EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 16.3.2023.
COM(2023) 150 final
2023/0080(BUD)
Prijedlog
NACRTA IZMJENE PRORAČUNA br. 1
ZA OPĆI PRORAČUN ZA 2023.
Tehničke prilagodbe koje proizlaze iz političkih dogovora postignutih o nekoliko zakonodavnih prijedloga, među ostalim u vezi s planom REPowerEU, mehanizmom za ugljičnu prilagodbu na granicama i Programom Unije za sigurnu povezivost
Uzimajući u obzir:
–Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 314., u vezi s Ugovorom o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, a posebno njegovim člankom 106.a,
–Odluku Vijeća (EU, Euratom) 2020/2053 od 14. prosinca 2020. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije, koja je stupila na snagu 1. lipnja 2021.,
–Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (…), a posebno njezin članak 44.,
–opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2023. kako je donesen 23. studenoga 2022.,
Europska komisija podnosi Europskom parlamentu i Vijeću nacrt izmjene proračuna br. 1 za proračun za 2023.
IZMJENE RAČUNA PRIHODA I RASHODA PO DIJELOVIMA
Izmjene općeg računa prihoda i dijela III. dostupne su na EUR-Lexu (
https://eur-lex.europa.eu/budget/www/index-hr.htm
).
Sadržaj
1.
Uvod
2.
Plan REPowerEU
3.
Mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM)
4.
Program Unije za sigurnu povezivost
5.
Decentralizirane agencije
5.1
Tijelo za suzbijanje pranja novca (AMLA)
5.2
Agencija Europske unije za suradnju energetskih regulatora (ACER)
5.3
Agencija za potporu Tijelu europskih regulatora za elektroničke komunikacije (Ured BEREC-a)
5.4
Europska agencija za kemikalije (ECHA)
6.
Izvršne agencije
6.1
Izvršna agencija za zdravlje i digitalno gospodarstvo (HaDEA)
7.
Europski nadzornik za zaštitu podataka (EDPS)
8.
Financiranje
9.
Sažeta tablica po naslovima VFO-a
OBRAZLOŽENJE
1.Uvod
Svrha je nacrta izmjene proračuna br. 1 za 2023. (NIP 1) da se u proračun za 2023. unesu potrebne tehničke izmjene koje proizlaze iz političkih dogovora postignutih o nekoliko zakonodavnih prijedloga, posebno u vezi s planom REPowerEU, mehanizmom za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) i Programom Unije za sigurnu povezivost.
Njime su ponajprije obuhvaćeni sljedeći elementi:
·prilagodba proračunske nomenklature i napomena nakon donošenja plana REPowerEU i Uredbe s ciljanim izmjenama Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost, Direktive o sustavima trgovanja emisijama i Uredbe o pričuvi za prilagodbu Brexitu,
·prijenos operativne linije za CBAM iz naslova 1. u naslov 3. višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), u skladu s konačnim dogovorom Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi CBAM-a postignutim u prosincu 2022., uz prilagodbu odobrenih sredstava za osoblje i drugih administrativnih odobrenih sredstava u okviru naslova 7. u skladu s revidiranim zakonodavnim financijskim izvještajem,
·povećanje sredstava Programa za sigurnu svemirsku povezivost za 50 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza kako bi se dovršilo financiranje programa za razdoblje do kraja 2027.,
·prilagodba doprinosa EU-a i/ili broja zaposlenika Tijela za suzbijanje pranja novca (AMLA), Agencije Europske unije za suradnju energetskih regulatora (ACER), Agencije za potporu Tijelu europskih regulatora za elektroničke komunikacije (BEREC) i Europske agencije za kemikalije (ECHA) kako bi se uzele u obzir promjene njihovih mandata,
·prilagodba plana radnih mjesta Izvršne agencije za zdravlje i digitalno gospodarstvo (HaDEA) kako bi se uzela u obzir manja promjena u strukturi osoblja te izvršne agencije,
·povećanje razine odobrenih sredstava Europskog nadzornika za zaštitu podataka (EDPS) za potrebe financiranja pravnih troškova nastalih zbog povećanja broja sudskih postupaka povezanih s primjenom Opće uredbe o zaštiti podataka.
Ukupni je neto učinak NIP-a br. 1 na rashode povećanje od 52,6 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza. Nisu zatražena dodatna odobrena sredstva za plaćanje.
2.Plan REPowerEU
Geopolitički kontekst znatno se promijenio od donošenja Uredbe o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost. Kako bi se svladali ti izazovi, Komisija je 18. svibnja 2022. predložila da se pojačaju kapaciteti Mehanizma za oporavak i otpornost u okviru plana REPowerEU.
U Uredbi o izradi posebnih poglavlja o planu REPowerEU u planovima za oporavak i otpornost utvrđeni su posebni ciljevi plana REPowerEU koji bi se trebali ostvarivati ulaganjima i reformama koje treba uključiti u postojeće planove za oporavak i otpornost. Osim toga, Uredbom se predviđaju dodatni izvori namjenskih sredstava za financiranje predmetnih mjera. To uključuje dodatne prihode od dražbovne prodaje emisijskih jedinica iz sustava trgovanja emisijama u skladu s Direktivom 2003/87/EZ i od dobrovoljnih prijenosa iz pričuve za prilagodbu Brexitu. Dodatna financijska potpora povezana s poglavljima o planu REPowerEU isplatit će se kao dopuna početnom financijskom doprinosu iz Mehanizma za oporavak i otpornost i, prema potrebi, potpori u obliku zajma u skladu sa zajedničkim rasporedom obroka.
Komisija je 1. veljače 2023. objavila nove smjernice o planovima za oporavak i otpornost. Kako bi se zajamčilo brzo uvođenje mjera iz plana REPowerEU, izmijenjene planove za oporavak i otpornost s poglavljima o planu REPowerEU države članice trebale bi nastojati dostaviti do 30. travnja 2023., odnosno prije zakonskog roka koji istječe 31. kolovoza 2023. jer je rok za izdvajanje raspoloživih iznosa iz preostalih 30 % dodijeljenih bespovratnih sredstava do kraja 2023. Da bi mogla pravodobno preuzeti proračunske obveze nakon donošenja provedbenih odluka Vijeća, Komisija predlaže unošenje svih potrebnih dodatnih prilagodbi proračunske nomenklature i proračunskih napomena u NIP 1. U skladu s tim Komisija predlaže uvođenje nove proračunske linije 16 02 04 „Mehanizam za oporavak i otpornost – Doprinos iz pričuve za prilagodbu Brexitu (BAR)” kako slijedi:
|
EUR
|
|
Proračunska linija
|
Naziv
|
Odobrena sredstva za preuzimanje obveza
|
Odobrena sredstva za plaćanje
|
|
Dio III. Komisija
|
|
16 02 04
|
Mehanizam za oporavak i otpornost — Doprinos iz pričuve za prilagodbu Brexitu (BAR)
|
p.m.
|
p.m.
|
|
Ukupno
|
p.m.
|
p.m.
|
Osim toga, predlaže se brisanje proračunske linije 08 03 05 „Mehanizam za oporavak i otpornost – Doprinos iz EPFRR-a” i uključivanje procjena dodatnog financiranja iz sustava trgovanja emisijama u okviru plana REPowerEU za proračunsko poglavlje 06 02 – Mehanizam za oporavak i otpornost i Instrument za tehničku potporu.
Odgovarajuće proračunske napomene navedene su u prilogu proračunu.
3.Mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM)
Početni prijedlog Komisije za uspostavu mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) temeljio se na modelu decentraliziranog upravljanja uz znatno sudjelovanje država članica u provedbi mehanizma. Kako je navedeno u izvornom zakonodavnom financijskom izvještaju priloženom prijedlogu, za to bi bio potreban relativno skroman informacijski sustav (za koji je Komisija predložila da se financira u nacrtu proračuna za 2023. u okviru operativnog naslova 1. Jedinstveno tržište, inovacije i digitalno gospodarstvo) i ograničeni ljudski resursi u Komisiji (najviše osam radnih mjesta u planu radnih mjesta pri punom kapacitetu, koja će se financirati u okviru naslova 7. Europska javna uprava).
Međutim, konačni dogovor Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi mehanizma postignut u prosincu 2022. utemeljen je na centraliziranom modelu upravljanja, za koji je potrebno znatno sudjelovanje Komisije u provedbi te razvoj i održavanje opsežnog informatičkog sustava. Suzakonodavci pritom nisu zadržali mogućnost financiranja CBAM-a vanjskim namjenskim prihodima iz sustava trgovanja emisijama. Stoga će se povećani troškovi informatičkog sustava morati financirati iz razlike do gornje granice rashoda iz naslova 3. (Prirodni resursi i okoliš), a dodatno osoblje Komisije u okviru naslova 7.
Komisija je 1. veljače 2023. Europskom parlamentu i Vijeću dostavila revidirani zakonodavni financijski izvještaj u kojem se utvrđuje proračunski učinak novog modela upravljanja za razdoblje 2023. – 2027. Komisija predlaže da se u NIP 1 uključi učinak za financijsku godinu 2023., uz određena manja smanjenja odobrenih sredstava u odnosu na procjene iz revidiranog zakonodavnog financijskog izvještaja za 2023. Konkretno, s obzirom na potrebu za ubrzanjem priprema za uspostavu informatičkog sustava, Komisija je uspjela pokriti 7,7 milijuna EUR potreba za CBAM utvrđenih u revidiranom zakonodavnom financijskom izvještaju s pomoću odobrenih sredstava dostupnih u okviru programa Carina i Fiscalis u 2023.
U skladu s tim Komisija predlaže uvođenje nove proračunske linije za CBAM u okviru naslova 3. s odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza u iznosu od 4,1 milijuna EUR i odobrenim sredstvima za plaćanje u iznosu od 1,6 milijuna EUR te brisanje postojeće proračunske linije u okviru naslova 1., uz dodavanje odobrenih sredstava odgovarajućoj razlici do gornje granice u okviru naslova 1., kako slijedi:
|
EUR
|
|
Proračunska linija
|
Naziv
|
Odobrena sredstva za preuzimanje obveza
|
Odobrena sredstva za plaćanje
|
|
Dio III. Komisija
|
|
30 02 02
|
Diferencirana odobrena sredstva (Pričuva za proračunski članak 03 20 03 02)
|
–2 250 000
|
–2 250 000
|
|
09 20 04 01
|
Mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama
|
4 150 000
|
1 565 679
|
|
Ukupno
|
1 900 000
|
–684 321
|
Kad je riječ o osoblju, Komisija je bila u potpunosti spremna odgovoriti na početne kadrovske potrebe u okviru modela decentraliziranog upravljanja za najviše osam radnih mjesta, i to preraspodjelom radnih mjesta i promjenom prioriteta u pogledu resursa unutar institucije u skladu s politikom stabilnog broja osoblja koju provodi od početka trenutačnog VFO-a. Međutim, procjenjuje se da će za centralizirano upravljanje CBAM-om u punom kapacitetu biti potrebno 90 članova osoblja, od čega 16 službenika i četiri vanjska djelatnika u 2023. S obzirom i na to da je Komisija posljednjih godina u okviru svoje politike stabilnog broja osoblja ispunila potrebe u drugim prioritetnim područjima, kao što su odgovor na COVID-19, energetska kriza i opsežan rad u vezi s Ukrajinom, preraspodjelom radnih mjesta ne može se osigurati tako velik broj osoblja a da se pritom ne ugroze druge ključne tekuće aktivnosti. Stoga je Komisija 1. veljače 2023. objavila jednostranu izjavu o financiranju ljudskih resursa za CBAM:
„Komisija podsjeća da se konačni dogovor suzakonodavaca o uspostavi mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) znatno promijenio u pogledu ljudskih resursa potrebnih za njegovu provedbu u Komisiji, u usporedbi sa zakonodavnim financijskim izvještajem koji je priložen izvornom prijedlogu (COM(2021) 564 final od 14.7.2021.), koji se temeljio na decentraliziranom modelu provedbe.
Dodatni ljudski resursi Komisije koji su potrebni u skladu s konačnim dogovorom koji su potvrdili suzakonodavci neće joj omogućiti da poštuje načelo stabilnog broja osoblja i iziskivat će dodatne resurse koje Europski parlament i Vijeće trebaju odobriti tijekom godišnjeg proračunskog postupka zajedno s povezanim odobrenim proračunskim sredstvima.
Bez dodatnih sredstava, kao što su vanjski namjenski prihodi koji proizlaze iz ETS-a, nije lako pronaći mogućnosti financiranja potrebnih administrativnih troškova (osoblje i IT) CBAM-a. Naslov 7. Europska javna uprava višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.–2027. temelji se na načelu stabilnog broja osoblja i nema prostora za financiranje dodatnih dužnosnika.
Neraspoređena proračunska sredstva u naslovu 3. Prirodni resursi i okoliš u načelu bi mogla biti dovoljna za rashode povezane s IT-om, podložno njihovim ograničenjima. Smanjenjem raspoloživih sredstava u okviru tog naslova ograničit će se kapacitet proračuna EU-a za financiranje novih političkih prioriteta.”
U tom kontekstu Komisija sada traži dodatnih 16 radnih mjesta u svojem operativnom planu radnih mjesta i četiri ugovorna djelatnika za 2023. te odgovarajući iznos od 1,5 milijuna EUR za pokrivanje povezanih administrativnih rashoda u naslovu 7., uz pretpostavku da će se osoblje u prosjeku zapošljavati sredinom godine.
To dodatno osoblje obavljat će zadaće povezane s provedbom CBAM-a i informatičkim projektom. Tako će 12 radnih mjesta u razredu AD biti odgovorno za radno opterećenje u 2023. povezano s nekoliko delegiranih i provedbenih akata, metodologijom za izračun ugrađenih emisija, nadzorom financijske odgovornosti te ugovorima i izvješćima. Osoblje Komisije trebat će zadužiti za preispitivanje i procjenu funkcioniranja sustava CBAM-a te uvođenje informacijskog sustava. Nadalje, zbog strateške važnosti, opsega i složenosti informatičkog projekta u okviru CBAM-a procjenjuje se da je za upravljanje cjelokupnom provedbom i operacijama projekta potreban poseban informatički tim za CBAM s ukupno 15 ekvivalenata punog radnog vremena. Komisija je u tu svrhu interno preraspodijelila već sedam ekvivalenata punog radnog vremena. Stoga je za 2023. potrebno osam dodatnih ekvivalenata punog radnog vremena, od kojih su četiri radna mjesta u razredu AD, a četiri ugovorna djelatnika.
|
EUR
|
|
Proračunska linija
|
Naziv
|
Odobrena sredstva za preuzimanje obveza
|
Odobrena sredstva za plaćanje
|
|
Dio III. Komisija
|
|
20 01 02 01
|
Primici od rada i naknade — Sjedište i predstavništva
|
764 000
|
764 000
|
|
20 01 02 02
|
Troškovi i naknade povezani sa zapošljavanjem, premještajem i prestankom radnog odnosa — Sjedište i predstavništva
|
181 000
|
181 000
|
|
20 02 01 01
|
Ugovorno osoblje
|
122 591
|
122 591
|
|
20 02 06 01
|
Troškovi službenih putovanja i reprezentacije
|
75 000
|
75 000
|
|
20 02 06 02
|
Troškovi konferencija, sastanaka i skupina stručnjaka
|
200 000
|
200 000
|
|
20 02 06 03
|
Sastanci odbora
|
27 000
|
27 000
|
|
20 02 06 04
|
Studije i savjetovanja
|
100 000
|
100 000
|
|
Ukupno
|
1 469 591
|
1 469 591
|
Ažurirani plan radnih mjesta nalazi se u prilogu proračunu.
4.Program Unije za sigurnu povezivost
Na završnom trijalogu 23. studenoga 2022. suzakonodavci su postigli dogovor o povećanju financiranja inicijative Unije za sigurnu povezivost za 50 milijuna EUR sredstvima iz nedodijeljene razlike do gornje granice rashoda iz naslova 1. Radi provedbe tog dogovora Komisija predlaže da se u NIP 1 uključi iznos od 50 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza, čime će se doprinijeti pokretanju postupaka javne nabave u 2023. Trenutačna razina odobrenih sredstava za plaćanje u proračunu za 2023. smatra se dostatnom za pokrivanje ovogodišnjih potreba za plaćanjem.
|
EUR
|
|
Proračunska linija
|
Naziv
|
Odobrena sredstva za preuzimanje obveza
|
Odobrena sredstva za plaćanje
|
|
Dio III. Komisija
|
|
04 03 01
|
Sigurna povezivost Unije — Doprinos iz naslova 1.
|
50 000 000
|
0
|
|
Ukupno
|
50 000 000
|
0
|
5.Decentralizirane agencije
5.1
Tijelo za suzbijanje pranja novca (AMLA)
U prijedlogu Komisije o osnivanju Tijela za suzbijanje pranja novca (AMLA) predviđen je početak rada 2023. U skladu s člankom 49. Financijske uredbe predviđeni iznos od 1 085 270 EUR za 2023. unesen je u pričuvu (glava „rezervacije”). Međutim, zbog duljih pregovora o prijedlogu s radom se neće započeti 2023., pa se iznos u pričuvi može otkazati. U skladu s time povećat će se razlika do gornje granice u naslovu 1.
|
EUR
|
|
Proračunska linija
|
Naziv
|
Odobrena sredstva za preuzimanje obveza
|
Odobrena sredstva za plaćanje
|
|
Dio III. Komisija
|
|
30 02 02
|
Diferencirana odobrena sredstva (Pričuva za proračunski članak 03 10 05)
|
– 1 085 270
|
– 1 085 270
|
|
Ukupno
|
– 1 085 270
|
– 1 085 270
|
5.2
Agencija Europske unije za suradnju energetskih regulatora (ACER)
Predlaže se da se mandat Agencije Europske unije za suradnju energetskih regulatora (ACER) proširi sljedećim dvjema novim inicijativama.
Prvo, Uredbom Vijeća o jačanju solidarnosti boljom koordinacijom kupnje plina, prekograničnim razmjenama plina i pouzdanim referentnim vrijednostima cijena ACER je zadužen za uspostavu objektivnog alata za procjenu cijena i, s vremenom, referentne vrijednosti uvoza ukapljenog prirodnog plina u EU-u prikupljanjem informacija u stvarnom vremenu o svim svakodnevnim transakcijama. Kako bi se Agenciji omogućilo izvršavanje novih zadaća, Komisija predlaže da se doprinos EU-a ACER-u u 2023. poveća za 1,83 milijuna EUR. To uključuje financiranje pet dodatnih radnih mjesta u planu radnih mjesta Agencije. Predlaže se da se povećanje doprinosa EU-a ACER-u nadoknadi iz programa CEF – Energetika.
Drugo, Uredbom Vijeća o uspostavi mehanizma za korekciju tržišta radi zaštite građana i gospodarstva od pretjerano visokih cijena propisuje se da će ACER pružati potporu u praćenju, aktivaciji i suspenziji mehanizma za korekciju tržišta. To podrazumijeva dodatne zadaće, među ostalim u pogledu funkcioniranja tržišta robe i sigurnosti opskrbe, koje trenutačno nisu dio uloge Komisije. Kako bi se Agenciji omogućilo izvršavanje novih zadaća, Komisija predlaže da se doprinos EU-a ACER-u u 2023. poveća za 942 000 EUR. To uključuje financiranje šest dodatnih radnih mjesta u planu radnih mjesta Agencije. Predlaže se da se povećanje doprinosa EU-a ACER-u nadoknadi iz programa CEF – Energetika.
Ukupni je učinak na rashode sljedeći:
|
EUR
|
|
Proračunska linija
|
Naziv
|
Odobrena sredstva za preuzimanje obveza
|
Odobrena sredstva za plaćanje
|
|
Dio III. Komisija
|
|
02 10 06
|
Agencija Europske unije za suradnju energetskih regulatora (ACER)
|
2 772 000
|
2 772 000
|
|
02 03 02
|
CEF – Energetika
|
– 2 772 000
|
– 2 772 000
|
|
Ukupno
|
0
|
0
|
Ažurirani plan radnih mjesta nalazi se u prilogu proračunu.
5.3
Agencija za potporu Tijelu europskih regulatora za elektroničke komunikacije (Ured BEREC-a)
S obzirom na poteškoće s kojima se Agencija za potporu Tijelu europskih regulatora za elektroničke komunikacije (Ured BEREC-a) susrela pri raspodjeli dovoljnog broja radnih mjesta za privremeno osoblje na njegove osnovne upravljačke i administrativne funkcije, Komisija predlaže da se u plan radnih mjesta doda jedno radno mjesto. Dodatno radno mjesto financirat će se u okviru postojećeg doprinosa EU-a.
Ažurirani plan radnih mjesta nalazi se u prilogu proračunu.
5.4
Europska agencija za kemikalije (ECHA)
U Komisijinu Prijedlogu uredbe o baterijama i otpadnim baterijama predložena je dodjela novih zadaća Europskoj agenciji za kemikalije – Direktive o okolišu i međunarodne konvencije (ECHA), za koje je u 2023. prema očekivanjima trebao biti potreban iznos od 602 000 EUR, koji bi se poravnao iz programa LIFE. U skladu s člankom 49. Financijske uredbe taj je iznos unesen u pričuvu (glava „rezervacije”). Međutim, nakon objave revidiranog zakonodavnog financijskog izvještaja odgovarajući financijski učinak odgođen je za 2024. Stoga Komisija predlaže da se dodijeljena sredstva za 2023. vrate u program LIFE kako slijedi:
|
EUR
|
|
Proračunska linija
|
Naziv
|
Odobrena sredstva za preuzimanje obveza
|
Odobrena sredstva za plaćanje
|
|
Dio III. Komisija
|
|
30 02 02
|
Diferencirana odobrena sredstva (Pričuva za proračunski članak 09 10 01)
|
– 602 000
|
– 602 000
|
|
09 02 02
|
Kružno gospodarstvo i kvaliteta života
|
602 000
|
602 000
|
|
Ukupno
|
0
|
0
|
6.Izvršne agencije
6.1
Izvršna agencija za zdravlje i digitalno gospodarstvo (HaDEA)
Potrebno je izmijeniti plan radnih mjesta Izvršne agencije za zdravlje i digitalno gospodarstvo (HaDEA) kako bi se uzela u obzir promjena strukture osoblja u Agenciji. Stoga se traži proračunski neutralna pretvorba jednog radnog mjesta u razredu AST u jedno radno mjesto u razredu AD, koja ne utječe na administrativne rashode agencije za 2023.
Ažurirani plan radnih mjesta nalazi se u prilogu proračunu.
7.Europski nadzornik za zaštitu podataka (EDPS)
Za ulogu EDPS-a u primjeni Opće uredbe o zaštiti podataka
potrebno je povećati njegov proračun za 300 000 EUR kako bi se financirali pravni troškovi nakon povećanja broja sporova.
S obzirom na to da nacionalna tijela za zaštitu podataka jačaju svoje provedbene aktivnosti, sve je veći broj sporova za koje je potrebna intervencija Europskog odbora za zaštitu podataka (EPDB), koji ima jedinstvenu odgovornost u području digitalnog regulatornog upravljanja u EU-u. Obvezujuće odluke Europskog odbora za zaštitu podataka ključne su za osiguravanje pravilne i dosljedne primjene Opće uredbe o zaštiti podataka od strane nacionalnih nadzornih tijela. Obvezujuće odluke odnose se na važna i općenito složena prekogranična pitanja povezana s postupcima obrade velikih aktera. Stoga se osporavaju pred Općim sudom. Djelovanja voditelja obrade na koje se odnosi istraga smatraju se nedopuštenima na temelju rješenja Općeg suda od 7. prosinca 2022. u predmetu T-709/21 WhatsApp protiv Europskog odbora za zaštitu podataka. Međutim, u tijeku je postupak žalbe na to rješenje, odnosno još nije donesena sudska odluka u korist Europskog odbora za zaštitu podataka, što će ovisiti o tome hoće li Sud potvrditi rješenje Općeg suda.
Uskoro će se pokrenuti novi sudski postupci te će se do ožujka 2023. Europski odbor za zaštitu podataka morati istodobno suočiti s devet sudskih postupaka. Europskom odboru za zaštitu podataka potrebna je pravna pomoć odvjetničkog društva pri sastavljanju podnesaka jer se oni općenito odnose na nova i/ili složena pravna pitanja o tumačenju i primjeni prava EU-a i Opće uredbe o zaštiti podataka. Ukupna razina odobrenih sredstava potrebnih za pravnu potporu u 2023. procjenjuje se na 600 000 EUR. Na temelju iscrpne procjene prostora za unutarnju preraspodjelu u okviru glave 3. proračuna EDPS-a, iz drugih proračunskih linija može se preraspodijeliti iznos od 150 000 EUR. Stoga se, uzimajući u obzir i početnu razinu dostupnih odobrenih sredstava u odgovarajućoj proračunskoj liniji u iznosu od 150 000 EUR, predlaže povećanje razine sredstava odobrenih u tu svrhu za 300 000 EUR.
|
EUR
|
|
Proračunska linija
|
Naziv
|
Odobrena sredstva za preuzimanje obveza
|
Odobrena sredstva za plaćanje
|
|
Dio IX. Europski nadzornik za zaštitu podataka
|
|
3 0 4 5
|
Vanjsko savjetovanje i studije
|
300 000
|
300 000
|
|
Ukupno
|
300 000
|
300 000
|
8.Financiranje
Ukupni je neto učinak NIP-a br. 1 na rashode povećanje od 52,6 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza. Nisu zatražena dodatna odobrena sredstva za plaćanje.
9.Sažeta tablica po naslovima VFO-a
U eurima
|
|
Proračun za 2023.
|
Nacrt izmjene proračuna 1/2023
|
Proračun za 2023. (uključujući NIP 1/2023)
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Obveze
|
Plaćanja
|
Obveze
|
Plaćanja
|
Obveze
|
Plaćanja
|
|
|
1.
|
Jedinstveno tržište, inovacije i digitalizacija
|
21 548 391 859
|
20 901 427 344
|
46 664 730
|
–3 335 270
|
21 595 056 589
|
20 898 092 074
|
|
|
|
Od čega u okviru Instrumenta fleksibilnosti
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Gornja granica
|
21 727 000 000
|
|
|
|
21 727 000 000
|
|
|
|
|
Razlika do gornje granice
|
178 608 141
|
|
–46 664 730
|
|
131 943 411
|
|
|
|
2.
|
Kohezija, otpornost i vrijednosti
|
70 586 704 063
|
58 058 661 399
|
|
|
70 586 704 063
|
58 058 661 399
|
|
|
|
Od čega u okviru Instrumenta fleksibilnosti
|
182 220 073
|
|
|
|
182 220 073
|
|
|
|
|
Od čega u okviru jedinstvenog instrumenta za razliku do gornje granice, članak 11. stavak 1. točka (a)
|
280 000 000
|
|
|
|
280 000 000
|
|
|
|
|
Gornja granica
|
70 137 000 000
|
|
|
|
70 137 000 000
|
|
|
|
|
Razlika do gornje granice
|
12 516 010
|
|
|
|
12 516 010
|
|
|
|
2.a
|
Ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija
|
62 926 483 990
|
50 874 959 229
|
|
|
62 926 483 990
|
50 874 959 229
|
|
|
|
Od čega u okviru Instrumenta fleksibilnosti
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Gornja granica
|
62 939 000 000
|
|
|
|
62 939 000 000
|
|
|
|
|
Razlika do gornje granice
|
12 516 010
|
|
|
|
12 516 010
|
|
|
|
2.b
|
Otpornost i vrijednosti
|
7 660 220 073
|
7 183 702 170
|
|
|
7 660 220 073
|
7 183 702 170
|
|
|
|
Od čega u okviru Instrumenta fleksibilnosti
|
182 220 073
|
|
|
|
182 220 073
|
|
|
|
|
Od čega u okviru jedinstvenog instrumenta za razliku do gornje granice, članak 11. stavak 1. točka (a)
|
280 000 000
|
|
|
|
280 000 000
|
|
|
|
|
Gornja granica
|
7 198 000 000
|
|
|
|
7 198 000 000
|
|
|
|
|
Razlika do gornje granice
|
|
|
|
|
|
|
|
|
3.
|
Prirodni resursi i okoliš
|
57 259 258 225
|
57 455 744 586
|
4 150 000
|
1 565 679
|
57 263 408 225
|
57 457 310 265
|
|
|
|
Od čega u okviru Instrumenta fleksibilnosti
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Gornja granica
|
57 295 000 000
|
|
|
|
57 295 000 000
|
|
|
|
|
Razlika do gornje granice
|
35 741 775
|
|
–4 150 000
|
|
31 591 775
|
|
|
|
|
Od čega: Rashodi povezani s tržištem i izravna plaćanja
|
40 692 211
|
40 698 181 356
|
|
|
40 692 211
|
40 698 181 356
|
|
|
|
Iznos ispod gornje granice za EFJP
|
41 518 000 000
|
|
|
|
41 518 000 000
|
|
|
|
|
Razlika zbog zaokruživanja izuzeta iz izračuna razlike do posebne gornje granice
|
800 000
|
|
|
|
800 000
|
|
|
|
|
Neto prijenosi između EFJP-a i EPFRR-a
|
–825 800 000
|
|
|
|
–825 800 000
|
|
|
|
|
Neto iznos raspoloživ za rashode EFJP-a (iznos ispod gornje granice ispravljen prijenosima između EFJP-a i EPFRR-a)
|
40 693 000 000
|
|
|
|
40 693 000 000
|
|
|
|
|
Razlika do posebne gornje granice za EFJP
|
789 000
|
|
|
|
789 000
|
|
|
|
4.
|
Migracije i upravljanje granicama
|
3 727 311 518
|
3 038 380 252
|
|
|
3 727 311 518
|
3 038 380 252
|
|
|
|
Od čega u okviru Instrumenta fleksibilnosti
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Gornja granica
|
3 814 000 000
|
|
|
|
3 814 000 000
|
|
|
|
|
Razlika do gornje granice
|
86 688 482
|
|
|
|
86 688 482
|
|
|
|
5.
|
Sigurnost i obrana
|
2 116 636 829
|
1 208 374 612
|
|
|
2 116 636 829
|
1 208 374 612
|
|
|
|
Od čega u okviru Instrumenta fleksibilnosti
|
170 636 829
|
|
|
|
170 636 829
|
|
|
|
|
Gornja granica
|
1 946 000 000
|
|
|
|
1 946 000 000
|
|
|
|
|
Razlika do gornje granice
|
|
|
|
|
|
|
|
|
6.
|
Susjedstvo i svijet
|
17 211 879 478
|
13 994 937 845
|
|
|
17 211 879 478
|
13 994 937 845
|
|
|
|
Od čega u okviru Instrumenta fleksibilnosti
|
882 879 478
|
|
|
|
882 879 478
|
|
|
|
|
Gornja granica
|
16 329 000 000
|
|
|
|
16 329 000 000
|
|
|
|
|
Razlika do gornje granice
|
|
|
|
|
|
|
|
|
7.
|
Europska javna uprava
|
11 311 349 927
|
11 311 349 927
|
1 769 591
|
1 769 591
|
11 313 119 518
|
11 313 119 518
|
|
|
|
Od čega u okviru Instrumenta fleksibilnosti
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Gornja granica
|
11 419 000 000
|
|
|
|
11 419 000 000
|
|
|
|
|
Razlika do gornje granice
|
107 650 073
|
|
–1 769 591
|
|
105 880 482
|
|
|
|
|
Od čega: Administrativni rashodi institucija
|
8 743 830 451
|
8 743 830 451
|
1 769 591
|
1 769 591
|
8 745 600 042
|
8 745 600 042
|
|
|
|
Iznos ispod gornje granice
|
8 772 000 000
|
|
|
|
8 772 000 000
|
|
|
|
|
Razlika do posebne gornje granice
|
28 169 549
|
|
–1 769 591
|
|
26 399 958
|
|
|
|
Odobrena sredstva za naslove
|
183 761 531 899
|
165 968 875 965
|
52 584 321
|
0
|
183 814 116 220
|
165 968 875 965
|
|
|
|
Gornja granica
|
182 667 000 000
|
168 575 000 000
|
|
|
182 667 000 000
|
168 575 000 000
|
|
|
|
Od čega u okviru Instrumenta fleksibilnosti
|
1 235 736 380
|
948 114 733
|
|
|
1 235 736 380
|
948 114 733
|
|
|
|
Od čega u okviru jedinstvenog instrumenta za razliku do gornje granice, članak 11. stavak 1. točka (a)
|
280 000 000
|
|
|
|
280 000 000
|
|
|
|
|
Razlika do gornje granice
|
421 204 481
|
3 554 238 768
|
-52 584 321
|
0
|
368 620 160
|
3 554 238 768
|
|
|
|
Tematski posebni instrumenti
|
2 855 153 029
|
2 679 794 000
|
|
|
2 855 153 029
|
2 679 794 000
|
|
|
Ukupna odobrena sredstva
|
186 616 684 928
|
168 648 669 965
|
52 584 321
|
0
|
186 669 269 249
|
168 648 669 965
|
|