|
Službeni list |
HR Serije C |
|
C/2024/1573 |
5.3.2024 |
Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi „Jačanje multilateralizma i temeljnih međunarodnih načela u interesu poretka koji se zasniva na pravilima u svijetu koji se brzo mijenja – važnost doprinosa civilnog društva sustavu UN-a”
(samoinicijativno mišljenje)
(C/2024/1573)
|
Izvjestitelj: |
Christian MOOS |
|
Suizvjestiteljica: |
Tanja BUZEK |
|
Odluka Plenarne skupštine: |
25.1.2023. |
|
Pravna osnova: |
pravilo 52. stavak 2. Poslovnika |
|
|
(samoinicijativno mišljenje) |
|
Nadležna stručna skupina: |
Stručna skupina za vanjske odnose |
|
Datum usvajanja u Stručnoj skupini: |
16.11.2023. |
|
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju: |
14.12.2023. |
|
Plenarno zasjedanje br.: |
583 |
|
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani): |
194/8/17 |
1. Zaključci i preporuke
|
1.1. |
Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) ponovno ističe obvezu europskih institucija da promiču opće vrijednosti iz članka 2. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i da poštuju načela Povelje Ujedinjenih naroda (UN). |
|
1.2. |
EGSO i civilno društvo očekuju od UN-a da ostvari svoje ciljeve očuvanja mira i sigurnosti, podupiranja održivog razvoja i provedbe ljudskih prava u korist sve većeg broja ljudi. Doprinos civilnog društva ključan je za pronalazak i provedbu rješenja na terenu, postizanje ciljeva održivog razvoja, promicanje pravedne tranzicije i borbu protiv klimatskih promjena. |
|
1.3. |
UN je jedina organizacija u kojoj zemlje sa sličnim i različitim stajalištima i dalje raspravljaju o širokom rasponu područja politika. Međutim, pojedinačne države članice mogu ometati rad te organizacije i onemogućiti joj pružanje odgovora na trenutačne krize i izazove. Državama članicama koje krše Povelju UN-a ili svoje obveze u okviru sporazumâ ili konvencija UN-a trebalo bi uskratiti potpuno ostvarivanje prava sudjelovanja i glasanja. |
|
1.4. |
Civilno društvo, uključujući socijalne partnere, od EU-a i njegovih država članica očekuje da se više nego ikad prije obvežu na jačanje UN-a sveobuhvatnom reformom te organizacije. Kako bi UN bio spreman na sve veće izazove i kako bi se uspostavio konsenzus o zajedničkim vrijednostima i normama, upravljanje tom organizacijom treba postati reprezentativnije, uključivije i djelotvornije. Da bi se osigurala ujednačenija zastupljenost, globalni jug treba imati veći utjecaj u UN-u. |
|
1.5. |
UN mora dodatno razviti svoj integrirani sustav organizacija civilnog društva uspostavom, među ostalim, sustava savjetovanja na razini cijelog UN-a o ključnim inicijativama i prava na podnošenje predstavki kako bi se povećala uključenost građana, organizacija civilnog društva, socijalnih partnera, poslovnih organizacija i drugih dionika, s posebnim naglaskom na veću zastupljenost žena, mladih i ranjivih skupina. Veću pozornost, potporu i priznanje trebalo bi pružiti glavnim skupinama i drugim dionicima. |
|
1.6. |
EGSO smatra da je, iako je određeni napredak postignut, potrebno poboljšati koordinaciju na razini EU-a. U svim tijelima UN-a i povezanim institucijama EU bi trebao nastupati i djelovati jedinstveno. Doprinos EGSO-a (1) prvom dobrovoljnom pregledu EU-a u pogledu provedbe Programa održivog razvoja do 2030. i njegovo sudjelovanje tijekom službenog izlaganja EU-a na Političkom forumu na visokoj razini 2023. primjeri su koje institucije EU-a trebaju slijediti i primjeri strukturiranog angažmana europskog civilnog društva i ulogu koju EGSO može imati u tom kontekstu kao posrednik. |
|
1.7. |
Uz uvođenje donošenja odluka kvalificiranom većinom, potrebno je razmotriti i reformu Ugovorâ EU-a u području vanjske, sigurnosne i obrambene politike kako bi se poboljšala mogućnost djelovanja EU-a i povećao njegov utjecaj u UN-u. |
|
1.8. |
EGSO se zalaže da se njegova stajališta u većoj mjeri uzimaju u obzir u postupcima formuliranja zajedničkog stajališta EU-a o svim pitanjima koja se odnose na UN, da u većoj mjeri surađuje s izaslanstvima EU-a i država članica u UN-u i da razvije plan za bolju suradnju s tijelima UN-a koja su relevantna za njegov rad. |
2. Izazovi za multilateralizam, za svjetski poredak zasnovan na pravilima i za UN
|
2.1. |
Kao zajednice vrijednosti, EU i UN dijele ciljeve promicanja multilateralizma i svjetskog poretka zasnovanog na pravilima te očuvanja mira i sigurnosti. |
|
2.2. |
U nastojanjima da se postigne održivi razvoj za sve narode i odgovori na zajedničke globalne izazove, UN je jedini globalni okvir za pronalazak zajedničkih rješenja i obuhvaća sva područja, što omogućuje suradnju i s partnerima i s protivnicima EU-a. Brojne specijalizirane agencije UN-a, kao što su Međunarodna organizacija rada (MOR) i Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO) te njihovi programi i fondovi, uključujući Konferenciju UN-a o trgovini i razvoju (UNCTAD) i Program UN-a za zaštitu okoliša (UNEP), osiguravaju opsežnu institucijsku i tematsku platformu. |
|
2.3. |
Rusija svojom ratnom agresijom na Ukrajinu krši načela Povelje UN-a i međunarodno pravo. |
|
2.4. |
Val autokratskih težnji smanjuje broj demokracija u Europi i cijelom svijetu. Autokracije dovode u pitanje vrijednosti i norme, osobito ljudska prava i vladavinu prava, koji su zapisani u Povelji UN-a i Povelji Europske unije o temeljnim pravima. Čak se i u liberalnim demokracijama, pa i unutar EU-a, daje prednost vlastitim interesima umjesto tim načelima. |
|
2.5. |
UN, koji je osnovan 1945. kao odgovor na strahote Drugog svjetskog rata i usmjeren na zapad, ne može u dovoljnoj mjeri predstavljati države članice koje nisu članice Vijeća sigurnosti. Nedovoljno su zastupljene prije svega zemlje u razvoju. Međutim, jednaka je zastupljenost nužna kako bi se stabilizirao konsenzus o zajedničkim vrijednostima i normama. |
|
2.6. |
Radi pružanja doprinosa ostvarenju 17. cilja održivog razvoja (partnerstva za ciljeve), nekoliko je tijela UN-a uspostavilo vlastite postupke za suradnju s dionicima, uključujući civilno društvo. Kako bi se UN demokratizirao i osnažio za pružanje odgovora na postojeće izazove, suradnja s civilnim društvom trebala bi se provoditi na sustavniji način. |
|
2.7. |
UN i dalje predstavlja jedini globalni okvir prikladan za provedbu globalnih rješenja u suočavanju s klimatskih promjenama i ublažavanju njihovih učinaka. Bez pravedne tranzicije, kojom se poštuje pravo svakog društva na održivi razvoj, nastat će novi sukobi koji će prisiliti više ljudi na bijeg iz svojih zemalja. |
|
2.8. |
Pandemija bolesti COVID-19 razotkrila je ranjivost naših društava na iznenadne krize i time dodatno pogoršala nejednaku raspodjelu bogatstva i životnih uvjeta između globalnog sjevera i juga. Dok su se zemlje s visokim prihodima vratile na razine društvenog i gospodarskog razvoja iz razdoblja prije pandemije bolesti COVID-19, zemljama s niskim prihodima za to će trebati godine. |
3. UN u 21. stoljeću
|
3.1. |
EGSO priznaje doprinos UN-a očuvanju mira i sigurnosti, pružanju potpore ljudskim pravima i poticanju održivog razvoja tijekom proteklih 77 godina. To je najbolji dokaz da je UN i dalje jedina platforma za zajedničko rješavanje globalnih izazova. |
|
3.2. |
EGSO podržava reformu UN-a i poziva sve države članice da se da se angažiraju na prilagođavanju te organizacije promjenjivom geopolitičkom okruženju. Osobito poziva države članice EU-a da, uz aktivnu uključenost organizacija civilnog društva, koordiniraju i promiču zajedničku viziju i stajalište. |
|
3.3. |
EGSO podržava rad Savjetodavnog odbora na visokoj razini za djelotvoran multilateralizam i smatra da dokument A Breakthrough for People and Planet (2) predstavlja važan doprinos razvoju konkretnih preporuka za reformu UN-a. |
|
3.4. |
EGSO smatra da je sastanak na vrhu o budućnosti prilika da EU, njegove države članice, građani i civilno društvo aktivno rade na reformi. EGSO-ovim vlastitim primjerom najbolje prakse – uključivanjem izaslanika/izaslanice mladih u izaslanstvo EGSO-a (3) na Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama (4) – i inicijativom izaslanika glavnog tajnika UN-a za mlade, na pertinentan se način daje mladima glas. EGSO ističe Komisijin Akcijski plan za mlade u okviru vanjskog djelovanja EU-a za razdoblje 2022. – 2027. i vjeruje da to može biti referentna točka za inicijative UN-a i aktivnosti EU-a na forumu u okviru UN-a. |
|
3.5. |
„Novi program za mir” prilika je za pružanje novih mogućnosti UN-u u području sprečavanja sukoba te uspostave i očuvanja mira. Međutim, kako bi UN-ov rad na postizanju mira bio djelotvorniji, potrebna je reforma postupka odlučivanja unutar te organizacije, uključujući Vijeće sigurnosti UN-a. |
|
3.6. |
Rješenja koja vode do pravedne tranzicije mogu biti djelotvorno sredstvo sprečavanja sukoba. Ona obuhvaćaju promicanje kolektivnog pregovaranja na svim razinama kako bi se predvidjele promjene u niskougljičnom gospodarstvu i mjerama za ublažavanje učinaka klimatskih promjena te upravljalo njima, čime se svim društvima pruža prilika za održiv razvoj, poboljšavaju uvjeti rada i postižu ciljevi održivog razvoja. |
|
3.7. |
EGSO pozdravlja ambiciju UN-a da u svojim aktivnostima sprečavanja i rješavanja sukoba poseban naglasak stavi na zaštitu žena, djece i ranjivih skupina. U tu bi svrhu glavne skupine i drugi dionici trebali dobiti veći utjecaj, potporu i priznanje. |
|
3.8. |
EGSO ponovno ističe da globalno jamstvo prava iz Opće deklaracije o ljudskim pravima mora postati glavni prioritet budućeg rada UN-a. |
|
3.9. |
Ciljevi održivog razvoja trebali bi služiti poboljšanju života svih ljudi, no čini se da se to obećanje ne ispunjava (5), kao što je istaknuto i u nedavnom mišljenju EGSO-a „EU i Program održivog razvoja do 2030.” (6) EU i njegove države članice imaju posebnu odgovornost u smanjenju nejednake raspodjele bogatstva između globalnog sjevera i juga i povećanju napora za postizanje ciljeva održivog razvoja do 2030. |
|
3.10. |
Aktualni način upravljanja UN-a više ne odražava geopolitičku i društvenu stvarnost 21. stoljeća. Kako bi se ojačala potpora UN-u i zajedničkim normama i vrijednostima, upravljanje UN-om treba biti reprezentativnije, uključivije i djelotvornije. Zemlje u razvoju trebaju biti bolje zastupljene u Vijeću sigurnosti, kao i u svim drugim tijelima UN-a. |
|
3.11. |
UN treba očuvati svoju međuvladinu strukturu i istodobno na uključiviji i transparentniji način surađivati s građanima, demokratskim građanskim organizacijama i pokretima, drugim dionicima, parlamentima, podnacionalnim tijelima i drugim službenim subjektima, uključujući glavne skupine i druge dionike, i pružati im dodatne prilike za sudjelovanje. U skladu sa 17. ciljem održivog razvoja, uključiv postupak odlučivanja u UN-u ključan je za postizanje njegovih ciljeva te ga treba dopuniti tako da bude odgovorniji i transparentniji. |
|
3.12. |
UN će se smatrati legitimnim dionikom samo ako vlastite ciljeve ispuni u korist sve većeg broja ljudi. U tu svrhu postupci donošenja odluka u UN-u moraju postati učinkovitiji, transparentniji i manje podložni blokadama. |
|
3.13. |
UN-u su potrebna dostatna sredstva i kapaciteti kako bi se osiguralo uključivo donošenje odluka. Oni moraju biti prilagođeni civilnom društvu, čiji se kapaciteti uvelike razlikuju, te građanima i organizacijama iz cijelog svijeta omogućiti suradnju s UN-om. |
4. EU u UN-u
|
4.1. |
U svrhu promicanja multilateralnih rješenja za globalne izazove, EU „uspostavlja odgovarajuće oblike suradnje s tijelima Ujedinjenih naroda i njihovim specijaliziranim agencijama” (članak 220. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije) |
|
4.2. |
Budući da najviše pridonosi proračunu UN-a, da ima jednu stalnu članicu u Vijeću sigurnosti i da predstavlja više od 13 % svih članica UN-a, EU i njegovih 27 država članica mogli bi u UN-u imati velik utjecaj. |
|
4.3. |
Međutim, EU i dalje ne uspijeva u potpunosti iskoristiti svoje resurse i preuzeti vodeću ulogu u rješavanju globalnih izazova u okviru UN-a, uz važne iznimke, primjerice, borbu protiv klimatskih promjena, u kojoj EU ima glavnu ulogu. |
|
4.4. |
Formalno sudjelovanje EU-a u tijelima i agencijama UN-a i dalje je ograničeno. Napredak u tom smjeru predstavljalo je stjecanje posebnog promatračkog statusa u Općoj skupštini UN-a i njezinim podređenim tijelima 2011. (7), uključujući pravo na riječ i na usmeno iznošenje prijedloga i amandmana. |
|
4.5. |
Unatoč ograničenom napretku u povećanju prava sudjelovanja, u većini tijela i agencija UN-a EU ima samo status promatrača. U područjima politike koja su u isključivoj nadležnosti EU-a, kao što je trgovina, Komisija u ime svih 27 država članica iznosi usklađeno stajalište, primjerice u okviru Komisije UN-a za međunarodno trgovačko pravo (UNCITRAL). |
|
4.6. |
U većini područja politike u kojima UN djeluje EU često nema usklađeno stajalište zbog nedovoljne koordinacije među institucijama EU-a te između njih i država članica. EGSO poziva EU i sve države članice da povećaju vidljivost EU-a u UN-u kako bi se ojačao njegov utjecaj u toj organizaciji. |
|
4.7. |
EGSO bi mogao pridati dodanu vrijednost u promicanje ciljeva UN-a, primjerice osiguravanjem platforme za dionike civilnog društva u okviru koje bi se sastajali i razmjenjivali informacije s predstavnicima UN-a. EGSO je u srpnju 2023. organizirao okrugli stol s visokim povjerenikom UN-a za ljudska prava (UNHCR) i stavio na raspolaganje stručno znanje vlastite Skupine za temeljna prava (8). |
|
4.8. |
EGSO će razmotriti mogućnost uspostave trajne suradnje s glavnim skupinama i drugim dionicima i njihovim regionalnim koordinatorima kako bi se njihova stajališta predstavila tijelima EU-a i UN-a i kako bi se povećala vidljivost njihovih zahtjeva. |
5. Razmatranja
|
5.1. |
S obzirom na institucionalnu ulogu EGSO-a kao savjetodavnog tijela, njegov širok raspon rada relevantan je za brojna tijela i agencije UN-a. Njegova se stajališta uzimaju u obzir kada EGSO izravno surađuje s različitim tijelima, agencijama i programima UN-a. Međutim, u cilju ostvarenja napretka potrebna je izrada strukturiranog i trajnog okvira kako bi se njegova stajališta pravodobno izrazila pomoću institucija EU-a. |
|
5.2. |
EGSO se zalaže za strukturiran pristup kako bi se njegova stajališta o temama povezanima s UN-om u većoj mjeri uzela u obzir u slučajevima kada EU iznosi zajedničko stajalište UN-u. Izvjestitelji i izvjestiteljice EGSO-a moraju izravno i pravovremeno surađivati s glavnim akterima zaduženima za osmišljavanje zajedničkog stajališta EU-a. |
|
5.3. |
EGSO se obvezuje da će poticati bližu suradnju s izaslanstvima EU-a i njegovih država članica u UN-u te očekuje da odgovarajući odjeli Europske komisije koji surađuju s UN-om i multilateralnim tijelima poduzimaju daljnje mjere na temelju njegovih mišljenja. |
|
5.4. |
EGSO isto tako smatra da bi njegove stručne skupine trebale bolje surađivati da bi prevladale unutarnju rascjepkanost s obzirom na to da se naročito ciljevi održivog razvoja odnose na rad svih stručnih skupina. U cilju bolje koordinacije svih stručnih skupina i suradnje s predsjednikom EGSO-a, EGSO nalaže svim stručnim skupinama da razviju plan za bolju zastupljenost rada Odbora u UN-u i uspostave uključivije odnose s relevantnim tijelima UN-a. Postupkom mapiranja svih stručnih skupina ustanovit će se koja su tijela UN-a od ključnog interesa, uz navođenje tekućih aktivnosti i postojećih odnosa s tijelima i procesima UN-a kako bi se pokazalo trenutačno stanje i istražile mogućnosti za daljnju suradnju. |
|
5.5. |
EGSO smatra da treba bolje koordinirati stajališta EU-a o pitanjima povezanima s UN-om. U skladu s odredbama članka 34. stavka 2. UEU-a o Vijeću sigurnosti, visoki predstavnik trebao bi zastupati stajalište EU-a u svim tijelima UN-a u ime svih država članica. Sve dok EU nema formalna prava sudjelovanja, zajedničko stajalište EU-a zastupat će predstavnici nacionalnih vlada i djelovati u skladu s time. |
|
5.6. |
EGSO poziva visokog predstavnika EU-a da na raspravi o reformi UN-a preuzme vodeću ulogu u ime EU-a i njegovih država članica. Utjecaj na budućnost UN-a EU može imati samo ako se izjašnjava jednoglasno i zauzima jasna stajališta. |
|
5.7. |
EGSO snažno podupire nastojanja Europske službe za vanjsko djelovanje da proširi opseg prava EU-a u okviru poboljšanog statusa promatrača kako bi se ona odnosila i na druga podređena tijela UN-a. |
|
5.8. |
EGSO se zalaže da se civilnom društvu pruži snažan glas na sastanku na vrhu o budućnosti tako da se produbi njegova najnovija suradnja s Gospodarskim i socijalnim vijećem UN-a (ECOSOC). Vlade članica ECOSOC-a trebale bi se savjetovati i razmjenjivati stajališta s civilnim društvom i socijalnim partnerima u pogledu njihovih aktivnosti te redovitije podnositi izvješća na nacionalnoj razini. EGSO može osigurati forum za raspravu o radu ECOSOC-a. |
|
5.9. |
Budući da sastanak na vrhu o budućnosti prepoznaje kao ključni trenutak za ispunjavanje postojećih međunarodnih obveza, posebno za ubrzanje provedbe ciljeva održivog razvoja i izgradnju novog programa za mir, EGSO će ojačati svoj unutarnji međusektorski pristup i nastaviti postojeći dijalog s tijelima UN-a kako bi se utvrdile mogućnosti za povećanje uloge civilnog društva u pripremama za sastanak na vrhu. |
|
5.10. |
EGSO podržava ideju o uključivim savjetovanjima s civilnim društvom o novoj strukturi za uključivanje dionika u upravljanje UN-om tijekom cijelog postupka njezina osmišljavanja. Neka tijela UN-a već nude napredne mogućnosti sudjelovanja te bi više tijela UN-a trebalo slijediti taj primjer. |
|
5.11. |
EGSO poziva EU da preuzme vodeću ulogu u povećanju prilika unutar sustava UN-a za suradnju s demokratskim organizacijama civilnog društva, uz pomoć EGSO-a. EU bi u okviru svoje vanjske politike trebao pridonijeti izgradnji kapaciteta civilnog društva u cijelom svijetu, uključujući mogućnost bolje suradnje s UN-om. |
|
5.12. |
EGSO predlaže da se dodatno razvije praksa UNCITRAL-a, koji traži pisane doprinose dionika u okviru savjetovanja o glavnim inicijativama na razini cijelog UN-a, i da se uspostavi pravo na podnošenje predstavki UN-u, čime bi se građanima, organizacijama civilnog društva i drugim dionicima omogućilo izravno sudjelovanje. |
|
5.13. |
EGSO poziva da se strukture UN-a pojednostavne i da postupci donošenja odluka budu transparentniji kako bi se povećala njegova legitimnost, a financijska osnova UN-a učinila održivijom. |
|
5.14. |
EGSO podržava dugogodišnji poziv na reformu UN-a, uključujući Vijeće sigurnosti, kako bi se osigurala jednaka zastupljenost zemalja sa svih kontinenata i djelotvornije donošenje odluka koje pojedinačne države članice ne bi mogle u tolikoj mjeri ometati. Države članice UN-a, uključujući članice Vijeća sigurnosti, koje krše Povelju UN-a moraju izgubiti svoje pravo glasa sve dok ponovno ne počnu strogo poštovati međunarodno pravo. Države članice UN-a koje ne ispunjavaju svoje obveze na temelju sporazumâ ili konvencija UN-a ne bi se smjele birati na vodeća mjesta u UN-u ili povezanom tijelu. Najnoviji slučaj bio je Katar, koji je predsjedao ovogodišnjom Međunarodnom konferencijom rada unatoč tomu što nije ispunio svoje obveze prema Upravnom tijelu MOR-a u pogledu reformi, čime je narušen ugled MOR-a i ugrožena njegova uloga kao zaštitnika međunarodnih radnih standarda. |
|
5.15. |
EGSO očekuje da će novi Europski parlament i Komisija 2024. provedbu konkretnih koraka dogovorenih u okviru „Pakta za budućnost” učiniti glavnim prioritetom u vanjskim odnosima EU-a tijekom sljedećeg institucijskog mandata od 2024. do 2029. Promicanje multilateralizma i poretka zasnovanog na pravilima trebalo bi biti prioritet u političkim smjernicama sljedeće Komisije te bi ga trebalo unijeti u program rada i novi strateški program Europskog vijeća. |
|
5.16. |
EGSO poziva institucije EU-a da rade na brzoj provedbi preporuka s Konferencije o budućnosti Europe kako bi se ojačala međunarodna uloga EU-a i ponovno uspostavili globalni multilateralizam i ojačana uloga MOR-a (9) te istodobno uvelo donošenje odluka kvalificiranom većinom u vanjsku politiku EU-a. Vrijedi razmotriti i reformu Ugovorâ EU-a kako bi se poboljšala mogućnost djelovanja EU-a i povećao njegov utjecaj u UN-u. |
|
5.17. |
EGSO predlaže da se osnuje koalicija regionalnih organizacija koje dijele slične stavove kako bi bile bolje zastupljene u UN-u, uključujući više prava sudjelovanja njihovih predstavnika u različitim tijelima i agencijama UN-a. Kako bi se postigla bolja zastupljenost globalnog juga, EU bi u provedbi zajedničkih reformi u UN-u trebao surađivati prvenstveno sa svojim najbližim susjedom, Afričkom unijom. |
Bruxelles, 14. prosinca 2023.
Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora
Oliver RÖPKE
(1) EESC contribution to EU-level Voluntary Review of the implementation of the 2030 Agenda (SDGs) (Doprinos EGSO-a dobrovoljnom pregledu na razini EU-a u pogledu provedbe Programa održivog razvoja do 2030.).
(2) Savjetodavni odbor na visokoj razini za djelotvoran multilateralizam, A Breakthrough for People and Planet: Effective and Inclusive Global Governance for Today and the Future (Napredak za ljude i planet: djelotvorno i uključivo globalno upravljanje za današnjicu i budućnost), New York, 2023.
(3) https://www.eesc.europa.eu/en/initiatives/climate-change-conferences-cop/eesc-youth-delegate.
(4) Konferencija stranaka (COP) o Okvirnoj konvenciji UN-a o promjeni klime (UNFCCC).
(5) Gospodarsko i socijalno vijeće Opće skupštine: Progress towards the Sustainable Development Goals: Towards a Rescue Plan for People and Planet; Report of the Secretary-General (Napredak u ostvarenju ciljeva održivog razvoja: plan spašavanja za ljude i planet, izvješće glavnog tajnika) (posebno izdanje) (A/78/80-E/2023/64, str. 2.).
(6) Mišljenje EGSO-a „EU i Program održivog razvoja do 2030.: jačanje provedbe ciljeva održivog razvoja” (SL C, C/2024/876, 6.2.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/876/oj).
(7) Opća skupština UN-a: Participation of the European Union in the work of the United Nations (Sudjelovanje Europske unije u radu Ujedinjenih naroda) (A/RES/65/276).
(8) Konferencija EGSO-a o jačanju borbe za ljudska prava održana 20. srpnja 2023. u Bruxellesu (https://www.eesc.europa.eu/hr/news-media/news/strengthening-fight-human-rights-eesc-president-exchanges-un-high-commissioner-volker-turk-and-csos).
(9) Konferencija o budućnosti Europe: Izvješće o konačnom ishodu, svibanj 2022., prijedlog 24., točka 5.
ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/1573/oj
ISSN 1977-1088 (electronic edition)