EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 9.7.2024.
COM(2024) 282 final
PRILOG
Prijedlogu odluke Vijeća
o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije o preispitivanju članka 6. Sporazuma o službeno podupiranim izvoznim kreditima
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 9.7.2024.
COM(2024) 282 final
PRILOG
Prijedlogu odluke Vijeća
o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije o preispitivanju članka 6. Sporazuma o službeno podupiranim izvoznim kreditima
PRILOG
Stajalište Europske unije jest da se podrži preispitivanje članka 6. Sporazuma i drugih povezanih odredaba u skladu s posljednjim prijedlogom koji je Europska unija podnijela ostalim sudionicama Sporazuma.
U posljednjem prijedlogu Unija je predložila da se postojeći tekst članka 6. zamijeni i izbrišu linije za razrede projekata B i C u Dodatku I. (Kriteriji prihvatljivosti za projekte ublažavanja klimatskih promjena) Prilogu I. (Sektorski dogovor o izvoznim kreditima za klimatske promjene („CCSU”)) Sporazumu, kako je navedeno u nastavku:
„6. ZABRANE U POGLEDU POTPORE NA TEMELJU SPORAZUMA
a)Sudionice ne dodjeljuju službeno podupirane izvozne kredite i vezanu pomoć za sektor energije iz fosilnih goriva, osim u ograničenim i jasno definiranim okolnostima u skladu s ograničavanjem zatopljenja na 1,5 °C i ciljevima Pariškog sporazuma. Dosljednost se procjenjuje na temelju najnovijih znanstvenih dokaza koje su dostavili IPCC i IEA.
b)Kad je riječ o odredbama iz točke a), obuhvaćeni su svi projekti povezani sa sljedećim: istraživanje, proizvodnja, prijevoz, skladištenje, rafiniranje, distribucija ugljena, sirove nafte, prirodnog plina ili pretvaranje ugljena, sirove nafte, prirodnog plina i njihovih derivata u električnu ili toplinsku energiju.
c)Zabrane navedene u točkama a) i b) ne primjenjuju se na projekte koji ispunjavaju standarde iz Dodatka I. CCSU-u.
d)Tajništvo OECD-a svake godine priprema javno izvješće o službeno podupiranim izvoznim kreditima ili vezanoj pomoći pruženoj za sektor energije iz fosilnih goriva i projekte čiste energije definirane kao transakcije koje pripadaju razredu projekta A (okolišno održiva proizvodnja energije) i razredu projekta E (prijenos, distribucija i skladištenje energije) CCSU-a. Izvješće sadržava broj transakcija i ukupnih kreditnih vrijednosti po zemlji podrijetla i odredišta, vrstu fosilnih goriva te raščlambu aktivnosti na početku (istraživanje i proizvodnja), u sredini (prijevoz i skladištenje) i na kraju proizvodnog lanca (rafiniranje i distribucija) kao i aktivnosti proizvodnje električne energije za energetski sektor fosilnih goriva, a za projekte u području čiste energije raščlambu projekata razreda A i E.
e)Odredbe utvrđene u ovom članku moraju se preispitati najkasnije do 31. prosinca 2026. kako bi se doprinijelo zajedničkom cilju borbe protiv klimatskih promjena, uzimajući u obzir najnovija izvješća o znanosti o klimi i najnovije preporuke međunarodnih organizacija o konkretnim načinima zadržavanja povećanja globalne prosječne temperature na 1,5 °C iznad razina iz predindustrijskog razdoblja.
[…]
DODATAK I.: KRITERIJI PRIHVATLJIVOSTI ZA PROJEKTE UBLAŽAVANJA KLIMATSKIH PROMJENA
[…]
|
RAZRED PROJEKTA |
DEFINICIJA |
OBRAZLOŽENJE |
PRIMIJENJENI STANDARDI ILI VREMENSKI OKVIR ZA OGRANIČENJE VALJANOST |
MAKSIMALNI ROK OTPLATE |
|
RAZRED PROJEKTA B: Projekti sanacije u postrojenjima na fosilna goriva, zamjena fosilnih goriva |
||||
|
VRSTA 1.: Elektrane na fosilna goriva s operativnim hvatanjem i skladištenjem ugljika (CCS)* |
Proces koji se sastoji od izdvajanja toka CO2 iz emisija nastalih proizvodnjom energije iz fosilnih goriva, prijevoza do lokacije skladišta u svrhu trajnog geološkog skladištenja CO2 koji je siguran za okoliš ili korištenja kao ulazne tvari ili sirovine za izradu proizvoda ili pružanje usluga. |
Radi postizanja niskih razina emisije ugljika za izvore energije na fosilno gorivo. |
Intenzitet ugljika postiže razinu od najviše 350 metričkih tona CO2 po GWh oslobođenih u atmosferu. 1 ili u slučaju svih projekata stopa hvatanja i skladištenja kojom bi se emisije ugljika tog postrojenja smanjile za 65 % ili više. ili Stopa hvatanja mora iznositi najmanje 85 % CO2 koji ispušta oprema uključena u zahtjev za službeno podupirane izvozne kredite. Stopa od 85 % primjenjuje se u normalnim uvjetima rada. |
18 godina |
|
VRSTA 2.: Pretvaranje otpada u energiju* |
Jedinica posvećena proizvodnji energije toplinskom obradom (uključujući uplinjavanje) miješanog toka čvrstog otpada. |
Ublažavanje emisija ugljika nastalih korištenjem energije iz konvencionalnih izvora i smanjivanje budućih emisija stakleničkih plinova poput metana koji bi se inače oslobađao iz otpada. |
U slučaju parnog ciklusa, učinkovitost pretvaranja energije kotla (ili generatora pare) od najmanje 75 % na temelju donje ogrjevne vrijednosti (LHV) 2 . U slučaju uplinjavanja, učinkovitost uplinjača od najmanje 65 % LHV 3 . |
15 godina |
|
VRSTA 3.: Hibridne elektrane* |
Postrojenje za proizvodnju električne energije koje proizvodi električnu energiju i iz obnovljivih izvora i iz fosilnih goriva. |
Radi ispunjenja zahtjeva za dostupnosti postrojenja izvor proizvodnje energije iz fosilnih goriva potreban je u razdobljima kada električna energija iz obnovljivih izvora nije dostupna ili dostatna. Izvorom energije na fosilno gorivo omogućuje se korištenje obnovljivih izvora energije u hibridnom postrojenju, pri čemu se postiže značajno smanjenje emisije ugljika u usporedbi sa standardnim postrojenjima na fosilno gorivo. |
Model 1.: Dva odvojena izvora proizvodnje: iz obnovljivih izvora energije i iz fosilnih goriva. Projekt je osmišljen na način da najmanje 50 % ukupne predviđene godišnje proizvedene energije postrojenja potječe iz obnovljivih izvora energije. Model 2.: Samo jedan izvor energije koji koristi kombinaciju obnovljivih izvora i fosilnog goriva. Projekt je osmišljen na način da se najmanje 75 % korisne energije dobiva iz obnovljivih izvora energije. |
15 godina |
|
RAZRED PROJEKTA C: Energetska učinkovitost |
||||
|
VRSTA 1.: Kogeneracijski projekti* |
Istovremena proizvodnja više vrsta energije (električna, mehanička i toplinska) u jedinstvenom integriranom sustavu. Kogeneracijska postrojenja proizvode električnu ili mehaničku energiju i toplinu za komercijalnu, industrijsku i/ili kućnu upotrebu. |
Do dvije trećine primarne energije koja se koristi za proizvodnju električne energije u konvencionalnim toplinskim elektranama gubi se u obliku topline. Proizvodnja energije kogeneracijom stoga može biti učinkovita mogućnost smanjenja emisije stakleničkih plinova. Kogeneracija je moguća sa svim vrstama toplinskih strojeva i goriva (uključujući biomasu i solarnu termalnu energiju), od onih snage nekoliko kW do kondenzacijskih parnih elektrana snage 1 000 MW 4 . |
Ukupna učinkovitost od najmanje 75 % na temelju donje ogrjevne vrijednosti (LHV). 5 |
15 godina |
|
VRSTA 2.: Centralizirano grijanje i/ili hlađenje* |
Mreža kojom se prenosi/distribuira toplinska energija od jedinice za proizvodnju energije do krajnjeg korištenja. |
Poboljšanje učinkovitosti centraliziranog cjevovoda izgradnjom mreža cjevovoda za paru i/ili toplu vodu sa znatnom toplinskom učinkovitosti, što većim smanjenjem gubitaka cjevovoda i konvertera te povećanjem korištenja otpadne topline. Centralizirano hlađenje integrativna je tehnologija koja može znatno pridonijeti smanjenju emisija ugljikovog dioksida i onečišćenja zraka i povećanju energetske sigurnosti, kao npr. zamjenom pojedinačnih klima-uređaja. |
Toplinska vodljivost cjevovoda centraliziranog grijanja/hlađenja mora biti manja od 80 % odgovarajuće toplinske vodljivosti propisane europskom normom EN253:2009 (slijedi revizija nakon ažuriranja ove norme). |
15 godina |
|
VRSTA 3.: Pametne elektroenergetske mreže* |
Integrirane, tehnološki napredne elektroenergetske mreže s poboljšanim dinamičkim sposobnostima praćenja i kontrole ulaznih i izlaznih čimbenika svih njihovih tehničkih komponenata (primjerice proizvodnja energije, rješenja upravljanja mrežom, pretvarači i sustavi istosmjerne struje visokog napona (ISVN), sustavi fleksibilnog prijenosa izmjenične struje, posebni elektroenergetski sustavi, prijenos, distribucija, pohrana, rješenja učinske elektronike za pametne elektroenergetske mreže, smanjenje potrošnje, mjerenje, distribuirani izvori električne energije). Informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) u skladu s međunarodno dogovorenim industrijskim normama kao što su NIST-SGIP i ETSI-CEN-CENELEC. |
Omogućiti mrežnim operaterima i operaterima prijenosnih i distribucijskih sustava, korisnicima mreže, vlasnicima skladišta, izvođačima mjerenja, pružateljima aplikacija i usluga ili operatorima burzi za električnu energiju uspostavu ekonomičnih, okolišno prihvatljivih, uravnoteženih i održivih energetskih sustava sa smanjenim gubicima energije pri prijenosu i optimiziranim razinama kvalitete opskrbe, sigurnosti, stabilnosti mreže, pouzdanosti, proizvodnje obnovljive energije te isplativosti uz podupiranje ugovorâ o opskrbi koji se uglavnom odnose na izvoz najnaprednije inovativne tehnologije i usluga. |
Nužna je usklađenost s normama 1., 2. (a ili b) i 3. 1. Ukupni trošak projekta obuhvaća najmanje 20 % za prihvatljivu nadogradnju informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT). 2.a Projekt ili aplikacija pridonijet će smanjenju količine emisija CO2 iz fosilnih goriva od najmanje 10 % ili 2.b omogućit će se dokazano znatno smanjenje emisija CO2 zahvaljujući: •smanjenju gubitka energije u elektroenergetskoj mreži od najmanje 5 % uz uporabu aplikacije ili projekta pametnih elektroenergetskih mreža ili •smanjenju ukupne potrošnje električne energije po energetskom potrošaču od najmanje 5 % uz uporabu aplikacije ili projekta pametnih elektroenergetskih mreža ili •povremenoj opskrbi iz obnovljivih izvora energije, među ostalim iz nižih razina napona, koja čini najmanje dodatnih 10 % ukupne energije kojom se napaja mreža pri primjeni tehnologija pametnih elektroenergetskih mreža. 3. Prije odobrenja projekt će preispitati nezavisna kvalificirana treća strana koja će pripremiti izvješće o karakteristikama predložene aplikacije ili projekta pametnih elektroenergetskih mreža i u njemu utvrditi je li projekt ili aplikacija u skladu s normama 1. i 2. (a ili b). Za projekte za koje vrijedi norma 2.b u izvješće će biti uključeno procijenjeno smanjenje emisija C02 postignuto zahvaljujući projektu. To će izvješće biti dostavljeno sudionicama prije odobrenja bilo kakve financijske pomoći, a odobrenje će ovisiti o tome je li u izvješću jasno utvrđeno da će predloženi projekt ili aplikacija pametnih elektroenergetskih mreža biti u skladu s normama 1. i 2. (a ili b). Norme će se izmjeriti usporedbom procijenjenih emisija ili potrošnje energije u području koje opskrbljuje mreža u slučaju upotrebe predloženih tehnologija pametnih elektroenergetskih mreža i emisija ili potrošnje energije u istom području u slučaju da se predložene tehnologije pametnih elektroenergetskih mreža ne upotrebljavaju. |
15 godina |
Napomena: * Kako bi odgovorile na klimatske izazove, sudionice su usmjerile svoje napore na proširenje područja primjene CCSU-a kako bi uključile nove razrede projekta. Sudionice se obvezuju da će preispitati te razrede projekta, koji nisu ispitani od 2012., što je prije moguće, a najkasnije u ožujku 2024. ”
Predstavnici Unije među sudionicama Sporazuma mogu dogovoriti manje tehničke izmjene stajališta iznesenog u posljednjem prijedlogu Unije bez daljnje odluke Vijeća.