(1)

Nakon provedbe ispitnog postupka o zaštitnim mjerama u skladu s člankom 22. Uredbe o OSP-u Europska komisija („Komisija”) objavila je 17. siječnja 2019. Provedbenu uredbu Komisije (EU) 2019/67 (2) o uvođenju zaštitnih mjera u vezi s uvozom indijske riže podrijetlom iz Kambodže i Mjanmara/Burme razvrstane u oznake KN 1006 30 27, 1006 30 48, 1006 30 67 i 1006 30 98, kojom je Komisija ponovno uvela carine iz Zajedničke carinske tarife na uvoz riže vrste Indica na razdoblje od jedne godine nakon kojeg slijedi postupno smanjenje stope carine koja se primjenjuje u razdoblju od dvije godine („sporna uredba”).

(2)

Kraljevina Kambodža i Cambodia Rice Federation osporili su spornu uredbu pred Općim sudom Europske unije („Opći sud”).

(3)

Opći sud je presudom od 9. studenog 2022. u predmetu T-246/19 Kraljevina Kambodža i Cambodia Rice Federation/Komisija („presuda”) poništio Provedbenu uredbu (EU) 2019/67 o uvođenju zaštitnih mjera u vezi s uvozom indijske riže podrijetlom iz Kambodže i Mjanmara/Burme.

(4)

Opći sud utvrdio je da je Komisija počinila pogrešku koja se odnosi na pravo i očitu pogrešku u ocjeni jer je proizvoljno ograničila područje svojeg ispitnog postupka o šteti nanesenoj industriji Unije samo na proizvođače bijele ili polubijele riže vrste Indica dobivene iz neoljuštene riže uzgojene ili požnjevene u Europskoj uniji. Pogrešna definicija proizvođača iz Unije utjecala je i na analizu postojanja ozbiljnih poteškoća jer je Komisija neke proizvođače iz Unije isključila iz procjene štete.

(5)

Opći sud utvrdio je i da Komisija nije u dovoljnoj mjeri pružila dokaze u pogledu prilagodbi izvršenih u kontekstu analize sniženja cijena.

(6)

Naposljetku, Opći sud utvrdio je da je Komisija povrijedila prava tužiteljâ na obranu i obvezu priopćavanja osnovnih činjenica i razmatranja odnosno pojedinosti na kojima se temelje. Konkretno, Komisija nije priopćila informacije o podacima na kojima se temelje pokazatelji potrošnje i štete te o analizi sniženja cijena i prilagodbama izvršenima nakon što su zaprimljene primjedbe zainteresiranih strana na osnovni dokument s informacijama.

(7)

Člankom 266. UFEU-a propisuje se da institucije moraju poduzeti potrebne mjere kako bi postupile u skladu s presudama sudova Unije. U slučaju poništenja akta koji su institucije donijele u kontekstu upravnog postupka, kao što su opći ispitni postupci o zaštitnim mjerama u skladu s Uredbom o OSP-u, postupanje u skladu s presudom suda Unije postiže se zamjenom poništenog akta novim aktom iz kojeg je uklonjena nezakonitost koju je utvrdio sud (3).

(8)

Prema sudskoj praksi postupak za zamjenu poništenog akta može se nastaviti u točki u kojoj je došlo do nezakonitosti (4). To konkretno znači da, ako se poništi akt kojim se zaključuje neki upravni postupak, to poništenje ne utječe nužno na pripremne akte, kao što je, u ovom slučaju, pokretanje zaštitnog postupka. U situaciji u kojoj se, primjerice, poništava uredba o uvođenju općih zaštitnih mjera u skladu s Uredbom o OSP-u na temelju koje je Europska komisija ponovno uvela carine iz Zajedničke carinske tarife na uvoz u razdoblju od tri godine, to znači da je zaštitni postupak i dalje u tijeku nakon poništenja jer akt kojim se taj zaštitni postupak zaključuje više nije dio pravnog poretka Unije (5), osim ako je do nezakonitosti došlo u fazi pokretanja.

(9)

U ovom predmetu Opći sud poništio je spornu uredbu na temelju razloga navedenih u uvodnim izjavama od 4. do 6.

(10)

Nakon presude Komisija je 19. siječnja 2023. odlučila putem Obavijesti („Obavijest o ponovnom pokretanju postupka”) (6) ponovo pokrenuti ispitni postupak i nastaviti ga u točki u kojoj je došlo do nepravilnosti.

(11)

Kako je navedeno u Obavijesti o ponovnom pokretanju, svrha je ponovnog pokretanja početnog ispitnog postupka u potpunosti ukloniti pogreške koje je utvrdio Opći sud i ocijeniti opravdava li primjena pravila kako ih je pojasnio Opći sud ponovno uvođenje mjera, što bi dovelo do ponovnog uvođenja carina iz Zajedničke carinske tarife na uvoz riže vrste Indica podrijetlom iz Kambodže razvrstane u oznake KN 1006 30 27, 1006 30 48, 1006 30 67 i 1006 30 98, nakon čega slijedi postupno smanjenje stope carine koja se primjenjuje, tijekom početnog razdoblja primjene od tri godine odnosno od 18. siječnja 2019. do 18. siječnja 2022.

(12)

Istodobno s objavljivanjem Obavijesti o ponovnom pokretanju postupka, Komisija je u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2023/132 (7) naložila nacionalnim carinskim tijelima da pričekaju ishod ponovnog ispitivanja prije donošenja odluke o bilo kojem zahtjevu za povrat koji se odnosi na carine koje je Opći sud poništio i da obustave sve zahtjeve za povrat poništenih carina do objave ishoda ponovnog ispitivanja u Službenom listu Europske unije.

(13)

Komisija je nakon ponovnog pokretanja postupka poslala obavijest zainteresiranim stranama.

(14)

Komisija je zaprimila primjedbe jedne zainteresirane strane (8).

(15)

Coceral je pozdravio ponovno pokretanje ispitnog postupka u pogledu uvoza riže vrste Indica podrijetlom iz Kambodže. S druge strane, ponovio je argumente iznesene u kontekstu početnog ispitnog postupka koji je doveo do sporne uredbe i dodatno je naveo da sporna uredba ne sadržava cjeloviti pregled tržišta riže.

(16)

Komisija je istaknula da su se neke od Coceralovih tvrdnji temeljile na zastarjeloj analizi iz sporne uredbe i više nisu relevantne ili ih je Komisija već razmotrila u spornoj uredbi. Zaključci iz sporne uredbe, koji nisu osporavani ili je njihovo osporavanje odbio Opći sud ili ih Opći sud nije ispitivao i na njih nisu utjecale pogreške utvrđene presudom, ostaju u potpunosti valjani (9).

(17)

Komisija je 20. prosinca 2023. obavijestila sve zainteresirane strane o prethodno navedenim osnovnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih je namjeravala predložiti ponovno uvođenje zaštitnih mjera na uvoz riže vrste Indica podrijetlom iz Kambodže i Mjanmara/Burme u razdoblju od 18. siječnja 2019. do 18. siječnja 2022.

(18)

Svim je stranama odobren rok u kojem su mogle iznijeti primjedbe na konačnu objavu. Primjedbe na konačnu objavu dostavilo je udruženje Cambodia Rice Federation („CRF”).

(19)

Zatim je 11. siječnja 2024. CRF-u dostavljeno dodatno pojašnjenje o načinu na koji je izračunana količina ukupne prodaje u Uniji. CRF nije dostavio daljnje primjedbe na pojašnjenje.

(20)

Primjedbe CRF-a razmotrene su i, prema potrebi, uzete u obzir u ovoj Uredbi.

(21)

Opći je sud utvrdio (10) da bijela ili polubijela riža vrste Indica dobivena iz neoljuštene riže, uvezena u Europsku uniju ili proizvedena u Uniji, ima identična fizička, tehnička i kemijska svojstva. I jedna i druga imaju istu namjenu, prerađuju ih isti subjekti, distribuiraju se putem sličnih kanala i međusobno su konkurentne. Osim toga, potrošači općenito ne razlikuju proizvode iz Unije od uvezenih proizvoda, čime se naglašava istovjetnost riže proizvedene u Uniji i uvezene riže. Međusobna zamjenjivost tih vrsta riže, koju su potvrdili proizvođači, ističe njihovu identičnu prirodu bez obzira na podrijetlo. Opći sud stoga smatra da se bijela ili polubijela riža vrste Indica proizvedena u Europskoj uniji, bez obzira na podrijetlo sirovine od koje je proizvedena, mora klasificirati kao proizvod koji je istovjetan ili izravno konkurentan bijeloj ili polubijeloj riži vrste Indica podrijetlom iz Kambodže.

(22)

S obzirom na taj zaključak, Komisija je utvrdila da je bijela ili polubijela riža vrste Indica proizvedena u Uniji proizvod koji je istovjetan ili izravno konkurentan predmetnom proizvodu, bez obzira na podrijetlo sirovine od koje je proizvedena.

(23)

Komisija je u skladu s tom presudom potvrdila da bijela ili polubijela riža vrste Indica proizvedena u Uniji i ona koja je uvezena doista imaju ista fizička, tehnička i kemijska svojstva. Imaju iste namjene i prodaju se istoj vrsti kupaca putem sličnih ili istih prodajnih kanala. Ti su kupci trgovci na malo ili prerađivači u Uniji. Predmetni proizvod te istovjetni i izravno konkurentni proizvod zajednički se smatraju proizvodom koji se razmatra.

(24)

Opći sud utvrdio je da je Komisija počinila očitu pogrešku u ocjeni time što je proizvoljno ograničila područje svojeg ispitnog postupka o šteti nanesenoj industriji Unije samo na proizvođače bijele ili polubijele riže vrste Indica dobivene iz neoljuštene riže uzgojene ili požnjevene u Europskoj uniji (11).

(25)

Komisija je u svojoj ponovnoj ocjeni, i s obzirom na zaključke Općeg suda, smatrala da se industrija Unije sastoji od svih proizvođača riže vrste Indica u Uniji, bez obzira na podrijetlo sirovine od koje je proizvedena.

(26)

Ukratko, Komisija je za potrebe ovog ispitnog postupka definirala industriju Unije kao proizvođače iz Unije koji proizvode ili prerađuju neoljuštenu ili oljuštenu rižu vrste Indica.

(27)

S obzirom na izmijenjenu definiciju industrije Unije, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 25., i kako bi pribavila dodatne informacije koje se smatraju potrebnima za provedbu temeljitog ponovnog ocjenjivanja gospodarske i/ili financijske situacije industrije Unije, Komisija je pokrenula novi odabir uzorka proizvođača iz Unije („proizvođači riže”).

(28)

Komisija je izravno ili neizravno (putem udruženja proizvođača) pozvala sve poznate proizvođače riže iz Unije da sudjeluju u odabiru uzorka, uključujući one koji su bili isključeni iz uzorka u spornoj uredbi jer su samo prerađivali uvoznu neoljuštenu ili oljuštenu rižu podrijetlom iz zemalja izvan EU-a.

(29)

Tijekom odabira uzorka nije bilo dodatnih proizvođača iz Unije koji su se javili unutar roka. Komisija je stoga potvrdila početni uzorak koji se sastojao od sljedećih društava: Herba Riceamills, S.L. Ebro Foods, Riso Scotti SPA, Riso Viazzo i Riso Ticino. Nijedna strana nije imala primjedbi na obavijest o potvrdi uzorka (12). Četiri proizvođača iz Unije koja su u potpunosti surađivala u ispitnom postupku proizvela su 2017. oko 165 000 tona bijele ili polubijele riže vrste Indica, što je 17,5 % ukupne procijenjene proizvodnje te vrste riže u Uniji (oko 944 000 tona). U skladu s tim Komisija je smatrala da je taj uzorak reprezentativan.

(30)

Radi prikupljanja podataka koji su nedostajali o sirovini koja je podrijetlom iz zemalja izvan EU-a (neoljuštena ili oljuštena riža), Komisija je izdala revidirani upitnik za proizvođače riže iz uzorka. Iako su određeni proizvođači riže odgovorili podnošenjem ažuriranog upitnika, drugi su potvrdili informacije dostavljene tijekom početnog ispitnog postupka.

(31)

Nakon konačne objave CRF je tvrdio da Komisija nije na odgovarajući način provela presudu Općeg suda u pogledu odabira reprezentativnog uzorka proizvođača iz Unije, odnosno da nije uložila dostatne napore da stupi u kontakt s proizvođačima iz Unije. CRF je stoga smatrao da je Komisijina cijela procjena gospodarskog i/ili financijskog stanja industrije Unije, u mjeri u kojoj se odnosi na mikroekonomske podatke i nalaze o proizvođačima iz Unije u uzorku, i dalje nedostatna.

(32)

Komisija je te tvrdnje odbacila. U skladu s odlukom Općeg suda, industrija Unije sastoji se od svih proizvođača riže vrste Indica iz Unije, bez obzira na podrijetlo sirovine od koje je proizvedena. Komisija je u Obavijesti o ponovnom pokretanju pojasnila da se početni ispitni postupak nastavlja od točke u kojoj je došlo do nepravilnosti te je pozvala sve zainteresirane strane da se jave, iznesu svoja stajališta, dostave informacije i popratne dokaze o pitanjima o ponovnom pokretanju ispitnog postupka.

(33)

Nakon ponovnog pokretanja Komisija je 15. veljače 2023. pozvala proizvođače u uzorku iz početnog ispitnog postupka da revidiraju svoje odgovore na upitnik i dostave relevantne podatke o svojoj proizvodnji predmetnog proizvoda, neovisno o tome je li korištena riža vrste Indica uvezena ili uzgojena u EU-u (t23.000906). Komisija je napomenula da je, kao izravnu posljedicu ponovnog pokretanja, prethodno dostavljeni upitnik trebalo ažurirati tako da se uzme u obzir „riža vrste Indica, neovisno o tome je li korištena riža uvezena ili uzgojena u EU-u”.

(34)

Osim toga, Komisija je pokušala stupiti u kontakt sa svim poznatim i nepoznatim proizvođačima koji prerađuju rižu vrste Indica. Konkretno, stupila je u kontakt s poznatim proizvođačima iz Ujedinjene Kraljevine i Njemačke (koji uglavnom prerađuju uvezenu neoljuštenu/oljuštenu rižu), nacionalnim udruženjima proizvođača u Italiji, Španjolskoj i Portugalu i sa Savezom europskih proizvođača riže te je zatražila od tih udruženja da obavijeste svoje članove o novom odabiru uzorka i da ih potaknu na sudjelovanje. Treba podsjetiti, kako je navedeno u popratnom dopisu od 17. veljače 2023. (t23.000887) poslanom potencijalno zainteresiranim stranama, da je Komisijin cilj bio ispraviti pogrešku koju je utvrdio Opći sud (ograničavanje opsega ispitnog postupka samo na proizvođače bijele ili polubijele riže vrste Indica dobivene iz neoljuštene riže uzgojene ili požnjevene u EU-u) i proširiti uzorak proizvođača iz Unije, a ne samo zamijeniti društva u uzorku koja su već odabrana u početnom ispitnom postupku.

(35)

Uzimajući u obzir sve svoje prethodno opisane postupke, Komisija je odbacila tvrdnju CRF-a da nije uložila dostatne napore da stupi u kontakt s proizvođačima iz Unije.

(36)

CRF je nadalje tvrdio da društva više nemaju pouzdanu evidenciju, i to o specifičnim podacima koje je zatražila Komisija, potrebnu za točne odgovore na upitnik, i da to podrazumijeva da se postojeći ažurirani podaci proizvođača iz Unije u uzorku ne mogu smatrati pouzdanima.

(37)

Komisija je odbacila tu tvrdnju kao neosnovanu. Nijedan od proizvođača iz Unije nije naveo poteškoće s dostavljanjem dodatnih podataka zbog toga što je od trenutka kad je zahtjev upućen do razdoblja koje se razmatra u upitniku prošlo mnogo vremena. Osim toga, kako je vidljivo iz spisa koji nije povjerljiv, proizvođači u uzorku mogli su po potrebi ponovno dostaviti revidirani upitnik, uključujući podatke o količinama proizvoda proizvedenih od uvezene oljuštene i neoljuštene riže.

(38)

CRF je tvrdio da industrija Unije nije surađivala jer je sudjelovalo samo 17,5 % njezinih proizvođača i da je Komisija trebala donijeti odgovarajući zaključak te okončati ispitni postupak.

(39)

Komisija je u odgovoru na tu tvrdnju navela da smatra kako je u kontekstu fragmentirane industrije uzorak koji obuhvaća 17,5 % ukupne proizvodnje predmetnog proizvoda u Uniji dovoljno reprezentativan da bi se donijeli zaključci o mikrofinancijskim pokazateljima industrije Unije. Nadalje, u Uredbi o OSP-u i Delegiranoj uredbi Komisije (EU) br. 1083/2013 (13) ne postoje odredbe o postupovnim pravilima kojima se određuje specifični stupanj reprezentativnosti uzorka. Nadalje, tri od četiri proizvođača u uzorku prerađivala su neoljuštenu/oljuštenu rižu koja je podrijetlom iz trećih zemalja. Količina proizvodnje riže podrijetlom iz trećih zemalja s vremenom se povećala i dosegla vrhunac od 40 % ukupnog uzorka. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(40)

CRF je tvrdio da je redoslijed kojim je Komisija stupila u kontakt sa zainteresiranim stranama pri odabiru uzorka doveo do pristranosti u korist društava koja su već bila u uzorku u početnom ispitnom postupku, zbog čega novi odabir uzorka nije valjan.

(41)

Komisija je te tvrdnje odbacila. Prvo, u Obavijesti o ponovnom pokretanju sve su zainteresirane strane pozvane da iznesu svoja stajališta i Komisiji dostave informacije. Drugo, redoslijed slanja dopisa nije relevantan za odluku o odabiru uzorka proizvođača iz Unije. To potvrđuje činjenica da su poslani standardni dopisi kojima se strane pozivaju da surađuju i dostave podatke. Treće, odluka o odabiru uzorka proizvođača iz Unije donesena je 8. ožujka 2023., mnogo kasnije nakon što je Komisija stupila u kontakt s potencijalnim proizvođačima iz Unije i njihovim udruženjima te ih pozvala na sudjelovanje. Stoga je odluka o odabiru uzorka donesena nakon što su sve potencijalno zainteresirane strane obaviještene o ponovnom pokretanju i nakon što im omogućeno da izraze namjeru sudjelovanja u ispitnom postupku.

(42)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je odbacila tvrdnje CRF-a o uzorku proizvođača riže vrste Indica iz Unije.

(43)

U skladu s člankom 23. Uredbe o OSP-u, postojanje ozbiljnih poteškoća trebalo bi utvrditi ako proizvođači iz Unije osjećaju pogoršanje svojeg gospodarskog i/ili financijskog položaja. Kad ispituje postoji li takvo pogoršanje, Komisija među ostalim uzima u obzir čimbenike navedene u članku 23. Uredbe o OSP-u, ako su takvi podaci dostupni. U skladu s tim, Komisija je ispitala relevantne čimbenike kako bi utvrdila jesu li proizvođači riže pretrpjeli ozbiljne poteškoće.

(44)

Komisija je utvrdila potrošnju u Uniji na temelju podataka prikupljenih od država članica i statističkih podataka o uvozu dostupnih putem Eurostata. Zbog velike rascjepkanosti industrije Unije i nedostatka agregiranih podataka o potrošnji bijele riže u cijeloj Uniji, Komisija je odabrala „metodologiju bilance” (14). Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj nekoliko godina primjenjuje tu metodologiju kako bi procijenila potrošnju u Uniji ne samo riže već svih žitarica i uljarica.

(45)

Prema podacima koji su dostupni Komisiji, potrošnja u Uniji proizvoda koji se razmatra izražena u ekvivalentu bijele riže i procijenjena tijekom razdoblja ispitnog postupka za Europsku uniju (EU-28) (15) kretala se kako slijedi:

Tablica 1.

Potrošnja (u tonama)

(46)

Potrošnja u Uniji proizvoda koji se razmatra u određenoj se mjeri mijenjala tijekom razdoblja ispitnog postupka. Vrhunac potrošnje zabilježen je u tržišnoj godini 2015. kad je ta potrošnja bila za 8 % veća nego na početku razdoblja. Potrošnja se od tržišne godine 2015. do tržišne godine 2016. smanjila za 4 %. Unatoč tim promjenama potrošnja se tijekom razdoblja ispitnog postupka općenito povećala za 4 %.

(47)

Komisija je istražila uvozi li se predmetni proizvod u količinama i/ili po cijenama koje uzrokuju ili prijete da će uzrokovati ozbiljne poteškoće proizvođačima iz Unije sličnih ili izravno konkurentnih proizvoda. U tom je smislu Komisija analizirala uvoz predmetnog proizvoda u razdoblju ispitnog postupka (16). Tablica u nastavku prikazuje kretanje uvoza.

Tablica 2.

Količina uvezenih proizvoda i proizvodnja u Uniji (u tonama)

(48)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka količina proizvoda uvezenih iz Kambodže povećao se s oko 164 000 tona na oko 254 000 tona. Znatno se povećavao do tržišne godine 2015. i zatim neznatno smanjio usporedno sa smanjenjem potrošnje u tržišnoj godini 2016. Unatoč tom smanjenju uvoz iz Kambodže i dalje je bio 55 % veći u odnosu na tržišnu godinu 2012.

(49)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka znatno se povećao i uvoz iz Mjanmara/Burme s oko 2 000 tona na oko 63 000 tona. Međutim, u usporedbi s uvozom iz Kambodže ostao je na nižoj razini. Zabilježio je znatno povećanje u tržišnim godinama 2013. i 2014., nakon kojeg je uslijedilo malo smanjenje u tržišnoj godini 2015., da bi došlo do novog naglog povećanja u tržišnoj godini 2016., kad je zabilježeno izuzetno trideseterostruko povećanje u odnosu na početak tog razdoblja.

(50)

Udio uvoza iz Kambodže u odnosu na procijenjenu proizvodnju u Uniji povećao se s 15 % u tržišnoj godini 2012. na 27 % u tržišnoj godini 2016., što je povećanje od 12 postotnih bodova. Udio uvoza iz Mjanmara/Burme u odnosu na procijenjenu proizvodnju u Uniji povećao se s gotovo nule u tržišnoj godini 2012. na 7 % u tržišnoj godini 2016. Obje su zemlje zabilježile rast, dok je u Uniji zabilježeno znatno smanjenje procijenjene proizvodnja od 15 %. Tržišni udio uvoza iz Kambodže i Mjanmara/Burme povećao se s 15 % u tržišnoj godini 2012. na 34 % u tržišnoj godini 2016., dok je procijenjena proizvodnja u Uniji zabilježila znatno smanjenje.

(51)

U odnosu na ukupni uvoz u Uniju proizvoda koji se razmatra, uvoz predmetnog proizvoda kretao se kako slijedi:

Tablica 3.

Količina uvezenih proizvoda i udio uvoza (u tonama)

(52)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka udio uvoza predmetnog proizvoda iz Kambodže povećao se za 5 %, s 38 % na 40 %, a najveći je bio u tržišnoj godini 2015. kad je dosegnuo 47 %.

(53)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka udio uvoza predmetnog proizvoda iz Mjanmara/Burme povećao se 20 puta, s 0,5 % na 10 % u tržišnoj godini 2016.

(54)

Tržišni udio uvoza iz Kambodže i Mjanmara/Burme, izražen kao postotak ukupne potrošnje u Uniji (vidjeti uvodnu izjavu 45.), kretao se kako slijedi:

Tablica 4.

Tržišni udio

(55)

Tržišni udio Kambodže povećao se s 10,9 % na 16,2 %, dok se tržišni udio Mjanmara/Burme povećao s 0,1 % na 4 %. Tijekom razdoblja ispitnog postupka kombinirani tržišni udio gotovo se udvostručio, uz povećanje s 11 % na 20,2 %, te je ostao na visokoj razini do kraja tog razdoblja.

(56)

Prosječna cijena (CIF granica Unije) proizvoda uvezenog iz Kambodže i Mjanmara/Burme kretala se kako slijedi:

Tablica 5.

Uvozne cijene (EUR/tona)

(57)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka uvozna cijena predmetnog proizvoda podrijetlom iz Kambodže smanjila se za 6 %, dok se u istom razdoblju cijena tog proizvoda podrijetlom iz Mjanmara/Burme smanjila za 3 %. Uvozne cijene iz Mjanmara/Burme dosljedno su bile niže od uvoznih cijena iz Kambodže. Kombinirana ponderirana prosječna uvozna cijena u razdoblju ispitnog postupka smanjila se za 11 %.

(58)

U cijelom razdoblju ispitnog postupka uvozna cijena predmetnog proizvoda bila je niža od prodajne cijene istovjetnog i izravno konkurentnog proizvoda u Uniji. Razlika između uvozne cijene iz Kambodže i prodajne cijene industrije Unije povećala se sa 17 % u tržišnoj godini 2012. na 30 % u tržišnoj godini 2016., dok se razlika između uvozne cijene iz Mjanmara/Burme i prodajne cijene industrije Unije povećala s 41 % u tržišnoj godini 2012. na 49 % u tržišnoj godini 2016. Budući da potrošači općenito ne razlikuju različita podrijetla riže vrste Indica, razlika između cijena uvoza iz Kambodže i Mjanmara/Burme te cijena proizvođača riže iz Unije (vidjeti uvodnu izjavu 98.) dostatan je razlog zašto dolazi do pritiska uvoza iz Kambodže i Mjanmara/Burme na cijene Unije.

(59)

Zaključno, uvoz iz Kambodže tijekom razdoblja ispitnog postupka znatno se povećao u smislu apsolutne vrijednosti (55 %, vidjeti uvodnu izjavu 47.) te u pogledu tržišnog udjela (+ 5,3 postotna boda, tj. s 10,9 % na 16,2 %; vidjeti uvodnu izjavu 54.). Iako se u tržišnoj godini 2016. količina uvezenih proizvoda (vidjeti uvodnu izjavu 51.) neznatno smanjila u usporedbi s tržišnom godinom 2015. (s 298 717 tona na 253 867 tona), i dalje je bila znatno veća od količine uvezenih proizvoda na početku razdoblja ispitnog postupka (163 786 tona). Osim toga, tijekom razdoblja ispitnog postupka uvozna cijena predmetnog proizvoda znatno se smanjila, s 588,4 na 552,2 EUR/tona (vidjeti tablicu 5 u uvodnoj izjavi 56.). U cijelom razmatranom razdoblju ta je uvozna cijena bila niža od prodajne cijene industrije Unije i njezina troška proizvodnje (vidjeti uvodnu izjavu 78.). Stoga je, u smislu velikih količina i visokih cijena, uvoz riže vrste Indica podrijetlom iz Kambodže tijekom razdoblja ispitnog postupka vršio pritisak na gospodarske rezultate proizvođača riže iz Unije.

(60)

Uvoz iz Mjanmara/Burme tijekom razdoblja ispitnog postupka eksponencijalno se povećao u smislu apsolutne vrijednosti (3 027 %, vidjeti uvodnu izjavu 47.) te u pogledu tržišnog udjela (+ 3,9 postotnih bodova, tj. s 0,1 % na 4,0 %; vidjeti uvodnu izjavu 54.). Iako se u tržišnoj godini 2015. količina uvezenih proizvoda (uvodna izjava 51.) neznatno smanjila u usporedbi s tržišnom godinom 2014. (s 52 689 tona na 35 958 tona), u tržišnoj godini 2016. opet se povećala na 62 808 tona, što je 30 puta više od količine uvezenih proizvoda na početku razdoblja ispitnog postupka (2 075 tona). Osim toga, tijekom razdoblja ispitnog postupka uvozna cijena predmetnog proizvoda smanjila se s 428,8 na 413,9 EUR/tona (vidjeti tablicu 5 u uvodnoj izjavi 56.). Isto tako, uvozna cijena iz Mjanmara/Burme bila je znatno niža od prodajne cijene industrije Unije i njezina troška proizvodnje u cijelom razmatranom razdoblju (vidjeti uvodnu izjavu 78.) te čak i niža od uvozne cijene iz Kambodže. Iako je uvoz riže vrste Indica podrijetlom iz Mjanmara/Burme bila manji, ako se u obzir uzme naglo povećanje, i on je vršio pritisak na gospodarske rezultate proizvođača riže iz Unije.

(61)

Analiza je ista i ako se u obzir uzmu učinci uvoza iz Mjanmara/Burme i Kambodže zajedno. U smislu količina i cijena, tijekom razdoblja ispitnog postupka uvoz riže vrste Indica podrijetlom iz Kambodže i Mjanmara/Burme vršio je pritisak na gospodarske rezultate proizvođača riže iz Unije.

(62)

Informacije o određenim čimbenicima, uključujući tržišni udio, proizvodnju, uvoz i uvozne cijene, prikupljene su iz makrostatističkih podataka, dok su informacije o drugim čimbenicima (kao što su proizvodnja proizvođača u uzorku, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta, prodajne cijene, trošak proizvodnje, profitabilnost, zapošljavanje i zalihe) prikupljeni iz odgovora koje su proizvođači iz Unije u uzorku dostavili u upitnicima.

(63)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka količina prodanih proizvoda i tržišni udio industrije Unije razvijali su se kako slijedi:

Tablica 6.

Potrošnja u Uniji i tržišni udio industrije Unije

(64)

Unatoč povećanju potrošnje u Uniji za 4 % od tržišne godine 2012. do tržišne godine 2016., tržišni udio industrije Unije zabilježio je znatan pad sa 71,4 % na 59,6 % (–17 %). Industrija Unije stoga nije mogla u potpunosti iskoristiti povećanje potrošnje u Uniji do tržišne godine 2015., pa se u tržišnoj godini 2016. njezin tržišni udio dodatno smanjio.

(65)

Procijenjena proizvodnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 7.

Proizvodnja (u tonama ekvivalenta bijele riže)

(66)

Procijenjena proizvodnja u Uniji znatno se smanjila tijekom razdoblja ispitnog postupka, i to za 15 % u relativnoj vrijednosti i za 167 501 tona u smislu apsolutne vrijednosti, s 1 111 772 na 944 271 tona.

(67)

Nakon konačne objave CRF je tvrdio da u podacima o proizvodnji u obzir nisu uzete zalihe neoljuštene i oljuštene riže ni druge namjene neoljuštene i oljuštene riže te je stoga izrazio sumnju u pouzdanost podataka o proizvodnji.

(68)

Komisija pri procjeni proizvodnje Unije kako je prikazana u tablici 7 zaista nije uzela u obzir zalihe. Međutim, svrha tog postupka nije bila utvrditi točnu količinu proizvodnje, već pokazati kretanje. Negativno kretanje prikazano u tablici 7 dodatno potvrđuje promjene u količini proizvodnje koje su prijavili proizvođači iz Unije u uzorku kako je prikazano u tablici 8. Komisija je u svojoj procjeni pretpostavila da sva riža koja se u određenoj tržišnoj godini požnje se u toj godini i proizvede, pa su u tom teorijskom izračunu početne i završne zalihe sirovina uzajamno isključene iz jednadžbe. Komisija smatra da je metodologija koja je primijenjena za procjenu ukupne proizvodnje u Uniji primjerena i da malo dodavanje ili oduzimanje količina zaliha sirovina koje se ne prerade u tržišnoj godini ne bi promijenilo kretanje proizvodnje u tom razdoblju.

(69)

Kad je riječ o mogućem oduzimanju neoljuštene riže za druge namjene od procijenjene proizvodnje, Komisija nije bila upoznata s drugim potencijalnim namjenama neoljuštene i oljuštene riže osim namjene za sjeme, koju je u svojem izračunu oduzela. Osim toga, CRF nije obrazložio svoju tvrdnju o drugim mogućim namjenama i zašto bi podaci koje je Komisija koristila bili nepouzdani. Stoga se ta tvrdnja odbacuje.

(70)

Proizvodni kapacitet proizvođača iz Unije u uzorku za predmetni proizvod također se kretao silazno. Tijekom razdoblja ispitnog postupka smanjio se za 10 %.

Tablica 8.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(71)

Iskorištenost kapaciteta za predmetni proizvod smanjila se sa 60,3 % na 54,3 %.

(72)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 9.

Zalihe (u tonama)

(73)

Iako je razina završnih zaliha bila promjenjiva, tijekom razdoblja ispitnog postupka povećala se s 12 378 tona na 20 002 tona odnosno za 62 %. Suočena s konkurentskim niskim cijenama uvoza iz Kambodže i Mjanmara/Burme, industrija Unije nije mogla smanjiti završne zalihe unatoč sve većoj potražnji (vidjeti uvodnu izjavu 45.). U razdoblju ispitnog postupka povećale su se i završne zalihe izražene kao postotak proizvodnje, i to za 80 %.

(74)

Količina prodanih proizvoda proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretala se kako slijedi:

Tablica 10.

Količina prodanih proizvoda (u tonama)

(75)

Količina proizvoda proizvođača iz Unije prodanih u Uniji nepovezanim kupcima smanjio se za 13 %. Ukupna prodaja cijele industrije u Uniji imala je nešto drukčije kretanje, ali završava istim rezultatom (odnosno smanjenjem od 13 %).

(76)

Nakon konačne objave CRF je tvrdio da Komisija nije objasnila kako je izračunala ukupnu količinu prodanih proizvoda proizvođača iz Unije i da nije objavila izvor podataka.

(77)

Kao odgovor na tu tvrdnju Komisija je e-porukom od 11. siječnja 2024. potvrdila CRF-u da je sve osnovne podatke koje je koristila kako bi odredila makroekonomske pokazatelje već stavila na raspolaganje svim zainteresiranim stranama 30. listopada 2023. u otvorenom spisu (t23.005068), a nakon određenih primjedbi i u drugoj verziji od 20. prosinca 2023. (t23.006965). Na temelju podataka iz dvaju navedenih spisa, Komisija je izračunala prodaju u Uniji tako što je količinu proizvoda uvezenih iz trećih zemalja oduzela od ukupne potrošnje u Uniji.

(78)

Ponderirana prosječna jedinična prodajna cijena proizvođača riže u uzorku prema nepovezanim kupcima u Uniji, njihov trošak proizvodnje i njihova profitabilnost u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 11.

Prodajne cijene, trošak proizvodnje i profitabilnost

(79)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka trošak proizvodnje proizvođača riže u uzorku znatno se povećao, za 6 % u tržišnoj godini 2015. i za 13 % u tržišnoj godini 2016.

(80)

Jedinične cijene proizvođača riže u uzorku povećale su se za 11 % tijekom razdoblja ispitnog postupka. S druge strane, trošak proizvodnje u istom se razdoblju povećao za 13 %. Industrija Unije nije mogla povećati cijene u skladu s povećanjem troška proizvodnje, pa je do kraja razdoblja ispitnog postupka počela stvarati gubitke.

(81)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka profitabilnost industrije Unije mijenjala se počevši od izjednačenja u tržišnoj godini 2012., nakon kojeg su uslijedili povećanje i vrhunac od 5,6 % u tržišnoj godini 2014. te silazno kretanje i rezultat od – 1,2 % u tržišnoj godini 2016. (vidjeti uvodnu izjavu 78.). To se kretanje može objasniti činjenicom da industrija Unije nije mogla povećati cijene kako bi u dovoljnoj mjeri pokrila povećanje troškova, kako je prikazano u prethodnoj tablici.

(82)

Zapošljavanje se tijekom razdoblja ispitnog postupka kretalo kako slijedi:

Tablica 12.

Zapošljavanje

(83)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka ukupni broj zaposlenika smanjio se za 30 %.

(84)

Kad je riječ o proizvođačima u Uniji, Komisija nema nikakvog dokaza o stečajevima tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(85)

U razdoblju ispitnog postupka stanje industrije Unije pogoršalo se i u gospodarskom i u financijskom smislu.

(86)

Industrija Unije nije mogla iskoristiti ukupno povećanje potrošnje od 4 % i izgubila je 17 % svojeg tržišnog udjela. U istom se razdoblju tržišni udio Kambodže povećao za 5,3 %, a Mjanmara/Burme za 3,9 %. U smislu apsolutne vrijednosti tržišni udio industrije Unije smanjio se sa 71,4 % u tržišnoj godini 2012. na 59,6 % u tržišnoj godini 2016. Smanjili su se i proizvodnja, količina prodanih proizvoda, iskorištenost kapaciteta i zapošljavanje. Povećale su se i zalihe zbog pritiska uvoza riže vrste Indica iz Kambodže i Mjanmara/Burme po cijenama koje su bile niže čak i od troška proizvodnje proizvođača riže iz Unije.

(87)

Proizvodnja u Uniji smanjila se za 15 %. Gospodarske poteškoće stoga su se uglavnom manifestirale u obliku gubitka količina prodanih proizvoda i pritiska na cijene uzrokovanog uvozom iz Kambodže i Mjanmara/Burme. Troškovi proizvodnje industrije Unije povećavali su se bržim tempom od povećanja njezine prodajne cijene. U tržišnoj godini 2016. proizvođači riže iz Unije zabilježili su gubitke zbog znatnih količina jeftinog uvoza iz Kambodže i Mjanmara/Burme. Proizvođači riže iz Unije morali su prodavati po cijeni nižoj od troška proizvodnje kako bi se mogli natjecati na tržištu.

(88)

Komisija je na temelju prethodno navedenoga zaključila da je industrija Unije pretrpjela pogoršanje gospodarskog i financijskog stanja u smislu članka 23. Uredbe o OSP-u.

(89)

CRF je nakon objave dostavio primjedbe u kojima je izrazio sumnju u pouzdanost određenih čimbenika, posebno u pogledu tržišnog udjela, ukupne prodaje u Uniji, prodajnih cijena i profitabilnosti, jer su se novi podaci prikupljeni za potrebe ponovno pokrenutog ispitnog postupka razlikovali ili su pokazali drukčije kretanje od gospodarskih čimbenika iz sporne uredbe.

(90)

Komisija je smatrala da te usporedbe nisu relevantne pa je odbacila te primjedbe jer je, kako je pojašnjeno u uvodnoj izjavi 8., Opći sud poništio spornu uredbu. Nadalje, podaci korišteni za utvrđivanje raznih gospodarskih čimbenika razlikuju se jer je predmetni proizvod, a time i industrija Unije, definiran različito u ta dva ispitna postupka, pa podaci nisu usporedivi. U svakom slučaju, relevantni pravni kriterij ponovno pokrenutog ispitnog postupka nije bio utvrditi gospodarsko stanje proizvođača riže vrste Indica iz Unije u odnosu na proizvođače iz Unije iz izvorne Uredbe, već utvrditi jesu li proizvođači iz Unije kako su definirani u uvodnoj izjavi 26. pretrpjeli gospodarske poteškoće.

(91)

Nakon što je utvrdila da je industrija Unije pretrpjela pogoršanje gospodarskog i financijskog stanja u smislu članka 23. Uredbe o OSP-u, Komisija je ispitala postoji li uzročno-posljedična veza između uvoza predmetnog proizvoda, s jedne strane, i ozbiljnih poteškoća proizvođača riže iz Unije, s druge strane. Komisija je isto tako analizirala mogu li se ozbiljne poteškoće pripisati čimbenicima koji nisu uvoz iz Kambodže i Mjanmara/Burme.

(92)

U tablici i grafikonima u nastavku jasno se utvrđuje vremenska podudarnost između razvoja uvoza iz Kambodže i stanja industrije Unije, dokazana znatnim gubitkom tržišnih udjela, koji je uzrokovao ozbiljne poteškoće proizvođačima riže iz Unije.

Tablica 13.a

Tržišni udio

Grafikon 1.a

Promjene u tržišnom udjelu (u postocima)

Grafikon 2.a

Promjene u tržišnom udjelu (u tonama)

(93)

Količina proizvoda uvezenih iz Kambodže povećala se za više od 90 000 tona tijekom razdoblja ispitnog postupka. To je povećanje uvoza iz Kambodže bilo znatno veće od povećanja potrošnje na tržištu Unije (koja je bila ograničena na 62 000 tona, što je povećanje od +4 %) i spriječilo je industriju Unije da poveća svoje količine prodanih proizvoda u skladu s povećanjem potrošnje.

(94)

Isto tako, u tablici i grafikonima u nastavku jasno se utvrđuje vremenska podudarnost između razvoja uvoza iz Mjanmara/Burme i stanja industrije Unije, ponovno dokazana znatnim gubitkom tržišnih udjela, koji je uzrokovao ozbiljne poteškoće proizvođačima riže iz Unije.

Tablica 13.b

Tržišni udio

Grafikon 1.b

Promjene u tržišnom udjelu (u postocima)

Grafikon 2.b

Promjene u tržišnom udjelu (u tonama)

(95)

Količina proizvoda uvezenih iz Mjanmara/Burme povećala se za približno 60 000 tona tijekom razdoblja ispitnog postupka. Takvo povećanje uvoza iz Mjanmara/Burme bilo je gotovo jednako povećanju potrošnje na tržištu Unije (koja je bila ograničena na ukupno 62 000 tona, što je povećanje od 4 %) i spriječilo je industriju Unije da poveća svoje količine prodanih proizvoda u skladu s povećanjem potrošnje.

(96)

Kambodža je stekla 5,3 postotna boda u tržišnom udjelu, a Mjanmar/Burma 3,9 postotnih bodova, što je odgovaralo gubitku tržišnog udjela industrije Unije od 11,8 postotnih bodova, tj. sa 71,4 % u tržišnoj godini 2012. na 59,6 % u tržišnoj godini 2016. Stoga je do povećanja tržišnog udjela jeftinog uvoza došlo na štetu industrije Unije.

(97)

Kako je pojašnjeno u uvodnoj izjavi 45. i uvodnim izjavama od 92. do 96., povećanje razine potrošnje do kojeg je došlo pri kraju razdoblja ispitnog postupka podudarilo se s još većim i značajnijim povećanjem uvoza predmetnog proizvoda iz obje zemalja, Kambodže i Mjanmara/Burme. Taj je nagli porast jeftinog uvoza, kojemu je pogodovala sve veća potrošnja, doveo do zasićenosti na tržištu Unije i smanjenja tržišnog udjela proizvođača riže iz Unije, koji se nisu mogli natjecati s uvoznim cijenama koje su bile niže čak i od njihovih troškova proizvodnje.

(98)

Povećanje uvoza doista je uzrokovala njegova niska cijena. Uvozna cijena predmetnog proizvoda kontinuirano je bila niža od prosječne prodajne cijene istovjetnog i izravno konkurentnog proizvoda u razdoblju ispitnog postupka. Osim toga, u cijelom razdoblju ispitnog postupka prosječna uvozna cijena bila je znatno niža i od prosječnog troška proizvodnje proizvođača riže iz Unije. Tablica u nastavku detaljno prikazuje razliku u cijeni između uvozne cijene proizvoda iz Kambodže i Mjanmara/Burme te prodajne cijene i troška proizvodnje industrije Unije:

Tablica 14.

Usporedba cijena i troškova

(99)

Razlika između uvozne cijene iz Kambodže i prodajne cijene industrije Unije povećala se sa 17 % u tržišnoj godini 2012. na 30 % u tržišnoj godini 2016., dok se razlika između uvozne cijene iz Mjanmara/Burme i prodajne cijene industrije Unije povećala s 41 % u tržišnoj godini 2012. na 49 % u tržišnoj godini 2016. Zbog tog jeftinog uvoza iz predmetnih zemalja došlo je do znatnog sprečavanja rasta cijena. Kao rezultat toga, proizvođači riže iz Unije nisu mogli u dovoljnoj mjeri povećati prodajne cijene kako bi pokrili troškove proizvodnje u tržišnoj godini 2016., što je uzrokovalo dodatni pritisak na njihove financijske rezultate i zbog čega su do kraja razdoblja ispitnog postupka počeli stvarati gubitke.

(100)

Na temelju prethodno navedenoga, Komisija je zaključila da postoji uzročno-posljedična veza između uvoza iz predmetnih zemalja i ozbiljnih poteškoća koje je pretrpjela industrija Unije.

(101)

Nakon konačne objave CRF je tvrdio da je Komisija utvrdila ozbiljne poteškoće na temelju kumulativne procjene učinaka količine i cijena riže uvezene iz Kambodže i Mjanmara/Burme.

(102)

Komisija je smatrala da je u konačnoj objavi pravilno ispitala, i zasebno i kumulativno, učinke količine i cijena riže uvezene iz Kambodže i Mjanmara/Burme. Ipak, radi jasnoće je preispitala svoj zaključak kako bi jasno razdvojila i razlikovala učinke uvoza iz Kambodže od učinaka uvoza iz Mjanmara/Burme. U tu je svrhu CRF-u 29. siječnja 2024. poslala dodatnu djelomičnu objavu („dodatna djelomična objava”), koja je ograničena na rezultat procjene ozbiljnih poteškoća industrije Unije (odjeljak 3. Uredbe), i omogućila mu da dostavi primjedbe.

(103)

Nakon dodatne djelomične objave CRF je smatrao da Komisija nije zasebno procijenila učinke količine i cijena riže vrste Indica iz Kambodže na tržište Unije i da je trebala objaviti cijeli drugi opći dokument o objavi, a ne samo rezultate ponovne procjene industrije Unije.

(104)

Komšija je odbacila CRF-ovu tvrdnji o kumulativnoj procjeni zato što je provela zasebne analize količina i cijena proizvoda uvezenih na tržište Unije za Kambodžu i Mjanmar/Burmu i zato što CRF nije obrazložio zašto i kako Komisija nije provela pravilnu zasebnu analizu iako su prisutni svi pojedinačni pokazatelji.

(105)

Kad je riječ o drugom dijelu CRF-ovih tvrdnji o novom cijelom drugom općem dokumentu o objavi, Komisija je kao odgovor na primjedbu CRF-a o izostanku zasebne analize uvoza iz Kambodže i Mjanmara/Burme radi postizanja veće jasnoće smatrala primjerenim objaviti drugu objavu samo o dijelu koji se odnosi na tvrdnju CRF-a o kumulativnoj procjeni i zato što je dodatno istaknula pojedinačnu analizu za Kambodžu i Mjanmar/Burmu u pogledu pogoršanja gospodarskih i/ili financijskih uvjeta proizvođača iz Unije.

(106)

Komisija je prvenstveno zaključila da je uvoz iz Kambodže bio znatno veći od uvoza iz Mjanmara/Burme jer je ostvario veći tržišni udio, a cijena je bila niža od cijene bijele riže vrste Indica proizvođača iz Unije. Osim toga, iako je uvoz iz Mjanmara/Burme u smislu količina bio manji nego iz Kambodže, cijena uvoza iz Mjanmara/Burme i dalje je bila niža od cijena uvoza iz Kambodže. Stoga je jasno da su oba izvora uvoza, bez obzira na to procjenjuje li ih se zajedno ili zasebno, uzrokovala ozbiljne poteškoće proizvođačima iz Unije.

(107)

CRF je tvrdio da je Komisija u svojoj konačnoj objavi trebala provesti analizu sniženja cijena. Stoga je zatražio da Komisija dostavi dodatnu konačnu objavu koja sadržava analizu sniženja cijena koja nedostaje.

(108)

Komisija je podsjetila da se člankom 22. stavkom 1. Uredbe o OSP-u ne zahtijeva analiza sniženja cijena i da se upućuje samo na uvoz „u količinama i/ili po cijeni” koji uzrokuje ozbiljne poteškoće proizvođačima iz Unije sličnih ili izravno konkurentnih proizvoda.

(109)

Nadalje, Opći sud je u točki 113. presude izričito priznao da se u Uredbi o OSP-u ne predviđa izričita obveza provođenja analize sniženja cijena ni metode izračuna u pogledu utvrđivanja učinka uvoza. U točki 115. presude zaključio je da postoji više metoda analize koje omogućuju ispitivanje jesu li ispunjeni uvjeti iz članaka 22. i 23. Uredbe o OSP-u i da Komisija ima određenu diskrecijsku ovlast u odabiru metode prema kojoj treba provjeriti jesu li ti uvjeti ispunjeni.

(110)

U skladu s prethodno navedenim, Komisija je odlučila da u ovom ponovno pokrenutom ispitnom postupku neće provesti analizu sniženja cijena, već da će usporediti kretanje cijena predmetnog proizvoda te sličnih i izravno konkurentnih proizvoda i troška proizvodnje proizvođača iz Unije. Komisija je smatrala da je analiza usporedbe cijena i troškova iz tablice 14 primjerena metoda za ocjenu ozbiljnih poteškoća proizvođača iz Unije. Stoga se tvrdnja o provođenju analize sniženja cijena odbacuje.

(111)

Komisija je isto tako ocijenila jesu li drugi čimbenici mogli pridonijeti ozbiljnim poteškoćama koje su pretrpjeli proizvođači riže iz Unije. Točnije, Komisija je ispitala učinak uvoza iz trećih zemalja na pogoršanje gospodarskog i financijskog stanja proizvođača riže iz Unije.

(112)

Količina proizvoda uvezenih iz ostalih trećih zemalja u razmatranom razdoblju kretala se kako slijedi:

Tablica 15.

Uvoz iz ostalih trećih zemalja

(113)

Uvoz iz svih trećih zemalja (koji čini 50 % ukupnog uvoza predmetnog proizvoda u Uniju), osim predmetnih zemalja, u razmatranom se razdoblju povećao za 19 % u smislu apsolutne vrijednosti i stekao 2,6 % tržišnog udjela (postoci se temelje na podacima izraženima u ekvivalentu bijele riže).

(114)

Čak i ako se smanjenje tržišnog udjela Unije djelomično može objasniti uvozom iz ostalih trećih zemalja, povećanje tržišnog udjela uvoza tih ostalih trećih zemalja od 2,6 postotnih bodova (sa 17,6 % na 20,2 %), čak i ako se razmatra kumulativno, manje je od povećanja tržišnog udjela Kambodže (5,3 postotna boda, tj. s 10,9 % na 16,2 %) i Mjanmara/Burme (3,9 postotnih bodova, tj. s 0,1 % na 4,0 %) (vidjeti tablicu 4).

Grafikon 3.

Usporedba cijena i troškova

(115)

Nakon detaljne analize uvoza iz trećih zemalja, Komisija je primijetila da glavne zemlje izvoznice kao što su Tajland, Indija i Pakistan (41 % ukupnog uvoza riže vrste Indica u Uniju u posljednjoj godini ispitnog postupka) imaju znatno više prosječne cijene predmetnog proizvoda u odnosu na uvoz iz Kambodže i Mjanmara/Burme te na prodajne cijene Unije. Uvoz iz tih glavnih zemalja izvoznica stoga ne uzrokuje ozbiljne poteškoće proizvođačima iz Unije.

(116)

Razlika u cijeni između uvoza iz svih trećih zemalja i uvoza iz Kambodže i Mjanmara/Burme dovodi do zaključka da su i niže cijene znatnih količina uvezene robe omogućile Mjanmaru/Burmi i Kambodži da tijekom razdoblja ispitnog postupka brzo povećaju svoj uvoz u Uniju, što je proizvođačima riže iz Unije uzrokovalo ozbiljne gospodarske i financijske poteškoće. Komisija primjećuje da je u razdoblju ispitnog postupka uvoz iz Kambodže, Mjanmara/Burme, Tajlanda, Indije i Pakistana činio između 89 % i 92 % ukupnog uvoza. Međutim, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 51., ukupan uvoz iz Kambodže činio je oko 42 % ukupnog udjela uvoza. Udio uvoza iz Mjanmara/Burme iznosio je 6,5 %.

(117)

Komisija je na temelju toga zaključila da čak i ako je uvoz iz svih trećih zemalja mogao u ograničenoj mjeri pridonijeti gospodarskom pogoršanju koje je pretrpjela industrija Unije, to nije umanjilo uzročno-posljedičnu vezu koja je utvrđena kad je riječ o uvozu iz Kambodže ili Mjanmara/Burme.

(118)

Nakon konačne objave CRF je tvrdio da potpuni izostanak analize učinka japanske riže na proizvođače riže vrste Indica iz Unije dovodi u pitanje cijelu analizu uzročnosti. Nadalje, CRF je tvrdio da proizvođači riže koriste iste strojeve za proizvodnju riže vrste Indica i japanske riže te da je dokazano da proizvođači mogu jednostavno prebaciti te strojeve s jedne na drugu vrstu riže i da bi Komisija trebala provesti komplementarnu analizu tržišta japanske riže u kojoj će procijeniti količinu proizvedene robe, iskorištenost kapaciteta, profit i zapošljavanje.

(119)

Komisija je napomenula da CRF nije obrazložio svoju tvrdnju da bi Komisija trebala dopuniti svoju analizu uzročnosti procjenom tržišta japanske riže. Osim obične izjave, CRF nije dostavio nikakve dokaze o relevantnosti kretanja tržišta japanske bijele riže za gospodarsko stanje proizvođača bijele riže vrste Indica iz Unije. Štoviše, čak i ako se pretpostavi da proizvođači mogu jednostavno zamijeniti rižu vrste Indica i japansku rižu, podaci koje je ispitala Komisija pokazuju da nije bilo nikakvih prilagodbi otkako je industrija Unije pretrpjela ozbiljne poteškoće zbog uvoza riže vrste Indica. Drugim riječima, iako se u tržišnim godinama 2015. i 2016. proizvodnja japanske riže povećala nakon smanjenja u razdoblju od tržišne godine 2012. do 2014., to kretanje ne umanjuje uzročno-posljedičnu vezu utvrđenu između uvoza riže vrste Indica i utvrđenih ozbiljnih poteškoća. Stoga se ta tvrdnja odbacuje kao neutemeljena.

(120)

CRF je tvrdio da se razvoj uvoza i pogoršanje stanja industrije Unije u smislu profitabilnosti od 2015./2016. do 2016./2017. vremenski ne podudaraju.

(121)

Komisija napominje da je CRF izdvojio jednu godinu iz razdoblja ispitnog postupka i prikazao je zasebno, odnosno izvan konteksta. Međutim, u procjeni ozbiljnih poteškoća razmatraju se kretanja u nekoliko uzastopnih godina, kako je propisano člankom 10. stavkom 1. točkom (c) Delegirane uredbe (EU) br. 1083/2013. Pouzdana slika ozbiljnih poteškoća i njihovih uzroka može se dobiti samo na temelju kretanja i korelacija kretanja tijekom takvog duljeg razdoblja. Razmatranje kretanja u cijelom razdoblju ispitnog postupka omogućuje tijelu koje provodi ispitni postupak da ga ne zbune netipične vrijednosti, kao što je godina na koju se CRF pozvao u svojem argumentu.

(122)

Nadalje, Komisija je pokazala da je iz kretanja tijekom cijelog razdoblja ispitnog postupka jasno da se uvoz iz Kambodže povećao za više od 50 % od tržišne godine 2014. (vidjeti tablicu 2 u Uredbi) te da se njegov tržišni udio povećao za gotovo 5 postotnih bodova. Isto tako, svi glavni pokazatelji stanja industrije Unije pokazali su znatno pogoršanje (vidjeti uvodnu izjavu 66. o proizvodnji, uvodnu izjavu 71. o iskorištenosti kapaciteta, uvodnu izjavu 82. o zapošljavanju i uvodnu izjavu 75. o prodaji). Komisija je stoga jasno utvrdila vremensko podudaranje povećanja uvoza iz Kambodže i njegova tržišnog udjela te pogoršanja stanja industrije Unije. Tvrdnja se stoga odbacuje.

(123)

Komisija je utvrdila uzročno-posljedičnu vezu između ozbiljnih poteškoća koje je pretrpjela industrija Unije i uvoza iz svake zemlje zasebno, dakle iz Kambodže i zasebno iz Mjanmara/Burme. Komisija je isto tako ocijenila utjecaj drugih čimbenika, osobito uvoza iz drugih trećih zemalja, koji je možda pridonio tim poteškoćama. Komisija je u tom pogledu utvrdila da uvoz iz trećih zemalja nije umanjio tu vezu, tako da i dalje postoji stvarna uzročno-posljedična veza između uvoza iz Kambodže i iz Mjanmara/Burme i ozbiljnih poteškoća proizvođača riže iz Unije. Komisija je stoga utvrdila da učinak navedenih čimbenika na stanje industrije Unije ne umanjuje povezanost količine uvezenih proizvoda, prvenstveno iz Kambodže, i cijena uvezenih proizvoda iz Kambodže i Mjanmara/Burme s ozbiljnim poteškoćama koje su pretrpjeli proizvođači riže iz Unije.

(124)

Nakon konačne objave CRF je tvrdio da Komisija nije objavila sve osnovne činjenice i razmatranja koja joj je Opći sud naložio da objavi, čime je povrijedila njegova prava na obranu.

(125)

Komisija je odbacila tu tvrdnju kao neosnovanu. Komisija je zaista objavila sve osnovne činjenice i razmatranja na temelju kojih je zaključila da se riža vrste Indica uvozila iz Kambodže i Mjanmara/Burme u količinama i po cijenama koje su uzrokovale ozbiljne poteškoće industriji Unije te da su stoga zaštitne mjere opravdane. Konkretno, Komisija je u bilješci u dokumentaciji od 30. listopada 2023. objavila sve podatke i metodologiju koje je koristila za izračun potrošnje i pokazatelja štete. Nadalje, nakon početnih primjedbi CRF-a na bilješku Komisija ju je revidirala i u tom revidiranom obliku opet stavila na raspolaganje u trenutku konačne objave. Osim toga, na zahtjev CRF-a Komisija je produljila rok za primjedbe na konačnu objavu s 3. siječnja 2024. na 8. siječnja 2024., pa je CRF za dostavu primjedbi uz 14 pravno propisanih kalendarskih dana imao još pet dodatnih dana. Kad je riječ o izračunima sniženja cijena, kako je prethodno objašnjeno u uvodnim izjavama od 107. do 109., Komisija je odlučila da neće provesti izračun sniženja cijena, pa objava o tome nije bila potrebna. Komisija stoga smatra da je poštovala pravo strana na obranu i odbacuje tvrdnju CRF-a u kojoj se navodi suprotno.

(126)

CRF je nadalje tvrdio da je pred Općim sudom iznio nekoliko drugih tužbenih razloga koji nisu razmotreni, pa ih taj sud stoga nije ni odbacio, a koji pokazuju daljnje nezakonitosti u početnoj analizi Komisije. Prema mišljenju CRF-a, ti tužbeni razlozi koje Opći sud nije razmatrao i dalje negativno utječu na trenutačnu analizu Komisije.

(127)

Komisija je odbacila tu tvrdnju kao neutemeljenu, ponajprije jer CRF nije objasnio i obrazložio zašto su tvrdnje koje je iznio pred Općim sudom relevantne za ovaj ispitni postupak.

(128)

Osim toga, Komisija je zbog nekih primjedbi CRF-a koje je primila nakon konačne objave revidirala svoju kumulativnu procjenu, pa je 28. siječnja 2024. CRF-u poslala dodatnu djelomičnu objavu i stavila je na raspolaganje svim zainteresiranim stranama. Samo je CRF dostavio dodatne primjedbe na dodatnu djelomičnu objavu, a one su razmotrene u uvodnim izjavama od 102. do 105.

(129)

Zaključeno je da je riža vrste Indica iz Kambodže i Mjanmara/Burme uvezena u količinama i po cijenama koje su uzrokovale ozbiljne poteškoće industriji Unije te su stoga zaštitne mjere opravdane.

(130)

Prema tome, u skladu s člankom 22. Uredbe o OSP-u, trebalo bi potvrditi carine iz Zajedničke carinske tarife od 175 EUR/tona i ponovno ih uvesti za razdoblje od 18. siječnja 2019. do 18. siječnja 2020., nakon kojeg slijedi postupno smanjenje u drugoj (150 EUR/tona) i trećoj godini (125 EUR/tona).

(131)

Komisija smatra da se analizom i zaključcima ovog ispitnog postupka u potpunosti ispravljaju pogreške koje je utvrdio Opći sud te da primjena pravila, kako ih je pojasnio Opći sud, opravdava ponovno uvođenje tih mjera.

(132)

Komisija potvrđuje da, kako je navedeno u spornoj uredbi, zaštitne mjere trebalo bi postupno liberalizirati u tom razdoblju. Naime, glavni je cilj Uredbe o OSP-u pomoći zemljama u razvoju u nastojanjima da smanje siromaštvo te promiču dobro upravljanje i održivi razvoj, posebno u otvaranju radnih mjesta, poticanju industrijalizacije i stvaranju dodatnih prihoda u okviru međunarodne trgovine. Posebnim programom „Sve osim oružja” (engl. Everything But Arms, EBA), kako je utvrđen Uredbom o OSP-u, pomaže se najsiromašnijim i najnerazvijenijim zemljama svijeta da iskoriste trgovinske mogućnosti. Te zemlje većinom imaju sličan ekonomski profil. Ranjive su zbog niske i nedovoljno raznolike izvozne osnovice te stoga uživaju određenu zaštitu u okviru Uredbe o OSP-u, kao što je, primjerice, izuzeće od stupnjevanja proizvoda i primjene automatskih zaštitnih mjera.

(133)

Stoga Komisija potvrđuje da je za korisnike programa EBA opravdano postupno smanjivati stopu carine tijekom razdoblja od tri godine, kako je navedeno u nastavku.

(134)

Postupno smanjenje dostatan je odgovor na pogoršanje gospodarskog i financijskog stanja proizvođača riže iz Unije.

(135)

U skladu s tim Komisija smatra da je primjereno ponovno uvesti sljedeću carinsku pristojbu na razdoblje od tri godine.

(136)

Budući da je Komisija potvrdila da bi carine na uvoz iz Kambodže i Mjanmara/Burme trebale ostati na snazi u razdoblju od 18. siječnja 2019. do 18. siječnja 2022., carinska tijela trebala bi odbaciti svaki zahtjev za povrat.

(137)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za opće povlastice iz članka 39. stavka 3. Uredbe (EU) br. 978/2012,