<!DOCTYPE html PUBLIC "yes" "xhtml1-strict.dtd">
<html xmlns="http://www.w3.org/1999/xhtml">
<!--GENDOC2XHTML # converter_version: 1.2.7-->
  <head>
    <title>2021-12-202112C114202004900-00-TRA-DOC-HR-CONCL-C-0490-20-202102278-07_00</title>
    <meta content="text/html; charset=utf-8" http-equiv="Content-Type"/>
    <meta content="" name="Gendoc_DGTGeneratedDate"/>
    <meta content="hr-HR" name="Gendoc_Lang"/>
    <meta content="" name="Gendoc_GenerationDate"/>
    <meta content="" name="IsFlattened"/>
    <meta content="1" name="NumProc"/>
    <meta content="Final" name="Gendoc_EditionType"/>
    <meta content="0001" name="Gendoc_CaseNumberSuite"/>
    <meta content="16/06/2021 16:58:39" name="Gendoc_LastVerificationDate"/>
    <meta content="" name="Gendoc_ProcedureNumber"/>
    <meta content="hr" name="Gendoc_LangCode"/>
    <meta content="CNC" name="TypeDoc"/>
    <meta content="peCPtMFAorlkc3Mxga0CQF62X/tFuouBd+9MvnyY/96DAK1wNi1+QjcbPvGqD6MUPkwoKWSPggkW+Q8CSIihggWGi765yhIfluh1/i+nZ7MOaxIoyY4p1EInThw/E5Vvrf6cunFZ02Y1DVBPs+/NwftfOi/GJqdhIRHLL1yPoLo=" name="GenDocUID"/>
    <meta content="P" name="TypeProc"/>
    <meta content="" name="CreateCustomParts"/>
    <meta content="OK" name="ReadyToPublish"/>
    <meta content="mamiciv" name="Gendoc_User"/>
    <meta content="" name="EP_Mode"/>
    <meta content="" name="Gendoc_DGTGenerated"/>
    <meta content="" name="Gendoc_Vademecum"/>
    <meta content="0490" name="NumeroOrdre"/>
    <meta content="2020" name="Annee"/>
    <meta content="P" name="Gendoc_ProcedureType"/>
    <meta content="" name="EP_Version"/>
    <meta content="HR" name="Langue"/>
    <meta content="mamiciv" name="Gendoc_DGTGeneratedUser"/>
    <meta content="FAST_document_go_ok" name="Gendoc_LastVerificationStatus"/>
    <meta content="CNC_C" name="Gendoc_GendocTemplateType"/>
    <meta content="TRUE" name="WithoutAuthorBlockFlatP"/>
    <meta content="GenDoc 15/04/2021 11:23:33" name="Created"/>
    <meta content="" name="Canevas3_Vademecum"/>
    <meta content="TRUE" name="WithoutAuthorBlock"/>
    <meta content="" name="Gendoc_CaseYear"/>
    <meta content="false" name="Generation_In_Progress"/>
    <meta content="C" name="Juridiction"/>
    <meta content="9117fe1f40c142deb032500261102ad0" name="DocumentIdentifier"/>
    <meta content="0490" name="Gendoc_CaseNumber"/>
    <meta content="ImportedWithoutSource" name="SdlIdentifier"/>
    <meta content="RP" name="NatureAff"/>
    <meta content="RP" name="Gendoc_CaseNature"/>
    <meta content="0001" name="NumSuite"/>
    <meta content="C" name="Gendoc_Juridiction"/>
  </head>
  <body>
    <div style="header">
      <div id="rId24" style="first"/>
      <div id="rId20" style="even">Mišljenje J. Kokott – Predmet C‑490/20</div>
      <div id="rId21" style="default">Stolična obština, rajon „Pančarevo”</div>
    </div>
    <p class="C36Centre" id="para-1" title="page-1">
      MIŠLJENJE NEZAVISNE ODVJETNICE
    </p>
    <p class="C36Centre" id="para-2" title="page-1">
      JULIANE KOKOTT
    </p>
    <p class="C36Centre" id="para-3" title="page-1">
      od 15. travnja 2021. (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-1" href="#t-1">1</a>
</span>)
      
    </p>
    <p class="C38Centregrasgrandespacement" id="para-4" title="page-1">
      Predmet C‑490/20
    </p>
    <p class="C37Centregras" id="para-5" title="page-1">
      V.М.А.
    </p>
    <p class="C37Centregras" id="para-6" title="page-1">
      protiv
    </p>
    <p class="C37Centregras" id="para-7" title="page-1">
      Stolične obštine, rajon „Pančarevo” (Općina Sofija, okrug Pančarevo, Bugarska)
    </p>
    <p class="C39Centreespacement" id="para-8" title="page-1">
      (zahtjev za prethodnu odluku koji je uputio Administrativen sad Sofia‑grad (Upravni sud u Sofiji, Bugarska))
    </p>
    <p class="C71Indicateur" id="para-9" title="page-1">
      „Zahtjev za prethodnu odluku – Građanstvo Unije – Članak 21. UFEU‑a – Pravo na slobodno kretanje i boravak na području država članica – Dijete istospolnog bračnog para koje je rođeno u državi članici – Rodni list koji je izdala ta država članica u kojem su u pogledu djeteta navedene dvije majke, od kojih je jedna državljanka druge države članice – Nacionalni propis te druge države članice kojim se ne dopušta izdavanje rodnog lista u kojem su navedene dvije majke – Utvrđivanje roditeljstva nad djetetom – Odbijanje da se navede koja je žena rodila dijete – Članak 4. stavak 2. UEU‑a – Poštovanje nacionalnog identiteta država članica – Intenzitet sudskog nadzora”
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-10" title="page-1">
      
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">I.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Uvod</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">1.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Treba li država članica izdati rodni list za dijete rođeno u drugoj državi članici u kojoj mu je takav dokument izdan, u kojem su kao majke upisane dvije žene, od kojih je jedna državljanka prvonavedene države članice? To je u biti pitanje koje je Sudu uputio Administrativen sad Sofia‑grad (Upravni sud u Sofiji, Bugarska) u predmetnom prethodnom postupku.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">2.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Odbijanje bugarskih tijela da izdaju takav rodni list u bitnome je obrazloženo činjenicom da se bugarskim pravom ne dopušta upis dviju majki kao djetetovih roditelja u rodni list. Ta nemogućnost proizlazi iz činjenice da u Bugarskoj prevladava koncept takozvane „tradicionalne” obitelji koja je, u skladu s navodima suda koji je uputio zahtjev, zaštićena vrijednost na temelju nacionalnog identiteta u smislu članka 4. stavka 2. UEU‑a. Budući da to podrazumijeva da dijete može imati samo jednu majku, bugarska tijela smatraju da je stoga potrebno utvrditi koja je žena rodila dijete kako bi se samo ona upisala u rodni list, što je informacija koju dotični par odbija otkriti.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">3.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Izdavanjem predmetnog rodnog lista ne bi se zapravo potvrdilo samo državljanstvo dotičnog djeteta, nego i njegov status građanina Unije. To ovisi i o tome smatraju li se tužiteljica iz glavnog postupka i njezina supružnica roditeljima njihove kćeri na temelju nacionalnog prava države članice podrijetla jedne od njih. U tim je okolnostima sud koji je uputio zahtjev uputio Sudu pitanje je li odbijanje da se izda bugarski rodni list kojim se priznaju roditeljske veze nastale u Španjolskoj protivno članku 21. stavku 1. UFEU‑a kao i temeljnim pravima iz Povelje Europske unije o temeljnim pravima (u daljnjem tekstu: Povelja), osobito njezinu članku 7. i članku 24. stavku 2.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">4.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">To je pitanje vrlo osjetljivo s obzirom na isključivu nadležnost koju države članice imaju u području državljanstva i obiteljskog prava te s obzirom na znatne razlike koje trenutačno postoje u Uniji u pogledu pravnog statusa i prava koja su priznata istospolnim parovima. Usto ima i značajnu praktičnu važnost, što dokazuje predmet C‑2/21, Rzecznik Praw Obywatelskich, koji je trenutačno u tijeku pred Sudom, čiji je činjenični i pravni okvir vrlo sličan onomu ovog predmeta i u kojem se djelomično postavljaju gotovo jednaka pitanja.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">II.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Pravni okvir</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">A.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Pravo Unije</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">1.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Uredba (EU) 2016/1191</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">5.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Uredbom (EU) 2016/1191 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2016. o promicanju slobodnog kretanja građana pojednostavnjenjem zahtjevâ za predočavanje određenih javnih isprava u Europskoj uniji i o izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012 (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-2" href="#t-2">2</a>
</span>), određene javne isprave koje su izdala tijela jedne države članice u skladu s njihovim nacionalnim pravom čija je svrha utvrditi, među ostalim, rođenje i roditeljstvo, izuzimaju se od legalizacije ili slične formalnosti. Ta se uredba primjenjuje, u skladu s njezinim člankom 2. stavkom 1., kad se takve isprave moraju predočiti tijelima druge države članice.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">6.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U skladu s uvodnom izjavom 7. te uredbe, njome se države članice ne bi trebalo obvezati na izdavanje javnih isprava koje ne postoje prema njihovu nacionalnom pravu.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">7.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Člankom 2. stavkom 4. navedene uredbe predviđa se da se ta uredba ne primjenjuje na priznavanje, u jednoj državi članici, pravnih učinaka koji se odnose na sadržaj javnih isprava koje su izdala tijela druge države članice.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">2.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Direktiva 2004/38/EZ</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">8.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Direktivom 2004/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o pravu građana Unije i članova njihovih obitelji slobodno se kretati i boraviti na državnom području država članica, o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 1612/68 i stavljaju izvan snage direktiva 64/221/EEZ, 68/360/EEZ, 72/194/EEZ, 73/148/EEZ, 75/34/EEZ, 75/35/EEZ, 90/364/EEZ, 90/365/EEZ i 93/96/EEZ (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-3" href="#t-3">3</a>
</span>), u njezinu članku 2. točki 2., „članovi obitelji” građanina Unije definiraju se kako slijedi:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-24" title="page-4">
      „(a) bračni drug;
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-25" title="page-4">
      (b) partner s kojim je građanin Unije sklopio registrirano partnerstvo na temelju zakonodavstva države članice, ako je zakonodavstvom države članice domaćina registrirano partnerstvo izjednačeno s brakom, i u skladu s uvjetima utvrđenima u relevantnom zakonodavstvu države članice domaćina;
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-26" title="page-4">
      (c) izravni potomci koji nisu navršili 21. godinu ili su uzdržavanici, kao i oni bračnog druga ili partnera u smislu točke (b) ovog članka;
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-27" title="page-4">
      (d) izravni srodnici u uzlaznoj liniji koji su uzdržavanici, kao i oni bračnoga druga ili partnera u smislu točke (b) ovog članka;”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">9.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Tom se direktivom, u njezinu članku 4., naslovljenom „Pravo na izlazak”, predviđa:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-29" title="page-5">
      „1. Ne dovodeći u pitanje odredbe o putnim ispravama koje se primjenjuju pri nadzoru državne granice, svi građani Unije s važećom osobnom iskaznicom ili putovnicom te članovi njihovih obitelji koji nisu državljani države članice i koji imaju važeću putovnicu, imaju pravo napustiti državno područje države članice radi putovanja u drugu državu članicu.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-30" title="page-5">
      […]
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-31" title="page-5">
      3. Države članice u skladu sa svojim zakonodavstvom vlastitim državljanima izdaju i produljuju osobnu iskaznicu ili putovnicu u kojima je naznačeno njihovo državljanstvo.”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">B.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Bugarsko pravo</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">10.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U skladu s člankom 46. stavkom 1. bugarskog ustava koji se nalazi u njegovu poglavlju 2., naslovljenom „Temeljna prava i obveze građana”, „[b]rak je dobrovoljna zajednica muškarca i žene”.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">11.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Bugarskim pravom koje je na snazi ne dopušta se da osobe istog spola sklapaju brak ili bilo koji drugi oblik partnerstva iz kojeg proizlaze pravni učinci.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">12.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Roditeljstvo se uređuje poglavljem VI. Semeen kodeksa (Obiteljski zakonik) (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-4" href="#t-4">4</a>
</span>). U skladu s člankom 60. stavcima 1. i 2.:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-36" title="page-5">
      „(1) Majčinstvo se utvrđuje rađanjem djeteta.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-37" title="page-5">
      (2) Djetetova majka je žena koja ga je rodila, što se odnosi i na slučaj medicinski potpomognute oplodnje.”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">13.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Člankom 61. Obiteljskog zakonika predviđa se:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-39" title="page-5">
      „(1) Smatra se da je majčin suprug otac djeteta rođenog tijekom braka ili u razdoblju od 300 dana nakon prestanka braka.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-40" title="page-5">
      (2) Ako je dijete rođeno u razdoblju od 300 dana nakon prestanka braka, ali nakon što se majka ponovno udala, smatra se da je majčin novi suprug djetetov otac.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-41" title="page-5">
      […]”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">14.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U skladu s člankom 64. Obiteljskog zakonika, kad je jedan od djetetovih roditelja nepoznat, svaki roditelj može priznati svoje dijete. To se priznanje izvršava, u skladu s člankom 65. tog zakonika, davanjem jednostrane izjave državnom službeniku ili davanjem izjave s potpisom ovjerenim kod javnog bilježnika.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">15.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Naredba br. RD-02‑20-9 od 21. svibnja 2012. o funkcioniranju jedinstvenog sustava za registraciju građana ministra regionalnog razvoja i prostornog planiranja (u daljnjem tekstu: Uredba br. RD-02‑20-9) (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-5" href="#t-5">5</a>
</span>), u svojem članku 12. predviđa:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-44" title="page-6">
      „(1) U slučaju registracije rođenja u inozemstvu podaci koji se odnose na ime nositelja potvrde, datum i mjesto rođenja, spol i utvrđeno roditeljstvo u rodni list unose se na način na koji se navode u dostavljenoj preslici ili u prijevodu stranog dokumenta na bugarski jezik.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-45" title="page-6">
      […]
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-46" title="page-6">
      (3) Kad roditeljstvo jednog od roditelja (majke ili oca) nije utvrđeno prilikom izdavanja rodnog lista u Republici Bugarskoj, odgovarajuća rubrika za podatke koji se odnose na tog roditelja ostaje neispunjena i precrtava se.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-47" title="page-6">
      (4) Ako preslika ili izvadak ne sadržavaju sve potrebne podatke o roditeljima, koristi se podacima iz njihovih osobnih dokumenata ili popisa stanovništva. Informacije koje se odnose na osobni identifikacijski broj, datum rođenja ili patronim (ako postoji) i nacionalnost roditelja koji je bugarski državljanin dopunjuju se na temelju popisa stanovništva. Datum rođenja i nacionalnost roditelja koji je strani državljanin mogu se dopuniti na temelju njegova nacionalnog identifikacijskog dokumenta. Ako nije moguće dopuniti sve podatke o tom roditelju, rodni list sadržava samo dostupne informacije.
    </p>
    <p class="C02AlineaAltA" id="para-48" title="page-6">
      […]”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">III.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Činjenice i glavni postupak</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">16.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">V. M. A., tužiteljica u glavnom postupku, bugarska je državljanka, a njezina supruga državljanka je Ujedinjene Kraljevine, rođena u Gibraltaru, gdje su te dvije žene sklopile brak 2018. Od 2015. žive u Španjolskoj. Njihova kći rodila se u prosincu 2019. u Španjolskoj te ondje i živi s oba roditelja. U rodnom listu njihove kćeri koji su izdala španjolska tijela tužiteljica iz glavnog postupka navodi se kao „majka A”, a njezina supruga kao djetetova „majka”.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">17.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Tužiteljica iz glavnog postupka zatražila je 29. siječnja 2020. od nadležnog tijela, odnosno Stolične obštine (općina Sofija, Bugarska) da joj izda rodni list njezine kćeri s obzirom na to da je taj rodni list potreban za izdavanje bugarskog identifikacijskog dokumenta. Tom je zahtjevu priložila ovjereni bugarski prijevod izvatka iz registra osobnog stanja koji se vodi u Barceloni (Španjolska), odnosno potvrdu o djetetovu rođenju.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">18.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Dopisom od 7. veljače 2020. općina Sofija naložila je tužiteljici iz glavnog postupka da u roku od sedam dana podnese dokaze o roditeljstvu u pogledu djetetove biološke majke. U tom je pogledu tvrdila da obrazac rodnog lista koji je dio nacionalnog prava koje je na snazi predviđa samo jednu rubriku za „majku” i jednu rubriku za „oca” te se u svaku od tih rubrika može upisati samo jedno ime.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">19.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Tužiteljica iz glavnog postupka na taj je zahtjev 18. veljače 2020. odgovorila da ne može pružiti predmetnu informaciju te da u skladu s bugarskim zakonodavstvom to nije obvezna učiniti.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">20.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Odlukom od 5. ožujka 2020. općina Sofija stoga je odbila zahtjev za izdavanje rodnog lista. Tu je odluku o odbijanju obrazložila time da nisu postojale informacije o djetetovoj biološkoj majci i činjenicom da je upisivanje dvaju roditelja ženskog spola u rodni list protivno bugarskom javnom poretku u kojem nije dopušteno sklapanje brakova između dviju osoba istog spola.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">21.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Tužiteljica iz glavnog postupka stoga je podnijela tužbu protiv te odluke o odbijanju sudu koji je uputio zahtjev, odnosno Administrativen sadu Sofia‑grad (Upravni sud u Sofiji).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">22.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Taj sud navodi da na temelju članka 25. stavka 1. bugarskog ustava i članka 8. Zakona za balgarskoto građanstvo (Zakon o bugarskom državljanstvu) dijete ima bugarsko državljanstvo čak i ako sve do danas nema bugarski rodni list. Naime, izostanak izdavanja takvog rodnog lista ne znači uskraćivanje bugarskog državljanstva.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">23.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Administrativen sad Sofia‑grad (Upravni sud u Sofiji) dvoji u pogledu pitanja povređuju li se odbijanjem bugarskih tijela da registriraju rođenje bugarske državljanke do kojeg je došlo u drugoj državi članici i koje je potvrđeno na temelju rodnog lista u kojem se navode dvije majke koji je izdala potonja država članica, prava navedene bugarske državljanke koja su joj dodijeljena člancima 20. i 21. UFEU‑a, kao i člancima 7., 24. i 45. Povelje. Naime, odbijanje izdavanja bugarskog rodnog lista može dovesti do ozbiljnih administrativnih prepreka prilikom izdavanja bugarskih identifikacijskih dokumenata te na taj način otežati djetetu ostvarivanje prava na slobodno kretanje i puno ostvarivanje njegovih prava koja ima kao građanin Unije.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">24.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">K tomu, budući da je druga djetetova majka državljanka Ujedinjene Kraljevine, taj se sud pita jesu li za ocjenu tog pitanja relevantne pravne posljedice povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije i osobito činjenica da dijete više ne može imati status građanina Unije na temelju nacionalnosti svoje druge majke.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">25.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Sud koji je uputio zahtjev istodobno se pita neće li se obvezom, ovisno o slučaju, bugarskih tijela da prilikom sastavljanja potvrde o rođenju u bugarski rodni list kao roditelje upišu dvije majke, povrijediti nacionalni identitet Republike Bugarske koja nije predvidjela mogućnost da se u rodni list upisuju dva roditelja istog spola. U tom pogledu taj sud ističe da su zakonske odredbe kojima se utvrđuje roditeljstvo nad djetetom, s obzirom na postojeće stanje razvoja društvenih odnosa u Bugarskoj, kako s u isključivo pravnog gledišta, tako i s vrijednosnog aspekta, od temeljnog značaja u bugarskoj ustavnoj tradiciji kao i u bugarskoj pravnoj teoriji o obiteljskom i nasljednom pravu.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">26.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga taj sud postavlja pitanje je li potrebno postići ravnotežu između različitih legitimnih interesa o kojima je riječ u ovom slučaju: s jedne strane, nacionalnog identiteta Republike Bugarske i, s druge strane, interesa djeteta i osobito njegovih prava na privatni život i slobodno kretanje, koje ne treba snositi posljedice zbog razlika u sustavu vrijednosti društvenih odnosa koje postoje između država članica Unije. U tom se pogledu osobito pita može li se takva ravnoteža postići primjenom načela proporcionalnosti. Konkretnije, želi znati može li se prihvatljiva ravnoteža između tih različitih legitimnih interesa postići ako se u rubriku „majka” unese jedna od dviju majki navedenih u španjolskom rodnom listu, odnosno djetetova biološka majka ili njezina supruga koja je postala djetetova majka na temelju nekog drugog postupka (primjerice posvojenjem), a rubrika „otac” ostane prazna.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">27.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Naposljetku, ako Sud presudi da se pravom Unije zahtijeva da se u bugarski rodni list upišu dvije djetetove majke, sud koji je uputio zahtjev pita kako tu presudu treba izvršiti s obzirom na to da se njome ne može zamijeniti obrazac rodnog lista koji je na snazi.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">IV.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Zahtjev za prethodnu odluku i postupak pred Sudom</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">28.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Odlukom od 2. listopada 2020., koju je Sud zaprimio istog dana, Administrativen sad Sofia‑grad (Upravni sud u Sofiji) odlučio je stoga prekinuti postupak i uputiti Sudu sljedeća prethodna pitanja:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-64" title="page-8">
      „1. Treba li članke 20. i 21. UFEU‑a te članke 7., 24. i 45. [Povelje] tumačiti na način da se protive tomu da bugarska upravna tijela kojima je podnesen zahtjev za izdavanje potvrde o djetetovu rođenju u drugoj državi članici Unije, pri čemu to dijete ima bugarsko državljanstvo te mu je izdan španjolski rodni list u kojem se kao majke navode dvije osobe ženskog spola a da nije navedeno je li jedna od njih i, u slučaju potvrdnog odgovora, koja je od njih djetetova biološka majka, odbiju izdavanje bugarskog rodnog lista uz obrazloženje da tužiteljica odbija navesti tko je djetetova biološka majka?
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-65" title="page-8">
      2. Treba li članak 4. stavak 2. UEU‑a i članak 9. Povelje tumačiti na način da očuvanje nacionalnog i ustavnog identiteta država članica znači da potonje države u pogledu odredbi za utvrđivanje roditeljstva raspolažu širokom marginom prosudbe? Konkretno:
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Treba li članak 4. stavak 2. UEU‑a tumačiti na način da se njime državama članicama dopušta da u pogledu djeteta zahtijevaju podatke o biološkom roditeljstvu?</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">–</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Treba li članak 4. stavak 2. UEU‑a u vezi s člankom 7. i člankom 24. stavkom 2. Povelje tumačiti na način da je nužno ocijeniti odnos između, s jedne strane, nacionalnog i ustavnog identiteta države članice i, s druge strane, dobrobiti djeteta kako bi se postigla ravnoteža između interesa, pri čemu valja uzeti u obzir da trenutačno, ni u smislu vrijednosti ni u pravnom smislu, ne postoji dogovor o mogućnosti da se kao roditelji u rodni list upišu osobe istog spola a da se ne navede je li jedan od njih djetetov biološki roditelj i, u slučaju potvrdnog odgovora, tko je taj roditelj? U slučaju potvrdnog odgovora na to pitanje, kako se konkretno može postići ta uravnoteženost interesa?</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-68" title="page-9">
      3. Jesu li pravne posljedice Brexita relevantne za odgovor na prvo pitanje ako je jedna majka, koja se navodi u rodnom listu izdanom u drugoj državi članici, državljanka Ujedinjene Kraljevine, a druga majka državljanka države članice Unije, ako se osobito uzme u obzir da odbijanje izdavanja djetetova bugarskog rodnog lista predstavlja prepreku tomu da država članica Unije izda djetetov identifikacijski dokument te da se time eventualno otežava puno ostvarivanje njegovih prava koja ima kao građanin Unije?
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-69" title="page-9">
      4. U slučaju potvrdnog odgovora na prvo pitanje: obvezuje li pravo Unije, osobito načelo djelotvornosti, nadležna nacionalna tijela da odstupaju od obrasca za sastavljanje rodnog lista koji je sastavni dio nacionalnog prava koje je na snazi?”
    </p>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">29.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Predsjednika Suda prihvatio je 19. listopada 2020. zahtjev suda koji je uputio zahtjev da se o ovom predmetu odluči u ubrzanom postupku u skladu s člankom 105. stavkom 1. Poslovnika Suda.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">30.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Tužiteljica iz glavnog postupka, njemačka, španjolska, talijanska, mađarska, poljska i slovačka vlada te Europska komisija podnijeli su pisana očitovanja o prethodnim pitanjima. Raspravi od 9. veljače 2021. prisustvovali su tužiteljica iz glavnog postupka, bugarska, španjolska, mađarska, talijanska, nizozemska i poljska vlada te Komisija.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">V.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Ocjena</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">A.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Činjenične pretpostavke glavnog predmeta i njihov utjecaj na analizu prethodnih pitanja</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">31.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Najprije treba pojasniti nekoliko činjeničnih pretpostavki iz odluke kojom se upućuje zahtjev za prethodnu odluku koje je bugarska vlada osporavala na raspravi i njihov utjecaj na analizu prethodnih pitanja.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">32.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Sud koji je uputio zahtjev u odluci kojom se upućuje zahtjev za prethodnu odluku nekoliko puta tvrdi da nije sporno da dijete ima bugarsko državljanstvo na temelju članka 25. stavka 1. bugarskog Ustava. U skladu s tom odredbom „[b]ugarski državljanin je svaka osoba čiji je barem jedan roditelj bugarski državljanin […]”. U tom je pogledu bugarska vlada na raspravi pred Sudom potvrdila da se bugarsko državljanstvo stječe automatski na temelju prethodno navedene odredbe, odnosno da nije potreban nikakav upravni akt kojim se dodjeljuje državljanstvo.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">33.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Međutim, budući da je na temelju članka 60. stavka 2. Obiteljskog zakonika djetetova majka „žena koja ga je rodila” (u daljnjem tekstu: biološka majka) i da upravo ta informacija nedostaje u glavnom postupku, bugarska vlada osporavala je na raspravi utvrđenje suda koji je uputio zahtjev prema kojem nije sporno da dijete ima bugarsko državljanstvo. Drugim riječima, Bugarska ne priznaje roditeljski odnos između tužiteljice iz glavnog postupka i djeteta te, prema tome, činjenicu da to dijete ima bugarsko državljanstvo samo na temelju podnošenja španjolskog rodnog lista.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">34.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Točno je da je bugarska vlada naglasila i da je dovoljno, kako bi se djetetu dodijelilo bugarsko državljanstvo, da tužiteljica iz glavnog postupka prizna svoje majčinstvo u skladu s člankom 64. Obiteljskog zakonika. Ta mogućnost nije ograničena na muškarca u heteroseksualnoj vezi niti je potrebno podnijeti dokaz o biološkom roditeljstvu. Drugim riječima, čak i ako tužiteljica iz glavnog postupka nije biološka majka u smislu članka 60. stavka 2. Obiteljskog zakonika, mogla bi tako steći status djetetove majke na temelju bugarskog prava (i postati ono što ću u nastavku nazivati „zakonita majka”). Međutim, posljedica toga je, i dalje prema pojašnjenjima bugarske vlade, da se briše svaka roditeljska veza između djeteta i njegove biološke majke na temelju bugarskog prava.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">35.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tom pogledu valja podsjetiti da nije na Sudu da u okviru postupka suradnje uspostavljenog u članku 267. UFEU‑a dovodi u pitanje ocjenu činjenica s obzirom na primjenjivo nacionalno zakonodavstvo koju je proveo sud koji je uputio zahtjev (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-6" href="#t-6">6</a>
</span>). U tim je okolnostima Sud u načelu obvezan pretpostavkom prema kojoj dijete ima bugarsko državljanstvo.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">36.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Međutim, s obzirom na očite nesigurnosti koje postoje u pogledu tog pitanja i kako bi se pružio koristan odgovor sudu koji je uputio zahtjev, ovaj predmet valja ispitati s obzirom na dvije pretpostavke.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">37.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prva je pretpostavka da dijete nije automatski steklo bugarsko državljanstvo jer tužiteljica iz glavnog postupka nije njegova biološka majka niti ga može steći u budućnosti jer tužiteljica ne želi ni priznati da je njegova majka u skladu s člankom 64. Obiteljskog zakonika. Druga je pretpostavka da je dijete steklo državljanstvo jer je tužiteljica iz glavnog postupka zapravo njegova biološka majka ili ga može steći jer je tužiteljica priznala da je njegova majka u skladu s člankom 64. tog zakonika.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">38.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Iako prema prvoj pretpostavci dijete nije građanin Unije na temelju članka 20. stavka 1. drugog podstavka UFEU‑a, ipak valja naglasiti da je situacija iz glavnog postupka obuhvaćena područjem primjene prava Unije. Naime, u tom se slučaju postavlja pitanje može li građanka Unije, odnosno tužiteljica iz glavnog postupka, koja se koristila svojim pravom na slobodno kretanje i postala majka djeteta zajedno sa svojom suprugom na temelju nacionalnog prava druge države članice, tražiti od svoje države članice podrijetla da prizna tu situaciju i u tu svrhu izda rodni list u kojem su kao roditelji dotičnog djeteta navedene dvije žene. Tekstom prvog i drugog prethodnog pitanja zapravo se ne isključuje to da ih se ispita sa stajališta tužiteljice iz glavnog postupka s obzirom na to da se ta pitanja ne odnose izričito ili isključivo na djetetovo pravo na slobodno kretanje.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">39.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Isto tako, što se tiče druge pretpostavke, valja istaknuti da prethodna pitanja nikako ne bi postala bespredmetna kad bi se utvrdilo (biološko ili zakonito) majčinstvo tužiteljice iz glavnog postupka. Točno je da se na temelju teksta prvog prethodnog pitanja može stvoriti dojam da izdavanje bugarskog rodnog lista ovisi samo o utvrđivanju djetetove (biološke) majke. Međutim, zapravo čak ni utvrđenje da je tužiteljica djetetova majka ne bi promijenilo činjenicu da bugarska tijela nisu u mogućnosti izdati predmetni rodni list u kojem se, kao i u španjolskom rodnom listu, tužiteljica iz glavnog postupka i njezina supruga navode kao djetetove majke. Bugarska vlada potvrdila je tu okolnost na raspravi. Odbijanje izdavanja predmetnog rodnog lista usto dovodi do nemogućnosti de facto da dijete dobije bugarski identifikacijski dokument. Stoga se i dalje postavlja pitanje usklađenosti te situacije s člancima 20. i 21. UFEU‑a kao i člancima 7., 24. i 45. Povelje.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">40.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prema tome, Sud će u svakom slučaju trebati odgovoriti na pitanje obvezuje li se pravom Unije državu članicu da za potrebe izdavanja rodnog lista prizna roditeljstvo nad djetetom bračnom paru koji čine dvije žene, koje je upisano u javnu ispravu koju je izdala druga država članica ili, suprotno tomu, ta prva država članica ima pravo utvrditi roditeljstvo u skladu sa svojim nacionalnim pravom kad se tim pravom priznaje samo jedna žena kao majka (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-7" href="#t-7">7</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">41.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga pitanje mogu li bugarska tijela zahtijevati informacije o identitetu djetetove biološke majke, koje je sud koji je uputio zahtjev istaknuo u svojem prvom prethodnom pitanju, nije samo za sebe relevantno. Naime, ako Bugarska mora priznati roditeljstvo nad djetetom objema ženama koje su navedene kao majke u španjolskom rodnom listu, utvrđivanje biološke majke manje je važno s obzirom na to da su bugarska tijela u svakom slučaju obvezna upisati obje žene kao majke u rodni list. Suprotno tomu, ako Bugarska ima pravo utvrditi roditeljstvo u skladu sa svojim nacionalnim pravom, to nužno podrazumijeva da može smatrati samo jednu ženu djetetovom majkom, neovisno o tome je li riječ o biološkoj majci ili majci koja ga je priznala.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">B.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Pristup koji treba primijeniti</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">42.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">S obzirom na prethodna razmatranja, valja zajedno razmotriti prvo i drugo prethodno pitanje, na način na koji su ta pitanja utvrđena u točki 40. ovog mišljenja. U tom će se okviru odgovoriti na treće prethodno pitanje koje se odnosi na posljedice koje Brexit ima na situaciju iz glavnog postupka.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">43.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kako bi se stoga odgovorilo na ta pitanja, valja ispitati, kao prvo, predstavlja li odbijanje izdavanja predmetnog rodnog lista, u pogledu svake od pretpostavki navedenih u točki 37. ovog mišljenja, odnosno u pogledu toga ima li dijete bugarsko državljanstvo, ograničenje prava zajamčenih u drugom dijelu UFEU‑a, osobito prava građana Unije slobodno se kretati i boraviti na području Unije u skladu s člankom 21. stavkom 1. UFEU‑a.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">44.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao drugo, valja ispitati može li se opravdati moguće ograničenje slobodnog kretanja, osobito s obzirom na članak 4. stavak 2. UEU‑a kojim se jamči poštovanje nacionalnog identiteta država članica. Sud koji je uputio zahtjev detaljnije razmatra to pitanje u okviru drugog prethodnog pitanja. U tom će pogledu biti potrebno utvrditi zahtijeva li se pozivanjem na nacionalni identitet odvagivanje s drugim interesima, kao što su temeljna prava iz Povelje navedena u prvom prethodnom pitanju, te koliki je, ovisno o slučaju, intenzitet nadzora koji provodi Sud.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">45.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Ta će se analiza najprije provesti u pogledu prve pretpostavke navedene u točki 37. ovog mišljenja, odnosno pretpostavke da dijete nema bugarsko državljanstvo. U tom će se okviru i odgovoriti na pitanje, koje se u najmanju ruku implicitno istaknulo na raspravi, može li Republika Bugarska eventualno biti obvezana u predmetnim okolnostima dodijeliti državljanstvo djetetu tužiteljice iz glavnog postupka (odjeljak C).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">46.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Nadalje, ispitat će se pretpostavka prema kojoj dijete ima bugarsko državljanstvo (odjeljak D).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">47.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Naposljetku, u odgovoru na četvrto prethodno pitanje iznijet ću nekoliko praktičnih razmatranja kako bih usmjerio sud koji je uputio zahtjev u provedbi predloženog rješenja (odjeljak E).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">C.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prvo i drugo prethodno pitanje ako se pretpostavi da dijete nema bugarsko državljanstvo</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">1.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Ograničenje slobodnog kretanja građana Unije</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">a)</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Ograničenje djetetovih prava</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">48.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U skladu s člankom 21. stavkom 1. UFEU‑a, svaki građanin Unije ima pravo slobodno se kretati i boraviti na državnom području država članica, podložno ograničenjima i uvjetima utvrđenima u Ugovorima i u mjerama usvojenima radi njihove provedbe. Kako bi se zajamčilo ostvarivanje tog prava u praksi, države članice su dužne, u skladu s člankom 4. stavkom 3. Direktive 2004/38, izdati vlastitim državljanima identifikacijski dokument u skladu sa svojim nacionalnim pravom.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">49.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Što se tiče potonje obveze, valja najprije istaknuti da bugarska tijela nisu nadležna izdati djetetu identifikacijski dokument u skladu s člankom 4. stavkom 3. navedene direktive ako to dijete nema bugarsko državljanstvo.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">50.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Što se tiče pitanja mogu li bugarska tijela biti dužna dodijeliti mu u predmetnim okolnostima bugarsko državljanstvo, valja podsjetiti, s jedne strane, da je određivanje uvjeta za stjecanje i gubitak državljanstva, u skladu s međunarodnim pravom, u nadležnosti svake države članice (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-8" href="#t-8">8</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">51.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">S druge strane, što se tiče uvjeta prema kojem države članice prilikom izvršavanja te nadležnosti moraju poštovati pravo Unije (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-9" href="#t-9">9</a>
</span>), valja podsjetiti da se taj uvjet primjenjuje samo kad to izvršavanje utječe na prava koja su dodijeljena i zaštićena pravnim poretkom Unije (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-10" href="#t-10">10</a>
</span>). Drugim riječima, akt kojim se uvjetuje stjecanje ili gubitak državljanstva države članice može biti obuhvaćen područjem primjene prava Unije samo ako se njime ograničavaju prava koja proizlaze iz statusa građanina Unije (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-11" href="#t-11">11</a>
</span>). Suprotno tomu, kad osoba nikad nije stekla prava koja proizlaze iz statusa građanina Unije, takvim se aktom ta prava ne mogu ograničavati od samog početka. Prema tome, ne može se smatrati da se na situaciju te osobe primjenjuje pravo Unije „zbog njezine naravi i posljedica” (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-12" href="#t-12">12</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">52.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Iz tog se razloga, ako dijete nije automatski steklo bugarsko državljanstvo, pitanje može li Republika Bugarska biti obvezana dodijeliti mu državljanstvo na temelju članaka 20. i 21. UFEU‑a ne može ispitati s djetetova stajališta (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-13" href="#t-13">13</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">53.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Radi korisnosti u tom kontekstu valja naglasiti da je španjolska vlada potvrdila na raspravi da, ako dijete ne može ostvariti pravo ni na bugarsko državljanstvo ni na državljanstvo Ujedinjene Kraljevine (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-14" href="#t-14">14</a>
</span>), ima pravo pozivati se na španjolsko državljanstvo u skladu s člankom 17. španjolskog Građanskog zakonika. Stoga ne postoji opasnost da će dijete ostati bez državljanstva.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">54.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prema tome, ako dijete nema bugarsko državljanstvo, nema prava koja proizlaze iz članka 4. stavka 3. Direktive 2004/38 te članaka 20. i 21. UFEU‑a koja se jamče građanima Unije. Slijedom toga, ta se prava ne mogu povrijediti odbijanjem bugarskih tijela da djetetu izdaju bugarski rodni list u kojem se, kao i u španjolskom rodnom listu, tužiteljica iz glavnog postupka i njezina supruga navode kao njegove majke, kao ni odbijanjem da tom djetetu izdaju bugarski identifikacijski dokument.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">b)</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Ograničenje prava tužiteljice iz glavnog postupka</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">55.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Valja podsjetiti da u slučaju koji se ovdje ispituje tužiteljica iz glavnog postupka nije djetetova biološka majka i ne želi priznati da je njegova majka u skladu s člankom 64. Obiteljskog zakonika (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-15" href="#t-15">15</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">56.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Odbijanje izdavanja predmetnog rodnog lista ipak može predstavljati ograničenje njezina prava na slobodno kretanje s obzirom na to da je zakonito stekla status djetetove majke na temelju španjolskog prava.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">57.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Rodni list odražava roditeljstvo osobe koje su utvrdila nadležna tijela. U tom smislu, iz zahtjeva za prethodnu odluku i objašnjenja koja je bugarska vlada dala na raspravi proizlazi da bi posljedica prijepisa španjolskog rodnog lista u praksi bila da se tužiteljici iz glavnog postupka i njezinoj supruzi dodijeli status majke. Suprotno tomu, ako jedna od dviju žena nije navedena u tom dokumentu, neće se smatrati djetetovom majkom u smislu bugarskog obiteljskog prava.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">58.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tom je pogledu doista točno da se pravom Unije u trenutačnom stanju njegova razvoja ne uređuju pravila o utvrđivanju građanskog stanja osobe (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-16" href="#t-16">16</a>
</span>) i konkretnije njezina roditeljstva. Međutim, to ne znači da nacionalna mjera donesena u tom području ne može predstavljati ograničenje temeljnih prava i sloboda zajamčenih Ugovorima. Naime, iz ustaljene sudske prakse proizlazi da, kad je određena situacija obuhvaćena materijalnim područjem primjene Ugovorâ, države članice prilikom izvršavanja svoje nadležnosti moraju poštovati pravo Unije (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-17" href="#t-17">17</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">59.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Nema nikakve dvojbe da je situacija tužiteljice iz glavnog postupka, koja je bugarska državljanka koja živi u Španjolskoj, obuhvaćena područjem primjene članka 21. stavka 1. UFEU‑a i da se u i odnosu na svoju državu članicu podrijetla može pozivati na prava koja su povezana s tim statusom (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-18" href="#t-18">18</a>
</span>). U tom pogledu valja podsjetiti da svaka nacionalna mjera koja može otežati ili učiniti manje privlačnim građanima Unije da ostvare tu slobodu može predstavljati ograničenje slobodnog kretanja građana (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-19" href="#t-19">19</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">60.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">K tomu, Sud je presudio da prava koja se člankom 21. stavkom 1. UFEU‑a priznaju državljanima država članica uključuju pravo na vođenje normalnog obiteljskog života u državi članici domaćinu i državi članici njihova državljanstva prilikom povratka u tu državu članicu, na način da su ondje uz njih prisutni članovi njihove obitelji (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-20" href="#t-20">20</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">61.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Sud je već imao priliku pojasniti u tom kontekstu da su „članovi obitelji” u svakom slučaju oni koji su navedeni u članku 2. točki 2. Direktive 2004/38 (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-21" href="#t-21">21</a>
</span>). U toj se odredbi osobito upućuje na „bračnog druga” građanina Unije (točka (a)) i njegove „izravne potomke” (točka (c)). Međutim, činjenica da se kao „član obitelji” ne kvalificira istospolni bračni drug građanina Unije s kojim je potonji građanin valjano sklopio brak u skladu sa zakonodavstvom jedne države članice uz obrazloženje da se pravom druge države članice ne predviđa ta mogućnost mogla bi dovesti do toga da se prava koja proizlaze iz članka 21. stavka 1. UFEU‑a razlikuju od jedne države članice do druge, ovisno o odredbama njihova nacionalnog prava (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-22" href="#t-22">22</a>
</span>). Iz tog je razloga Sud smatrao da se pojam „izravni potomak” mora u cijeloj Uniji tumačiti ujednačeno (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-23" href="#t-23">23</a>
</span>). U ovom slučaju nije sporno da su i tužiteljica iz glavnog postupka i njezina supruga valjano stekle status djetetovih roditelja na temelju španjolskog prava (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-24" href="#t-24">24</a>
</span>) i da osim toga vode stvarni obiteljski život sa svojom kćeri u Španjolskoj.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">62.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Međutim, nepriznavanje tih roditeljskih veza nastalih u Španjolskoj stvorilo bi ozbiljne prepreke obiteljskom životu u Bugarskoj. Naime, status člana obitelji temelj je brojnih prava i obveza koje istodobno proizlaze iz prava Unije i nacionalnog prava. Navest ću samo nekoliko primjera, počevši od neizvjesnosti koja postoji u pogledu djetetova prava boravka u Bugarskoj do prepreka u području skrbi i socijalne sigurnosti, u kojima bi to odbijanje imalo posljedice kao i u području bračnih stvari i nasljeđivanja. U tim okolnostima nema nikakve dvojbe da bi nepriznavanje roditeljskih veza nastalih u Španjolskoj moglo odvratiti tužiteljicu iz glavnog postupka od toga da se vrati u svoju državu članicu podrijetla.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">63.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Točno je da, kao što je to navedeno u točki 34. ovog mišljenja, čak i ako nije djetetova biološka majka, tužiteljica iz glavnog postupka može priznati da je njegova majka u skladu s člankom 64. Obiteljskog zakonika. Međutim, priznavanje majčinstva nužno podrazumijeva isključenje mogućnosti da se druga žena, a osobito njezina supruga, prizna kao majka (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-25" href="#t-25">25</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">64.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">To bi stoga spriječilo tužiteljicu iz glavnog postupka da u slučaju povratka u Bugarsku nastavi obiteljski život koji je vodila u Španjolskoj. Konkretno, morala bi sama preuzeti sve roditeljske dužnosti za koje je potreban dokaz o statusu roditelja, neovisno o tome je li riječ o upisu u školu, zdravstvenim odlukama ili bilo kakvoj administrativnoj radnji u djetetovo ime jer njezina supruga ne bi imala status majke. K tomu, u tom bi se smislu njezina supruga, koja je također zakonito stekla status majke, i prema tome pravo na skrb nad djetetom u državi članici boravišta para, odnosno Španjolskoj, mogla protiviti djetetovu povratku u Bugarsku. To bi također moglo odvratiti tužiteljicu iz glavnog postupka od toga da se vrati u svoju državu članicu podrijetla.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">65.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Suprotno tomu, činjenica da djetetu nije dodijeljeno bugarsko državljanstvo ne predstavlja sama po sebi ograničenje prava na slobodno kretanje tužiteljice iz glavnog postupka. Naime, dokle god se obiteljske veze koje su nastale u Španjolskoj poštuju i priznaju radi primjene pravila Unije u području slobodnog kretanja (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-26" href="#t-26">26</a>
</span>), samom okolnošću da se djetetu građanke Unije nije dodijelilo državljanstvo države članice zbog tih veza ne može se ograničiti slobodno kretanje dotične građanke Unije. Kao što je to prethodno navedeno, države članice u načelu imaju pravo utvrditi uvjete stjecanja i gubitka državljanstva (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-27" href="#t-27">27</a>
</span>). Nisu dužne na temelju prava Unije dodijeliti državljanstvo izravnim potomcima svojih državljana. To razmatranje opravdava samo postojanje Direktive 2004/38 čiji je cilj upravo zajamčiti slobodno kretanje građanima Unije zajedno s njihovim članovima obitelji, uključujući osobito njihove izravne potomke koji su državljani trećih država.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">c)</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Međuzaključak</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">66.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Ako dijete nema bugarsko državljanstvo, ne može se pozivati na prava koja proizlaze iz članka 4. stavka 3. Direktive 2004/38 ni na prava koja proizlaze iz članaka 20. i 21. UFEU‑a. Potonjim odredbama ne dodjeljuje mu se ni pravo da zatraži dodjelu bugarskog državljanstva.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">67.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Međutim, pod tom istom pretpostavkom, odbijanje bugarskih tijela da izdaju bugarski rodni list u kojem se, kao i u onom koji su izdala španjolska tijela, tužiteljica iz glavnog postupka i njezina supruga navode kao djetetovi roditelji, predstavlja ograničenje prava tužiteljice iz glavnog postupka na temelju članka 21. stavka 1. UFEU‑a.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">2.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Opravdanje ograničenja prava na slobodno kretanje tužiteljice iz glavnog postupka</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">68.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prema ustaljenoj sudskoj praksi, ograničenje slobodnog kretanja osoba može se opravdati ako se temelji na objektivnim razlozima i ako je proporcionalno cilju koji se legitimno želi postići nacionalnim pravom (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-28" href="#t-28">28</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">69.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U ovom slučaju bugarska tijela tvrde da se upisom u rodni list istospolnog bračnog para kao djetetovih roditelja povređuje nacionalni identitet Republike Bugarske u smislu članka 4. stavka 2. UEU‑a. Stoga najprije valja ispitati može li se Republika Bugarska u tom kontekstu pozivati na povredu svojeg nacionalnog identiteta u smislu članka 4. stavka 2. UEU‑a (pododjeljak 1.). Ako može, valja nadalje ispitati pravne posljedice takvog pozivanja, osobito posljedice na intenzitet nadzora koji provodi Sud (pododjeljak 2.), prije nego što se naposljetku ispita ovaj slučaj (pododjeljak 3.).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">a)</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Pojam nacionalnog identiteta u smislu članka 4. stavka 2. UEU‑a</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">70.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U skladu s člankom 4. stavkom 2. UEU‑a, Unija poštuje nacionalne identitete koji su neodvojivo povezani s temeljnim političkim i ustavnim strukturama država članica. To ograničenje temeljnih političkih i ustavnih struktura dokazuje da se u članku 4. stavku 2. UEU‑a ne upućuje samo na shvaćanje ustavnog prava država članica, nego se njime uvodi autonoman pojam prava Unije koji je Sud dužan protumačiti. Međutim, točan sadržaj tog pojma može se razlikovati od jedne države članice do druge i po samoj svojoj prirodi ne može se odrediti a da se ne uzme u obzir shvaćanje koje države članice imaju o svojem nacionalnom identitetu.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">71.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tom se pogledu obveza Unije da poštuje nacionalni identitet država članica zapravo može razumjeti kao obveza da poštuje različite načine shvaćanja i stoga razlike koje su svojstvene svakoj državi članici (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-29" href="#t-29">29</a>
</span>). Nacionalnim identitetom stoga se jamči Unijin moto, koji je prvi put propisan člankom I‑8. nacrta Ugovora o Ustavu za Europu (u daljnjem tekstu: Ustavni ugovor) (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-30" href="#t-30">30</a>
</span>), odnosno „Ujedinjeni u različitosti”.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">72.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Iz tog se razloga pojam nacionalnog identiteta ne može apstraktno tumačiti na razini Unije.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">73.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Naime, polazišna su točka za tumačenje članka 4. stavka 2. UEU‑a naznake suda koji je uputio zahtjev i dotične države članice (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-31" href="#t-31">31</a>
</span>), koja u tom pogledu raspolaže širokom marginom prosudbe (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-32" href="#t-32">32</a>
</span>). Međutim, ta je margina ograničena obvezom lojalne suradnje iz stavka 3. te odredbe (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-33" href="#t-33">33</a>
</span>). K tomu, na temelju članka 4. stavka 2. UEU‑a može se zaštititi samo ono shvaćanje nacionalnog identiteta koje je u skladu s temeljnim vrijednostima Unije propisanim, među ostalim, člankom 2. UEU‑a (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-34" href="#t-34">34</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">74.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U ovom slučaju, prema mišljenju suda koji je uputio zahtjev, povreda bugarskog nacionalnog identiteta temelji se na činjenici da se predmetnim rodnim listom udaljava od koncepta tradicionalne obitelji, propisanog člankom 46. stavkom 1. Ustava Republike Bugarske, koji je u pravnom smislu temelj obiteljskog i nasljednog prava te je jedna od temeljnih vrijednosti bugarskog društva. Taj koncept nužno podrazumijeva da dijete može imati samo jednu majku (i jednog oca).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">75.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U Uniji trenutačno ne postoji konsenzus u pogledu prethodnih uvjeta za pristup temeljnim institucijama obiteljskog prava. Nacionalnim pravilima kojima se uređuju brak (ili razvod) i roditeljstvo (odnosno potomstvo) definiraju se obiteljske veze na koje se odnosi upravo to područje. Što se tiče primjerice razvoda, prilikom izrade uredbe o pravu primjenjivom na tu instituciju utvrđene su nesavladive konceptualne razlike koje su dovele do neuspjeha Komisijine zakonodavne inicijative i umjesto toga do provedbe pojačane suradnje (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-35" href="#t-35">35</a>
</span>). Što se tiče braka, samo je 13 od 27 država članica Unije otvorilo tu instituciju za istospolne parove (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-36" href="#t-36">36</a>
</span>). K tomu, među tih 13 država članica samo jedan dio njih predviđa „automatsko” roditeljstvo za suprugu djetetove biološke majke (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-37" href="#t-37">37</a>
</span>). Zbog tih se razlika u Uredbi (EU) 2016/1191 kojom se pojednostavnjuju zahtjevi za predočavanje određenih javnih isprava kojima se potvrđuju, među ostalim, rođenje, sklapanje braka, razvod i roditeljstvo nekoliko puta ponavlja da se njome ne mijenjaju ni materijalno pravo u tom području ni obveze priznavanja pravnih učinaka koji se odnose na takav dokument (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-38" href="#t-38">38</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">76.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tim je okolnostima Sud već implicitno priznao da su pravila kojima se uređuje brak dio nacionalnog identiteta u smislu članka 4. stavka 2. UEU‑a (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-39" href="#t-39">39</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">77.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">To je zato što je obiteljsko pravo osobito osjetljivo pravno područje koje obilježavaju različiti načini shvaćanja i veći broj vrijednosti na razini država članica i društava koje ih čine. Obiteljsko pravo, neovisno o tome temelji li se na tradicionalnim ili „modernijim” vrijednostima, odraz je političke i društvene slike koju država ima o sebi. Može se temeljiti na vjerskim idejama ili odražavati da se dotična država odriče tih ideja. Međutim, u tom je smislu u svakom slučaju riječ o izrazu nacionalnog identiteta koji je neodvojivo povezan s temeljnim političkim i ustavnim strukturama.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">78.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Štoviše, pravila kojima se uređuju obiteljske veze od temeljne su važnosti za općenito funkcioniranje državne zajednice (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-40" href="#t-40">40</a>
</span>). Stoga se roditeljstvom osobe određuje, kad država u tom pogledu primjenjuje ius sanguinis, državljanstvo i time sama pripadnost osobe dotičnoj državi.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">79.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Definicija obitelji ili jednog od članova obitelji u pravnom smislu stoga utječe na temeljne strukture društva. Prema tome, ta definicija može biti obuhvaćena nacionalnim identitetom države članice u smislu članka 4. stavka 2. UEU‑a.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">b)</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Pravne posljedice pozivanja na nacionalni identitet u smislu članka 4. stavka 2. UEU‑a</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">80.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Budući da se utvrdilo da definicija obiteljskih veza može biti dio nacionalnog identiteta država članica, valja ispitati koje posljedice iz toga proizlaze u pogledu mogućnosti da se opravda odbijanje tijela jedne države članice da priznaju definiciju obiteljskih veza koju je dala druga država članica. U tom pogledu sud koji je uputio zahtjev u svojem drugom prethodnom pitanju osobito pita Sud zahtijeva li se pozivanjem na nacionalni identitet u smislu članka 4. stavka 2. UEU‑a odvagivanje s drugim interesima koji proizlaze iz prava Unije, osobito temeljnim pravima zajamčenim Poveljom.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">81.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kako bi se odgovorilo na to pitanje, valja najprije razmotriti prirodu i funkciju klauzule o očuvanju nacionalnog identiteta (pododjeljak 1.) kako bi se potom iz toga izveli zaključci u pogledu pravnih učinaka pozivanja na tu klauzulu (pododjeljak 2.).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">1)</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Priroda i funkcija klauzule o očuvanju nacionalnog identiteta</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">82.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Suprotno onomu što se, kako se na prvi pogled čini, predlaže u sadašnjoj sudskoj praksi Suda u tom području (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-41" href="#t-41">41</a>
</span>), poštovanje nacionalnog identiteta iz članka 4. stavka 2. UEU‑a nije samo jedan od legitimnih ciljeva koji se može uzeti u obzir prilikom ispitivanja mogućeg opravdanja za ograničenje prava na slobodno kretanje.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">83.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Naime, iz tumačenja te odredbe u kontekstu članka 4. i drugih odredbi glave I. UEU‑a proizlazi da taj pojam ima i vertikalnu dimenziju, odnosno da mu se u Ugovorima dodjeljuje uloga razgraničenja nadležnosti između Unije i država članica.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">84.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tom pogledu valja podsjetiti da je jedan od glavnih ciljeva Ugovora iz Lisabona jasnije razgraničenje nadležnosti između Unije i država članica. U tom je kontekstu Ustavni ugovor obilježio prijelaz s klauzule o očuvanju nacionalnog identiteta na načelo na koje se može pozivati i koje se odnosi na razgraničenje nadležnosti. To je već bilo vidljivo iz naslova članka I‑5. Ustavnog ugovora, na kojem se temelji sadašnji članak 4. UEU‑a, koji glasi „Odnosi između Unije i država članica”. Radi usporedbe, odredba koja se odnosi na nacionalni identitet, koja je uvedena Ugovorom iz Maastrichta, najprije se nalazila u članku F stavku 1. UEU‑a (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-42" href="#t-42">42</a>
</span>), a zatim u članku 6. stavku 3. UEU‑a koji se odnosi na vrijednosti i načela Unije (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-43" href="#t-43">43</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">85.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">To tumačenje potvrđuju druga dva stavka sadašnjeg članka 4. UEU‑a: klauzuli o načelu lojalne suradnje, koja je već povezana s očuvanjem nacionalnog identiteta u članku I‑5. stavku 2. Ustavnog ugovora, sad se dodaje članak 4. stavak 1. UEU‑a. U njemu se navodi načelo dodjeljivanja, čime se stoga jasno utvrđuje poveznica te odredbe s razgraničenjem nadležnosti između Unije i država članica. Isto tako, članak 4. stavak 2. UEU‑a, u kojem se primjerice navode, kao i u njegovu ekvivalentu u Ustavnom ugovoru, različita područja koja mogu biti obuhvaćena nacionalnim identitetom, kao što je nacionalna sigurnost, sad sadržava dodatno pojašnjenje da ta nacionalna sigurnost „ostaje isključiva odgovornost svake države članice”.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">86.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Taj razvoj pokazuje da je nacionalni identitet iz članka 4. stavka 2. UEU‑a osmišljen kako bi se ograničio utjecaj prava Unije u područjima koja se smatraju ključnim za države članice, a ne samo kao vrijednost Unije koju treba odvagnuti s drugim interesima iz iste skupine.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">87.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">To je u skladu s ciljem nacionalnog identiteta da se u pogledu temeljnih političkih i ustavnih struktura očuvaju posebni pristupi koji su svojstveni svakoj od država članica (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-44" href="#t-44">44</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">88.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Osim toga, samo se tom funkcijom klauzule o očuvanju nacionalnog identiteta može objasniti zašto je odredba članka 4. stavka 2. UEU‑a ograničena u odnosu na prethodnu odredbu Ugovora iz Maastrichta (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-45" href="#t-45">45</a>
</span>), tako što se područje primjene nacionalnog identiteta ograničilo na temeljne političke i ustavne strukture. Naime, da je nacionalni identitet bio samo jedan od interesa na koji se moglo pozivati kao opravdanje za odstupanje od prava Unije, to ograničenje ne bi imalo nikakvog smisla i usto bi bilo protivno sudskoj praksi Suda. Štoviše, prema ustaljenoj sudskoj praksi, općenito se može pozivati na svaki legitiman interes u svrhu opravdanja ograničenja prava koja proizlaze iz prava Unije, a ne samo na interes koji je neodvojivo povezan s temeljnim političkim i ustavnim strukturama država članica (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-46" href="#t-46">46</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">2)</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Intenzitet nadzora koji provodi Sud</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">89.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Na temelju sudske prakse Suda može se zaključiti da intenzitet nadzora nacionalnih mjera kojima se ograničavaju temeljne slobode općenito ovisi o stupnju usklađenosti područja o kojem je riječ. Naime, ako se područje (još) nije usklađivalo na razini Unije ili je u nadležnosti država članica, Sud dodjeljuje široku marginu prosudbe državama članicama (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-47" href="#t-47">47</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">90.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Ako se obvezom poštovanja nacionalnog identiteta u smislu članka 4. stavka 2. UEU‑a nastoji očuvati temeljne političke i ustavne strukture koje su svojstvene svakoj državi članici i tako utvrđuje granica integracije Unije, iz toga slijedi da Sud može provoditi samo ograničen nadzor mjera koje država članica donosi u svrhu očuvanja svojeg nacionalnog identiteta. Suprotno tomu, nadzorom proporcionalnosti tih mjera nacionalni identitet svodi se tek na legitiman cilj (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-48" href="#t-48">48</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">91.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Time se objašnjava činjenica da su svi sudionici u postupku pred Sudom, osim španjolske vlade i tužiteljice iz glavnog postupka, tvrdili da Republika Bugarska nije dužna priznati roditeljstvo kako je upisano u španjolski rodni list za potrebe primjene bugarskog obiteljskog i nasljednog prava s obzirom na to da je utvrđivanje roditeljstva u smislu obiteljskog prava u isključivoj nadležnosti država članica. Ti su sudionici stoga smatrali, barem implicitno, da se ta nadležnost ne može dovesti u pitanje razmatranjima o pravu tužiteljice iz glavnog postupka i njezine kćeri na poštovanje privatnog i obiteljskog života na temelju članka 7. Povelje ili o zaštiti interesa djeteta propisanoj u njezinu članku 24. stavku 2.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">92.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Međutim, takav se ograničen nadzor ne može primijeniti na svaki izraz nacionalnog identiteta, nego samo u pogledu temeljnog izraza predmetnog nacionalnog identiteta kako bi se izbjeglo da se primjenom članka 4. stavka 2. UEU‑a povređuje načelo nadređenosti prava Unije (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-49" href="#t-49">49</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">93.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U predmetima u kojima je dosad postavljeno pitanje zaštite nacionalnog identiteta nije bila riječ o temeljnom izrazu koncepta koji je dotična država članica namjeravala zaštititi kao svoj nacionalni identitet. Ti su se predmeti većinom odnosili na ograničenja slobodnog kretanja građana Unije zbog odbijanja da im se prizna ime koje su stekli u drugoj državi članici. Točno je da je Sud utvrdio da ukidanje plemstva, zaštita službenog nacionalnog jezika ili republičko uređenje države, koji su navedeni kao opravdanje za to odbijanje, mogu biti dio nacionalnog identiteta u smislu članka 4. stavka 2. UEU‑a (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-50" href="#t-50">50</a>
</span>). Međutim, valja naglasiti da se obveza prijepisa ili priznanja imena općenito ne odnosi na bit tih predmeta. Iz tog je razloga Sud analizirao opravdanje koje je dotična država članica iznijela kao legitiman cilj kojim se može opravdati ograničenje (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-51" href="#t-51">51</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">94.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kako bih objasnio tu razliku, valja napomenuti da se obvezom priznanja plemićke titule ili elementa kao sastavnog dijela imena, o kojima je riječ u predmetima Sayn‑Wittgenstein i Bogendorff von Wolfersdorff, ne dovodi u pitanje ukidanje plemstva ili republičkog uređenja države jer iz toga ne proizlazi nikakva povlastica. Slično tomu, Sud je u predmetu Coman presudio da obveza da se samo u pogledu odobravanja izvedenog prava boravka državljaninu treće države priznaju istospolni brakovi koji su sklopljeni u drugoj državi članici u skladu s njezinim pravom ne utječe na instituciju braka koja je u isključivoj nadležnosti država članica. To je zato što priznavanje takvog braka samo u svrhu odobravanja prava boravka ne podrazumijeva da navedena država članica u svojem nacionalnom pravu treba predvidjeti instituciju braka između osoba istog spola. Prema tome, takvom obvezom priznavanja samo u svrhe ostvarivanja prava koja građani Unije imaju na temelju prava Unije ne povređuje se nacionalni identitet dotične države članice (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-52" href="#t-52">52</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">95.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Drukčije je kad akt koji je zatražen na temelju prava Unije doista može izmijeniti nacionalnu instituciju ili koncept, čime se tako zadire u isključivu nadležnost država članica u predmetnom području. To osobito može biti slučaj kad je riječ o pravilima na koja se odnosi upravo koncept koji država članica namjerava zaštititi kao svoj nacionalni identitet.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">96.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Što se tiče takvog temeljnog izraza nacionalnog identiteta, nalaže se ograničenje intenziteta nadzora kako bi se, dakle, očuvalo postojanje područja materijalnih nadležnosti pridržanih za države članice u području primjene prava Unije (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-53" href="#t-53">53</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">97.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Ovaj je predmet idealan primjer te potrebe.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">98.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prema tome, budući da Unija nije nadležna u tom području, nad nacionalnim obiteljskim pravom u načelu se ne provodi nadzor s obzirom na Povelju jer države članice ne provode pravo Unije u tom području u smislu njezina članka 51. stavka 1. Uzimajući u obzir vrlo osjetljivu prirodu i temeljnu važnost tog područja, ono može biti obuhvaćeno nacionalnim identitetom u smislu članka 4. stavka 2. UEU‑a, što znači da se pravom Unije poštuju razlike u vrijednostima i shvaćanjima (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-54" href="#t-54">54</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">99.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Međutim, čim postoji prekogranični element u obiteljskom odnosu, svaka nacionalna odredba u području obiteljskog prava može predstavljati ograničenje članka 21. stavka 1. UFEU‑a samo zato što se razlikuje od propisa druge države članice (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-55" href="#t-55">55</a>
</span>). Kad bi u okviru ispitivanja opravdanja za takvo ograničenje Sud svaki put provodio sveobuhvatan nadzor nacionalnog propisa s obzirom na Povelju i osobito njezinih odredbi koje se odnose na obiteljske odnose, kao što su članci 7. i 24., to bi imalo za posljedicu da cjelokupno nacionalno obiteljsko pravo, uključujući temeljni izraz razlika koje Unija poštuje na temelju članka 4. stavka 2. UEU‑a, treba uskladiti s ujednačenim pristupom obiteljskoj politici koji je Sud utvrdio u svojem tumačenju navedenih odredbi.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">100.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Takvo tumačenje bilo bi osim toga protivno članku 51. stavku 2. Povelje, prema kojem se tom poveljom ne proširuje područje primjene prava Unije izvan ovlasti Unije.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">c)</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Primjena na ovaj slučaj</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">101.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Iz prethodnih razmatranja proizlazi da, kad je riječ o temeljnom izrazu nacionalnog identiteta u smislu članka 4. stavka 2. UEU‑a, Sud treba nadzirati samo ograničenja pozivanja na to načelo, osobito poštovanje vrijednosti zajamčenih člankom 2. UEU‑a (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-56" href="#t-56">56</a>
</span>). Stoga valja ispitati je li to i ovdje slučaj.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">1)</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Utjecaj na temeljni izraz nacionalnog identiteta u smislu članka 4. stavka 2. UEU‑a</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">102.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Valja podsjetiti da je ograničenje slobodnog kretanja tužiteljice iz glavnog postupka posljedica nepriznavanja njezinih obiteljskih veza nastalih u Španjolskoj (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-57" href="#t-57">57</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">i)</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Priznavanje roditeljstva za potrebe izdavanja rodnog lista</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">103.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tom pogledu, s jedne strane, što se tiče izdavanja rodnog lista koji se zatražio u ovom slučaju, odnosno u koji su tužiteljica iz glavnog postupka i njezina supruga upisane kao djetetove majke, valja utvrditi da upis tužiteljice iz glavnog postupka kao majke u takav dokument nužno podrazumijeva da se priznaju pravni učinci braka u svrhu utvrđivanja roditeljstva. Naime, u slučaju koji se ispituje u ovom dijelu, odnosno kad tužiteljica iz glavnog postupka nije djetetova biološka majka (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-58" href="#t-58">58</a>
</span>), majčinstvo proizlazi iz njezina statusa supruge djetetove biološke majke. K tomu, status majke u smislu bugarskog obiteljskog prava dodjeljuje joj se, barem u praksi, upisom u rodni list uz djetetovu biološku majku (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-59" href="#t-59">59</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">104.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Obvezom da se zahtjev prihvati na temelju prava Unije za Republiku Bugarsku bi se tako stvorile obveze u području obiteljskog prava, odnosno u području koje može biti obuhvaćeno nacionalnim identitetom država članica, i to ne samo u području koje se uređuje pravom Unije, kao što je pravo boravka građana Unije i njihovih članova obitelji, kao što je to bio slučaju u predmetu Coman. Naime, kao što je to u biti istaknula poljska vlada u postupku pred Sudom, nije moguće izdati rodni list samo za potrebe slobodnog kretanja u smislu prava Unije (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-60" href="#t-60">60</a>
</span>). Rodni list po svojoj prirodi odražava roditeljstvo u smislu obiteljskog prava.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">105.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Međutim, pravilima o roditeljstvu određuju se obiteljske veze na koje se upravo odnosi obiteljsko pravo. Odnose se na bit koncepta koji Republika Bugarska namjerava zaštiti na temelju svojeg nacionalnog identiteta (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-61" href="#t-61">61</a>
</span>). Naime, kao što je to navedeno u točki 78. ovog mišljenja, definicija obitelji i njezinih članova od temeljne je važnosti za državnu zajednicu. Stoga bi obveza da se prepiše španjolski rodni list čak dovela do toga da se unaprijed utvrdi komu Bugarska treba dodijeliti državljanstvo.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">106.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Iz članka 2. stavka 4. Uredbe (EU) 2016/1191 u tom kontekstu jasno proizlazi volja zakonodavca Unije da se isključi obveza priznavanja osobito roditeljstva upisanog u javnu ispravu koju je izdala druga država članica. U tim okolnostima valja smatrati da obveza priznavanja roditeljstva za potrebe izdavanja rodnog lista utječe na temeljni izraz nacionalnog identiteta Republike Bugarske u prethodno opisanom smislu (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-62" href="#t-62">62</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">107.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Točno je da se može, i to opravdano, prigovoriti da pravno priznavanje drugih oblika obiteljskog života nikako ne bi imalo negativne posljedice za koncept „tradicionalne” obitelji koji Republika Bugarska namjerava zaštiti, nego suprotno tomu ne bi imalo nikakav utjecaj na taj koncept. Međutim, važno je da je riječ o normativnoj ocjeni koju s obzirom na sustav podjele nadležnosti trebaju donijeti države članice. Kad bi se Sud trebao staviti u položaj država članica u svrhu ocjene nužnosti mjere za očuvanje nacionalnog identiteta koji je definirala dotična država članica, tom bi se konceptu u potpunosti oduzeo smisao. Tom se okolnosti, prema mojem mišljenju, potkrepljuje zaključak prema kojem pozivanje na bit nacionalnog identiteta ne može biti predmet nadzora proporcionalnosti (čiji je dio analiza nužnosti mjere s obzirom na cilj koji se želi postići).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">ii)</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Priznavanje roditeljstva u svrhu ostvarivanja prava koja proizlaze iz sekundarnog prava Unije o slobodnom kretanju građana</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">108.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Međutim, s druge strane, valja istaknuti da se velik dio tužiteljičinih ograničenja slobodnog kretanja opisanih u točki 62. ovog mišljenja može ukloniti priznavanjem roditeljskih veza nastalih u Španjolskoj samo za potrebe primjene sekundarnog prava Unije o slobodnom kretanju građana. Stoga bi priznavanje njezine kćeri kao „izravnog potomka” u smislu članka 2. točke 2. podtočke (c) Direktive 2004/38, kao i priznavanje njezine supruge kao „bračne družice” u smislu točke (a) iste odredbe imalo za posljedicu da se potonjim osobama omogući boravak na državnom području bugarske države zajedno s tužiteljicom iz glavnog postupka (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-63" href="#t-63">63</a>
</span>). Isto tako, budući da je definiciju tih pojmova u okviru Direktive 2004/38 također potrebno uzeti u obzir u pogledu pojma „članovi obitelji” radnika migranta u smislu Uredbe br. 492/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2011. o slobodi kretanja radnika u Uniji (SL 2011., L 141, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 5., svezak 2., str. 264.) (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-64" href="#t-64">64</a>
</span>), time se usto jamči da dijete može imati pravo, primjerice, u skladu s ustaljenom sudskom praksom Suda u pogledu članka 7. stavka 2. te uredbe (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-65" href="#t-65">65</a>
</span>), na jednake socijalne i porezne povlastice povezane s mogućim statusom radnika migranta tužiteljice iz glavnog postupka kao i biološko dijete.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">109.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Međutim, budući da su pravni učinci priznavanja roditeljskih veza samo za potrebe ostvarivanja prava koja proizlaze iz akta sekundarnog prava, kao što su Direktiva 2004/38 ili Uredba br. 492/2011, ograničeni na područje obuhvaćeno nadležnošću Unije, ne može se smatrati da obveza države članice da jamči ta prava građanima Unije koji su valjano ostvarili takve roditeljske veze na temelju prava druge države članice predstavlja zadiranje u nadležnosti koje države članice zadržavaju u području obiteljskog prava.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">110.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prema tome, u tim se okolnostima priznavanjem roditeljskih veza nastalih u Španjolskoj samo za potrebe primjene sekundarnog prava Unije o slobodnom kretanju osoba ne povređuje nacionalni identitet država članica (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-66" href="#t-66">66</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">111.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Stoga treba ispitati proporcionalnost odbijanja da se prizna obiteljska situacija nastala u Španjolskoj i da se u tu svrhu kći smatra „izravnim potomkom” tužiteljice iz glavnog postupka i njezine supruge kao njezine „bračne družice” u smislu članka 2. točke 2. podtočki (a) i (c) Direktive 2004/38 s obzirom na Povelju (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-67" href="#t-67">67</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">112.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tom pogledu valja najprije podsjetiti da pojam „obiteljski život” u smislu članka 7. Povelje ovisi, u skladu s definicijom koju je Europski sud za ljudska prava (u daljnjem tekstu: ESLJP) utvrdio u svojoj sudskoj praksi koja se odnosi na članak 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda potpisane u Rimu 4. studenoga 1950. (u daljnjem tekstu: EKLJP), o praktičnoj stvarnosti bliskih osobnih veza (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-68" href="#t-68">68</a>
</span>). Sud je tako presudio da članak 7. Povelje obuhvaća obiteljske odnose koji su nastali u okviru odnosa između osoba istog spola (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-69" href="#t-69">69</a>
</span>), neovisno o njihovoj pravnoj kvalifikaciji u određenoj državi članici. Usto, iz zajedničkog tumačenja članka 24. stavaka 2. i 3. Povelje proizlazi da zaštita interesa djeteta u pravilu podrazumijeva održavanje obiteljskog jedinstva (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-70" href="#t-70">70</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">113.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U ovom slučaju ne samo da je nesporno to da su dvije žene valjano stekle status roditelja na temelju španjolskog prava, nego i to da usto vode stvarni obiteljski život sa svojom kćeri u Španjolskoj. Kao što je već prethodno navedeno (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-71" href="#t-71">71</a>
</span>), taj bi se obiteljski život ugrozio osobito ako tužiteljica iz glavnog postupka ne bi mogla boraviti u svojoj državi članici podrijetla s članovima svoje obitelji u normalnim uvjetima (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-72" href="#t-72">72</a>
</span>). To su upravo prava koja proizlaze iz regulatornih akata kao što su Direktiva 2004/38 i Uredba br. 492/2011 kojima se građaninu Unije jamči pravo na obiteljski život u smislu članka 7. Povelje. Sud je već presudio u tom kontekstu da članak 7. Povelje može stvarati „pozitivne” obveze za države članice, uzimajući u obzir da te države članice trebaju poštovati ravnotežu između konkurentnih interesa dotičnih pojedinaca i društva u cjelini (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-73" href="#t-73">73</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">114.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tim okolnostima, budući da obveza da se priznaju roditeljske veze nastale u Španjolskoj samo za potrebe primjene sekundarnog prava Unije o slobodnom kretanju građana ne mijenja koncepte roditeljstva ili braka u bugarskom obiteljskom pravu niti dovodi do toga da se u to pravo uvedu novi koncepti, valja smatrati da odbijanje da se prizna roditeljstvo tužiteljice i njezine supruge u pogledu djeteta u te svrhe prekoračuje ono što je nužno za očuvanje tih ciljeva.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">115.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prema tome, valja zaključiti da Republika Bugarska ne može odbiti priznati roditeljstvo tužiteljice i njezine supruge nad djetetom samo za potrebe primjene sekundarnog prava Unije o slobodnom kretanju građana uz obrazloženje da se bugarskim pravom ne predviđa ni institucija braka između osoba istog spola ni majčinstvo supruge djetetove biološke majke.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">2)</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Poštovanje članka 2. UEU‑a u pogledu nepriznavanja roditeljstva za potrebe izdavanja rodnog lista</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">116.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Još je potrebno utvrditi povređuje li se članak 2. UEU‑a odbijanjem da se za potrebe izdavanja rodnog lista priznaju roditeljske veze nastale u Španjolskoj između, s jedne strane, djeteta i, s druge strane, tužiteljice iz glavnog postupka i njezine supruge. U skladu s tom odredbom, Unija se temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući i prava pripadnika manjina.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">117.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Poštovanje vrijednosti zajamčenih člankom 2. UEU‑a preduvjet je za pristupanje Uniji koji svaka država članica treba ispunjavati u svakom trenutku (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-74" href="#t-74">74</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">118.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Ispitivanje na temelju članka 2. UEU‑a, osobito ispitivanje poštovanja načela jednakosti i ljudskih prava, ipak se ne može usporediti s ispitivanjem nacionalne mjere s obzirom na odgovarajuća temeljna prava Povelje (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-75" href="#t-75">75</a>
</span>). Poveljom se ne uvodi najmanja razina usklađenosti zaštite temeljnih prava u državama članicama koja je uvijek primjenjiva. Naime, u skladu s njezinim člankom 51. stavkom 2., Poveljom se ne proširuje područje primjene prava Unije izvan ovlasti Unije. U tim okolnostima ispitivanje na temelju članka 2. UEU‑a treba ograničiti na poštovanje biti tih načela i prava (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-76" href="#t-76">76</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">119.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Doista, ako se predmetnim nacionalnim propisom u praksi poštuju zahtjevi EKLJP‑a ili čak Povelje, treba a fortiori smatrati da je to slučaj u pogledu zahtjeva koji proizlaze iz članka 2. UEU‑a.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">120.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U ovom slučaju valja ispitati, s jedne strane, je li s tim zahtjevima u skladu sam koncept koji Bugarska želi zaštititi na temelju svojeg nacionalnog identiteta i, s druge strane, rezultat koji je ostvarila.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">121.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Što se tiče, kao prvo, cilja da se zaštiti takozvana „tradicionalna” obitelj, valja osobito ispitati njegovu usklađenost s biti načela nediskriminacije, odnosno načela koje Unija promiče na temelju članka 2. UEU‑a.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">122.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Činjenica da se u tu svrhu zabranjuje brak između osoba istog spola i da se priznaje samo jedna žena kao djetetova majka nedvojbeno znači da se različito postupa prema heteroseksualnim i homoseksualnim parovima. Međutim, što se tiče braka, valja utvrditi da trenutačno ne postoji konsenzus u Uniji prema kojem se to različito postupanje ne može opravdati. Stoga Sud u svojoj ustaljenoj sudskoj praksi i dalje tvrdi da države članice nisu dužne predvidjeti instituciju braka između osoba istog spola u svojem nacionalnom pravu (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-77" href="#t-77">77</a>
</span>). S druge strane, što se tiče okolnosti da se suprug djetetove biološke majke, za razliku od njezine supruge, smatra drugim roditeljem tog djeteta, valja istaknuti da ESLJP smatra da to ne predstavlja različito postupanje. Naime, budući da ne postoji činjenična osnova za zakonsku pretpostavku prema kojoj je dijete potomak supruge biološke majke (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-78" href="#t-78">78</a>
</span>), situacija supruga biološke majke ne može se usporediti sa situacijom njezine supruge (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-79" href="#t-79">79</a>
</span>). U tim se okolnostima ne može smatrati da se konceptom braka i roditeljstva koji Bugarska namjerava zadržati na temelju svojeg nacionalnog identiteta povređuje članak 2. UEU‑a.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">123.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao drugo, što se tiče rezultata koji je na taj način ostvaren, odnosno činjenice da na temelju bugarskog prava ne postoji nikakva roditeljska veza između djeteta i tužiteljice iz glavnog postupka, taj rezultat treba biti u skladu sa zahtjevima koji proizlaze iz članka 2. UEU‑a u pogledu poštovanja ljudskih prava. Riječ je osobito o pravu na poštovanje privatnog i obiteljskog života zajamčenog člankom 8. EKLJP‑a i zaštiti interesa djeteta, što je na Republici Bugarskoj da osigura na temelju iste odredbe (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-80" href="#t-80">80</a>
</span>) i na temelju članka 3. stavka 1. Konvencije Ujedinjenih naroda od 20. studenoga 1989. o pravima djeteta.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">124.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prema sudskoj praksi ESLJP‑a, poštovanje biti tih prava ipak ne zahtijeva da se pravno prizna roditeljska veza s roditeljem koji nije djetetov biološki roditelj. Iako se biološko roditeljstvo smatra ključnim dijelom identiteta svake osobe (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-81" href="#t-81">81</a>
</span>), zaštićenim člankom 8. EKLJP‑a, to trenutačno ipak ne vrijedi za pravnu roditeljsku vezu koja je utvrđena u inozemstvu između dviju osoba (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-82" href="#t-82">82</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">125.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tom pogledu valja naglasiti da ESLJP također smatra da država ugovornica i dalje nije dužna odobriti jednostavno posvojenje djeteta homoseksualnoj partnerici njegove biološke majke (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-83" href="#t-83">83</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">126.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">K tomu, pravo na poštovanje obiteljskog života u bitnome obilježava mogućnost zajedničkog života u uvjetima koji su u načelu usporedivi s uvjetima u kojima žive druge obitelji (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-84" href="#t-84">84</a>
</span>). Drugim riječima, za poštovanje biti tog prava važno je jamstvo stvarnog obiteljskog života. U praksi ne bi trebao postojati rizik od razdvajanja članova obitelji primjenom državne mjere (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-85" href="#t-85">85</a>
</span>). Međutim, kao što je to prethodno navedeno (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-86" href="#t-86">86</a>
</span>), čak i ako se ne priznaju roditeljske veze u smislu nacionalnog obiteljskog prava, u praksi se osigurava da će tužiteljica iz glavnog postupka i njezina supruga moći živjeti zajedno sa svojom kćeri u Bugarskoj i drugim državama članicama Unije u uvjetima usporedivim s onima drugih obitelji s obzirom na to da njih u svakom slučaju treba smatrati članovima obitelji za potrebe primjene osobito Direktive 2004/38 i Uredbe br. 492/2011.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">127.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U pogledu strožih zahtjeva koji, ovisno o slučaju, proizlaze iz mišljenja ESLJP‑a donesenog na zahtjev Cour de cassation (Kasacijski sud, Francuska) nakon presude ESLJP‑a u predmetu Mennesson protiv Francuske, ne može se smatrati da odražavaju bit prava na poštovanje privatnog i obiteljskog života u smislu članka 2. UEU‑a. U prethodno navedenom mišljenju, što se tiče roditeljstva u pogledu djeteta koje je začeto u Sjedinjenim Američkim Državama pomoću surogat majčinstva za njegovu „namjeravanu” majku koja nije njegova biološka majka, ESLJP je smatrao da, iako država članica podrijetla „namjeravane” majke nije dužna priznati roditeljstvo upisano u američki rodni list, ipak mora ponuditi drugu mogućnost za utvrđivanje roditeljske veze između djeteta i „namjeravane” majke, kao što je posvojenje (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-87" href="#t-87">87</a>
</span>). Međutim, ESLJP nije zauzeo stajalište o usklađenosti tog rješenja sa sudskom praksom navedenom u točki 125. ovog mišljenja, prema kojoj država ugovornica nije dužna odobriti jednostavno posvojenje djeteta homoseksualnoj partnerici njegove biološke majke.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">128.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U svakom slučaju, kao što je to već prethodno navedeno, poštovanje članka 2. UEU‑a preduvjet je za pristupanje Uniji (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-88" href="#t-88">88</a>
</span>). U tim okolnostima, kao prvo, osim činjenice da je samo dio država članica Unije ratificirao Protokol br. 16 Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda o savjetodavnom mišljenju i da ta mišljenja nisu obvezujuća (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-89" href="#t-89">89</a>
</span>), svaka povreda EKLJP‑a ne može se smatrati povredom članka 2. UEU‑a. Kao drugo, što se tiče područja nadležnosti koja se predviđaju za države članice, poštovanje temeljnih prava osigurava ESLJP, a ne Sud (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-90" href="#t-90">90</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">129.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prema tome, pozivanjem Bugarske na nacionalni identitet u pogledu utvrđivanja roditeljstva osobito za potrebe primjene bugarskog obiteljskog i nasljednog prava ne povređuje se članak 2. UEU‑a. Stoga to pozivanje u ovom slučaju može predstavljati ograničenje integracije Unije u tom pogledu i tako je prepreka tomu da Republika Bugarska bude obvezna, na temelju članka 21. stavka 1. UFEU‑a, priznati roditeljstvo u smislu obiteljskog prava koje je utvrđeno u Španjolskoj.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">130.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Taj je ishod u skladu s voljom zakonodavca Unije, koju je izrazio u odredbama Uredbe (EU) 2016/1191, da se ne propiše obveza priznavanja materijalno‑pravne situacije nastale u drugoj državi članici kako bi se uklonile prepreke slobodnom kretanju građana Unije u području statusa osobe.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">131.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Iako iz toga proizlazi da Sud ne nadzire usklađenost nacionalnog prava kojim se uređuje roditeljstvo osobito s pojmom zaštite interesa djeteta u smislu članka 24. stavka 2. Povelje, time se sud koji je uputio zahtjev nikako ne izuzima od obveze da provede nadzor proporcionalnosti odluke o nepriznavanju roditeljstva u pogledu djeteta na temelju nacionalnog (ustavnog) prava i, po potrebi, međunarodnih obveza Republike Bugarske. Naime, valja podsjetiti da je na Republici Bugarskoj da osigura zaštitu interesa djeteta u svim situacijama koje se uređuju njezinim nacionalnim pravom na temelju članka 8. EKLJP‑a i članka 3. stavka 1. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta. Nadalje, valja naglasiti da je odvagivanje tog interesa s mogućim drugim ustavnim vrijednostima, kao što je zaštita takozvane „tradicionalne” obitelji, svojstveno vladavini prava. Drugim riječima, u ovom se slučaju ne postavlja pitanje treba li provoditi nadzor proporcionalnosti odbijanja da se prizna roditeljstvo utvrđeno u Španjolskoj, nego na kojoj se razini taj nadzor treba provoditi, na razini Unije ili nacionalnoj razini.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">132.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tom pogledu valja naglasiti da sud koji je uputio zahtjev izričito iznosi svoje dvojbe u pogledu usklađenosti situacije koja će nastati u slučaju nepriznavanja roditeljske veze s tužiteljicom iz glavnog postupka s EKLJP‑om i osobito s prethodno navedenim savjetodavnim mišljenjem ESLJP‑a u predmetu Mennesson protiv Francuske (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-91" href="#t-91">91</a>
</span>). Slijedom toga, ako smatra da se tim odbijanjem povređuju obveze koje Republika Bugarska ima na temelju EKLJP‑a, treba postupiti u skladu s onim što se predviđa bugarskim pravnim sustavom kako bi se stvorila situacija koja je u skladu s obvezama koje proizlaze iz te konvencije (primjerice tumačenje bugarskog prava s obzirom na odredbe EKLJP‑a, izravna primjena EKLJP‑a ili drugo).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">3)</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Međuzaključak</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">133.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Iz svih prethodnih razmatranja proizlazi da se pozivanjem Bugarske na nacionalni identitet u smislu članka 4. stavka 2. UEU‑a može opravdati odbijanje da se prizna roditeljstvo u pogledu djeteta, koje je upisano u španjolski rodni list, za potrebe izdavanja rodnog lista u kojem se roditeljstvo u pogledu tog djeteta utvrđuje u smislu nacionalnog obiteljskog prava. Posljedično, Bugarska na temelju prava Unije nije dužna ni dodijeliti tom djetetu bugarsko državljanstvo na toj osnovi.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">134.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Međutim, pozivanjem na nacionalni identitet ne može se opravdati odbijanje da se priznaju roditeljske veze, koje su upisane u španjolski rodni list, samo za potrebe ostvarivanja prava koja za tužiteljicu iz glavnog postupka proizlaze iz sekundarnog prava Unije o slobodnom kretanju građana, kao što su Direktiva 2004/38 i Uredba br. 492/2011.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">D.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prvo i drugo prethodno pitanje ako se pretpostavi da dijete ima bugarsko državljanstvo</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">135.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Najprije valja podsjetiti da je u slučaju koji se ispituje u nastavku tužiteljica iz glavnog postupka djetetova biološka majka ili njegova zakonita majka, iz čega ne proizlazi samo da dijete ima bugarsko državljanstvo, nego i da je građanin Unije na temelju članka 20. stavka 1. UFEU‑a. Taj je slučaj stoga sličan činjeničnoj situaciji na kojoj se temelji predmet C‑2/21, Rzecznik Praw Obywatelskich u vezi s kojim se trenutno vodi postupak pred Sudom (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-92" href="#t-92">92</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">1.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Povreda djetetovih prava</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">a)</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Postojanje prepreke</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">136.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Što se tiče pitanja predstavlja li odbijanje bugarskih tijela da djetetu izdaju predmetni rodni list ograničenje njegovih prava koja proizlaze iz prava Unije, sud koji je uputio zahtjev naglašava činjenicu da se na temelju bugarskog prava izdavanje bugarskog identifikacijskog dokumenta uvjetuje izdavanjem rodnog lista. Stoga, time što su odbila izdati navedeni rodni list, bugarska tijela doista su oduzela djetetu mogućnost da dobije bugarski identifikacijski dokument, što je pak izričito predviđeno u članku 4. stavku 3. Direktive 2004/38 (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-93" href="#t-93">93</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">137.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Nije dvojbeno da bi djelotvorno ostvarivanje djetetova prava na slobodno kretanje bilo ozbiljno ugroženo ako ne posjeduje nikakav važeći identifikacijski dokument (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-94" href="#t-94">94</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">138.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Točno je da se u tom pogledu argumentima iznesenim na raspravi dokazalo da su bugarska tijela u mogućnosti izdati rodni list u kojem se samo tužiteljica iz glavnog postupka navodi kao majka, na temelju kojeg se njezinoj kćeri potom može izdati identifikacijski dokument.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">139.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Međutim, čak i u tom slučaju ograničenje prava na slobodno kretanje tog djeteta može predstavljati sama činjenica da je u rodni list upisana samo tužiteljica iz glavnog postupka kao majka i, po potrebi, u putne isprave koje su izdane na temelju tog rodnog lista. Naime, u španjolskom rodnom listu navodi se i supruga tužiteljice iz glavnog postupka kao djetetova majka i nije sporno da te dvije žene vode stvarni obiteljski život sa svojom kćeri u Španjolskoj.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">140.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Iako su države članice u načelu jedine nadležne za utvrđivanje roditeljstva koje treba upisati u rodni list, one prilikom izvršavanja te nadležnosti ipak trebaju, kao što je to navedeno u točki 58. ovog mišljenja, poštovati pravo Unije i osobito odredbe koje se odnose na slobodu priznatu svakom građaninu Unije na kretanje i boravak na državnim područjima država članica na temelju članka 21. UFEU‑a.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">141.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tom pogledu, prema ustaljenoj sudskoj praksi, situacija djeteta koje je državljanin države članice, rođenog u drugoj državi članici i koje ondje zakonito boravi, obuhvaćena je člankom 21. stavkom 1. UFEU‑a. To vrijedi i u slučaju da to dijete nikada nije napustilo državu članicu u kojoj se rodilo (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-95" href="#t-95">95</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">142.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Što se tiče postojanja ograničenja prava na slobodno kretanje, Sud je već presudio da razlika između podataka u dokumentima koji se odnose na građansko stanje osobe koje su izdale različite države članice može zainteresiranim osobama prouzročiti ozbiljne nepovoljnosti administrativne, profesionalne i privatne prirode (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-96" href="#t-96">96</a>
</span>). Takva razlika može osobito izazvati dvojbe u pogledu identiteta osobe ili točnosti njezina predstavljanja (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-97" href="#t-97">97</a>
</span>). Slijedom toga, može stvoriti prepreke slobodnom kretanju te osobe na području Unije.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">143.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U ovom slučaju, kao prvo, valja istaknuti da je rodni list potrebno predočiti prilikom raznih administrativnih i profesionalnih postupaka. Prema tome, što se tiče razlike između podataka u bugarskom rodnom listu, ako bi se u potonjem listu navela samo tužiteljica iz glavnog postupka kao majka, i u španjolskom rodnom listu, to bi stoga imalo za posljedicu postavljanje pitanja odnosno postojanje sumnji u lažno predstavljanje u slučaju predočenja tih dokumenata i time bi djetetu prouzročilo ozbiljne nepovoljnosti (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-98" href="#t-98">98</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">144.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao drugo, kao što je to već i navedeno (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-99" href="#t-99">99</a>
</span>), prava koja se tom odredbom priznaju državljanima država članica uključuju pravo na vođenje normalnog obiteljskog života u državi članici domaćinu i državi članici njihova državljanstva prilikom povratka u tu državu članicu (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-100" href="#t-100">100</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">145.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Međutim, zbog odbijanja da se izda predmetni rodni list supruga koja je britanska državljanka u konačnici se neće smatrati majkom na temelju bugarskog prava. Naime, kao što je to već navedeno u točki 57. ovog mišljenja, rodni list u tom pogledu odražava rezultat utvrđivanja roditeljstva određene osobe u smislu obiteljskog prava koje su provela nadležna tijela. To bi dovelo do svih nepovoljnih posljedica navedenih u točki 62. ovog mišljenja, čiji bi ishod također mogao odvratiti dijete od toga da se vrati u svoju državu članicu podrijetla.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">146.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao treće, iz zahtjeva za prethodnu odluku ne proizlazi sadržava li identifikacijski dokument koji se može izdati na temelju rodnog lista sve podatke iz tog rodnog lista, osobito ime i prezime roditelja, ili on sadržava samo podatke osobe na koju se odnosi u strogom smislu riječi. U svakom slučaju, ako je u tom dokumentu ili drugim putnim ispravama koje mu se prilažu, u kojem trebaju biti navedene osobe koje su ovlaštene putovati s dotičnim djetetom, navedena samo jedna od dviju žena koje su navedene kao djetetove majke u španjolskom rodnom listu, time se također može ograničiti njegovo pravo na slobodno kretanje. Naime, iz razloga navedenih u prethodnim točkama i kao što je to u biti istaknula Komisija u postupku pred Sudom, pravo na slobodno kretanje na temelju članka 21. stavka 1. UFEU‑a podrazumijeva da dijete treba moći putovati sa svakim od svojih roditelja.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">147.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Prema tome, valja zaključiti da, ako dijete ima pravo na status građanina Unije na temelju bugarskog državljanstva, prepreku njegovu slobodnom kretanju ne predstavlja samo odbijanje bugarskih tijela da mu izdaju bugarski identifikacijski dokument, u skladu s člankom 4. stavkom 3. Direktive 2004/38, nego i odbijanje da mu se izda bugarski rodni list u kojem se, kao i u onom koji su izdala španjolska tijela, tužiteljica iz glavnog postupka i njezina supruga navode kao djetetove majke.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">148.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Usto, eventualnom mogućnosti da dijete dobije, ovisno o, s jedne strane, volji Ujedinjene Kraljevine da mu dodijeli državljanstvo (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-101" href="#t-101">101</a>
</span>) i, s druge strane, rezultatima pregovora o budućim odnosima Unije s Ujedinjenom Kraljevinom, identifikacijski dokument koji će mu omogućiti de facto da se slobodno kreće i boravi na području Unije sa svakim od svojih roditelja, ne može se dovesti u pitanje taj zaključak. Osim činjenice da je ta mogućnost neizvjesna, iz prethodnih razmatranja proizlazi da se prepreka slobodnom kretanju građana temelji na samoj činjenici posjedovanja dvaju javnih isprava različitog sadržaja kojima se potvrđuje isti događaj i na ozbiljnim nepovoljnostima koje iz toga proizlaze. Prema tome, pravne posljedice Brexita, koje sud koji je uputio zahtjev navodi u okviru svojeg trećeg prethodnog pitanja, nemaju utjecaj na rješenje glavnog postupka.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">b)</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Opravdanje ograničenja djetetovih prava</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">149.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Što se tiče, kao prvo, odbijanja da se prizna i roditeljstvo britanske majke za potrebe izdavanja bugarskog rodnog lista, iz razmatranja iznesenih u prethodnom odjeljku (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-102" href="#t-102">102</a>
</span>) proizlazi da se pozivanjem na nacionalni identitet u smislu članka 4. stavka 2. UEU‑a može opravdati to odbijanje.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">150.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Suprotno tomu, što se tiče, kao drugo, odbijanja da se prizna roditeljstvo za potrebe izdavanja identifikacijskog dokumenta u skladu s člankom 4. stavkom 3. Direktive 2004/38, nije očito da takav dokument, kad se u tom dokumentu ili dokumentu koji mu se prilaže navode ime i prezime roditelja kako bi se utvrdile osobe koje su ovlaštene putovati s dotičnim djetetom, može imati iste pravne posljedice kao i rodni list s tim navodom (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-103" href="#t-103">103</a>
</span>). Naime, identifikacijski dokument nema dokaznu funkciju kad je riječ o roditeljstvu osobe. Zbog toga se čini isključenim da se prava ili obveze koje se odnose na temeljni izraz koncepta obitelji koji Republika Bugarska želi zaštititi mogu temeljiti na okolnosti da je osoba navedena kao roditelj maloljetnika na njegovu identifikacijskom dokumentu (ili na dokumentu koji je priložen takvom dokumentu za potrebe putovanja). Stoga upis obaju roditelja navedenih u španjolskom rodnom listu u takav dokument ni na koji način ne može izmijeniti koncepte roditeljstva ili srodstva u bugarskom pravu. Jedine obveze koje su u tom pogledu nastale za Republiku Bugarsku odnose se na to da se zajamče prava koja to dijete ima na temelju prava Unije, osobito Direktive 2004/38, kojom se u njezinu članku 4. stavku 3. predviđa obveza da se svakom građaninu izda identifikacijski dokument.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">151.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tim okolnostima ne povređuje se nacionalni identitet obvezom upisa u takve dokumente, samo kako bi se zajamčilo ostvarivanje slobodnog kretanja djeteta sa svakim roditeljem pojedinačno, imena dviju žena navedenih kao majki u španjolskom rodnom listu (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-104" href="#t-104">104</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">152.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Usto, ne može se opravdati ni odbijanje da se izda identifikacijski dokument ili dokument koji mu se prilaže u kojem se tužiteljica iz glavnog postupka i njezina supruga navode kao djetetovi roditelji koji su ovlašteni putovati s njim (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-105" href="#t-105">105</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">153.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Naime, uzimajući u obzir razmatranja navedena u točki 112. ovog mišljenja, odnos svake majke pojedinačno s njezinom kćeri zaštićen je člankom 7. Povelje. Međutim, održavanje tog odnosa znatno je teže, osobito u slučaju obitelji s dvojnim državljanstvom koja boravi u trećoj državi, ako jedan od roditelja nije ovlašten putovati s tim djetetom jer nije priznat kao njegova majka u tu svrhu. U tim okolnostima, uzimajući u obzir da obveza izdavanja putnih isprava koje omogućuju djetetu da putuje sa svakim od svojih roditelja nema formalan utjecaj na roditeljstvo i instituciju braka u bugarskom pravnom poretku, očito je da odbijanje da se izdaju takvi dokumenti prekoračuje ono što je nužno za očuvanje ciljeva na koje se poziva Republika Bugarska.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">154.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Ta razmatranja i argumentacija iznesena u točkama 108. do 115. ovog mišljenja vrijede mutatis mutandis za sva prava koja proizlaze iz Direktive 2004/38 i drugih akata sekundarnog prava kojima se dodjeljuju prava građanima Unije i članovima njihovih obitelji radi ostvarivanja prava na slobodno kretanje. Iz toga osobito slijedi da se tužiteljica iz glavnog postupka i njezina supruga trebaju smatrati „izravnim srodnicima u uzlaznoj liniji”, a dijete njihovim „izravnim potomkom” u smislu članka 2. točke 2. podtočaka (c) i (d) Direktive 2004/38.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">155.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Iz prethodnih razmatranja proizlazi da, ako dijete ima bugarsko državljanstvo, Republika Bugarska ne može odbiti izdati identifikacijski dokument i potrebne putne isprave djetetu tužiteljice iz glavnog postupka, u skladu s člankom 4. stavkom 3. Direktive 2004/38, u kojem se ta tužiteljica i njezina supruga navode kao roditelji djeteta, uz obrazloženje da bugarsko pravo ne predviđa ni instituciju braka između osoba istog spola ni majčinstvo supruge djetetove biološke majke. Iz istih razloga ne može ni odbiti priznati roditeljske veze između tog djeteta i tih dviju žena za potrebe primjene sekundarnog prava Unije o slobodnom kretanju građana.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">2.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Povreda prava tužiteljice iz glavnog postupka</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">156.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao što je to navedeno na početku ovog odjeljka, u slučaju koji se sad ispituje tužiteljica iz glavnog postupka je djetetova biološka majka ili njegova zakonita majka.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">157.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tom pogledu, kao prvo, ako je tužiteljica iz glavnog postupka djetetova biološka majka, ne može se smatrati da se jednostavnom obvezom da otkrije tu informaciju za potrebe priznavanja roditeljske veze sa svojom kćeri povređuju prava koja su priznata građanima Unije na temelju članka 21. stavka 1. UFEU‑a. Naime, ako pitanje nije usklađeno na razini Unije, tom se odredbom građanki Unije ne jamči da njezino preseljenje u drugu državu članicu neće imati nikakav utjecaj na pravila koja su na nju primjenjiva u tom području (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-106" href="#t-106">106</a>
</span>). Bilo koje zakonodavstvo države članice domaćina građanina Unije koje je manje povoljno od onog njegove države članice podrijetla ne može se smatrati preprekom slobodnom kretanju (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-107" href="#t-107">107</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">158.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tim okolnostima moguća povreda prava na zaštitu privatnog života ili različito postupanje u odnosu na heteroseksualne parove koje se temelji na obvezi da se otkrije ta informacija ne može se ocijeniti s obzirom na pravo Unije, osobito članke 8. i 21. Povelje, nego samo s obzirom na nacionalno (ustavno) pravo. Naime, u mjeri u kojoj izdavanje rodnog lista ne uzrokuje prepreku slobodnom kretanju, njime se ne provodi pravo Unije u smislu članka 51. stavka 1. Povelje (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-108" href="#t-108">108</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">159.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Međutim, tužiteljičino slobodno kretanje ograničava, kao što je to prethodno navedeno, nepriznavanje njezine supruge kao djetetova roditelja (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-109" href="#t-109">109</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">160.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao što je to upravo navedeno, Republika Bugarska ipak nije dužna na temelju članka 21. stavka 1. UFEU‑a priznati roditeljstvo kako je upisano u španjolski rodni list, čak i ako to ima za posljedicu da se majci koja je kao takva navedena u predmetnom rodnom listu koja nije djetetova biološka majka ne prizna status majke na temelju bugarskog prava (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-110" href="#t-110">110</a>
</span>). Međutim, po analogiji s rasuđivanjem iznesenim u točkama 108. do 114. ovog mišljenja, Republika Bugarska treba priznati suprugu tužiteljice iz glavnog postupka kao njezinu „bračnu družicu” u smislu članka 2. točke 2. podtočke (a) Direktive 2004/38 (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-111" href="#t-111">111</a>
</span>) i kao djetetova „izravnog srodnika u uzlaznoj liniji” u smislu članka 2. točke 2. podtočke (d) te direktive.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">161.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Kao drugo, ako je tužiteljica iz glavnog postupka djetetova zakonita majka, točno je da to podrazumijeva da je morala prethodno priznati da je njegova majka u skladu s člankom 64. Obiteljskog zakonika. U tom pogledu, ako se zahtijevanje te radnje doista treba smatrati preprekom njezinu pravu na slobodno kretanje (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-112" href="#t-112">112</a>
</span>), ono se u svakom slučaju, i iz istih razloga kao što su oni koji su navedeni u prethodnoj točki, treba smatrati opravdanim.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">3.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Međuzaključak</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">162.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Ako dijete ima bugarsko državljanstvo, Republika Bugarska ne može odbiti izdati, uz obrazloženje da se bugarskim pravom ne priznaje ni institucija braka između osoba istog spola ni majčinstvo supruge djetetove biološke majke, identifikacijski dokument i potrebne putne isprave djetetu tužiteljice iz glavnog postupka, u skladu s člankom 4. stavkom 3. Direktive 2004/38, u kojem se ta tužiteljica i njezina supruga navode kao roditelji svoje kćeri.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">163.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Republika Bugarska iz istih razloga ne može odbiti ni priznati roditeljsku vezu između djeteta i njegove majke koja je britanska državljanka kao ni njezin status „bračne družice” tužiteljice iz glavnog postupka za potrebe primjene osobito Direktive 2004/38 i Uredbe br. 492/2011.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">E.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Provedba u praksi obveza utvrđenih u glavnom postupku (četvrto prethodno pitanje)</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">164.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Svojim četvrtim prethodnim pitanjem sud koji je uputio zahtjev pita treba li odstupiti od obrasca za sastavljanje rodnog lista koji je sastavni dio nacionalnog zakonodavstva koje je na snazi kako bi ga zamijenio obrascem koji omogućuje upisu obiju majki u rubriku „roditelji”. Iako ta prepreka izvršenju buduće presude ne bi trebala postojati u slučaju da Sud primijeni pristup koji se zagovarao u ovom mišljenju, sud koji je uputio zahtjev ipak će, ako dijete ima bugarsko državljanstvo, trebati riješiti praktični problem prema kojem je izdavanje bugarskog rodnog lista preduvjet za izdavanje identifikacijskog dokumenta (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-113" href="#t-113">113</a>
</span>).</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">165.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Valja ipak naglasiti, kao što je to učinila Komisija, da se pravom Unije bugarska tijela u tom pogledu obvezuje samo na postizanje rezultata, odnosno izdavanje identifikacijskog dokumenta koji djetetu omogućuje da putuje sa svakim roditeljem pojedinačno. Na nacionalnom je pravnom poretku države članice da uredi pravila za postizanje tog cilja.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">166.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tom je kontekstu sud koji je uputio zahtjev dužan u okviru svojih nadležnosti poduzeti sve odgovarajuće mjere, opće ili posebne, potrebne da se osigura ispunjenje te obveze, pri čemu treba uzeti u obzir sva pravila nacionalnog prava i primijeniti sve metode tumačenja koje se tim pravom priznaju (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-114" href="#t-114">114</a>
</span>). Iz toga slijedi da treba predvidjeti i alternativne mjere ako to ne dovodi do primjene nacionalnog prava contra legem.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">167.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">U tom pogledu, s jedne strane, očito je da se identifikacijski dokument može izdati na temelju rodnog lista u kojem se navodi samo jedna od dviju žena kao majka s obzirom na to da se, u skladu s objašnjenjima bugarske vlade na raspravi, u bugarskom identifikacijskom dokumentu ne navode imena roditelja. Stoga je dovoljno navesti te dvije žene u putnoj ispravi koja se prilaže djetetovu identifikacijskom dokumentu za potrebe identifikacije njegovih roditelja.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">168.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">S druge strane, kao što je to Komisija istaknula u postupku pred Sudom, čini se da nije isključeno da se identifikacijski dokument može izdati na temelju ovjerenog prijevoda na bugarski jezik španjolskog rodnog lista. U tom pogledu valja osobito istaknuti da je bugarska vlada potvrdila da se dodjela bugarskog državljanstva ne uvjetuje izdavanjem bugarskog rodnog lista (<span class="note footnote notemarker">
<a id="c-115" href="#t-115">115</a>
</span>). Prema tome, taj rodni list nije potreban kako bi se ostvarilo djetetovo pravo na to da zatraži izdavanje bugarskog identifikacijskog dokumenta jer je njegovo državljanstvo utvrđeno na druge načine, kao što je dokaz o biološkom roditeljstvu tužiteljice iz glavnog postupka ili njezino priznanje majčinstva, u skladu s člankom 64. Obiteljskog zakonika.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">169.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Na sudu je koji je uputio zahtjev da provjeri prethodno navedeno i da primijeni rješenje koje je, prema njegovu mišljenju, najprikladnije kako bi se osigurao puni učinak prava koja tužiteljica iz glavnog postupka i dijete imaju na temelju članka 21. stavka 1. UFEU‑a.</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">VI.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">Zaključak</p>
</td>
</tr>
</table>
    <table cellpadding="0" cellspacing="0" border="0" width="100%">
<col width="5%"/>
<col width="95%"/>
<tr>
<td valign="top">
<p class="count">170.</p>
</td>
<td valign="top">
<p class="normal">S obzirom na prethodna razmatranja, predlažem Sudu da na prethodna pitanja koja je uputio Administrativen sad Sofia‑grad (Upravni sud u Sofiji, Bugarska) odgovori na sljedeći način:</p>
</td>
</tr>
</table>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-239" title="page-41">
      1. Država članica je dužna, u skladu s člankom 4. stavkom 3. Direktive 2004/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o pravu građana Unije i članova njihovih obitelji na slobodno kretanje i boravište na području države članice, kojom se izmjenjuje Uredba (EEZ) br. 1612/68 i stavljaju izvan snage direktive 64/221/EEZ, 68/360/EEZ, 72/194/EEZ, 73/148/EEZ, 75/34/EEZ, 75/35/EEZ, 90/364/EEZ, 90/365/EEZ i 93/96/EEZ, izdati djetetu, državljaninu te države članice, para koji čine dvije žene koje su u rodnom listu koji je izdala država članica rođenja i boravišta navedene kao majke tog djeteta, identifikacijski dokument i potrebne putne isprave u kojima se te dvije žene navode kao njegovi roditelji, čak i ako se pravom djetetove države članice podrijetla ne predviđa ni institucija braka između osoba istog spola ni majčinstvo supruge djetetove biološke majke.
    </p>
    <p class="C10Marge1" id="para-240" title="page-41">
      Članak 21. stavak 1. UFEU‑a treba tumačiti na način da ta država članica iz istih razloga ne može ni odbiti priznati roditeljske veze između tog djeteta i dviju žena koje su navedene kao njegovi roditelji u rodnom listu koji je izdala država članica boravišta za potrebe ostvarivanja prava koja za to dijete proizlaze iz sekundarnog prava Unije o slobodnom kretanju građana.
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-241" title="page-41">
      2. Članak 21. stavak 1. UFEU‑a treba tumačiti na način da država članica ne može odbiti priznati roditeljske veze, upisane u rodni list druge države članice, između jedne od njezinih državljanki, njezine supruge i njihova djeteta za potrebe ostvarivanja prava koja za tu državljanku proizlaze iz sekundarnog prava Unije o slobodnom kretanju građana, uz obrazloženje da se nacionalnim pravom države članice podrijetla te žene ne predviđa ni institucija braka između osoba istog spola ni majčinstvo supruge djetetove biološke majke. To vrijedi neovisno o tome je li državljanka te države članice ili nije biološka ili zakonita majka tog djeteta na temelju prava svoje države članice podrijetla i djetetova državljanstva.
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-242" title="page-41">
      3. Pozivanjem na nacionalni identitet u smislu članka 4. stavka 2. UEU‑a može se opravdati odbijanje da se prizna roditeljstvo u pogledu djeteta bračnom paru koji čine dvije žene, kako je upisano u rodni list koji je izdala djetetova država članica boravišta, za potrebe izdavanja rodnog lista u njegovoj državi članici podrijetla ili državi članici podrijetla jedne od tih dviju žena, u kojem se roditeljstvo u pogledu tog djeteta utvrđuje u smislu obiteljskog prava potonje države članice.
    </p>
    <p class="C09Marge0avecretrait" id="para-243" title="page-41">
      4. Pravne posljedice povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije na temelju članka 50. UEU‑a nemaju utjecaj na rješenje glavnog postupka.
    </p>
    <div/>
  <hr class="note"/>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-1" href="#c-1">1</a>
</span>) Izvorni jezik: francuski</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-2" href="#c-2">2</a>
</span>) SL 2016., L 200, str. 1.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-3" href="#c-3">3</a>
</span>) SL 2004., L 158, str. 77. (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 5., svezak 2., str. 42. i ispravak SL 2016., L 87, str. 36.)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-4" href="#c-4">4</a>
</span>) DV br. 47 od 23. lipnja 2009., izmijenjen DV‑om br.°74 od 15. rujna 2009., DV‑om br.°82 od 16. listopada 2009., DV‑om br.°98 od 14. prosinca 2010., DV‑om br.°100 od 21. prosinca 2010., izmijenjen i dopunjen DV‑om br.°82 od 26. listopada 2012., izmijenjen DV‑om br.°68 od 2. kolovoza 2013., DV‑om br.°74 od 20. rujna 2016., izmijenjen i dopunjen DV‑om br.°103 od 28. prosinca 2017., izmijenjen i dopunjen DV‑om br.°24 od 22. ožujka 2019., izmijenjen DV‑om br.°101 od 27. prosinca 2019.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-5" href="#c-5">5</a>
</span>) DV br. 43 od 8. lipnja 2012., izmijenjen i dopunjen DV‑om br. 4 od 14. siječnja 2014., izmijenjen DV‑om br. 2 od 9. siječnja 2015., izmijenjen i dopunjen DV‑om br. 64 od 21. kolovoza 2015., izmijenjen i dopunjen DV‑om br. 22 od 22. ožujka 2016., izmijenjen i dopunjen DV‑om br. 32 od 13. travnja 2018.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-6" href="#c-6">6</a>
</span>) Vidjeti u tom smislu presude od 16. lipnja 2015., Gauweiler i dr. (C‑62/14, EU:C:2015:400, t. 15.) i od 25. listopada 2017., Polbud – Wykonawstwo (C‑106/16, EU:C:2017:804, t. 27.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-7" href="#c-7">7</a>
</span>) To je pitanje vrlo slično onomu koje je Sudu uputio sud koji je uputio zahtjev u predmetu C‑2/21, Rzecznik Praw Obywatelskich, navedenom u točki 4. ovog mišljenja. Naime, taj se predmet odnosi na dijete poljske državljanke koja je vjenčana za irsku državljanku, a koje zajedno žive u Španjolskoj. Ta je država članica izdala rodni list u kojem su navedene dvije žene kao djetetove majke. Sud koji je uputio zahtjev stoga pita Sud mogu li poljska upravna tijela odbiti prepisati taj rodni list čiji je upis potreban kako bi se djetetu omogućilo da dobije poljski identifikacijski dokument, uz obrazloženje da se poljskim pravom ne predviđa roditeljstvo istospolnih parova i da se u navedenom rodnom listu kao roditelji navode osobe istog spola.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-8" href="#c-8">8</a>
</span>) Presude od 7. srpnja 1992., Micheletti i dr. (C‑369/90, EU:C:1992:295, t. 10.); od 2. ožujka 2010., Rottmann (C‑135/08, EU:C:2010:104, t. 39.) i od 12. ožujka 2019., Tjebbes i dr. (C‑221/17, EU:C:2019:189, t. 30.)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-9" href="#c-9">9</a>
</span>) Presude od 7. srpnja 1992., Micheletti i dr. (C‑369/90, EU:C:1992:295, t. 10.); od 20. veljače 2001., Kaur (C‑192/99, EU:C:2001:106, t. 19.); od 2. ožujka 2010., Rottmann (C‑135/08, EU:C:2010:104, t. 45.) i od 12. ožujka 2019., Tjebbes i dr. (C‑221/17, EU:C:2019:189, t. 32.)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-10" href="#c-10">10</a>
</span>) Presuda od 2. ožujka 2010., Rottmann (C‑135/08, EU:C:2010:104, t. 48.)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-11" href="#c-11">11</a>
</span>) Presude od 2. ožujka 2010., Rottmann (C‑135/08, EU:C:2010:104, t. 48.) i od 12. ožujka 2019., Tjebbes i dr. (C‑221/17, EU:C:2019:189, t. 32.)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-12" href="#c-12">12</a>
</span>) Vidjeti presude od 20. veljače 2001., Kaur (C‑192/99, EU:C:2001:106, t. 25.) i od 2. ožujka 2010., Rottmann (C‑135/08, EU:C:2010:104, t. 42. i 49.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-13" href="#c-13">13</a>
</span>) Što se tiče pitanja može li takva obveza proizlaziti iz statusa građanina Unije i prava koja na temelju tog statusa ima tužiteljica iz glavnog postupka, vidjeti u nastavku točke 65. i 133. ovog mišljenja.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-14" href="#c-14">14</a>
</span>) Očito je da su britanska tijela, nakon što je Administrativen sad Sofia‑grad (Upravni sud u Sofiji) uputio predmet Sudu, odbila priznati djetetu britansko državljanstvo u skladu s British Nationality Actom 1981 (Zakon o britanskom državljanstvu iz 1981.) zbog činjenice da majka koja je britanska državljanka, s obzirom na to da je rođena na Gibraltaru i da je jedan od njezinih roditelja britanski državljanin, ne može prenijeti svoje državljanstvo na dijete ako se rodilo izvan državnog područja Ujedinjene Kraljevine.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-15" href="#c-15">15</a>
</span>) Vidjeti točku 37. ovog mišljenja.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-16" href="#c-16">16</a>
</span>) Presude od 2. listopada 2003., Garcia Avello (C‑148/02, EU:C:2003:539, t. 25.); od 14. listopada 2008., Grunkin i Paul (C‑353/06, EU:C:2008:559, t. 16.) i od 5. lipnja 2018., Coman i dr. (C‑673/16, EU:C:2018:385, t. 37.)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-17" href="#c-17">17</a>
</span>) Presude od 2. listopada 2003., Garcia Avello (C‑148/02, EU:C:2003:539, t. 25. i 26.),; od 14. listopada 2008., Grunkin i Paul (C‑353/06, EU:C:2008:559, t. 16.); od 2. lipnja 2016., Bogendorff von Wolffersdorff (C‑438/14, EU:C:2016:401, t. 32.) i od 5. lipnja 2018., Coman i dr. (C‑673/16, EU:C:2018:385, t. 38.)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-18" href="#c-18">18</a>
</span>) Presude od 18. srpnja 2013., Prinz i Seeberger (C‑523/11 i C‑585/11, EU:C:2013:524, t. 23.); od 14. studenoga 2017., Lounes (C‑165/16, EU:C:2017:862, t. 51.) i od 5. lipnja 2018., Coman i dr. (C‑673/16, EU:C:2018:385, t. 31.)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-19" href="#c-19">19</a>
</span>) Presude od 12. svibnja 2011., Runevič-Vardyn i Wardyn (C‑391/09, EU:C:2011:291, t. 70.); od 18. srpnja 2017., Erzberger (C‑566/15, EU:C:2017:562, t. 33.); od 13. lipnja 2019., TopFit i Biffi (C‑22/18, EU:C:2019:497, t. 47.) i od 10. listopada 2019., Krah (C‑703/17, EU:C:2019:850, t. 41.)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-20" href="#c-20">20</a>
</span>) Presude od 7. srpnja 1992., Singh (C‑370/90, EU:C:1992:296, t. 21. i sljedeće); od 14. studenoga 2017., Lounes (C‑165/16, EU:C:2017:862, t. 52.) i od 5. lipnja 2018., Coman i dr. (C‑673/16, EU:C:2018:385, t. 32.)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-21" href="#c-21">21</a>
</span>) Presuda od 5. lipnja 2018., Coman i dr. (C‑673/16, EU:C:2018:385, t. 33.)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-22" href="#c-22">22</a>
</span>) Presuda od 5. lipnja 2018., Coman i dr. (C‑673/16, EU:C:2018:385, t. 39.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-23" href="#c-23">23</a>
</span>) Presuda od 26. ožujka 2019., SM (Dijete stavljeno pod skrb alžirske kafale) (C‑129/18, EU:C:2019:248, t. 50.)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-24" href="#c-24">24</a>
</span>) Ovdje polazimo od pretpostavke, koju je španjolska vlada potvrdila na raspravi, da je utvrđivanje roditeljstva povezano, u skladu sa španjolskim međunarodnim privatnim pravom, s mjestom djetetova uobičajenog boravišta, odnosno sa španjolskim pravom kojim se predviđa roditeljstvo supruge djetetove biološke majke.biološka majka Za razliku od predmeta u kojem je donesena presuda od 22. prosinca 2010., Sayn‑Wittgenstein (C‑208/09, EU:C:2010:806, t. 62. i 63.), ne dovodi se u pitanje zakonitost statusa stečenog u drugoj državi članici.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-25" href="#c-25">25</a>
</span>) Vidjeti točku 34. ovog mišljenja.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-26" href="#c-26">26</a>
</span>) Vidjeti u tom pogledu osobito točku 102. i sljedeće točke ovog mišljenja.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-27" href="#c-27">27</a>
</span>) Vidjeti točku 50. ovog mišljenja.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-28" href="#c-28">28</a>
</span>) Presude od 22. prosinca 2010., Sayn‑Wittgenstein (C‑208/09, EU:C:2010:806, t. 81.); od 2. lipnja 2016., Bogendorff von Wolffersdorff (C‑438/14, EU:C:2016:401, t. 48.) i od 5. lipnja 2018., Coman i dr. (C‑673/16, EU:C:2018:385, t. 41.)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-29" href="#c-29">29</a>
</span>) Vidjeti u tom smislu presude od 22. prosinca 2010., Sayn‑Wittgenstein (C‑208/09, EU:C:2010:806, t. 91. i 92.) i od 2. lipnja 2016., Bogendorff von Wolffersdorff (C‑438/14, EU:C:2016:401, t. 73.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-30" href="#c-30">30</a>
</span>) SL 2004., C 310, str. 1.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-31" href="#c-31">31</a>
</span>) Vidjeti presudu od 17. srpnja 2014., Torresi (C‑58/13 i C‑59/13, EU:C:2014:2088, t. 58.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-32" href="#c-32">32</a>
</span>) Vidjeti što se tiče definicije javnog poretka presude od 4. prosinca 1974., van Duyn (41/74, EU:C:1974:133, t. 18.); od 14. listopada 2004., Omega (C‑36/02, EU:C:2004:614, t. 31.); od 22. prosinca 2010., Sayn‑Wittgenstein (C‑208/09, EU:C:2010:806, t. 87.) i od 2. lipnja 2016., Bogendorff von Wolffersdorff (C‑438/14, EU:C:2016:401, t. 68.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-33" href="#c-33">33</a>
</span>) Vidjeti u tom pogledu mišljenje nezavisnog odvjetnika M. Watheleta u predmetu Coman i dr. (C‑673/16, EU:C:2018:2, t. 40.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-34" href="#c-34">34</a>
</span>) Vidjeti u tom smislu mišljenje nezavisnog odvjetnika P. Cruza Villalóna u predmetu Gauweiler i dr. (C‑62/14, EU:C:2015:7, t. 61.) i presudu od 22. prosinca 2010., Sayn‑Wittgenstein (C‑208/09, EU:C:2010:806, t. 89.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-35" href="#c-35">35</a>
</span>) Vidjeti uvodnu izjavu 5. Uredbe Vijeća (EU) br. 1259/2010 od 20. prosinca 2010. o provedbi pojačane suradnje u području prava primjenljivog na razvod braka i zakonsku rastavu (SL 2010., L 343, str. 10.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 19., svezak 13., str. 172.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-36" href="#c-36">36</a>
</span>) Odnosno Kraljevina Belgija, Kraljevina Danska, Savezna Republika Njemačka, Irska, Kraljevina Španjolska, Francuska Republika, Veliko Vojvodstvo Luksemburg, Republika Malta, Kraljevina Nizozemska, Republika Austrija, Portugalska Republika, Republika Finska i Kraljevina Švedska.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-37" href="#c-37">37</a>
</span>) U skladu s mojim istraživanjem, to su Kraljevina Belgija, Kraljevina Danska, Kraljevina Španjolska, Kraljevina Nizozemska, Republika Austrija, Republika Finska i Kraljevina Švedska. U većini tih država ta se mogućnost ipak priznaje samo u slučaju medicinski potpomognute oplodnje, na koju je pristala supruga biološke majke.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-38" href="#c-38">38</a>
</span>) Vidjeti osobito uvodne izjave 7. i 18. te članak 2. stavak 4. Uredbe (EU) 2016/1191.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-39" href="#c-39">39</a>
</span>) Presuda od 5. lipnja 2018., Coman i dr. (C‑673/16, EU:C:2018:385, t. 42. i 43.)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-40" href="#c-40">40</a>
</span>) Bundesverfassungsgericht (Savezni ustavni sud, Njemačka) stoga je u svojoj takozvanoj presudi Lissabon smatrao da je obiteljsko pravo jedno od područja koja su osobito osjetljiva u pogledu sposobnosti demokratskog samoodređenja ustavne države, iz čega proizlazi da djelovanje Europske unije treba strogo ograničiti na ono što je nužno za usklađivanje prekograničnih situacija (vidjeti presudu od 30. lipnja 2009., Lissabon (DE:BVerfG:2009:es20090630.2bve000208, t. 251. i 252.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-41" href="#c-41">41</a>
</span>) Vidjeti osobito presude od 22. prosinca 2010., Sayn‑Wittgenstein (C‑208/09, EU:C:2010:806, t. 83. i 84.); od 12. svibnja 2011., Runevič-Vardyn i Wardyn (C‑391/09, EU:C:2011:291, t. 86. i 87.); od 16. travnja 2013., Las (C‑202/11, EU:C:2013:239, t. 26. i 27.); od 2. lipnja 2016., Bogendorff von Wolffersdorff (C‑438/14, EU:C:2016:401, t. 65.) i od 5. lipnja 2018., Coman i dr. (C‑673/16, EU:C:2018:385, t. 43. i sljedeće).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-42" href="#c-42">42</a>
</span>) Vidjeti konsolidiranu verziju, SL 1992., C 224, str. 1.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-43" href="#c-43">43</a>
</span>) Vidjeti konsolidiranu verziju Ugovora iz Nice, SL 2002., C 325, str. 1.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-44" href="#c-44">44</a>
</span>) Vidjeti u tom pogledu točku 71. ovog mišljenja.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-45" href="#c-45">45</a>
</span>) Kojim se samo predviđalo da „Unija poštuje nacionalni identitet država članica”.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-46" href="#c-46">46</a>
</span>) Vidjeti presude od 20. veljače 1979., Rewe‑Zentral (120/78, EU:C:1979:42, t. 14.); od 14. prosinca 2004., Komisija/Njemačka (C‑463/01, EU:C:2004:797, t. 75.) i od 10. listopada 2019., Krah (C‑703/17, EU:C:2019:850, t. 55.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-47" href="#c-47">47</a>
</span>) Vidjeti primjerice presude od 9. prosinca 1997., Komisija/Francuska (C‑265/95, EU:C:1997:595, t. 33. i 34.); od 11. rujna 2008., Komisija/Njemačka (C‑141/07, EU:C:2008:492, t. 46.) i od 8. rujna 2009., Liga Portuguesa de Futebol Profissional i Bwin International (C‑42/07, EU:C:2009:519, t. 69.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-48" href="#c-48">48</a>
</span>) Vidjeti u tom pogledu točke 86. i 88. ovog mišljenja.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-49" href="#c-49">49</a>
</span>) Vidjeti osobito presudu od 17. prosinca 1970., Internationale Handelsgesellschaft (11/70, EU:C:1970:114, t. 3.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-50" href="#c-50">50</a>
</span>) Vidjeti presude od 22. prosinca 2010., Sayn‑Wittgenstein (C‑208/09, EU:C:2010:806, t. 83., 88. i 92.); od 12. svibnja 2011., Runevič-Vardyn i Wardyn (C‑391/09, EU:C:2011:291, t. 86. i 87.) i od 2. lipnja 2016., Bogendorff von Wolffersdorff (C‑438/14, EU:C:2016:401, t. 73.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-51" href="#c-51">51</a>
</span>) Vidjeti u tom pogledu točku 82. ovog mišljenja i sudsku praksu navedenu u bilješci.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-52" href="#c-52">52</a>
</span>) Presuda od 5. lipnja 2018., Coman i dr. (C‑673/16, EU:C:2018:385, t. 45. i 46.)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-53" href="#c-53">53</a>
</span>) Vidjeti u tom smislu mišljenje nezavisnog odvjetnika M. Poiaresa Madura u predmetu Rottmann (C‑135/08, EU:C:2009:588, t. 24. i 25.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-54" href="#c-54">54</a>
</span>) Vidjeti točke 70. i 79. ovog mišljenja.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-55" href="#c-55">55</a>
</span>) Kao što je to prethodno navedeno, kad se obiteljski život zasnovao ili ustalio u državi članici domaćinu, pravo na slobodno kretanje građana Unije podrazumijeva, na temelju sudske prakse Suda, da članovi dotične obitelji mogu nastaviti taj obiteljski život nakon povratka u njihovu državu članicu podrijetla. Vidjeti presude od 7. srpnja 1992., Singh (C‑370/90, EU:C:1992:296, t. 21. i 23.); od 14. studenoga 2017., Lounes (C‑165/16, EU:C:2017:862, t. 52.) i od 5. lipnja 2018., Coman i dr. (C‑673/16, EU:C:2018:385, t. 32.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-56" href="#c-56">56</a>
</span>) Vidjeti točku 73. ovog mišljenja.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-57" href="#c-57">57</a>
</span>) Vidjeti točke 62. do 64. i točku 67. ovog mišljenja.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-58" href="#c-58">58</a>
</span>) Vidjeti točke 37. i 55. ovog mišljenja.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-59" href="#c-59">59</a>
</span>) Vidjeti i točku 57. ovog mišljenja.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-60" href="#c-60">60</a>
</span>) Uostalom, tužiteljica iz glavnog postupka to ne traži jer želi da se priznaju upravo roditeljske veze nastale u Španjolskoj.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-61" href="#c-61">61</a>
</span>) Vidjeti u tom pogledu točke 74. i 95. ovog mišljenja.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-62" href="#c-62">62</a>
</span>) Vidjeti osobito točke 92. i 95. ovog mišljenja.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-63" href="#c-63">63</a>
</span>) Vidjeti po analogiji presudu od 5. lipnja 2018., Coman i dr. (C‑673/16, EU:C:2018:385, t. 51. i 56.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-64" href="#c-64">64</a>
</span>) Vidjeti presudu od 15. prosinca 2016., Depesme i dr. (C‑401/15 do C‑403/15, EU:C:2016:955, t. 51.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-65" href="#c-65">65</a>
</span>) Presude od 20. lipnja 2013., Giersch i dr. (C‑20/12, EU:C:2013:411, t. 40.); od 15. prosinca 2016., Depesme i dr. (C‑401/15 do C‑403/15, EU:C:2016:955, t. 40.) i od 10. srpnja 2019., Aubriet (C‑410/18, EU:C:2019:582, t. 38.)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-66" href="#c-66">66</a>
</span>) Vidjeti po analogiji presudu od 5. lipnja 2018., Coman i dr. (C‑673/16, EU:C:2018:385, t. 45. i 46.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-67" href="#c-67">67</a>
</span>) Vidjeti po analogiji presudu od 5. lipnja 2018., Coman i dr. (C‑673/16, EU:C:2018:385, t. 47.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-68" href="#c-68">68</a>
</span>) ESLJP, presuda od 12. srpnja 2001., K. i T. protiv Finske, CE:ECHR:2001:0712JUD002570294, t. 150.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-69" href="#c-69">69</a>
</span>) Presuda od 5. lipnja 2018., Coman i dr. (C‑673/16, EU:C:2018:385, t. 49. i 50.)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-70" href="#c-70">70</a>
</span>) To potvrđuju različiti akti sekundarnog prava Unije, vidjeti primjerice uvodnu izjavu 18. Direktive 2011/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o standardima za kvalifikaciju državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva za ostvarivanje međunarodne zaštite (SL 2011., L 337, str. 9.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 19., svezak 13., str. 248. i ispravak SL 2020., L 76, str. 37.), kojom se predviđa da države članice „[p]ri procjenjivanju najboljeg interesa djeteta […] trebaju posebnu pažnju posvetiti načelu jedinstvenosti obitelji”; vidjeti i mišljenje nezavisnog odvjetnika P. Pikamäea u predmetu TQ (Vraćanje maloljetnika bez pratnje) (C‑441/19, EU:C:2020:515, t. 65.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-71" href="#c-71">71</a>
</span>) Vidjeti osobito točku 62. ovog mišljenja.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-72" href="#c-72">72</a>
</span>) Vidjeti u tom smislu presudu od 5. lipnja 2018., Coman i dr. (C‑673/16, EU:C:2018:385, t. 48.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-73" href="#c-73">73</a>
</span>) Presuda 27. lipnja 2006., Parlament/Vijeće (C‑540/03, EU:C:2006:429, t. 54.)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-74" href="#c-74">74</a>
</span>) Vidjeti u tom smislu presudu od 24. lipnja 2019., Komisija/Poljska (Neovisnost Vrhovnog suda) (C‑619/18, EU:C:2019:531, t. 42.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-75" href="#c-75">75</a>
</span>) Vidjeti u tom smislu presude od 27. veljače 2018., Associação Sindical dos Juízes Portugueses (C‑64/16, EU:C:2018:117, t. 29. i 30.) i od 24. lipnja 2019., Komisija/Poljska (Neovisnost Vrhovnog suda) (C‑619/18, EU:C:2019:531, t. 50.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-76" href="#c-76">76</a>
</span>) Vidjeti u tom smislu presude od 25. srpnja 2018., Minister for Justice and Equality (Nedostaci u pravosudnom sustavu) (C‑216/18 PPU, EU:C:2018:586, t. 48.) i od 24. lipnja 2019., Komisija/Poljska (Neovisnost Vrhovnog suda) (C‑619/18, EU:C:2019:531, t. 58.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-77" href="#c-77">77</a>
</span>) Presude od 24. studenoga 2016., Parris (C‑443/15, EU:C:2016:897, t. 59.) i od 5. lipnja 2018., Coman i dr. (C‑673/16, EU:C:2018:385, t. 37.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-78" href="#c-78">78</a>
</span>) Kad, kao u ovom slučaju, nije riječ ni o paru u kojem je jedna osoba transseksualna ni o surogat majčinstvu ni o situaciji u kojoj je dijete rođeno iz spolnih stanica jedne majke, ali ga je nosila i rodila druga majka.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-79" href="#c-79">79</a>
</span>) ESLJP, presuda od 7. svibnja 2013., Boeckel i Gessner‑Boeckel protiv Njemačke, CE:ECHR:2013:0507DEC000801711, t. 30.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-80" href="#c-80">80</a>
</span>) Vidjeti u tom smislu presudu ESLJP‑a od 26. lipnja 2014., Mennesson protiv Francuske, CE:ECHR:2014:0626JUD006519211, t. 99.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-81" href="#c-81">81</a>
</span>) ESLJP, presuda od 13. srpnja 2006., Jäggi protiv Švicarske, CE:ECHR:2006:0713JUD005875700, t. 37.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-82" href="#c-82">82</a>
</span>) Vidjeti u tom smislu presudu ESLJP‑a od 26. lipnja 2014., Mennesson protiv Francuske, CE:ECHR:2014:0626JUD006519211, t. 100., i savjetodavno mišljenje od 10. travnja 2019. (zahtjev br. P16‑2018‑001, t. 53.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-83" href="#c-83">83</a>
</span>) ESLJP, presuda od 15. ožujka 2012., Gas i Dubois protiv Francuske, CE:ECHR:2012:0315JUD002595107, t. 62. i 72.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-84" href="#c-84">84</a>
</span>) ESLJP, presude od 21. prosinca 2010., Chavdarov protiv Bugarske, CE:ECHR:2010:1221JUD000346503, t. 49. i 50., i od 26. lipnja 2014., Mennesson protiv Francuske, CE:ECHR:2014:0626JUD006519211, t. 92. i 94.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-85" href="#c-85">85</a>
</span>) Vidjeti u tom smislu presudu ESLJP‑a od 26. lipnja 2014., Mennesson protiv Francuske, CE:ECHR:2014:0626JUD006519211, t. 92.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-86" href="#c-86">86</a>
</span>) Vidjeti točke 108. do 115. ovog mišljenja.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-87" href="#c-87">87</a>
</span>) Savjetodavno mišljenje od 10. travnja 2019. (zahtjev br. P16‑2018‑001, t. 53.) Tužiteljica iz glavnog postupka tvrdi da je taj pristup nemoguć u ovom slučaju s obzirom na to da se u bugarskom međunarodnom privatnom pravu pravo primjenjivo na posvojenje povezuje s djetetovim uobičajenim boravištem, u ovom slučaju Španjolskom. Međutim, u skladu sa španjolskim pravom logično je isključeno da dijete posvoji jedna od žena koja je već priznata kao majka. Može se ipak postaviti pitanje bi li se u slučaju povratka obitelji u Bugarsku na posvojenje primjenjivalo bugarsko pravo.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-88" href="#c-88">88</a>
</span>) Vidjeti točku 117. ovog mišljenja.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-89" href="#c-89">89</a>
</span>) Vidjeti članak 5. tog protokola.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-90" href="#c-90">90</a>
</span>) Vidjeti u tom pogledu i točke 100. i 118. ovog mišljenja.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-91" href="#c-91">91</a>
</span>) ESLJP, savjetodavno mišljenje od 10. travnja 2019. (zahtjev br. P16‑2018‑001)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-92" href="#c-92">92</a>
</span>) Vidjeti točku 4. i bilješku 7. ovog mišljenja.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-93" href="#c-93">93</a>
</span>) Vidjeti i točku 48. ovog mišljenja.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-94" href="#c-94">94</a>
</span>) Vidjeti u tom smislu presudu od 2. prosinca 1997., Dafeki (C‑336/94, EU:C:1997:579, t. 19.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-95" href="#c-95">95</a>
</span>) Presude od 2. listopada 2003., Garcia Avello (C‑148/02, EU:C:2003:539, t. 27.); od 14. listopada 2008., Grunkin i Paul (C‑353/06, EU:C:2008:559, t. 17.); od 13. rujna 2016., Rendón Marín (C‑165/14, EU:C:2016:675, t. 42. i 43.) i od 2. listopada 2019., Bajratari (C‑93/18, EU:C:2019:809, t. 26.)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-96" href="#c-96">96</a>
</span>) Presude od 2. listopada 2003., Garcia Avello (C‑148/02, EU:C:2003:539, t. 36.); od 14. listopada 2008., Grunkin i Paul (C‑353/06, EU:C:2008:559, t. 23. i 24.); od 22. prosinca 2010., Sayn‑Wittgenstein (C‑208/09, EU:C:2010:806, t. 66.), od 12. svibnja 2011., Runevič-Vardyn i Wardyn (C‑391/09, EU:C:2011:291, t. 76.) i od 2. lipnja 2016., Bogendorff von Wolffersdorff (C‑438/14, EU:C:2016:401, t. 39.)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-97" href="#c-97">97</a>
</span>) Presude od 14. listopada 2008., Grunkin i Paul (C‑353/06, EU:C:2008:559, t. 26.); od 22. prosinca 2010., Sayn‑Wittgenstein (C‑208/09, EU:C:2010:806, t. 68. do 70.); od 12. svibnja 2011., Runevič-Vardyn i Wardyn (C‑391/09, EU:C:2011:291, t. 77.) i od 2. lipnja 2016., Bogendorff von Wolffersdorff (C‑438/14, EU:C:2016:401, t. 39.)</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-98" href="#c-98">98</a>
</span>) Vidjeti po analogiji presudu od 14. listopada 2008., Grunkin i Paul (C‑353/06, EU:C:2008:559, t. 29.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-99" href="#c-99">99</a>
</span>) Vidjeti u tom pogledu točke 59. i 60. ovog mišljenja.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-100" href="#c-100">100</a>
</span>) Presude od 7. srpnja 1992., Singh (C‑370/90, EU:C:1992:296, t. 21. i 23.); od 14. studenoga 2017., Lounes (C‑165/16, EU:C:2017:862, t. 52.) i od 5. lipnja 2018., Coman i dr. (C‑673/16, EU:C:2018:385, t. 32.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-101" href="#c-101">101</a>
</span>) Vidjeti u tom pogledu bilješku 14. ovog mišljenja.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-102" href="#c-102">102</a>
</span>) Vidjeti osobito zaključak u točki 133. ovog mišljenja.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-103" href="#c-103">103</a>
</span>) Vidjeti u tom pogledu točku 57. ovog mišljenja.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-104" href="#c-104">104</a>
</span>) Vidjeti po analogiji presudu od 5. lipnja 2018., Coman i dr. (C‑673/16, EU:C:2018:385, t. 45. i 46.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-105" href="#c-105">105</a>
</span>) Vidjeti u tom pogledu presudu od 5. lipnja 2018., Coman i dr. (C‑673/16, EU:C:2018:385, t. 47. do 50.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-106" href="#c-106">106</a>
</span>) Vidjeti u pogledu članka 45. UFEU‑a presudu od 18. srpnja 2017., Erzberger (C‑566/15, EU:C:2017:562, t. 34. i 35.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-107" href="#c-107">107</a>
</span>) Vidjeti u tom smislu mišljenje nezavisnog odvjetnika H. Saugmandsgaarda Øea u predmetu Gemeinsamer Betriebsrat EurothermenResort Bad Schallerbach (C‑437/17, EU:C:2018:627, t. 51.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-108" href="#c-108">108</a>
</span>) Vidjeti e contrario presude od 18. lipnja 1991., ERT (C‑260/89, EU:C:1991:254, t. 43.) i od 30. travnja 2014., Pfleger i dr. (C‑390/12, EU:C:2014:281, t. 35.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-109" href="#c-109">109</a>
</span>) Vidjeti u tom pogledu osobito točku 64. ovog mišljenja.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-110" href="#c-110">110</a>
</span>) Vidjeti osobito međuzaključak u točki 133. ovog mišljenja.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-111" href="#c-111">111</a>
</span>) Vidjeti po analogiji presudu od 5. lipnja 2018., Coman i dr. (C‑673/16, EU:C:2018:385, t. 51.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-112" href="#c-112">112</a>
</span>) Vidjeti u tom pogledu o posljedicama priznavanja majčinstva u skladu s člankom 64. Obiteljskog zakonika, točke 34. i 63. ovog mišljenja.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-113" href="#c-113">113</a>
</span>) Ako dijete nema bugarsko državljanstvo, bugarska tijela nisu nadležna izdati mu identifikacijski dokument na temelju članka 4. stavka 3. Direktive 2004/38; vidjeti već navedeno u točki 49. ovog mišljenja.</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-114" href="#c-114">114</a>
</span>) Vidjeti primjerice presudu od 19. travnja 2016., DI (C‑441/14, EU:C:2016:278, t. 30. i 31.).</p>
<p class="note footnote">(<span class="note footnote notemarker">
<a id="t-115" href="#c-115">115</a>
</span>) Vidjeti u tom pogledu točke 32. i 33. ovog mišljenja.</p>
</body>
</html>
