30.4.2021   

HR

Službeni list Europske unije

C 155/52


Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi pričuve za prilagodbu Brexitu

(COM(2020) 854 final – 2020/0380 (COD))

(2021/C 155/08)

Glavni izvjestitelj:

Florian MARIN

Zahtjev za savjetovanje:

Europski parlament, 18.1.2021.

Europsko vijeć, 20.1.2021.

Pravni temelj:

članak 175. stavak 3. i članak 304. UFEU-a

Nadležna stručna skupina:

Stručna skupina za ekonomsku i monetarnu uniju te ekonomsku i socijalnu koheziju

Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:

24.2.2021.

Plenarno zasjedanje br.:

558

Rezultat glasovanja

(za/protiv/suzdržani):

242/0/2

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

EGSO smatra da je Brexit vrlo složen i težak zadatak. Sporazumom o trgovini i suradnji između EU-a i Ujedinjene Kraljevine (1) ublažava se dio gospodarske i socijalne štete do koje bi doveo scenarij bez dogovora, no buduće gospodarske i financijske gubitke vrlo je teško kvantificirati u tako ranoj fazi. Jasno je da je potrebno ciljano i brzo djelovanje kako bi se ublažile gospodarske i socijalne posljedice.

1.2.

To novo partnerstvo ozbiljno dovodi u pitanje postojeću gospodarsku, socijalnu i trgovinsku međuovisnost EU-a i Ujedinjene Kraljevine. EGSO već zapaža negativne učinke na prekograničnu mobilnost i prepreke trgovini robom i uslugama. To bi moglo dovesti do gubitka radnih mjesta i stečaja poduzeća, posebno MSP-ova. U trenutačnom razdoblju prilagodbe od ključne su važnosti veća fleksibilnost i razumijevanje za dionike EU-a.

1.3.

EGSO pozdravlja uspostavu pričuve za prilagodbu Brexitu (2) („pričuva”) u okviru posebnih instrumenata izvan gornjih granica proračuna EU-a utvrđenih u višegodišnjem financijskom okviru (VFO) (3). EGSO smatra da su kohezija i solidarnost među državama članicama temeljne vrijednosti EU-a i podržava retroaktivnu primjenu pričuve od srpnja 2020.

1.4.

Prava radnika moraju se odmah zaštititi, a o uzajamnom priznavanju kvalifikacija mora se dodatno pregovarati. EGSO preporučuje da sve države članice odmah počnu organizirati kampanje za informiranje građana o novim pravilima koja su na snazi. Da bi te mjere doista bile uspješne, potrebno je u potpunosti uključiti socijalne partnere i organizacije civilnog društva. Sindikati i organizacije poslodavaca i civilnog društva imaju ključnu ulogu u izgradnji snažnog gospodarskog i socijalnog partnerstva s Ujedinjenom Kraljevinom.

1.5.

EGSO smatra da bi sektor ribarstva trebao imati potpuno zasebnu pričuvu namijenjenu samo tom sektoru. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti drugim sektorima, primjerice turizmu i poljoprivredi. Trebalo bi razmotriti i odgovarajuća ulaganja u infrastrukturu i potporu građanima EU-a koji se vraćaju u svoje matične zemlje nakon Brexita.

1.6.

EGSO očekuje dugotrajne rasprave među dionicima o tome tko će dobiti najveći dio pričuve i smatra da je potrebno odmah osigurati dodatna sredstva. U tom pogledu EGSO traži od suzakonodavaca da povećaju predloženu gornju granicu.

1.7.

EGSO poziva sve države članice da djeluju odgovorno i raspoloživa sredstva usmjeravaju prema regijama, poduzećima, radnicima i građanima kojima su najpotrebniji. U suprotnom bi se solidarnost na kojoj se temelji takva pričuva mogla dovesti u pitanje, a neizvjesni bi bili i njezini izgledi za uspjeh.

1.8.

Članak 5. stavak 1. točku (a) trebalo bi izmijeniti kako slijedi: „mjere za pomoć poduzećima, radnicima koji su u postupku usavršavanja i zapošljavanja na novim radnim mjestima te lokalnim zajednicama na koje povlačenje štetno utječe”. Štoviše, članak 5. stavak 1. točku (d) trebalo bi izmijeniti kako slijedi: „mjere za potporu zaštiti radnih mjesta i zapošljavanju, među ostalim putem programa skraćenog radnog vremena, prekvalifikacije i osposobljavanja u pogođenim sektorima”. Pokazatelj 15.4. iz Priloga II. trebalo bi izmijeniti na odgovarajući način.

1.9.

Razdoblje prihvatljivosti moglo bi se produljiti za još dvije godine, kako bi se osiguralo da države članice imaju dovoljno vremena da iskoriste svoj dio pričuve i ublaže šokove nastale zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine.

1.10.

EGSO smatra da bi se mali dio pričuve trebao namijeniti za tehničku pomoć kada se bude uspostavljao novi sustav upravljanja. Međutim, EGSO čvrsto vjeruje da bi najveći dio pričuve trebalo dodijeliti za potporu zapošljavanju i gospodarskim aktivnostima.

1.11.

Novouvedeni carinski postupci, regulatorno opterećenje i rastući troškovi prijevoza posebno pogađaju mala i srednja poduzeća. S obzirom na to da uglavnom nemaju administrativne i pravne kapacitete za provedbu cjelovitog plana za izvanredne situacije, EGSO traži posebno osmišljene mjere za potporu MSP-ovima.

1.12.

U skladu s mogućnostima i u dogovoru s Europskom komisijom, EGSO preporučuje korištenje opcije pojednostavljenih troškova. Pojednostavljena pravila i manje birokracije u postupku provedbe pridonijet će bržoj raspodjeli financijskih sredstava.

1.13.

EGSO poziva na to da se u svakoj državi članici osnuje odbor za praćenje čiji bi glavni cilj bilo uklanjanje mogućih rizika koji bi se mogli pojaviti u postupku provedbe, uz istodobno osiguravanje formalnog sudjelovanja civilnog društva u tom procesu. Ti odbori trebali bi se sastojati od predstavnika socijalnih partnera, nevladinih organizacija i javnih institucija uključenih u izvršavanje pričuve.

1.14.

EGSO predlaže da se osigura veća jasnoća u pogledu upravljanja tako da se jasno odredi upravljačko tijelo za pričuvu. Europska komisija trebala bi štititi ravnopravne uvjete među državama članicama.

1.15.

EGSO poziva na uspostavu prijelaznog okvira uspješnosti koji bi se temeljio na posebnim pokazateljima usmjerenima na uspješnost koje bi uspostavile države članice, a Europska komisija svake bi ih godine evaluirala. Smatra da će se ograničenom uporabom dostupnih sredstava razmjerno povećati negativan gospodarski i socijalni učinak Brexita.

1.16.

Uključivanjem europskog kodeksa ponašanja za partnerstvo (4) u okviru Europskih strukturnih i investicijskih fondova u upravljanje pričuvom dionike i organizacije civilnog društva potaknut će se na preuzimanje ključne uloge posredničkih tijela.

1.17.

Naposljetku, EGSO predlaže da Europska komisija u roku od tri mjeseca od predviđenog roka izvijesti Europski parlament i Vijeće o svojoj ocjeni djelotvornosti, učinkovitosti i dodane vrijednosti pričuve.

2.   Uvod

2.1.

Sporazum o trgovini i suradnji između EU-a i Ujedinjene Kraljevine potpisan je nakon četiri godine pregovora i njime se postavlja temelj za buduće partnerstvo. Čine ga tri nova stupa:

—

sporazum o slobodnoj trgovini,

—

novo partnerstvo za sigurnost naših građana,

—

horizontalni sporazum o upravljanju.

2.2.

Iako su utvrđena glavna pravila igre, građani i poduzeća moraju se prilagoditi novonastaloj situaciji, detaljno proučiti nova ograničenja i izazove po sektorima. Buduće gospodarske i financijske gubitke vrlo je teško kvantificirati u tako ranoj fazi, no jasno je da je potrebno ciljano i brzo djelovanje kako bi se ublažio negativan gospodarski i socijalni učinak.

2.3.

Brexit je doista vrlo složen i težak postupak. Države članice možda će morati pojačati mjere kontrole na moru, u lukama i zračnim lukama kako bi pri izdavanju certifikata i odobrenja za proizvode provodile dodatno praćenje i inspekcije te kako bi ispunile zahtjeve u pogledu poslovnog nastana, pravila o sanitarnim i fitosanitarnim standardima te pravila o označivanju i obilježavanju. Možda će morati razmotriti i ažurirati posebne kampanje za podizanje svijesti o posljedicama povlačenja za građane i poduzeća.

2.4.

Nove carinske i regulatorne provjere koje su na snazi uzrokuju kašnjenja i dodatne troškove te dovode do poremećaja u lancima opskrbe. Uobičajeno poslovanje već je pod utjecajem novih pravila i novih zahtjeva u pogledu usklađenosti, posebno ove godine, kada se očekuje većina negativnih posljedica. Dodatni porezi koji se sada primjenjuju, kao što je PDV, mogli bi ometati gospodarske odnose i poslovna partnerstva. Kako bi se negativni učinak Brexita za gospodarstvo EU-a sveo na najmanju moguću mjeru, potrebno je aktivno sudjelovanje svih dionika: EU-a, država članica, poslodavaca, sindikata, organizacija civilnog društva itd.

2.5.

Nadalje, još nije jasno kako će funkcionirati uzajamno priznavanje kvalifikacija, kako će se osigurati protok podataka ni koja će se pravila primjenjivati na sektor usluga. Prijeko su potrebni daljnji pregovori radi postizanja održivih rješenja na obostranu korist.

2.6.

S druge strane, moramo se naviknuti na činjenicu da je riječ o dvama različitim tržištima i dvama različitim regulatornim i pravnim prostorima. Ta promjena velika je prepreka za sve dionike i utjecat će na javnu upravu, građane i poduzeća. To novo partnerstvo ozbiljno dovodi u pitanje postojeću gospodarsku, socijalnu i trgovinsku međuovisnost EU-a i Ujedinjene Kraljevine. Već se mogu uočiti negativni učinci na prekograničnu mobilnost i prepreke trgovini robom i uslugama. To bi moglo dovesti do gubitka radnih mjesta i stečaja poduzeća, posebno MSP-ova.

2.7.

U Prijedlogu uredbe navode se točni prihvatljivi javni rashodi, osobito namijenjeni mjerama za pomoć poduzećima i lokalnim zajednicama, za potporu zapošljavanju, među ostalim putem prekvalifikacije i osposobljavanja, za zaštitu radnih mjesta, za osmišljavanje sustava certificiranja i odobravanja proizvoda, za komunikaciju u svrhu informiranja, kao i za potporu funkcioniranju granice.

3.   Opće napomene

3.1.

EGSO prije svega pozdravlja Sporazum o trgovini i suradnji između EU-a i Ujedinjene Kraljevine potpisan na samom kraju prijelaznog razdoblja. Njime se uspostavljaju budući odnosi, uz istodobnu zaštitu cjelovitosti jedinstvenog tržišta i osiguravanje pravne sigurnosti i ravnopravnih uvjeta. Sporazumom se ublažava većina gospodarske i socijalne štete do koje bi doveo scenarij bez dogovora i može se smatrati krajem prvog poglavlja našeg odnosa EU-a i Ujedinjene Kraljevine. Javna tijela trebala bi pokazati veću fleksibilnost i razumijevanje za dionike EU-a u trenutačnom razdoblju prilagodbe. Međutim, EU i države članice trebaju obratiti posebnu pozornost na zaštitu jedinstvenog tržišta i njegovih radnih, socijalnih, ekoloških i prehrambenih standarda kako bi se izbjegao rizik od zlouporabe tržišne snage.

3.2.

Sporazum o nultim carinama na trgovinu robom, pod uvjetom da je u skladu s „pravilima o podrijetlu”, i općenito slobodno kretanje kapitala, znatna su postignuća. Međutim, EGSO je zabrinut zbog toga što još nije postignut dogovor o kretanju osoba (od 30. lipnja 2021.) i o uslugama. Osim toga, Brexit se odvija u jeku krize koju je izazvao COVID-19, a koja je već prouzročila porast nezaposlenosti i smanjenje prihoda. EGSO je također iznimno zabrinut zbog toga što su sve veće socijalne nejednakosti postale vidljivije diljem EU-a te ponavlja da „provedba europskog stupa socijalnih prava treba predstavljati prioritet u kohezijskoj politici” (5).

3.3.

EGSO smatra da je Komisija odabrala odgovarajući instrument, uz provedbu u okviru podijeljenog upravljanja. Uredbom će se osigurati jasna i standardizirana primjena pravila u svim državama članicama te zajedničke obveze izvješćivanja i rokovi kako bi se osigurali ravnopravni uvjeti među državama članicama.

3.4.

EGSO pozdravlja uspostavu pričuve za prilagodbu Brexitu u okviru posebnih instrumenata izvan gornjih granica proračuna EU-a utvrđenih u VFO-u, koja je osmišljena kako bi se suzbile negativne gospodarske i socijalne posljedice u svim državama članicama, pružila potpora poduzećima i zapošljavanju u najpogođenijim sektorima te pomoglo regionalnim i lokalnim zajednicama. Zajednički izazovi kao što je Brexit iziskuju koordinirani odgovor i EGSO smatra da su kohezija i solidarnost među državama članicama temeljne vrijednosti EU-a.

3.5.

Očekuje se da će se pričuvom za prilagodbu Brexitu dopuniti dodatna postojeća sredstva dostupna u okviru instrumenta Next Generation EU (6) i VFO-a. Riječ je o potpuno novom instrumentu kojim bi se trebalo pridonijeti ublažavanju negativnih učinaka povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz EU-a uz istodobno jačanje gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije i zaštitu radnih mjesta. EGSO je već predložio da „Komisija razmotri stvaranje instrumenta EU-a koji bi se u budućnosti mogao nositi s takvim političkim situacijama i krizama” (7).

3.6.

Sindikati i organizacije poslodavaca i civilnog društva imaju ključnu ulogu u izgradnji snažnog gospodarskog i socijalnog partnerstva s Ujedinjenom Kraljevinom.

3.7.

EGSO pozdravlja činjenicu da sve države članice ispunjavaju uvjete i da će 80 % sredstava za pretfinanciranje biti isplaćeno već 2021. To je jasan dokaz europske solidarnosti i koordiniranog pristupa suočavanju s kratkoročnim učinkom Brexita.

3.8.

Predloženom metodom raspodjele uzima se u obzir važnost trgovine s Ujedinjenom Kraljevinom kao i važnost sektora ribarstva, ali EGSO smatra da su se ta dva pitanja trebala odvojiti. U osnovi, formulom za dodjelu koju je predložila Komisija podrazumijeva se da bi faktor povezan s ribarstvom trebao iznositi 600 milijuna eura. EGSO stoga smatra da bi taj sektor trebao imati potpuno zasebnu pričuvu namijenjenu samo ribarstvu. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti i drugim sektorima, primjerice turizmu i poljoprivredi.

3.9.

Također je vrlo jasno da je ta pričuva fond za prilagodbu kojim se nastoji kompenzirati gospodarski i socijalni učinak Brexita. EGSO smatra da pričuva u iznosu od 5,4 milijarde eura nije dovoljna za ublažavanje negativnih učinaka Brexita. Stoga EGSO smatra da je potrebno odmah osigurati dodatna sredstva, bilo dodatnim proračunom dodijeljenim za pričuvu, bilo zasebno osmišljenim sredstvima. U tom pogledu EGSO traži od suzakonodavaca (Parlamenta i Vijeća) da povećaju predloženu gornju granicu.

3.10.

EGSO smatra da su neki sektori više pogođeni od drugih. Među ostalim, poljoprivredni i turistički sektori također bi trebali biti u prvom planu pričuve i imati pristup dostupnim sredstvima. Turistički sektor dramatično je pogođen krizom koju je izazvao COVID-19, a Brexit će donijeti dodatne prepreke. Poljoprivrednici su također teško pogođeni u zemljama kao što su na primjer Irska i Nizozemska.

4.   Posebne napomene

4.1.

Neke su države članice već pokrenule nacionalne mjere protiv negativnih učinaka Brexita na svoja gospodarstva i rad javne uprave. Stoga se retroaktivna primjena pričuve od srpnja 2020. smatra važnim načinom pružanja potpore.

4.2.

Budući da je više od 4 milijuna građana EU-a dobilo novi boravišni status u Ujedinjenoj Kraljevini (8), prava radnika moraju se odmah zaštititi, a o uzajamnom priznavanju kvalifikacija mora se dodatno pregovarati. Države članice trebale bi odmah početi organizirati kampanje za informiranje građana o novim pravilima koja su na snazi, kao i o naporima koje EU ulaže u proširenje Sporazuma. Da bi te mjere doista bile uspješne, potrebno je u potpunosti uključiti socijalne partnere i organizacije civilnog društva.

4.3.

Trebalo bi osmisliti posebne programe potpore kako bi se osigurala odgovarajuća potpora regijama i sektorima pogođenima Brexitom. Sve države članice trebale bi djelovati odgovorno i raspoloživa sredstva usmjeravati prema regijama, poduzećima, radnicima i građanima kojima su najpotrebniji, a ne prema onima koje je najlakše financirati. U suprotnom bi se solidarnost na kojoj se temelji takva pričuva mogla dovesti u pitanje, a neizvjesni bi bili i njezini izgledi za uspjeh.

4.4.

Razdoblje prihvatljivosti moglo bi se produljiti za još dvije godine kako bi se osiguralo da države članice imaju dovoljno vremena da iskoriste svoj dio pričuve i ublaže šokove nastale zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine. EGSO poziva sve države članice da pomno razmotre odgovarajuća infrastrukturna ulaganja i potporu građanima EU-a koji se vraćaju u svoje matične zemlje nakon Brexita.

4.5.

EGSO smatra da bi se mali dio pričuve trebao namijeniti za tehničku pomoć za slučaj da se bude uspostavljao novi sustav upravljanja. Upotrebom tehničke pomoći za upravljanje, praćenje, informiranje i komunikaciju, rješavanje pritužbi te kontrolu i reviziju pridonijet će se uspjehu instrumenta, poboljšanju upravljanja rizikom i osiguravanju učinkovitog trošenja dodijeljenih financijskih sredstava.

4.6.

Neka tijela javne uprave, posebno ona koja predstavljaju glavne ulazne i izlazne točke trgovinskog odnosa s Ujedinjenom Kraljevinom, već su uložila znatna sredstva u infrastrukturu i ljudske resurse, uključujući osposobljavanje. To je slučaj i u državama članicama koje imaju poseban odnos s Ujedinjenom Kraljevinom u sektoru turizma. Međutim, EGSO čvrsto vjeruje da bi najveći dio pričuve trebalo dodijeliti za potporu zapošljavanju i gospodarskim akterima.

4.7.

Prijedlog Komisije uključuje posebno osmišljenu mjeru za smanjenje razdoblja nadzora MSP-ova s pet na tri godine, počevši od konačne isplate financijskog doprinosa. EGSO očekuje da će MSP-ovi biti najviše pogođeni i smatra da bi znatan dio pričuve trebao biti namijenjen tome da im se pruži gospodarska i financijska potpora kako bi se u konačnici očuvala radna mjesta i održalo poslovanje.

4.8.

Novouvedeni carinski postupci, regulatorno opterećenje i rastući troškovi prijevoza posebno pogađaju mala i srednja poduzeća, što čini dodatno opterećenje uz pandemiju COVID-a 19 jer se poduzeća iz svih država članica moraju prilagoditi vladinim mjerama ograničavanja kretanja. S obzirom na to da MSP-ovi uglavnom nemaju administrativne i pravne kapacitete za provedbu cjelovitog plana za izvanredne situacije, EGSO traži posebno osmišljene mjere za potporu najpogođenijim MSP-ovima, korištenjem sredstava iz pričuve. Države članice potiču se da u okviru ograničenja podupiru napore MSP-ova koji se koriste državnim potporama.

4.9.

EGSO smatra da se radi pojednostavljenja pričuvom može upravljati s pomoću postojećih sustava upravljanja. U skladu s mogućnostima i u dogovoru s Europskom komisijom, mora se koristiti opcija pojednostavljenih troškova. Promicanjem pojednostavljenih pravila i manje birokracije u postupku provedbe te izbjegavanjem dodatnog financijskog i administrativnog opterećenja pridonijet će se bržem trošenju financijskih sredstava i boljim rezultatima za ublažavanje negativnog učinka Brexita.

4.10.

S obzirom na to da je pričuva potpuno novi instrument i da je gotovo nemoguće ocijeniti stvarni negativni učinak Brexita, EGSO predlaže da se u svakoj državi članici osnuje odbor za praćenje. Ti odbori trebali bi se sastojati od predstavnika socijalnih partnera, nevladinih organizacija i javnih institucija uključenih u provedbu pričuve. Trebali bi organizirati sastanke barem dvaput godišnje kako bi ocijenili na koji način pričuva doprinosi smanjenju negativnog učinka Brexita. Glavna svrha tih odbora bila bi suzbijanje potencijalnih rizika koji bi se mogli pojaviti u postupku provedbe, uz istodobno osiguravanje formalne uključenosti civilnog društva. Šire (neorganizirano) društvo trebalo bi biti obaviješteno o napretku plana provedbe, a završno izvješće trebalo bi sadržavati sažetak komunikacijskih aktivnosti. Potrebno je osigurati koordinaciju na razini EU-a kako bi se zaštitili ravnopravni uvjeti na jedinstvenom tržištu i EGSO bi, uz Europski parlament, trebao biti aktivno uključen.

4.11.

EGSO predlaže da se osigura veća jasnoća u pogledu upravljanja pričuvom. Posebno je važno odrediti upravljačko tijelo za pričuvu i navesti hoće li postojati više od jednog takvog tijela.

4.12.

Potreban je prijelazni okvir uspješnosti koji bi se temeljio na posebnim pokazateljima usmjerenima na uspješnost koje bi uspostavile države članice, a Europska komisija svake bi ih godine evaluirala. Time će se omogućiti pomno praćenje i evaluacija postupka provedbe i trošenja sredstava, a istodobno će se utvrditi koje države članice ne upotrebljavaju financijska sredstva ili ostvaruju ograničen napredak. Ograničenom uporabom sredstava razmjerno će se povećati negativan gospodarski i socijalni učinak Brexita.

4.13.

U procesu provedbe mora formalno sudjelovati i civilno društvo. Uključivanjem europskog kodeksa ponašanja za partnerstvo u okviru Europskih strukturnih i investicijskih fondova u upravljanje pričuvom „dionike i organizacije civilnog društva [potaknut će se] na preuzimanje ključne uloge posredničkih tijela, čime će se projekte približiti krajnjim korisnicima” (9). Postupak odabira partnera trebao bi biti transparentan i jasan, a odabranim organizacijama trebalo bi pružiti dovoljno relevantnih informacija.

4.14.

Komisija predlaže provedbu temeljite evaluacije djelotvornosti, učinkovitosti i dodane vrijednosti pričuve do 30. lipnja 2026., uz obvezu izvješćivanja Parlamentu i Vijeću godinu dana kasnije. EGSO smatra da bi Komisija mogla podnijeti izvješće Parlamentu i Vijeću u roku od tri mjeseca, točnije 30. rujna 2026.

4.15.

EGSO smatra da bi članak 5. stavak 1. točku (a) trebalo izmijeniti kako slijedi: „mjere za pomoć poduzećima, koji su u postupku usavršavanja i zapošljavanja na novim radnim mjestima te lokalnim zajednicama na koje povlačenje štetno utječe”. Štoviše, članak 5. stavak 1. točku (d) trebalo bi izmijeniti kako slijedi: „mjere za potporu zaštiti radnih mjesta i zapošljavanju, među ostalim putem programa skraćenog radnog vremena, prekvalifikacije i osposobljavanja u pogođenim sektorima”. Pokazatelj 15.4. iz Priloga II. trebalo bi izmijeniti na odgovarajući način.

Bruxelles, 24. veljače 2021.

Predsjednica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Christa SCHWENG


(1)  Sporazum o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane (SL L 444, 31.12.2020., str. 14.).

(2)  Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi pričuve za prilagodbu Brexitu (COM(2020) 854 final – 2020/0380 (COD)).

(3)  Dugoročni proračun EU-a za razdoblje 2021. – 2027. i paket za oporavak.

(4)  Delegirana uredba Komisije (EU) br. 240/2014 оd 7. siječnja 2014. o europskom Kodeksu ponašanja za partnerstvo u okviru Europskih strukturnih i investicijskih fondova (SL L 74, 14.3.2014., str. 1.).

(5)  Mišljenje EGSO-a „Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom fondu za regionalni razvoj i Kohezijskom fondu” (SL C 62, 15.2.2019., str. 90.).

(6)  Next Generation EU.

(7)  Mišljenje EGSO-a „Izmjena Fonda solidarnosti – Brexit bez dogovora” (SL C 14, 15.1.2020., str. 84.).

(8)  Europska komisija – Prava građana.

(9)  Mišljenje EGSO-a „Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom fondu za regionalni razvoj i Kohezijskom fondu” (SL C 62, 15.2.2019., str. 90.).