<!DOCTYPE html PUBLIC "yes" "xhtml1-strict.dtd">
<html xmlns="http://www.w3.org/1999/xhtml">
<!--GENDOC2XHTML # converter_version: 1.2.15-->
  <head>
    <title>2026-07-202607C116202406660-00-TRA-DOC-HR-ARRET-C-0666-24-202607690-07_00</title>
    <meta content="text/html; charset=utf-8" http-equiv="Content-Type"/>
    <meta content="true" name="ParExtraits_2021"/>
    <meta content="" name="Gendoc_DGTGeneratedDate"/>
    <meta content="hr-HR" name="Gendoc_Lang"/>
    <meta content="" name="Gendoc_GenerationDate"/>
    <meta content="" name="IsFlattened"/>
    <meta content="1" name="NumProc"/>
    <meta content="Final" name="Gendoc_EditionType"/>
    <meta content="0001" name="Gendoc_CaseNumberSuite"/>
    <meta content="30/09/2026 15:38:10" name="Gendoc_LastVerificationDate"/>
    <meta content="" name="Gendoc_ProcedureNumber"/>
    <meta content="hr" name="Gendoc_LangCode"/>
    <meta content="ARR" name="TypeDoc"/>
    <meta content="KO/UU++CF2p8x1HbfdXm91ltW3tiTWEqrCnzlpfOK9r/CWpeoTXTqpUeUg4RRteQzp23FaaaIPYICbuUeCQQZxDvuhC6wHN/g8DziiEWWegMiU1FgRZ/QUcktlrU1h4Fl+bTC+chpcHwJXVom1cLhzVpOGwz0MSFhR6YkUN/YR8=" name="GenDocUID"/>
    <meta content="P" name="TypeProc"/>
    <meta content="" name="CreateCustomParts"/>
    <meta content="OK" name="ReadyToPublish"/>
    <meta content="firmpav" name="Gendoc_User"/>
    <meta content="" name="EP_Mode"/>
    <meta content="" name="Gendoc_DGTGenerated"/>
    <meta content="" name="Gendoc_Vademecum"/>
    <meta content="0666" name="NumeroOrdre"/>
    <meta content="2024" name="Annee"/>
    <meta content="P" name="Gendoc_ProcedureType"/>
    <meta content="" name="EP_Version"/>
    <meta content="HR" name="Langue"/>
    <meta content="firmpav" name="Gendoc_DGTGeneratedUser"/>
    <meta content="FAST_document_go_ok" name="Gendoc_LastVerificationStatus"/>
    <meta content="ARR_C" name="Gendoc_GendocTemplateType"/>
    <meta content="TRUE" name="WithoutAuthorBlockFlatP"/>
    <meta content="GenDoc 10-08-26 11:10:34" name="Created"/>
    <meta content="" name="Canevas3_Vademecum"/>
    <meta content="TRUE" name="WithoutAuthorBlock"/>
    <meta content="" name="Gendoc_CaseYear"/>
    <meta content="false" name="Generation_In_Progress"/>
    <meta content="C" name="Juridiction"/>
    <meta content="ab7cc160db6340b1ab400ea1d8fef284" name="DocumentIdentifier"/>
    <meta content="0666" name="Gendoc_CaseNumber"/>
    <meta content="ImportedWithoutSource" name="SdlIdentifier"/>
    <meta content="RP" name="NatureAff"/>
    <meta content="RP" name="Gendoc_CaseNature"/>
    <meta content="0001" name="NumSuite"/>
    <meta content="C" name="Gendoc_Juridiction"/>
  </head>
  <body>
    <div style="header">
      <div id="rId24" style="first"/>
      <div id="rId20" style="even">Presuda od 16. 7. 2026. – predmet C‑666/24</div>
      <div id="rId21" style="default">Associació Catalana de Víctimes d’Organitzacions Terroristes (ACVOT)</div>
    </div>
    <p class="C19Centre" id="para-1" title="page-1">
      PRESUDA SUDA (veliko vijeće)
    </p>
    <p class="C19Centre" id="para-2" title="page-1">
      16. srpnja 2026. (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-1" href="#t-1">*</a>
</span>)
    </p>
    <p class="C71Indicateur" id="para-3" title="page-1">
      „Zahtjev za prethodnu odluku – Suzbijanje terorizma – Članak 83. stavak 1. UFEU‑a – Direktiva (EU) 2017/541 – Članak 3. – Kaznena djela terorizma – Članak 4. – Kaznena djela povezana s terorističkom skupinom – Članak 15. stavak 1. – Obveza propisivanja učinkovitih, proporcionalnih i odvraćajućih kaznenih sankcija – Korisni učinak – Načelo pravne sigurnosti – Načela jednakog postupanja i nediskriminacije – Nadređenost prava Unije – Načelo lojalne suradnje – Nacionalni zakon o amnestiji kojim se predviđa prestanak kaznene odgovornosti – Djela kojima nisu namjerno uzrokovane teške povrede ljudskih prava”
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-4" title="page-1">
      U predmetu C‑666/24,
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-5" title="page-1">
      povodom zahtjeva za prethodnu odluku na temelju članka 267. UFEU‑a, koji je uputila Audiencia Nacional (Visoki nacionalni sud, Španjolska) odlukom od 5. rujna 2024., koju je Sud zaprimio 26. rujna 2024., u kaznenom postupku protiv
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-6" title="page-1">
      EGB,
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-7" title="page-1">
      EGC,
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-8" title="page-1">
      GTA,
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-9" title="page-1">
      SPG,
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-10" title="page-1">
      QCR,
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-11" title="page-1">
      ACB,
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-12" title="page-1">
      JRS,
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-13" title="page-1">
      RJDL,
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-14" title="page-1">
      FJG,
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-15" title="page-1">
      XBLL,
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-16" title="page-1">
      DBA,
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-17" title="page-1">
      CBE,
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-18" title="page-1">
      uz sudjelovanje:
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-19" title="page-1">
      Ministerio Fiscal,
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-20" title="page-1">
      Associació Catalana de Víctimes d’Organitzacions Terroristes (ACVOT),
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-21" title="page-1">
      Asociación de Víctimas del Terrorismo (AVT),
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-22" title="page-1">
      Asociación Dignidad y Justicia,
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-23" title="page-1">
      Asociación Española de la Guardia Civil (AEGC),
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-24" title="page-1">
      Asociación Unificada de la Guardia Civil (AUGC),
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-25" title="page-1">
      Partido político VOX,
    </p>
    <p class="C19Centre" id="para-26" title="page-1">
      SUD (veliko vijeće),
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-27" title="page-1">
      u sastavu: K. Lenaerts, predsjednik, T. von Danwitz (izvjestitelj), potpredsjednik, F. Biltgen, K. Jürimäe, C. Lycourgos, M. Condinanzi i F. Schalin, predsjednici vijeća, S. Rodin, E. Regan, N. Piçarra, A. Kumin, M. Gavalec, S. Gervasoni, N. Fenger i R. Frendo, suci,
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-28" title="page-1">
      nezavisni odvjetnik: D. Spielmann,
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-29" title="page-1">
      tajnik: E. Sartori, administratorica,
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-30" title="page-1">
      uzimajući u obzir pisani dio postupka i nakon rasprave održane 15. srpnja 2025.,
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-31" title="page-1">
      uzimajući u obzir očitovanja koja su podnijeli:
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">za EGB, E. Pous Calvet, abogada,</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">za EGC i GTA, J. Busquets Plaza, abogado,</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">za QCR, C. Perdiguero Garreta, abogado,</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">za JRS, X. Monge Profitós, abogado,</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">za FJG, A. Morales Hernández‑San Juan, procurador, i C. Martínez Mirón, abogado,</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">za RJDL, A. Checa, abogado,</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">za XBLL, M. Vinyets Pages, abogada,</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">za DBA i CBE, D.-C. Herchhoren Alcolea i B. A. Matamoros Alexandrova, abogados,</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">za Ministerio Fiscal, M. Durántez Gil, fiscal,</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">za Associació Catalana de Víctimes d’Organitzacions Terroristes (ACVOT), Asociación de Víctimas del Terrorismo (AVT), Asociación Dignidad y Justicia, Asociación Española de la Guardia Civil (AEGC), Asociación Unificada de la Guardia Civil (AUGC) i Partido político VOX, J. I. Fuster‑Fabra Toapanta i J. M. Fuster‑Fabra Torrellas, abogados,</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">za španjolsku vladu, A. Gavela Llopis, u svojstvu agentice,</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">za Europsku komisiju, C. Urraca Caviedes i M. Wasmeier, u svojstvu agenata,</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-44" title="page-1">
      saslušavši mišljenje nezavisnog odvjetnika na raspravi održanoj 13. studenoga 2025.,
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-45" title="page-1">
      donosi sljedeću
    </p>
    <p class="C75Debutdesmotifs" id="para-46" title="page-1">
      Presudu
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">1</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Zahtjev za prethodnu odluku odnosi se na tumačenje, kao prvo, Direktive (EU) 2017/541 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o suzbijanju terorizma i zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/475/PUP i o izmjeni Odluke Vijeća 2005/671/PUP (SL 2017., L 88, str. 6. te ispravci SL 2018., L 119, str. 41. i SL 2021., L 382, str. 59.), kao drugo, članka 4. stavaka 2. i 3. UEU‑a te članka 20. stavka 2. i članka 21. stavka 1. UFEU‑a, kao treće, načela jednakog postupanja i nediskriminacije utvrđenih u člancima 20. i 21. Povelje Europske unije o temeljnim pravima (u daljnjem tekstu: Povelja) i, kao četvrto, načela zaštite legitimnih očekivanja, pravne sigurnosti i nadređenosti prava Unije.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">2</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Zahtjev je upućen u okviru kaznenog postupka pokrenutog protiv EGB‑a, EGC‑a, SPG‑a, QCR‑a, GTA‑a, ACB‑a, JRS‑a, RJDL‑a, FJG‑a, XBLL‑a, DBA‑a i CBE‑a, dvanaest osoba koje se kazneno progone zbog djela koja predstavljaju kaznena djela terorizma, u kontekstu pokreta za neovisnost Katalonije.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Pravni okvir</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Pravo Unije</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">UFEU</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">3</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Članak 83. stavak 1. UFEU‑a određuje:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-53" title="page-2">
      „Europski parlament i Vijeće [Europske unije] mogu direktivama donesenima u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom utvrditi minimalna pravila o definiranju kaznenih djela i sankcija u području osobito teškog kriminaliteta s prekograničnim elementima koji proizlaze iz prirode ili učinka takvih kaznenih djela ili iz posebne potrebe njihova zajedničkog suzbijanja.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-54" title="page-2">
      Ta su područja kriminaliteta sljedeća: terorizam, trgovanje ljudima i seksualno iskorištavanje žena i djece, nezakonita trgovina drogom, nezakonita trgovina oružjem, pranje novca, korupcija, krivotvorenje sredstava plaćanja, računalni kriminal i organizirani kriminal.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-55" title="page-2">
      S obzirom na razvoj kriminaliteta, Vijeće može usvojiti odluku kojom se utvrđuju ostala područja kriminaliteta koja ispunjavaju kriterije definirane u ovom stavku. Vijeće odlučuje jednoglasno uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta.”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Direktiva 2017/541</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">4</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Uvodne izjave 32., 35. i 39. Direktive 2017/541 glase:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-58" title="page-2">
      „(32) Države članice trebale bi se i dalje zalagati za sprečavanje radikalizacije koja dovodi do terorizma i borbu protiv nje koordiniranjem, razmjenom informacija i iskustava o nacionalnim politikama prevencije i provedbom ili, ovisno o slučaju, ažuriranjem nacionalnih politika prevencije uzimajući u obzir vlastite potrebe, ciljeve i sposobnosti, oslanjajući se na vlastita iskustva. […]
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-59" title="page-2">
      […]
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-60" title="page-2">
      (35) Ovom se Direktivom poštuju načela priznata člankom 2. [UEU‑a], kao i temeljna prava i slobode, te se poštuju načela posebno priznata u [Povelji], uključujući ona utvrđena u njezinim glavama II., III., V. i VI. […]. Ova Direktiva mora se provoditi u skladu s tim pravima i načelima, uzimajući u obzir i [Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, potpisanu u Rimu 4. studenoga 1950. (u daljnjem tekstu: ,EKLJP’)], Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima te druge obveze povezane s ljudskim pravima u skladu s međunarodnim pravom.
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-61" title="page-2">
      […]
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-62" title="page-3">
      (39) Provedba kaznenopravnih mjera donesenih na temelju ove Direktive trebala bi biti proporcionalna prirodi i okolnostima kaznenog djela, s obzirom na opravdane ciljeve koje se želi ostvariti i njihovu nužnost u demokratskom društvu, te bi njome trebalo isključiti svaki oblik proizvoljnosti, rasizma ili diskriminacije.”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">5</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U skladu s člankom 1. te direktive, naslovljenim „Predmet”:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-64" title="page-3">
      „Ovom se Direktivom utvrđuju minimalna pravila u pogledu definicije kaznenih djela i sankcija u području kaznenih djela terorizma, kaznenih djela povezanih s terorističkom skupinom i kaznenih djela povezanih s terorističkim aktivnostima, kao i mjere zaštite žrtava terorizma te potpore i pomoći tim žrtvama.”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">6</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Članak 3. te direktive, naslovljen „Kaznena djela terorizma”, glasi kako slijedi:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-66" title="page-3">
      „1. Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da se sljedeća namjerna djela, kako su definirana prema nacionalnom pravu kao kaznena djela, koja zbog svoje prirode ili konteksta mogu ozbiljno naštetiti zemlji ili međunarodnoj organizaciji, definiraju kao kaznena djela terorizma ako su počinjena s jednim od ciljeva navedenih u stavku 2.:
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-67" title="page-3">
      (a) napadi na život osobe koji mogu prouzročiti smrt;
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-68" title="page-3">
      (b) napadi na fizički integritet osobe;
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-69" title="page-3">
      (c) otmica ili uzimanje talaca;
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-70" title="page-3">
      (d) nanošenje velikih razaranja vladinom ili javnom objektu, sustavu prijevoza te infrastrukturnom objektu, uključujući informacijski sustav, fiksnoj platformi smještenoj na epikontinentalnom pojasu te nekom javnom mjestu ili privatnom vlasništvu, koja mogu ugroziti ljudske živote ili dovesti do velikoga gospodarskog gubitka;
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-71" title="page-3">
      (e) protupravno oduzimanje zrakoplova, brodova ili drugih sredstava javnog ili teretnog prijevoza;
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-72" title="page-3">
      (f) proizvodnja, posjedovanje, stjecanje, prijevoz, nabava ili uporaba eksplozivâ ili oružja, između ostalog kemijskog, biološkog, radiološkog ili nuklearnog oružja, kao i istraživanje i razvoj kemijskog, biološkog, radiološkog ili nuklearnog oružja;
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-73" title="page-3">
      […]
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-74" title="page-3">
      2. Ciljevi iz stavka 1. su sljedeći:
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-75" title="page-3">
      (a) ozbiljno zastrašivanje stanovništva;
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-76" title="page-3">
      (b) protupravno prisiljavanje tijela vlasti ili međunarodne organizacije na činjenje ili nečinjenje bilo koje radnje;
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-77" title="page-4">
      (c) ozbiljna destabilizacija ili uništavanje temeljnih političkih, ustavnih, gospodarskih ili društvenih struktura neke zemlje ili međunarodne organizacije.”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">7</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Članak 4. te direktive, naslovljen „Kaznena djela povezana s terorističkom skupinom”, glasi:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-79" title="page-4">
      „Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da sljedeća djela, kada su počinjena namjerno, budu kažnjiva kao kaznena djela:
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-80" title="page-4">
      (a) vođenje terorističke skupine;
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-81" title="page-4">
      (b) sudjelovanje u aktivnostima terorističke skupine, između ostalog prikupljanjem informacija ili materijalnih sredstava ili financiranjem njezinih aktivnosti na bilo koji način, znajući za činjenicu da će takvo sudjelovanje doprinijeti kriminalnim aktivnostima terorističke skupine.”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">8</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U skladu s člankom 13. Direktive 2017/541, naslovljenim „Povezanost s kaznenim djelima terorizma”:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-83" title="page-4">
      „Kako bi kazneno djelo iz članka 4. ili glave III. bilo kažnjivo, nije nužno da je kazneno djelo terorizma doista počinjeno niti je nužno, ako je riječ o kaznenim djelima iz članaka od 5. do 10. i članka 12., uspostaviti poveznicu s drugim određenim kaznenim djelom utvrđenim u ovoj Direktivi.”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">9</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Člankom 14. te direktive, naslovljenim „Pomaganje, poticanje i pokušaj”, propisuje se:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-85" title="page-4">
      „1. Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da pomaganje u počinjenju kaznenog djela iz članaka od 3. do 8., članka 11. i članka 12. bude kažnjivo.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-86" title="page-4">
      2. Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da poticanje na počinjenje kaznenog djela iz članaka od 3. do 12. bude kažnjivo.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-87" title="page-4">
      3. Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da pokušaj počinjenja kaznenog djela iz članaka 3., 6., 7., članka 9. stavka 1. i članka 9. stavka 2. točke (a) te članaka 11. i 12., uz iznimku posjedovanja kao što je predviđeno u članku 3. stavku 1. točki (f) i kaznenog djela iz članka 3. stavka 1. točke (j), bude kažnjiv.”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">10</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Članak 15. navedene direktive, naslovljen „Kazne za fizičke osobe”, određuje u stavku 1.:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-89" title="page-4">
      „Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da se kaznena djela iz članaka od 3. do 12. i članka 14. mogu kazniti učinkovitim, proporcionalnim i odvraćajućim kaznenim sankcijama koje mogu dovesti do predaje ili izručenja.”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Španjolsko pravo</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kazneni zakonik</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">11</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Članak 346. Leya Orgánica 10/1995 del Código Penal (Organski zakon 10/1995 o Kaznenom zakoniku) od 23. studenoga 1995. (BOE br. 281 od 24. studenoga 1995., str. 33987.), kako je izmijenjen Leyom Orgánica 1/2019 por la que se modifica la ley orgánica 10/1995, de 23 de noviembre, del Código Penal, para trasponer Directivas de la Unión Europea en los ámbitos financiero y de terrorismo, y abordar cuestiones de índole internacional (Organski zakon 1/2019 o izmjeni Organskog zakona 10/1995 od 23. studenoga 1995. o Kaznenom zakoniku radi prenošenja direktiva Europske unije u financijskom području i području terorizma te rješavanja određenih pitanja međunarodne prirode) od 20. veljače 2019. (BOE br. 45 od 21. veljače 2019., str. 16698.; u daljnjem tekstu: „Kazneni zakonik”) glasi:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-93" title="page-5">
      „1. Osobama koje eksplozijama ili bilo kojim drugim sredstvom slične razorne snage uzrokuju uništenje zračnih luka, luka, kolodvora, zgrada, javnih prostora, skladišta u kojima se drže zapaljivi ili eksplozivni materijali, komunikacijskih putova, javnih prijevoznih sredstava ili pak potapanje ili nasukavanje plovila, poplavu ili eksploziju rudnika ili industrijskog postrojenja, uklanjanje tračnica na željezničkoj pruzi, zlonamjernu promjenu znakova koji se u željezničkoj službi upotrebljavaju za potrebe sigurnosti prijevoznih sredstava, razaranje mosta, uništenje javnih cesta, štetu cjevovodima, ozbiljno ometanje bilo koje vrste ili sredstva komunikacije, ometanje ili prekidanje opskrbe vodom, električnom energijom, ugljikovodicima ili nekim drugim osnovnim prirodnim resursom izriče se kazna zatvora u trajanju od 10 do 20 godina ako je šteta nužno predstavljala opasnost za život ili integritet osoba.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-94" title="page-5">
      2. Ako takve opasnosti nije bilo, kažnjavaju se kaznom zatvora u trajanju od četiri do osam godina.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-95" title="page-5">
      3. Ako je osim opasnosti došlo do ugrožavanja života, fizičkog integriteta ili zdravlja osoba, djela se zasebno kažnjavaju odgovarajućom kaznom za počinjeno kazneno djelo.”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">12</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U skladu s člankom 572. Kaznenog zakonika:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-97" title="page-5">
      „1. Osobe koje promiču, osnivaju ili organiziraju terorističku organizaciju ili skupinu ili upravljaju njome kažnjavaju se kaznom zatvora u trajanju od osam do petnaest godina, uz apsolutnu zabranu obavljanja svih javnih dužnosti tijekom trajanja kazne.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-98" title="page-6">
      2. Osobe koje aktivno sudjeluju u organizaciji ili skupini ili su njihov dio kažnjavaju se kaznom zatvora u trajanju od šest do dvanaest godina, uz apsolutnu zabranu obavljanja svih javnih dužnosti tijekom trajanja kazne, pri čemu privremeno ne mogu stupiti na te dužnosti ili obavljati nove za vrijeme trajanja kazne.”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">13</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Članak 573. tog zakonika glasi kako slijedi:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-100" title="page-6">
      „1. Kaznenim djelom terorizma smatra se počinjenje svih teških kaznenih djela protiv života ili fizičkog integriteta, slobode, moralnog integriteta, seksualne slobode i integriteta, baštine, prirodnih resursa ili okoliša te javnog zdravlja; svih kaznenih djela koja uključuju rizik od katastrofe, namjerno izazivanje požara, krivotvorenje isprava, djelovanje protiv krune, napad na predstavnika javne vlasti ili javnog službenika prilikom obavljanja njegovih dužnosti, posjedovanje, krijumčarenje te skladištenje oružja, streljiva ili eksploziva, kako se to predviđa ovim zakonikom, kao i kaznenih djela otmice zrakoplova, brodova i ostalih sredstava javnog ili robnog prijevoza, ako se ta djela izvršavaju u neku od sljedećih svrha:
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-101" title="page-6">
      1. narušavanja ustavnog poretka ili sprečavanja ili ozbiljne destabilizacije djelovanja političkih institucija ili gospodarskih ili društvenih struktura države, ili prisiljavanja tijela javne vlasti da poduzmu neku radnju ili da se suzdrže od njezina poduzimanja;
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-102" title="page-6">
      2. ozbiljnog remećenja javnog reda i mira.
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-103" title="page-6">
      3. ozbiljnog destabiliziranja djelovanja međunarodne organizacije.
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-104" title="page-6">
      4. uzrokovanja stanja panike među stanovništvom ili nekim njegovim dijelom.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-105" title="page-6">
      […]
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-106" title="page-6">
      3. Isto tako, kaznenim djelima terorizma smatraju se ostala kaznena djela koja se kao takva kvalificiraju u ovom poglavlju.”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">14</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Članak 574. istog zakonika predviđa u stavku 1.:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-108" title="page-6">
      „Skladištenje oružja ili streljiva, posjedovanje ili skladištenje eksplozivnih, zapaljivih ili zagušujućih tvari ili naprava ili njihovih sastavnih dijelova kao i njihova proizvodnja, krijumčarenje, prijevoz ili nabava u bilo kojem obliku, te samo postavljanje ili upotreba takvih tvari ili odgovarajućih sredstava ili naprava, kažnjavaju se kaznom zatvora u trajanju od osam do petnaest godina ako su djela počinjena u neku od svrha navedenih u članku 573. stavku 1.”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Organski zakon o amnestiji</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">15</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U preambuli Leya Orgánica 1/2024 de amnistía para la normalización institucional, política y social en Cataluña (Organski zakon 1/2024 o amnestiji radi institucionalne, političke i društvene normalizacije u Kataloniji) od 10. lipnja 2024. (BOE br. 141 od 11. lipnja 2024., str. 67764., u daljnjem tekstu: Organski zakon o amnestiji) navedeno je:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-111" title="page-7">
      „I.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-112" title="page-7">
      Svaka amnestija osmišljena je kao pravni koncept namijenjen odstupanju od primjene potpuno važećih pravnih pravila, ako su djela koja su utvrđena kao kaznena djela ili djela koja dovode do druge vrste odgovornosti ili se smatraju takvima počinjena u određenom kontekstu.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-113" title="page-7">
      Ta zakonodavna ovlast dio je pravnog sustava kao prikladan način odgovora na iznimne političke okolnosti kojima se, u okviru vladavine prava, nastoji ostvariti opći interes, poput potrebe za prevladavanjem i smirivanjem duboko ukorijenjenih političkih i društvenih sukoba radi boljeg suživota i društvene kohezije te integracije različitih političkih stajališta.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-114" title="page-7">
      Riječ je stoga o institutu kojim se politička odluka pretvara u zakon koji donosi Cortes Generales (Španjolski parlament), kao izraz uloge koju Ustav dodjeljuje tom tijelu, koje predstavlja suverenost naroda u okviru ustrojene vlasti i slobodno oblikuje opću volju izvršavanjem zakonodavne vlasti prema unaprijed utvrđenim postupcima.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-115" title="page-7">
      […]
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-116" title="page-7">
      S aspekta prava Europske unije, institut amnestije potpuno je priznat. […]
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-117" title="page-7">
      Slijedom toga, Sud Europske unije u svojoj [presudi od 29. travnja 2021., X (Europski uhidbeni nalog – Ne bis in idem) (C‑665/20 PPU, EU:C:2021:339)] ne samo da priznaje mogućnost postojanja amnestija, nego usto predviđa da one imaju za cilj dovesti do prestanka kažnjivosti djela na koja se odnose, tako da kazneno djelo više neće moći dati povoda kaznenom progonu te, ako je osuđujuća presuda već donesena, da će se njezino izvršenje obustaviti, što podrazumijeva, dakle, u načelu da se izrečena kazna ne može više izvršiti. Nedavno je u svojoj (presudi od 16. prosinca 2021., AB i dr. (Povlačenje amnestije) (C‑203/20, EU:C:2021:1016)) isti Sud utvrdio mogućnost obustave kaznenih postupaka i prestanka izvršenja kazni na temelju sudskih odluka donesenih primjenom amnestije proizašle iz postupka zakonodavne prirode.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-118" title="page-7">
      Na istom je tragu Europski sud za ljudska prava priznao valjanost i političku svrsishodnost amnestije, pri čemu je kao granicu odredio teške povrede ljudskih prava zato što je riječ o djelima koja se ne mogu izuzeti od obveze država da ih gone i sankcioniraju (među ostalim, [presuda ESLJP‑a od 27. svibnja 2014., Marguš protiv Hrvatske (CE:ECHR:2014:0527JUD000445510)]).
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-119" title="page-7">
      Sa svoje su strane i Vijeće Europe i Europska komisija za demokraciju putem prava (takozvana ,Venecijanska komisija’) također pojasnili valjanost mjera kao što je amnestija i njihovu usklađenost sa sudskim odlukama, kako u Preporuci CM/Rec (2010) 12 tako i u mišljenju br. 710/2012 (CDL‑AD(2013)009), donesenom na plenarnom zasjedanju održanom 8. i 9. ožujka 2013.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-120" title="page-7">
      […]
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-121" title="page-8">
      V.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-122" title="page-8">
      […]
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-123" title="page-8">
      Suprotno tomu, priroda jedinstvenog zakona kojim se odstupa od primjene važećih pravnih pravila na činjenice nastale u određenom kontekstu u općem interesu treba podrazumijevati da sudovi koji su u trenutku stupanja ovog Zakona na snagu odlučivali u postupku odmah ukinu donesene mjere kojima se ograničavaju prava, čak i u slučajevima u kojima dođe do eventualnog prekida sudskog postupka. To je tako jer svakim ograničenjem ostvarivanja prava i sloboda uvijek treba poštovati zahtjeve utvrđene u [EKLJP‑u], [Povelji] i [Constituciónu Española (španjolski Ustav)], pri čemu treba zajamčiti čvrstu pravnu osnovu za ograničenja prava i sloboda.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-124" title="page-8">
      […]
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-125" title="page-8">
      Zaključno, svrha je ovog Zakona osigurati pravnu sigurnost, poštovanje načela zakonitosti i pružiti pravni okvir za nepristranu zaštitu temeljnih prava, uzimajući u obzir preporuke Venecijanske komisije koja je u svojem mišljenju iz 2013. naglasila važnost zadržavanja jasne razlike između zakonodavne i sudbene vlasti u provedbi amnestije, osiguravajući poštovanje sudske neovisnosti i demokratskih načela.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-126" title="page-8">
      VI.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-127" title="page-8">
      […]
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-128" title="page-8">
      U glavi I. određuje se objektivno područje primjene amnestije. U tu se svrhu najprije opisuju djela kvalificirana kao kaznena djela ili djela koja dovode do upravne odgovornosti ili odgovornosti u vezi s javnim sredstvima, počinjena u okviru procesa neovisnosti Katalonije i na neki način povezana s glasovanjem od 9. studenoga 2014. i referendumom od 1. listopada 2017., koji su proglašeni neustavnima, a koja se ovim zakonom amnestiraju. U njoj se također određuje razdoblje u kojem su ta djela morala biti počinjena, od 1. studenoga 2011. do 13. studenoga 2023.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-129" title="page-8">
      Zatim navodi djela koja predstavljaju kaznena djela na koja se ta amnestija ni u kojem slučaju ne primjenjuje, pri čemu se podrazumijeva da nije moguće niti primjereno amnestirati svako postupanje ili kazneno djelo.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-130" title="page-8">
      U skladu s onime što je [Venecijanska komisija] navela u svojem mišljenju od 11. ožujka 2013., usvojenom tijekom 94. plenarnog zasjedanja, taj je pristup – doduše apstraktan jer ni na koji način ne podrazumijeva procjenu postojanja djela koja mogu biti obuhvaćena svakim od tih isključenja – neophodan. Stoga je na zakonodavnoj vlasti da utvrdi kriterije za primjenu amnestije, a na sudbenoj vlasti da utvrdi konkretne osobe koje su obuhvaćene područjem primjene koje je definirao zakonodavac.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-131" title="page-9">
      U tom pogledu valja istaknuti da je apstraktno utvrđivanje određenih isključenja nužan uvjet za potpunu usklađenost ovog Zakona s međunarodnim standardima koji se odnose na djela koja se ne mogu amnestirati, a koji su razvijeni u međunarodnoj, osobito europskoj, sudskoj praksi i odražavaju temeljna načela međunarodnog i europskog prava u području ljudskih prava.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-132" title="page-9">
      Ovaj Zakon o amnestiji stoga je osmišljen u skladu s europskim i međunarodnim obvezama u području ljudskih prava, slijedeći smjernice međunarodnih ugovora i tijela poput Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima i [EKLJP‑a]. Uključivanje posebnih isključenja ključno je za osiguravanje poštovanja međunarodnih standarda i relevantne sudske prakse, osobito u pogledu teških povreda ljudskih prava, te odražava stajališta Europskog suda za ljudska prava u predmetima poput Marguš protiv Hrvatske. Slijedom toga, djela koja predstavljaju teške povrede ljudskih prava isključena su iz područja primjene zakona u skladu s načelima Vijeća Europe koja se odnose na nekažnjivost za teške povrede ljudskih prava. Nadalje, slijede se preporuke Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal, pri čemu se teška kaznena djela razlikuju od drugih djela koja, iako ne ispunjavaju određene formalne kriterije, nisu nužno isključena iz primjene amnestije.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-133" title="page-9">
      Taj pristup svjedoči o predanosti zaštiti temeljnih prava jer se amnestija usklađuje s poštovanjem ljudskih prava i međunarodnih obveza Kraljevine Španjolske.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-134" title="page-9">
      Upućivanje na djela predviđena člankom 3. Direktive [2017/541] ili člankom 3. [EKLJP‑a], kojim se zabranjuje mučenje i nečovječno ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje, koja predstavljaju neodstupajuće pravilo, primjer je prethodno navedenog. Međutim, valja imati na umu da nisu sva ponižavajuća postupanja obuhvaćena tom odredbom, kojom se zahtijeva da radnja, osim što mora biti nezakonita, mora doseći i minimalnu razinu težine. Stoga, u skladu sa sudskom praksom Europskog suda za ljudska prava, kako bi se djelo smatralo ponižavajućim u smislu članka 3. [EKLJP‑a], obično je potrebno da uzrokovane tjelesne ozljede ili patnja koju su pretrpjele žrtve budu određenog intenziteta ili da, u svakom slučaju, mogu narušiti moralnu ili fizičku otpornost osobe. Odabran je restriktivni sustav isključenja primjene ovog Zakona, jer bi se određena postupanja mogla pomiješati s drugim kaznenim djelima, što bi mogao biti slučaj s određenim postupanjima iz knjige II. glave XXII. poglavlja VII. Kaznenog zakonika.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-135" title="page-9">
      U skladu sa smjernicama Venecijanske komisije, djela za koja je moguće odobriti amnestiju bila su precizno i detaljno definirana kako bi se osigurale pravna sigurnost i jednakost pred zakonom. Ta je preciznost ključna, osobito kad je riječ o pronevjeri javnih sredstava, i omogućuje da se djela koja mogu biti obuhvaćena amnestijom jasno razlikuju od djela korupcije na koja se takva mjera ne primjenjuje.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-136" title="page-9">
      […]”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">16</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Članak 1. Organskog zakona o amnestiji, naslovljen „Objektivno područje primjene”, glasi:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-138" title="page-10">
      „1. Amnestiju je moguće odobriti za sljedeća djela koja dovode do kaznene ili upravne odgovornosti odnosno odgovornosti u području javnih sredstava, a koja su počinjena u okviru glasovanja održanih u Kataloniji 9. studenoga 2014. i 1. listopada 2017., za njihovu pripremu ili posljedice, pod uvjetom da su počinjena od 1. studenoga 2011. do 13. studenoga 2023., kao i sljedeća djela počinjena u tom razdoblju u kontekstu takozvanog postupka osamostaljenja Katalonije, iako nisu povezana s navedenim glasovanjima ili su počinjena nakon njihova održavanja:
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-139" title="page-10">
      (a) djela počinjena s namjerom zahtijevanja, promicanja ili nastojanja da se Katalonija odcijepi ili osamostali, kao i djela koja su pridonijela postizanju tih ciljeva.
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-140" title="page-10">
      […]
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-141" title="page-10">
      (f) djela počinjena u svrhu promicanja, provedbe ili olakšavanja bilo koje radnje koja dovodi do kaznene, upravne ili odgovornosti za javna sredstva iz prethodnih stavaka ovog članka, kao i bilo koje druge radnje koja je s njima materijalno povezana.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-142" title="page-10">
      2. Djela koja dovode do kaznene, upravne ili odgovornosti za javna sredstva i za koja je amnestija odobrena na temelju stavka 1. ovog članka amnestiraju se neovisno o njihovu stupnju izvršenja, uključujući pripremne radnje, i neovisno o tome je li dotična osoba počinitelj ili sudionik u počinjenju tog djela.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-143" title="page-10">
      […]”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">17</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Člankom 2. Organskog zakona o amnestiji, naslovljenim „Isključenja”, predviđeno je:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-145" title="page-10">
      „U svakom slučaju, iz područja primjene amnestije predviđene člankom 1. isključuju se:
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-146" title="page-10">
      (a) Namjerna djela protiv osoba koja su dovela do smrti, pobačaja ili ozljede fetusa, gubitka ili nefunkcioniranja organa ili ekstremiteta, gubitka ili nefunkcioniranja osjetila, impotencije, neplodnosti ili ozbiljne deformacije.
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-147" title="page-10">
      (b) Djela koja se smatraju mučenjem ili nečovječnim ili ponižavajućim postupanjem u smislu članka 3. [EKLJP‑a], osim postupanja koja ne prelaze minimalnu razinu težine jer nisu dovoljno ponižavajuća ili degradirajuća za osobu ili se njima ne umanjuje njezino ljudsko dostojanstvo ili pak ne uzrokuju strah, tjeskobu ili osjećaj manje vrijednosti na način kojim se može narušiti njezina moralna ili fizička otpornost.
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-148" title="page-11">
      (c) Djela koja se, s obzirom na svoju svrhu, mogu kvalificirati kao terorizam u smislu [Direktive 2017/541] i kojima su također namjerno uzrokovane teške povrede ljudskih prava, osobito povrede obuhvaćene člancima 2. i 3. [EKLJP‑a] te međunarodnim humanitarnim pravom.
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-149" title="page-11">
      […]”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">18</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U skladu s člankom 9. Organskog zakona o amnestiji, naslovljenim „Nadležnost za primjenu amnestije”:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-151" title="page-11">
      „1. Sudovi iz članka 11. ovog Zakona primjenjuju amnestiju na radnje koje su kaznena djela, po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke ili državnog odvjetništva, i, u svakom slučaju, nakon saslušanja državnog odvjetništva i stranaka.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-152" title="page-11">
      2. Amnestiju za djela koja predstavljaju upravne prekršaje ili na temelju kojih nastaje odgovornost u vezi s javnim sredstvima primjenjuju tijela nadležna za pokretanje, obradu ili rješavanje postupaka koji se vode za ta djela, ovisno o stadiju u kojem se ona nalaze, nakon saslušanja zainteresirane osobe.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-153" title="page-11">
      3. Konkretna radnja na temelju koje nastaje kaznena, upravna ili odgovornost u vezi s javnim sredstvima može se smatrati amnestiranom samo ako je nadležno tijelo takvu amnestiju proglasilo pravomoćnom odlukom u skladu s odredbama ovog Zakona.”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">19</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Člankom 10. Organskog zakona o amnestiji, naslovljenim „Hitan postupak čijoj se obradi daje prednost”, predviđeno je:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-155" title="page-11">
      „Zadaću primjene amnestije u svakom slučaju imaju pravosudna, upravna ili računovodstvena tijela utvrđena u ovom Zakonu, koja hitno i preferencijalno donose relevantne odluke u skladu s ovim Zakonom, neovisno o fazi upravnog ili sudskog postupka odnosno postupka u području javnih sredstava o kojem je riječ.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-156" title="page-11">
      Odluke se donose u roku od najviše dva mjeseca, ne dovodeći u pitanje kasnije pravne lijekove, koji nemaju suspenzivne učinke.”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">20</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Članak 11. Organskog zakona o amnestiji, naslovljen „Postupak u kaznenim predmetima”, određuje u stavku 1.:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-158" title="page-11">
      „Pravosudna tijela mogu primijeniti amnestiju u bilo kojem stadiju kaznenog postupka.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-159" title="page-11">
      […]”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Glavni postupak i prethodna pitanja</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">21</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Dana 23. studenoga 2023. Ministerio Fiscal (Državno odvjetništvo, Španjolska) podnio je Juzgadu Central de Instrucción no 6 de la Audiencia Nacional (Istražni sud br. 6 Visokog nacionalnog suda, Španjolska) privremenu optužnicu kojom je protiv dvanaest osoba, to jest osoba EGB, EGC, SPG, QCR, GTA, ACB, JRS, RJDL, FJG, XBLL, DBA i CBE, pokrenuo kazneni progon zbog djela koja predstavljaju kaznena djela pripadanja terorističkoj organizaciji, posjedovanja, skladištenja i proizvodnje, u svrhu terorizma, zapaljivih ili eksplozivnih tvari ili naprava odnosno njihovih sastavnih dijelova te zbog kažnjivog pokušaja razaranja u svrhu terorizma.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">22</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Associació Catalana de Víctimes d’Organitzacions Terroristes (ACVOT), Asociación de Víctimas del Terrorismo (AVT), Asociación Dignidad y Justicia, Asociación Española de la Guardia Civil (AEGC) i Asociación Unificada de la Guardia Civil (AUGC), španjolske udruge, te Partido político VOX (španjolska politička stranka VOX) također su stupili u taj postupak radi podnošenja pučke tužbe (actio popularis) i podnijeli optužni akt.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">23</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Nakon završetka istrage predmet je upućen Sali de lo Penal, Sección Tercera, de la Audiencia Nacional (treće vijeće kaznenog odjela Visokog nacionalnog suda, Španjolska), odnosno sudu koji je uputio zahtjev.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">24</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Taj sud navodi da se u optužnici državnog odvjetništva i optužnom aktu osobito spominju nabava prekursora eksploziva, posjedovanje priručnika za izradu eksplozivnih i zapaljivih naprava, sudjelovanje na zajedničkim sastancima i boravak u tajnom laboratoriju u kojem je navodno izrađena zapaljiva naprava te razmjena poruka među optuženicima putem aplikacije za elektroničku komunikaciju. Predmetna djela, koja su navodno počinjena između listopada 2017. i studenoga 2019., bila bi obuhvaćena člancima 346. i 571. do 574. Kaznenog zakonika te člancima 3., 4. i 13. do 15. Direktive 2017/541.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">25</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Međutim, navedeni sud naglašava da ni u toj optužnici ni u optužnom aktu nije navedeno da su tim djelima namjerno uzrokovane teške povrede ljudskih prava u smislu članka 2. točke (c) Organskog zakona o amnestiji.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">26</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Nakon što je 11. lipnja 2024. Organski zakon o amnestiji stupio na snagu, optuženici su podnijeli zahtjev za amnestiju, o kojem sada mora odlučiti sud koji je uputio zahtjev. Međutim, taj sud dvoji o tome je li primjena amnestije protivna pravu Unije.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">27</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao prvo, predmetna djela bila bi obuhvaćena pojmom „sudjelovanje u aktivnostima terorističke skupine” u smislu Direktive 2017/541, za koje u skladu s tom direktivom moraju biti propisane učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće kaznene sankcije. Primjena Organskog zakona o amnestiji pak dovela bi do nemogućnosti kaznenog progona i suđenja za ta djela te do prestanka kaznene odgovornosti optuženika.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">28</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao drugo, na temelju članka 13. navedene direktive svaki bi sudionik u organizaciji bio kazneno odgovoran čak i ako nijedno drugo kazneno djelo terorizma nije doista počinjeno. Međutim, Organskim zakonom o amnestiji, kojim bi se, čini se, općenito isključila primjena amnestije na kaznena djela terorizma predviđena tom direktivom, kažnjivost djela uvjetovala bi se dodatnim uvjetom koji tom direktivom nije predviđen, odnosno time da su tim djelom namjerno uzrokovane teške povrede ljudskih prava.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">29</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao treće, članak 2. točka (c) Organskog zakona o amnestiji temeljio bi se na pretpostavci da se određenim djelima terorizma teško povređuju ljudska prava i da ih nije moguće amnestirati, dok druga djela terorizma ne bi dovodila do takvih povreda i mogla bi se amnestirati. Međutim, takva razlika ne bi bila predviđena Direktivom 2017/541.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">30</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao četvrto, u toj odredbi, čiji bi tekst bio neprecizan, ne bi se jasno i nedvosmisleno određivao stupanj težine od kojeg se može smatrati da kazneno djelo može odnosno ne može biti obuhvaćeno amnestijom, čime bi se povrijedilo načelo pravne sigurnosti.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">31</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao peto, Direktivom 2017/541 zahtijevalo bi se da se za kaznena djela o kojima je riječ u glavnom postupku predvide učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće kaznene sankcije. Međutim, primjena Organskog zakona o amnestiji dovela bi do oslobađanja od svake kaznene odgovornosti osoba optuženih za počinjenje takvih kaznenih djela.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">32</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao šesto, Unija bi donošenjem Direktive 2017/541 izvršila svoje nadležnosti, a nacionalni zakonodavac morao bi poštovati njezine odredbe kako ne bi povrijedio načelo nadređenosti prava Unije.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">33</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao sedmo, budući da je područje primjene Organskog zakona o amnestiji ograničeno na određena djela počinjena između 1. studenoga 2011. i 13. studenoga 2023. u kontekstu pokreta za neovisnost Katalonije, sud koji je uputio zahtjev pita se može li ono dovesti do diskriminatornog postupanja protivnog pravu Unije na štetu svake osobe koja je tijekom istog razdoblja počinila slična djela, ali u drugom kontekstu, a da takvo diskriminatorno postupanje nije opravdano razlozima u općem interesu.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">34</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Naposljetku, kao osmo, od Suda bi trebalo zatražiti odgovor na pitanje je li amnestija, kako je predviđena Organskim zakonom o amnestiji, u skladu s pravom na slobodno kretanje i boravak na području Unije te s temeljnom funkcijom država članica koja se sastoji od osiguravanja njihove teritorijalne cjelovitosti.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">35</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tim je okolnostima Audiencia Nacional (Visoki nacionalni sud) odlučila prekinuti postupak i uputiti Sudu sljedeća prethodna pitanja:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-176" title="page-13">
      „1. Treba li Direktivu [2017/541] tumačiti na način da joj se protivi nacionalni zakon, kao što je [Organski zakon o amnestiji], kojim se isključivanjem kaznene odgovornosti sprečava kazneni progon i, ovisno o slučaju, kazneno sankcioniranje osoba koje aktivno sudjeluju u aktivnostima terorističke skupine?
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-177" title="page-14">
      2. Treba li Direktivu 2017/541, konkretno njezin članak 13., tumačiti na način da joj se protivi nacionalni zakon kao što je [Organski zakon o amnestiji], kojim se isključivanjem kaznene odgovornosti sprečava kazneni progon i, ovisno o slučaju, kazneno sankcioniranje osoba koje aktivno sudjeluju u aktivnostima terorističke skupine, pri čemu se za potrebe kažnjivosti, osim sudjelovanja u terorističkoj skupini, zahtijeva i dodatan uvjet da su namjerno i stvarno uzrokovale teške povrede ljudskih prava?
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-178" title="page-14">
      3. Treba li Direktivu 2017/541 tumačiti na način da joj se protivi nacionalni zakon kao što je [Organski zakon o amnestiji], kojim se, u okviru kaznenih djela terorizma i kaznenih djela povezanih s terorističkom skupinom iz navedene direktive, pravi razlika ovisno o tome jesu li namjerno i stvarno uzrokovane teške povrede ljudskih prava, tako da se na temelju te razlike neka od tih kaznenih djela terorizma ili kaznenih djela povezanih s terorističkim skupinama mogu potpuno izuzeti od kaznene odgovornosti?
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-179" title="page-14">
      4. Treba li načelo pravne sigurnosti prava Unije, utvrđeno u sudskoj praksi Suda Europske unije, tumačiti na način da mu se protivi nacionalno zakonodavstvo kao što je [Organski zakon o amnestiji], kojim se isključenje kaznene odgovornosti odobrenjem amnestije uvjetuje time da osoba koja je optužena za postupanja obuhvaćena područjem primjene Direktive 2017/541 nije namjerno uzrokovala teške povrede ljudskih prava, osobito povrede uređene člancima 2. i 3. [EKLJP‑a] te međunarodnim humanitarnim pravom, a da se pritom ne pojašnjava koja djela predstavljaju takve povrede, kao ni stupanj težine koji je potrebno prekoračiti kako se amnestija ne bi primjenjivala? Podredno, protivi li se načelima zaštite legitimnih očekivanja i pravne sigurnosti iz prava Unije propis poput onog iz članka 1. [Organskog zakona o amnestiji], kojim se predviđaju neprecizni objektivni i subjektivni okviri za utvrđivanje primjene odnosno neprimjene kaznene odgovornosti?
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-180" title="page-14">
      5. Treba li Direktivu 2017/541 tumačiti na način da joj se protivi nacionalni zakon kao što je [Organski zakon o amnestiji], kojim se isključivanjem kaznene odgovornosti sprečava kazneni progon i, ovisno o slučaju, kazneno sankcioniranje osoba koje proizvode, posjeduju, stječu, prevoze, nabavljaju ili upotrebljavaju eksplozive u terorističke svrhe?
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-181" title="page-14">
      6. Treba li Direktivu 2017/541 tumačiti na način da joj se protivi nacionalni zakon kao što je [Organski zakon o amnestiji], kojim se isključivanjem kaznene odgovornosti sprečava kazneni progon i, ovisno o slučaju, kazneno sankcioniranje osoba koje u terorističke svrhe počinju činiti nasilne radnje time što određuju mete za masovno razaranje jer su reprezentativni primjer onoga čemu se protivi ideologija terorističke skupine, te time što nadziru ili fotografski dokumentiraju javna mjesta koja treba razoriti, osobito sjedišta državnog odvjetništva, snaga i tijela za državnu sigurnost, institucija autonomnih zajednica ili policijska vozila, a sve to s ciljem osiguravanja odgovarajuće provedbe nasilnog plana koji je teroristička skupina osmislila kako bi se uspješno obavila navedena razaranja?
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-182" title="page-15">
      7. Treba li načelo nadređenosti prava Unije zajamčeno sudskom praksom Suda i načelo lojalne suradnje iz članka 4. stavka 3. UEU‑a tumačiti na način da im se protivi nacionalno zakonodavstvo kao što je [Organski zakon o amnestiji], kojim se odobrenjem amnestije isključuju od kaznene odgovornosti osobe optužene za postupanja obuhvaćena Direktivom 2017/541?
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-183" title="page-15">
      8. Treba li članke 20. i 21. [Povelje] tumačiti na način da im se protivi nacionalno zakonodavstvo kao što je [Organski zakon o amnestiji], kojim se odobrenjem amnestije isključuju od kaznene odgovornosti osobe koje su za kažnjiva ponašanja obuhvaćena Direktivom 2017/541, optužene u Španjolskoj zbog ideološkog cilja koji se nastoji postići navedenim kaznenim djelima?
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-184" title="page-15">
      9. Treba li članak 4. stavak 2. UEU‑a te članak 20. stavak 2. točku (a) i članak 21. stavak 1. UFEU‑a tumačiti na način da im se protivi nacionalno zakonodavstvo kao što je [Organski zakon o amnestiji], kojim se odobrenjem amnestije isključuju od kaznene odgovornosti osobe koje su za terorizam optužene jer su počinile djela s ciljem odcjepljenja dijela nacionalnog državnog područja navedene države članice?”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Zahtjev za ponovno otvaranje usmenog dijela postupka</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">36</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Nakon što je 13. studenoga 2025. pročitano mišljenje nezavisnog odvjetnika, politička stranka i udruge navedene u točki 22. ove presude zatražile su podneskom koji je tajništvo Suda zaprimilo 27. studenoga 2025. ponovno otvaranje usmenog dijela postupka.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">37</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U prilog svojem zahtjevu te stranke navode da se u mišljenju nezavisnog odvjetnika ispituje aspekt o kojem se raspravljalo na raspravi, a o kojem sud koji je uputio zahtjev nije postavio pitanje Sudu i koji Sud ne bi bio nadležan ocjenjivati, to jest razlozi zbog kojih je španjolski zakonodavac donio Organski zakon o amnestiji.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">38</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Na temelju članka 83. Poslovnika Suda, Sud može u svakom trenutku, nakon što sasluša nezavisnog odvjetnika, odrediti ponovno otvaranje usmenog dijela postupka, osobito ako smatra da stvar nije dovoljno razjašnjena ili ako je stranka nakon zatvaranja tog dijela postupka iznijela novu činjenicu koja je takve prirode da može imati odlučujući utjecaj na odluku Suda.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">39</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">To ovdje nije slučaj.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">40</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Naime, mišljenje nezavisnog odvjetnika u ovom predmetu ne može predstavljati novu činjenicu u smislu tog članka 83. (vidjeti u tom smislu presudu od 26. veljače 2026., VIRUS i dr., C‑131/24, EU:C:2026:109, t. 33.).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">41</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Osim toga, valja podsjetiti na to da, s jedne strane, Statut Suda Europske unije i Poslovnik ne predviđaju mogućnost da zainteresirana osoba iz članka 23. tog Statuta podnese očitovanje na mišljenje nezavisnog odvjetnika (presuda od 26. veljače 2026., VIRUS i dr., C‑131/24, EU:C:2026:109, t. 34. i navedena sudska praksa).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">42</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">S druge strane, na temelju članka 252. drugog stavka UFEU‑a dužnost je nezavisnog odvjetnika da, djelujući posve nepristrano i neovisno, javno iznosi obrazložena mišljenja o predmetima u kojima je, u skladu sa Statutom Suda Europske unije, potrebno njegovo sudjelovanje. Stoga nije riječ o mišljenju namijenjenom sucima ili strankama koje bi dolazilo od tijela izvan Suda, nego o osobnom, obrazloženom i javno iznesenom mišljenju člana same institucije. U tim okolnostima stranke ne mogu raspravljati o mišljenju nezavisnog odvjetnika. Osim toga, Sud nije vezan ni tim mišljenjem ni obrazloženjem slijedom kojeg je nezavisni odvjetnik došao do tog mišljenja. Stoga neslaganje zainteresirane stranke s mišljenjem nezavisnog odvjetnika, bez obzira na to koja pitanja potonji razmatra u svojem mišljenju, ne može samo po sebi biti razlog koji opravdava ponovno otvaranje usmenog dijela postupka (presuda od 26. veljače 2026., VIRUS i dr., C‑131/24, EU:C:2026:109, t. 35. i navedena sudska praksa).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">43</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Usto, uzimajući u obzir sve elemente kojima raspolaže, Sud smatra da je stvar dovoljno razjašnjena za donošenje odluke o ovom zahtjevu za prethodnu odluku.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">44</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tim okolnostima Sud smatra, nakon što je saslušao nezavisnog odvjetnika, da ne treba odrediti ponovno otvaranje usmenog dijela postupka.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">O prethodnim pitanjima</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Dopuštenost</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">45</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">EGC i GTA te Državno odvjetništvo ističu prigovor nedopuštenosti prethodnih pitanja jer ona navodno nisu relevantna za odlučivanje u glavnom predmetu. Prema njihovu mišljenju, budući da se člankom 2. točkom (c) Organskog zakona o amnestiji iz njegova područja primjene isključuju djela koja se, s obzirom na svoju svrhu, mogu kvalificirati kao terorizam u smislu Direktive 2017/541 i kojima su također namjerno uzrokovane teške povrede ljudskih prava, ta bi pitanja bila hipotetska.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">46</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Španjolska vlada pak ističe da je četvrto pitanje hipotetsko jer u ovom slučaju nisu namjerno uzrokovane teške povrede ljudskih prava.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">47</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tom pogledu valja podsjetiti na to da je u okviru postupka ustanovljenog člankom 267. UFEU‑a isključivo na nacionalnom sudu pred kojim se vodi glavni postupak i koji mora preuzeti odgovornost za sudsku odluku koja će biti donesena da, uvažavajući posebnosti svakog predmeta, ocijeni nužnost prethodne odluke za donošenje svoje presude i relevantnost pitanja koja postavlja Sudu. Prema tome, ako se postavljena pitanja odnose na tumačenje prava Unije, Sud je u načelu dužan donijeti odluku. Iz navedenog proizlazi da pitanja koja se odnose na pravo Unije uživaju pretpostavku relevantnosti. Sud može odbiti odlučivati o zahtjevu koji je uputio nacionalni sud samo ako je očito da zatraženo tumačenje prava Unije nema nikakve veze s činjeničnim stanjem ili predmetom glavnog postupka, ako je problem hipotetski ili ako Sud ne raspolaže činjeničnim i pravnim elementima potrebnima da bi se mogao dati koristan odgovor na upućena pitanja (presude od 13. srpnja 2000., Idéal tourisme, C‑36/99, EU:C:2000:405, t. 20., i od 2. prosinca 2025., Stichting Right to Consumer Justice i Stichting App Stores Claims, C‑34/24, EU:C:2025:936, t. 39. i navedena sudska praksa).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">48</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U ovom slučaju iz odluke kojom se upućuje zahtjev proizlazi da svojim prvim do osmim pitanjem sud koji je uputio zahtjev u biti pita jesu li uvjeti pod kojima se iz područja primjene Organskog zakona o amnestiji isključuju kaznena djela obuhvaćena Direktivom 2017/541 i utvrđuju uvjeti primjene amnestije u skladu s tom direktivom te drugim pravilima i načelima prava Unije. Dvojbe suda koji je uputio zahtjev u tom pogledu proizlaze iz činjenice da, iako su kaznena djela o kojima je riječ u glavnom postupku u načelu obuhvaćena amnestijom na temelju Organskog zakona o amnestiji, ona prema mišljenju tog suda ulaze u pojam „sudjelovanja u terorističkoj skupini” u smislu te direktive. Iz toga slijedi da je odgovor na ta pitanja potreban kako bi se tom sudu omogućilo donošenje odluke u glavnom postupku.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">49</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">S druge strane, svojim devetim pitanjem sud koji je uputio zahtjev pita Sud o tumačenju članka 4. stavka 2. UEU‑a te članka 20. stavka 2. točke (a) i članka 21. stavka 1. UFEU‑a.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">50</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">On u biti pita protive li se te odredbe nacionalnom propisu, kao što je Organski zakon o amnestiji, u dijelu u kojem bi se njime od svake kaznene odgovornosti izuzele osobe protiv kojih se vodi kazneni progon zbog djela počinjenih radi postizanja odcjepljenja dijela državnog područja dotične države članice. U tom pogledu, prema mišljenju suda koji je uputio zahtjev, Organski zakon o amnestiji mogao bi dovesti do opasnosti od ponavljanja ili širenja takvih djela, čime bi se ugrozile teritorijalna cjelovitost država članica i slobode kretanja i boravka građana Unije.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">51</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao što to proizlazi iz samog teksta članka 267. UFEU‑a, prethodna odluka koju je zatražio nacionalni sud mora biti „potrebna” kako bi sud koji je uputio zahtjev mogao „donijeti presudu” u predmetu o kojem odlučuje. U okviru takvog postupka tako treba postojati poveznica između navedenog spora i odredbi prava Unije čije se tumačenje traži tako da je to tumačenje objektivno potrebno za odluku koju sud koji je uputio zahtjev treba donijeti (vidjeti u tom smislu presude od 26. ožujka 2020., Miasto Łowicz i Prokurator Generalny, C‑558/18 i C‑563/18, EU:C:2020:234, t. 45. i 48., te od 18. prosinca 2025., Tenergie (Zahtjev za otpust uvoznih carina), C‑259/24, EU:C:2025:1013, t. 28. i navedenu sudsku praksu).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">52</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U ovom slučaju očito je da pitanje može li općenito mjera amnestije ugroziti teritorijalnu cjelovitost države članice ili pravo građana Unije na slobodno kretanje, koji su predviđeni, s jedne strane, člankom 4. stavkom 2. UEU‑a i, s druge strane, člankom 20. stavkom 2. točkom (a) i člankom 21. stavkom 1. UFEU‑a, nema nikakve veze s predmetom glavnog postupka.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">53</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Naime, predmet tog spora jest kazneni postupak protiv osoba protiv kojih se vodi kazneni progon zbog djela koja mogu biti obuhvaćena područjem primjene Organskog zakona o amnestiji, tako da zatraženo tumačenje nije objektivno potrebno za odluku koju sud koji je uputio zahtjev treba donijeti.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">54</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Iz toga slijedi da je prvih osam pitanja dopušteno, dok deveto pitanje treba proglasiti nedopuštenim.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Meritum</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">55</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Svojim prvim do osmim pitanjem, koja valja razmotriti zajedno, sud koji je uputio zahtjev u biti pita treba li Direktivu 2017/541, u vezi s načelima nadređenosti i lojalne suradnje, pravne sigurnosti, jednakog postupanja i nediskriminacije, tumačiti na način da joj se protivi nacionalni zakon o amnestiji kojim se predviđa prestanak kaznene odgovornosti svake osobe koja je tijekom određenog razdoblja i u kontekstu nastojanja da se postigne neovisnost dijela državnog područja države članice počinila djela iz te direktive kojima nisu namjerno uzrokovane teške povrede ljudskih prava, a da se tim zakonom ne preciziraju njihova točna narav ni stupanj težine.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">56</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Najprije valja istaknuti da se člankom 2. točkom (c) Organskog zakona o amnestiji, o kojem sud koji je uputio zahtjev dvoji, predviđa da se iz primjene amnestije isključuju djela koja se, s obzirom na svoju svrhu, mogu kvalificirati kao terorizam u smislu Direktive 2017/541 i kojima su također namjerno uzrokovane teške povrede ljudskih prava, osobito povrede obuhvaćene člancima 2. i 3. EKLJP‑a te međunarodnim humanitarnim pravom.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">57</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Isključenje iz područja primjene amnestije predviđeno člankom 2. točkom (c) Organskog zakona o amnestiji stoga podliježe dvama kumulativnim uvjetima. Tako se djela isključena iz amnestije moraju, s jedne strane, s obzirom na svoju svrhu, moći kvalificirati kao terorizam u smislu te direktive te moraju, s druge strane, biti djela kojima su namjerno uzrokovane teške povrede ljudskih prava. Osobito s obzirom na te uvjete valja odgovoriti na pitanja suda koji je uputio zahtjev.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">58</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tom pogledu valja podsjetiti na to da, iako su davanje i povlačenje amnestije u nadležnosti država članica (vidjeti u tom smislu presudu od 16. prosinca 2021., AB i dr. (Povlačenje amnestije), C‑203/20, EU:C:2021:1016, t. 40.), one su ipak dužne, pri izvršavanju te nadležnosti, poštovati obveze koje za njih proizlaze iz prava Unije (vidjeti u tom smislu presudu od 30. travnja 2024., Procura della Repubblica presso il Tribunale di Bolzano, C‑178/22, EU:C:2024:371, t. 44. i navedenu sudsku praksu).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">59</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U ovom slučaju iz članka 1. Direktive 2017/541 proizlazi da se njome, u skladu s člankom 83. stavkom 1. UFEU‑a, utvrđuju minimalna pravila u pogledu definicije kaznenih djela i kaznenih sankcija u području kaznenih djela terorizma, kaznenih djela povezanih s terorističkom skupinom i kaznenih djela povezanih s terorističkim aktivnostima, kao i mjere zaštite žrtava terorizma te potpore i pomoći tim žrtvama.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">60</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Osim toga, člancima 3., 4., 13., 14. i 15. te direktive države članice obvezuju se, kao prvo, kvalificirati kao kaznena djela terorizma niz djela počinjenih u terorističke svrhe, kao drugo, propisati kažnjivost kaznenih djela povezanih s terorističkom skupinom ili terorističkim aktivnostima, kao i pomaganja u počinjenju tih kaznenih djela, poticanja na njihovo počinjenje i pokušaja njihova počinjenja, te, kao treće, propisati učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće kaznene sankcije, koje moraju biti strože od sankcija predviđenih nacionalnim pravom za slučaj da ne postoji teroristička namjera.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">61</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U skladu s člankom 288. trećim stavkom UFEU‑a, direktiva je obvezujuća, u pogledu rezultata koji je potrebno postići, za svaku državu članicu kojoj je upućena, a odabir oblika i metoda postizanja tog rezultata prepušten je nacionalnim tijelima. Iako ta odredba državama članicama ostavlja slobodu glede izbora načina i sredstava koji osiguravaju provedbu direktive, ta sloboda ne utječe na obvezu nametnutu svim državama članicama kojima je direktiva upućena da, u svojim nacionalnim pravnim sustavima, donesu sve mjere potrebne kako bi se osigurala puna djelotvornost direktive u skladu s ciljem kojemu ona teži (presuda od 26. veljače 2026., Komisija/Belgija (Direktiva 2016/1164 – Dvostruko oporezivanje), C‑524/23, EU:C:2026:111, t. 64. i navedena sudska praksa).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">62</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Nije sporno da je, u skladu s obvezom navedenom u prethodnoj točki ove presude, Direktiva 2017/541 pravilno prenesena u španjolsko pravo prije isteka roka za njezino prenošenje. Međutim, sud koji je uputio zahtjev ističe da bi odustajanje, putem amnestije, od primjene sankcija predviđenih zakonom kojim je osigurano to prenošenje moglo biti protivno odredbama navedene direktive.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">63</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tom pogledu valja istaknuti da Direktiva 2017/541 ne sadržava nijednu posebnu odredbu o nacionalnim mehanizmima prestanka kaznene odgovornosti, kao što je amnestija, te stoga izričito ne određuje granice kojima bi takvi mehanizmi bili uređeni.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">64</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Međutim, posljedica primjene amnestije poput one predviđene Organskim zakonom o amnestiji jest to da djela koja se mogu kvalificirati kao terorizam i koja su obuhvaćena područjem primjene tog zakona, u ovom slučaju djela počinjena između 1. studenoga 2011. i 13. studenoga 2023. u posebnom kontekstu pokreta za neovisnost Katalonije, više ne mogu biti predmet kaznenog progona u Španjolskoj.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">65</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Budući da zakon o amnestiji kao što je Organski zakon o amnestiji dovodi do ograničenja, među ostalim, primjene sankcija predviđenih člankom 15. Direktive 2017/541, valja smatrati da taj zakon o amnestiji izravno utječe na provedbu te direktive.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">66</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Međutim, kao što je to nezavisni odvjetnik u biti naveo u točki 76. svojeg mišljenja, donošenje zakona o amnestiji načelno spada u ovlast svake države članice da, osobito radi ostvarivanja cilja nacionalnog pomirenja ili postizanja političkog kompromisa, odustane od kaznenog progona određenih konkretnih djela, čak i ako ona čine teška kaznena djela, pri čemu se amnestija odobrena na toj osnovi može shvatiti kao instrument kojim se može smiriti veliki politički ili društveni sukob.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">67</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">S obzirom na tu posebnost zakona o amnestiji, izostanak bilo kakvog upućivanja na taj poseban mehanizam prestanka kaznene odgovornosti u Direktivi 2017/541 treba shvatiti na način da minimalna pravila koja se njome, u skladu s njezinim člankom 1., utvrđuju u pogledu definicije kaznenih djela i kaznenih sankcija u području kaznenih djela terorizma, kaznenih djela povezanih s terorističkom skupinom i kaznenih djela povezanih s terorističkim aktivnostima ne dovode do toga da se načelno isključi mogućnost da države članice primijene amnestiju u području primjene te direktive.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">68</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U ovom slučaju Tribunal Constitucional (Ustavni sud, Španjolska) u presudi 137/2025 od 26. lipnja 2025. (BOE br. 183 od 31. srpnja 2025., str. 103781. (ES:TC:2025:137)) proglasio je Organski zakon o amnestiji načelno ustavnim nakon što je u biti utvrdio da se amnestijom donesenom tim zakonom nastoje smanjiti institucionalne i političke napetosti nastale zbog nastojanja da se postigne neovisnost Katalonije te olakšati proces pomirenja.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">69</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Međutim, budući da zakon o amnestiji kao što je Organski zakon o amnestiji dovodi, kao što to proizlazi iz točke 65. ove presude, do ograničenja primjene sankcija predviđenih člankom 15. Direktive 2017/541, valja, prvo, provjeriti može li taj zakon ugroziti korisni učinak te direktive.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">70</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">To bi bilo tako kada bi se tim zakonom o amnestiji dovela u pitanje učinkovita provedba navedene direktive u dotičnoj državi članici.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">71</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Međutim, u skladu s posebnim ciljem navedenim u točki 68. ove presude, tim se zakonom samo naknadno predviđa izostanak kaznenog progona za određena kaznena djela počinjena isključivo u posebnom kontekstu pokreta za neovisnost Katalonije.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">72</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tom pogledu Organskim zakonom o amnestiji, na temelju njegova članka 2. točke (c), isključuje se svaka amnestija za djela kojima su namjerno uzrokovane teške povrede ljudskih prava, osobito povrede obuhvaćene člancima 2. i 3. EKLJP‑a te međunarodnim humanitarnim pravom.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">73</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Tako, s obzirom na kumulativne uvjete predviđene člankom 2. točkom (c) Organskog zakona o amnestiji, taj zakon omogućuje kazneni progon i sankcioniranje kaznenih djela terorizma kojima su namjerno uzrokovane teške povrede ljudskih prava, čak i ako su ta djela počinjena u kontekstu pokreta za neovisnost Katalonije.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">74</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Uostalom, iz preambule i članaka 9. do 11. Organskog zakona o amnestiji proizlazi da je na nadležnim sudovima da, uz poštovanje sudske autonomije, utvrde konkretna djela koja su na temelju članka 2. točke (c) tog zakona isključena iz amnestije.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">75</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tim okolnostima proizlazi da prestanak odgovornosti predviđen zakonom o amnestiji kao što je Organski zakon o amnestiji, koji je donesen radi smanjenja institucionalnih i političkih napetosti te olakšavanja procesa pomirenja i čiji je poseban predmet određen u skladu s tim ciljevima, ne može ugroziti korisni učinak Direktive 2017/541.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">76</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Drugo, kad je riječ o usklađenosti takvog zakona o amnestiji s drugim načelima koja je naveo sud koji je uputio zahtjev te, kao prvo, o poštovanju zahtjeva koji proizlaze iz načela pravne sigurnosti u pogledu definicije kaznenih djela terorizma koja mogu biti obuhvaćena amnestijom, sadržane u članku 1. i članku 2. točki (c) Organskog zakona o amnestiji, valja podsjetiti na to da načelo pravne sigurnosti zahtijeva, s jedne strane, da su pravna pravila jasna i precizna i, s druge strane, da je njihova primjena za osobe predvidljiva, osobito kada mogu imati nepovoljne posljedice. Tako predmetni propis zainteresiranim osobama mora omogućiti da znaju točan opseg obveza koje im nameće i da mogu nedvojbeno znati svoja prava i obveze te se posljedično ponašati u skladu s njima (vidjeti u tom smislu presude od 29. srpnja 2024., Belgian Association of Tax Lawyers i dr., C‑623/22, EU:C:2024:639, t. 36. i navedenu sudsku praksu te od 22. siječnja 2026., AK Dlhopolec i dr., C‑590/24, EU:C:2026:41, t. 73.).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">77</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U skladu s preambulom, Organskim zakonom o amnestiji „nastoje se osigurati pravna sigurnost, poštovanje načela zakonitosti i pravni okvir za nepristranu zaštitu temeljnih prava”. S tim u vezi, „djela koja se mogu amnestirati određena su precizno i detaljno kako bi se zajamčile pravna sigurnost i jednakost pred zakonom”.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">78</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tom pogledu valja istaknuti da se Organski zakon o amnestiji temelji, kao što se to naglašava u njegovoj preambuli, na „jasnoj razlici između zakonodavne i sudbene vlasti u provedbi amnestije”, što ne dovodi do neprimjenjivosti odredbi Kaznenog zakonika ni do prestanka kaznene odgovornosti ex lege, nego do zapreke kaznenom progonu koju sudska tijela moraju utvrditi u bilo kojem stadiju kaznenog postupka za kaznena djela obuhvaćena područjem primjene amnestije kako je ono određeno u članku 1. tog zakona.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">79</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Tako se Organskim zakonom o amnestiji objektivno i apstraktno određuje područje primjene amnestije, kako je to navedeno u samoj njegovoj preambuli. To vrijedi kako za djela koja se mogu amnestirati ako su ispunjeni materijalni i vremenski uvjeti određeni člankom 1. tog zakona tako i za isključenja iz amnestije navedena u njegovu članku 2. Isključivo je na nadležnim sudovima da tumače i primjenjuju odredbe kojima se uređuje područje primjene Organskog zakona o amnestiji, navedene u njegovu članku 1., kao i isključenja iz tog područja primjene, među kojima je osobito ono iz članka 2. točke (c) tog zakona.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">80</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tom kontekstu valja podsjetiti na to da nomotehnika koja se sastoji od uporabe apstraktnih formulacija ili općih kategorija umjesto taksativnih popisa ne može dovesti u pitanje načelo pravne sigurnosti pod uvjetom da je njihovo tumačenje razumno predvidljivo (vidjeti u tom smislu presude od 28. ožujka 2017., Rosneft, C‑72/15, EU:C:2017:236, t. 165. i 167., te od 22. siječnja 2026., AK Dlhopolec i dr., C‑590/24, EU:C:2026:41, t. 75. i 76.).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">81</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kad je riječ o članku 1. Organskog zakona o amnestiji, u njemu se opisuju djela koja dovode do kaznene, upravne ili računovodstvene odgovornosti, a počinjena su u kontekstu pokreta za neovisnost Katalonije, te se određuje razdoblje u kojem su ta djela morala biti počinjena da bi mogla biti obuhvaćena amnestijom, odnosno od 1. studenoga 2011. do 13. studenoga 2023. Čini se da to objektivno određivanje područja primjene Organskog zakona o amnestiji u njegovu članku 1. ne sadržava elemente koji bi mogli izazvati poteškoće bilo u pogledu njegova tumačenja za nadležne sudove bilo u pogledu predvidljivosti njegove primjene za osobe.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">82</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kad je riječ o članku 2. točki (c) Organskog zakona o amnestiji, kao što je to pojašnjeno u točki 73. ove presude, iz amnestije predviđene tim zakonom isključena su djela koja se, s jedne strane, s obzirom na svoju svrhu, mogu kvalificirati kao terorizam u smislu Direktive 2017/541 i kojima su, s druge strane, namjerno uzrokovane teške povrede ljudskih prava, osobito povrede obuhvaćene člancima 2. i 3. EKLJP‑a te međunarodnim humanitarnim pravom. Taj uvjet za isključenje upućuje na pravne pojmove kaznenog prava, kao što su namjera, uzročnost i težina povrede ljudskih prava, čija primjena, kako bi se ovisno o slučaju neko djelo isključilo iz amnestije, nadležnim sudovima ne bi trebala stvarati poteškoće.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">83</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tim okolnostima valja zaključiti da apstraktna definicija djela obuhvaćenih isključenjem iz amnestije predviđenim člankom 2. točkom (c) Organskog zakona o amnestiji, a osobito okolnost da se tim zakonom ne navodi detaljno točna narav svih tih djela niti utvrđuje stupanj njihove težine, ne ugrožava zahtjeve načela pravne sigurnosti ako su nadležni sudovi u stanju utvrditi, s obzirom na Direktivu 2017/541, kaznena djela terorizma isključena iz amnestije.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">84</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao drugo, kad je riječ o poštovanju načela jednakog postupanja i nediskriminacije, utvrđenih u člancima 20. i 21. Povelje, iz točke 65. ove presude proizlazi da ograničenje primjene sankcija predviđenih u skladu s Direktivom 2017/541 izravno utječe na njezinu provedbu. Stoga postoji poveznica između Organskog zakona o amnestiji i te direktive koja nadilazi bliskost obuhvaćenih područja ili neizravne učinke jednog područja na drugo, tako da je riječ o situaciji obuhvaćenoj pojmom „provedba prava Unije” u smislu članka 51. stavka 1. Povelje (vidjeti u tom smislu presudu od 29. srpnja 2024., protectus, C‑185/23, EU:C:2024:657, t. 42. i navedenu sudsku praksu).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">85</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tom pogledu valja podsjetiti na to da, u skladu sa sudskom praksom Suda, načelo jednakog postupanja, čiji poseban izraz predstavlja načelo nediskriminacije, zahtijeva da se u usporedivim situacijama ne postupa na različit način i da se u različitim situacijama ne postupa na jednak način, osim ako je takvo postupanje objektivno opravdano. Zahtjev koji se odnosi na usporedivost situacija, radi određivanja postojanja povrede načela jednakog postupanja, treba ocijeniti na temelju svih elemenata koji ih obilježavaju i, među ostalim, s obzirom na cilj i svrhu akta kojim je uvedeno razlikovanje o kojem je riječ, pri čemu u tu svrhu treba uzeti u obzir načela i ciljeve područja kojem taj akt pripada (presuda od 26. veljače 2026., Komisija/Mađarska (Pravo pružanja medijskih usluga na radijskoj frekvenciji), C‑92/23, EU:C:2026:108, t. 192. i navedena sudska praksa).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">86</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Međutim, u okviru zakona o amnestiji kao što je Organski zakon o amnestiji, čiji je izričiti cilj poticati političko pomirenje isključivo u kontekstu određenog političkog pokreta, ne može se smatrati da se kaznena djela počinjena u tom kontekstu i kaznena djela počinjena u drugim kontekstima nalaze u usporedivim situacijama.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">87</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao treće, kad je riječ o načelima nadređenosti i lojalne suradnje, iz prethodnih razmatranja proizlazi da donošenje zakona o amnestiji kao što je Organski zakon o amnestiji ne ugrožava korisni učinak Direktive 2017/541, u vezi s načelima pravne sigurnosti, jednakog postupanja i nediskriminacije. Iz toga slijedi da se donošenjem takvog zakona ne može povrijediti ni načelo nadređenosti, na temelju kojeg sva tijela država članica moraju osigurati puni učinak različitih odredaba prava Unije (presuda od 24. lipnja 2019., Popławski, C‑573/17, EU:C:2019:530, t. 54. i navedena sudska praksa), ni načelo lojalne suradnje, utvrđeno u članku 4. stavku 3. UEU‑a, kojim se države članice osobito obvezuju suzdržati od svake mjere koja bi mogla ugroziti postizanje ciljeva Unije (presuda od 29. travnja 2025., Komisija/Malta (Dodjela državljanstva ulagateljima), C‑181/23, EU:C:2025:283, t. 94. i navedena sudska praksa).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">88</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">S obzirom na sva prethodna razmatranja, na prvo do osmo pitanje valja odgovoriti tako da Direktivu 2017/541, u vezi s načelima nadređenosti i lojalne suradnje, pravne sigurnosti, jednakog postupanja i nediskriminacije, treba tumačiti na način da joj se ne protivi nacionalni zakon o amnestiji kojim se, radi smanjenja institucionalnih i političkih napetosti te olakšavanja procesa pomirenja, predviđa prestanak kaznene odgovornosti svake osobe koja je tijekom određenog razdoblja i u kontekstu nastojanja da se postigne neovisnost dijela državnog područja države članice počinila djela iz te direktive kojima nisu namjerno uzrokovane teške povrede ljudskih prava, pri čemu se tim zakonom ne preciziraju ni njihova točna narav ni stupanj težine, kada su nadležni sudovi u stanju utvrditi kaznena djela terorizma isključena iz amnestije.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count"/>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Troškovi</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">89</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Budući da ovaj postupak ima značaj prethodnog pitanja za stranke glavnog postupka pred sudom koji je uputio zahtjev, na tom je sudu da odluči o troškovima postupka. Troškovi podnošenja očitovanja Sudu, koji nisu troškovi spomenutih stranaka, ne nadoknađuju se.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C41DispositifIntroduction" id="para-244" title="page-24">
      Slijedom navedenog, Sud (veliko vijeće) odlučuje:
    </p>
    <p class="C30Dispositifalinea" id="para-245" title="page-24">
      Direktivu (EU) 2017/541 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o suzbijanju terorizma i zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/475/PUP i o izmjeni Odluke Vijeća 2005/671/PUP, u vezi s načelima nadređenosti i lojalne suradnje, pravne sigurnosti, jednakog postupanja i nediskriminacije, treba tumačiti na način da joj se:
    </p>
    <p class="C30Dispositifalinea" id="para-246" title="page-24">
      ne protivi nacionalni zakon o amnestiji kojim se, radi smanjenja institucionalnih i političkih napetosti te olakšavanja procesa pomirenja, predviđa prestanak kaznene odgovornosti svake osobe koja je tijekom određenog razdoblja i u kontekstu nastojanja da se postigne neovisnost dijela državnog područja države članice počinila djela iz te direktive kojima nisu namjerno uzrokovane teške povrede ljudskih prava, pri čemu se tim zakonom ne preciziraju ni njihova točna narav ni stupanj težine, kada su nadležni sudovi u stanju utvrditi kaznena djela terorizma isključena iz amnestije.
    </p>
    <div class="signatures">
<p class="C77Signatures" id="para-247" title="page-24">
<span class="signatory">Potpisi</span>
</p>
</div>
    <div/>
  <hr class="note"/>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-1" href="#c-1">*</a>
</span>) Jezik postupka: španjolski</p>
</body>
</html>
