|
Službeni list |
HR Serija L |
|
2025/333 |
27.2.2025 |
SMJERNICA (EU) 2025/333 EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE
od 31. siječnja 2025.
o statističkim podatcima koji se dostavljaju o bogatstvu, dohotku i potrošnji kućanstava (ESB/2025/3)
Upravno vijeće Europske središnje banke,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, a posebno njegov članak 5. stavak 1.,
budući da:
|
(1) |
Podatci na razini kućanstva o glavnim sastavnicama bogatstva, dohotka i potrošnje vrlo su vrijedni za razumijevanje trendova u gospodarskoj i financijskoj situaciji različitih skupina građana koji imaju boravište u europodručju. Ti su podatci potrebni za analizu učinaka mjera monetarne politike na različita kućanstva, što predstavlja ključnu sastavnicu procjene proporcionalnosti za vođenje monetarne politike, koja se provodi u skladu s člankom 127. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Podatci na razini kućanstva nužni su i za doprinos Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) nesmetanom vođenju politika nadležnih tijela koje se odnose na stabilnost financijskog sustava u skladu s člankom 127. stavkom 5. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. |
|
(2) |
Podatci na razini kućanstva o neto bogatstvu (imovini i obvezama), prikupljeni na usporediv način u državama europodručja, trenutačno su dostupni samo u okviru Ankete o financijama i potrošnji kućanstava (AFPK). AFPK u svakoj državi članici provode nacionalne središnje banke ili druga nadležna tijela na temelju nacionalnih zakona koji omogućuju prikupljanje podataka na razini kućanstva putem ankete s fizičkim osobama. S obzirom na nužnost takvih podataka za obavljanje zadaća ESSB-a, prikupljanje statističkih podataka ESB-a od nacionalnih središnjih banaka o bogatstvu, dohotku i potrošnji kućanstava trebalo bi regulirati Smjernicom donesenom na temelju članka 12. stavka 1. Statuta Europskog sustava središnjih banaka (dalje u tekstu: „Statut ESSB-a”). Ovim se ne bi trebalo spriječiti da se relevantni statistički podatci koji se prikupljaju u svrhe koje nisu ispunjavanje statističkih izvještajnih zahtjeva ili se dodatno prikupljaju i u druge svrhe, koriste za te druge svrhe. |
|
(3) |
Smjernicom se nastoji pridonijeti usklađivanju pravila i praksi kojima se uređuje prikupljanje, objedinjavanje i distribucija statistike dobivene iz podataka koji su prikupljeni AFPK-om u skladu s člankom 5. stavkom 3. Statuta ESSB-a. Time se osigurava da statistički podatci koje nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u imaju usklađenost potrebnu za izradu statistika koje su reprezentativne za države članice u europodručju. Iz tog bi razloga od nacionalnih središnjih banaka trebalo zahtijevati da dostavljaju osnovni skup ekonomskih, financijskih i demografskih izlaznih varijabli, koje su potrebne za objedinjavanje statističkih podataka o bogatstvu, dohotku i potrošnji kućanstava, zajedno s podatcima koji opisuju obilježja nacionalnih anketa provedenih u dotičnoj državi članici. Kako bi se odrazile razlike u prikupljenim podatcima među državama europodručja bez povećanja tereta izvještavanja za nacionalne središnje banke, nacionalne središnje banke mogu dostavljati ESB-u sporedni skup ekonomskih, financijskih i demografskih izlaznih varijabli. Ti su podatci potrebni kako bi se poboljšale ekonomske, financijske i statističke analize ESB-a koje se koriste za obavljanje zadaća ESSB-a, posebno u vezi s monetarnom politikom. |
|
(4) |
Kako bi se procijenio učinak geopolitičkih i drugih značajnih nepredviđenih zbivanja na ekonomsku ili financijsku situaciju skupina građana koji imaju boravište u europodručju, kao što je kriza u opskrbi energijom ili izbijanje pandemije, koji mogu utjecati na vođenje monetarne politike ili stabilnost financijskog sustava, potrebno je dodatno odrediti mehanizme za izvještavanje ESB-a o povezanim statističkim podatcima koje prikupljaju nacionalne središnje banke. Time se osigurava da takvi podatci također podliježu istoj zaštiti kao i osnovni i sporedni skupovi ekonomskih, financijskih i demografskih izlaznih varijabli, koje prikupljaju ESB i nacionalne središnje banke u skladu s ovom Smjernicom. |
|
(5) |
Statističke podatke potrebne za ispunjavanje zahtjeva ESB-a u području bogatstva, dohotka i potrošnje mogu prikupljati ili objedinjavati nadležna tijela koja nisu nacionalne središnje banke. Stoga određene zadaće koje je potrebno ispuniti u skladu s ovom Smjernicom, u nekim državama članicama, zahtijevaju suradnju između ESB-a ili nacionalnih središnjih banaka i tih nadležnih tijela. Članci 2.a i 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 2533/98 (1) propisuju da se države članice moraju organizirati u području statistike i u potpunosti surađivati s ESSB-om i Europskim statističkim sustavom (ESS) kako bi ispunile obveze iz članka 5. Statuta ESSB-a. Takva je suradnja također potrebna između nacionalnih središnjih banaka i nacionalnih nadležnih tijela ili drugih tijela u vezi s obradom osobnih podataka, uključujući u svrhu uspostavljanja mehanizama za vođenje obrade osobnih podataka između takvih tijela ili organa na nacionalnoj razini. |
|
(6) |
Kako bi ESB mogao izvršavati svoje zadaće, prikladno je da nacionalne središnje banke dostavljaju tražene statističke podatke do određenih datuma. |
|
(7) |
Kako bi se osigurala točnost i kvaliteta statističkih podataka koje ESB prikuplja, potrebno je da ESB odredi pravila za praćenje, provjeru i, prema potrebi, reviziju statističkih podataka koje dostavljaju nacionalne središnje banke. Iz istih razloga, nacionalne središnje banke trebale bi dostaviti ESB-u objašnjenja, kad god je to potrebno i na zahtjev ESB-a, o dostavljenim statističkim podatcima, posebno u pogledu tumačenja od strane NSB-a aspekata izlaznih varijabli, koji se temelje na nacionalnim posebnostima ili strukturnim lomovima, a koji mogu utjecati na te statističke podatke ili njihovu kvalitetu. |
|
(8) |
Članak 5. Statuta ESSB-a, zajedno s člankom 4. stavkom 3. Ugovora o Europskoj uniji, podrazumijeva da države članice izvan europodručja, koje planiraju usvojiti euro, trebaju utvrditi i provesti mjere za prikupljanje statističkih podataka potrebnih za ispunjavanje statističkih izvještajnih zahtjeva ESB-a tijekom pripreme za usvajanje eura. Za potrebe omogućavanja ESB-u dobivanja sveobuhvatnog pregleda prikupljenih statističkih podataka i radi provođenja potrebnih analiza, od nacionalnih središnjih banaka država članica izvan europodručja koje usvoje euro trebalo bi zahtijevati da dostave ESB-u statističke podatke koji obuhvaćaju određeno razdoblje prije usvajanja eura. |
|
(9) |
Prikladno je za sve nacionalne središnje banke osigurati zajedničku metodu prijenosa statističkih podataka koji se dostavljaju ESB-u. U skladu s tim, ESSB bi trebao dogovoriti i odrediti usklađeni format za elektronički prijenos. |
|
(10) |
Cilj je ove Smjernice osigurati da su nacionalne središnje banke odgovorne za obradu osobnih podataka prikupljenih u vezi s AFPK-om u svojim državama članicama. Svaka takva obrada osobnih podataka trebala bi biti u skladu s relevantnim zakonodavstvom Unije o zaštiti osobnih podataka, odnosno Uredbom (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (2) i Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (3). Takva obrada podataka je zakonita jer je potrebna za obavljanje zadatka koji se provode u javnom interesu i radi usklađivanja s pravnim obvezama kojima svaki NSB podliježe u skladu s ovom Smjernicom kao voditelj obrade podataka koje je prikupio u svojoj nacionalnoj anketi ili na drugi način, kako je primjenjivo u njegovoj državi članici. U skladu s načelom smanjenja količine podataka utvrđenim u tim uredbama, statističke podatke koje nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725 i u vezi s AFPK-om nacionalne središnje banke trebaju agregirati ili anonimizirati do te mjere da se pojedinci ne mogu izravno ili neizravno identificirati. |
|
(11) |
Kada se statistički podatci koje nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u u skladu s ovom Smjernicom agregiraju ili anonimiziraju kako bi se osiguralo da fizičke osobe ne mogu biti identificirane, bilo izravno ili neizravno dedukcijom, takvi podatci nisu obuhvaćeni definicijom „povjerljivi statistički podatci” iz Uredbe (EZ) br. 2533/98. Osim toga, statistički podatci koji se moraju dostaviti ESB-u u skladu s ovom Smjernicom ne smiju omogućavati izravnu ili neizravnu identifikaciju drugih pravnih osoba, subjekata ili podružnica. |
|
(12) |
Statistički podatci koje prikuplja ESB trebali bi se upotrebljavati isključivo u statističke svrhe i za odobravanje pristupa i/ili diseminaciju statističkih podataka i statističkih analiza korisnicima. S obzirom na to da ESB namjerava podijeliti podskup statističkih podataka koje prikuplja s tijelima za znanstveno istraživanje, također je potrebno uspostaviti odgovarajuće mehanizme za odobravanje takvog pristupa. |
|
(13) |
Potrebno je uspostaviti postupke za djelotvorno provođenje tehničkih izmjena priloga ovoj Smjernici, pod uvjetom da takve izmjene ne mijenjaju temeljni konceptualni okvir Smjernice i da ne utječu na teret izvještavanja nacionalnih središnjih banaka. U skladu s tim, Izvršni odbor ESB-a trebao bi izvršiti takve tehničke izmjene i pri provođenju tog postupka trebao bi voditi računa o stajalištima Odbora za statistiku ESSB-a. Praksa je Odbora za statistiku uzeti u obzir stajališta korisnika, posebno voditelja istraživanja ESB-a i nacionalnih središnjih banaka te Mreže za financije i potrošnju kućanstava (engl. Household Finance and Consumption Network) koja se sastoji od stručnjaka za anketu, statističara i ekonomista iz ESB-a, nacionalnih središnjih banaka i brojnih nacionalnih zavoda za statistiku, |
DONIJELO JE OVU SMJERNICU:
Članak 1.
Predmet i područje primjene
Ovom se Smjernicom utvrđuju zahtjevi da nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u statističke podatke o bogatstvu, dohotku i potrošnji kućanstava koje su prikupile na temelju nacionalnog prava. Posebno, ovom se Smjernicom određuju statistički podatci koje nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u, postupanje s tim podatcima, učestalost i vrijeme dostavljanja te standardi koji se primjenjuju na to izvještavanje.
Članak 2.
Definicije
Za potrebe ove Smjernice primjenjuju se sljedeće definicije:
|
1. |
„AFPK” (Anketa o financijama i potrošnji kućanstava) znači skup nacionalnih anketa o bogatstvu, dohotku i potrošnji kućanstava koje se provode u pojedinačnim državama članicama; |
|
2. |
„nacionalna anketa” znači anketa provedena u državi članici koja je dio AFPK-a; |
|
3. |
„razdoblje terenskog rada” znači razdoblje tijekom kojeg se podatci prikupljaju od ispitanika u nacionalnoj anketi; |
|
4. |
„referentno razdoblje” znači razdoblje na koje se odnose statistički podatci; |
|
5. |
„referentni datum” znači datum na koji se odnose statistički podatci; |
|
6. |
„privatno kućanstvo” znači osoba koja živi sama ili skupina ljudi koji žive zajedno u istom privatnom stambenom objektu i dijele izdatke, uključujući i zajedničku nabavu osnovnih životnih potrepština, kao i financijske odluke, kako je detaljnije navedeno u dijelu 3. Priloga I.; |
|
7. |
„osobni podatci” imaju značenje koje se dodjeljuje tom pojmu u Uredbi (EU) 2016/679 i Uredbi (EU) 2018/1725; |
|
8. |
„anonimizacija” znači postupak kojim je uklonjena mogućnost izravne ili neizravne identifikacije tako da se ni privatno kućanstvo ni fizička osoba ne mogu identificirati te se anonimizacija ne može poništiti; |
|
9. |
„izlazne varijable” znači standardizirane kategorije podataka koje obuhvaćaju statističke podatke navedene u Prilogu I. i Prilogu II.; |
|
10. |
„imputacija” znači dodjeljivanje procijenjene vrijednosti izlazne varijable koja se nije mogla prikupiti ili nije pravilno prikupljena. Procijenjena vrijednost temelji se na vrijednostima prikupljenima za druga kućanstva; |
|
11. |
„administrativni podatci” znači podatci koje generira nestatistički izvor, obično javno tijelo, čiji glavni cilj nije pružanje statističkih podataka; |
|
12. |
„zbirni pokazatelji” znači zbirna statistika određenih izlaznih varijabli koja je reprezentativna za populaciju i koja ne sadržava povjerljive statističke podatke, kako su definirani u članku 1. točki 12. Uredbe (EZ) br. 2533/98 (4); |
|
13. |
„uobičajeno boravište” znači „uobičajeno boravište” kako je definirano u članku 2. točki 11. Uredbe (EU) 2019/1700 Europskog parlamenta i Vijeća (5); |
|
14. |
„okviri uzorkovanja” ima isto značenje utvrđeno u članku 2. točki 14. Uredbe (EU) 2019/1700; |
|
15. |
„skup istraživačkih podataka” znači datoteke podataka, uključujući statističke rezultate koji se temelje na statističkim podatcima o kućanstvima i članovima kućanstva prikupljenima u skladu s ovom Smjernicom i prilagođenima za obavljanje zadaća ESSB-a. |
Članak 3.
Statistički podatci koje dostavljaju nacionalne središnje banke
1. Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u statističke podatke o bogatstvu, dohotku, potrošnji i povezanim osnovnim ekonomskim, financijskim i demografskim izlaznim varijablama za kućanstva u skladu s Prilogom I.
2. NSB može dostavljati podatke o određenim sporednim ekonomskim, financijskim i demografskim izlaznim varijablama u skladu s Prilogom II.
3. NSB može odlučiti dobrovoljno izvještavati o sporednim ekonomskim, financijskim i demografskim izlaznim varijablama, uz izlazne varijable iz stavaka 1. i 2., ako se one odnose na trenutačna ili nedavna zbivanja koja mogu izravno utjecati na ekonomsku ili financijsku situaciju različitih grupa građana koji imaju boravište u europodručju.
4. Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u podatke koji opisuju obilježja nacionalnih anketa koje su provele nacionalne središnje banke, kako je navedeno u Prilogu III.
5. Statistički podatci o kojima se izvještava u skladu s ovim člankom temelje se na jednom od sljedećih izvora ili njihovoj kombinaciji:
|
(a) |
podatci prikupljeni iz nacionalnih anketa koje su izravno dostavili ispitanici AFPK-a, a koji se po mogućnosti prikupljaju računalno potpomognutim anketiranjem (engl. computer-assisted personal interview, CAPI). Ako se računalno potpomognuto anketiranje (CAPI) ne upotrebljava za prikupljanje podataka, za bilo koji ili sve dijelove prikupljanja podataka može se koristiti računalno potpomognuto telefonsko anketiranje (engl. computer-assisted telephone interview, CATI), računalno potpomognuto internetsko anketiranje (engl. computer-assisted web-interview, CAWI), računalno potpomognuti samointervju (engl. computer-assisted self-interview, CASI) ili druge računalno potpomognute metode. Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u, na zahtjev, objašnjenja za korištenje računalno potpomognutih metoda, osim računalno potpomognutog anketiranja (CAPI); |
|
(b) |
administrativni podatci. |
Članak 4.
Statistička populacija
1. Nacionalne središnje banke osiguravaju da se statistički podatci koji se dostavljaju prikupljaju u granicama statističke populacije, koja je definirana tako da obuhvaća sve osobe koje imaju uobičajeno boravište u privatnim kućanstvima u svakoj državi članici europodručja.
2. Nacionalne središnje banke osiguravaju da se statistički podatci prikupljaju iz reprezentativnog uzorka statističke populacije.
Članak 5.
Uzorkovanje
1. Nacionalne središnje banke izrađuju statističke podatke iz okvira uzorkovanja uspostavljenih na nacionalnoj razini koji omogućuju nasumičan odabir privatnih kućanstava ili fizičkih osoba, s ne-nultom vjerojatnosti odabira. Cilj okvira uzorkovanje je utvrditi i iscrpno obuhvatiti statističku populaciju s minimalnom greškom pokrivenosti te se redovito ažuriraju.
2. Ako su podpopulacije obuhvaćene nacionalnom anketom nedovoljno zastupljene u postignutom uzorku, i to u značajnoj mjeri, nacionalne središnje banke poduzimaju mjere kao što je prekomjerno uzorkovanje ili primjena drugih odgovarajućih metoda za ispravljanje nastale pristranosti, uzimajući u obzir potrebu za troškovnom učinkovitošću. Nacionalne središnje banke objašnjavaju i procjenjuju primijenjene metode, njihov učinak i sve nedostatke u statističkim podatcima u skladu s Prilogom III.
3. Nacionalne središnje banke mogu dopustiti kontroliranu zamjenu privatnih kućanstava ili fizičkih osoba iz uzorka ako stopa odaziva nacionalne ankete padne ispod 60 % za one koji su odabrani prvi puta za intervju, te se primjenjuje jedno od sljedećeg:
|
(a) |
nije moguće stupiti u kontakt s privatnim kućanstvom ili osobom iz uzorka; |
|
(b) |
privatno kućanstvom ili osoba iz uzorka su kontaktirani, ali se intervju ne može dovršiti. |
Skup privatnih kućanstava ili fizičkih osoba iz uzorka za kontroliranu zamjenu određuje se prije prikupljanja podataka. Kontrolirana zamjena s privatnim kućanstvima ili fizičkim osobama koje ne pripadaju tom skupu nije dopuštena.
Članak 6.
Imputacija
1. Prije dostavljanja statističkih podataka ESB-u, nacionalne središnje banke osiguravaju da se svaka osnovna izlazna varijabla koja nedostaje zbog neodaziva imputira u skladu s Prilogom I., prema potrebi.
2. Svaka vrijednost koja nedostaje, a koja se imputira, imputira se pet puta primjenom višestruke stohastičke imputacije tako da broj imputacija iznosi pet.
3. Stavak 2. ne primjenjuje se ako NSB smatra da podatci koji nedostaju ne utječu na ukupne izlazne podatke dobivene provođenjem ankete.
Članak 7.
Razdoblja terenskog rada
1. Nacionalne središnje banke provode najmanje 50 % intervjua iz članka 3. stavka 5. točke (a) u svojoj nacionalnoj anketi tijekom primjenjive referentne godine AFPK-a iz članka 9.
2. Nacionalne središnje banke dostavljaju statističke podatke u skladu s člankom 3. na temelju razdoblja terenskog rada koji ispunjava sljedeće kriterije:
|
(a) |
razdoblje terenskog rada nije dulje od devet mjeseci; |
|
(b) |
razdoblje terenskog rada ne počinje prije listopada godine koja prethodi referentnoj godini AFPK-a ili nakon kraja listopada referentne godine AFPK-a; |
|
(c) |
razdoblje terenskog rada završava najkasnije do kraja lipnja godine koja slijedi nakon referentne godine AFPK-a. |
Članak 8.
Referentni datumi i razdoblja
1. Za statističke podatke koji se odnose na bogatstvo, prikupljene iz nacionalnih anketa, referentni datum je jedan od sljedećih:
|
(a) |
datum kada su statistički podatci prikupljeni u intervjuu; ili |
|
(b) |
31. prosinca kalendarske godine koja prethodi referentnoj godini AFPK-a iz članka 9., pod uvjetom da je razdoblje terenskog rada dovršeno u toj referentnoj godini AFPK-a. |
2. Za statističke podatke koji se odnose na bogatstvo, na osnovi administrativnih podataka, referentni datum je jedan od sljedećih:
|
(a) |
datum u referentnoj godini AFPK-a iz članka 9.; ili |
|
(b) |
31. prosinca kalendarske godine koja prethodi referentnoj godini AFPK-a iz članka 9. |
3. Za statističke podatke koji se odnose na dohodak, prikupljene iz nacionalnih anketa, referentno razdoblje je razdoblje od 12 mjeseci koje završava:
|
(a) |
31. prosinca kalendarske godine koja prethodi početku razdoblja terenskog rada; ili |
|
(b) |
tijekom mjeseca koji prethodi datumu kada su statistički podatci prikupljeni u intervjuu. |
4. Za statističke podatke koji se odnose na dohodak, na osnovi administrativnih podataka, referentno razdoblje je razdoblje od 12 mjeseci koje završava:
|
(a) |
31. prosinca kalendarske godine koja prethodi referentnoj godini AFPK-a iz članka 9.; ili |
|
(b) |
na datum u referentnoj godini AFPK-a iz članka 9. |
5. Referentni datumi i razdoblja za sve ostale statističke podatke iz članka 3. stavaka 1. i 2. utvrđeni su u dijelu 1. stavku 5., odnosno Tablici A Priloga I., odnosno dijelu 1. stavku 3., odnosno Tablici A Priloga II.
Članak 9.
Učestalost i pravodobnost
1. Referentna godina AFPK-a za prvi prijenos statističkih podataka iz članka 3. od nacionalnih središnjih banaka ESB-u je 2026.
2. Referentne godine AFPK-a za naknadne prijenose slijede 2026. godinu s učestalošću od tri godine.
3. Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u statističke podatke u skladu s člankom 3. svake tri godine.
4. Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u statističke podatke u skladu s člankom 3. u roku od 19 mjeseci nakon završetka razdoblja terenskog rada, a najkasnije 36 mjeseci od početka referentne godine AFPK-a.
5. Ako nacionalne središnje banke izvode dio statističkih podataka koji se dostavljaju u skladu s ovom Smjernicom iz administrativnih podataka, rok u kojem ESB mora primiti statističke podatke iz članka 3. je 22 mjeseca nakon završetka razdoblja terenskog rada, a najkasnije 36 mjeseci od početka referentne godine AFPK-a.
Članak 10.
Revizije
1. Nacionalne središnje banke mogu prenijeti ESB-u revizije statističkih podataka dostavljenih u skladu s člankom 3. koje se odnose na prethodne referentne godine AFPK-a.
2. Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u, na zahtjev, pojašnjenja za revizije dostavljene u skladu sa stavkom 1.
Članak 11.
Zaštita podataka
1. Za potrebe ove Smjernice, svaki NSB je voditelj obrade podataka, u smislu članka 4. stavka 7. Uredbe (EU) 2016/679, koje je prikupio u svojoj nacionalnoj anketi ili drugim sredstvima, kako je primjenjivo u njegovoj državi članici, te koji je odgovoran za izvještavanje ESB-a u skladu s člankom 3.
2. Nacionalne središnje banke osiguravaju da se osobni podatci, kako su navedeni u članku 3. točki 1. Uredbe (EU) 2018/1725 i članku 4. točki 1. Uredbe (EU) 2016/679, ne dostavljaju ESB-u prilikom izvještavanja o statističkim podatcima u skladu s člankom 3. ili kada se bilo koji drugi podatci u vezi s AFPK-om dijele. To znači da se svaki podatkovni element koji bi omogućio izravnu ili neizravnu identifikaciju fizičke osobe ili kućanstva, posebno upućivanjem na identifikator kao što je ime, identifikacijski broj, podatak o lokaciji, mrežni identifikator ili na jedan ili više čimbenika specifičnih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet te fizičke osobe, ukloni ili anonimizira prije dostavljanja statističkih podataka ESB-u, uključujući slučajeve u kojima NSB prima statističke podatke ili njihove dijelove od treće strane.
3. Ako ESB otkrije ili ga NSB obavijesti da su osobni podatci preneseni pogreškom, odmah briše te osobne podatke i o tome obavješćuje odgovarajući NSB.
Članak 12.
Statistička načela i objašnjenja
1. Nacionalne središnje banke prate i osiguravaju kvalitetu i pouzdanost statističkih podataka koji se dostavljaju ESB-u u skladu s ovom Smjernicom, što uključuje osiguravanje da se statistički podatci dostavljaju ESB-u na odgovarajući način u skladu sa statističkim načelima iz članka 3.a Uredbe (EZ) br. 2533/98.
2. Prema potrebi, nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u objašnjenja o tumačenju aspekata izlaznih varijabli koji se temelje na nacionalnim posebnostima ili strukturnim lomovima, uključujući utjecaj na te statističke podatke. Nacionalne središnje banke također dostavljaju takva objašnjenja na zahtjev ESB-a.
Članak 13.
Prijenos
1. Nacionalne središnje banke prenose statističke podatke koji se dostavljaju u skladu s ovom Smjernicom elektroničkim putem, korištenjem sredstava koje odredi ESB. Predviđeni format za ovu elektroničku razmjenu statističkih podataka je format koji dogovara ESSB.
2. Kada se stavak 1. ne primjenjuje, nacionalne središnje banke mogu koristiti druga sredstva za prijenos statističkih podataka uz prethodnu suglasnost ESB-a.
Članak 14.
Suradnja s nadležnim tijelima ili tijelima koja nisu nacionalne središnje banke
1. Kada su izvori za dio ili sve statističke podatke opisane u članku 3. nadležna tijela ili tijela koja nisu nacionalne središnje banke, nacionalne središnje banke mogu uspostaviti odgovarajuće sporazume o suradnji s tim tijelima kako bi osigurale trajnu strukturu za prijenos podataka koja ispunjava zahtjeve ESB-a navedene u ovoj Smjernici, osim ako je istovjetan rezultat već postignut nacionalnim zakonodavstvom.
2. Za potrebe stavka 1., nacionalne središnje banke odgovorne su za osiguravanje usklađenosti sa zahtjevima ESB-a iz ove Smjernice kada se oslanjaju na sporazume o suradnji s drugim nadležnim tijelima ili tijelima za prikupljanje statističkih podataka opisanih u članku 3.
Članak 15.
Upotreba i diseminacija statističkih podataka
ESB upotrebljava statističke podatke prikupljene u skladu s člankom 3. u statističke svrhe kako slijedi:
|
(a) |
da bi odobrio pristup skupu istraživačkih podataka i. unutar ESSB-a i ii. znanstveno-istraživačkim tijelima u skladu s kriterijima i postupkom iz Priloga IV.; te |
|
(b) |
da bi širio izvješća koja uključuju skupne pokazatelje. |
Smatra se da je svaki NSB dao svoju prethodnu izričitu suglasnost i da je osigurao prethodnu izričitu suglasnost bilo kojeg drugog tijela koje mu je dostavilo statističke podatke prikupljene u skladu s člankom 3. prije odobravanja pristupa iz točke (a).
Članak 16.
Nastavak priznavanja
Ako je ESB odobrio pristup skupu istraživačkih podataka osobama koje ispunjavaju kriterije za imenovanje prihvatljivih istraživača u skladu s Prilogom IV., ti istraživači mogu i dalje imati pristup tom skupu istraživačkih podataka u skladu s tim kriterijima.
Članak 17.
Pojednostavljeni postupak izmjene
Uzimajući u obzir stajališta Odbora za statistiku ESSB-a, Izvršni odbor ESB-a može provesti tehničke izmjene priloga, pod uvjetom da takve izmjene ne mijenjaju temeljni konceptualni okvir ove Smjernice i da ne utječu na teret izvještavanja nacionalnih središnjih banaka. Izvršni odbor izvješćuje Upravno vijeće o svakoj takvoj izmjeni bez nepotrebnog odgađanja.
Članak 18.
Prijelazne odredbe
1. Za prvi prijenos, nacionalne središnje banke mogu dostaviti ESB-u statističke podatke iz članka 3. kako slijedi:
|
(a) |
u roku od 21 mjeseca nakon završetka razdoblja terenskog rada, a najkasnije 36 mjeseci od početka referentne godine AFPK-a; |
|
(b) |
kada nacionalne središnje banke izvode dio statističkih podataka koji se dostavljaju u skladu s ovom Smjernicom iz administrativnih podataka, u roku od 25 mjeseci nakon završetka razdoblja terenskog rada, a najkasnije 36 mjeseci od početka referentne godine AFPK-a. |
2. Ako NSB zahtijeva dulje prijelazno razdoblje za prikupljanje potrebnih statističkih podataka iz članka 3., Upravno vijeće može odobriti pojedinačno privremeno odstupanje od obveze dostavljanja potrebnih statističkih podataka ESB-u za prvi prijenos u skladu s člankom 9. stavkom 1. Pojedinačno privremeno odstupanje primjenjuje se samo na prvi prijenos iz članka 9. stavka 1.
3. Ako je odobreno pojedinačno privremeno odstupanje u skladu sa stavkom 2., dotični NSB izvješćuje Odbor za statistiku ESSB-a najmanje jednom godišnje o svojem napretku u postizanju potpune usklađenosti s obvezom izvještavanja ESB-a za naknadne prijenose iz članka 9. stavka 2.
4. Upravno vijeće može odlučiti da se pojedinim nacionalnim središnjim bankama koje koriste bilo kakvo odstupanje iz ovog članka odrede daljnja ograničenja.
Članak 19.
Stupanje na snagu i provedba
Ova Smjernica stupa na snagu na dan kada su o njoj obaviještene nacionalne središnje banke država članica čija je valuta euro.
Članak 20.
Adresati
Ova Smjernica upućena je svim središnjim bankama Eurosustava.
Sastavljeno u Frankfurtu na Majni, 31. siječnja 2025.
Za Upravno vijeće ESB-a
Predsjednica ESB-a
Christine LAGARDE
(1) Uredba Vijeća (EZ) br. 2533/98 od 23. studenoga 1998. o prikupljanju statističkih podataka od strane Europske središnje banke (SL L 318, 27.11.1998., str. 8.).
(2) Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).
(3) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).
(4) Uredba Vijeća (EZ) br. 2533/98 od 23. studenoga 1998. o prikupljanju statističkih podataka od strane Europske središnje banke (SL L 318, 27.11.1998., str. 8.).
(5) Uredba (EU) 2019/1700 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. listopada 2019. o uspostavi zajedničkog okvira za europske statistike o osobama i kućanstvima koje se temelje na podacima o pojedincima prikupljenima na uzorcima, izmjeni uredaba (EZ) br. 808/2004, (EZ) br. 452/2008 i (EZ) br. 1338/2008 Europskog parlamenta i Vijeća, te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1177/2003 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EZ) br. 577/98 (SL L 261 I, 14.10.2019., str. 1.).
PRILOG I.
Osnovne izlazne varijable
1.
Nacionalne središnje banke moraju dostaviti osnovne izlazne varijable na i. razini kućanstva, ii. pojedinačnoj razini za sve članove kućanstva ili iii. pojedinačnoj razini za članove kućanstva u dobi od 16 godina i više.
Dio 1. – Osnovne izlazne varijable o kojima se izvješćuje
|
2. |
Tablica A određuje osnovne izlazne varijable koje nacionalne središnje banke dostavljaju Europskoj središnjoj banci (ESB). |
|
3. |
Nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u osnovne izlazne varijable za sve ispitanike. Osnovne izlazne varijable mogu uključivati vrijednosti koje nedostaju za neke ispitanike ako se izlazna varijabla ne primjenjuje (tj. ako se preskoči zbog usmjeravanja ili ako anketa odgovarajuće zemlje nema panelnu komponentu). Sve preostale vrijednosti koje nedostaju i posebni odgovori (ne znam / bez odgovora) moraju se uključiti prije dostavljanja statističkih podataka ESB-u, osim ako je drugačije navedeno u Tablici A, tj. oznake -1 (ne znam) i -2 (bez odgovora) prihvatljive su za izlaznu varijablu. |
|
4. |
Osnovne izlazne varijable mogu se navesti i s vrijednostima koje nedostaju u svrhu anonimizacije. Izlazne varijable po skupinama / grupirane po kategorijama (tj. Dobne skupine – RA0300_B i Poduzeće u kojem je ispitanik samozaposlen $x: broj radnika po skupinama – HD050$x_B) uvijek moraju biti zabilježene sa stvarnim vrijednostima (1), neovisno o tome jesu li odgovarajuće osnovne izlazne varijable s detaljnijim statističkim informacijama (tj. Dob RA0300 i Poduzeće u kojem je ispitanik samozaposlen $x: broj radnika – HD050$x) zabilježene kao nedostajuće za potrebe anonimizacije. |
|
5. |
Referentni datum/razdoblje odnosi se na datum/razdoblje na koje se odnosi određena izlazna varijabla. „Trenutačno” se odnosi na vrijeme prikupljanja podataka. „Stalno” se odnosi na informacije koje ostaju stalne i ne mijenjaju se s vremenom (neovisno o vremenu prikupljanja podataka). „Referentni datum imetka” odnosi se na datum kako je definiran u članku 8. stavcima 1. i 2. „Referentno razdoblje dohotka” odnosi se na razdoblje kako je definirano u članku 8. stavcima 3. i 4. |
|
6. |
Određene osnovne izlazne varijable su u petlji, što znači da se u takvim slučajevima mora navesti nekoliko osnovnih izlaznih varijabli. Identifikatori izlaznih varijabli sadrže znak „$” (barem 1) za varijable koje se nalaze u petlji. To se odnosi na različite vrste zajmova, nekretnina, poduzeća u kojima je ispitanik samozaposlen, darova/nasljedstava, u kojima je broj petlji prema zadanim postavkama 3, ali nacionalne središnje banke mogu primjenjivati i 2 petlje. U slučaju mirovinskih osiguranja može se primijeniti do 7 petlji. Na primjer, u slučaju 3 petlje, 3 varijable (HB1701, HB1702 i HB1703) iskazuju se za varijablu „Hipotekarni kredit za glavnu stambenu jedinicu kućanstva $x: trenutačni nepodmireni saldo kredita” (HB170$x u Tablici A). |
|
7. |
Određene osnovne izlazne varijable imaju u petlji više od 2 dimenzije. U tim slučajevima identifikatori izlazne varijable završavaju s „$x$y”. Na primjer, kod varijable HB330$x$y (druga nekretnina $x hipotekarni kredit $y: godina kreditnog zaduživanja) 9 varijabli (HB33011, HB33012, HB33013, HB33021, HB33022, HB33023, HB33031, HB33032, HB33033) se iskazuju (u slučaju 3 petlje za „druge nekretnine” i „hipotekarni krediti”). |
|
8. |
Za određene osnovne izlazne varijable dostupno je nekoliko opcija, što također znači da se mora navesti nekoliko osnovnih izlaznih varijabli. Identifikatori izlazne varijable završavaju slovom „v” za varijable koje sadrže opcije. Na primjer, 6 varijabli (HD1320a, HD1320b, HD1320c, HD1320d, HD1320e, HD1320f) iskazuje se za varijablu „Vrste uzajamnih fondova” (HD1320v u Tablici A). |
|
9. |
Za određene osnovne izlazne varijable postoji kombinacija petlje i mogućnosti. U tim slučajevima identifikatori izlazne varijable završavaju s „$xv”. Na primjer, 6 varijabli (HB1201a, HB1201b, HB1202a, HB1202b, HB1203a, HB1203b) iskazuje se za varijablu „Hipotekarni kredit za glavnu stambenu jedinicu kućanstva $x: namjena kredita s a: prvi odabir namjene kredita i b: sekundarni odabir namjene kredita” (HB120$xv u Tablici A).
Tablica A Osnovne izlazne varijable koje nacionalne središnje banke dostavljaju ESB-u
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Dio 2. – Opis sadržaja izlaznih varijabli
|
10. |
Tablica B prikazuje detaljan opis sadržaja osnovnih izlaznih varijabli koje nacionalne središnje banke moraju dostaviti ESB-u u skladu s ovom Smjernicom. |
|
11. |
Kada je primjenjivo, opisi se temelje na definicijama i opisima sadržanima u odgovarajućim službenim dokumentima. U tu se svrhu upotrebljavaju sljedeći izvori:
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Dio 3. – Dodatna pojašnjenja u odnosu na definiciju „privatno kućanstvo”
|
12. |
Definicija „privatno kućanstvo” iz članka 2. obuhvaća sve osobe koje uobičajeno ne žive s ispitanikom, ali koje su u potpunosti ili većinom financijski ovisne o kućanstvu, kako je utvrđeno u ovom Prilogu. |
|
13. |
Radnici ili druge osobe koje borave u kućanstvu (tj. poslužitelji koji žive u kućanstvu, au pair itd.) i stanari bez drugih obiteljskih ili partnerskih veza s članovima kućanstva (npr. stanari i podstanari koji borave u kućanstvu, posjetitelji itd.) smatraju se zasebnim kućanstvima. |
|
14. |
Podložno dodatnim i posebnim uvjetima iz ovog Priloga, sljedeće osobe, ako dijele troškove kućanstva i sudjeluju u financijskim odlukama, moraju se smatrati članovima kućanstva:
|
|
15. |
Za potrebe stavka 14. primjenjuju se i sljedeći uvjeti za uključivanje kao članova kućanstva:
|
|
16. |
Dijeljenje troškova kućanstva uključuje koristi od troškova (npr. djeca, osobe bez prihoda), kao i doprinos troškovima. Ako se troškovi ne dijele i financijska sredstva se drže odvojeno, osoba čini zasebno kućanstvo na istoj adresi. |
|
17. |
Osoba će se smatrati članom kućanstva koji uobičajeno boravi u kućanstvu ako u njemu provodi većinu svog dnevnog i noćnog odmora, mjereno tijekom proteklih 6 mjeseci (uključujući djecu u zajedničkom skrbništvu i starije roditelje ako više dana žive u stambenoj jedinici nego bilo gdje drugdje). |
|
18. |
Osobe koje stvaraju nova kućanstva ili se pridružuju postojećima obično se smatraju članovima na svojoj novoj lokaciji; jednako tako, oni koji odlaze kako bi živjeli drugdje ne smatraju se više članovima prvotnog kućanstva. Kriterij „proteklih šest mjeseci” iz stavka 17. zamjenjuje se namjerom ostanka na razdoblje od 6 mjeseci ili više na novom boravištu. Treba uzeti u obzir što se smatra „trajnim” kretanjima u ili iz kućanstava. Tako se osoba koja je uselila u kućanstvo na neodređeno vrijeme ili s namjerom da ostane 6 mjeseci ili duže, smatra članom kućanstva, iako osoba još nije ostala u kućanstvu tijekom 6 mjeseci i zapravo je većinu toga vremena provela na nekom drugom mjestu boravišta. Jednako tako, osoba koja se iselila iz kućanstva na neko drugo mjesto boravišta s namjerom da bude odsutna iz prvotnog kućanstva 6 mjeseci ili duže, više se ne smatra članom tog kućanstva. |
|
19. |
Ako se osoba koja je privremeno odsutna nalazi u privatnom smještaju, utvrđivanje kojem kućanstvu ta osoba pripada ovisi o trajanju odsutnosti. |
|
20. |
Iznimno, određene kategorije osoba s vrlo uskim vezama s kućanstvom mogu se smatrati članovima bez obzira na duljinu izbivanja, uz uvjet da se ne smatraju članovima drugog privatnog kućanstva. Posebno, studenti koji žive drugdje, ali su usko povezani s kućanstvom, redovito se vraćaju na tu adresu kućanstva i smatraju kućanstvo svojim glavnim boravištem, trebaju se smatrati dijelom kućanstva bez obzira na duljinu njihova boravka na drugoj adresi. |
|
21. |
U primjeni ovih kriterija namjera je svesti na najmanju moguću mjeru rizik da pojedinci koji imaju dvije privatne adrese, za koje bi se moglo smatrati da su njihovo boravište, budu dva puta uključeni u uzorak. Slično tome, rizik da neke osobe budu isključene iz članstva u kućanstvu iako pripadaju sektoru privatnih kućanstava, svodi se na najmanju moguću mjeru. |
|
22. |
Osobe koje žive u kolektivnim kućanstvima i ustanovama isključene su iz ciljne populacije i nisu obuhvaćene definicijom „privatno kućanstvo”. |
|
23. |
„Kolektivno kućanstvo” se odnosi na neinstitucionalne kolektivne stambene objekte poput pansiona, studentskog doma ili druge vrste stanova koje dijele više od pet osoba koje ne dijele troškove kućanstva. Također su obuhvaćene i osobe koje žive kao podstanari u kućanstvima s više od pet podstanara. |
|
24. |
„Ustanova” se odnosi na domove za starije osobe, zdravstvene ustanove, vjerske ustanove (samostani i sl.), popravne i kaznene ustanove. Ustanove se razlikuju od kolektivnih kućanstava na temelju činjenice da osobe koje stanuju u ustanovama nemaju individualnu odgovornost za vođenje kućanstva. U nekim se slučajevima na temelju tog pravila domovi za starije osobe mogu smatrati „kolektivnim kućanstvima”. |
(1) Osim ako vrijednosti nisu također utvrđene kao nedostajuće za potrebe anonimizacije.
(2) „$x” znači broj u petlji. Na primjer, HB130$x se iskazuje ako je HB1010 > $x-1. To znači da je potrebno iskazati varijablu HB1301 ako je HB1010 > 0, HB1302 ako je HB1010 > 1 i HB1303 ako je HB1010 > 2;
„$loops” znači broj petlji. Na primjer, HB2100 se iskazuje ako je HB1010 > $loops. To znači da je u slučaju 3 petlje potrebno navesti varijablu HB2100 ako je HB1010 > 3.
(3) Uredba Komisije (EZ) br. 1201/2009 od 30. studenoga 2009. o provedbi Uredbe (EZ) br. 763/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o popisu stanovništva i stanova u pogledu tehničkih specifikacija tema i njihovih raščlanjivanja (SL L 329, 15.12.2009., str. 29.).
(4) Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/2181 оd 16. prosinca 2019. o utvrđivanju tehničkih značajki za stavke koje su zajedničke za više skupova podataka u skladu s Uredbom (EU) 2019/1700 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 330, 20.12.2019., str. 16.).
(5) Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/2242 оd 16. prosinca 2019. o utvrđivanju tehničkih stavki skupova podataka, tehničkih formata te detaljnih postupaka i sadržaja izvješćâ o kvaliteti za organizaciju ankete na uzorku u području dohotka i životnih uvjeta u skladu s Uredbom (EU) 2019/1700 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 336, 30.12.2019., str. 133.).
(6) Uredba (EU) br. 2021/379 Europske središnje banke od 22. siječnja 2021. o bilančnim stavkama kreditnih institucija i sektora monetarnih financijskih institucija (ESB/2021/2) (SL L 73, 3.3.2021., str. 16.).
(7) Smjernica (EU) br. 2021/831 Europske središnje banke od 26. ožujka 2021. o statističkim podacima koji se dostavljaju o financijskim posrednicima koji nisu monetarne financijske institucije (ESB/2021/12) (SL L 208, 11.6.2021., str. 59.).
(8) (1 ) Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (SL L 182, 29.6.2013., str. 19.).
(9) Uredba (EU) 2024/1988 Europske središnje banke od 27. lipnja 2024. o statistici investicijskih fondova i stavljanju izvan snage Odluke (EU) 2015/32 (ESB/2014/62) (ESB/2024/17) ( SL L, 2024/1988, 23.7.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/1988/oj ).
PRILOG II.
Sporedne izlazne varijable
1.
Nacionalne središnje banke mogu dostaviti sporedne izlazne varijable na i. razini kućanstva, ii. pojedinačnoj razini za sve članove kućanstva ili iii. pojedinačnoj razini za članove kućanstva u dobi od 16 godina i više.
Dio 1. – Sporedne izlazne varijable
|
2. |
U Tablici A utvrđene su sporedne izlazne varijable koje nacionalne središnje banke mogu dostaviti Europskoj središnjoj banci (ESB) uz osnovne izlazne varijable navedene u Prilogu I. |
|
3. |
„Referentni datum/razdoblje” odnosi se na datum/razdoblje na koje se odnosi određena izlazna varijabla. „Trenutačno” se odnosi na vrijeme prikupljanja podataka, „Stalno” se odnosi na informacije koje ostaju stalne i ne mijenjaju se s vremenom (neovisno o vremenu prikupljanja podataka), „Referentni datum imetka” odnosi se na datum kako je definiran u članku 8. stavcima 1. i 2., dok se „Referentno razdoblje dohotka” odnosi na razdoblje kako je definirano u članku 8. stavcima 3. i 4. |
|
4. |
Određene sporedne izlazne varijable su u petlji, što znači da se u tim slučajevima navodi nekoliko sporednih izlaznih varijabli. Identifikatori izlaznih varijabli sadrže znak „$” (barem 1) za varijable koje se nalaze u petlji. To se odnosi na različite vrste zajmova, nekretnina i darova/nasljedstava, u kojima je broj petlji prema zadanim postavkama 3, ali nacionalne ankete mogu primjenjivati i 2 petlje. Na primjer, u slučaju 3 petlje, 3 varijable (HB2011, HB2012, HB2013) iskazuju se za varijablu „Hipotekarni kredit za glavnu stambenu jedinicu kućanstva $x: promjena uvjeta hipotekarnoga kredita” (HB201$x u tablici A). U slučaju mirovinskih osiguranja može se primijeniti do 7 petlji. |
|
5. |
Za određene sporedne izlazne varijable dostupno je nekoliko opcija, što također znači da se mora navesti nekoliko sporednih izlaznih varijabli. Identifikatori izlazne varijable završavaju slovom „v” za varijable koje uključuju opcije. Na primjer, 4 varijable (HD1910a, HD1910b, HD1910c, HD1910d) iskazuju se za varijablu „Vrsta druge imovine” (HD1910v u Tablici A). |
|
6. |
Za određene sporedne izlazne varijable postoji kombinacija petlje i mogućnosti. U tim slučajevima identifikatori izlazne varijable završavaju s „$xv”. Na primjer, 6 varijabli (HB1131a, HB1131b, HB1132a, HB1132b, HB1133a, HB1133b) iskazuje se za varijablu „Hipotekarni kredit za glavnu stambenu jedinicu kućanstva $x: razlozi za refinanciranje / ponovno ugovaranje kreditnih uvjeta s a: prvi razlog refinanciranja / bez refinanciranja i b: drugi razlog refinanciranja” (HB113$xv u Tablici A). |
|
7. |
Sporedna varijabla „Druga nekretnina $x hipotekarni kredit $y: namjena kredita” (Hb320$x$yv) ima u petlji više od dvije dimenzije ($x druge nekretnine i $y hipotekarni krediti) te su 4 opcije (a, b, c, d) dostupne. U ovom slučaju 36 varijabli (od HB32011a do HB32011d, od HB32012a do HB32012d, od HB32013a do HB32013d, od HB32021a do HB32021d, od HB32022a do HB32022d, od HB32023a do HB32023d, od HB32031a do HB32031d, od HB32032a do HB32032d, od HB32033a do Hb32033d) se iskazuje (u slučaju 3 petlje za „druge nekretnine” i „hipotekarni krediti”).
Tablica A Sporedne izlazne varijable
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Dio 2. – Opis sadržaja sporednih izlaznih varijabli
|
8. |
Tablica B daje detaljan opis sporednih izlaznih varijabli navedenih u dijelu 1.
Tablica B Opis sadržaja sporednih izlaznih varijabli
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
(1) „$x” znači broj u petlji. Na primjer, HB201$x se iskazuje ako je HB1010 > $x-1. To znači da je potrebno iskazati varijablu HB2011 ako je HB1010 > 0, HB2012 ako je HB1010 > 1 i HB2013 ako je HB1010 > 2.
PRILOG III.
Podatci koje dostavljaju nacionalne središnje banke i koji opisuju obilježja nacionalne ankete
1.
U skladu s člankom 3. stavkom 4., nacionalne središnje banke moraju dostaviti ESB-u podatke koji opisuju obilježja nacionalne ankete kako je navedeno u odjeljcima od 1. do 9.
Odjeljak 1. – Dizajn uzorkovanja
Dio 1. – Opći podatci
|
2. |
Nacionalne središnje banke moraju dostaviti sljedeće opće podatke o dizajnu uzorkovanja.
|
Dio 2. – Panelna/rotacijska komponenta uzorka (izvještavaju samo zemlje čija anketa sadrži panelnu komponentu)
|
3. |
Nacionalne središnje banke (čija anketa sadrži panelnu komponentu) moraju dostaviti sljedeće podatke o panelnoj/rotacijskog komponenti uzorka.
|
Dio 3. – Svi drugi relevantni podatci (neobavezno)
|
4. |
Nacionalne središnje banke moraju također dostaviti sve druge podatke, koji se odnose na dizajn uzorkovanja, a koje smatraju relevantnima. |
Odjeljak 2. – Struktura uzorka i statistika o ishodima ankete
Dio 1. – Veličine uzorka i neodaziv
|
5. |
Ako se potrebni podatci za izlaznu varijablu SB0100 (oznaka konačnog ishoda intervjua) ne prenose ESB-u, nacionalne središnje banke moraju dostaviti sljedeće podatke o veličini uzorka i neodazivu:
|
Dio 2. – Statistika ishoda ankete
|
6. |
Ako se potrebni podatci za izlaznu varijablu SB0100 (oznaka konačnog ishoda intervjua) ne prenose ESB-u, nacionalne središnje banke moraju dostaviti podatke o sljedećoj statistici ishoda ankete:
|
Dio 3. – Svi drugi relevantni podatci (neobavezno)
|
7. |
Nacionalne središnje banke moraju također dostaviti sve druge podatke koji se odnose na strukturu uzorka i statistiku ishoda ankete, a koje smatraju relevantnima. |
Odjeljak 3. – Pojmovi i definicije
Dio 1. – Referentna razdoblja
|
8. |
Nacionalne središnje banke moraju navesti referentno razdoblje za statističke podatke koji se odnose na sljedeće:
|
Dio 2. – Izlazne varijable dohotka
|
9. |
Nacionalne središnje banke moraju dostaviti podatke o tome jesu li prikupljene izlazne varijable dohotka i. bruto, ii. neto, odnosno bez poreza na dohodak, iii. neto, odnosno bez poreza na dohodak i socijalnih doprinosa ili iv. drugo (u tom slučaju potrebno je navesti dodatne pojedinosti). |
Dio 3. – Definicija izlaznih varijabli: značajna metodološka odstupanja
|
10. |
Nacionalne središnje banke moraju dostaviti opis svih značajnih metodoloških razlika u sadržaju izlaznih varijabli koje se prenose ESB-u u usporedbi s opisima izlaznih varijabli u dijelu 2. Priloga I. |
|
11. |
Nacionalne središnje banke moraju navesti identifikator(e)/naziv(e) izlaznih varijabli i opisati odstupanja od definicija izlaznih varijabli (npr. HI0100, Mjesečni iznos potrošen na hranu kod kuće. Izlazna varijabla također uključuje hranu izvan kuće). |
Odjeljak 4. – Prikupljanje podataka
Dio 1. – Aspekti terenskog rada
|
12. |
Nacionalne središnje banke moraju dostaviti sljedeće podatke u vezi s terenskim radom:
|
Dio 2. – Voditelji intervjua (angažiranje, osposobljavanje, opseg posla, naknada)
|
13. |
Nacionalne središnje banke moraju dostaviti sljedeće podatke u vezi s voditeljima intervjua:
|
Dio 3. – Izrada i testiranje upitnika
|
14. |
Nacionalne središnje banke moraju dostaviti sljedeće podatke u vezi s izradom i testiranjem upitnika:
|
Dio 4. – Strategije kontaktiranja i sprječavanje neodaziva
|
15. |
Nacionalne središnje banke moraju dostaviti sljedeće podatke o strategijama kontaktiranja i sprječavanju neodaziva:
|
Dio 5. – Revizija terenskog rada
|
16. |
Nacionalne središnje banke moraju dostaviti sljedeće podatke o reviziji terenskog rada:
|
Dio 6. – Upotreba drugih izvora podataka za prikupljanje podataka
|
17. |
Nacionalne središnje banke moraju navesti jesu li koristile druge izvore osim intervjua za prikupljanje ili izradu izlaznih varijabli navedenih u Prilogu I. (isključujući izvore korištene u imputaciji za stavku neodaziv). Ako je odgovor potvrdan, mogući izvori su registri, statističko uparivanje, drugo (u tom slučaju potrebno je navesti dodatne pojedinosti). |
Dio 7. – Svi drugi relevantni podatci (neobavezno)
|
18. |
Nacionalne središnje banke moraju također dostaviti sve druge podatke koji se odnose na prikupljanje podataka, a koje smatraju relevantnima. |
Odjeljak 5. – Obrada i uređivanje podataka
Dio 1. – Opći podatci
|
19. |
Nacionalne središnje banke moraju navesti koji opći sustav upravljanja bazama podataka upotrebljavaju za pohranu i obradu podataka (npr. SAS, Stata, SPSS). |
|
20. |
Osim toga, nacionalne središnje banke moraju navesti kojim se uzorkom/sustavom upravljanja predmetima koriste. To se odnosi na elektronički alat osmišljen za automatsku pohranu i povezivanje različitih izvora podataka korisnih za organizaciju i dokumentiranje postupaka terenskog rada. |
Dio 2. – Kodiranje i uređivanje
|
21. |
Nacionalne središnje banke moraju dostaviti sljedeće podatke o kodiranju i uređivanju:
|
Dio 3. – Svi drugi relevantni podatci (neobavezno)
|
22. |
Nacionalne središnje banke moraju također dostaviti sve druge podatke koji se odnose na obradu i uređivanje podataka, a koje smatraju relevantnima. |
Odjeljak 6. – Ponderiranje
Dio 1. – Dizajnerski ponder kućanstva (izlazna varijabla SD0300)
|
23. |
Nacionalne središnje banke moraju dostaviti sljedeće podatke o dizajnerskim ponderima kućanstva:
|
Dio 2. – Prilagodbe ponderiranja za neodaziv jedinice na temelju podataka na razini uzorka
|
24. |
Nacionalne središnje banke moraju dostaviti sljedeće podatke u vezi s prilagodbama ponderiranja za neodaziv jedinice:
|
Dio 3. – Kalibracija prema vanjskim izvorima
|
25. |
Nacionalne središnje banke moraju dostaviti sljedeće podatke o kalibraciji prema vanjskim izvorima:
|
Dio 4. – Rezanje pondera (engl. weight trimming) ili bilo koje druge prilagodbe nakon ankete
|
26. |
Nacionalne središnje banke moraju navesti jesu li (da/ne) provedene bilo koje druge prilagodbe pondera nakon ankete (uključujući rezanje pondera ili winsorizacija). Ako je odgovor potvrdan, potrebno je dostaviti opis prilagodbi. |
Dio 5. – Konačni ponderi kućanstva i omjeri pondera
|
27. |
Ako se potrebni podatci za izlazne varijable HW0010 (ponder kućanstva) i SD0300 (dizajnerski ponder uzorka kućanstva) ne prenose ESB-u, nacionalne središnje banke moraju dostaviti sljedeće sažete statističke podatke:
|
|
28. |
Ako anketa sadrži panelnu komponentu, nacionalne središnje banke moraju objasniti postupak ponderiranja, tj. kako se ponderi uzorkovanja za novoodabrana kućanstva kombiniraju s ponderima iz prethodnog vala (metoda ponderiranja udjela, bilo koja druga kombinacija). |
Dio 6. – Ponovljeni ponderi
|
29. |
Nacionalne središnje banke moraju dostaviti sljedeće podatke o ponovljenim ponderima (izlazna varijabla WR$$$):
|
Dio 7. – Svi drugi relevantni podatci (neobavezno)
|
30. |
Nacionalne središnje banke moraju također dostaviti sve druge podatke koje se odnose na ponderiranje, a koje smatraju relevantnima. |
Odjeljak 7. – Postupci imputacije
Dio 1. – Opći podatci
|
31. |
Nacionalne središnje banke moraju navesti softverske alate korištene za imputaciju (tj. SAS, Stata ili drugi; ako drugi, navodi se koji) i organizacije odgovorne za imputaciju (tj. NSB, nacionalni zavod za statistiku, društvo za provođenje ankete, drugo; ako drugo, koja organizacija). |
Dio 2. – Tehnički podatci o postupcima imputacije
|
32. |
Nacionalne središnje banke moraju dostaviti sljedeće tehničke podatke o postupcima imputacije.
|
Dio 3. – Svi drugi relevantni podatci (neobavezno)
|
33. |
Nacionalne središnje banke moraju također dostaviti sve druge podatke koji se odnose na postupke imputacije, a koje smatraju relevantnima. |
Odjeljak 8. – Kontrola otkrivanja i diseminacija na nacionalnoj razini
Dio 1. – Kontrola otkrivanja
|
34. |
Nacionalne središnje banke moraju dostaviti ESB-u podatke kojima opisuju metode i postupke korištene za anonimizaciju podataka na nacionalnoj razini prije slanja statističkih podataka ESB-u. |
Dio 2. – Diseminacija podataka
|
35. |
Nacionalne središnje banke moraju dostaviti podatke o prvom objavljivanju rezultata na nacionalnoj razini (poveznica, datum i vrsta izdanja). |
Odjeljak 9. – Dodatne informacije iz nacionalnih evaluacija
|
36. |
Nacionalne središnje banke moraju dostaviti dodatne podatke dostupne iz nacionalnih evaluacija (koji nisu obuhvaćene odjeljcima od 1. do 8.). To može uključivati dokumente/upućivanja na svu dostupnu metodološku dokumentaciju (npr. nacionalna izvješća o kvaliteti, neovisne metodološke studije, usporedbe s vanjskim izvorima). |
PRILOG IV.
Kriteriji i postupak za imenovanje prihvatljivih istraživača
Europska središnja banka (ESB) može odobriti pristup skupu istraživačkih podataka samo osobama koje ispunjavaju uvjete navedene u članku 15. točki (a) podtočki ii., čiji je cilj osigurati da je pristup podatcima dostavljenim ESB-u u skladu s ovom Smjernicom dopušten samo u svrhe znanstvenog istraživanja. Komercijalna uporaba skupa istraživačkih podataka strogo je zabranjena.
Ti se uvjeti objavljuju na mrežnim stranicama ESB-a kako bi se istraživače obavijestilo o primjenjivim uvjetima i postupcima za podnošenje zahtjeva za pristup skupu istraživačkih podataka. ESB ulaže napore kako bi u najvećoj mogućoj mjeri smanjio kašnjenja kod obrade zahtjeva.
ESB osigurava da se upotrebljavaju samo sigurni kanali za dostavu podataka i određuje odgovarajući medij koji će se upotrebljavati.
1. Povezani istraživač
Povezani istraživač je fizička osoba koja je član osoblja sljedećih subjekata ili je povezana s bilo kojim od sljedećih subjekata:
|
(a) |
sveučilišta i druge organizacije za visoko obrazovanje, |
|
(b) |
organizacije ili institucije koje provode znanstvena istraživanja, osim trgovačkih društava, |
|
(c) |
tijela čiji istraživači mogu pristupiti povjerljivim podacima u znanstvene svrhe u skladu s Odlukom Komisije 2004/452/EZ (1). |
2. Uvjeti za pristup skupu istraživačkih podataka
ESB može odobriti pristup skupu istraživačkih podataka povezanim istraživačima koji su podnijeli zahtjev za pristup ESB-u, kako je utvrđeno u ovom Prilogu. U zajedničkim istraživačkim projektima s nekoliko istraživača koji rade na istom projektu, svaki istraživač mora poslati pojedinačni zahtjev u kojem se navodi na koji se zajednički istraživački projekt njihov zahtjev odnosi. Zahtjev za pristup skupu istraživačkih podataka mora ispunjavati sljedeće uvjete:
|
(a) |
Podnositelj zahtjeva mora ESB-u dostaviti sljedeće podatke:
|
|
(b) |
Plan istraživanja mora sažeto:
|
|
(c) |
Podnositelj zahtjeva mora dostaviti pojedinosti o sigurnosti pohrane podataka (označivanjem primjenjivih opcija) u smislu:
|
|
(d) |
Podnositelj zahtjeva mora u zahtjevu navesti sljedeće:
|
|
(e) |
Svi istraživači uključeni u istraživački projekt moraju potvrditi i potpisati uvjete korištenja podataka i obveze povjerljivosti koje im je dostavio ESB. |
|
(f) |
Podnositelj zahtjeva mora potpisom potvrditi točnost i ispravnost podataka navedenih u zahtjevu. |
3. Kriteriji za ocjenu zahtjeva za pristup skupu istraživačkih podataka
ESB ocjenjuje zahtjeve u skladu s kriterijima navedenima u nastavku:
Obvezni kriterij 1
Ispunjena su sva obvezna polja (ime, telefonski broj, adresa, namjeravani plan istraživanja, upotreba rezultata, životopis i priloženi identifikacijski dokument, potpisani obrasci).
Dostavljeni podatci se provjeravaju (npr. identifikacijski dokument odgovara imenu istraživača, znanstveno istraživačko tijelo s kojim je istraživač povezan postoji, životopis odgovara imenu istraživača i znanstvenom istraživačkom tijelu).
Obvezni kriterij 2
Istraživač je odabrao najmanje jednu stavku iz svake od triju skupina sigurnosnih mjera (to jest, sigurnost logičkih datoteka, sigurnost fizičkih dokumenata i sigurnost prostorija).
Obvezni kriterij 3
Podatci iz Ankete o financijama i potrošnji kućanstava mogu se koristiti isključivo u znanstvene svrhe. Za provjeru toga upotrebljavaju se različiti elementi obrasca zahtjeva.
(a) Namjeravani plan istraživanja, zajedno s pozadinom istraživača (životopis) i namjeravanom diseminacijom rezultata, mora pokazati da je svrha zahtjeva za podatcima provedba istraživanja. Ne ocjenjuje se kvaliteta planiranog istraživanja, već samo da je namjera korištenja podataka istraživačka. Financiranje (ako je relevantno za namjeravano istraživanje) i namjera objavljivanja također se mogu uzeti u obzir. Ako je svrha istraživanja nejasna, ESB će zatražiti od istraživača dodatne podatke i/ili pojašnjenje.
Postupak ako obvezni kriteriji nisu ispunjeni
Ako obvezni kriteriji nisu ispunjeni, ESB kontaktira istraživača kako bi zatražio pojašnjenje i/ili ispravak. Na primjer, može se zatražiti sljedeće od istraživača:
|
— |
ispravljanje nekih podataka (npr. podatci u zahtjevu i životopisu se ne podudaraju); |
|
— |
opravdanje elemenata životopisa (npr. aktivnost znanstvenog istraživačkog tijela ili povezanost podnositelja zahtjeva sa znanstvenim istraživačkim tijelom); |
|
— |
dostavljanje dodatnih informacija o namjeravanom planu istraživanja. |
Ako pojašnjenje i/ili ispravak nisu dostatni, zahtjev će biti odbijen.
(1) Odluka Komisije 2004/452/EZ od 29. travnja 2004. o utvrđivanju popisa tijela čiji istraživači mogu pristupiti povjerljivim podacima u znanstvene svrhe (SL L 156, 30.4.2004., str. 1.).
ELI: http://data.europa.eu/eli/guideline/2025/333/oj
ISSN 1977-0847 (electronic edition)