European flag

Službeni list
Europske unije

HR

Serija L


2025/78

15.1.2025

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2025/78

оd 15. siječnja 2025.

o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz višeslojnih drvenih podnih obloga podrijetlom iz Narodne Republike Kine

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (1), a posebno njezin članak 7.,

nakon savjetovanja s državama članicama,

budući da:

1.   POSTUPAK

1.1.   Pokretanje postupka

(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 16. svibnja 2024. antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom višeslojnih drvenih podnih obloga podrijetlom iz Narodne Republike Kine („predmetna zemlja”, „NRK” ili „Kina”) na temelju članka 5. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća („osnovna uredba”). Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (2) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Komisija je pokrenula ispitni postupak nakon što je Europsko udruženje proizvođača parketa („podnositelj pritužbe”) 4. travnja 2024. podnijelo pritužbu. Pritužba je podnesena u ime Unijine industrije višeslojnih drvenih podnih obloga u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe. Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti koji su dostatna osnova za pokretanje ispitnog postupka.

1.2.   Evidentiranje

(3)

Komisija je Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2024/2733 od 24. listopada 2024. („uredba o evidentiranju”) (3) uvela obvezno evidentiranje uvoza predmetnog proizvoda.

1.3.   Zainteresirane strane

(4)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju ispitnog postupka obavijestila podnositelja pritužbe, druge poznate proizvođače iz Unije, poznate proizvođače izvoznike i tijela predmetne zemlje, poznate uvoznike, korisnike i trgovce te ih je pozvala na sudjelovanje.

(5)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

1.4.   Odabir uzorka

(6)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da je moguće da će provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

1.4.1.   Odabir uzorka proizvođača iz Unije

(7)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Komisija je za potrebe analize stupnja potpore pritužbi prije pokretanja postupka odabrala uzorak na temelju količine proizvedenih i prodanih proizvoda. Uzorak se sastojao od tri proizvođača iz Unije. Proizvođači iz Unije u uzorku činili su više od 20 % procijenjene ukupne proizvodnje u Uniji i više od 20 % procijenjene ukupne prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji. Uzorak se smatrao reprezentativnim za industriju Unije. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku. Budući da nije zaprimila primjedbe, uzorak je potvrđen.

1.4.2.   Odabir uzorka uvoznika

(8)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(9)

Dva nepovezana uvoznika (Lamett Europe N.V. i Svartes s.r.o) dostavila su zatražene informacije i pristala da ih se uključi u uzorak. S obzirom na mali broj odgovora Komisija je odlučila da odabir uzorka nije potreban. Komisija je pozvala dva prethodno navedena društva da ispune upitnik za uvoznike. U konačnici je samo društvo Lamett Europe N.V. odgovorilo na upitnik, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 17.

1.4.3.   Odabir uzorka proizvođača izvoznika iz NRK-a

(10)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika u NRK-u zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, Komisija je od Misije Narodne Republike Kine pri Europskoj uniji zatražila da utvrdi eventualne ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da s njima stupi u kontakt.

(11)

Sedamdeset i osam proizvođača izvoznika u predmetnoj zemlji dostavilo je zatražene informacije i pristalo da ih se uključi u uzorak. U skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak od pet proizvođača iz dvije grupe na temelju najvećeg reprezentativne količine robe izvezene u Uniju koja se razumno mogla ispitati u raspoloživom vremenu. U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim poznatim predmetnim proizvođačima izvoznicima i s tijelima predmetne zemlje. Nakon savjetovanja primljene su primjedbe o odabiru tog uzorka od jedne grupe proizvođača izvoznika. Grupa je tvrdila da predloženi uzorak nije dovoljno reprezentativan u smislu članka 17. stavka 1. osnovne uredbe jer čini samo mali dio količine izvoza svih proizvođača izvoznika koji surađuju. Komisija je ocijenila tu tvrdnju i odlučila proširiti broj društava odabranih za uzorak dodavanjem treće najveće grupe proizvođača izvoznika, koja obuhvaća pet proizvođača. Revidirani uzorak činio je 40 % količine izvoza i 27 % procijenjene ukupne količine predmetnog proizvoda izvezenog u Europsku uniju u razdoblju ispitnog postupka koje su prijavili svi proizvođači izvoznici koji surađuju. Nisu zaprimljene dodatne primjedbe na predloženi uzorak.

(12)

Nadalje, Komisija je tijekom ispitnog postupka na temelju javno dostupnih izvora provjerila informacije koje su dostavili izvoznici koji surađuju kako bi potvrdila status tih društava kao proizvođača predmetnog proizvoda. Komisija je, prema potrebi, zatražila dodatne dokumente, kao što su poslovna dozvola i statut društva. Jedna stranka nije dokazala povezanost s ispitnim postupkom te se stoga smatralo da ne surađuje.

1.4.4.   Pojedinačno ispitivanje

(13)

Devetnaest proizvođača izvoznika iz NRK-a zatražilo je pojedinačno ispitivanje na temelju članka 17. stavka 3. osnovne uredbe. Međutim, nijedan od njih nije odgovorio na upitnik u roku koji je odredila Komisija. Stoga Komisija privremeno zaključuje da u ovom predmetu nikome neće odobriti pojedinačno ispitivanje.

1.5.   Odgovori na upitnik i posjeti radi provjere

(14)

Komisija je Vladi Narodne Republike Kine („kineska vlada”) poslala upitnik o postojanju znatnih poremećaja u NRK-u u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe.

(15)

Nadalje, podnositelj pritužbe u pritužbi je dostavio dostatne dokaze prima facie o poremećajima povezanima sa sirovinama u NRK-u u pogledu predmetnog proizvoda. Stoga su, kako je najavljeno u Obavijesti o pokretanju postupka, ti poremećaji povezani sa sirovinama bili obuhvaćeni ispitnim postupkom kako bi se utvrdilo treba li na NRK primijeniti odredbe članka 7. stavaka 2.a i 2.b osnovne uredbe. Iz tog je razloga Komisija u vezi s time poslala dodatne upitnike kineskoj vladi.

(16)

Kineska vlada nije odgovorila na upitnike. Stoga je Komisija obavijestila kinesku vladu da namjerava primijeniti članak 18. osnovne uredbe i poslužiti se raspoloživim podacima o postojanju znatnih poremećaja u NRK-u u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Kineska vlada nije dostavila dodatne primjedbe.

(17)

Upitnici za proizvođače iz Unije, nepovezane uvoznike, korisnike i proizvođače izvoznike objavljeni su na internetu (4) na dan pokretanja postupka. Komisija je primila odgovore na upitnik od tri proizvođača iz Unije u uzorku, jednog nepovezanog uvoznika (Lamett Europe N.V.) i tri grupe proizvođača izvoznika (grupa Jinfa, grupa Forest i grupa Fusong).

(18)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za privremeno utvrđivanje dampinga, nastale štete i interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih društava:

 

proizvođači iz Unije:

—

Barlinek Inwestycje Sp. z o.o., Barlinek, Poljska, i njegova povezana društva (Barlinek S.A., Barlinek Deutschland GmbH, Barlinek Romania S.A.),

—

UAB Bauwerk Group Lietuva, Vilnius, Litva, i njegova povezana društva (Bauwerk Parkett Deutschland GmbH, Boen Parkett Deutschland GmbH),

—

Weitzer Produktions GmbH, Weiz, Austrija, i njegovo povezano društvo Weitzer Parkett Vertriebs GmbH,

 

uvoznik:

—

Lamett Europe N.V., Deerlijk, Belgija,

proizvođači izvoznici i njihova povezana društva u NRK-u:

(a)

grupa Jinfa:

—

Hunchun Xingjia Wooden Flooring Inc., Changchun, pokrajina Jilin, NRK,

—

Hunchun Xingye Wood, Hunchun, pokrajina Jilin, NRK,

—

Changchun Delin Wooden Floors Inc., Changchun, pokrajina Jilin, NRK,

—

Changchun Xingjia International Trade Centre, Changchun, pokrajina Jilin, NRK,

(b)

grupa Forest:

—

JiLin Newco Wood Industries Co., Ltd., Changchun, pokrajina Jilin, NRK,

—

Jilin Forest Industry Jinqiao Flooring Group Co., Ltd., Changchun, pokrajina Jilin, NRK,

—

Jilin Forest Industry New Jinqiao Songlin Flooring Co., Ltd. Songjianghe, pokrajina Jilin, NRK (5),

(c)

grupa Fusong:

—

Fusong Jinlong Wooden Group Co., Ltd, Songjianghe, pokrajina Jilin, NRK,

—

Fusong Jinqiu Wooden Product Co., Ltd, Songjianghe, pokrajina Jilin, NRK,

—

Fusong Qianqiu Wooden Product Co., Ltd, Songjianghe, pokrajina Jilin, NRK,

—

Fusong Diwang Wooden Product Co., Ltd, Songjianghe, pokrajina Jilin, NRK,

—

Dalian Qianqiu Wooden Product Co., Ltd, Dalian, pokrajina Liaoning, NRK.

1.6.   Razdoblje ispitnog postupka i razmatrano razdoblje

(19)

Ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. („razdoblje ispitnog postupka”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2020. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

1.7.   Primjedbe na pokretanje postupka

(20)

Komisija je primjedbe na pokretanje postupka zaprimila od sljedećih subjekata:

—

Lamett Europe N.V., Svartes sro, Labeco BV (Lalegno), Whiteriver (WRG) Ltd, BGP Group srl, Woodco Soc Coop, Avalin Group FZE, Soboplac, Gamma Trading Srl i uvoznik A. Ta su društva za potrebe ovog ispitnog postupka zajednički poznata kao Savez Unijinih uvoznika višeslojnih drvenih podnih obloga („AUMI”).

—

Kinesko nacionalno udruženje šumarske industrije („CNFPIA”),

—

Europsko udruženje proizvođača parketa („FEP”).

(21)

AUMI i CNFPIA tvrdili su da se pritužba temelji na količinama uvoza u kvadratnim metrima iz baze podataka Eurostat koje je podnositelj pritužbe prilagodio. AUMI i CNFPIA nadalje su tvrdili da podnositelj pritužbe nije objasnio potrebu za tom prilagodbom niti je otkrio metodu prilagodbe. AUMI i CNFPIA napomenuli su da je upotreba prilagođenih količina uvezenih proizvoda koje je predložio podnositelj pritužbe dovela do povećanja količine proizvoda uvezenih iz Kine za više od 20 % u predmetnom razdoblju. AUMI i CNFPIA dodali su da bi upotreba količina uvezenih proizvoda prema izvješću Eurostata bez ikakve prilagodbe dovela do smanjenja količine proizvoda uvezenih iz Kine za 3 % u predmetnom razdoblju. Nadalje, AUMI i CNFPIA naveli su da su zbog prilagođenih količina uvezenih proizvoda iskrivljeni drugi gospodarski pokazatelji, kao što su kineske uvozne cijene, potrošnja i tržišni udjeli.

(22)

U tom je pogledu FEP naveo da površinska gustoća višeslojnih drvenih podnih obloga iznosi od 7 do 9,5 kilograma („kg”) po kvadratnom metru („m2”), dok je nekoliko unosa iz baze podataka Eurostat izvan tog raspona. FEP je objasnio da gospodarski subjekti moraju carinskim tijelima prijaviti neto masu (u tonama ili kilogramima), ali ne nužno i dodatnu jedinicu (m2). Stoga je FEP prilagodio unose izvan raspona dijeljenjem njihove deklarirane neto mase prosječnom gustoćom iz prethodno navedenog raspona. FEP je ažurirao i odgovarajući dio verzije pritužbe koja nije povjerljiva kako bi objasnio metodu prilagodbe.

(23)

Komisija je analizirala to pitanje tijekom ispitnog postupka te ga je razmotrila u odjeljku 4.4.

(24)

AUMI je tvrdio da pritužba ne uključuje podatke za pet od 15 pokazatelja štete, posebice povrat ulaganja, čimbenike koji utječu na cijene Unije, stvarne i potencijalne negativne učinke na novčani tok, plaće i rast.

(25)

Komisija je napomenula da se u fazi pritužbe ne moraju uključiti gore navedene pokazatelji. Komisija je ispitala te pokazatelje tijekom ispitnog postupka (odjeljak 4.). Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(26)

AUMI i CNFPIA tvrdili su da pritužba ne sadržava pouzdane informacije koje bi potkrijepile tvrdnju da industrija Unije trpi materijalnu štetu. Kad je riječ o makroekonomskim pokazateljima, AUMI i CNFPIA tvrdili su da su količina proizvedene robe, iskorištenost kapaciteta, prodaja i zaposlenost u Uniji bili stabilni od 2020. do 2022. te da su se u razdoblju ispitnog postupka smanjili samo zbog smanjenja potražnje u Uniji. Nadalje, AUMI i CNFPIA naveli su da su proizvođači iz Unije povećali svoj tržišni udio i cijene u razdoblju ispitnog postupka iz pritužbe, što ukazuje na to da je njihovo gospodarsko stanje bilo stabilno. Kad je riječ o mikroekonomskim pokazateljima, AUMI i CNFPIA izjavili su da su se podaci o proizvodnji, prodaji i zaposlenosti za podnositelje pritužbe pogoršali tek u razdoblju ispitnog postupka. Nadalje, AUMI i CNFPIA naveli su da su proizvođači iz Unije u razdoblju obuhvaćenom pritužbom povećali svoja ulaganja za 56 %, što je dokaz njihove financijske stabilnosti. AUMI i CNFPIA tvrdili su da se čini da su se u razdoblju ispitnog postupka kineski proizvođači izvoznici bolje prilagodili smanjenju potražnje u Uniji: dok se kineski uvoz smanjio, razine zaliha proizvođača iz Unije povećale su se. Kad je riječ o financijskim rezultatima, AUMI i CNFPIA napomenuli su da se čini da su proizvođači iz Unije od 2020. do 2022. poboljšali i prodaju i profitabilnost unatoč povećanju kineskog uvoza u tom razdoblju. Naposljetku, AUMI je tvrdio i da se u razdoblju obuhvaćenom pritužbom kineski uvoz povećao za 21 %, dok je najmanje jedan proizvođač iz Unije prodavao po cijeni nižoj od nepovezanih uvoznika te i dalje ostvarivao dobit.

(27)

Komisija je prvo podsjetila da je za utvrđivanje materijalne štete prima facie potrebno, među ostalim, ispitati relevantne čimbenike opisane u članku 5. stavku 2. točki (d) osnovne uredbe. Naime, u tekstu članka 5. stavka 2. osnovne uredbe navodi se da pritužba mora sadržavati podatke o promjenama obujma navodnog dampinškog uvoza, učinku tog uvoza na cijene istovjetnog proizvoda na tržištu Unije i učinku uvoza na industriju Unije, kako to pokazuju relevantni (ne nužno svi) čimbenici i pokazatelji koji se odnose na stanje industrije Unije, kao što su čimbenici navedeni u članku 3. stavcima 3. i 5. osnovne uredbe. Nadalje, u članku 3. stavku 5. osnovne uredbe navodi se da taj popis nije konačan, a jedan ili nekoliko navedenih čimbenika ne moraju nužno biti odlučujući. Stoga se ne moraju svi čimbenici pogoršati kako bi se prima facie utvrdila materijalna šteta. Nadalje, postojanje drugih čimbenika koji bi mogli utjecati na stanje industrije Unije ne podrazumijeva nužno da učinak dampinškog uvoza na tu industriju nije materijalan.

(28)

Konkretna analiza štete iznesene u pritužbi koju je provela Komisija pokazala je da postoje dostatni dokazi koji upućuju na povećan prodor na tržište Unije (i u apsolutnom i u relativnom smislu) uvoza iz Kine po cijenama koje su niže od cijena i ciljnih cijena industrije Unije. Čini se da je to nanijelo materijalnu štetu industriji Unije, što se primjerice vidi po smanjenju proizvodnje, prodaje i tržišnog udjela, pogoršanju financijskih rezultata ili po visini cijena koje je naplaćivala industrija Unije. Kad je riječ o tvrdnji o konkretnim makroekonomskim pokazateljima, mikroekonomskim pokazateljima i sniženju cijena, Komisija je u odjeljku 4. iznijela detaljnu procjenu materijalne štete u razmatranom razdoblju. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

2.   PROIZVOD IZ ISPITNOG POSTUPKA, PREDMETNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD

2.1.   Proizvod iz ispitnog postupka

(29)

Proizvod iz ispitnog postupka su sastavljene podne ploče, višeslojne, od drva, trenutačno razvrstane u oznaku KN 4418 75 00 („proizvod iz ispitnog postupka”). Isključene su ploče od bambusa ili barem s gornjim slojem (trošivi sloj) od bambusa i ploče za mozaik podove.

(30)

Višeslojne drvene podne obloge proizvod su na osnovi drva koji se sastoji od nekoliko slojeva furniranog drva koji su međusobno zalijepljeni ili spojeni. Višeslojne drvene podne obloge uglavnom se koriste za unutarnje podove.

2.2.   Predmetni proizvod

(31)

Predmetni proizvod je proizvod iz ispitnog postupka podrijetlom iz NRK-a („predmetni proizvod”).

2.3.   Istovjetni proizvod

(32)

Ispitni je postupak pokazao da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

—

predmetni proizvod pri izvozu u Uniju,

—

proizvod iz ispitnog postupka koji se proizvodi i prodaje na domaćem tržištu NRK-a, i

—

proizvod iz ispitnog postupka koji u Uniji proizvodi i prodaje industrija Unije.

(33)

Komisija je u ovoj fazi stoga odlučila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

3.   DAMPING

3.1.   Postupak za utvrđivanje uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe

(34)

Budući da su u trenutku pokretanja ispitnog postupka dostatni dokazi upućivali na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe u NRK-u, Komisija je smatrala primjerenim pokrenuti ispitni postupak u vezi s proizvođačima izvoznicima iz te zemlje na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(35)

Komisija je stoga, kako bi prikupila potrebne podatke za moguću primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve proizvođače izvoznike u NRK-u da dostave informacije o ulaznim elementima za proizvodnju višeslojnih drvenih podnih obloga. Sedamdeset i tri proizvođača izvoznika dostavila su relevantne informacije.

(36)

Kako bi prikupila informacije koje je smatrala potrebnima za ispitni postupak u pogledu navodnih znatnih poremećaja, Komisija je kineskoj vladi poslala upitnik. Osim toga, Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve zainteresirane strane da iznesu svoja stajališta te dostave informacije i popratne dokaze o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u roku od 37 dana od datuma objave Obavijesti o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije. Kineska vlada nije dostavila odgovor na upitnik, a u utvrđenom roku nije primljen nikakav podnesak o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Komisija je stoga obavijestila kinesku vladu da će za utvrđivanje postojanja znatnih poremećaja u NRK-u koristiti raspoložive podatke u smislu članka 18. osnovne uredbe.

(37)

Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka navela i da je s obzirom na raspoložive dokaze privremeno odabrala Tursku kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe u svrhu utvrđivanja uobičajene vrijednosti na temelju nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti. Komisija je nadalje navela da će ispitati druge moguće odgovarajuće reprezentativne zemlje u skladu s kriterijima utvrđenima u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe.

(38)

Komisija je 23. kolovoza 2024. bilješkom („bilješka”) obavijestila zainteresirane strane o relevantnim izvorima koje namjerava upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Komisija je u toj bilješci navela popis svih čimbenika proizvodnje, kao što su sirovine, radna snaga i energija, koji se koriste u proizvodnji višeslojnih drvenih podnih obloga. Osim toga, Komisija je na temelju kriterija za odabir odgovarajuće reprezentativne zemlje u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe i dostupnosti relevantnih financijskih podataka utvrdila tri moguće reprezentativne zemlje: Tursku, Indoneziju i Maleziju. Na temelju podataka koji su joj u to vrijeme bili dostupni, Komisija je zaključila da bi Turska mogla biti odgovarajuća reprezentativna zemlja. Komisija je zaprimila dva podneska s primjedbama na bilješku koja su zajednički dostavile dvije grupe proizvođača izvoznika: grupa JINFA i grupa Fusong Jinlong. Primjedbe je dostavilo i Europsko udruženje proizvođača parketa („podnositelj pritužbe”). Na te se primjedbe detaljno odgovara u odjeljku 3.2.

(39)

Nakon analize primljenih primjedbi i informacija Komisija je zaključila da je Turska odgovarajuća reprezentativna zemlja koja će poslužiti kao izvor nenarušenih cijena i troškova za određivanje uobičajene vrijednosti.

3.2.   Uobičajena vrijednost

(40)

U skladu s člankom 2. stavkom 1. osnovne uredbe „uobičajena vrijednost obično se temelji na cijenama, koje su nezavisni kupci platili ili plaćaju, u uobičajenom tijeku trgovine, u zemlji izvoznici”.

(41)

Međutim, prema članku 2. stavku 6.a točki (a) osnovne uredbe, „ako se utvrdi […] da upotreba domaćih cijena i troškova u zemlji izvoznici nije primjerena zbog toga što u toj zemlji postoje znatni poremećaji u smislu točke (b), uobičajena vrijednost izračunava se isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti” i ona „uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”.

(42)

Kako je dodatno objašnjeno u nastavku, Komisija je u ovom ispitnom postupku na temelju raspoloživih dokaza i s obzirom na nesuradnju kineske vlade i proizvođača izvoznika zaključila da je primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe primjerena.

3.2.1.   Postojanje znatnih poremećaja

(43)

U članku 2. stavku 6.a točki (b) osnovne uredbe navodi se: „Znatni poremećaji su oni poremećaji do kojih dolazi ako prijavljene cijene ili troškovi, uključujući troškove sirovina i energije, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječu znatne državne intervencije. Pri procjeni postojanja znatnih poremećaja u obzir se uzima, među ostalim, mogući učinak jednog ili više sljedećih elemenata:

—

na dotičnom tržištu u znatnoj mjeri djeluju poduzeća koja su u vlasništvu ili pod kontrolom vlasti zemlje izvoznice odnosno koja ta tijela politički nadziru ili im pružaju smjernice,

—

prisutnost države u poduzećima zbog koje država može utjecati na cijene ili troškove,

—

javne politike ili mjere kojima se diskriminira u korist domaćih dobavljača ili se na drugi način utječe na sile slobodnog tržišta,

—

nepostojanje, diskriminatorna primjena ili neodgovarajuće izvršavanje zakonodavstva o stečaju, trgovačkim društvima ili o vlasništvu,

—

poremećaji u području troškova plaća,

—

pristup financijskim sredstvima odobravaju institucije koje provode ciljeve javnih politika ili na drugi način ne djeluju neovisno o državi.”

(44)

Budući da popis iz članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe nije kumulativan, nije potrebno uzeti u obzir sve elemente kako bi se utvrdili znatni poremećaji. Nadalje, za dokazivanje postojanja jednog ili više elementa s popisa mogu se upotrijebiti iste činjenične okolnosti.

(45)

Međutim, svaki zaključak o znatnim poremećajima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe mora se donijeti na temelju svih raspoloživih dokaza. Pri općoj procjeni postojanja poremećaja u obzir se mogu uzeti i opći kontekst i situacija u zemlji izvoznici, osobito ako temeljni elementi gospodarskog i upravnog ustroja zemlje izvoznice vladi daju znatne ovlasti da intervenira u gospodarstvo tako da cijene i troškovi nisu posljedica slobodnog kretanja tržišnih sila.

(46)

U članku 2. stavku 6.a točki (c) osnovne uredbe propisano je: „Ako Komisija ima utemeljene naznake o mogućem postojanju znatnih poremećaja u smislu točke (b) u određenoj zemlji ili u određenom sektoru u toj zemlji i ako je to primjereno za djelotvornu primjenu ove Uredbe, Komisija izrađuje, stavlja na raspolaganje javnosti i redovito ažurira izvješće u kojem se navode okolnosti iz točke (b) na tržištu u toj zemlji ili sektoru.”

(47)

Na temelju te odredbe Komisija je objavila Izvješće o Kini („Izvješće”) (6), koje sadržava dokaze o postojanju znatnih državnih intervencija na brojnim razinama gospodarstva, uključujući specifične poremećaje mnogih ključnih čimbenika proizvodnje (kao što su zemljište, energija, kapital, sirovine i radna snaga), te u odabranim sektorima (kao što je sektor proizvoda od drva). U trenutku pokretanja postupka zainteresirane strane pozvane su da ospore, dopune ili dostave primjedbe na dokaze iz dokumentacije ispitnog postupka. Izvješće je u dokumentaciju ispitnog postupka uvršteno u fazi pokretanja postupka.

(48)

Podnositelj pritužbe tvrdio je da cijene ili troškovi proizvoda iz ispitnog postupka, uključujući troškove sirovina, energije i rada, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječu znatne državne intervencije u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, te stoga nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove za utvrđivanje uobičajene vrijednosti.

(49)

Kako bi potkrijepio to stajalište, podnositelj pritužbe uputio je na dokaze sadržane u Izvješću te na nalaze iz prethodnih ispitnih postupaka Komisije i tijela SAD-a.

(50)

Konkretno, podnositelj pritužbe istaknuo je prethodne nalaze Komisije o tome da se kineski gospodarski sustav temelji na doktrini socijalističkog tržišnog gospodarstva, na vodećoj ulozi Komunističke partije Kine („KPK” ili „Partija”) i na intervencionističkoj gospodarskoj politici države.

(51)

Nadalje, podnositelj pritužbe istaknuo je da je industrija višeslojnih drvenih podnih obloga dio kineskog sektora šumarstva i sektora proizvoda od drva i podsjetio na sljedeće elemente koji upućuju na postojanje znatnih poremećaja.

(52)

Prvo, u sektoru višeslojnih drvenih podnih obloga u znatnoj mjeri djeluju poduzeća koja su u vlasništvu ili pod kontrolom državnih tijela odnosno koja ta tijela politički nadziru ili usmjeravaju:

—

kako je utvrđeno u predmetu o šperploči okoumé  (7), KPK je imao istaknutu ulogu u poslovanju i postupcima odlučivanja kineskih društava, uključujući privatna društva;

—

to je očito i na razini Kineskog nacionalnog udruženja šumarske industrije („CNFPIA”). U skladu s člankom 4. Statuta CNFPIA-a organizacija „prihvaća profesionalno usmjeravanje, nadzor i upravljanje […] koje provode Državna uprava za šumarstvo i travnjake i Ministarstvo civilnih poslova”  (8),

—

osim toga, jedna je od najvećih grupa u šumarskoj industriji u Kini poduzeće u državnom vlasništvu Jilin Forest Industry Group Co., Ltd. („ grupa Jilin ”). Grupa Jilin vodeći je kineski proizvođač drvenih podnih obloga i vlasnik stalnih šumskih zaliha od 172 000 000 kubnih metara (grupa samostalno kontrolira osam nacionalnih park-šuma u Kini) (9).

(53)

Drugo, prisutnost države u društvima koja proizvode višeslojne drvene podne obloge ujedno omogućuje nadležnim tijelima da utječu na cijene i/ili troškove:

—

u skladu sa zakonom o trgovačkim društvima NRK-a svako društvo mora osnovati organizaciju KPK-a ako ima najmanje tri člana KPK-a, kako je navedeno u Ustavu KPK-a, (10) a društvo mora omogućiti potrebne uvjete za rad te partijske organizacije. Ta se pravila primjenjuju i na kineski sektor višeslojnih drvenih podnih obloga. Na primjer, Zhejiang Yuhua Wood Industry, jedno od vodećih društava za proizvode od drva i drvene podne obloge u Kini (11), osnovao je član Kineske narodne političke savjetodavne konferencije na pokrajinskoj razini,

—

sveprisutnost države u lancu vrijednosti višeslojnih drvenih podnih obloga dodatan je dokaz kako kineska vlada može utjecati na cijene i troškove u toj industriji, osobito s obzirom na njezinu prisutnost i intervenciju na kineskim financijskim tržištima i u opskrbi sirovinama (12).

(54)

Treće, kineska vlada provodi javne politike ili mjere kojima se diskriminira u korist domaćih dobavljača ili se na drugi način utječe na sile slobodnog tržišta:

—

pravila o javnoj nabavi redovito se iskorištavaju za ispunjenje ciljeva politike umjesto za gospodarsku učinkovitost (13). Slično tomu, vlasti provode provjere ulaganja i primjenjuju različite poticaje, ograničenja i zabrane u području ulaganja kao instrumente potpore ciljevima industrijske politike, kao što su zadržavanje državne kontrole nad ključnim sektorima ili jačanje domaće industrije (14). Drvene podne obloge istaknute su u 14. petogodišnjem planu NRK-a za razvoj industrije šumarskih i travnjačkih proizvoda (2021. – 2025.) („14. petogodišnji plan za šumarstvo”). Nadalje, kako je Komisija napomenula u predmetu o šperploči okoumé i na temelju izvorne kineske verzije dokumenta, u 14. petogodišnjem planu za šumarstvo utvrđuju se posebni ciljevi proizvodnje za ta tržišta: „[d]o 2025. [...] proizvodnja podnih obloga stabilizirat će se na oko 800 milijuna kvadratnih metara, a vrijednost proizvedenog drvenog namještaja premašit će 800 milijardi RMB”  (15),

—

kineska industrija šumarskih i travnjačkih proizvoda je i predmet Smjernica Uprave za šumarstvo i travnjake iz 2019. (16) o promicanju visokokvalitetnog razvoja industrije šumarskih i travnjačkih proizvoda („Smjernice za šumarstvo”), u kojima su utvrđeni parametri za planirani razvoj sektora: „[d]o 2025., [...] znatno će se povećati potporni kapacitet šumskih i travnjačkih resursa, [...] a vrijednost uvoza i izvoza šumarskih proizvoda dosegnut će 240 milijardi USD”  (17).

(55)

Četvrto, slično drugim sektorima kineskog gospodarstva, i sektor višeslojnih drvenih podnih obloga izložen je poremećajima koji proizlaze iz diskriminatorne primjene ili neodgovarajuće provedbe propisa o stečaju, trgovačkim društvima i vlasništvu:

—

Komisija je u predmetu o tkaninama od staklenih vlakana utvrdila postojanje poremećaja koji proizlaze iz diskriminatorne primjene relevantnog zakonodavstva, posebno kad je riječ o nesolventnosti i dodjeli prava korištenja zemljišta (18),

—

Komisija je u predmetu o šperploči okoumé napomenula da su nedostaci u sustavu prava vlasništva NRK-a posebno očiti u kontekstu vlasništva nad zemljištem i prava korištenja zemljišta u toj zemlji (19),

—

nadalje, s obzirom na to da je upravljanje šumama u Kini u nadležnosti NFGA-a, kinesko tijelo za šumarstvo nadzire odobravanje svih aktivnosti prerade drvne sirovine u zemlji (20).

(56)

Peto, u sektoru višeslojnih drvenih podnih obloga narušeni su i troškovi plaća:

—

Komisija je prethodno utvrdila da se u Kini ne može u potpunosti razviti sustav tržišno utemeljenih plaća jer je radnicima i poslodavcima onemogućeno ostvarivanje prava na kolektivno udruživanje. Samo je jedan sindikat aktivan u Kini, ali nije nezavisan od države (21).

—

Osim toga, mobilnost kineske radne snage ograničena je sustavom registracije kućanstava. Zbog toga su radnici koji nemaju lokalnu boravišnu dozvolu u nepovoljnom položaju kad je riječ o zapošljavanju te primaju niže plaće od radnika koji imaju boravišnu dozvolu (22).

(57)

Šesto, proizvođači u sektoru višeslojnih drvenih podnih obloga imaju pristup financijskim sredstvima koji odobravaju institucije koje provode ciljeve javnih politika ili na drugi način ne djeluju neovisno o državi.

—

kineske banke i druge sastavnice kineskog financijskog sustava, kao što su tržišta dionica, obveznica i privatnog vlasničkog kapitala, institucionalno su i operativno ustrojene tako da nisu usmjerene na postizanje maksimalno učinkovitih financijskih tržišta, nego na osiguravanje kontrole i omogućivanje intervencija države i KPK-a (23). Banke su s državom povezane ne samo vlasništvom, već i osobnim odnosima. Konkretno, izvršne direktore velikih financijskih institucija u državnom vlasništvu u konačnici imenuje KPK (24).

—

Financijske institucije u Kini posluju prema pravilima u skladu s kojima se financijska sredstva usmjeravaju u sektore za koje je vlada odredila da se potiču ili su u nekom drugom smislu važni (25). Ta situacija dovodi do sklonosti kreditiranja poduzeća u državnom vlasništvu, velikih privatnih poduzeća s dobrim vezama i poduzeća u ključnim industrijskim sektorima, što znači da dostupnost i trošak kapitala nisu jednaki za sve sudionike na tržištu (26).

(58)

Zaključno, podnositelj pritužbe tvrdio je da su u sektoru višeslojnih drvenih podnih obloga prisutni znatni poremećaji u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe.

(59)

Komisija je ispitala je li primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u Kini zbog postojanja znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Komisija je to učinila na temelju raspoloživih dokaza u dokumentaciji.

(60)

Pritom je ispitala znatne državne intervencije u kinesko gospodarstvo općenito, ali i konkretne situacije na tržištu u relevantnom sektoru predmetnog proizvoda. Komisija je te dokazne materijale dopunila svojim ispitivanjem raznih kriterija relevantnih za potvrdu postojanja znatnih poremećaja u Kini.

3.2.1.1.   Znatni poremećaji koji utječu na domaće cijene i troškove u Kini

(61)

Kineski gospodarski sustav temelji se na konceptu „socijalističkog tržišnog gospodarstva”. Taj je koncept sadržan u kineskom Ustavu i služi kao temelj za upravljanje gospodarstvom Kine. Temeljno je načelo sljedeće: „proizvodna sredstva u socijalističkom javnom vlasništvu, točnije u vlasništvu cijelog naroda i kolektivnom vlasništvu radnika” (27).

(62)

Gospodarstvo u državnom vlasništvu je „pokretačka sila nacionalnog gospodarstva”, a država ima zadaću „osigurati njegovu konsolidaciju i rast” (28). S obzirom na takvo opće uređenje kineskog gospodarstva, znatne vladine intervencije u gospodarstvo ne samo da su moguće, nego su izričito propisane. Ideja da javno vlasništvo ima prednost pred privatnim prožima cijeli pravni sustav i istaknuta je kao glavno načelo u svim glavnim zakonodavnim aktima.

(63)

Kineski Zakon o vlasništvu odličan je primjer toga: u njemu se upućuje na primarni stadij socijalizma i državi se povjerava održavanje osnovnog gospodarskog sustava u kojem javno vlasništvo ima glavnu ulogu. Zakonom je dopušteno postojanje i razvoj drugih oblika vlasništva uz državno vlasništvo (29).

(64)

Osim toga, na temelju kineskog prava socijalističko tržišno gospodarstvo razvija se pod vodstvom KPK-a. Strukture kineske države i KPK-a povezane su na svakoj razini (pravna, institucionalna, osobna) i tvore nadstrukturu u kojoj se uloge KPK-a i države ne razlikuju.

(65)

Izmjenom kineskog Ustava u ožujku 2018. vodeća uloga KPK-a dobila je još veći značaj jer je izričito potvrđena u tekstu članka 1. Ustava.

(66)

Nakon postojeće prve rečenice odredbe koja glasi: „[s]ocijalistički sustav temeljni je sustav Narodne Republike Kine” ubačena je nova druga rečenica koja glasi: „[g]lavna značajka socijalizma s kineskim obilježjima vodstvo je Komunističke partije Kine.” (30) To pokazuje neupitnu i sve veću kontrolu KPK-a nad gospodarskim sustavom Kine.

(67)

To vođenje i kontrola svojstveni su kineskom sustavu i znatno nadilaze uobičajenu situaciju u drugim zemljama u kojima vlade imaju široku makroekonomsku kontrolu u čijim granicama djeluju sile slobodnog tržišta.

(68)

Kineska država provodi intervencionističku gospodarsku politiku kako bi ispunila svoje ciljeve, koji se podudaraju s političkim programom KPK-a umjesto da odražavaju prevladavajuće gospodarske uvjete na slobodnom tržištu (31). Intervencionistički gospodarski instrumenti koje primjenjuju kineska tijela raznovrsni su te uključuju sustav industrijskog planiranja, financijski sustav i razinu regulatornog okruženja.

(69)

Prvo, na razini opće administrativne kontrole smjer kineskog gospodarstva određuje složeni sustav industrijskog planiranja koji utječe na sve gospodarske aktivnosti u toj zemlji. Svi ti planovi zajedno obuhvaćaju sveobuhvatnu i složenu matricu sektora i međusektorskih politika te se donose na svim razinama vlasti.

(70)

Na pokrajinskoj razini planovi su podrobni, a u nacionalnim se planovima postavljaju općenitiji ciljevi. U planovima se navode i sredstva potpore relevantnim industrijama/sektorima te rokovi unutar kojih se ciljevi moraju ostvariti. Neki planovi i dalje sadržavaju izričite ciljeve za rezultate proizvodnje.

(71)

Pojedinačni industrijski sektori i/ili projekti izdvajaju se u planovima kao (pozitivni ili negativni) prioriteti u skladu s vladinim prioritetima i za njih se utvrđuju posebni razvojni ciljevi (modernizacija industrije, širenje na međunarodnoj razini itd.).

(72)

Neovisno o tome jesu li u privatnom ili državnom vlasništvu, gospodarski subjekti praktički moraju prilagoditi svoje poslovne aktivnosti stvarnom stanju koje je određeno sustavom planiranja. To nije samo zbog toga što su ti planovi obvezujući, već i zato što se relevantna kineska tijela na svim razinama vlasti pridržavaju sustava planova i u skladu s njime primjenjuju ovlasti koje su im povjerene, čime potiču gospodarske subjekte da se pridržavaju prioriteta utvrđenih u tim planovima (32).

(73)

Drugo, na razini raspodjele financijskih sredstava u financijskom sustavu Kine prevladavaju poslovne banke i banke za provedbu državne politike u državnom vlasništvu. Pri utvrđivanju i provedbi svoje politike odobravanja zajmova te banke moraju nastojati ispuniti ciljeve vladine industrijske politike, umjesto da prvenstveno ocjenjuju gospodarsku vrijednost predmetnog projekta (33).

(74)

Isto vrijedi i za druge sastavnice kineskog financijskog sustava, kao što su tržišta dionica, obveznica, privatnog vlasničkog kapitala itd. I ti su dijelovi financijskog sektora institucionalno i operativno ustrojeni tako da nisu usmjereni na postizanje maksimalno učinkovitih financijskih tržišta, nego na osiguravanje kontrole i omogućavanje intervencija države i KPK-a (34).

(75)

Treće, na razini regulatornog okruženja intervencije države u gospodarstvo javljaju se u različitim oblicima. Na primjer, pravila o javnoj nabavi redovito se iskorištavaju za ispunjenje ciljeva politike umjesto za gospodarsku učinkovitost, čime se dovode u pitanje tržišna načela u tom području. U primjenjivom zakonodavstvu izričito se navodi da se javna nabava provodi kako bi se olakšalo ostvarivanje ciljeva utvrđenih u državnim politikama. Međutim, priroda tih ciljeva nije jasno definirana, pa tijela koja donose odluke imaju veliku slobodu u odlučivanju (35).

(76)

Slično tomu, u području ulaganja kineska vlada ima znatnu kontrolu i utjecaj nad predmetom i iznosom državnih i privatnih ulaganja. Vlasti provode provjere ulaganja i primjenjuju različite poticaje, ograničenja i zabrane u području ulaganja kao važan instrument potpore ciljevima industrijske politike, kao što su zadržavanje državne kontrole nad ključnim sektorima ili jačanje domaće industrije (36).

(77)

Ukratko, kineski gospodarski model temelji se na određenim osnovnim postulatima kojima se predviđaju i potiču brojne raznovrsne državne intervencije. Takve znatne državne intervencije u suprotnosti su sa slobodnim djelovanjem tržišnih sila, a posljedica je toga narušavanje djelotvorne raspodjele resursa u skladu s tržišnim načelima (37).

3.2.1.2.   Znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) prve alineje osnovne uredbe: na dotičnom tržištu u znatnoj mjeri djeluju poduzeća koja su u vlasništvu ili pod kontrolom vlasti zemlje izvoznice odnosno koja ta tijela politički nadziru ili im pružaju smjernice,

(78)

Poduzeća koja posluju u vlasništvu ili pod kontrolom države, koja država politički nadzire ili im pruža smjernice čine ključan dio gospodarstva u Kini.

(79)

U sektoru predmetnog proizvoda uglavnom djeluju privatna društva, kao što su Nature Home (38), Power Dekor (39) ili Der (40), ali u određenoj mjeri i poduzeća u državnom vlasništvu, kao što je grupa Jilin (41).

(80)

Međutim, intervencije KPK-a u donošenje operativnih odluka nisu postale pravilo samo u poduzećima u državnom vlasništvu nego i u privatnim društvima (42) i KPK preuzima vodstvo u gotovo svim aspektima gospodarstva zemlje. Utjecaj države preko struktura KPK-a u poduzećima zapravo znači da su gospodarski subjekti pod kontrolom i političkim nadzorom države s obzirom na to u kojoj su mjeri u Kini srasle državne i partijske strukture.

(81)

Nadalje, na sektor višeslojnih drvenih podnih obloga primjenjuje se više različitih državnih politika jer je sektor prerade drva naveden kao poticana industrija i u Katalogu smjernica za strukturnu prilagodbu industrije iz 2019. (43)i u ažuriranoj verziji iz 2024. (44) Također, u 14. petogodišnjem planu za šumarstvo utvrđeni su sljedeći ciljevi: „Poticati razvoj, primjenu i promicanje novih ekološki prihvatljivih ljepila te postupno povećavati udio proizvoda za preradu drva s niskim udjelom formaldehida i bez formaldehida. Konsolidirati i modernizirati tradicionalne profitabilne industrije, kao što je industrija drvenih podnih obloga [...]. Do 2025. [...] proizvodnja podnih obloga stabilizirat će se na oko 800 milijuna kvadratnih metara” (45).

(82)

Državna kontrola i politički nadzor mogu se uočiti i na razini relevantnih industrijskih udruženja (46). Primjerice, u članku 3. Statuta CNFPIA-a navodi se da organizacija „prihvaća poslovno usmjeravanje, nadzor i upravljanje koje provode subjekti nadležni za registraciju i upravljanje, subjekti nadležni za jačanje Partije te relevantni upravni odjeli nadležni za upravljanje industrijom” (47).

(83)

Nature Home, Der i grupa Jilin Forest Industry Jinqiao Flooring, društvo kći grupe Jilin u državnom vlasništvu, članovi su CNFPIA-a (48).

(84)

Slično tome, i Kinesko udruženje za distribuciju drvne sirovine i proizvoda od drva („CTWPDA”) u članku 3. svojeg Statuta navodi da organizacija „prihvaća poslovno usmjeravanje, nadzor i upravljanje koje provode subjekti nadležni za registraciju i upravljanje, subjekti nadležni za jačanje Partije te relevantni upravni odjeli nadležni za upravljanje industrijom” (49) i predstavlja se kao „udruženje koje je pod upravom Ministarstva civilnih poslova te nadzorom i vodstvom Povjerenstva za nadzor i upravljanje državnom imovinom u okviru Državnog vijeća […]” (50) .

(85)

Društvo Power Dekor član je CTWPDA-a, a predsjednik upravnog odbora tog društva ujedno je i potpredsjednik upravnog odbora udruženja (51).

(86)

Stoga čak ni proizvođači u privatnom vlasništvu u sektoru predmetnog proizvoda ne mogu poslovati po tržišnim uvjetima. I javna i privatna poduzeća u sektoru politički se nadziru i usmjeravaju.

3.2.1.3.   Znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) druge alineje osnovne uredbe: prisutnost države u poduzećima zbog koje država može utjecati na cijene ili troškove

(87)

Kineska vlada može utjecati na cijene i troškove svojom prisutnošću u poduzećima. Naime, ćelije KPK-a u poduzećima, državnima i privatnima, još su jedan važan način na koji država može utjecati na poslovne odluke.

(88)

Pravo trgovačkih društava u Kini nalaže da se u svakom trgovačkom društvu mora osnovati organizacija KPK-a (s barem tri člana KPK-a, kako je određeno u Ustavu KPK-a (52)) i to društvo mora omogućiti uvjete potrebne za rad partijske organizacije.

(89)

Čini se da se u prošlosti taj zahtjev nije uvijek poštovao ni strogo provodio. Međutim, barem od 2016. KPK kao stvar političkog načela nastoji sve više kontrolirati poslovne odluke u društvima (53) i vrši pritisak na privatna društva da na prvo mjesto stave „patriotizam” te da se pridržavaju partijske stege (54).

(90)

Već u 2018. zabilježeno je da partijske ćelije postoje u 73 % od približno 2,57 milijuna društava u privatnom vlasništvu i da je pritisak da organizacije KPK-a imaju konačnu riječ u poslovnim odlukama u društvima u kojima djeluju sve veći (55). Ta se pravila primjenjuju općenito na cijelo kinesko gospodarstvo u svim sektorima, uključujući proizvođače predmetnog proizvoda i dobavljače ulaznih elemenata za taj proizvod.

(91)

Osim toga, 15. rujna 2020. objavljene su Smjernice glavnog ureda središnjeg odbora KPK-a o jačanju rada Ujedinjene fronte u privatnom sektoru za novo doba („Smjernice”) (56), kojima je dodatno proširena uloga partijskih odbora u privatnim poduzećima.

(92)

U odjeljku II.4. Smjernica navodi se sljedeće: „[m]oramo povećati ukupni kapacitet Partije da predvodi rad Ujedinjene fronte u privatnom sektoru i učinkovito pojačati rad u tom području”, a u odjeljku III.6. navodi se sljedeće: „[m]oramo dodatno intenzivirati aktivnosti jačanja Partije i omogućiti ćelijama Partije da učinkovito igraju svoju ulogu tvrđave, a članovima Partije da ispune svoju ulogu zaštitnika i predvodnika”. U Smjernicama se tako naglašava te nastoji povećati uloga KPK-a u društvima i drugim subjektima u privatnom sektoru (57).

(93)

Ovaj ispitni postupak potvrdio je da su preklapanja upravljačkih položaja i članstva ili funkcija u KPK-u uobičajena i u sektoru višeslojnih drvenih podnih obloga. Na primjer, član upravnog odbora društva Der ujedno je tajnik Partije većinskog dioničara društva (58). Osim toga, predsjednik upravnog odbora grupe Jilin Forestry Jinqiao Flooring ujedno je tajnik partijskog odbora grupe (59).

(94)

Osim toga, društvo Power Dekor „pridržava se smjernica iz razmišljanja o socijalizmu s kineskim obilježjima za novo doba Xija Jinpinga te temeljito proučava, objavljuje i provodi duh 20. nacionalnog kongresa KPK-a, čime se grupi pružaju snažna politička, ideološka i organizacijska jamstva da će ispuniti svoje poslovne ciljeve i zadaće te postići visokokvalitetni razvoj” (60).

(95)

Prisutnost i intervencija države na financijskim tržištima te u nabavi sirovina i ulaznih elemenata stvaraju dodatne poremećaje na tržištu (61). Stoga prisutnost države u društvima, u sektoru višeslojnih drvenih podnih obloga i u drugim sektorima (kao što su financijski sektor i sektor ulaznih elemenata) omogućuje kineskoj vladi da utječe na cijene i troškove.

3.2.1.4.   Znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) treće alineje osnovne uredbe: javne politike ili mjere kojima se diskriminira u korist domaćih dobavljača ili se na drugi način utječe na sile slobodnog tržišta

(96)

Smjerom kineskog gospodarstva uvelike se upravlja u okviru razrađenog sustava planiranja u kojem se utvrđuju prioriteti i postavljaju ciljevi na koje se moraju usredotočiti središnja vlast te pokrajinske i lokalne vlasti. Relevantni planovi postoje na svim razinama vlasti i obuhvaćaju gotovo sve gospodarske sektore. Ciljevi utvrđeni planskim instrumentima obvezni su, a tijela na svakoj administrativnoj razini nadziru kako odgovarajuća niža razina vlasti provodi te planove.

(97)

Sustav planiranja u Kini općenito dovodi do toga da se resursi usmjeravaju u sektore za koje je vlada utvrdila da su strateški ili u nekom drugom političkom smislu važni, umjesto da ih raspodjeljuje u skladu s tržišnim silama (62).

(98)

Kineska tijela donijela su niz politika kojima se usmjerava funkcioniranje sektora višeslojnih drvenih podnih obloga.

(99)

Na primjer, Smjernice za šumarstvo sadržavaju i sljedeću odredbu: „Do 2025. uspostavit će se osnova sustava i mehanizma za racionalno korištenje šumskih i travnjačkih resursa, znatno će se poboljšati potporni kapaciteti tih resursa, znatno će se povećati proizvodnja visokokvalitetnih šumarskih i travnjačkih proizvoda, a trgovina šumarskim proizvodima dodatno će se proširiti kako bi se vrijednost proizvedenih šumarskih proizvoda na nacionalnoj razini povećala za više od 50 %. [...] Do 2035. [...] opseg industrije šumarskih i travnjačkih proizvoda dodatno će se proširiti, [...] struktura industrije dodatno će se optimizirati, kvaliteta proizvoda i razina usluge poboljšat će se u svim aspektima, nadzor nad korištenjem resursa bit će učinkovitiji kako bi se kontinuirano povećavao kapacitet sektora da služi nacionalnim strategijama”.

(100)

Nadalje, na pokrajinskoj razini ciljevi 14. petogodišnjeg plana gospodarskog i socijalnog razvoja i perspektiva za 2035. (63) autonomne pokrajine Guangxi su: „nadopuniti, ojačati i proširiti profitabilne industrijske lance”, među ostalim „promicanjem transformacije i modernizacije tradicionalnih industrija kao što je […] prerada drva”. Nadalje, kad je riječ o industriji prerade drva: „usredotočiti se na razvoj proizvodnje papira [i] ploča od drva [...]” i „usredotočiti se na izgradnju čitavog lanca industrije ploča, namještaja i proizvoda za opremanje doma.”

(101)

Na lokalnoj razini okrug Shuyang (pokrajina Jiangsu) donio je u siječnju 2024. Mišljenje o visokokvalitetnom razvoju industrije prerade drva i proizvodnje namještaja (64), u kojem su navedeni sljedeći ciljevi: „[d]o kraja 2026. razviti jedno do dva društva uvrštena na burzu, jednu do dvije grupe društava s vrijednošću proizvodnje većom od 5 milijardi RMB i kontinuirano poboljšavati ukupnu kvalitetu industrije [...] [te] poboljšati lanac industrije, povećati udio gotovih proizvoda kao što su visokokvalitetne podne obloge, namještaj i dekorativni materijali.”

(102)

Osim toga, također u pokrajini Jiangsu, ispitnim postupkom potvrđeno je postojanje povlaštenih politika javnih tijela i banaka u državnom vlasništvu prema pojedinačnim proizvođačima višeslojnih drvenih podnih obloga, kao u slučaju društva Der, koje je 2020. potpisalo „sporazum o strateškoj suradnji s Općinskim uredom za industriju i informacijsku tehnologiju grada Suzhou, Industrijskom i poslovnom bankom Kine (podružnica Suzhou) i Narodnom bankom Kine (podružnica Suzhou)”. (65) Taj je sporazum potpisan pod nadzorom članova KPK-a Općinskog partijskog odbora grada Suzhou, a cilj mu je „podupirati razvoj privatnih poduzeća i zajednički promicati transformaciju i modernizaciju poduzeća”.

(103)

Tim i drugim sredstvima kineska vlada stoga usmjerava i kontrolira gotovo svaki aspekt razvoja i funkcioniranja tog sektora te ulazne elemente na početku proizvodnog lanca.

(104)

Ukratko, kineska vlada uvela je mjere kojima subjekte navodi da postupaju u skladu s ciljevima javne politike koji se odnose na predmetni sektor. Takvim se mjerama sprečava slobodno djelovanje tržišnih sila.

3.2.1.5.   Znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) četvrte alineje osnovne uredbe: nepostojanje, diskriminatorna primjena ili neodgovarajuće izvršavanje zakonodavstva o stečaju, trgovačkim društvima ili o vlasništvu

(105)

Prema podacima u dokumentaciji kineski stečajni sustav nije primjeren za ispunjavanje svojih glavnih ciljeva, kao što su pravedno podmirenje potraživanja i dugova te zaštita zakonskih prava i interesa vjerovnika i dužnika. Čini se da je razlog tomu činjenica da je, iako se kineski zakon o stečaju službeno temelji na načelima koja su slična onima u odgovarajućim zakonima u drugim zemljama, za njega tipično to što se propisi sustavno nedovoljno provode.

(106)

Broj stečajeva i dalje je iznimno nizak u odnosu na veličinu gospodarstva te zemlje, upravo zbog toga što postupci u slučaju nesolventnosti imaju brojne nedostatke, čiji je učinak zapravo odvraćanje od podnošenja zahtjeva za pokretanje stečajnog postupka. Nadalje, država i dalje ima veliku i aktivnu ulogu u postupcima u slučaju nesolventnosti, što često izravno utječe na ishod tih postupaka (66).

(107)

Osim toga, nedostaci u sustavu prava vlasništva posebno su očiti kad je riječ o vlasništvu zemljišta i pravima korištenja zemljišta u Kini (67). Sva zemljišta u vlasništvu su države (ruralno zemljište u zajedničkom vlasništvu i urbano zemljište u državnom vlasništvu), a njihova dodjela i dalje ovisi isključivo o državi. Postoje pravne odredbe čiji je cilj transparentno ustupanje prava korištenja zemljišta po tržišnim cijenama, na primjer uvođenjem postupaka nadmetanja. Međutim, te se odredbe redovito ne poštuju pa određeni kupci zemljište stječu besplatno ili po cijenama nižima od tržišnih (68). Osim toga, nadležna tijela pri dodjeli zemljišta često nastoje ostvariti određene političke ciljeve, uključujući provedbu gospodarskih planova (69).

(108)

Slično kao i u drugim sektorima kineskog gospodarstva, na proizvođače predmetnog proizvoda primjenjuju se uobičajene odredbe kineskih zakona o stečaju, trgovačkim društvima i vlasništvu. Zbog toga su i ta društva podložna poremećajima „odozgo”, koji su posljedica diskriminatorne primjene ili neodgovarajuće provedbe stečajnog zakona i zakona o vlasništvu. Prema raspoloživim dokazima čini se da ta razmatranja u potpunosti vrijede i za sektor šumarstva i prerade drva, te stoga i sektor višeslojnih drvenih podnih obloga. U ovom se ispitnom postupku nije otkrilo ništa što bi dovelo u pitanje te nalaze.

(109)

Komisija je u kontekstu svega navedenoga zaključila da je u sektoru predmetnog proizvoda došlo do diskriminatorne primjene ili neodgovarajuće provedbe stečajnog zakona i zakona o vlasništvu.

3.2.1.6.   Znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) pete alineje osnovne uredbe: poremećaji u području troškova plaća

(110)

U Kini se ne može u potpunosti razviti sustav tržišno utemeljenih plaća jer je radnicima i poslodavcima onemogućeno ostvarivanje prava na kolektivno udruživanje. Kina nije ratificirala niz temeljnih konvencija Međunarodne organizacije rada, posebno one koje se odnose na slobodu udruživanja i kolektivno pregovaranje (70).

(111)

U skladu s nacionalnim pravom aktivan je samo jedan sindikat. Međutim, ta organizacija nije nezavisna od državnih tijela i tek se neznatno uključuje u kolektivno pregovaranje i zaštitu prava radnika (71). Nadalje, mobilnost kineske radne snage ograničena je sustavom registracije kućanstava, kojim je pristup svim davanjima iz sustava socijalne sigurnosti i ostalim davanjima ograničen na lokalne stanovnike određenog administrativnog područja.

(112)

Zbog toga su radnici koji nemaju lokalnu boravišnu dozvolu u nepovoljnom položaju kad je riječ o zapošljavanju te primaju manji dohodak od radnika koji imaju boravišnu dozvolu (72).

(113)

Nisu dostavljeni dokazi o tome da se na sektor višeslojnih drvenih podnih obloga ne primjenjuje opisani kineski sustav radnog prava. Stoga poremećaji troškova plaća utječu na taj sektor i izravno (kad je riječ o proizvodnji predmetnog proizvoda ili glavne sirovine za njegovu proizvodnju) i neizravno (kad je riječ o pristupu kapitalu ili ulaznim elementima društava za koja vrijedi isti sustav rada u Kini).

3.2.1.7.   Znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe: pristup financijskim sredstvima odobravaju institucije koje provode ciljeve javnih politika ili na drugi način ne djeluju neovisno o državi

(114)

Poslovni subjekti u Kini suočavaju se s različitim poremećajima u pristupu kapitalu.

(115)

Prvo, za kineski financijski sustav karakterističan je snažan položaj banaka u državnom vlasništvu (73), koje pristup financijskim sredstvima ne odobravaju samo na temelju gospodarske održivosti projekta već i na temelju drugih kriterija. Slično kao nefinancijska poduzeća u državnom vlasništvu, banke s državom nisu povezane samo vlasništvom, već i osobnim vezama (izvršne direktore velikih financijskih institucija u državnom vlasništvu imenuje KPK) (74) te redovito provode javne politike koje je osmislila kineska vlada.

(116)

Banke pritom poštuju izričitu zakonsku obvezu poslovanja u skladu s potrebama nacionalnog gospodarskog i socijalnog razvoja te prema smjernicama iz državnih industrijskih politika (75). Iako je utvrđeno da se u raznim pravnim odredbama upućuje na potrebu za poštovanjem uobičajenih bankarskih praksi i bonitetnih pravila, kao što je potreba za provjerom kreditne sposobnosti dužnika, velik broj dokaza, uključujući nalaze ispitnih postupaka u svrhu trgovinske zaštite, upućuje na to da te odredbe imaju tek sekundarnu ulogu u primjeni raznih pravnih instrumenata.

(117)

Na primjer, kineska vlada pojasnila je da čak i odluke privatnih komercijalnih banaka mora nadgledati KPK i da moraju biti u skladu s nacionalnim politikama. Jedan od tri opća cilja države u vezi s upravljanjem bankama sad je jačanje vodstva Partije u sektoru bankarstva i osiguranja, među ostalim u odnosu na operativna i upravljačka pitanja (76). Isto tako, u kriterijima ocjenjivanja uspješnosti komercijalnih banaka sad se mora posebno uzimati u obzir kako subjekti „služe nacionalnim razvojnim ciljevima i realnom gospodarstvu”, a posebno kako „služe strateškim industrijama i industrijama u nastajanju” (77) .

(118)

Nadalje, česti poremećaji u rejtinzima obveznica i kreditnim rejtinzima imaju mnogobrojne razloge, među ostalima i taj što na procjenu rizika utječu strateška važnost društva za kinesku vladu i koliko je čvrsto bilo kakvo implicitno vladino jamstvo (78). Tomu pridonose i dodatna postojeća pravila u skladu s kojima se financijska sredstva usmjeravaju u sektore za koje je vlada odredila da se potiču ili su u nekom drugom smislu važni (79). To dovodi do sklonosti kreditiranja poduzeća u državnom vlasništvu, velikih privatnih poduzeća s dobrim vezama i poduzeća u ključnim industrijskim sektorima, što znači da dostupnost i trošak kapitala nisu jednaki za sve sudionike na tržištu.

(119)

Drugo, troškovi zaduživanja održavaju se na umjetno niskoj razini kako bi se potaknuo rast ulaganja. To je dovelo do prekomjernih kapitalnih ulaganja, sa sve manjim povratima ulaganja. Primjer za to je rast učinka korporativne poluge u državnom sektoru unatoč naglom padu profitabilnosti, što navodi na zaključak da mehanizmi koji djeluju u bankarskom sustavu ne reagiraju na način uobičajen u poslovnom okruženju.

(120)

Treće, iako je u listopadu 2015. postignuta liberalizacija nominalnih kamatnih stopa, cjenovni signali i dalje nisu rezultat sila slobodnog tržišta, nego na njih utječu poremećaji izazvani djelovanjem države. Udio pozajmljivanja po referentnoj ili nižoj stopi na kraju 2018. i dalje je činio najmanje jednu trećinu svih zajmova (80). Službeni mediji u Kini nedavno su izvijestili da je KPK zatražio „smanjenje kamatne stope na tržištu zajmova” (81). Umjetno niske kamatne stope dovode do određivanja preniskih cijena i time do prekomjernog korištenja kapitala.

(121)

Opći kreditni rast u Kini upućuje na sve neučinkovitiju raspodjelu kapitala, bez ikakvih znakova ograničavanja kredita koji bi se mogli očekivati na nenarušenom tržištu. Zbog toga se količina neprihodonosnih kredita brzo povećala, pri čemu je kineska vlada više puta izbjegla neispunjavanje obveza plaćanja osnivanjem tzv. „zombi” poduzeća ili prenijela vlasništvo nad dugom (npr. spajanjem ili zamjenom duga za vlasnički udio), a da pritom zapravo nije riješen opći problem zaduženosti niti su uklonjeni njegovi glavni uzroci.

(122)

U biti, unatoč mjerama za liberalizaciju tržišta, na sustav kreditiranja poduzeća u Kini utječu znatni poremećaji koji proizlaze iz trajne i sveobuhvatne uloge države na tržištima kapitala. Prema tomu, znatne državne intervencije u financijski sustav ozbiljno utječu na tržišne uvjete na svim razinama.

(123)

U ovom ispitnom postupku nisu dostavljeni dokazi o tome da na sektor predmetnog proizvoda ne utječu državne intervencije u financijskom sustavu u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe. Prema tomu, znatne državne intervencije u financijski sustav ozbiljno utječu na tržišne uvjete na svim razinama.

3.2.1.8.   Sustavna priroda opisanih poremećaja

(124)

Komisija je istaknula da su poremećaji opisani u Izvješću karakteristični za kinesko gospodarstvo. Raspoloživi dokazi pokazuju da se činjenice o kineskom sustavu opisanom u prethodnom tekstu i u dijelu I. Izvješća te njegova obilježja mogu uočiti u cijeloj zemlji i u svim gospodarskim sektorima. Isto vrijedi i za čimbenike proizvodnje opisane u prethodnom tekstu i u dijelu II. Izvješća.

(125)

Komisija podsjeća da su za proizvodnju predmetnog proizvoda potrebni određeni ulazni elementi. Kad proizvođači predmetnog proizvoda kupuju ulazne elemente ili ugovaraju njihovu nabavu, cijene koje plaćaju (i koje se iskazuju kao njihovi troškovi) očito su izložene istim prethodno navedenim sustavnim poremećajima. Primjerice, dobavljači ulaznih elemenata zapošljavaju radnu snagu koja je izložena poremećajima. Mogu pozajmiti novac koji je izložen poremećajima u financijskom sektoru / raspodjeli kapitala. Osim toga, dio su sustava planiranja koji se primjenjuje na svim razinama vlasti i u svim sektorima. Ti poremećaji detaljno su opisani u prethodnom tekstu, posebno u uvodnim izjavama od 78. do 123. Komisija je istaknula da se regulatorni okvir na kojem se temelje ti poremećaji primjenjuje općenito i da ta pravila jednako vrijede za proizvođače višeslojnih drvenih podnih obloga kao i za sve druge gospodarske subjekte u Kini. Poremećaji stoga izravno utječu na strukturu troškova predmetnog proizvoda.

(126)

Stoga ne samo da upotreba domaćih prodajnih cijena predmetnog proizvoda nije primjerena u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe, nego su i svi troškovi ulaznih elemenata (uključujući sirovine, energiju, zemljište, financiranje, rad itd.) nepouzdani jer na određivanje njihovih cijena utječu znatne državne intervencije, kako je opisano u dijelovima I. i II. Izvješća.

(127)

Naime, opisane državne intervencije povezane s raspodjelom kapitala, zemljištem, radom, energijom i sirovinama prisutne su u cijeloj Kini. To znači, na primjer, da je ulazni element koji je proizveden u Kini kombinacijom niza čimbenika proizvodnje izložen znatnim poremećajima. Isto vrijedi i za ulazne elemente ulaznih elemenata i tako dalje.

(128)

Kineska vlada u ovom ispitnom postupku nije predočila nikakve dokaze ni argumente koji bi to osporili.

3.2.1.9.   Argumenti zainteresiranih strana

(129)

Grupa Jinfa i grupa Fusong Jinlong 2. rujna 2024. zajednički su dostavile niz primjedbi u odgovoru na bilješku o čimbenicima proizvodnje.

(130)

Prvo, stranke su zauzele stajalište da članak 2. stavak 6.a osnovne uredbe nije primjenjiv jer nije u skladu sa sporazumima WTO-a i odlukom Tijela WTO-a za rješavanje sporova.

(131)

U vezi s time stranke su iznijele sljedeće tvrdnje:

(a)

s obzirom na to da su neke odredbe Protokola o pristupanju Kine WTO-u koje su relevantne za izračun dampinga istekle 11. prosinca 2016., EU mora poštovati svoje odgovarajuće obveze na temelju prava WTO-a;

(b)

u skladu s nalazima Žalbenog tijela u predmetu DS473, kako bi se za potrebe izračuna troškova dobila uobičajena vrijednost predmetnog proizvoda kad se domaća cijena u zemlji izvoznici ne može upotrijebiti, tijelima koja provode ispitni postupak nije dopušteno procijeniti troškove prijavljene u poslovnim knjigama izvoznika/proizvođača na temelju referentne vrijednosti koja nije povezana s troškovima proizvodnje u zemlji podrijetla.

(132)

Drugo, stranke su tvrdile da navodni poremećaji nisu dovoljno potkrijepljeni dokazima te da, čak i ako postoje, nisu utjecali na predmetni proizvod.

(133)

Konkretno, stranke su tvrdile sljedeće:

(a)

tvrdnje u pritužbi općenite su prirode i odnose se na strukturu kineskog gospodarstva, a ne na sektor predmetnog proizvoda. U velikoj se mjeri oslanjaju na Izvješće i prethodne ispitne postupke Komisije. Dokazna vrijednost i relevantnost navodnih međusektorskih čimbenika koji postoje u kineskom gospodarstvu i za koje se prema Izvješću smatra da narušavaju tržišno natjecanje je upitna. Konkretno, u Izvješću nisu navedene poveznice s kineskom industrijom višeslojnih drvenih podnih obloga. Kad je riječ o prethodnom ispitnom postupku Komisije, oslanjanje podnositelja pritužbe na nalaze u predmetu o šperploči okoumé upitno je jer se dokazi u tom predmetu razlikuju od onih relevantnih za ovaj ispitni postupak i jer se ne može pretpostaviti da zaključci o državnim intervencijama u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe u predmetu o šperploči okoumé u jednakoj mjeri vrijede za tržište višeslojnih drvenih podnih obloga;

(b)

podnositelji pritužbe nisu dostavili odgovarajuće dokaze koji bi upućivali na to da tržište višeslojnih drvenih podnih obloga „u znatnoj mjeri” opskrbljuju društva koja su pod državnom kontrolom ili da prisutnost države u poduzećima „državi omogućuje da utječe na cijene i troškove”. Podnositelji pritužbe nisu naveli ni ukupan broj kineskih proizvođača višeslojnih drvenih podnih obloga ni tržišni udio društava koja su navodno pod kontrolom kineske vlade. U tom su pogledu stranke istaknule da poduzeće u državnom vlasništvu, grupa Jilin, na koje upućuju podnositelji pritužbe, ima udio od samo oko 10 % u ukupnom izvozu proizvoda iz ispitnog postupka u EU u razdoblju ispitnog postupka. Stranke su nadalje navele da podnositelji pritužbe nisu dostavili dokaze o prisutnosti KPK-a u njihovim društvima.

(134)

Kad je riječ o argumentima koje su stranke iznijele u vezi s usklađenošću s pravom WTO-a, Komisija je podsjetila da se u antidampinškim postupcima koji se odnose na proizvode iz Kine dijelovi odjeljka 15. Protokola o pristupanju Kine WTO-u koji nisu istekli i dalje primjenjuju pri utvrđivanju uobičajene vrijednosti, kako u pogledu standarda tržišnog gospodarstva tako i u pogledu primjene metodologije koja se ne temelji na strogoj usporedbi s kineskim cijenama ili troškovima.

(135)

Kad je riječ o upućivanju stranaka na predmet DS473, Komisija je podsjetila da se Izvješće Žalbenog tijela u predmetu DS473 ne odnosi na provedbu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, nego na posebnu odredbu iz članka 2. stavka 5. osnovne uredbe. Međutim, pravo WTO-a kako ga tumači Žalbeno tijelo u predmetu DS473 dopušta upotrebu podataka iz treće zemlje koji su propisno prilagođeni ako je takva prilagodba potrebna i potkrijepljena. Stoga se argument koje su iznijele stranke nije mogao prihvatiti.

(136)

Kad je riječ o argumentima stranaka o dostatnosti dokaza o postojanju znatnih poremećaja, Komisija je najprije podsjetila da u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (e) osnovne uredbe može pokrenuti ispitni postupak ako smatra da su dokazi o postojanju znatnih poremećaja koje su dostavili podnositelji pritužbe dostatni. Komisija je u tom kontekstu istaknula da se, kako je potvrdio Opći sud u predmetu Viraj Profiles, količina i kvaliteta dokaza potrebnih za ispunjavanje kriterija dostatnosti dokaza za potrebe pokretanja ispitnog postupka razlikuje od količine i kvalitete dokaza potrebnih za privremeno ili konačno utvrđivanje postojanja dampinga, štete ili uzročno-posljedične veze (82). Stoga je pritužba ispunila standarde utvrđene u članku 5. stavku 9. osnovne uredbe, u kombinaciji s člankom 2. stavkom 6.a točkom (d). Naime, kako je navedeno u Obavijesti o pokretanju postupka, Komisija je u fazi pokretanja postupka smatrala da postoji dovoljno dokaza u skladu s člankom 5. stavkom 9. osnovne uredbe koji upućuju na to da zbog postojanja znatnih poremećaja koji utječu na cijene i troškove ne bi bilo primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u, što je opravdavalo pokretanje ispitnog postupka na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(137)

Komisija je stoga nastavila s dokazivanjem takvih poremećaja. U tu je svrhu Komisija u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (e) osnovne uredbe prikupila podatke potrebne za utvrđivanje postojanja i učinka znatnih poremećaja i posljedičnu primjenu metodologije propisane člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe. Podaci koje je Komisija prikupila i zaključci koji iz njih proizlaze, bilo da je riječ o prisutnosti poduzeća u državnom vlasništvu u sektoru predmetnog proizvoda ili o vezama s KPK-om, navedeni su u odjeljcima 3.2.1.2 i 3.2.1.3 ove Uredbe. Stoga se argumenti stranaka o dokazima sadržanima u pritužbi nisu mogli prihvatiti.

3.2.2.   Reprezentativna zemlja

Opće napomene

(138)

Odabir reprezentativne zemlje temeljio se na sljedećim kriterijima u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe:

—

sličan stupanj gospodarskog razvoja kao u NRK-u. U tu svrhu Komisija je iz baze podataka Svjetske banke odabrala zemlje čiji je bruto nacionalni dohodak po stanovniku sličan bruto nacionalnom dohotku NRK-a (83),

—

proizvodnja proizvoda iz ispitnog postupka u toj zemlji,

—

raspoloživost relevantnih javnih podataka u reprezentativnoj zemlji.

—

Ako ima više mogućih reprezentativnih trećih zemalja, prednost je, ako je to primjereno, dana zemlji s odgovarajućom razinom socijalne zaštite i zaštite okoliša.

(139)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 38., Komisija je 23. kolovoza 2024. dokumentaciji dodala bilješku o izvorima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti i o čimbenicima proizvodnje (dalje u tekstu „bilješka”). U toj je bilješci Komisija opisala činjenice i dokaze na kojima se temelje relevantni kriteriji te obavijestila zainteresirane strane o svojoj namjeri da u ovom predmetu Tursku smatra odgovarajućom reprezentativnom zemljom ako se potvrdi postojanje znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe.

Sličan stupanj gospodarskog razvoja kao u NRK-u

(140)

Komisija je u bilješci o čimbenicima proizvodnje utvrdila da su, prema Svjetskoj banci, Turska, Malezija i Indonezija zemlje sa sličnom razinom gospodarskog razvoja kao NRK, tj. Svjetska banka sve ih je na temelju bruto nacionalnog dohotka svrstala u kategoriju zemalja s „višim srednjim dohotkom” za koje je poznato da se u njima proizvodi proizvod iz ispitnog postupka.

(141)

Nije zaprimljena nijedna primjedba koja se odnosi na razinu gospodarskog razvoja utvrđenih zemalja. Grupa JINFA i grupa Fusong dostavile su primjedbe o gospodarskim uvjetima u Turskoj. Te su primjedbe razmotrene u uvodnoj izjavi 151.

Raspoloživost lako dostupnih relevantnih podataka u reprezentativnoj zemlji

(142)

Komisija je u bilješci navela da je za zemlje za koje je utvrđeno da se u njima proizvodi proizvod iz ispitnog postupka, odnosno Tursku, Maleziju i Indoneziju, potrebno dodatno provjeriti dostupnost podataka, osobito dostupnost podataka na temelju kojih bi Komisija mogla utvrditi nenarušene referentne vrijednosti za čimbenike proizvodnje te dostupnost financijskih podataka proizvođača proizvoda iz ispitnog postupka na temelju kojih bi Komisija mogla utvrditi nenarušen i razuman iznos troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti.

(143)

Kad je riječ o lako dostupnim podacima na temelju kojih bi mogla utvrditi nenarušene referentne vrijednosti čimbenika proizvodnje, Komisija je u bilješci analizirala podatke iz baze podataka GTA o uvozu glavnih čimbenika proizvodnje u moguće reprezentativne zemlje, iz Kine i iz drugih zemalja s mogućim poremećajima, uključujući Rusiju.

(144)

Komisija je napomenula da je za oznake HS koje odgovaraju određenim čimbenicima proizvodnje (furniri od različitih vrsta drva, blok-ploče i piljeno drvo topole) zabilježen velik udio uvoza iz Kine u Indoneziju i Maleziju. Nadalje, kad je riječ o oznaci HS 4408 90 , koja se odnosi na furnire (uključujući furnire od hrasta), zabilježen je velik udio uvoza iz Rusije u Tursku. Komisija je smatrala da su zbog sankcija nametnutih Rusiji 2022. na proizvode od drva nakon vojne agresije na Ukrajinu i velikog udjela uvoza iz Rusije u Tursku cijene uvoza iz Rusije u Tursku vjerojatno bile narušene.

(145)

Kad je riječ o dostupnosti financijskih podataka proizvođača proizvoda iz ispitnog postupka, rezultati Komisijine preliminarne analize u bilješci, koji se temelje na podacima iz baze podataka „Orbis” (84), bili su sljedeći:

—

Komisija je za Maleziju utvrdila samo jednog proizvođača proizvoda iz ispitnog postupka s lako dostupnim financijskim podacima za 2022., koji ukazuju na pozitivnu profitabilnost. Međutim, ti financijski podaci nisu bili dovoljno detaljni kako bi omogućili izračun troškova prodaje, općih i administrativnih troškova.

—

Komisija za Indoneziju nije mogla utvrditi nijednog proizvođača proizvoda iz ispitnog postupka s lako dostupnim i najnovijim financijskim podacima.

—

Komisija je za Tursku utvrdila osam društava koja su očiti proizvođači proizvoda iz ispitnog postupka i koja su imala lako dostupne financijske podatke za 2023. ili barem za 2022., od kojih jedno društvo nije bilo profitabilno.

(146)

S obzirom na prethodno navedeno Komisija je u bilješci smatrala da bi, na temelju informacija koje su joj bile dostupne u tom trenutku, Turska mogla biti odgovarajuća reprezentativna zemlja. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o prikladnosti mogućih reprezentativnih zemalja, o utvrđenim proizvođačima u potencijalnim reprezentativnim zemljama i o čimbenicima proizvodnje.

(147)

Komisija je 2. rujna 2024. zaprimila primjedbe na bilješku od Europskog udruženja proizvođača parketa (podnositelj pritužbe). Komisija je zaprimila zajedničke primjedbe i od dviju grupa proizvođača izvoznika, grupe JINFA i grupe Fusong Jinlong, u dva podneska (prvi od 2. rujna 2024., a drugi od 19. studenog 2024.).

(148)

Europsko udruženje proizvođača parketa u svojim je primjedbama navelo da bi Turska mogla, i zapravo trebala, biti odabrana kao najprikladnija reprezentativna zemlja iz sljedećih razloga: (a) znatne količine ključnih sirovina uvoze se u Maleziju i Indoneziju iz Kine; (b) Malezija i Indonezija specijalizirane su za višeslojne drvene podne obloge proizvedene od tropskog drva, što nije reprezentativno za proizvod koji se uvozi u Uniju iz Kine; (c) odgovarajući financijski podaci za proizvođače iz Malezije i Indonezije nedostupni su ili nepotpuni; i (d) u usporedbi s Turskom u Maleziji i Indoneziji razina socijalne zaštite i zaštite okoliša navodno je niža.

(149)

Kad je riječ o količinama sirovina uvezenih iz Kine u Maleziju i Indoneziju te nepostojanju ili nepotpunosti odgovarajućih financijskih podataka za te zemlje, Komisija je napomenula da su izjave Europskog udruženja proizvođača parketa u skladu s njezinim preliminarnim nalazima iznesenima u bilješci. Kad je riječ o navodnoj usmjerenosti Malezije i Indonezije na višeslojne drvene podne obloge proizvedene od tropskog drva, Komisija je napomenula da ta tvrdnja, iako je moguća, nije potkrijepljena, te je stoga privremeno odbačena. Kad je riječ o relevantnosti razine socijalne zaštite i zaštite okoliša u potencijalnim reprezentativnim zemljama, to je razmotreno u uvodnoj izjavi 166.

(150)

Europsko udruženje proizvođača parketa također je navelo da četiri društva koja je Komisija navela kao potencijalne proizvođače proizvoda iz ispitnog postupka u Turskoj zapravo ne proizvode proizvod iz ispitnog postupka, već druge proizvode u drvnom sektoru. S tim je u vezi Komisija provela dodatnu analizu dokumentacije kako bi ispitala njihove djelatnosti i potvrdila je da posluju u širem drvnom sektoru, ali nije pronašla dokaze da ta društva proizvode proizvod iz ispitnog postupka. Komisija je te informacije uzela u obzir pri utvrđivanju popisa društava čiji su financijski podaci korišteni za utvrđivanje nenarušenih referentnih vrijednosti za troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit, kako je detaljno opisano u uvodnim izjavama 163. i 164.

(151)

Grupa JINFA i grupa Fusong u svojem su prvom podnesku s primjedbama na bilješku navele da nisu u mogućnosti predložiti odgovarajuću reprezentativnu zemlju. Međutim, navele su da Turska nije odgovarajuća reprezentativna zemlja, među ostalim zbog svojeg nestabilnog i iznimnog gospodarskog stanja, uključujući visoku inflaciju koja bi utjecala na sve troškove proizvodnje i druge gospodarske pokazatelje te ih učinila nepouzdanima i neprikladnima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Kako bi potkrijepile svoje tvrdnje, te su dvije stranke citirale najnovije izvješće Komisije za Tursku (85). Iste su primjedbe o gospodarskom stanju Turske i prikladnosti te zemlje kao reprezentativne zemlje iznijele i u drugom podnesku na bilješku.

(152)

Komisija je u tom pogledu podsjetila na kriterije za odabir reprezentativne zemlje iz članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe i napomenula da u skladu s prvim kriterijem sve tri zemlje, uključujući posebno Tursku, imaju istu razinu gospodarskog razvoja kao Kina, što je vidljivo iz baze podataka Svjetske banke. Nijedna informacija iz izvješća Komisije koje navode grupa JINFA i grupa Fusong Jinlong ne može dovesti u pitanje prikladnost Turske na temelju prvog kriterija. Kad je riječ o tvrdnji o inflaciji, Komisija je napomenula da su nenarušene cijene koje utvrđuje za troškove proizvodnje izražene u valuti predmetne zemlje, a razlike u inflaciji između reprezentativne i predmetne zemlje već se u znatnoj mjeri odražavaju u odgovarajućem deviznom tečaju. Stoga inflacija u reprezentativnoj zemlji uglavnom ne utječe na izračunane referentne vrijednosti. Navedeni argument je stoga odbačen.

(153)

Grupa JINFA i grupa Fusong u svojem su prvom podnesku s primjedbama na bilješku također tvrdile da ako Komisija zaključi da postojanje znatnog uvoza jednog ili više glavnih čimbenika proizvodnje iz zemlje u kojoj je cijena narušena nije problematično u tolikoj mjeri da bi se tu zemlju odmah isključilo kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju, to obrazloženje ne bi trebalo vrijediti samo za Tursku, već i za Maleziju i Indoneziju. Stoga se te dvije zemlje ne smatraju neprikladnima samo zbog toga što je za neke od glavnih čimbenika proizvodnje postojao značajan postotak uvoza iz Kine.

(154)

U tom je pogledu Komisija pojasnila da Malezija i Indonezija očito nisu bile a priori isključene s obzirom na to da su bile na popisu mogućih reprezentativnih zemalja u bilješci. Komisija je podsjetila da se odabir reprezentativne zemlje temelji na kriterijima iz članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe. Ti kriteriji uključuju i dostupnost relevantnih financijskih podataka, za koje se smatralo da nedostaju i za Maleziju i za Indoneziju. Stoga je navedena tvrdnja odbačena.

(155)

U prvom podnesku s primjedbama na bilješku, grupa JINFA i grupa Fusong tvrdile su da bi za referentne vrijednosti za troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit trebalo uzeti u obzir samo društva s dostupnim financijskim podacima za 2023. Komisija je taj argument uzela u obzir pri konačnom utvrđivanju popisa društava čiji su financijski podaci korišteni za utvrđivanje nenarušenih referentnih vrijednosti za troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit, kako je detaljno opisano u uvodnoj izjavi 163.

(156)

Grupa JINFA i grupa Fusong u drugom su podnesku na bilješku navele da bi Malezija, za razliku od Turske, bila odgovarajuća reprezentativna zemlja.

(157)

Kako bi potkrijepile tu izjavu, te dvije stranke iznijele su niz argumenata povezanih s određenim čimbenicima proizvodnje. Ti argumenti detaljno su opisani i razmotreni u uvodnim izjavama od 175. do 179. o izvorima korištenima za utvrđivanje nenarušenih troškova te o nenarušenim troškovima i referentnim vrijednostima.

(158)

Nadalje, te su stranke utvrdile dva malezijska proizvođača podnih obloga za koje su dostupni dovoljno detaljni revidirani financijski izvještaji za 2023. To su društva Unilin (Malaysia) Sdn. Bhd. i Kim Teck Lee Timber Flooring Sdn. Bhd. S obzirom na navedeno, grupa Fusong i grupa JINFA tvrdile su da je Malezija, u usporedbi s Turskom, u boljem položaju da ponudi kvalitetne financijske podatke koji se odnose na razdoblje ispitnog postupka. Stranke su dostavile i izvore za troškove rada i cijene energije u Maleziji.

(159)

Komisija je potvrdila dostupnost financijskih podataka za razdoblje ispitnog postupka za dva malezijska društva koja su utvrdile grupa Fusong i grupa JINFA.

(160)

Nakon daljnjeg istraživanja Komisija je utvrdila da je prvo od tih dvaju društava, odnosno društvo Unilin (Malaysia) Sdn. Bhd., proizvođač proizvoda iz ispitnog postupka. Međutim, to društvo, koje je dio multinacionalne grupe, prijavilo je vrlo nisku razinu troškova prodaje, općih i administrativnih troškova (2,8 %) izraženu kao postotak cijene prodane robe. Takva razina vjerojatno odražava posebna obilježja društva koja nisu reprezentativna za sektor. Primjerice, s obzirom na činjenicu da je to društvo dio multinacionalne grupe i usmjereno na proizvodnju, vjerojatno je da su određene funkcije obuhvaćene troškovima prodaje, općim i administrativnim troškovima, kao što su prodaja, IT i upravljanje ljudskim resursima, u određenoj mjeri centralizirane te se njihovi troškovi ne odražavaju u prijavljenim troškovima prodaje, općim i administrativnim troškovima društva. Čini se da su troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi znatno niži u odnosu na prosječne troškove prodaje, opće i administrativne troškove u zemlji sa znatno razvijenijim sektorom višeslojnih drvenih podnih obloga, kao što je Turska (vidjeti uvodnu izjavu 163.). Ti su troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi znatno niži i u odnosu na prosječne troškove prodaje, opće i administrativne troškove koje je prijavila industrija Unije (koji iznose oko 9 %), a čak i u odnosu na prosječne troškove prodaje, opće i administrativne troškove koje su prijavili proizvođači izvoznici u uzorku (koji iznose oko 11 %). S obzirom na prethodno navedeno, troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi spomenutog malezijskog proizvođača ne mogu se smatrati prikladnima za utvrđivanje razumne i nenarušene referentne vrijednosti.

(161)

Za drugo društvo, Kim Teck Lee Timber Flooring Sdn. Bhd., Komisija je napomenula da posluje samo u uskom segmentu tržišta podnih obloga, tj. segmentu visokokvalitetnih sportskih podnih obloga. Sportske podne obloge vrlo su mali dio ukupnog tržišta podnih obloga, koji je usmjeren na pružanje usluga stambenim i poslovnim korisnicima. Razlog tomu je i činjenica da proizvodi koji se upotrebljavaju u tom konkretnom segmentu moraju zadovoljavati stroge tehničke standarde, što dokazuju relevantni certifikati koje je društvo dobilo i oglašavalo. Komisija je na temelju toga privremeno zaključila da nisu reprezentativni za sektor višeslojnih drvenih podnih obloga ni za širi sektor podnih obloga.

(162)

Nadalje, Komisija je napomenula da je u usporedbi s Turskom sektor višeslojnih drvenih podnih obloga u Maleziji znatno slabije razvijen. To je vidljivo iz vrlo malog broja proizvođača višeslojnih drvenih podnih obloga u Maleziji (svega jedan ili dva) u usporedbi s nekoliko desetaka proizvođača višeslojnih drvenih podnih obloga u Turskoj (86). To dokazuje i razina izvoza višeslojnih drvenih podnih obloga iz Malezije, koja je u razdoblju ispitnog postupka iznosila otprilike jednu trećinu predmetnog izvoza iz Turske (87). Na temelju navedenog Komisija je privremeno zaključila da sektor višeslojnih drvenih podnih obloga u Turskoj bolje odražava veličinu sektora višeslojnih drvenih podnih obloga u NRK-u u smislu količine proizvedenih i prodanih proizvoda te broja proizvođača aktivnih na tržištu.

(163)

Uzimajući u obzir primjedbe zainteresiranih strana na bilješku i ograničenu dostupnost financijskih podataka koji se odnose na proizvođače proizvoda iz ispitnog postupka, Komisija je proizvođače u širem sektoru, definiranom djelatnostima obuhvaćenima oznakama NACE 1621 (proizvodnja furnira i ostalih ploča od drva), 1622 (proizvodnja sastavljenog parketa) i 1629 (proizvodnja ostalih proizvoda od drva, pluta i pletarskih materijala), smatrala primjerenim izvorom relevantnih financijskih podataka. Komisija je utvrdila sljedeća društva u Turskoj čiji financijski podaci za 2023. pokazuju pozitivnu profitabilnost:

—

AGT Agac Sanayi Ve Ticaret Anonim Sirketi,

—

Orma Orman Mahsulleri Integre Sanayi Ve Ticaret A.S.,

—

Pelit Arslan Kontraplak Fabrikasi Anonim Sirketi,

—

Dendro Parke Sanayi Anonim Sirketi.

(164)

Kad je riječ o društvu Pelit Arslan Kontraplak Fabrikasi Anonim Sirketi, Komisija je smatrala da je njegova razina dobiti previsoka da bi bila reprezentativna. Kad je riječ o društvu Dendro Parke Sanayi Anonim Sirketi, Komisija je napomenula da se u njegovim izvještajima različite vrste troškova ne razlikuju dovoljno detaljno kako bi se mogao izračunati postotak troškova prodaje, općih i administrativnih troškova. Za ostala dva društva Komisija je zaključila da su njihove prijavljene razine troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti prikladne za utvrđivanje razumne i nenarušene referentne vrijednosti za troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit.

(165)

S obzirom na navedeno, Komisija je zaključila da je Turska odgovarajuća reprezentativna zemlja.

Razina socijalne zaštite i zaštite okoliša

(166)

Budući da je na temelju svih navedenih elemenata utvrđeno da je Turska jedina dostupna odgovarajuća reprezentativna zemlja, nije bila potrebna ocjena razine socijalne zaštite i zaštite okoliša u skladu sa zadnjom rečenicom članka 2. stavka 6.a točke (a) prve alineje osnovne uredbe.

Zaključak

(167)

S obzirom na prethodnu analizu, Turska je ispunila kriterije utvrđene u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe i stoga je se može smatrati odgovarajućom reprezentativnom zemljom.

Izvori upotrijebljeni za utvrđivanje nenarušenih troškova

(168)

Komisija je u bilješci navela čimbenike proizvodnje, kao što su materijali, energija i radna snaga, koje proizvođači izvoznici upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda iz ispitnog postupka te je navela da će za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe upotrijebiti bazu podataka GTA kako bi utvrdila nenarušeni trošak većine čimbenika proizvodnje, ponajprije sirovina. Osim toga, Komisija je navela da će za utvrđivanje nenarušenih troškova rada i energije upotrijebiti nacionalne statističke podatke.

Nenarušeni troškovi i referentne vrijednosti

Čimbenici proizvodnje

(169)

Uzimajući u obzir sve informacije koje su dostavile zainteresirane strane i koje su prikupljene tijekom posjeta radi provjere, Komisija je konsolidirala i uskladila opise čimbenika proizvodnje navedenih u bilješci te, prema potrebi, ispravila ili izmijenila odgovarajuće oznake HS. Dodane oznake HS uključuju 4407 12 (piljeno drvo smreke), 4407 93 (piljeno drvo javora), 4407 95 (piljeno drvo jasena) i 4808 10 (valoviti karton).

(170)

Kad je riječ o izvorima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti, glavna promjena u usporedbi s bilješkom odnosi se na furnire od različitih vrsta drva. U bilješci su za te čimbenike proizvodnje uzeti u obzir podaci iz baze podataka GTA o uvozu pod oznakama HS 4408 90 i 4408 10 . Komisija je primila na znanje činjenicu da te oznake HS nisu specifične za određene vrste drva, već se odnose na prilično široke kategorije drva. Konkretno, oznaka HS 4408 90 uključuje sve vrste drva od necrnogoričnog i netropskog drveća, kao što su hrast, topola, javor i jasen. Slično tome, oznaka HS 4408 10 obuhvaća sve vrste crnogoričnog drva. Ispitnim postupkom potvrđeno je da vrste drva znatno utječu na cijene tog čimbenika proizvodnje. Stoga, s obzirom na to da nisu dostavljene informacije o vrstama drva od kojih su proizvedeni furniri koji se uvoze u potencijalne reprezentativne zemlje, Komisija je smatrala da, posebno za određene furnire koji su glavni čimbenici proizvodnje, kao što su furniri od hrasta i topole, podaci iz baze podataka GTA o uvozu pod tim oznakama HS nisu primjeren izvor informacija za utvrđivanje odgovarajućeg troška.

(171)

Komisija je stoga utvrdila referentnu vrijednost za furnire na temelju odgovarajuće referentne vrijednosti za piljeno drvo za koje su te informacije dostupne po vrstama drva. Konkretno, za furnire izrađene od hrasta, bora, jasena, javora i topole referentne vrijednosti utvrđene su na temelju odgovarajućih referentnih vrijednosti za piljeno drvo (oznake HS 4407 91 , 4407 11 , 4407 95 , 4407 93 i 4409 97).

(172)

Izračun je specifičan za svaku grupu proizvođača izvoznika i temeljio se na informacijama koje je ta grupa stavila na raspolaganje tijekom posjeta radi provjere, a odnose se na prinos sirovine i dodatne čimbenike za preradu jednog kubnog metra piljenog drva u furnire. Za jednu grupu proizvođača izvoznika, koja zbog svojeg postupka proizvodnje nije raspolagala takvim informacijama, izračun se temeljio na prosječnim vrijednostima prinosa i dodatnim čimbenicima prerade koje su dostavile druge dvije grupe. Radi zaštite povjerljivosti, pojedinosti izračuna priopćene su proizvođačima izvoznicima u okviru posebne objave.

(173)

Kad je riječ o piljenom drvu topole (razvrstanom u oznaku HS 4407 97 ), koje je također jedan od glavnih čimbenika proizvodnje, Komisija je napomenula da su količine uvezene u Tursku vrlo male i da stoga odgovarajuća uvozna cijena možda nije reprezentativna. Stoga je Komisija za utvrđivanje referentne vrijednosti za piljeno drvo topole upotrijebila informacije o uvozu u Maleziju. Pri odabiru je uzeto u obzir da Malezija u određenom opsegu proizvodi proizvod iz ispitnog postupka, da se proizvodi razvrstani u tu oznaku HS u Maleziju uvoze u znatno većim količinama te da nema uvoza iz Kine i iz zemalja navedenih u Prilogu 1. Uredbi (EU) 2015/755 ili je taj uvoz ograničen. Za razliku od toga u Indoneziji je zabilježen znatan uvoz iz Kine.

(174)

Za furnire izrađene od karije i oraha (za koje ne postoji posebna oznaka HS za odgovarajuće piljeno drvo) i za furnire za koje vrsta drva nije navedena, referentna vrijednost utvrđena je na temelju uvoza u Tursku pod oznakom 4408 90 95 , što odgovara furnirima od drveća koje nije tropsko ni crnogorično debljine veće od 1 mm. Komisija je napomenula da furniri od drugih vrsta drva osim hrasta, topole i bora čine vrlo mali postotak ukupne količine furnira i ukupnog troška proizvodnje.

(175)

U drugom podnesku na bilješku grupa Fusong i grupa JINFA iznijele su nekoliko tvrdnji o mogućim referentnim vrijednostima za glavne čimbenike proizvodnje. Konkretno, tvrdile su sljedeće:

—

prvo, za jedan od najvažnijih čimbenika proizvodnje, tj. furnire obuhvaćene oznakom HS 4408 90 , uvoz iz Rusije, za čije je cijene Komisija u bilješci utvrdila da su vjerojatno narušene, čini vrlo velik postotak ukupnog uvoza u Tursku. Nadalje, ako se isključi uvoz iz Rusije i Kine, preostali uvoz u Maleziju po količini je gotovo četiri puta veći od uvoza u Tursku,

—

drugo, za druge važne čimbenike proizvodnje, tj. piljeno drvo topole ili smreke za osnovni sloj, obuhvaćeno oznakama HS 4407 97 odnosno 4407 13 , uvoz u Tursku u razdoblju ispitnog postupka bio je zanemariv,

—

treće, u malezijskoj nomenklaturi za carinsko razvrstavanje koja sadržava osmeroznamenkaste oznake, pod oznakom HS 4408 90 razlikuju se površinski furniri (oznaka 4408 90 10 ), koji su relevantni za proizvodnju proizvoda iz ispitnog postupka, i ostali furniri (oznaka 4408 90 90 ), koji nisu relevantni. Za razliku od toga, u turskoj se nomenklaturi ne pravi takva razlika. Međutim, ako se Komisija odluči osloniti na statističke podatke o uvozu u Tursku za utvrđivanje referentne cijene za površinske furnire koji se mogu razvrstati pod oznaku HS 4408 90 , trebala bi koristiti samo one uvezene pod oznakom podrazine 4408 90 95 (furniri debljine veće od 1 mm),

—

četvrto, cijene uvoza furnira u Maleziju pod prethodno navedenom osmeroznamenkastom oznakom 4408 90 10 , koja je relevantna za proizvodnju proizvoda iz ispitnog postupka, više su za uvoz iz Kine nego iz ostatka svijeta. To pokazuje da uvoz iz Kine ne može narušiti malezijske lokalne cijene za taj čimbenik proizvodnje.

(176)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 170. do 172., kad je riječ o prvoj, trećoj i četvrtoj točki, za furnire od hrasta, bora, jasena, javora i topole referentne vrijednosti utvrđene su na temelju odgovarajućih referentnih vrijednosti za piljeno drvo. Stoga uvoz iz Rusije i NRK-a pod oznakom HS 4408 90 nije bio relevantan za te referentne vrijednosti, dok za oznake HS za odgovarajuće piljeno drvo nije zabilježen znatan uvoz iz Rusije i NRK-a. Nadalje, razlikovanje iz malezijske nomenklature pod oznakom HS 4408 90 (površinski furniri i ostali furniri) nije specifično za određene vrste drva, te se stoga ne može upotrijebiti za utvrđivanje pouzdane referentne vrijednosti za furnire koji su glavni čimbenik proizvodnje ili za donošenje zaključaka o poremećajima.

(177)

Kako je prethodno objašnjeno, za furnire izrađene od karije i oraha, za koje ne postoji posebna oznaka HS za odgovarajuće piljeno drvo, kao i za furnire izrađene od drugih (nespecificiranih) vrsta drva, referentne vrijednosti utvrđene su na temelju uvoza pod oznakom KN 4408 90 95 . Razlog je tome to što ta oznaka KN bolje odgovara korištenom ulaznom elementu, osobito u smislu debljine furnira, kako su navele i grupa Fusong i grupa JINFA. U svakom slučaju i kako je prethodno objašnjeno, furniri od karije, oraha ili drugih vrsta drva nisu glavni čimbenici proizvodnje, već čine vrlo mali udio u ukupnim troškovima sirovina. Stoga referentne vrijednosti za te čimbenike proizvodnje ne mogu znatno utjecati na izračun uobičajene vrijednosti.

(178)

Kada je riječ o drugoj točki, Komisija je napomenula da je od te dvije sirovine samo piljeno drvo topole glavni čimbenik proizvodnje. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 173., Komisija je za taj čimbenik proizvodnje odlučila upotrijebiti podatke o uvozu iz Malezije, koji pokazuju znatno veće količine u usporedbi s Turskom.

(179)

Komisija je općenito smatrala da tvrdnje koje su iznijele grupa JINFA i grupa Fusong ne dovode u pitanje (a) odabrane izvore i metodologiju za utvrđivanje nenarušenih cijena sirovina; ni (b) odabir Turske kao odgovarajuće reprezentativne zemlje, te su one stoga odbačene.

(180)

S obzirom na prethodno navedeno utvrđeni su sljedeći čimbenici proizvodnje i njihovi izvori kako bi se utvrdila uobičajena vrijednost u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe:

Tablica 1

Čimbenici proizvodnje proizvoda iz ispitnog postupka

Čimbenik proizvodnje

Oznaka robe

Izvor

Mjerna jedinica

Nenarušena vrijednost

(CNY)

Sirovine

Boja (nevodeni medij)

320810

Global Trade Atlas (GTA) – Turska

kg

44,24

Boja (vodeni medij)

320990

Global Trade Atlas (GTA) – Turska

kg

26,04

Nafta

340520

Global Trade Atlas (GTA) – Turska

kg

36,22

Ljepilo

350691

Global Trade Atlas (GTA) – Turska

kg

30,76

Plastična folija

392010

Global Trade Atlas (GTA) – Turska

kg

23,73

Plastična traka

392390

Global Trade Atlas (GTA) – Turska

kg

37,35

Trupac hrasta

44039100

Global Trade Atlas (GTA) – Turska

m3

5 849,20

Trupac javora

44039900

Global Trade Atlas (GTA) – Turska

m3

6 472,37

Piljeno drvo bora

440711

Global Trade Atlas (GTA) – Turska

m3

1 664,52

Piljeno drvo smreke

440712

Global Trade Atlas (GTA) – Turska

m3

1 730,54

Piljeno drvo smreke (smreka/bor/jela; SPF)

440713

Global Trade Atlas (GTA) – Turska

m3

2 875,22

Piljeno drvo hrasta

440791

Global Trade Atlas (GTA) – Turska

m3

7 426,92

Piljeno drvo javora

440793

Global Trade Atlas (GTA) – Turska

m3

8 178,60

Piljeno drvo jasena

440795

Global Trade Atlas (GTA) – Turska

m3

6 838,62

Piljeno drvo topole

440797

Global Trade Atlas (GTA) – Malezija

m3

2 530,52

Furnir od bora

440810

Izračun na temelju odgovarajuće referentne vrijednosti za piljeno drvo

m3

po proizvođaču izvozniku (povjerljivo)

Furnir od jasena

440890

Izračun na temelju odgovarajuće referentne vrijednosti za piljeno drvo

m3

po proizvođaču izvozniku (povjerljivo)

Furnir od karije

44089095

baza podataka Global Trade Atlas (GTA)

m3

2 455,18

Furnir od javora

440890

Izračun na temelju odgovarajuće referentne vrijednosti za piljeno drvo

m3

po proizvođaču izvozniku (povjerljivo)

Furnir od hrasta

440890

Izračun na temelju odgovarajuće referentne vrijednosti za piljeno drvo

m2

po proizvođaču izvozniku (povjerljivo)

Ostalo drvo za gornji sloj

44089095

baza podataka Global Trade Atlas (GTA)

m3

2 455,18

Furnir od topole

440890

Izračun na temelju odgovarajuće referentne vrijednosti za piljeno drvo

m3

po proizvođaču izvozniku (povjerljivo)

Furnir od oraha

44089095

Global Trade Atlas (GTA) – Turska

m3

2 455,18

Ploče vlaknatice srednje gustoće (MDF)

441113

Global Trade Atlas (GTA) – Turska

m3

7 423,60

Furnirska ploča

441233

Global Trade Atlas (GTA) – Turska

m3

5 184,72

Blok-ploče

441252

Global Trade Atlas (GTA) – Turska

m3

5 460,72

Valoviti karton

480810

Global Trade Atlas (GTA) – Turska

kg

5,78

Karton

481910

Global Trade Atlas (GTA) – Turska

kg

16,78

Drvna prašina

440141

Global Trade Atlas (GTA) – Turska

kg

2,35

Radna snaga

 

Nije primjenjivo.

Nacionalni statistički podaci

sati

36,10

Energija

Ugljen

270119

Global Trade Atlas (GTA) – Turska

kg

0,72

Sirovi ugljen

270112

Global Trade Atlas (GTA) – Turska

kg

1,00

Drvni ostaci (strugotina)

440149

Global Trade Atlas (GTA) – Turska

kg

0,18

Gorivo iz peleta biomase

440131

Global Trade Atlas (GTA) – Turska

kg

1,39

Električna energija

Nije primjenjivo.

Nacionalni statistički podaci

kWh

0,89

Plin

Nije primjenjivo.

Nacionalni statistički podaci

m3

4,11

Para

Nije primjenjivo.

Izračun na temelju troška plina

kg

0,40

Voda

Nije primjenjivo.

Nacionalni statistički podaci

m3

4,96

(181)

Komisija je uključila vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi obuhvatila troškove koji nisu uključeni u prethodno navedene čimbenike proizvodnje. Kako bi utvrdila taj iznos, Komisija je režijske troškove proizvodnje koje proizvođači izvoznici u uzorku snose za proizvodnju proizvoda iz ispitnog postupka izrazila kao postotak stvarnog troška upotrijebljenih sirovina, a zatim je taj postotak primijenila na nenarušeni trošak tih istih sirovina kako bi dobila nenarušene režijske troškove proizvodnje. Komisija je smatrala da se u kontekstu ovog ispitnog postupka omjer između troškova koje proizvođač izvoznik snosi za sirovine i njegovih prijavljenih režijskih troškova može opravdano upotrijebiti kao pokazatelj za procjenu nenarušenih režijskih troškova proizvodnje pri isporuci u tvornicu društva.

3.2.2.1.   Sirovine

(182)

Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu sirovina dostavljenih do vrata tvornice proizvođača iz reprezentativne zemlje, Komisija je kao osnovu upotrijebila ponderiranu prosječnu cijenu proizvoda uvezenih u reprezentativnu zemlju na temelju podataka iz baze podataka GTA, kojoj su dodane uvozne carine i troškovi prijevoza. Cijena proizvoda uvezenih u reprezentativnu zemlju utvrđena je kao ponderirani prosjek jediničnih cijena uvoza iz svih trećih zemalja osim NRK-a i zemalja koje nisu članice WTO-a i koje su navedene u Prilogu 1. Uredbi (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća (88). Komisija je odlučila isključiti uvoz iz NRK-a u reprezentativnu zemlju jer je u uvodnim izjavama 126. i 127. zaključila da nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u zbog postojanja znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe. Budući da nema dokaza koji bi potvrdili da isti poremećaji ne utječu jednako na proizvode namijenjene za izvoz, Komisija je smatrala da su isti poremećaji utjecali na izvozne cijene. Komisija je preostale količine smatrala reprezentativnima.

(183)

Nadalje, Komisija je u bilješci primijetila da značajan postotak uvoza obuhvaćenog oznakom HS 4408 90 (furniri) u Tursku potječe iz Rusije te da su zbog sankcija uvedenih Rusiji cijene takvog uvoza vjerojatno bile narušene. S obzirom na to, Komisija je smatrala da, ako se Turska odabere kao reprezentativna zemlja, uvoz iz Rusije pod oznakom 4408 90 ne bi trebalo uzeti u obzir za utvrđivanje referentne vrijednosti.

(184)

U prvom podnesku na bilješku grupa Fusong i grupa JINFA tvrdile su da ruski uvoz ne bi trebalo isključiti iz izračuna nenarušene vrijednosti jer su njegove cijene rasle 2022. i 2023., te stoga na njega nisu mogle utjecati sankcije.

(185)

S obzirom na metodologiju primijenjenu za utvrđivanje referentne vrijednosti za glavne čimbenike proizvodnje furnira, Komisija je smatrala da postotak ruskog uvoza pod oznakom HS 4408 90 više nije relevantan. S obzirom na nepostojeći ili ograničeni udio ruskog uvoza za druge sirovine i bez zauzimanja stajališta o vjerojatnosti da je takav uvoz narušen, Komisija je odlučila uključiti ruski uvoz u svoje izračune.

(186)

Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu sirovina, kako je propisano člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) prvom alinejom osnovne uredbe, Komisija je dodala relevantne uvozne carine vrijednosti CIF zabilježenoj u statističkim podacima o uvozu reprezentativne zemlje, kako su dostupni u bazi podataka GTA.

(187)

Komisija je trošak prijevoza koji proizvođači izvoznici u uzorku snose za isporuku sirovina izrazila kao postotak stvarnog troška tih sirovina, a zatim je taj postotak primijenila na nenarušeni trošak tih istih sirovina kako bi dobila nenarušeni trošak prijevoza. Komisija je smatrala da se u kontekstu ovog ispitnog postupka omjer troškova koje proizvođač izvoznik snosi za sirovine i njegovih prijavljenih troškova prijevoza može opravdano upotrijebiti kao pokazatelj za procjenu nenarušenih troškova prijevoza sirovina pri njihovoj isporuci u tvornicu društva.

3.2.2.2.   Radna snaga

(188)

Turski zavod za statistiku (89) objavljuje detaljne podatke o plaćama u različitim gospodarskim sektorima u Turskoj. Komisija je upotrijebila najnovije dostupne statističke podatke za 2022. o prosječnom trošku rada za gospodarsku djelatnost C.16 Obrada drva i proizvodnja proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala prema klasifikaciji NACE Rev.2. Prosječna mjesečna vrijednost za 2022. propisno je prilagođena inflaciji na temelju indeksa troškova rada koji je objavio Turski zavod za statistiku (90) kako bi se prilagodila za 2023. (razdoblje ispitnog postupka) te je iznosila 36,10 CNY po satu.

3.2.2.3.   Električna energija

(189)

Komisija je upotrijebila statističke podatke o cijenama električne energije koje je objavilo Regulatorno tijelo za energetsko tržište (EMRA) (91) u redovitim priopćenjima za medije. Komisija je upotrijebila podatke o cijenama električne energije za industriju u kurus/kWh za industrijski sektor za 2023. kojima je obuhvaćeno razdoblje ispitnog postupka, tj. 0,89 CNY/KWh.

3.2.2.4.   Prirodni plin

(190)

Komisija je upotrijebila cijenu plina za industrijske korisnike u Turskoj koju u svojim redovitim priopćenjima za medije objavljuje Turski zavod za statistiku. Komisija je upotrijebila podatke o cijenama plina u odgovarajućoj kategoriji potrošnje u kurus/m3, primjereno prilagođene inflaciji na temelju indeksa proizvođačkih cijena koji je objavio Turski zavod za statistiku (92) prilagođenog razdoblju ispitnog postupka, tj. 4,11 CNY/m3. Cijena je prilagođena za PDV od 18 % s obzirom na to da navedena cijena uključuje PDV.

3.2.2.5.   Para

(191)

Komisija je cijenu pare u Turskoj za razdoblje ispitnog postupka izračunala primjenom metodologije koju predlaže Ministarstvo energetike SAD-a (93), a koja se temelji na trošku za plin potreban za njezinu proizvodnju i dodanim razumnim maržama za druge operativne troškove, troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit. Dobivena prosječna cijena za 2023. iznosi 0,4 CNY/kg.

3.2.2.6.   Voda

(192)

Komisija je upotrijebila prosječni trošak vode u Turskoj kako ga je objavio Ured predsjedništva Republike Turske za ulaganja (94) za 2023., tj. 4,96 CNY/m3. Ta cijena uključuje naknadu za otpadne vode i naknadu za čišćenje, ali ne uključuje PDV.

3.2.2.7.   Režijski troškovi proizvodnje, troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi, dobit i amortizacija

(193)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe „izračunana uobičajena vrijednost uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”. Osim toga, treba utvrditi vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi se obuhvatili troškovi koji nisu uključeni u navedene čimbenike proizvodnje.

(194)

Režijski troškovi proizvodnje koje su imali proizvođači izvoznici koji surađuju izraženi su kao udio stvarnih troškova proizvodnje proizvođača izvoznika. Taj je postotak primijenjen na nenarušene troškove proizvodnje.

(195)

Komisija se za utvrđivanje nenarušenog i razumnog iznosa režijskih troškova proizvodnje, troškova prodaje te općih i administrativnih troškova, dobiti i amortizacije oslonila na financijske podatke sljedećih društava preuzete iz baze podataka Orbis za 2023.

—

AGT Agac Sanayi Ve Ticaret Anonim Sirketi,

—

Orma Orman Mahsulleri Integre Sanayi Ve Ticaret A.S.

3.2.3.   Izračun

(196)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(197)

Prvo, Komisija je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje. Primijenila je nenarušene jedinične troškove na stvarnu potrošnju pojedinačnih čimbenika proizvodnje proizvođača izvoznika koji surađuje. Te stope potrošnje koje je naveo podnositelj zahtjeva potvrđene su tijekom provjere. Komisija je pomnožila čimbenike iskoristivosti s nenarušenim jediničnim troškovima koji su utvrđeni u reprezentativnoj zemlji, kako je opisano u odjeljku 3.2.2.1.

(198)

Komisija je zatim dodala režijske troškove proizvodnje i amortizacije, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 194., nenarušenom trošku proizvodnje kako bi se utvrdili nenarušeni troškovi poslovanja.

(199)

Na troškove proizvodnje utvrđene kako je opisano u prethodnoj uvodnoj izjavi Komisija je primijenila troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit triju društava iz uvodne izjave 195. Troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi izraženi kao postotak troškova prodane robe i primijenjeni na nenarušene troškove proizvodnje iznosili su 19,5 %. Dobit izražena kao postotak troškova prodane robe i primijenjena na nenarušene troškove proizvodnje iznosila je 28 %.

(200)

Na temelju toga Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

3.2.4.   Izvozna cijena

(201)

Proizvođači izvoznici iz Unije u uzorku izvozili su izravno nezavisnim kupcima ili preko povezanih društava u NRK-u koja su obavljala minimalne funkcije.

(202)

Stoga je izvozna cijena bila cijena stvarno plaćena ili plativa za predmetni proizvod pri prodaji za izvoz u Uniju, u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe.

3.2.5.   Usporedba

(203)

U skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe Komisija je dužna provesti pravednu usporedbu uobičajene vrijednosti i izvozne cijene na istoj razini trgovine, uzimajući u obzir razlike u čimbenicima koji utječu na cijene i usporedivost cijena. U ovom je predmetu Komisija usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika u uzorku na razini cijena franko tvornica. Kako je objašnjeno u nastavku, uobičajena vrijednost i izvozna cijena prema potrebi su prilagođene: i. kako bi ih se vratilo na razinu franko tvornica; i ii. kako bi se uzele u obzir razlike među čimbenicima za koje se tvrdi i dokazano je da utječu na cijene i usporedivost cijena.

3.2.5.1.   Prilagodbe uobičajene vrijednosti

(204)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 196., uobičajena vrijednost utvrđena je na razini franko tvornica upotrebom troškova proizvodnje zajedno s iznosima troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti, koji su se smatrali razumnima za tu razinu trgovine. Stoga nije bilo potrebno retroaktivno netiranje.

(205)

Kad je riječ o prilagodbama, Komisija je utvrdila da oznaka HS pod kojom je proizvod iz ispitnog postupka razvrstan za izvoz u NRK-u podliježe nepovratnom PDV-u od 13 %, dok je uobičajena vrijednost izračunana bez PDV-a. Stoga je, kako bi se osigurala pravedna usporedba, uobičajena vrijednost povećana u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (k) osnovne uredbe za proizvođače izvoznike koji podliježu tom PDV-u.

(206)

Komisija nije pronašla razloge za primjenu bilo kakvih drugih prilagodbi uobičajene vrijednosti niti je bilo koji od proizvođača izvoznika u uzorku tražio takve prilagodbe.

3.2.5.2.   Prilagodbe izvozne cijene

(207)

Kako bi se izvozna cijena vratila na razinu franko tvornica, izvršene su prilagodbe za troškove prijevoza, osiguranja, rukovanja, utovara i pakiranja.

(208)

Izvršene su prilagodbe za sljedeće čimbenike koji utječu na cijene i usporedivost cijena: troškovi kredita, bankovne naknade i provizije. Ti su troškovi, kao i troškovi iz prethodne uvodne izjave, oduzeti od izvozne cijene, na temelju podataka koje je dostavio izvoznik, na razini transakcije.

3.2.6.   Dampinške marže

(209)

Za proizvođače izvoznike u uzorku koji surađuju Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe.

(210)

Na temelju toga, privremene ponderirane prosječne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

Grupa

Privremena dampinška marža

Grupa Forest

55,5  %

Grupa Fusong

60,4  %

Grupa JINFA

42,7  %

(211)

Za proizvođače izvoznike koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak Komisija je izračunala ponderiranu prosječnu dampinšku maržu u skladu s člankom 9. stavkom 6. osnovne uredbe. Ta je marža stoga utvrđena na temelju marži proizvođačâ izvoznikâ u uzorku.

(212)

Na temelju toga privremena dampinška marža proizvođača izvoznika koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak iznosi 50,7 %.

(213)

Za sve ostale proizvođače izvoznike iz NRK-a Komisija je utvrdila dampinšku maržu na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. U tu je svrhu Komisija utvrdila razinu suradnje proizvođača izvoznika. Razina suradnje mjeri se kao udio proizvoda koje su u Uniju izvezli proizvođači izvoznici koji surađuju u ukupnom uvozu iz predmetne zemlje u Uniju u razdoblju ispitnog postupka, koji je utvrđen na temelju podataka Eurostata.

(214)

Razina suradnje u ovom je slučaju visoka jer je izvoz proizvođača izvoznika koji surađuju činio više od 80 % ukupnog uvoza u razdoblju ispitnog postupka. Na temelju toga Komisija je odlučila dampinšku maržu za proizvođače izvoznike koji ne surađuju utvrditi na razini društva u uzorku koje surađuje i koje ima najvišu dampinšku maržu.

(215)

Privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

Društvo

Privremena dampinška marža

Grupa Forest

55,5  %

Grupa Fusong

60,4  %

Grupa JINFA

42,7  %

Ostala društva koja surađuju

50,7  %

Sav ostali uvoz podrijetlom iz NRK-a

60,4  %

4.   ŠTETA

4.1.   Definicija industrije Unije i proizvodnje u Uniji

(216)

Istovjetni proizvod tijekom razdoblja ispitnog postupka proizvodilo je otprilike 200 (95) proizvođača u Uniji. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

(217)

Utvrđeno je da je ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka iznosila oko 48 000 m2. Komisija je taj iznos utvrdila na temelju provjerenih podataka iz makroekonomskog upitnika koje je dostavio FEP. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 7., tri proizvođača iz Unije u uzorku činila su više od 20 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji.

4.2.   Utvrđivanje odgovarajućeg tržišta Unije

(218)

Kako bi utvrdila je li industriji Unije nanesena šteta te kako bi odredila potrošnju i različite gospodarske pokazatelje povezane sa stanjem industrije Unije, Komisija je ispitala je li i u kojoj je mjeri u analizi potrebno uzeti u obzir daljnju upotrebu istovjetnog proizvoda koji proizvodi industrija Unije.

(219)

Višeslojne drvene podne obloge mogu se koristiti u proizvodnji gotovih proizvoda za građevinsku industriju, kao što su stepenice i podne letvice. Komisija je utvrdila da je vrlo mali udio proizvodnje proizvođača iz Unije bio namijenjen ograničenoj upotrebi (u prosjeku manje od 1 % u razmatranom razdoblju). U tom su pogledu višeslojne drvene podne obloge jednostavno prenesene (bez računa) unutar istog proizvodnog pogona ili društva radi daljnje prerade.

(220)

Za analizu štete važno je razlikovati ograničeno tržište od slobodnog tržišta jer proizvodi namijenjeni ograničenoj upotrebi nisu izloženi izravnom tržišnom natjecanju s uvozom. Nasuprot tome, proizvodnja namijenjena prodaji na slobodnom tržištu izravno se natječe s uvozom predmetnog proizvoda.

(221)

Međutim, zbog vrlo male količine višeslojnih drvenih podnih obloga namijenjenih ograničenoj upotrebi Komisija nije smatrala da bi bilo smisleno razdvojiti pokazatelje štete na ograničenu upotrebu i slobodnu potrošnju osim za podatke prikazane u tablici 2.

4.3.   Potrošnja u Uniji

(222)

Komisija je utvrdila potrošnju u Uniji na temelju provjerenog odgovora na makroekonomski upitnik za prodaju industrije Unije u Uniji te na temelju podataka Eurostata za uvoz.

(223)

Potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 2

Potrošnja u Uniji (m2)

 

2020.

2021.

2022.

Razdoblje ispitnog postupka (2023.)

Ukupna potrošnja u Uniji

70 383 041

75 151 588

77 580 866

50 509 888

Indeks

100

107

110

72

Ograničeno tržište

791 459

753 192

563 601

772 780

Indeks

100

95

71

98

Slobodno tržište

69 591 582

74 398 396

77 017 265

49 737 108

Indeks

100

107

111

71

Izvor:

provjereni odgovor na makroekonomski upitnik i Eurostat

(224)

Ukupna potrošnja u Uniji povećala se s oko 70,4 milijuna m2 2020. na oko 77,6 milijuna m2 2022., što je povećanje od 10 %. Međutim, ukupna potrošnja u Uniji pala je 2023. na oko 50,5 milijuna m2, što je pad od 28 % u odnosu na 2020.

(225)

Slobodna potrošnja u Uniji mijenjala se na vrlo sličan način kao i ukupna potrošnja u Uniji. Povećala se s oko 69,6 milijuna m2 2020. na oko 77,0 milijuna m2 2022., što je povećanje od 11 %. Međutim, potrošnja na slobodnom tržištu u Uniji pala je 2023. na oko 49,7 milijuna m2, što je pad od 29 % u odnosu na 2020.

(226)

Ograničena upotreba bila je vrlo niska u usporedbi s ukupnom potrošnjom. Njezino je kretanje bilo stabilnije, tj. smanjila se za samo 2 % u razmatranom razdoblju.

4.4.   Uvoz iz predmetne zemlje

4.4.1.   Količina i tržišni udio uvoza iz predmetne zemlje

(227)

Komisija je količinu uvezenih proizvoda utvrdila na temelju podataka Eurostata. Eurostat je zabilježio količinu uvezenih proizvoda prvenstveno u masi (kg) i u kvadratnim metrima kao dodatnoj jedinici. Međutim, kako je navedeno u pritužbi, bilo je jasno da zabilježene dodatne jedinice nisu pouzdane jer dobivena površinska gustoća za neke od zabilježenih podataka o uvozu nije primjerena površinska gustoća za višeslojne drvene podne obloge. Podnositelj pritužbe u pritužbi je prilagodio dodatne mjerne jedinice ako nisu bile u rasponu od 7 do 9,5 za površinsku gustoću kako bi ispravio brojke iskazane u kvadratnim metrima. Podnositelj pritužbe utvrdio je taj raspon iz javno dostupnih izvora. Međutim, tijekom ispitnog postupka Komisija je imala pristup opsežnijim podacima od onih dostupnih u fazi pritužbe. Prilagodbe su stoga izvršene ako površinska gustoća nije bila u rasponu od 4,59 do 14,94 na temelju podataka dostupnih za društva koja surađuju u ovom ispitnom postupku. Ako je bila potrebna prilagodba, korištena je ponderirana prosječna površinska gustoća koju su dostavile stranke koje surađuju (7,73) te je tako dobivena revidirana količina uvezenih proizvoda u kvadratnim metrima. Ta je metodologija primijenjena na uvoz iz svih zemalja tijekom četiri godine razmatranog razdoblja. Tržišni udio uvoza iz predmetne zemlje utvrđen je na temelju uvoza Unije iz svih zemalja prema izvješću Eurostata, ali je prilagođen za dodatne jedinice kako je prethodno navedeno i uvećan za provjerenu prodaju na tržištu Unije za koju je za proizvođače iz Unije podatke dostavio FEP.

(228)

U tablici 3 prikazana je prilagođena količina uvezenih proizvoda u kvadratnim metrima, a navedeni su i podaci po masi u kg. Podaci po kilogramu pokazuju da je metodologija prilagodbe imala pozitivan korektivni, a ne narušavajući učinak na podatke o uvozu.

Tablica 3

Količina uvezenih proizvoda (u m2 i kg) i tržišni udio

 

2020.

2021.

2022.

Razdoblje ispitnog postupka (2023.)

Količina proizvoda uvezenih iz predmetne zemlje (u m2)

11 704 508

14 701 223

19 573 928

11 202 585

Indeks

100

126

167

96

Tržišni udio

16,8 %

19,8 %

25,4 %

22,5 %

Indeks

100

117

151

134

Količina proizvoda uvezenih iz predmetne zemlje (u kg)

92 811 900

113 925 300

154 565 300

88 459 100

Indeks

100

123

167

95

Izvor:

Eurostat

(229)

Uvoz iz predmetne zemlje povećao se s oko 11,7 milijuna m2 2020. na oko 19,6 milijuna m2 2022., što je povećanje od 67 %. Međutim, taj se uvoz 2023. smanjio na oko 11,2 milijuna m2, što je smanjenje od 4 % u odnosu na 2020.

(230)

Uvoz po masi u kg pokazao je vrlo slično kretanje kao uvoz po kvadratnim metrima.

(231)

Kad je riječ o tržišnom udjelu, uvoz (u kvadratnim metrima) iz predmetne zemlje povećao se sa 16,8 % u 2020. na 25,4 % u 2022., što je povećanje od 51 %. Međutim, tržišni udio tog uvoza smanjio se na 22,5 % u 2023., što je i dalje povećanje od 34 % u odnosu na 2020.

4.4.2.   Cijene proizvoda uvezenih iz predmetne zemlje i sniženje cijena

(232)

Komisija je utvrdila cijene uvoza na temelju provjerenih odgovora kineskih proizvođača izvoznika u uzorku o vrijednosti računa (u CNY, preračunato u EUR po kvadratnom metru) i podataka Eurostata izraženih u masi (EUR po kilogramu). Kako je prethodno navedeno, cijene uvoza na temelju dodatnih podataka u kvadratnim metrima iz Eurostata nisu bile pouzdane.

(233)

Sniženje cijena uvoza utvrđeno je na temelju provjerenih cijena CIF kineskih proizvođača izvoznika u uzorku i cijena franko tvornica proizvođača iz Unije u uzorku.

(234)

Ponderirana prosječna cijena proizvoda uvezenih u Uniju iz predmetne zemlje kretala se kako slijedi:

Tablica 4

Cijene uvoza (EUR/m2 i EUR/kg)

 

2020.

2021.

2022.

Razdoblje ispitnog postupka (2023.)

Kina – fakturirane cijene izvoznika iz uzorka (EUR/m2)

19,1

19,8

23,2

21,1

Indeks

100

104

121

111

Kina – podaci Eurostata (EUR/ kg)

2,59

2,80

3,35

2,93

Indeks

100

108

130

113

Izvor:

proizvođači izvoznici iz uzorka i Eurostat

(235)

Kineske izvozne cijene koje su prijavili kineski proizvođači izvoznici u uzorku, preračunate u EUR po kvadratnom metru, povećale su se za 21 % od 2020. do 2022. Međutim, te su se cijene 2023. smanjile za 10 %. Cijene su 2023. bile za 11 % više nego 2020.

(236)

Kineske uvozne cijene na temelju podataka Eurostata u EUR/kg povećale su se za 30 % od 2020. do 2022. Cijene su se 2022. povećale za 20 %. u odnosu na 2021. Međutim, te su se cijene 2023. smanjile za 13 %. Cijene su 2023. bile za 13 % više nego 2020.

(237)

Komisija je sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrdila usporedbom:

(a)

ponderiranih prosječnih prodajnih cijena po vrsti proizvoda proizvođača iz Unije u uzorku koje su naplaćene nepovezanim kupcima na tržištu Unije, prilagođenih na razinu franko tvornica; i

(b)

odgovarajućih ponderiranih prosječnih cijena po vrsti uvezenih proizvoda koje kineski proizvođači iz uzorka naplaćuju prvom nezavisnom kupcu na tržištu Unije, utvrđenih na temelju cijena CIF (troškovi, osiguranje, vozarina), uz odgovarajuće prilagodbe za troškove nakon uvoza (carina na takav uvoz iznosila je 0 %).

(238)

Usporedba cijena izvršena je za svaku vrstu proizvoda za transakcije na istoj razini trgovine, nakon potrebne prilagodbe i odbijanja rabata i popusta. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak teoretskog prometa proizvođačâ iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka. Dobivena je ponderirana prosječna marža sniženja cijena u iznosu od 31,0 % do 35,9 % za uvoz iz predmetne zemlje na tržište Unije. Za više od 95 % uspoređenog uvoza utvrđeno je sniženje cijena. Osim toga, oko 93 % uvoza proizvođača izvoznika iz uzorka odgovaralo je točnim vrstama koje prodaje industrija Unije.

(239)

Kineski proizvođač izvoznik JINFA predložio je izmjene strukture kontrolnog broja proizvoda (PCN). Grupa JINFA predložila je povećanje granularnosti za debljinu gornjeg sloja i za gradiranje. Grupa JINFA također je predložila dodavanje još jednog parametra ukupnoj debljini. F. W. Barth and Co. GmbH (Barth), Thede & Witte Holzimport GmbH & Co. KG („Thede &Witte”) Puderbach Holzhandel GmbH & Co. KG (Puderbach), MEFO Floor GmbH & Co. KG (MEFO Floor) i Floors 4Ever UAB („Floors 4Ever”) također su iznijeli sažete primjedbe na gradiranje.

(240)

Komisija je izmijenila strukturu PCN-a tako što je povećala granularnost gornjeg sloja jer prethodni rasponi nisu bili homogeni. Ostali parametri ostali su nepromijenjeni jer je utvrđeno da dodatni prijedlozi stranaka koji se odnose na strukturu PCN-a nisu potrebni i da samo kompliciraju PCN. Konkretno, Komisija je primijetila da je gradiranje proizvoda koji nisu prvorazredni subjektivno i da svako društvo ima vlastiti način definiranja različitih vrsta proizvoda koji nisu prvorazredni.

(241)

AUMI je tvrdio da bi se pri izračunu sniženja cijena trebale uzeti u obzir razlike u razini trgovine.

(242)

Komisija je primijetila da su kineski proizvođači izvoznici prodavali uvoznicima ili trgovcima na veliko. Industrija Unije također je prodavala tim vrstama kupaca, ali i drugim vrstama kupaca na kraju proizvodnog lanca, kao što su trgovci na malo, trgovine u sektoru „uradi sam”, arhitekti i drugi subjekti u sektoru izgradnje i obnove. Komisija je stoga provela drugi izračun sniženja cijena tako što je smanjila cijene industrije Unije za prodaju takvim kupcima na kraju proizvodnog lanca. Tim se smanjenjem uzelo u obzir da zastupnici za prodaju višeslojnih drvenih podnih obloga u određenim zemljama Unije obično naplaćuju proviziju od 5 % kako bi pokrili svoje troškove i profitnu maržu. Stoga je u tom izračunu razina trgovina smanjena za 5 % ako je industrija Unije prodavala kupcima koji nisu trgovci (na veliko). Uz primjenu te metodologije ponderirane prosječne marže sniženja cijena kretale su se od 28,8 % do 34,0 %.

(243)

AUMI je tvrdio da su cijene jednog proizvođača iz Unije bile znatno niže od onih koje obično naplaćuju članovi AUMI-ja, zbog čega im je onemogućeno tržišno natjecanje. AUMI je tvrdio da su se cijene članova AUMI-ja koji nabavljaju iz Kine i cijene društava iz Unije koja ne nabavljaju iz Kine razlikovale za do 40 %.

(244)

Komisija je ocijenila dokaze koje je dostavio AUMI, a koji su se odnosili na ponuđenu cijenu ograničenog broja vrsta proizvoda izvan razdoblja ispitnog postupka. Takav se dokaz smatrao nepouzdanim i nije oborio sveobuhvatan izračun koji je provela Komisija i kojim je obuhvaćena sva prodaja koju su tijekom razdoblja ispitnog postupka u Uniji ostvarili proizvođači iz Unije i proizvođači izvoznici u uzorku. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

4.5.   Gospodarsko stanje industrije Unije

4.5.1.   Opće napomene

(245)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(246)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 7., uzorak je odabran radi utvrđivanja moguće štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(247)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz provjerenog odgovora na upitnik koje je dostavio FEP. Podaci su se odnosili na sve proizvođače iz Unije. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(248)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, količina prodanih proizvoda, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga.

(249)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

4.5.2.   Makroekonomski pokazatelji

4.5.2.1.   Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(250)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 5

Proizvodnja, proizvodni kapaciteti i iskorištenost kapaciteta

 

2020.

2021.

2022.

Razdoblje ispitnog postupka (2023.)

Količina proizvedene robe (u m2)

69 227 000

72 919 000

70 038 000

47 882 100

Indeks

100

105

101

69

Proizvodni kapacitet (u m2)

91 784 564

85 746 300

84 910 179

83 670 023

Indeks

100

93

93

91

Iskorištenost kapaciteta

75  %

85  %

82  %

57  %

Indeks

100

113

109

76

Izvor:

provjereni odgovori na makroekonomski upitnik

(251)

Tijekom razmatranog razdoblja količina proizvedene robe industrije Unije smanjila se za 31 %. Detaljna analiza pokazala je da je do tog pada proizvodnje došlo prvenstveno 2023.

(252)

Proizvodni kapacitet Unije izračunan je na temelju ostvarive najveće proizvodnje u dugoročnom razdoblju, uzimajući u obzir održavanje. Tijekom razmatranog razdoblja proizvodni kapacitet Unije smanjio se za 9 %.

(253)

Unatoč smanjenju proizvodnog kapaciteta od 9 %, tijekom razmatranog razdoblja iskorištenost kapaciteta Unije smanjila se za 24 %.

4.5.2.2.   Količina prodanih proizvoda i tržišni udio

(254)

Količina prodanih proizvoda i tržišni udio industrije Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 6

Količina prodanih proizvoda i tržišni udio

 

2020.

2021.

2022.

Razdoblje ispitnog postupka (2023.)

Količina prodanih proizvoda na tržištu Unije (u m2)

51 113 909

52 082 542

50 419 026

33 366 160

Indeks

100

102

99

65

Tržišni udio

73,4  %

70,0  %

65,5  %

67,1  %

Indeks

100

95

89

91

Izvor:

provjereni odgovori na makroekonomski upitnik

(255)

Ukupna količina proizvoda koju je prodala industrija Unije bila je relativno stabilna od 2020. do 2022. Međutim, prodaja Unije smanjila se 2023. na oko 33,4 milijuna m2 s 50,4 milijuna m2 u 2022., što je smanjenje od 35 % u odnosu na 2020.

(256)

Sva ta prodaja izvršena je na slobodnom tržištu jer u razmatranom razdoblju nije bilo ograničene prodaje. Podaci o ograničenoj prodaji iz tablice 2 odnose se na ograničenu upotrebu, pri čemu nije došlo do stvarne prodaje.

(257)

Kad je riječ o tržišnom udjelu, količina proizvoda koju je prodala industrija Unije smanjila se s 73,4 % u 2020. na 65,5 % u 2022., što je smanjenje od 11 %. Međutim, tržišni udio te prodaje povećao se na 67,1 % u 2023., što je smanjenje od 9 % u odnosu na 2020.

(258)

Veliko smanjenje količina proizvoda koju je prodala industrija Unije u razmatranom razdoblju posljedica je prodora kineskog uvoza na tržište po cijenama koje su bile niže od cijena industrije Unije, kako je navedeno u uvodnim izjavama od 237. do 242. Osim toga, do velikog smanjenja prodaje 2023. došlo je, među ostalim, zbog smanjenja potražnje u građevinskoj industriji.

(259)

Ti su čimbenici utjecali i na kretanje tržišnog udjela industrije Unije u razmatranom razdoblju. Gubitak tržišnog udjela do 2022. je dosegnuo 11 %, ali se blago oporavio u razdoblju ispitnog postupka tijekom velikih problema koje je građevinski sektor imao u tom trenutku.

4.5.2.3.   Rast

(260)

Imajući na umu da je industrija Unije u razmatranom razdoblju izgubila 9 % svojeg tržišnog udjela i da se njezina prodaja na slobodnom tržištu smanjila za 35 %, jasno je da nije bilo nikakvog rasta, već da je to bilo razdoblje smanjenja i u apsolutnom smislu i u odnosu na potrošnju na slobodnom tržištu.

4.5.2.4.   Zaposlenost i produktivnost

(261)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 7

Zaposlenost i produktivnost

 

2020.

2021.

2022.

Razdoblje ispitnog postupka (2023.)

Broj zaposlenika (u EPRV-u)

12 204

12 774

13 294

10 509

Indeks

100

105

109

86

Produktivnost (m2/zaposlenik)

5 672

5 708

5 269

4 556

Indeks

100

101

93

80

Izvor:

provjereni odgovori na makroekonomski upitnik

(262)

U razmatranom razdoblju zaposlenost u industriji Unije smanjila se za 14 % na osnovi ekvivalenta punog radnog vremena (EPRV).

(263)

Produktivnost izražena u tonama po zaposleniku u razmatranom se razdoblju smanjila za 20 %.

4.5.2.5.   Visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga

(264)

Sve su dampinške marže bile znatno iznad razine de minimis. Utjecaj visine stvarnih dampinških marži na industriju Unije bio je znatan s obzirom na količinu i cijene proizvoda uvezenih iz predmetne zemlje.

(265)

Ovo je prvi antidampinški ispitni postupak u vezi s predmetnim proizvodom. Stoga nisu bili raspoloživi podaci za procjenu učinaka mogućeg prethodnog dampinga.

4.5.3.   Mikroekonomski pokazatelji

4.5.3.1.   Cijene i čimbenici koji utječu na cijene

(266)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku za nepovezane kupce u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 8

Prodajne cijene u Uniji

 

2020.

2021.

2022.

Razdoblje ispitnog postupka (2023.)

Prosječna jedinična prodajna cijena na slobodnom tržištu (EUR/m2)

21,5

21,9

26,5

26,7

Indeks

100

102

123

124

Jedinični trošak proizvodnje (EUR/m2)

17,8

18,1

23,2

25,2

Indeks

100

102

131

142

Izvor:

proizvođači iz Unije u uzorku

(267)

Jedinične prodajne cijene na tržištu Unije nepovezanim stranama povećale su se u razmatranom razdoblju s 21,5 EUR po kvadratnom metru na 26,7 EUR po kvadratnom metru, što je povećanje od 24 %. Najveći porast zabilježen je 2022., kad su se jedinične prodajne cijene povećale za 21 %.

(268)

Takav naizgled pozitivan trend trebalo bi razmatrati u kontekstu znatnih povećanja troškova sirovina. U razdoblju ispitnog postupka ti su troškovi činili više od 50 % ukupnog jediničnog troška proizvodnje. Jedinični trošak proizvodnje tijekom razmatranog se razdoblja povećao za 42 %, odnosno mnogo više nego što su se povećale prosječne prodajne cijene na slobodnom tržištu Unije.

(269)

Jedinične prodajne cijene i jedinični troškovi povećali su se za 2 % u 2021. u odnosu na 2020. Međutim, 2022. prodajne cijene povećale su se za 21 % zbog povećanja troškova sirovina. Nadalje, s obzirom na to da su se jedinični troškovi znatno više povećali (29 %), bilo je jasno da je spriječen rast cijena. Kako je navedeno u prethodnoj tablici 4, kineske uvozne cijene 2022. su se povećale samo za 20 %.

(270)

Jedinični troškovi povećali su se 2023. na 25,2 EUR po kvadratnom metru, uglavnom zbog velikog smanjenja količine prodanih proizvoda do kojeg je došlo zbog smanjenja potražnje u građevinskoj industriji, kako je prikazano u tablici 6. Međutim, industrija Unije nije se uspjela prilagoditi novom stanju na tržištu i njezine su se tržišne cijene povećale za samo 1 %. Kineske cijene 2023. su se smanjile za 13 %, što je dovelo do golemog pritiska na cijene industrije Unije.

4.5.3.2.   Troškovi rada

(271)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 9

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

 

2020.

2021.

2022.

Razdoblje ispitnog postupka (2023.)

Prosječni troškovi rada po zaposleniku u ekvivalentu punog radnog vremena (EUR)

22 887

23 948

24 673

27 099

Indeks

100

105

108

118

Izvor:

proizvođači iz Unije u uzorku

(272)

Prosječan trošak rada po zaposleniku u razmatranom se razdoblju povećao za 18 %. O kretanjima plaća pregovaralo se sa sindikatima, a druge troškove povezane sa zaposlenicima utvrdile su nacionalne uprave. Razmatrano razdoblje bilo je razdoblje visoke inflacije.

4.5.3.3.   Zalihe

(273)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 10

Zalihe

 

2020.

2021.

2022.

Razdoblje ispitnog postupka (2023.)

Završne zalihe (u m2)

1 447 775

1 500 393

1 651 352

1 912 066

Indeks

100

104

114

132

Završne zalihe kao postotak proizvodnje

9,8  %

8,8  %

9,8  %

16,1  %

Indeks

100

90

100

165

Izvor:

proizvođači iz Unije u uzorku

(274)

Završne zalihe proizvođača iz Unije u uzorku povećale su se za 32 % u razmatranom razdoblju. Te zalihe izražene kao postotak proizvodnje u razmatranom su se razdoblju povećale za 65 %. Zalihe su vrlo važne u industriji višeslojnih drvenih podnih obloga u Uniji jer se prodaja obično obavlja iz zaliha, a proizvodnja po narudžbi više je iznimka od te prakse. Zalihe su stoga obično prilično visoke, što je vidljivo iz postotaka proizvodnje prikazanih u tablici 10. Povećanja zaliha u apsolutnom smislu i kao postotak proizvodnje posljedica su velikog smanjenja prodaje 2023., kad je industrija Unije pokušavala na učinkovit način prilagoditi razine svoje proizvodnje.

4.5.3.4.   Profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala

(275)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 11

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

 

2020.

2021.

2022.

Razdoblje ispitnog postupka (2023.)

Profitabilnost prodaje u Uniji nepovezanim kupcima (% prihoda od prodaje)

7,2  %

7,9  %

5,0  %

–3,9  %

Indeks

100

110

71

–54

Novčani tok (EUR)

26 039 959

29 131 378

24 085 723

–1 822 011

Indeks

100

112

92

–7

Ulaganja (EUR)

5 266 156

13 256 301

7 849 042

12 046 395

Indeks

100

252

149

229

Povrat ulaganja

27,4  %

38,1  %

30,7  %

–7,2  %

Indeks

100

139

112

–26

Izvor:

proizvođači iz Unije u uzorku

(276)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku tako što je neto dobit prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji iskazala kao postotak prihoda od te prodaje. Profitabilnost proizvođača u uzorku 2020. i 2021. bila je iznad 7 %, ali se 2022. smanjila na 5,0 %. To je posljedica pritiska na cijene zbog sve veće količine kineskog uvoza, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 269. U razdoblju ispitnog postupka profitabilnost se ponovno smanjila, ovoga puta znatno, te je pala ispod praga isplativosti na –3,9 %. U razdoblju ispitnog postupka cijene industrije Unije i dalje su bile pod pritiskom zbog kineskog uvoza, a industrija Unije trpjela je i zbog činjenice da su poteškoće u građevinskom sektoru značile da se potražnja za višeslojnim drvenim podnim oblogama smanjila za 35 %, kako je prikazano u tablici 3.

(277)

Kretanje profitabilnosti, kad se promatra zajedno s prodajnim cijenama i troškovima proizvodnje iz tablice 8 i niskim cijenama uvoza iz Kine, dokazuje znatno sprečavanje rasta cijena. Industrija Unije nije uspjela podignuti cijene da u dovoljnoj mjeri kompenzira povećanje troškova kako bi prodavala po razumno profitabilnim cijenama. To je značilo da je profitabilnost industrije Unije pala ispod praga isplativosti u razdoblju ispitnog postupka.

(278)

Neto novčani tok odražava sposobnost proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Kretanje neto novčanog toka bilo je slično povratu prometa: prvo se smanjilo 2022., a zatim postalo negativno u razdoblju ispitnog postupka.

(279)

Povrat ulaganja je dobit izražena kao postotak neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Kretanje povrata ulaganja bilo je slično kretanju povrata prometa: prvo se smanjilo 2022., ali je doživjelo značajan pad u razdoblju ispitnog postupka, kad se smanjilo s 30,7 % u 2022. na –7,2 %.

(280)

U razmatranom su razdoblju proizvođači iz Unije u uzorku nastavili ulagati, kao što pokazuju prethodno navedeni podaci o ulaganjima. Ulaganja su iznosila od 5 do 13 milijuna EUR godišnje i uglavnom su bila usmjerena na poboljšanje učinkovitosti i održavanje postojećih pogona. Društva industrije Unije objasnila su da su takva ulaganja bila minimalna potrebna ulaganja za održavanje učinkovitosti. Iznosila su manje od 4 % prometa u svakoj od četiri godine razmatranog razdoblja. Industrija Unije objasnila je da su ulaganja bila ograničena zbog smanjene sposobnosti prikupljanja kapitala. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 338., jedno od društava industrije Unije dostavilo je dokaz da je ulaganje u iznosu od 10 do 15 milijuna EUR otkazano zbog lošeg stanja na tržištu 2022. i 2023. Smanjenje razine povrata ulaganja dovodi u pitanje buduću sposobnost prikupljanja kapitala industrije Unije, a time i njezinu opstojnost u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju.

4.5.4.   Zaključak o šteti

(281)

Gospodarsko stanje industrije Unije pogoršavalo se na tržištu s rastućom potražnjom do 2022. Međutim, potrošnja se 2023. smanjila za 35 %. Tržišni udio industrije Unije smanjio se za 9 % u razmatranom razdoblju, sa 73,4 % 2020. na 67,1 % u razdoblju ispitnog postupka.

(282)

Ograničena upotreba u razmatranom se razdoblju blago smanjila za 2 %. Ispitni postupak pokazao je da dampinški uvoz ne utječe izravno na ograničenu upotrebu. To znači da ograničena upotreba nije bila ključni čimbenik u analizi štete.

(283)

Kretanje prodajnih cijena u razmatranom je razdoblju bilo pozitivno. Međutim, ispitni je postupak pokazao da je pozitivno kretanje prodajnih cijena bilo povezano s kretanjem cijena sirovina, koje su se u tom razdoblju znatno povećale.

(284)

Većina pokazatelja, kao što su profitabilnost, povrat ulaganja i novčani tok, očito se negativno kretala: 2020. i 2021. bili su pozitivni, 2022. su se smanjili, a 2023. postali negativni. Povećale su se završne zalihe gotovih proizvoda, što je također negativno utjecalo na novčani tok. Ta su kretanja rezultat kretanja prodajnih cijena i troškova proizvodnje. Ti čimbenici, ispitani zajedno s kretanjem kineskih uvoznih cijena i sve većim količinama uvoza, jasan su dokaz sprečavanja rasta cijena. Količina dampinškog uvoza povećala se 2022., a cijene se nisu povećale u skladu s troškovima sirovina. Uvozne cijene 2023. su pale i industrija Unije nije mogla odrediti cijene na razini koja bi joj omogućila da pokrije svoje troškove te, iako je 2020. i 2021. uspjela ostvariti razumnu dobit, 2022. je ta dobit pala ispod ciljne profitne marže (7,3 %), a 2023. je profitabilnost postala iznimno negativna.

(285)

Industrija Unije u razmatranom je ulagala kako bi održala učinkovitost. Međutim, nakon 2021. vidljivi su znakovi smanjene sposobnosti prikupljanja kapitala.

(286)

Iako se u ovom ispitnom postupku šteta odražava uglavnom u pokazateljima cijena i rezultata, kao što su profitabilnost i sposobnost prikupljanja kapitala, za industriju Unije zabilježen je pad i u ispitanim pokazateljima obujma. U razmatranom razdoblju došlo je do pada proizvodnje, kapaciteta, iskorištenosti kapaciteta, količine prodanih proizvoda i tržišnog udjela na tržištu Unije. Nadalje, pad je zabilježen i u području zaposlenosti i produktivnosti, a bio je povezan s manjom količinom proizvedenih i prodanih proizvoda. Tržišni udio kineskog uvoza od 2020. do 2022. se povećao, ali je u razdoblju ispitnog postupka izgubio dio stečenog udjela. Međutim, cijene kineskog uvoza 2023. su se znatno smanjile i snažno utjecale na financijske pokazatelje industrije Unije, pri čemu su profitabilnost, povrat ulaganja i novčani tok postali negativni.

(287)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je u ovoj fazi zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe.

5.   UZROČNO-POSLJEDIČNA VEZA

(288)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 6. osnovne uredbe ispitala je li zbog dampinškog uvoza iz predmetne zemlje industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu. Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 7. osnovne uredbe ispitala i postoje li drugi poznati čimbenici koji su istodobno mogli uzrokovati štetu industriji Unije. Komisija je osigurala da se dampinškom uvozu ne pripisuje druga moguća šteta prouzročena čimbenicima koji nisu dampinški uvoz iz predmetne zemlje. Ti su čimbenici sljedeći: pad potrošnje, uvoz iz trećih zemalja, uvoz u Uniju društava povezanih s industrijom Unije, izvozni rezultati industrije Unije i povećanje troškova, uključujući ulaganja i ograničenu upotrebu.

5.1.   Učinci dampinškog uvoza

(289)

Kao što je prikazano u tablici 3, količina dampinškog uvoza iz Kine povećala se s oko 11,7 milijuna m2 2020. na oko 19,6 milijuna m2 2022., što je povećanje od 67 %. U razdoblju ispitnog postupka količine uvoza pale su na 11,2 milijuna m2. Kad je riječ o tržišnom udjelu, dampinški uvoz iz Kine povećao se sa 16,8 % u 2020. na 25,4 % u 2022., što je povećanje od 51 %. U razdoblju ispitnog postupka tržišni udio smanjio se na 22,5 %. Tijekom cijelog razmatranog razdoblja tržišni udio kineskog uvoza povećao se za 34 %.

(290)

To se vremenski podudarilo s 35-postotnim smanjenjem prodaje industrije Unije na slobodnom tržištu i smanjenjem tržišnog udjela sa 73,4 % na 67,1 %, što je pad od 9 %.

(291)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 269. do 270., zbog uvoza iz Kine bio je spriječen rast cijena industrije Unije 2022. i u razdoblju ispitnog postupka. Takvo sprečavanje rasta cijena značilo je da, kad su jedinični troškovi proizvođača iz Unije 2022. porasli za 29 % (uglavnom zbog povećanja troškova sirovina), proizvođači iz Unije nisu mogli prilagoditi svoje prodajne cijene na način koji bi im omogućio da očuvaju profitabilnost. To se stanje pogoršalo u razdoblju ispitnog postupka, kad su se troškovi dodatno povećali. Zapravo, u razdoblju ispitnog postupka cijene kineskog uvoza smanjile su se za 13 %. Zbog tog sprečavanja rasta cijena industrija Unije zabilježila je gubitke od 3,9 % u razdoblju ispitnog postupka.

(292)

Prodor uvoza iz Kine u razmatranom razdoblju bio je moguć jer se proizvod iz ispitnog postupka obično prodaje iz zaliha i cijena ima veliku ulogu u odlukama kupaca. Vremenska podudarnost između pogoršanja gospodarskog stanja industrije Unije i znatne prisutnosti dampinškog uvoza iz Kine, koji je doveo do sniženja cijena industrije Unije i sprečavanja rasta razina cijena na tržištu Unije, potvrđuje uzročno-posljedičnu vezu između tih dvaju elemenata.

(293)

AUMI i CNFPIA tvrdili su da, ako postoji materijalna šteta, ona nije uzrokovana kineskim uvozom jer je navodna materijalna šteta nastala kad je kineski uvoz bio na najnižoj razini.

(294)

Komisija je odgovorila da se tom tvrdnjom ne uzimaju u obzir dva važna čimbenika povezana sa štetom koju je pretrpjela industrija Unije. Prvo, šteta je prvo nastala 2022., kad je dobit pala sa 7,9 % na 5,0 %, što je pad od 36 %. Osim toga, iz tablice 11 vidljivo je da se novčani tok 2022. smanjio za 17 %, a povrat ulaganja za 14 %. Uzrok tog pogoršanja bila je nemogućnost industrije Unije da poveća svoje prodajne cijene u skladu s povećanjem troškova zbog pritiska na cijene koji je započeo te godine. Šteta koju je industrija Unije pretrpjela 2022. nije bila povezana s potrošnjom, koja se te godine povećala za 4 %.

(295)

Drugo, kako je opisano u odjeljku „Zaključak o šteti”, šteta se u ovom predmetu uglavnom odnosila na sprečavanje rasta cijena i njegov učinak na pokazatelje rezultata industrije Unije. Stoga nije ispravno tvrditi da šteta nije mogla postojati jer su se količine uvoza smanjile u razdoblju ispitnog postupka. Materijalnu štetu industriji Unije prouzročile su uglavnom niske cijene takvog uvoza, u kombinaciji s njegovim količinama, koje su ostale značajne u razmatranom razdoblju. To je vidljivo iz analize troškova i cijena u razmatranom razdoblju. Naime, iako su uvozne cijene iz Kine bile stalno niže od uvoznih cijena industrije Unije, ostale su iznad troškova industrije Unije 2020. i 2021. Međutim, 2022. su kineske cijene bile usklađene s troškovima industrije Unije, a 2023. su bile značajno niže od njih, što je uzrokovalo materijalnu štetu. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(296)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da je dampinškim uvozom iz Kine prouzročena materijalna šteta industriji Unije.

5.2.   Učinci drugih čimbenika

5.2.1.   Uvoz iz trećih zemalja

(297)

Količina proizvoda uvezenih iz ostalih trećih zemalja u razmatranom razdoblju kretala se kako slijedi:

Tablica 12

Uvoz iz trećih zemalja

Zemlja

 

2020.

2021.

2022.

Razdoblje ispitnog postupka (2023.)

Ukrajina

Količina (u m2)

3 912 033

4 268 444

3 815 351

2 790 352

Indeks

100

109

98

71

Prosječna cijena (EUR/m2)

15,0

17,5

21,0

21,1

Indeks

100

117

140

141

Tržišni udio

5,6  %

5,7  %

5,0  %

5,6  %

Indeks

100

102

88

100

Ostale treće zemlje

Količina (u m2)

2 861 132

3 346 186

3 208 960

2 378 011

Indeks

100

117

112

83

Prosječna cijena (EUR/m2)

23,8

24,0

29,4

25,9

Indeks

100

101

124

109

Tržišni udio

4,1  %

4,5  %

4,2  %

4,8  %

Indeks

100

109

101

116

Ukupno iz svih trećih zemalja osim predmetne zemlje

Količina (u m2)

6 773 165

7 614 631

7 024 311

5 168 363

Indeks

100

112

104

76

Prosječna cijena (EUR/m2)

6,9

7,0

6,6

7,4

Indeks

100

101

96

107

Tržišni udio

9,7  %

10,2  %

9,1  %

10,4  %

Indeks

100

105

94

107

Izvor:

Eurostat – prilagođeno za površinsku gustoću

(298)

Kad je riječ o uvozu iz trećih zemalja, najviše se uvozilo iz Ukrajine. Iz Ukrajine je uglavnom uvozila grupa Barlinek, na koju otpada između 70 i 90 % uvoza iz Ukrajine u razmatranom razdoblju.

(299)

Količina proizvoda uvezenih iz Ukrajine bila je relativno stabilna u razdoblju od 2020. do 2022., a smanjila se za 29 % u razdoblju ispitnog postupka. Tržišni udio tog uvoza bio je stabilan u razmatranom razdoblju. Štoviše, njegov je tržišni udio u razdoblju ispitnog postupka bio na istoj razini kao 2020. (5,6 %).

(300)

Prosječne cijene uvoza iz Ukrajine u razmatranom su se razdoblju povećale za 41 %. Uvozne cijene uglavnom su bile transferne cijene grupe Barlinek i odnosile su se na osnovne vrste višeslojnih drvenih podnih obloga kojima je dopunjena proizvodnja grupe u Uniji. Transferne cijene nisu uključivale određene troškove grupe koji bi se dodali prije preprodaje u Uniji. Stoga je bilo jasno da cijene ukrajinskog uvoza nisu bile štetne za industriju Unije.

(301)

Količine proizvoda uvezenih iz ostalih trećih zemalja smanjile su se za 17 % tijekom razmatranog razdoblja. Taj je uvoz u cijelom razdoblju ostao ispod 5 % tržišnog udjela.

(302)

Cijene uvoza iz ostalih trećih zemalja stalno su bile više od kineskih cijena.

(303)

Stoga je Komisija zaključila da uvoz iz trećih zemalja nije nanio materijalnu štetu industriji Unije niti je umanjio uzročno-posljedičnu vezu u pogledu uvoza iz Indonezije.

5.2.2.   Izvozni rezultati industrije Unije

(304)

Količina proizvoda koju su proizvođači iz Unije u uzorku izvezli u razmatranom razdoblju kretala se kako slijedi:

Tablica 13

Izvozni rezultati proizvođača iz Unije u uzorku

 

2020.

2021.

2022.

Razdoblje ispitnog postupka (2023.)

Količina izvezenih proizvoda (m2)

3 998 853

4 804 276

4 130 540

3 053 095

Indeks

100

120

103

76

Prosječna cijena (EUR/m2)

20,1

21,0

26,3

27,8

Indeks

100

105

131

138

Izvor:

proizvođači iz Unije u uzorku

(305)

Količina izvezenih proizvoda industrije Unije u razmatranom se razdoblju smanjila za 24 %. Prodajne cijene tog izvoza u istom su se razdoblju povećale za 38 %.

(306)

Imajući na umu da su izvezeni proizvodi činili samo približno 25 % prodaje u Uniji i da je kretanje količine prodanih proizvoda i cijena bilo slično kretanju opaženom za prodaju industrije Unije na slobodnom tržištu Unije, jasno je da izvozni rezultati industrije Unije nisu ključan element u ukupnoj procjeni gospodarskog stanja industrije Unije.

(307)

Stoga je Komisija zaključila da izvoz industrije Unije nije nanio materijalnu štetu industriji Unije niti je mogao umanjiti uzročno-posljedičnu vezu u pogledu uvoza iz Kine.

5.2.3.   Kretanje potrošnje

(308)

AUMI, CNFPIA, Barth, Puderback, MEFO Floor i Thede &Witte u svojim su pojedinačnim podnescima istaknuli kretanje potrošnje kao čimbenik uzročnosti.

(309)

Kako je prikazano u tablici 2, potrošnja se od 2020. do 2022. povećala za 11 %, ali se u razdoblju ispitnog postupka smanjila za 35 %. Na to veliko smanjenje utjecala su kretanja u građevinskoj industriji. Kako bi se prilagodila smanjenom tržištu, industrija Unije je u razdoblju ispitnog postupka proizvodila i prodavala manje količine proizvoda.

(310)

Smanjenje potrošnje dovelo je i do povećanja jediničnih troškova u razdoblju ispitnog postupka jer su fiksni troškovi raspoređeni na smanjene količine proizvodnje. Stoga je bilo jasno da je industrija Unije bila znatno pogođena smanjenjem potrošnje u razdoblju ispitnog postupka.

(311)

Međutim, potrošnja se 2022. povećala za 4 %, ali je industrija Unije počela trpjeti štetu, točnije, zabilježila je pad profitabilnosti od 36 %, odnosno sa 7,9 % u 2021. na 5,0 %. Takvo negativno kretanje očito nije bilo posljedica kretanja potrošnje.

(312)

Osim toga, s obzirom na to da su se troškovi industrije Unije povećali za 8 % u razdoblju ispitnog postupka, industrija Unije nije mogla razmjerno povećati cijene. Zbog toga je profitabilnost pala na razine ispod praga isplativosti (–3,9 %). Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 269. i 270., uzrok tog kretanja bio je pritisak kineskih proizvođača izvoznika na cijene.

(313)

Stoga je jasno da je šteta koju je pretrpjela industrija Unije započela 2022., da je uzrok bio pritisak kineskih cijena te da se šteta nastavila i pogoršala u razdoblju ispitnog postupka zbog smanjenja potrošnje i daljnjeg smanjenja cijena kineskog uvoza. Iako je smanjenje potrošnje utjecalo na količinu prodanih proizvoda i profitabilnost industrije Unije, da nije bilo učinka sprečavanja rasta cijena dampinškog kineskog uvoza, ona bi uspjela zadržati svoj tržišni udio i povećati svoje cijene kako bi neutralizirala učinak povećanih troškova. Drugim riječima, iako je smanjenje potrošnje utjecalo na gospodarsko stanje industrije Unije, taj učinak nije neutraliziran i stoga se ostvario jer su kineske cijene spriječile rast cijena. U svakom slučaju, prema procjeni Komisije taj učinak ne umanjuje uzročno-posljedičnu vezu između kineskih cijena i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije.

5.2.4.   Povećanje troškova

(314)

AUMI i CNFPIA u svojim su različitim podnescima istaknuli povećanje troškova sirovina i drugih troškova kao čimbenik uzročnosti. Ostala spomenuta povećanja troškova odnosila su se na troškove energije, inflaciju, okolišne troškove i regulatorne troškove te troškove povezane s ulaganjima. Međutim, Komisija će se povećanim troškovima baviti općenito, a podaci o jediničnim troškovima navedeni su u tablici 8. To je zato što ostali navedeni troškovi nisu činili velik udio troškova industrije Unije i stoga bi svako povećanje takvih troškova imalo zanemariv učinak na stanje industrije Unije.

(315)

Jedinični trošak proizvodnje industrije Unije povećao se za 42 % u razdoblju ispitnog postupka, no industrija Unije počela je trpjeti štetu 2022., kada su se troškovi povećali za 29 %. To je uglavnom posljedica povećanja troškova sirovina, koji su činili više od 50 % ukupnih jediničnih troškova proizvodnje.

(316)

Povećanje troškova potrebno je u nekoj fazi prenijeti na kupce kako bi proizvođači ostali održivi. Međutim, jedinični troškovi povećali su se 2022. za 29 %, dok su se prodajne cijene povećale za samo 21 %. Kineske uvozne cijene 2022. su se povećale za samo 20 %.

(317)

U razdoblju ispitnog postupka jedinični troškovi industrije Unije povećali su se za dodatnih 8 %, no povećanja prodajnih cijena bila su ograničena na 1 %. Kineske cijene smanjile su se za 13 % u razdoblju ispitnog postupka. To je dovelo do smanjenja profitabilnosti, povrata ulaganja i novčanog toka, kako je prikazano u tablici 11.

(318)

Stoga je jasno da je povećanje jediničnih troškova industrije Unije samo čimbenik koji pridonosi materijalnoj šteti koju je industrija Unije pretrpjela 2022. i u razdoblju ispitnog postupka. Međutim, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 313., stvarni uzrok materijalne štete bio je pritisak kineskih cijena, zbog kojeg se industrija Unije nije mogla prilagoditi povećanim troškovima. Stoga se učinak povećanja troškova ne bi trebao smatrati uzrokom štete, već uobičajenom promjenom u poslovnoj situaciji na koju industrija nije mogla u potpunosti reagirati zbog pritiska kineskih cijena.

5.2.5.   Ograničena upotreba

(319)

Ograničena upotreba tijekom razmatranog se razdoblja smanjila na približno 2 % u apsolutnom smislu i u prosjeku je činila tek nešto više od 1 % ukupne potrošnje na tržištu tijekom cijelog tog razdoblja, kako je navedeno u tablici 2. Komisija je stoga smatrala da su kretanja ograničene upotrebe bila stabilna u vrlo malom sektoru ukupnog tržišta.

(320)

Stoga kretanja ograničene upotrebe nisu mogla nanijeti materijalnu štetu industriji Unije niti umanjiti uzročno-posljedičnu vezu u pogledu uvoza iz Kine.

5.2.6.   Ostali čimbenici

(321)

AUMI je kao čimbenik uzročnosti naveo navodnu „samoprouzročenu štetu” industrije Unije. Konkretno, AUMI je tvrdio da je industrija Unije odbila prodavati nekim njegovim članovima i da je ta loša poslovna praksa negativno utjecala na financijsko stanje industrije Unije.

(322)

Komisija je napomenula da je ta tvrdnja nejasna i nedefinirana. Imajući na umu da je ta tvrdnja bila potpuno neutemeljena, nije se mogla prihvatiti kao značajan čimbenik uzročnosti.

(323)

AUMI je nadalje naveo da je nekoliko proizvođača iz Unije uvozilo kineske višeslojne drvene podne obloge, što je moglo prouzročiti štetu. Nadalje, AUMI je naveo da mnogi proizvođači iz Unije imaju proizvodne pogone izvan Unije koji im daju konkurentske prednosti, kao što su niže plaće i niže cijene energije, te da se njihovi proizvodi u sektoru višeslojnih drvenih podnih obloga natječu s proizvodima koje prodaje industrija Unije.

(324)

Međutim, ispitni postupak pokazao je da je industrija Unije uglavnom uvozila iz Ukrajine. Nadalje, Komisija je istaknula da je uvoz iz proizvodnih pogona u vlasništvu industrije Unije u trećim zemljama, kao što je Ukrajina, već obuhvaćen analizom uzročno-posljedične veze u odjeljku 5.2.1. Tvrdnje AUMI-ja o uvozu grupe Kährs (iz Kine u Švedsku) nisu utemeljene jer ne sadržavaju pojedinosti o predmetnim količinama i cijenama. Osim toga, u njima nije objašnjeno ni kako ni u kojoj je mjeri takva trgovina nanijela štetu industriji Unije.

(325)

Naposljetku, AUMI je tvrdio da je učinak niskih troškova vozarine, za koje je podnositelj pritužbe tvrdio da su doveli do povećanja kineskog uvoza, bio kratkotrajan jer su se počeli povećavati u rujnu 2023.

(326)

Komisija nije smatrala da su troškovi vozarine sami po sebi glavni uzrok štete, nego da su jednostavno dio troškova za dovođenje izvoza na razinu CIF. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

5.3.   Zaključak o uzročno-posljedičnoj vezi

(327)

Ispitni postupak pokazao je da je prisutnost dampinškog uvoza po niskim cijenama iz Kine spriječila rast cijena na tržištu Unije u 2022. i u razdoblju ispitnog postupka. To znači da se razina cijena industrije Unije nije mogla povećati kako bi se kompenzirala povećanja cijena sirovina u tim godinama. Stoga se profitabilnost prodaje industrije Unije 2022. smanjila za 36 % i postala negativna u razdoblju ispitnog postupka. Takva profitabilnost niža je od dobiti koju bi industrija Unije trebala ostvariti u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja i očito je nedovoljna za njezin dugoročni opstanak. Industrija Unije morala je ulagati kako bi se održala postojeća postrojenja, no smanjena sposobnost prikupljanja kapitala ugrozila je razine ulaganja.

(328)

Na slobodnom tržištu Unije bila je prisutna znatna količina jeftinih proizvoda uvezenih iz Kine po dampinškim cijenama. Iako se kineski tržišni udio smanjio u razdoblju ispitnog postupka, povećao se u usporedbi s 2020. ili 2021. Stoga je u razdoblju ispitnog postupka uvoz iz Kine činio dvije trećine ukupnog uvoza na tržište Unije. Ispitni postupak pokazao je da je taj prodor na tržište negativno utjecao na industriju Unije, posebice na količinu proizvedenih i prodanih proizvoda, koja se u razmatranom razdoblju smanjila za 31 % odnosno 35 %.

(329)

Drugi ispitani čimbenici bili su uvoz iz drugih izvora, izvozni rezultati industrije Unije, kretanja ograničene upotrebe, kretanja potrošnje i povećanje troškova proizvodnje industrije Unije.

(330)

Stoga je Komisija učinke svih poznatih čimbenika na stanje industrije Unije razlikovala i razdvojila od štetnih učinaka dampinškog uvoza. Za nijedan od tih čimbenika, ni zajedno ni pojedinačno, nije utvrđeno da utječe na stanje industrije Unije u mjeri koja bi dovela u pitanje zaključak da je uvoz iz Kine nanio materijalnu štetu.

(331)

Smanjenje potrošnje u razdoblju ispitnog postupka, kao i povećanja jediničnih troškova 2022. i 2023.pridonijeli su šteti koju je industrija Unije pretrpjela, iako su takvi problemi bili otegotni čimbenici koji su dodatno pogoršali štetu koju je ta industrija pretrpjela.

(332)

Na temelju prethodnog navedenog Komisija je u ovoj fazi zaključila da je dampinški uvoz iz predmetne zemlje nanio materijalnu štetu industriji Unije. Šteta se uglavnom odnosi na sprečavanje rasta cijena, profitabilnost, povrat ulaganja, novčani tok, sposobnost prikupljanja kapitala i povećanje zaliha. Međutim, kad je riječ o pokazateljima obujma, industrija Unije pretrpjela je gubitak tržišnog udjela te smanjenje proizvodnje, produktivnosti, količine prodanih proizvoda i zaposlenosti.

6.   RAZINA MJERA

(333)

Kako bi utvrdila razinu mjera, Komisija je ispitala bi li pristojba niža od dampinške marže bila dovoljna za uklanjanje štete koja je industriji Unije prouzročena dampinškim uvozom.

(334)

U ovom predmetu podnositelji pritužbe iznijeli su tvrdnju o postojanju poremećaja povezanih sa sirovinama u smislu članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe. U ovoj fazi ispitnog postupka Komisija još nije donijela odluku o poremećajima povezanima sa sirovinama i donijet će je u konačnoj fazi ispitnog postupka.

6.1.   Marža štete

(335)

Štete ne bi bilo da je industrija Unije mogla ostvariti ciljnu dobit prodajom proizvoda po ciljnoj cijeni u smislu članka 7. stavaka 2.c i 2.d osnovne uredbe.

(336)

U skladu s člankom 7. stavkom 2.c osnovne uredbe, Komisija je za utvrđivanje ciljne dobiti uzela u obzir sljedeće čimbenike: razinu profitabilnosti prije povećanja uvoza iz predmetne zemlje, razinu profitabilnosti potrebnu za pokrivanje punih troškova i ulaganja, istraživanja i razvoja i inovacija te razinu profitabilnosti koja se očekuje u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Ta profitna marža ne bi trebala biti niža od 6 %.

(337)

Komisija je najprije utvrdila osnovnu dobit koja pokriva pune troškove u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Ta osnovna dobit utvrđena je na temelju profitabilnosti industrije Unije 2020. kako je prikazana u tablici 11, tj. godinu dana prije nego što je štetni damping utjecao na industriju. Ta profitna marža utvrđena je na 7,15 %.

(338)

Industrija Unije dostavila je dokaze da bi njezina razina ulaganja, istraživanja i razvoja te inovacija tijekom razmatranog razdoblja bila viša u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Komisija je provjerila te informacije i utvrdila jednog proizvođača u uzorku koji je planirao ulagati u svoje postrojenje za višeslojne drvene podne obloge, ali su ta ulaganja otkazana zbog loših gospodarskih uvjeta koji su prevladavali u razdoblju ispitnog postupka. Stoga je utvrđeno da su tvrdnje industrije Unije opravdane. Kako bi se to odrazilo u ciljnoj dobiti, Komisija je izračunala razliku između troškova ulaganja, istraživanja i razvoja te inovacija („IRI”) u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja, koje je dostavila industrija Unije, a Komisija provjerila, i stvarnih troškova IRI-ja tijekom razmatranog razdoblja. Godišnja vrijednost ulaganja od kojih se odustalo izražena kao postotak prometa industrije Unije u uzorku iznosila je 0,19 %.

(339)

Taj postotak od 0,19 % pribrojen je osnovnoj dobiti od 7,15 % navedenoj u uvodnoj izjavi 337., što daje ciljnu dobit od 7,3 %.

(340)

Na temelju navedenog Komisija je izračunala neštetnu cijenu istovjetnog proizvoda za industriju Unije primjenjujući prethodno spomenutu ciljnu profitnu maržu na trošak proizvodnje proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(341)

Komisija je zatim utvrdila razinu marže štete na temelju usporedbe ponderirane prosječne uvozne cijene proizvođača izvoznika u uzorku koji surađuju u predmetnoj zemlji, kako je utvrđeno za izračune sniženja cijena, s ponderiranom prosječnom neštetnom cijenom istovjetnog proizvoda koji su tijekom razdoblja ispitnog postupka na tržištu Unije prodavali proizvođači iz Unije u uzorku. Sve razlike proizašle iz te usporedbe izražene su kao postotak ponderirane prosječne uvozne vrijednosti CIF.

(342)

Razina uklanjanja štete za „ostala društva koja surađuju” i za „sav ostali uvoz iz Kine” određena je na isti način kao i dampinška marža za ta društva i uvoz (vidjeti uvodne izjave 213. i 214.).

Zemlja

Društvo

Dampinška marža (%)

Marža štete (%)

Kina

Grupa Forest

55,5

45,9

 

Grupa Fusong

60,4

42,3

 

Grupa Jinfa

42,7

49,2

 

Ostala društva koja surađuju

50,7

46,7

 

Sav ostali uvoz iz Kine

60,4

49,2

6.2.   Ispitivanje marže prikladne za uklanjanje štete nanesene industriji Unije

(343)

Kako je objašnjeno u Obavijesti o pokretanju postupka, podnositelj pritužbe Komisiji je dostavio dovoljno dokaza da u pogledu proizvoda iz ispitnog postupka u predmetnoj zemlji postoje poremećaji povezani sa sirovinama. Stoga je u skladu s člankom 7. stavkom 2.a osnovne uredbe ovim ispitnim postupkom ocijenjeno je li za navodne poremećaje, ako je relevantno, pristojba manja od dampinške marže dovoljna da se ukloni šteta.

(344)

Komisija će nastaviti ispitivati navodne poremećaje kako bi provela procjenu odgovarajuće razine mjera u skladu s člankom 7. stavkom 2.a osnovne uredbe u konačnoj fazi ispitnog postupka. Komisija je stoga odlučila utvrditi iznos privremenih pristojbi u skladu s člankom 7. stavkom 2. osnovne uredbe.

(345)

Komisija je na temelju prethodno navedene ocjene zaključila da je primjereno utvrditi iznos privremenih pristojbi u skladu s člankom 7. stavkom 2. osnovne uredbe.

6.3.   Zaključak o razini mjera

(346)

Iz prethodne ocjene proizlazi da bi privremene antidampinške pristojbe trebalo utvrditi kako slijedi u skladu s člankom 7. stavkom 2. osnovne uredbe:

Zemlja

Društvo

Privremena antidampinška pristojba

Kina

Grupa Forest

45,9  %

 

Grupa Fusong

42,3  %

 

Grupa Jinfa

42,7  %

 

Ostala društva koja surađuju

46,7  %

 

Sav ostali uvoz iz Kine

49,2  %

7.   INTERES UNIJE

(347)

Budući da je odlučila primijeniti članak 7. stavak 2. osnovne uredbe, Komisija je ispitala može li jasno zaključiti da u ovom slučaju donošenje mjera nije u interesu Unije iako je utvrđen štetni damping, u skladu s člankom 21. osnovne uredbe. Pri utvrđivanju interesa Unije u obzir su uzeti interesi svih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika, trgovaca na veliko, trgovaca na malo, korisnika, potrošača i dobavljača.

7.1.   Interes industrije Unije

(348)

Višeslojne drvene podne obloge proizvodi oko 200 društava u Uniji, koja su u razmatranom razdoblju imala između 10 500 i 13 300 zaposlenika. Proizvođači obuhvaćaju cijelo područje Unije. U ispitnom postupku surađivala je industrija Unije u uzorku, koja čini više od 25 % ukupne proizvodnje.

(349)

Analiza iz odjeljaka 4. i 5. ove Uredbe potvrdila je da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu i da je dampinški uvoz predmetnog proizvoda od kineskih proizvođača izvoznika bio glavni uzrok te štete. Pretrpljena šteta stavlja industriju Unije u ranjiv položaj. Njezina profitabilnost smanjila se s više od 7 % u 2020. i 2021. na –3,9 % u 2023. To je smanjenje uzrokovano pritiskom na cijene koji su nametnuli kineski proizvođači, u kontekstu sve većih troškova i smanjenja potražnje.

(350)

S obzirom na nalaz materijalne štete za industriju Unije, uvođenje mjera omogućilo bi industriji Unije da poveća svoje prodajne cijene i podigne profitabilnost prema održivim razinama, poveća ulaganja i tako zadrži konkurentan položaj na svojem osnovnom tržištu. Industrija Unije mogla bi i vratiti izgubljeni tržišni udio tako što bi povećala količinu proizvoda koju proizvodi i prodaje na tržištu Unije.

(351)

Izostanak mjera vjerojatno bi dodatno negativno utjecao na industriju Unije u smislu smanjenja količine proizvedenih i prodanih proizvoda te bi se nastavilo sprečavanje rasta cijena, što bi dovelo do daljnjeg financijskog pogoršanja njezina gospodarskog stanja u smislu profitabilnosti i ulaganja.

(352)

Društvo Barth obavijestilo je Komisiju da ima proizvođača višeslojnih drvenih podnih obloga iz Unije koji je dio te grupe u Švedskoj i koji proizvodi proizvode u „segmentu viših cijena”. Društvo Barth navelo je da se taj proizvođač uspješno natjecao na tržištu Unije, ali nije dostavilo podatke u prilog toj tvrdnji. Međutim, taj je proizvođač uključen u makroekonomske pokazatelje upotrijebljene za utvrđivanje štete u ovom ispitnom postupku, ali nije sudjelovao u postupku uzorkovanja koji je doveo do izračuna mikroekonomskih pokazatelja. Iako je mišljenje društva Barth primljeno na znanje, ono ne poništava opće nalaze o šteti, uzročno-posljedičnoj vezi i interesu Unije za industriju Unije općenito.

(353)

Stoga je uvođenje mjera za kineske višeslojne drvene podne obloge nedvojbeno u interesu industrije Unije.

7.2.   Interes nepovezanih uvoznika i trgovaca

(354)

Komisija je na početku ispitnog postupka poslala upitnike 36 uvoznika i trgovaca. Taj je popis uključivao velike uvoznike koji djeluju i kao trgovci na veliko na tržištu Unije.

(355)

Samo je jedan uvoznik surađivao u ispitnom postupku tako što je dostavio odgovor na upitnik. Taj se odgovor odnosio na manje od 6 % kineskog uvoza u razdoblju ispitnog postupka.

(356)

Osim toga, grupa od 12 uvoznika i trgovaca (AUMI) dostavila je primjedbe protiv uvođenja mjera. Od tih 12 društava samo je društvo Lamett Europe N.V. (Lamett) dostavilo odgovor na upitnik. AUMI nije naveo svoj postotak uvoza u Uniju u razdoblju ispitnog postupka. Naposljetku, u studenom 2024. dodatnih pet uvoznika, uključujući neka od najvećih društava uvoznika, registriralo se kao zainteresirane strane i dostavilo podneske protiv uvođenja mjera.

(357)

AUMI, Barth, Floors 4Ever, Puderbach, MEFO Floor i Thede &Witte tvrdili su da bi se mjerama povećali troškovi uvoza višeslojnih drvenih podnih obloga, čime bi se naštetilo uvoznicima.

(358)

Stoga Komisija nije imala informacije na temelju kojih bi mogla precizno odrediti učinak uvođenja mjera na djelatnosti nepovezanih uvoznika/trgovaca. Prema tvrdnjama jedinog uvoznika koji surađuje, uvođenje mjera imalo bi određeni učinak na sektor uvoza jer su višeslojne drvene podne obloge važan proizvod za Lamett (iako se na njih odnosilo manje od 50 % prometa tog društva). Budući da drugi uvoznici nisu surađivali u ispitnom postupku, Komisija nije mogla utvrditi je li ta situacija tipična za uvozni sektor općenito. Nadalje, internetske stranice velikih uvoznika upućuju na to da prodaju mnoge druge proizvode osim višeslojnih drvenih podnih obloga. Osim toga, društvo Barth tvrdilo je da je uvoz višeslojnih drvenih podnih obloga iz Kine činio 50 % njegova poslovanja.

(359)

Stoga se može očekivati da će uvođenje mjera na uvoz iz Kine imati određeni učinak na uvozni sektor jer se očekuje da će se uvoz iz Kine smanjiti nakon uvođenja mjera. Međutim, uvoznici bi u određenoj mjeri mogli i dalje nabavljati iz trećih zemalja ili od industrije Unije te, vjerojatno u manjim količinama, iz Kine.

(360)

Društva Barth i Floors 4Ever tvrdila su da bi uvođenje antidampinških mjera za višeslojne drvene podne obloge moglo rezultirati i povećanim uvozom drugih vrsta podnih obloga, kao što su podne obloge od vinila.

(361)

Međutim, nije jasno kako i u kojoj mjeri bi to utjecalo na uvoznike s obzirom na to da su već uvozili takve proizvode.

(362)

Kad je riječ o cijenama višeslojnih drvenih podnih obloga, očekuje se da bi neki uvoznici mogli prenijeti povećanja cijena (koja bi proizišla iz mjera) na svoje kupce, iako bi se zbog toga mogla smanjiti dobit. Informacije o profitabilnosti uvoznog sektora bile su ograničene na jedinog uvoznika koji surađuje. Međutim, imajući na umu općenito niske cijene uvoza iz Kine, kako je vidljivo iz velikih marži sniženja cijena izračunanih u odjeljku 4.4.2., bilo je jasno da je prosječna stopa profitabilnosti uvoznika pozitivna i mnogo viša od stope profitabilnosti industrije Unije.

(363)

Društva Barth, Floors 4Ever i Thede &Witte tvrdila su da uvoznici opskrbljuju tržište Unije višeslojnim drvenim podnim oblogama za koje industrija Unije nema kapacitet da ih sama isporuči.

(364)

Međutim, ne očekuje se da će uvoz iz Kine u potpunosti prestati, već da će se cijena takvog uvoza povećati kao rezultat mjera uvedenih ovim ispitnim postupkom. Nadalje, imajući na umu brojke prikazane u tablici 3 i mnoge druge izvore opskrbe prikazane u tablici 12, ta je primjedba odbačena.

(365)

Stoga je Komisija na temelju dostupnih podataka zaključila da učinak mjera ne bi bio nerazmjeran za uvoznike/trgovce.

7.3.   Interes korisnika, trgovaca na malo itd.

(366)

Industrija korisnika višeslojnih drvenih podnih obloga uglavnom se sastoji od trgovaca na malo, kao što su trgovine u sektoru „uradi sam”, te arhitekata, poduzetnika i drugih subjekata u sektoru izgradnje i obnove. Nijedan korisnik nije surađivao u ispitnom postupku.

(367)

Ni subjekti u sektoru izgradnje i obnove ne bi se suočili s nedovoljnom opskrbom i mogli bi prenijeti povećanja cijena višeslojnih drvenih podnih obloga na svoje kupce. Kupnja višeslojnih drvenih podnih obloga predstavljala bi vrlo mali udio u prometu njihovog društava.

(368)

Može se očekivati da trgovci na malo i trgovine u sektoru „uradi sam” neće biti nerazmjerno pogođeni mjerama jer se neće suočiti s nedovoljnom opskrbom s obzirom na to da postoje mnogi drugi izvori opskrbe. Također se očekuje da kineski uvoz s uvođenjem mjera neće nestati, već da će morati podići cijene na manje štetnu razinu.

(369)

Ni subjekti u sektoru izgradnje i obnove ne bi se suočili s nedovoljnom opskrbom i mogli bi prenijeti povećanja cijena višeslojnih drvenih podnih obloga na svoje kupce. Kupnja višeslojnih drvenih podnih obloga predstavljala bi vrlo mali udio u prometu njihovog društava.

7.4.   Interes drvne industrije Unije

(370)

Drvna industrija Unije dobavlja trupce od tvrdog i mekog drva, obično od nacionalnih šumarskih poduzeća u različitim državama članicama. Drvna industrija osim toga nudi ispiljenu drvnu sirovinu od tvrdog i mekog drva proizvođačima višeslojnih drvenih podnih obloga iz Unije koji su manje integrirani. Takva se drvna sirovina može prodavati i kineskim proizvođačima izvoznicima višeslojnih drvenih podnih obloga.

(371)

Drvna industrija Unije nije surađivala.

(372)

AUMI, Barth i Thede &Witte tvrdili su da će, s obzirom na to da kineski proizvođači uvoze znatne količine drvne sirovine iz Unije, mjere naštetiti i drvnoj industriji Unije.

(373)

Međutim, može se očekivati da bi se eventualno smanjenje proizvodnje višeslojnih drvenih podnih obloga u Kini koje proiziđe iz mjera uvedenih ovim ispitnim postupkom kompenziralo proizvodnjom u Uniji ili u trećim zemljama. Stoga nema dokaza da bi mjere nerazmjerno utjecale na drvnu industriju. Naprotiv, mjere će vjerojatno poduprijeti industriju višeslojnih drvenih podnih obloga u Uniji, a time i drvnu industriju.

7.5.   Interes potrošača u Uniji

(374)

Društva Barth, Floors 4Ever, Puderbach, MEFO Floor i Thede &Witte tvrdila su da bi mjere imale negativan učinak na potrošače jer bi se zbog pristojbi povećale cijene u tom sektoru.

(375)

Ta tvrdnja nije potkrijepljena jer nije objašnjeno bi li se pristojbe na razini uvoza u potpunosti prenijele na potrošače. Osim toga, potrošači ne kupuju višeslojne drvene podne obloge redovno i zapravo one ne bi bile važna stavka u proračunu većine potrošača.

(376)

Stoga je Komisija na temelju dostupnih podataka zaključila da učinak mjera ne bi bio nerazmjeran za potrošače.

7.6.   Zaključak o interesu Unije

(377)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da uvođenje mjera na uvoz višeslojnih drvenih podnih obloga podrijetlom iz predmetne zemlje u ovoj fazi ispitnog postupka nije u interesu Unije.

8.   PRIVREMENE ANTIDAMPINŠKE MJERE

(378)

Na temelju zaključaka koje je Komisija donijela o dampingu, šteti, uzročno-posljedičnoj vezi, razini mjera i interesu Unije trebalo bi uvesti privremene mjere kako bi se spriječila daljnja šteta koja se industriji Unije nanosi dampinškim uvozom.

(379)

Trebalo bi uvesti privremene antidampinške mjere na uvoz višeslojnih drvenih podnih obloga podrijetlom iz Kine u skladu s pravilom nižeg iznosa iz članka 7. stavka 2. osnovne uredbe. Komisija je usporedila marže štete i dampinške marže (uvodna izjava 215.). Iznos pristojbi određen je na razini dampinške marže ili marže štete, ovisno o tome koja je niža.

(380)

Na temelju prethodno navedenog stope privremene antidampinške pristojbe, izražene na osnovi cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi:

Zemlja

Društvo

Privremena antidampinška pristojba

Narodna Republika Kina

Grupa Forest

45,9  %

Grupa Fusong

42,3  %

Grupa Jinfa

42,7  %

Ostala društva koja surađuju

46,7  %

Sav ostali uvoz iz Kine

49,2  %

(381)

Stope pojedinačne antidampinške pristojbe za svako društvo određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. One stoga odražavaju stanje utvrđeno tijekom ovog ispitnog postupka u odnosu na ta društva. Te stope pristojbe primjenjuju se isključivo na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz predmetne zemlje koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u normativnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz iz Kine”. Na taj uvoz ne bi se trebala primjenjivati nijedna druga pojedinačna stopa antidampinške pristojbe.

(382)

Kako bi se smanjio rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbe, potrebne su posebne mjere kojima se osigurava primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Pojedinačne antidampinške pristojbe primjenjuju se samo ako se carinskim tijelima država članica predoči valjani trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Dok se takav račun ne predoči, na uvoz bi trebalo primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz iz Kine”.

(383)

Iako je predočenje tog računa potrebno carinskim tijelima država članica za primjenu pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe na uvoz, to nije jedini element o kojem carinska tijela trebaju voditi računa. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, carinska tijela država članica dužna su provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) kako bi provjerila točnost podataka navedenih u deklaraciji i osigurala opravdanost daljnje primjene niže stope pristojbe, u skladu s carinskim propisima.

(384)

Ako se izvoz jednog od društava koja ostvaruju korist od nižih stopa pojedinačne pristojbe znatno poveća nakon uvođenja predmetnih mjera, takvo bi se povećanje moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U tim okolnostima i ako su ispunjeni uvjeti, moguće je pokrenuti ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera. Tim ispitnim postupkom može se, među ostalim, ispitati potreba za ukidanjem pojedinačnih stopa pristojbe i posljedično uvođenje pristojbe na razini zemlje.

9.   POSEBNO PRAĆENJE

(385)

Predmetni proizvod trenutačno je razvrstan u oznaku TARIC 4418 75 00 . Komisija u dokumentaciji ima dokaze da se predmetni proizvod pri izvozu ponekad pogrešno deklarira pod kineskom carinskom oznakom 4412 52 00 . Ta se oznaka odnosi na blok-ploče, laminirane ploče i ploče od letvica s najmanje jednim vanjskim slojem od necrnogoričnog drva, osim tropskog drva. Nadalje, Komisija je utvrdila da je predmetni proizvod, iako je proizveden u Kini, pri izvozu na odredišta izvan Unije ponekad bio označen kao proizvod podrijetlom iz neke druge treće zemlje. Stoga, kako bi se rizik od izbjegavanja mjera sveo na najmanju moguću mjeru, Komisija je smatrala primjerenim pratiti uvoz iz Kine proizvoda deklariranih pod oznakom KN 4412 52 00 i uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom ili poslanog iz ostalih trećih zemalja.

10.   EVIDENTIRANJE

(386)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 3., Komisija je uvela obvezno evidentiranje uvoza predmetnog proizvoda. Evidentiranje se provodi kako bi se omogućila retroaktivna naplata pristojbi na temelju članka 10. stavka 4. osnovne uredbe.

(387)

S obzirom na nalaze u privremenoj fazi, evidentiranje uvoza trebalo bi obustaviti.

(388)

U ovoj fazi postupka nije donesena odluka o mogućoj retroaktivnoj primjeni antidampinških mjera.

11.   INFORMACIJE U PRIVREMENOJ FAZI

(389)

U skladu s člankom 19.a. osnovne uredbe Komisija je obavijestila zainteresirane strane o planiranom uvođenju privremenih pristojbi. Te su informacije objavljene i na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu. Zainteresirane strane dobile su tri radna dana za dostavljanje primjedbi o točnosti izračuna koji su im posebno objavljeni.

(390)

Grupa Fusong dostavila je primjedbe o formuli upotrijebljenoj za izračun referentnih vrijednosti za furnire. S obzirom na te primjedbe Komisija je revidirala svoje izračune dampinga, posebno za grupu Fusong i grupu Forest. Grupa Fusong dostavila je primjedbe i o metodološkim aspektima izračuna dampinga. Te će se primjedbe, prema potrebi, razmotriti u konačnoj fazi ispitnog postupka.

12.   ZAVRŠNE ODREDBE

(391)

U interesu dobrog upravljanja Komisija će pozvati zainteresirane strane da u određenom roku dostave pisane primjedbe i/ili podnesu zahtjev za saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(392)

Nalazi koji se odnose na uvođenje privremenih pristojbi privremeni su i mogu se izmijeniti u konačnoj fazi ispitnog postupka,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Uvodi se privremena antidampinška pristojba na uvoz sastavljenih podnih ploča, višeslojnih, od drva, trenutačno razvrstanih u oznaku KN 4418 75 00 i podrijetlom iz Narodne Republike Kine.

2.   Stope privremene antidampinške pristojbe koje se primjenjuju na neto cijenu franko granica Unije, neocarinjeno, za proizvod opisan u stavku 1. koji proizvode društva navedena u nastavku, jesu sljedeće:

Zemlja podrijetla

Društvo

Privremena antidampinška pristojba

Dodatna oznaka TARIC

Kina

Grupa Forest

—

JiLin Newco Wood Industries Co., Ltd.

—

Jilin Forest Industry New Jinqiao Songlin Flooring Co.,Ltd.,

45,9  %

89IL

Kina

Grupa Fusong

—

Dalian Qianqiu Wooden Product Co., Ltd.

—

Fusong Diwang Wooden Product Co., Ltd.

—

Fusong Jinlong Wooden Group Co., Ltd.

—

Fusong Jinqiu Wooden Product Co., Ltd.

—

Fusong Qianqiu Wooden Product Co., Ltd.

42,3  %

89IM

Kina

Grupa Jinfa

—

Hunchun Xingjia Wooden Flooring Inc

—

Changchun Delin Wooden Floors Inc.

42,7  %

89IN

Kina

Ostala društva koja surađuju s popisa iz Priloga I.

46,7  %

 

Kina

Sav ostali uvoz iz Kine

49,2  %

8999

3.   Uvjet za primjenu pojedinačnih stopa pristojbe utvrđenih za društva navedena u stavku 2. predočenje je carinskim tijelima država članica valjanog trgovačkog računa na kojem se nalazi datirana izjava koju je potpisao službenik subjekta koji izdaje račun, uz navođenje njegova imena i funkcije, koja glasi: „Ja, niže potpisani, potvrđujem da je (količina u korištenoj jedinici) (predmetnog proizvoda) iz ovog računa koji se prodaje za izvoz u Europsku uniju proizvelo društvo (naziv i adresa društva) (dodatna oznaka TARIC) u [predmetna zemlja]. Izjavljujem da su podaci na ovom računu potpuni i točni.” Dok se takav račun ne predoči, primjenjuje se pristojba koja se primjenjuje na sav ostali uvoz iz Kine.

4.   Za puštanje proizvoda iz stavka 1. u slobodni promet u Uniji potrebno je položiti osiguranje u iznosu koji je jednak iznosu privremene pristojbe.

5.   Sljedeći proizvodi isključeni su iz opsega proizvoda opisanog u stavku 1.:

—

ploče od bambusa ili barem s gornjim slojem (trošivi sloj) od bambusa i ploče za mozaik podove.

6.   Ako nije drukčije određeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinama.

Članak 2.

1.   Zainteresirane strane Komisiji dostavljaju svoje pisane primjedbe o ovoj Uredbi u roku od 15 kalendarskih dana od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

2.   Zainteresirane strane koje žele zatražiti saslušanje pred Komisijom dužne su to učiniti u roku od pet kalendarskih dana od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

3.   Zainteresirane strane koje žele zatražiti saslušanje pred službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima pozivaju se da to učine u roku od pet kalendarskih dana od datuma stupanja na snagu ove Uredbe. Službenik za saslušanje može razmotriti zahtjeve podnesene izvan tog roka i može odlučiti hoće li ih prihvatiti ako je to primjereno.

Članak 3.

1.   Carinskim se tijelima nalaže da obustave evidentiranje uvoza uvedeno u skladu s člankom 1. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2024/2733 od 24. listopada 2024.

2.   Podaci prikupljeni o proizvodima koji su uvezeni u EU radi potrošnje najviše 90 dana prije datuma stupanja na snagu ove Uredbe čuvaju se do stupanja na snagu mogućih konačnih mjera ili završetka ovog postupka.

Članak 4.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 1. primjenjuje se u razdoblju od šest mjeseci.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 15. siječnja 2025.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)   SL L 176, 30.6.2016., str. 21.

(2)   SL C, C/2024/3186, 16.5.2024.

(3)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2024/2733 оd 24. listopada 2024. o uvođenju obveznog evidentiranja uvoza višeslojnih drvenih podnih obloga podrijetlom iz Narodne Republike Kine. SL L, 2024/2733, 25.10.2024.

(4)   https://tron.trade.ec.europa.eu/investigations/case-view?caseId=2728.

(5)  U razdoblju ispitnog postupka društvo je djelovalo kao Jilin Forest Industry Jinqiao Flooring Group Co., Ltd., podružnica društva Songjianghe, Songjianghe, pokrajina Jilin, NRK, ali je nakon razdoblja ispitnog postupka društvo restrukturirano i djelatnosti podružnice prenesene su na novoosnovano društvo Jilin Forest Industry New Jinqiao Songlin Flooring Co., Ltd. Songjianghe, pokrajina Jilin, NRK,

(6)  Radni dokument službi Komisije o znatnim poremećajima u gospodarstvu Narodne Republike Kine u svrhu ispitnih postupaka trgovinske zaštite, 10. travnja 2024., SWD(2024) 91 final.

(7)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/1159 od 13. lipnja 2023. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz šperploče okoumé podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera (SL L 153, 14.6.2023., str. 3., uvodna izjava 83.; http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2023/1159/oj.

(8)  Statut Kineskog udruženja šumarske industrije, donesen 21. travnja 2009., dostupan na: http://www.cnfpia.org/about-law.html (posljednji pristup 25. listopada 2024.).

(9)  Vidjeti: http://www.jlsgjt.com/english/index.htm (posljednji pristup 25. listopada 2024.).

(10)  Izvješće – poglavlje 2., str. 26.

(11)  Vidjeti: https://www.made-in-china.com/showroom/yuhuatimber/ (posljednji pristup 25. listopada 2024.).

(12)  Komisija je donijela sličan zaključak u predmetu o šperploči okoumé, vidjeti Uredbu (EU) 2023/1159, uvodna izjava 59.

(13)  Izvješće – poglavlje 7., str. 167. i 168.

(14)  Izvješće – poglavlje 8., str. 169. i 170., 200. i 201.

(15)  Vidjeti uvodnu izjavu 61. Uredbe (EU) 2023/1159.

(16)   „ NFGA ”.

(17)  Vidjeti: https://www.gov.cn/xinwen/2019-02/19/content_5366730.htm (posljednji pristup 25. listopada 2024.).

(18)  Vidjeti Provedbenu uredbu Komisije (EU) 2020/492 оd 1. travnja 2020. o uvođenju konačnih antidampinških pristojbi na uvoz određenih tkanih i/ili prošivenih tkanina od staklenih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Egipta, uvodne izjave 139.–141.; http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2020/492/oj.

(19)  Vidjeti uvodnu izjavu 64. Uredbe (EU) 2023/1159.

(20)  Organizacija za hranu i poljoprivredu, Izvješće o zemlji, „Kina”, 2020., vidjeti na: https://openknowledge.fao.org/server/api/core/bitstreams/8612fc97-9e62-460c-b57e-fdb7f6749772/content (posljednji pristup 18. studenog 2024.).

(21)  Vidjeti uvodnu izjavu 143. Uredbe (EU) 2020/492.;

(22)  Vidjeti uvodnu izjavu 143. Uredbe (EU) 2020/492.; Izvješće, str. 337.–341.; uvodnu izjavu 67. Uredbe (EU) 2023/1159.

(23)  Izvješće – poglavlje 6., str. 120.–135.

(24)  Izvješće – poglavlje 6., str. 119.

(25)  Izvješće – poglavlje 5., str. 121. i 122., 126.–128., 133.–135.

(26)  Vidjeti uvodnu izjavu 74. Uredbe (EU) 2023/1159.

(27)  Izvješće – poglavlje 2., str. 7.

(28)  Izvješće – poglavlje 2., str. 7. i 8.

(29)  Izvješće – poglavlje 2., str. 10. i 18.

(30)  Vidjeti: http://www.npc.gov.cn/zgrdw/englishnpc/Constitution/node_2825.html (posljednji pristup 21. listopada 2024.).

(31)  Izvješće – poglavlje 2., str. 29. i 30.

(32)  Izvješće – poglavlje 4., str. 57. i 92.

(33)  Izvješće – poglavlje 6., str. 149. i 150.

(34)  Izvješće – poglavlje 6., str. 153.–171.

(35)  Izvješće – poglavlje 7., str. 204. i 205.

(36)  Izvješće – poglavlje 8., str. 207. i 208. te 242. i 243.

(37)  Izvješće – poglavlje 2., str. 19.–24., poglavlje 4., str. 69., 99. i 100., poglavlje 5., str. 130. i 131.

(38)  Vidjeti: https://www.nature-cn.cn/about.html (posljednji pristup 7. studenog 2024.).

(39)  Vidjeti: http://www.powerdekor-woodfloor.com/?c=12 (posljednji pristup 7. studenog 2024.).

(40)  Vidjeti: https://www.der.com.cn/index.php/about.html (posljednji pristup 7. studenog 2024.).

(41)  Vidjeti: http://cn.jinqiaoflooringgroup.com/ (posljednji pristup 7. studenog 2024.).

(42)  Vidjeti članak 33. Ustava KPK-a, članak 19. kineskog Zakona o trgovačkim društvima. Vidjeti i Izvješće – poglavlje 3., str. 47.–50.

(43)  Vidjeti odjeljak I.1.39., str. 4., dostupno na: https://www.gov.cn/xinwen/2019-11/06/5449193/files/26c9d25f713f4ed5b8dc51ae40ef37af.pdf (posljednji pristup 7. studenog 2024.).

(44)  Vidjeti odjeljak I.1.7., str. 11., dostupno na:

https://www.ndrc.gov.cn/xxgk/zcfb/fzggwl/202312/P020231229700886191069.pdf (posljednji pristup 7. studenog 2024.).

(45)  Vidjeti odjeljak III.2., str. 4., dostupno na: http://www.gov.cn/zhengce/zhengceku/2022-02/13/content_5673332.htm (posljednji pristup 7. studenog 2024.).

(46)  Izvješće – poglavlje 2., str. 24.–27.

(47)  Vidjeti: http://www.cnfpia.org/about-law.html (posljednji pristup 7. studenog 2024.).

(48)  Vidjeti: http://www.lcjzwl.com/dongtaifabu1/3248.html (posljednji pristup 8. studenog 2024.).

(49)  Vidjeti: https://www.cnwood.org.cn/article/11_1102_0_0.html (posljednji pristup 8. studenog 2024.).

(50)  Vidjeti: https://www.cnwood.org.cn/article/11_1101_0_0.html (posljednji pristup 8. studenog 2024.).

(51)  Vidjeti: https://www.cnwood.org.cn/article/11_1151_0_0.html (posljednji pristup 8. studenog 2024.).

(52)  Izvješće – poglavlje 3., str. 40.

(53)  Vidjeti npr.: Blanchette, J., Xi's Gamble: The Race to Consolidate Power and Stave off Disaster; Foreign Affairs, sv. 100, br. 4, srpanj/kolovoz 2021., str. 10.–19.

(54)  Izvješće – poglavlje 3., str. 41.

(55)  Vidjeti: https://merics.org/en/comment/who-ccp-chinas-communist-party-infographics (posljednji pristup 18. listopada 2024.).

(56)   General Office of CCP Central Committee’s Guidelines on stepping up the United Front work in the private sector for the new era: www.gov.cn/zhengce/2020-09/15/content_5543685.htm (posljednji pristup 21. listopada 2024.).

(57)  Financial Times (2020.) Chinese Communist Party asserts greater control over private enterprise, dostupno na: https://on.ft.com/3mYxP4j (posljednji pristup 21. listopada 2024.).

(58)  Vidjeti: http://static.cninfo.com.cn/finalpage/2024-04-20/1219691321.PDF, p. 45 (posljednji pristup 8. studenog 2024.).

(59)  Vidjeti: http://www.menchuang.net/news/131307.html (posljednji pristup 8. studenog 2024.).

(60)  Vidjeti Izvješće o održivom razvoju društva Power Dekor iz 2023., str. 23., dostupno na: https://powerdekor.com.cn/93/ (posljednji pristup 8. studenog 2024.).

(61)  Izvješće, poglavlje 12.

(62)  Izvješće – poglavlje 4., str. 56. i 57. te 99. i 100.

(63)  Vidjeti odjeljke XI.1. i XV.3. plana; dostupno na: https://www.ndrc.gov.cn/fggz/fzzlgh/dffzgh/202106/t20210617_1283435.html (posljednji pristup 11. studenog 2024.).

(64)  Vidjeti: https://shyang.investchn.com/news/detail/id/512215.html (posljednji pristup 11. studenog 2024.).

(65)  Vidjeti: https://www.sohu.com/a/423747078_120186115 (posljednji pristup 12. studenog 2024.).

(66)  Izvješće – poglavlje 6., str. 171.–179.

(67)  Izvješće – poglavlje 9., str. 260. i 261.

(68)  Izvješće – poglavlje 9., str. 257.–260.

(69)  Izvješće – poglavlje 9., str. 252.–254.

(70)  Izvješće – poglavlje 13., str. 360. i 361. te 364.–370.

(71)  Izvješće – poglavlje 13., str. 366.

(72)  Izvješće – poglavlje 13., str. 370.–373.

(73)  Izvješće – poglavlje 6., str. 137.–140.

(74)  Izvješće – poglavlje 6., str. 146.–149.

(75)  Izvješće – poglavlje 6., str. 149.

(76)  Vidjeti Trogodišnji akcijski plan za poboljšanje korporativnog upravljanja u bankarskom sektoru i sektoru osiguranja (2020. – 2022.) koji je izdalo Kinesko regulatorno tijelo za bankarstvo i osiguranje („CBIRC”) 28. kolovoza 2020., dostupno na: http://www.cbirc.gov.cn/cn/view/pages/ItemDetail.html?docId=925393&itemId=928 (posljednji pristup 21. listopada 2024.). U Planu se nalaže „daljnja provedba smjera iz uvodnog govora glavnog tajnika Xija Jinpinga o unapređenju reforme korporativnog upravljanja financijskim sektorom”. Nadalje, u odjeljku II. Plana navodi se cilj promicanja organske integracije vodstva Partije u korporativno upravljanje: „Integracija vodstva Partije u korporativno upravljanje bit će sustavnija i standardiziranija te će se temeljiti na postupcima […]. O važnim operativnim i upravljačkim pitanjima mora se raspravljati u partijskom odboru prije nego što o njima odluči upravni odbor ili više rukovodstvo.”

(77)  Vidjeti CBIRC-ovu obavijest Notice on the Commercial banks performance evaluation method (Obavijest o metodi procjene uspješnosti poslovnih banaka), objavljenu 15. prosinca 2020., dostupnu na: http://jrs.mof.gov.cn/gongzuotongzhi/202101/t20210104_3638904.htm (posljednji pristup 21. listopada 2024.).

(78)  Izvješće – poglavlje 6., str. 157. i 158.

(79)  Izvješće, poglavlje 6., str. 150.–152., 156.–160., 165.–171.

(80)  OECD (2019.), OECD Economic Surveys: China 2019, OECD Publishing, Pariz, str. 29., dostupno na: https://doi.org/10.1787/eco_surveys-chn-2019-en (posljednji pristup 21. listopada 2024.).

(81)  Vidjeti: http://www.gov.cn/xinwen/2020-04/20/content_5504241.htm (posljednji pristup 21. listopada 2024.).

(82)  Presuda od 11. srpnja 2017., Viraj Profiles/Vijeće, T-67/14, EU:T:2017:481, t. 98.

(83)  Otvoreni podaci Svjetske banke – viši srednji dohodak, https://data.worldbank.org/income-level/upper-middle-income.

(84)   https://www.moodys.com/web/en/us/capabilities/company-reference-data/orbis.html.

(85)   https://neighbourhood-enlargement.ec.europa.eu/turkiye-report-2023_en.

(86)  U studenom 2024. u bazi podataka Orbis za Tursku bilo je navedeno 136 društava koja se bave proizvodnjom sastavljenih parketa (oznaka NACE 1622). Čak i ako se uzme u obzir da samo dio tog broja čine proizvođači proizvoda iz ispitnog postupka, on bi i dalje bio mnogo veći od bilo kojeg vjerojatnog broja proizvođača u Maleziji. Nadalje, Turski zavod za statistiku izvješćuje da je 2023. količina proizvedenih sastavljenih parketa (oznaka NACE 1622 – uključujući mozaik podove) dosegnula 114 198 274 m2. Komisija nije mogla pronaći usporedive statističke podatke o proizvodnji za Maleziju.

(87)  Na temelju baze podataka GTA za oznaku HS 441875.

(88)  Uredba (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o zajedničkim pravilima za uvoz iz određenih trećih zemalja (SL L 123, 19.5.2015., str. 33.). U članku 2. stavku 7. osnovne uredbe navodi se da se domaće cijene u tim zemljama ne mogu upotrijebiti za određivanje uobičajene vrijednosti.

(89)   http://www.turkstat.gov.tr => Press releases (Priopćenja za javnost) => odaberite Labour Cost Statistics (Statistika troškova rada).

(90)   http://www.turkstat.gov.tr => Press releases (Priopćenja za javnost) => odaberite Labour Cost Statistics (Statistika troškova rada).

(91)  EMRA | Regulatorno tijelo za energetsko tržište (epdk.gov.tr)=> Priopćenja za medije => odabrati odluke Odbora za tržište električne energije.

(92)   http://www.turkstat.gov.tr => Priopćenja za medije => odabrati Indeks proizvođačkih cijena.

(93)   https://www1.eere.energy.gov/manufacturing/tech_assistance/pdfs/steam15_benchmark.pdf. Metodologija kao referentnu vrijednost koristi trošak zasićene pare za tipične vrijednosti radnog tlaka i temperature napajne vode. Pri primjeni metodologije upotrijebljen je prosjek tih tipičnih vrijednosti.

(94)   https://www.invest.gov.tr/en/investmentguide/pages/cost-of-doing-business.aspx.

(95)  Pritužba FEP-a, Prilog 4.


PRILOG

Proizvođači izvoznici iz Narodne Republike Kine koji surađuju, ali nisu uključeni u uzorak

Zemlja

Naziv

Dodatna oznaka TARIC

Kina

Anhui Jinxiang Wood Technology Co., Ltd.

89IO

Anhui Sunhouse Floor Technology Co., Ltd.

89IP

Anhui Zhichang Bamboo and Wood Products Co., Ltd.

89IQ

ARTIST INTELLIGENT HOUSEHOLD CO.,LTD.

89IR

BENXI FLOORING FACTORY (GENERAL PARTNERSHIP)

89IS

CENTENNIAL MENDI (JINHU) HOME FURNISHING TECHNOLOGY CO., LTD

89IT

DALIAN AMUER WOOD CO., LTD.

89IU

Dalian Deerfu Wooden Product Co., Ltd.

89IV

DALIAN DUNCHENG WOOD INDUSTRY CO., LTD.

89IW

DALIAN HANCHUAN WOOD PRODUCTS CO., LTD.

89IX

DALIAN HANDIAN WOOD INDUSTRY CO., LTD.

89IY

DALIAN HUIYUE WOOD CO., LTD.

89IZ

DALIAN JAENMAKEN WOOD INDUSTRY CO., LTD.

89JA

DALIAN JINDA WOOD PRODUCTS CO., LTD.

89JB

DALIAN KEMIAN WOOD INDUSTRY CO., LTD.

89JC

DALIAN MUSEN WOOD CO., LTD.

89JD

Dalian New Sanlin Flooring Co., Ltd.

89JE

DALIAN OUXIANG WOOD CO., LTD.

89JF

Dalian Penghong Floor Products Co., Ltd.

89JG

DALIAN RUIJIAN WOOD INDUSTRY CO., LTD.

89JH

DALIAN SHENGCHUANG WOOD INDUSTRY CO., LTD.

89JI

DALIAN SHENGYU SCIENCE AND TECHNOLOGY DEVELOPMENT CO., LTD.

89JJ

Dalian Shumaike Floor Manufacturing Co., Ltd.

89JK

Dalian Universal Wood Products Co.,Ltd.

89JL

DALIAN XINJIAZHOU WOOD PRODUCTS CO., LTD.

89JM

DALIAN YOU MING WOOD BUSINESS CO., LTD.

89JN

Muling Kemian Wood Industry CO., LTD

89JO

DeHua TB New Decoration Material Co, Ltd.

89JP

Deqing Shengfei Wood Co., Ltd.

89JQ

Dunhua Shengda Wood Industry Co., Ltd.

89JR

FUSHUN FUSEN JINFENG WOODEN PRODUCTS CO.,LTD.

89JS

Fushun Handu Import & Export Co., Ltd.

89JT

Fusong County Huayi Wooden Co., Ltd.

89JU

Fusong Huasong Wooden Co., Ltd.

89JV

HaiLin LinJing Wooden Products Co., Ltd.

89JX

HUNCHUN FOREST WOLF WOODEN INDUSTRY CO., LTD

89JY

HUZHOU AMIRA WOOD CO., LTD.

89JZ

Huzhou Teya Floor Co., Ltd.

89KA

Jesonwood Forest Products (ZJ) Co., Ltd.

89KB

Jiangsu Mingle Flooring Co., Ltd.

89KC

Jiangsu ShengYu Flooring Co., Ltd.

89KD

Jiangsu Wanli Wooden Co., Ltd.

89KE

JIANGSU ZHUOYI HOME FURNISHING TECHNOLOGY CO., LTD.

89KF

Jiashan On-Line Lumber Co., Ltd.

89KG

JILIN CITY XIN JINGKAI WOOD CO., LTD.

89KH

Jilin Jiahe Wood Industry Co.,Ltd

89KI

JILIN XINYUAN WOODEN INDUSTRY CO., LTD

89KJ

KINGMAN WOOD INDUSTRY CO.,LTD

89KK

Muling City Yihe Wood Co., Ltd

89KL

NEW GARDEN SMART HOME TECHNOLOGY CO., LTD

89KM

Ning’an City Shengchang Wood Industry Co.,Ltd

89KN

SHANDONG LONGTENG WOOD CO., LTD

89KO

Shaoxing Haohua Timber Industry Co., Ltd

89KP

Sino-Maple (Jiangsu) Co., Ltd

89KQ

SUIFENHE JINLIN WOOD INDUSTRY CO.,LTD.

89KR

SUZHOU DONGDA WOOD CO.,LTD

89KS

Suzhou Duolun Wood Industry Co.,Ltd.

89KT

TONGXIANG SHENGGONG TIMBER INDUSTRY CO., LTD.

89KU

Xuzhou Changlin Floors Co., Ltd

89KV

Yekalon Mills

89KW

Zhejiang Changfang Wooden Co.,Ltd.

89KX

Zhejiang Guolian Floor Co., Ltd.

89KY

Zhejiang Lingge Wood Co., Ltd.

89KZ

Zhejiang Longsen Lumbering Co., Ltd.

89LA


ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2025/78/oj

ISSN 1977-0847 (electronic edition)