument primila druga stranka, svaki rok koje se izračunava na temelju datuma primitka tog dokumenta izračunava se od posljednjeg datuma primitka tog dokumenta.

XVIII. OSTALI POSTUPCI

61. Ovaj se Prilog primjenjuje i na postupke iz članaka od 29.18. do 29.21. Međutim, rokovi utvrđeni u ovom Prilogu prilagođavaju se u skladu s posebnim rokovima predviđenima za donošenje odluke arbitražnog vijeća u tim drugim postupcima.

62. Ako se izvorno arbitražno vijeće ili neki njegovi članovi ne mogu ponovno sastati za postupke utvrđene u člancima 29.18., 29.19., 29.20. i 29.21., primjenjuju se postupci utvrđeni u članku 29.9.

XIX. ARBITRAŽNE ODLUKE

63. Arbitražna odluka sadržava sljedeće pojedinosti, uz sve druge elemente koje arbitražno vijeće smatra prikladnima za uključivanje:

(a) podatke o strankama;

(b) imena svakog člana arbitražnog vijeća i datum njegova osnivanja;

(d) argumente svake od stranaka;

(e) opis razvoja arbitražnog postupka, uključujući sažetak poduzetih mjera;

(f) opis činjeničnih elemenata spora;

(g) odluku donesenu u vezi sa sporom, koja sadržava činjeničnu i pravnu osnovu;

(h) datum izdavanja; i

(i) potpis svih članova arbitražnog vijeća.

________________

PRILOG 29.-B

KODEKS PONAŠANJA ZA ČLANOVE ARBITRAŽNIH VIJEĆA I POSREDNIKE

I. ODGOVORNOSTI U POSTUPKU

1. Svaki kandidat i arbitar izbjegava neprimjereno ponašanje i stvaranje dojma neprimjerenog ponašanja, neovisan je i nepristran, izbjegava izravne i neizravne sukobe interesa te poštuje visoke standarde ponašanja kako bi se očuvali integritet i nepristranost mehanizma rješavanja sporova. Bivši arbitri moraju ispunjavati obveze iz stavaka 14., 15., 16. i 17. ovog Priloga.

II. OBVEZE OTKRIVANJA INFORMACIJA

2. Prije nego što se potvrdi njegov izbor za arbitra u skladu s člankom 29.9., kandidat otkriva sve interese, odnose ili pitanja koji bi mogli utjecati na njegovu neovisnost ili nepristranost ili koji bi mogli opravdano stvoriti dojam neprimjerenosti ili pristranosti tijekom postupka. Kandidat u tu svrhu poduzima sve što razumno može kako bi stekao saznanja o postojanju takvih interesa, odnosa i pitanja.

3. Kandidat ili arbitar priopćuje Zajedničkom odboru u sastavu za trgovinu sva pitanja u vezi sa stvarnim ili mogućim povredama ovog Priloga kako bi ih stranke razmotrile.

4. Nakon odabira arbitar nastavlja poduzimati sve što razumno može kako bi utvrdio sve interese, odnose ili pitanja iz stavka 3. te ih otkriva. Obveza otkrivanja trajna je obveza te je arbitar dužan otkriti takve interese, odnose ili pitanja koji se mogu pojaviti u bilo kojoj fazi postupka. Arbitar takve interese, odnose ili pitanja otkriva na način da o njima u pisanom obliku obavješćuje Zahednički odbor u sastavu za trgovinu, kako bi ih stranke razmotrile.

III. DUŽNOSTI ARBITARA

5. Nakon potvrde njegova izbora arbitar je na raspolaganju za obavljanje svojih dužnosti i obavlja ih tijekom cijelog postupka temeljito, brzo, pošteno i marljivo, uključujući sve postupke iz članaka od 29.18. do 29.21.

6. Arbitar razmatra samo ona pitanja koja nastaju tijekom postupka te su potrebna za odluku, i tu dužnost ne prenosi na druge osobe.

7. Arbitar poduzima sve prikladne mjere kako bi osigurao da su njegov pomoćnik i osoblje upoznati s odgovarajućim odredbama ovog Priloga i da ih se pridržavaju, mutatis mutandis.

8. Arbitar ne uspostavlja kontakte ex parte povezane s postupkom.

IV. NEOVISNOST I NEPRISTRANOST ARBITARA

9. Arbitri moraju biti neovisni i nepristrani i izbjegavati stvaranje dojma neprimjerenog ponašanja i pristranosti te se ne smiju ravnati prema vlastitim interesima, vanjskom pritisku, političkim interesima, javnom mnijenju, odanosti stranki ili strahu od kritike. Arbitar ne smije primati upute ni od jedne organizacije ili vlade niti biti povezan s vladom neke stranke, uključujući vladinu organizaciju.

10. Arbitar ne smije, neposredno ili posredno, preuzeti nikakve obveze ni prihvatiti nikakve povlastice koje bi na bilo koji način utjecale, ili davale dojam da utječu, na pravilno obavljanje njegovih dužnosti.

11. Arbitar ne smije iskorištavati svoj položaj u arbitražnom vijeću za ostvarivanje bilo kakvog osobnog ili privatnog interesa te izbjegava aktivnosti koje mogu stvoriti dojam da su druge osobe u posebnom položaju s kojeg mogu utjecati na njega.

12. Arbitar ne smije dopustiti da financijski, poslovni, profesionalni, obiteljski ili društveni odnosi ili odgovornosti utječu na njegovo ponašanje ili prosuđivanje.

13. Arbitar izbjegava stupanje u odnose ili stjecanje financijskih interesa koji bi mogli utjecati na njegovu nepristranost ili opravdano stvoriti dojam neprimjerenog ponašanja ili pristranosti.

V. DUŽNOSTI BIVŠIH ČLANOVA

14. Svi bivši arbitri moraju izbjegavati radnje koje mogu stvoriti dojam da su bili pristrani pri obavljanju svojih dužnosti ili da su imali koristi od odluke ili presude arbitražnog vijeća.

VI. POVJERLJIVOST

15. Arbitri odnosno bivši arbitri nikada ne otkrivaju niti koriste bilo kakve informacije koje nisu za javnost, a odnose se na postupak ili za koje su saznali tijekom postupka, osim za potrebe tog postupka, a u svakom slučaju takve informacije ne otkrivaju niti koriste kako bi ostvarili bilo kakvu osobnu korist ili korist za drugoga ili oštetili tuđe interese.

16. Arbitar ne smije otkriti arbitražnu odluku ili njezine dijelove prije njezine objave u skladu s člankom 29.14. stavkom 12.

17. Arbitar odnosno bivši arbitar ne smije otkriti vijećanja arbitražnog vijeća ili stajalište bilo kojeg člana.

VII. TROŠKOVI

18. Svaki arbitar bilježi i podnosi konačni obračun svojih troškova, kao i troškova svojeg pomoćnika i osoblja.

VIII. POSREDNICI

19. Pravila opisana u ovom Prilogu, koja se primjenjuju na arbitre ili bivše arbitre, primjenjuju se, mutatis mutandis, na posrednike i, ako je primjenjivo, na bivše posrednike.

IX. STRUČNJACI

20. Sljedeća pravila primjenjuju se na stručnjake čije mišljenje traži arbitražno vijeće:

(a) dužni su otkrivati sve interese, odnose ili pitanja koji bi mogli utjecati na njihovu neovisnost ili nepristranost. Stručnjaci djeluju u svoje ime, a pri iznošenju svojeg mišljenja ne prihvaćaju niti traže upute od bilo koje vlade ili organizacije;

(b) ne smiju sudjelovati u kontaktima ex parte tijekom postupka za koji se traži njihovo mišljenje;

(c) ne smiju otkrivati niti smiju upotrebljavati bilo kakve informacije koje nisu za javnost za koje su saznali tijekom postupka za koji se traži njihovo mišljenje, osim za potrebe tog postupka, i ni u kojem slučaju ne smiju takve informacije otkrivati niti ih smiju upotrebljavati kako bi ostvarili korist za sebe ili za druge osobe ili kako bi nanijeli štetu interesima drugih osoba;

(d) ne smiju, osim ako su se stranke drukčije dogovorile, otkrivati svoje mišljenje ili njegove dijelove prije objave arbitražne odluke; i

(e) dužni su bilježiti i podnositi konačni obračun svojih troškova.

21. Mišljenja stručnjaka iznesena arbitražnom vijeću popraćena su ili im prethodi izjava stručnjaka u kojoj potvrđuje da će se pridržavati obveza opisanih u stavku 20., ovisno o slučaju.

________________

PRILOG 29.-C

POSREDOVANJE

ČLANAK 1.

Cilj

Cilj je ovog Priloga olakšati pronalaženje sporazumnog rješenja putem sveobuhvatnog i brzog postupka uz pomoć posrednika.

ČLANAK 2.

Dostavljanje informacija

1. Na zahtjev stranke, druga stranka bez odlaganja dostavlja informacije i odgovara na pitanja koja se odnose na postojeću ili predloženu mjeru koja bitno utječe na provedbu dijela III. ovog Sporazuma.

2. Informacijama dostavljenima u skladu s ovim člankom ne dovodi se u pitanje činjenica je li mjera u skladu s dijelom III. ovog Sporazuma.

ČLANAK 3.

Pokretanje postupka

1. Stranka u bilo kojem trenutku može u pisanom obliku zatražiti pokretanje postupka posredovanja u vezi s bilo kojom mjerom druge stranke koja negativno utječe na trgovinu između stranaka. Zahtjev mora sadržavati dovoljno pojedinosti kako bi se jasno predočili razlozi za zabrinutost stranke koja ga podnosi te se u njemu:

(a) utvrđuje predmetna sporna mjera;

(b) moraju navesti navodni negativni učinci koje mjera ima ili će imati na trgovinu između stranaka, prema mišljenju stranke koja ga podnosi; i

2. Postupak posredovanja može započeti samo uz obostranu suglasnost stranaka. Ako je podnesen zahtjev na temelju stavka 1., stranka kojoj je zahtjev podnesen razmatra ga u dobroj namjeri i u roku od 10 (deset) dana od primitka zahtjeva dostavlja, u pisanom obliku, svoj prihvat ili odbijanje zahtjeva stranki koja ga je podnijela. Ako se ne dostavi odgovor, zahtjev se smatra odbijenim.

3. Prije početka postupka posredovanja nisu obvezna savjetovanja, uključujući ona iz poglavlja 29. Međutim, stranka bi se prije pokretanja postupka posredovanja u načelu trebala iskoristiti ostale raspoložive odredbe o suradnji ili savjetovanju predviđene u dijelu III. ovog Sporazuma.

ČLANAK 4.

Odabir posrednika

1. Stranke nastoje postići dogovor o izboru posrednika u roku od 15 (petnaest) dana od primitka prihvata zahtjeva iz članka 3. stavka 2. ovog Priloga.

2. Posrednik ne smije biti građanin ni jedne stranke, osim ako se stranke dogovore drukčije.

3. Ako se stranke ne mogu dogovoriti o posredniku u roku utvrđenom u stavku 1., svaka stranka može zatražiti od supredsjednika Zajedničkog odbora u sastavu za trgovinu stranke koja je podnijela zahtjev, ili imenovanog predstavnika supredsjednika, da odabere posrednika ždrijebom s potpopisa utvrđenog u skladu s člankom 29.8. stavkom 3. točkom (c). Predstavnici obiju stranaka pozvani su da prisustvuju izvlačenju ždrijebom o čemu ih se dovoljno rano obavještava. U svakom slučaju, izbor ždrijebom provodi se pred prisutnom strankom/strankama.

4. Posrednika odabire supredsjednik Zajedničkog odbora u sastavu za trgovinu stranke koja je podnijela zahtjev ili imenovani predstavnik supredsjednika u roku od 5 (pet) dana od zahtjeva podnesenog u skladu s člankom 3. stavkom 2. ovog Priloga.

5. Ako potpopis iz članka 29.8. stavka 3. točke (c) nije utvrđen u trenutku podnošenja zahtjeva u skladu sa stavkom 3., posrednik se bira ždrijebom među osobama koje su službeno predložile jedna ili obje stranke.

6. Posrednik strankama nepristrano i transparentno pomaže razjasniti mjeru i njezine moguće učinke na trgovinu te postići sporazumno rješenje.

7. Ovaj Prilog 29.-B primjenjuje se mutatis mutandis na posrednike.

8. Pravila od 2. do 9. i od 56. do 59. Pravilnika o arbitraži iz Priloga 29.-A primjenjuju se mutatis mutandis.

ČLANAK 5.

Pravila o postupku posredovanja

1. U roku od 10 (deset) dana od imenovanja posrednika stranka koja je pozvala na postupak posredovanja u pisanom obliku dostavlja posredniku i drugoj stranki iscrpan opis problema, posebno djelovanja predmetne mjere i njezinih učinaka na trgovinu. Druga stranka u roku od 20 (dvadeset) dana od primitka tog opisa može u pisanom obliku dostaviti svoje primjedbe na taj opis. Svaka od stranaka može u opisu ili primjedbama navesti bilo koju informaciju koju smatra relevantnom.

2. Posrednik može odlučiti o najprikladnijem načinu kako razjasniti predmetnu mjeru i njezine moguće učinke na trgovinu. Posrednik posebno može organizirati sastanke između stranaka, savjetovati se sa strankama zajednički ili pojedinačno i pružati im dodatnu potporu koju one zatraže. Posrednik traži pomoć odgovarajućih stručnjaka i dionika ili se s njima savjetuje kad stranke o tome postignu dogovor.

3. Posrednik ne daje savjete ni primjedbe o usklađenosti predmetne mjere s dijelom III. ovog Sporazuma. Posrednik strankama može ponuditi savjet i predložiti rješenje. Stranke mogu prihvatiti ili odbiti predloženo rješenje ili se mogu složiti oko drugog rješenja.

4. Postupak posredovanja odvija se na državnom području stranke kojoj je zahtjev upućen ili, na temelju uzajamne suglasnosti stranaka, na nekom drugom mjestu odnosno na neki drugi način.

5. Stranke nastoje postići sporazumno rješenje unutar 60 (šezdeset) dana od imenovanja posrednika. Do konačnog dogovora stranke mogu razmotriti moguća privremena rješenja, posebno ako se mjera odnosi na kvarljivu robu ili drugu robu ili usluge koje brzo gube svoju kvalitetu.

6. Rješenje se može donijeti odlukom Zajedničkog odbora u sastavu za trgovinu. Donošenje sporazumnog rješenja između stranaka može ovisiti o dovršetku svih potrebnih unutarnjih postupaka. Sporazumna rješenja objavljuju se bez informacija koje je stranka označila povjerljivima.

7. Posrednik strankama na zahtjev dostavlja nacrt izvješća o činjeničnom stanju uz kratak sažetak sporne mjere, provedenih postupaka i sporazumnih rješenja koja su eventualno postignuta, uključujući moguća privremena rješenja. Posrednik strankama daje 15 (petnaest) dana za iznošenje primjedbi na nacrt izvješća. Nakon razmatranja primjedbi stranaka primljenih u navedenom roku, posrednik strankama u roku od 15 (petnaest) dana dostavlja završno izvješće o činjeničnom stanju. Izvješće o činjeničnom stanju ne sadržava tumačenje dijela III. ovog Sporazuma.

8. Postupak se zaključuje:

(a) kad stranke donesu sporazumno rješenje, na datum njegova donošenja;

(b) kad stranke u bilo kojoj fazi postupka postignu sporazumni dogovor, na datum tog dogovora;

(c) pisanom izjavom posrednika, nakon savjetovanja sa strankama, o tome da daljnje posredovanje nema izgleda za uspjeh, na datum te izjave; ili

(d) pisanom izjavom stranke nakon proučavanja svih mogućih sporazumnih rješenja u okviru postupka posredovanja i nakon razmatranja svih savjeta i predloženih rješenja posrednika, na datum te izjave.

ČLANAK 6.

Provedba sporazumnog rješenja

1. Ako stranke postignu sporazum o rješenju, svaka stranka unutar dogovorenog razdoblja poduzima mjere koje smatra potrebnima za provedbu sporazumnog rješenja.

2. Stranka koja provodi mjeru u pisanom obliku obavješćuje drugu stranku o svim koracima ili mjerama poduzetima radi provedbe sporazumnog rješenja.

ČLANAK 7.

Povjerljivost

Osim ako se stranke drukčije dogovore i ne dovodeći u pitanje članak 5. stavak 6., svi koraci postupka, uključujući svaki savjet ili predloženo rješenje povjerljivi su. Međutim, svaka stranka može javnosti otkriti činjenicu da je posredovanje u tijeku.

ČLANAK 8.

Povezanost s postupcima rješavanja sporova

1. Postupkom posredovanja ne dovode se u pitanje prava i obveze stranaka u skladu s postupcima rješavanja sporova dijela III. ovog Sporazuma ili bilo kojeg drugog sporazuma.

2. Stranka se u drugim postupcima rješavanja sporova u skladu s dijelom III. ovog Sporazuma ili drugim sporazumima ne oslanja na sljedeće i ne iznosi sljedeće kao dokaz, te vijeće ne uzima u obzir sljedeće:

(a) stajališta koja je zauzela druga stranka tijekom postupka posredovanja ili informacije prikupljene u skladu s člankom 5.;

(b) činjenicu da je druga stranka izrazila spremnost prihvatiti rješenje za mjeru koja je predmet posredovanja; ili

3. Posrednik ne smije biti član vijeća u postupku rješavanja sporova na temelju dijela III. ovog Sporazuma ili sporazuma WTO-a, ili bilo kojeg drugog sporazuma u kojem su stranke stranke ako je riječ o istom pitanju za koje je bio posrednik.

________________

(1) Na državnom području Brazila, Paragvaja i Urugvaja, zaštita oznake zemljopisnog podrijetla „Českobudějovické pivo” traži se samo na češkom jeziku.
Na državnom području Urugvaja oznaka zemljopisnog podrijetla „Českobudějovické pivo” mora se istaknuti na neupadljivom mjestu na poleđini ambalaže za pivo.
Na državnom području Argentine zaštita oznake zemljopisnog podrijetla „Českobudějovické pivo” traži se samo na češkom jeziku, podložno pravima nositelja žiga i pod uvjetom da se oznaka zemljopisnog podrijetla „Českobudějovické pivo” istakne na neupadljivom mjestu na poleđini ambalaže za pivo.

(2) Na državnom području Brazila zaštita oznake zemljopisnog podrijetla „Münchener Bier” ne sprečava ni jednu osobu, uključujući njezina nasljednika i ovlaštenika, da kontinuirano i na sličan način upotrebljava izraz „Münchener Bier” najdulje 5 (pet) godina nakon datuma stupanja ovog Sporazuma na snagu, pod uvjetom da su te osobe na datum stupanja ovog Sporazuma na snagu kontinuirano upotrebljavale tu oznaku zemljopisnog podrijetla za isti ili sličan proizvod na državnom području Brazila i da je izraz „Münchener Bier” popraćen čitljivom i vidljivom oznakom zemljopisnog podrijetla predmetnog proizvoda.
Na državnom području Paragvaja zaštita oznake zemljopisnog podrijetla „Münchener” traži se samo na njemačkom jeziku.

(3) Primjenjuje se članak 21.35. stavak 8.

(4) Zaštita oznake zemljopisnog podrijetla „Φέτα (Feta)” ne sprečava ni jednu osobu, uključujući njezina nasljednika i ovlaštenika, da kontinuirano i na sličan način upotrebljava izraz „Feta” najdulje 7 (sedam) godina nakon datuma stupanja ovog Sporazuma na snagu, pod uvjetom da su te osobe na datum stupanja ovog Sporazuma na snagu kontinuirano upotrebljavale tu oznaku zemljopisnog podrijetla za isti ili sličan proizvod na državnom području Argentine, Brazila i Urugvaja i da je izraz „Feta” popraćen čitljivom i vidljivom oznakom zemljopisnog podrijetla predmetnog proizvoda.

(5) Zaštita oznake zemljopisnog podrijetla „Jijona” ne sprečava ni jednu osobu, uključujući njezina nasljednika i ovlaštenika, da kontinuirano i na sličan način upotrebljava izraz „Turrón de Jijona” najdulje 5 (pet) godina nakon datuma stupanja ovog Sporazuma na snagu, pod uvjetom da su te osobe na datum stupanja ovog Sporazuma na snagu kontinuirano upotrebljavale tu oznaku zemljopisnog podrijetla za isti ili sličan proizvod na državnom području Argentine i Paragvaja i da je izraz „Turrón de Jijona” popraćen čitljivom i vidljivom oznakom zemljopisnog podrijetla predmetnog proizvoda.

(6) Primjenjuje se članak 21.35. stavak 8.

(7) Zaštita oznake zemljopisnog podrijetla „Turrón de Alicante” ne sprečava ni jednu osobu, uključujući njezina nasljednika i ovlaštenika, da kontinuirano i na sličan način upotrebljava izraz „Turrón de almendras tipo Alicante” najdulje 5 (pet) godina nakon datuma stupanja ovog Sporazuma na snagu, pod uvjetom da su te osobe na datum stupanja ovog Sporazuma na snagu kontinuirano upotrebljavale tu oznaku zemljopisnog podrijetla za isti ili sličan proizvod na državnom području Argentine i Paragvaja i da je izraz „Turrón de almendras tipo Alicante” popraćen čitljivom i vidljivom oznakom zemljopisnog podrijetla predmetnog proizvoda.

(8) Zaštita oznake zemljopisnog podrijetla „Jerez-Xérès-Sherry” ne sprečava ni jednu osobu, uključujući njezina nasljednika i ovlaštenika, da kontinuirano i na sličan način upotrebljava izraz „Jerez” najdulje 7 (sedam) godina nakon datuma stupanja ovog Sporazuma na snagu, pod uvjetom da su te osobe na datum stupanja ovog Sporazuma na snagu kontinuirano upotrebljavale tu oznaku zemljopisnog podrijetla za isti ili sličan proizvod na državnom području Argentine i da je izraz „Jerez” popraćen čitljivom i vidljivom oznakom zemljopisnog podrijetla predmetnog proizvoda.

(9) Zaštita se ne traži na području Urugvaja.

(10) Zaštita se ne traži na području Argentine.

(11) Zaštita se ne traži na području Argentine.

(12) Zaštita oznake zemljopisnog podrijetla „Comté” ne sprečava ni jednu osobu, uključujući njezina nasljednika i ovlaštenika, da kontinuirano i na sličan način upotrebljava izraz „Comté” najdulje 5 (pet) godina nakon datuma stupanja ovog Sporazuma na snagu, pod uvjetom da su te osobe na datum stupanja ovog Sporazuma na snagu kontinuirano upotrebljavale tu oznaku zemljopisnog podrijetla za isti ili sličan proizvod na državnom području Brazila i Urugvaja i da je izraz „Comté” popraćen čitljivom i vidljivom oznakom zemljopisnog podrijetla predmetnog proizvoda.

(13) Primjenjuje se članak 21.35. stavak 8.

(14) Zaštita oznake zemljopisnog podrijetla „Pont-l'Évêque” ne sprečava ni jednu osobu, uključujući njezina nasljednika i ovlaštenika, da kontinuirano i na sličan način upotrebljava izraz „Pont-l'Évêque” najdulje 5 (pet) godina nakon datuma stupanja ovog Sporazuma na snagu, pod uvjetom da su te osobe na datum stupanja ovog Sporazuma na snagu kontinuirano upotrebljavale tu oznaku zemljopisnog podrijetla za isti ili sličan proizvod na državnom području Brazila i da je izraz „Pont-l'Évêque” popraćen čitljivom i vidljivom oznakom zemljopisnog podrijetla predmetnog proizvoda.

(15) Zaštita oznake zemljopisnog podrijetla „Pruneaux d'Agen” ne sprečava ni jednu osobu, uključujući njezina nasljednika i ovlaštenika, da kontinuirano i na sličan način upotrebljava izraz „D'Agen” ili „Ciruela D'Agen” najdulje 10 (deset) godina nakon datuma stupanja ovog Sporazuma na snagu, pod uvjetom da su te osobe na datum stupanja ovog Sporazuma na snagu kontinuirano upotrebljavale tu oznaku zemljopisnog podrijetla za isti ili sličan proizvod na državnom području Argentine i da je izraz „D'Agen” ili „Ciruela D'Agen” popraćen čitljivom i vidljivom oznakom zemljopisnog podrijetla predmetnog proizvoda.

(16) Zaštita oznake zemljopisnog podrijetla „Reblochon” / „Reblochon de Savoie” ne sprečava ni jednu osobu, uključujući njezina nasljednika i ovlaštenika, da kontinuirano i na sličan način upotrebljava izraz „Reblochon” ili „Rebleusson” najdulje 5 (pet) godina na državnom području Argentine i Brazila, najdulje 7 (sedam) godina na državnom području Urugvaja nakon datuma stupanja ovog Sporazuma na snagu, pod uvjetom da su te osobe do tog datuma kontinuirano upotrebljavale tu oznaku zemljopisnog podrijetla za isti ili sličan proizvod i da je izraz „Reblochon” ili „Rebleusson” popraćen čitljivom i vidljivom oznakom zemljopisnog podrijetla predmetnog proizvoda.

(17) Zaštita oznake zemljopisnog podrijetla „Roquefort” ne sprečava ni jednu osobu, uključujući njezina nasljednika i ovlaštenika, da kontinuirano i na sličan način upotrebljava izraz „Roquefort” najdulje 7 (sedam) godina nakon datuma stupanja ovog Sporazuma na snagu, pod uvjetom da su te osobe na datum stupanja ovog Sporazuma na snagu kontinuirano upotrebljavale tu oznaku zemljopisnog podrijetla za isti ili sličan proizvod na državnom području Brazila i Urugvaja i da je izraz „Roquefort” popraćen čitljivom i vidljivom oznakom zemljopisnog podrijetla predmetnog proizvoda.

(18) Zaštita oznake zemljopisnog podrijetla „Saint-Marcellin” ne sprečava ni jednu osobu, uključujući njezina nasljednika i ovlaštenika, da kontinuirano i na sličan način upotrebljava izraz „Saint-Marcellin” najdulje 5 (pet) godina nakon datuma stupanja ovog Sporazuma na snagu, pod uvjetom da su te osobe na datum stupanja ovog Sporazuma na snagu kontinuirano upotrebljavale tu oznaku zemljopisnog podrijetla za isti ili sličan proizvod na državnom području Brazila i Urugvaja i da je izraz „Saint-Marcellin” popraćen čitljivom i vidljivom oznakom zemljopisnog podrijetla predmetnog proizvoda.

(19) Zaštita oznake zemljopisnog podrijetla „Bordeaux” ne sprečava ni jednu osobu, uključujući njezina nasljednika i ovlaštenika, da kontinuirano i na sličan način upotrebljava naziv sorte vina „Bordô” najdulje 7 (sedam) godina nakon datuma stupanja ovog Sporazuma na snagu, pod uvjetom da su te osobe na datum stupanja ovog Sporazuma na snagu kontinuirano upotrebljavale tu oznaku zemljopisnog podrijetla za isti ili sličan proizvod na državnom području Brazila i da je naziv sorte vina „Bordô” popraćen čitljivom i vidljivom oznakom zemljopisnog podrijetla predmetnog proizvoda.

(20) Zaštita oznake zemljopisnog podrijetla „Bourgogne” ne sprečava ni jednu osobu, uključujući njezina nasljednika i ovlaštenika, da kontinuirano i na sličan način upotrebljava izraz „Borgoña” najdulje 7 (sedam) godina nakon datuma stupanja ovog Sporazuma na snagu, pod uvjetom da su te osobe na datum stupanja ovog Sporazuma na snagu kontinuirano upotrebljavale tu oznaku zemljopisnog podrijetla za isti ili sličan proizvod na državnom području Argentine i da je izraz „Borgoña” popraćen čitljivom i vidljivom oznakom zemljopisnog podrijetla predmetnog proizvoda.

(21) Zaštita oznake zemljopisnog podrijetla „Chablis” ne sprečava ni jednu osobu, uključujući njezina nasljednika i ovlaštenika, da kontinuirano i na sličan način upotrebljava izraz „Chablis” najdulje 7 (sedam) godina nakon datuma stupanja ovog Sporazuma na snagu, pod uvjetom da su te osobe na datum stupanja ovog Sporazuma na snagu kontinuirano upotrebljavale tu oznaku zemljopisnog podrijetla za isti ili sličan proizvod na državnom području Argentine i da je izraz „Chablis” popraćen čitljivom i vidljivom oznakom zemljopisnog podrijetla predmetnog proizvoda.

(22) Zaštita oznake zemljopisnog podrijetla „Champagne” ne sprečava ni jednu osobu, uključujući njezina nasljednika i ovlaštenika, da kontinuirano i na sličan način upotrebljava izraz „Champagne”, „Champaña” ili „Método / Méthode Champenoise” najdulje 10 (deset) godina nakon datuma stupanja ovog Sporazuma na snagu, pod uvjetom da su te osobe na datum stupanja ovog Sporazuma na snagu kontinuirano upotrebljavale tu oznaku zemljopisnog podrijetla za isti ili sličan proizvod na državnom području Argentine, Brazila, Paragvaja i Urugvaja i da je izraz „Champagne”, „Champaña” ili „Método / Méthode Champenoise” popraćen čitljivom i vidljivom oznakom zemljopisnog podrijetla predmetnog proizvoda.

(23) Zaštita oznake zemljopisnog podrijetla „Margaux” ne sprečava ni jednu osobu, uključujući njezina nasljednika i ovlaštenika, da kontinuirano i na sličan način upotrebljava naziv sorte vina „Margot” najdulje 5 (pet) godina nakon datuma stupanja ovog Sporazuma na snagu, pod uvjetom da su te osobe na datum stupanja ovog Sporazuma na snagu kontinuirano upotrebljavale tu oznaku zemljopisnog podrijetla za isti ili sličan proizvod na državnom području Brazila i da je naziv sorte vina „Margot” popraćen čitljivom i vidljivom oznakom zemljopisnog podrijetla predmetnog proizvoda.

(24) Zaštita oznake zemljopisnog podrijetla „Cognac” ne sprečava ni jednu osobu, uključujući njezina nasljednika i ovlaštenika, da kontinuirano i na sličan način upotrebljava izraz „Cognac” ili „Coñac” najdulje 7 (sedam) godina na državnom području Argentine nakon datuma stupanja ovog Sporazuma na snagu i izraz „Conhaque” najdulje 7 (sedam) godina na državnom području Brazila nakon datuma stupanja ovog Sporazuma na snagu, pod uvjetom da su te osobe do tog datuma kontinuirano upotrebljavale tu oznaku zemljopisnog podrijetla za isti ili sličan proizvod i da je izraz „Cognac” ili „Coñac” ili „Conhaque” popraćen čitljivom i vidljivom oznakom zemljopisnog podrijetla predmetnog proizvoda.

(25) Zaštita oznake zemljopisnog podrijetla „Asiago” ne sprečava ni jednu osobu, uključujući njezina nasljednika i ovlaštenika, da kontinuirano i na sličan način upotrebljava izraz „Asiago” najdulje 5 (pet) godina nakon datuma stupanja ovog Sporazuma na snagu, pod uvjetom da su te osobe na datum stupanja ovog Sporazuma na snagu kontinuirano upotrebljavale tu oznaku zemljopisnog podrijetla za isti ili sličan proizvod na državnom području Brazila i Urugvaja i da je izraz „Asiago” popraćen čitljivom i vidljivom oznakom zemljopisnog podrijetla predmetnog proizvoda.

(26) Primjenjuje se članak 21.35. stavak 8.

(27) Zaštita oznake zemljopisnog podrijetla „Gorgonzola” ne sprečava ni jednu osobu, uključujući njezina nasljednika i ovlaštenika, da kontinuirano i na sličan način upotrebljava izraz „Gorgonzola” najdulje 5 (pet) godina nakon datuma stupanja ovog Sporazuma na snagu, pod uvjetom da su te osobe na datum stupanja ovog Sporazuma na snagu kontinuirano upotrebljavale tu oznaku zemljopisnog podrijetla za isti ili sličan proizvod na državnom području Argentine, Paragvaja i Urugvaja i da je izraz „Gorgonzola” popraćen čitljivom i vidljivom oznakom zemljopisnog podrijetla predmetnog proizvoda.
Primjenjuje se članak 21.35. stavak 8.

(28) Zaštita oznake zemljopisnog podrijetla „Grana Padano” ne sprečava ni jednu osobu, uključujući njezina nasljednika i ovlaštenika, da kontinuirano i na sličan način upotrebljava izraz „Grana” ili „Tipo Grana Padano” najdulje 7 (sedam) godina nakon datuma stupanja ovog Sporazuma na snagu, pod uvjetom da su te osobe na datum stupanja ovog Sporazuma na snagu kontinuirano upotrebljavale tu oznaku zemljopisnog podrijetla za isti ili sličan proizvod na državnom području Argentine i da je izraz „Grana” ili „Tipo Grana Padano” popraćen čitljivom i vidljivom oznakom zemljopisnog podrijetla predmetnog proizvoda.
Primjenjuje se članak 21.35. stavak 8.

(29) Zaštita oznake zemljopisnog podrijetla „Mortadella Bologna” ne sprečava ni jednu osobu, uključujući njezina nasljednika i ovlaštenika, da kontinuirano i na sličan način upotrebljava izraz „Mortadela Bologna” ili „Mortadela tipo Bologna” najdulje 10 (deset) godina nakon datuma stupanja ovog Sporazuma na snagu, pod uvjetom da su te osobe na datum stupanja ovog Sporazuma na snagu kontinuirano upotrebljavale tu oznaku zemljopisnog podrijetla za isti ili sličan proizvod na državnom području Brazila i da je izraz „Mortadela Bologna” ili „Mortadela tipo Bologna” popraćen čitljivom i vidljivom oznakom zemljopisnog podrijetla predmetnog proizvoda.

(30) Primjenjuje se članak 21.35. stavak 8.

(31) Zaštita oznake zemljopisnog podrijetla „Pecorino Romano” ne sprečava ni jednu osobu, uključujući njezina nasljednika i ovlaštenika, da kontinuirano i na sličan način upotrebljava izraz „Romano” ili „Romanito” najdulje 7 (sedam) godina nakon datuma stupanja ovog Sporazuma na snagu, pod uvjetom da su te osobe na datum stupanja ovog Sporazuma na snagu kontinuirano upotrebljavale tu oznaku zemljopisnog podrijetla za isti ili sličan proizvod na državnom području Argentine i Urugvaja i da je izraz „Romano” ili „Romanito” popraćen čitljivom i vidljivom oznakom zemljopisnog podrijetla predmetnog proizvoda.

(32) Zaštita oznake zemljopisnog podrijetla „Prosciutto di Parma” ne sprečava ni jednu osobu, uključujući njezina nasljednika i ovlaštenika, da kontinuirano i na sličan način upotrebljava izraz „Presunto tipo Parma” najdulje 7 (sedam) godina nakon datuma stupanja ovog Sporazuma na snagu, pod uvjetom da su te osobe na datum stupanja ovog Sporazuma na snagu kontinuirano upotrebljavale tu oznaku zemljopisnog podrijetla za isti ili sličan proizvod na državnom području Brazila i da je izraz „Presunto tipo Parma” popraćen čitljivom i vidljivom oznakom zemljopisnog podrijetla predmetnog proizvoda.

(33) Zaštita oznake zemljopisnog podrijetla „Taleggio” ne sprečava ni jednu osobu, uključujući njezina nasljednika i ovlaštenika, da kontinuirano i na sličan način upotrebljava izraz „Taleggio” najdulje 5 (pet) godina nakon datuma stupanja ovog Sporazuma na snagu, pod uvjetom da su te osobe na datum stupanja ovog Sporazuma na snagu kontinuirano upotrebljavale tu oznaku zemljopisnog podrijetla za isti ili sličan proizvod na državnom području Argentine i Brazila i da je izraz „Taleggio” popraćen čitljivom i vidljivom oznakom zemljopisnog podrijetla predmetnog proizvoda.

(34) Zaštita oznake zemljopisnog podrijetla „Asti” ne sprečava ni jednu osobu, uključujući njezina nasljednika i ovlaštenika, da kontinuirano i na sličan način upotrebljava izraz „método Asti” najdulje 7 (sedam) godina nakon datuma stupanja ovog Sporazuma na snagu, pod uvjetom da su te osobe na datum stupanja ovog Sporazuma na snagu kontinuirano upotrebljavale tu oznaku zemljopisnog podrijetla za isti ili sličan proizvod na državnom području Brazila i da je izraz „método Asti” popraćen čitljivom i vidljivom oznakom zemljopisnog podrijetla predmetnog proizvoda.

(35) Zaštita oznake zemljopisnog podrijetla Emilia / Dell’Emilia proizvodi učinke na državnom području Argentine tek nakon registracije žiga Emilia Nieto Senetiner na tom državnom području, osim ako je zahtjev za takvu registraciju žiga povučen.

(36) Zaštita oznake zemljopisnog podrijetla „Marsala” ne sprečava ni jednu osobu, uključujući njezina nasljednika i ovlaštenika, da kontinuirano i na sličan način upotrebljava izraz „Marsala” najdulje 7 (sedam) godina nakon datuma stupanja ovog Sporazuma na snagu, pod uvjetom da su te osobe na datum stupanja ovog Sporazuma na snagu kontinuirano upotrebljavale tu oznaku zemljopisnog podrijetla za isti ili sličan proizvod na državnom području Argentine i da je izraz „Marsala” popraćen čitljivom i vidljivom oznakom zemljopisnog podrijetla predmetnog proizvoda.

(37) Zaštita oznake zemljopisnog podrijetla „Prosecco” ne sprečava ni jednu osobu, uključujući njezina nasljednika i ovlaštenika, da kontinuirano i na sličan način upotrebljava naziv sorte vina „Prosecco” ili „Proseco” najdulje 5 (pet) godina na državnom području Argentine i Paragvaja nakon datuma stupanja ovog Sporazuma na snagu i najdulje deset godina na državnom području Brazila nakon datuma stupanja ovog Sporazuma na snagu, pod uvjetom da su te osobe do tog datuma kontinuirano upotrebljavale tu oznaku zemljopisnog podrijetla za isti ili sličan proizvod na državnom području Argentine, Paragvaja i Brazila i da je naziv sorte vina „Prosecco” ili „Proseco” popraćen čitljivom i vidljivom oznakom zemljopisnog podrijetla predmetnog proizvoda.

(38) Zaštita oznake zemljopisnog podrijetla „Grappa” ne sprečava ni jednu osobu, uključujući njezina nasljednika i ovlaštenika, da kontinuirano i na sličan način upotrebljava izraz „Grappa” ili „Grapa” najdulje 7 (sedam) godina nakon datuma stupanja ovog Sporazuma na snagu, pod uvjetom da su te osobe na datum stupanja ovog Sporazuma na snagu kontinuirano upotrebljavale tu oznaku zemljopisnog podrijetla za isti ili sličan proizvod na državnom području Argentine i Brazila i da je izraz „Grappa” ili „Grapa” popraćen čitljivom i vidljivom oznakom zemljopisnog podrijetla predmetnog proizvoda.
Primjenjuje se članak 21.35. stavak 8.

(39) Zaštita oznake zemljopisnog podrijetla „Tokaj” / „Tokaji” ne sprečava ni jednu osobu, uključujući njezina nasljednika i ovlaštenika, da kontinuirano i na sličan način upotrebljava izraz „Tokaj”, „Tokaji” ili „Tocai” najdulje 5 (pet) godina nakon datuma stupanja ovog Sporazuma na snagu, pod uvjetom da su te osobe na datum stupanja ovog Sporazuma na snagu kontinuirano upotrebljavale tu oznaku zemljopisnog podrijetla za isti ili sličan proizvod na državnom području Argentine i Brazila i da je izraz „Tokaj” ili „Tokaji” ili „Tocai” popraćen čitljivom i vidljivom oznakom zemljopisnog podrijetla predmetnog proizvoda.

(40) Primjenjuje se članak 21.35. stavak 8.

(41) Zaštita oznake zemljopisnog podrijetla „Oporto” / „Port” / „Port Wine” / „Porto” / „Portvin” / „Portwein” / „Portwijn” / „vin du Porto” / „vinho do Porto” ne sprečava ni jednu osobu, uključujući njezina nasljednika i ovlaštenika, da kontinuirano i na sličan način upotrebljava izraz „Oporto” najdulje 7 (sedam) godina nakon datuma stupanja ovog Sporazuma na snagu, pod uvjetom da su te osobe na datum stupanja ovog Sporazuma na snagu kontinuirano upotrebljavale tu oznaku zemljopisnog podrijetla za isti ili sličan proizvod na državnom području Argentine i da je izraz „Oporto” popraćen čitljivom i vidljivom oznakom zemljopisnog podrijetla predmetnog proizvoda.