|
Službeni list |
HR Serija C |
|
C/2026/67 |
30.1.2026 |
Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora
Jačanje europskih vrijednosti u zemljama kandidatkinjama podupiranjem sektora javnih usluga i osnaživanjem socijalnih partnera i organizacija civilnog društva
(razmatračko mišljenje na zahtjev danskog predsjedništva)
(C/2026/67)
Glavna izvjestiteljica:
Kristina AALTONEN|
Savjetnik/ica: |
Lorenzo TAMBURRINI |
|
Odluka Plenarne skupštine: |
25.2.2025. |
|
Pravna osnova: |
pravilo 47. stavak 1. Poslovnika |
|
Zahtjev za savjetovanje: |
7.2.2025., dopis danskog predsjedništva Vijeća EU-a |
|
Pravna osnova: |
članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije |
|
Nadležna stručna skupina: |
Stručna skupina za vanjske odnose |
|
Datum usvajanja u Stručnoj skupini: |
9.9.2025. |
|
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju: |
23.10.2025. |
|
Plenarno zasjedanje br.: |
600 |
|
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani): |
211/0/3 |
1. Zaključci i preporuke
|
1.1. |
Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) naglašava ključnu ulogu koju socijalni partneri i organizacije civilnog društva u zemljama kandidatkinjama i državama članicama EU-a imaju u procesu proširenja EU-a. Njihovo aktivno sudjelovanje neophodno je za potporu tranziciji zemalja kandidatkinja na univerzalne temeljne vrijednosti Ujedinjenih naroda (UN) i Europske unije (EU), a to su demokracija, ljudska prava, radnička prava i vladavina prava. |
|
1.2. |
EGSO Europskoj komisiji preporučuje da u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći i drugim relevantnim okvirima:
|
|
1.3. |
EGSO naglašava da bi:
|
2. Opće napomene
|
2.1. |
Proces pristupanja odvija se u skladu s pristupnim kriterijima (poznatima i kao Kopenhaški kriteriji) i temelji se na pravnoj stečevini. Od zemalja kandidatkinja očekuje se da pokažu da su uspostavile pravne okvire i stabilne institucije koji jamče demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava i zaštitu manjina. |
|
2.2. |
To očekivanje ima uporište u međunarodnim instrumentima i standardima, uključujući temeljne konvencije Međunarodne organizacije rada (MOR) o slobodi udruživanja (br. 87) (1), pravu na kolektivno pregovaranje (br. 98) (2) i trostranim savjetovanjima (br. 144) (3). Tim se konvencijama utvrđuje važnost priznavanja socijalnih partnera i osiguravanja strukturiranog dijaloga u nacionalnim političkim procesima. |
|
2.3. |
Proširenje EU-a nije samo politički i institucijski proces, to je prvenstveno proces utemeljen na vrijednostima. Zemlje kandidatkinje dužne su dokazati da poštuju univerzalne temeljne vrijednosti i načela UN-a i EU-a. Ta usklađenost ne smije biti ograničena na zakonodavstvo – ona mora podrazumijevati snažne demokratske institucije, opsežno građansko sudjelovanje i socijalni i civilni dijalog na svim razinama. |
|
2.4. |
Rat u Ukrajini ponovno je skrenuo pozornost na stratešku važnost proširenja EU-a. Riječ je o geopolitičkoj potrebi. Ključno je da se susjedne zemlje usklade s demokratskim globalnim i europskim poretkom utemeljenom na pravilima, čija su osnova međunarodno pravo, multilateralizam i načela sadržana u Povelji UN-a. |
|
2.5. |
EGSO potiče Europsku komisiju i druge institucije da utvrde i promiču primjere najbolje prakse iz prošlih i sadašnjih zemalja kandidatkinja, uključujući:
|
|
2.6. |
EGSO poziva Komisiju da se pozabavi očitim pokušajima suzbijanja prostora za građansko djelovanje i djelovanja neovisnih medija i da ta pitanja u većoj mjeri navodi u strategiji proširenja i izvješćima za pojedinačne zemlje. Bilo bi dobro u izvješća o vladavini prava i temeljnim pravima uključiti sve zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje za članstvo u EU-u. |
3. Potpora socijalnim partnerima i organizacijama civilnog društva
|
3.1. |
EGSO upućuje na svoja prethodna mišljenja o vladavini prava i demokratskim vrijednostima, u kojima se naglašava važnost smislenog sudjelovanja civilnog društva (4), i ponovno potvrđuje ključna uloga organizacija civilnog društva u demokraciji (5). EGSO ističe ključnu ulogu civilnog društva u osiguravanju transparentnosti i odgovornosti u postupku izvješćivanja o vladavini prava u EU-u i poziva na njegovo sudjelovanje u svim fazama kako bi se povećala demokratska legitimnost i točnost. EGSO naglašava presudnu demokratsku ulogu civilnog društva u jačanju glasa građana i zaštiti prava te poziva na veću potporu EU-a putem financiranja, zaštitnih mjera i smanjenog opterećenja kako bi se ojačao njegov učinak i otpornost. |
|
3.2. |
EGSO upućuje i na svoja prethodna mišljenja o socijalnom dijalogu, civilnom dijalogu i participativnoj demokraciji, kao i o sudjelovanju mladih u socijalnom i civilnom dijalogu (6). EGSO naglašava važnost snažnog socijalnog dijaloga u oblikovanju pravednih gospodarskih i socijalnih politika. Poziva na snažnije kolektivno pregovaranje, smisleno trostrano sudjelovanje i potporu okvirima na nacionalnoj razini. Trebalo bi uspostaviti i provesti transparentne institucionalizirane strukture za sudjelovanje i savjetovanje. Poziva na donošenje snažnije strategije EU-a za civilni dijalog, koja bi uključivala akcijski plan, godišnji pregled stanja i panele građana, kako bi se ojačala participativna demokracija i djelotvorno provodio članak 11. UEU-a. Naglašava potrebu za smislenim sudjelovanjem mladih u socijalnom i civilnom dijalogu i poziva na uključivo oblikovanje politika, strukturnu uključenost i potporu ranjivim skupinama mladih. EGSO ujedno ponovno ističe koliko je važno, s pomoću sveobuhvatnog zakonodavnog okvira, u zemlje kandidatkinje integrirati civilni i socijalni dijalog. |
|
3.3. |
Zajednički savjetodavni odbori djelotvorne su platforme za poticanje uzajamnog učenja, civilnog dijaloga i pilot-projekata suradnje. Imaju važnu ulogu u praćenju pregovora o pristupanju EU-u i poticanju institucijskog dijaloga s tijelima EU-a. |
|
3.4. |
EGSO poziva institucije EU-a da budućim proširenjima pristupe strateški i uključivo. Slobodno i autonomno civilno društvo neophodno je za zaštitu demokracije, posebno kad je riječ o zaštiti temeljnih prava i sloboda i borbi protiv porasta populizma. Organizirano civilno društvo demokratskim sredstvima djeluje u javnom interesu i može premostiti jaz između vladinih institucija i običnih građana i građanki. Ono pruža prostor u kojem ljudi mogu izraziti svoju zabrinutost, zagovarati svoja prava i sudjelovati u nenasilnom građanskom angažmanu. Civilno društvo temelji se na zajedničkim vrijednostima i odražava glasove raznolikih zajednica, uključujući one najranjivije. |
|
3.5. |
EGSO poziva na to da se postojeći instrumenti EU-a, kao što je Instrument pretpristupne pomoći (IPA III), djelotvornije koriste za potporu demokratskim akterima u zemljama kandidatkinjama, uključujući mehanizme kao što je ponovno dodjeljivanje sredstava kako bi se doprlo do svih područja i ranjivih skupina. |
|
3.6. |
To uključuje i ciljanu potporu socijalnim partnerima, među ostalim onima u javnim službama, i organizacijama civilnog društva, kao i razvoj programa izgradnje kapaciteta kojima se putem partnerstva, dijaloga i građanskog angažmana promiču univerzalne europske vrijednosti. |
|
3.7. |
EGSO preporučuje da u sljedećem VFO-u prioritet bude financiranje platformi koje olakšavaju transnacionalnu suradnju između socijalnih partnera i organizacija civilnog društva u državama članicama EU-a i zemljama kandidatkinjama. Ta partnerstva mogu potaknuti razmjenu znanja, uzajamnu potporu i zajedničku predanost europskim vrijednostima. Dobar je primjer mreža održive gradske mobilnosti CIVINET Slovenija – Hrvatska – jugoistočna Europa (7). |
4. Javne službe kao temelj demokracije i povjerenja
|
4.1. |
Postupak prihvaćanja zajedničkih demokratskih načela i vrijednosti EU-a u zemljama kandidatkinjama iziskuje sveobuhvatan društveni angažman. Poslodavci i radnici u javnom sektoru, koji blisko surađuju s civilnim društvom, nisu samo provoditelji politika nego i nositelji transformacije u oblikovanju, provedbi, praćenju i evaluaciji politika. Njihovo aktivno i strukturirano sudjelovanje može osigurati djelotvornu integraciju demokratskih normi, ljudskih prava i vladavine prava u institucije i svakodnevni život. |
|
4.2. |
U tom kontekstu EGSO naglašava da je funkcionalan javni sektor utemeljen na pravima, kojeg podupiru predani i kompetentni poslodavci i radnici, ključan za praktično uključivanje tih vrijednosti. Trebalo bi uspostaviti i provesti transparentne institucionalizirane strukture za sudjelovanje i savjetovanje. |
|
4.3. |
Transparentne, profesionalne i odgovorne javne službe ključne su za izgradnju i održavanje povjerenja građana u političke institucije i javnu upravu. Ključne elemente demokratskog života stanovništva – pristup pravosuđu, jednako postupanje, pružanje usluga – osiguravaju i provode upravo te institucije. |
|
4.4. |
Organizacije poslodavaca i sindikati strukturiranim dijalogom doprinose promicanju dostojanstvenih radnih uvjeta, uključivog upravljanja, poštovanja radničkih prava i vladavine prava. Zahvaljujući njihovoj ulozi u oblikovanju i pružanju javnih usluga podupire se tranzicija na temeljne vrijednosti Europske unije. |
|
4.5. |
Osim toga, suradnja između javnih tijela i organizacija civilnog društva ključna je za osiguravanje otvorenosti, građanskog sudjelovanja i odgovornosti u upravljanju. Tu bi suradnju, kao trajan alat za poticanje demokratske otpornosti i socijalne kohezije u zemljama kandidatkinjama, trebalo aktivno podupirati i institucionalizirati. |
|
4.6. |
Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti suradnji između javnog sektora u državama kandidatkinjama i državama članicama EU-a, uključujući zajedničke projekte, osposobljavanje i uzajamno učenje kojima se jačaju demokratski kapaciteti i administrativna stručnost. |
|
4.7. |
EGSO naglašava da su obrazovni sustavi temelj demokratske otpornosti i ključan instrument za promicanje vladavine prava, temeljnih prava i uključivog građanstva. Nastavnici i nastavnice ključni su akteri u tom procesu. U mnogim istočnim susjednim zemljama, posebno onima sa sovjetskim nasljeđem, inicijalna obuka znatnog broja nastavnog osoblja provodila se u okviru centraliziranih autoritarnih pedagoških modela. U tim se sustavima često nije stavljao dostatan naglasak na kritičko razmišljanje, pluralizam i demokratsko sudjelovanje. Stoga EGSO poziva Komisiju i nacionalna tijela da u okviru sadašnjih i budućih programa Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) daju prednost kontinuiranom stručnom usavršavanju nastavnika i nastavnica i da pritom stave naglasak na građansko obrazovanje, demokratske vrijednosti i ljudska prava. To je u skladu s posebnim ciljevima Uredbe o instrumentu IPA (8), a to su, među ostalim, poticanje demokratskog upravljanja i poštovanja temeljnih prava, kao i promicanje uključivog obrazovanja i zapošljavanja, prije svega za mlade. EGSO poziva na to da se program Erasmus+ i drugi relevantni programi EU-a po potrebi koriste za postizanje tih ciljeva. |
|
4.8. |
EGSO isto tako naglašava važnost neformalnog obrazovanja koje putem izgradnje vještina, poticanja demokratskih vrijednosti i jačanja građanskog sudjelovanja osnažuje građane, civilno društvo i javne institucije. Njime se promiče uključiv dijalog, jača socijalna kohezija i podupire transparentno upravljanje, a to su ključni temelji u procesu pristupanja EU-u. |
|
4.9. |
EGSO naglašava potrebu za očuvanjem i promicanjem profesionalne autonomije nastavnika i nastavnica, među ostalim pedagoške slobode i institucionalne neovisnosti. Ako nemaju profesionalnu autonomiju, nastavnici i nastavnice u učionicama ne mogu poticati otvoren dijalog, kritičko razmišljanje i svijest o pravima. EGSO poziva Komisiju da aktivno podupire reforme kojima se jamče akademska sloboda i profesionalna autonomija, nastavno osoblje štiti od odmazde i osigurava njegovo smisleno sudjelovanje u razvoju obrazovne politike. Profesionalna autonomija nastavnika i nastavnica ključna je za izgradnju demokratske kulture i povjerenja u institucije. |
Bruxelles, 23. listopada 2025.
Predsjednik
Europskog gospodarskog i socijalnog odbora
Séamus BOLAND
(1) Konvencija MOR-a br. 87: Konvencija o slobodi udruživanja i zaštiti prava na organiziranje.
(2) Konvencija MOR-a br. 98: Konvencija o pravu na organiziranje i kolektivno pregovaranje.
(3) Konvencija MOR-a br. 144: Konvencija o trostranom savjetovanju (međunarodni radni standardi).
(4) Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora – Evaluacija godišnjih izvješća Europske komisije o vladavini prava u Europskoj uniji (samoinicijativno mišljenje) (SL C, C/2025/1184, 21.3.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2025/1184/oj).
(5) Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi „Potpora civilnom društvu i njegovo financiranje u području temeljnih prava, vladavine prava i demokracije” (samoinicijativno mišljenje) (SL C, C/2023/861, 8.12.2023., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2023/861/oj).
(6) Mišljenje Europski gospodarski i socijalni odbor o temi „Prijedlog preporuke Vijeća o jačanju socijalnog dijaloga u Europskoj uniji” (COM(2023) 38 final – 2023/0012 (NLE)) i o temi „Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Jačanje socijalnog dijaloga u Europskoj uniji: iskorištavanje njegova punog potencijala za upravljanje pravednim tranzicijama” (COM(2023) 40 final) (SL C 228, 29.6.2023., str. 87.); Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi „Jačanje civilnog dijaloga i participativne demokracije u EU-u: smjer za budućnost” (razmatračko mišljenje na zahtjev belgijskog predsjedništva) (SL C, C/2024/2481, 23.4.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/2481/oj); Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora – Uključenost mladih u socijalni i civilni dijalog u mediteranskoj regiji (samoinicijativno mišljenje) (SL C, C/2025/1189, 21.3.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2025/1189/oj); Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora – Važnost institucionalizacije civilnog i socijalnog dijaloga u zemljama kandidatkinjama i partnerskim zemljama EU-a (samoinicijativno mišljenje) (SL C, C/2025/5152, 28.10.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2025/5152/oj).
(7) https://civinet-slohr.eu/.
(8) Uredba (EU) 2021/1529 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. rujna 2021. o uspostavi Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III) (SL L 330, 20.9.2021., str. 1.).
ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2026/67/oj
ISSN 1977-1088 (electronic edition)