Opći pojmovi

Korišteni pojam

Definicija

Ad libitum

Davanje slobodnog pristupa hrani ili vodi, čime se životinji omogućava da sama regulira unos hrane ili vode u skladu sa svojim biološkim potrebama.

Nastamba za životinje

Pogon na poljoprivrednom gospodarstvu posebno projektiran za smještaj stoke.

Mjesto za životinju

Prostor predviđen za svaku pojedinačnu životinju u sustavu nastambi uzimajući u obzir maksimalni kapacitet pogona.

Konzervacijska obrada tla

Svaka metoda obrade tla u okviru koje se ostaci usjeva iz prethodne godine (primjerice stabljike kukuruza ili strništa pšenice) ostavljaju na površini polja prije i nakon sjetve novog usjeva kako bi se smanjila erozija tla i otjecanje oborinskih voda.

Skladište gnojovke ukopano u zemlju

Skladište gnojovke u strukturama u tlu (npr. lagunama, bazenima) izgrađenima unutar zbijenih zemljanih nasipa.

Postojeće poljoprivredno gospodarstvo

Poljoprivredno gospodarstvo koje nije novo poljoprivredno gospodarstvo.

Postojeći pogon

Pogon koji nije novi pogon.

Poljoprivredno gospodarstvo

Postrojenje kako je definirano u članku 3. točki 3. Direktive o industrijskim emisijama u kojem se uzgajaju svinje ili perad.

Sustavi slobodnog držanja za dojne krmače

Sustavi nastambi za dojne krmače koji osiguravaju veća područja za kretanje nego fiksni ograđeni odjeljci kako bi se osigurali bolji standardi dobrobiti životinja, uključujući dovoljno prostora da se krmača može okrenuti i prirodno ponašati, uz određenu minimalnu količinu prostora po krmači.

Gnoj

Gnojovka i/ili kruti gnoj.

Novoobuhvaćeno poljoprivredno gospodarstvo

Postojeće poljoprivredno gospodarstvo koje obavlja aktivnosti iz Priloga I.a i koje prije 4. kolovoza 2024. nije bilo obuhvaćeno područjem primjene Direktive o industrijskim emisijama.

Novo poljoprivredno gospodarstvo

Poljoprivredno gospodarstvo čija je izgradnja odobrena ili registrirana nakon primjenjivog roka utvrđenog u članku 3. stavku 5. Direktive (EU) 2024/1785 ili potpuna zamjena poljoprivrednog gospodarstva nakon primjenjivog roka utvrđenog u članku 3. stavku 5. te direktive.

Novi pogon

Pogon čija je izgradnja na lokaciji poljoprivrednog gospodarstva odobrena ili registrirana nakon primjenjivog roka utvrđenog u članku 3. stavku 5. Direktive (EU) 2024/1785 ili potpuna zamjena pogona na postojećim temeljima nakon primjenjivog roka utvrđenog u članku 3. stavku 5. te direktive.

Na poljoprivrednom gospodarstvu

U prostorima postrojenja obuhvaćenog Direktivom o industrijskim emisijama.

Ekološka proizvodnja

Ekološka proizvodnja definirana u skladu s Uredbom (EU) 2018/848

Pogon

Dio poljoprivrednog gospodarstva na kojem se provodi jedan od sljedećih postupaka ili aktivnosti: smještaj životinja, skladištenje gnoja, prerada gnoja. Pogon se sastoji od jedne zgrade (ili objekta) i/ili opreme potrebne za provođenje navedenih postupaka ili aktivnosti.

Osjetljivo područje

Područja kojima je potrebna posebna zaštita, na primjer:

Gnojovka

Izmet i urin eventualno pomiješan s malo stelje i malo vode kako bi se dobio tekući gnoj koji pod utjecajem gravitacije teče i može se crpiti.

Skladišta gnojovke

Fiksne strukture namijenjene čuvanju gnojovke.

Kruti gnoj

Fekalije ili izmet i urin eventualno pomiješani sa steljom koji pod utjecajem gravitacije ne teku i ne mogu se crpiti.

Otpadne vode

Oborinske vode koje otječu i obično su pomiješane s gnojem, voda korištena za čišćenje površina (npr. podova) i opreme i voda korištena za rad sustava za pročišćavanje zraka. Za potrebe ovog dokumenta ne uzimaju se u obzir ispusne vode iz drugih namjena (npr. crna voda / kanalizacija, otpadne vode od čišćenja skladišta uginulih životinja na poljoprivrednom gospodarstvu, voda kontaminirana gorivima/uljima).

Onečišćujuće tvari i parametri

Korišteni pojam

Definicija

Ukupni amonijski dušik

Amonij-N (NH4-N) i njegovi spojevi, uključujući mokraćnu kiselinu, koji se lako razgrađuju u NH4-N.

Ukupni dušik

Ukupni dušik, izražen kao N, uključuje slobodni amonijak i amonij (NH4-N), nitrite (NO2-N), nitrate (NO3-N) i organske spojeve dušika.

Izlučen ukupni dušik

Ukupni dušik eliminiran iz metaboličkih procesa životinja putem mokraće i izmeta.

Ukupni fosfor

Ukupni fosfor, izražen kao P2O5, uključuje sve anorganske i organske spojeve fosfora, otopljene ili vezane za čestice.

Izlučen ukupni fosfor

Ukupni fosfor eliminiran iz metaboličkih procesa životinja putem mokraće i izmeta.

Kategorije životinja

Korišteni pojam

Definicija

Rasplodna perad

Roditeljsko jato peradi (mužjaci i ženke) koje se drži u svrhu razmnožavanja.

Tovni pilići (brojleri)

Pilići koji se uzgajaju za proizvodnju mesa, ne uključujući rasplodnu perad.

Patke

Ptice iz rodova Anas i Cairina koje se uzgajaju za proizvodnju mesa ili jaja, ne uključujući rasplodnu perad.

Dojne krmače

Ženke svinje između perinatalnog razdoblja i odbijanja prasadi.

Svinje za tov

Svinje za proizvodnju koje se obično uzgajaju od dostizanja žive mase od 30 kg do klanja ili prvog pripusta. Ta kategorija uključuje grovere, finišere i nazimice koje nisu pripuštane.

Suprasne krmače

Gravidne krmače, uključujući nazimice.

Nazimice

Ženke svinje nakon puberteta i prije prasenja.

Krmače za parenje

Krmače spremne za pripust i prije gravidnosti.

Teške svinje

Svinje žive mase za klanje koja je obično veća od 130 kg zbog proširenih proizvodnih ciklusa.

Svinja

Životinja iz porodice svinja, bilo koje starosti, koja se drži za rasplod ili tov.

Prasad

Svinje od rođenja do odbijanja (obično do žive mase od oko 8 kg).

Perad

Kokoši (pilići), purani, biserke, patke, guske, prepelice, golubovi, fazani i jarebice koji se uzgajaju ili drže u zatočeništvu za rasplod, proizvodnju mesa ili jaja za prehranu ili za obnovu populacije divljih ptica.

Kokoši nesilice

Odrasli ženski pilići za proizvodnju jaja nakon 16 – 20 tjedana starosti, ne uključujući rasplodnu perad ni mlade kokoši.

Mlade kokoši

Ako se pilići uzgajaju za rasplod, mlade kokoši su mladi ženski i muški pilići do starosti od 20 tjedana.

Ako se pilići uzgajaju za proizvodnju jaja, mlade kokoši su kokoši prije nego što počnu nesti jaja, starosti 16 – 20 tjedana.

Krmače

Ženke svinje tijekom razdobljâ uzgoja koja uključuju parenje, gravidnost i dojenje.

Purani

Ptice iz roda Meleagris koje se uzgajaju za proizvodnju mesa, ne uključujući rasplodnu perad.

Odbijena prasad

Mlade svinje uzgajane od odbijanja do tovljenja, obično počevši od žive mase od oko 8 kg dok ne dosegnu živu masu od oko 30 kg.

Parametar

Kategorija svinja

Maksimalne vrijednosti izlučenog ukupnog dušika

(kg izlučenog N / mjesto za životinju / godina)  (9)  (10)

Izlučen ukupni dušik, izražen kao N

Odbijena prasad

3,6

Svinje za tov

12,0

Krmače (uključujući prasad)

25,0

Parametar

Kategorija svinja

Maksimalne vrijednosti izlučenog ukupnog fosfora

(kg izlučenog P2O5 / mjesto za životinju / godina)  (11)

Izlučen ukupni fosfor, izražen kao P2O5

Odbijena prasad

1,5

Svinje za tov

4,5

Krmače (uključujući prasad)

12,0

Tehnika  (12)

Parametri

Primjenjivost

a

Ograničenje udjela sirovih bjelančevina u hrani za životinje primjenom hranidbe s uravnoteženim sadržajem dušika u skladu s energetskim potrebama i probavljivim aminokiselinama

Ukupni dušik

Općenito primjenjivo.

b

Višefazno hranjenje s prilagođavanjem sastava hrane proizvodnom razdoblju

Ukupni dušik,

ukupni fosfor

Općenito primjenjivo.

c

Kontroliranje količine aminokiselina u hrani za životinje sa smanjenim udjelom sirovih bjelančevina

Ukupni dušik

Općenito primjenjivo u okviru ograničenja povezanih s dostupnošću hrane za životinje s niskim udjelom bjelančevina i/ili sintetičkih aminokiselina na tržištu.

d

Upotreba odobrenih dodataka hrani za životinje koji smanjuju izlučivanje ukupnog dušika / emisije amonijaka

Ukupni dušik

Općenito primjenjivo.

e

Upotreba odobrenih dodataka hrani za životinje koji smanjuju izlučivanje ukupnog fosfora (npr. fitaza)

Ukupni fosfor

Općenito primjenjivo.

f

Upotreba visokoprobavljivih anorganskih fosfata za djelomičnu zamjenu konvencionalnih izvora fosfora u hrani za životinje

Ukupni fosfor

Općenito primjenjivo unutar ograničenja povezanih s dostupnošću visokoprobavljivih anorganskih fosfata na tržištu.

g

Precizno hranjenje pojedinačnih životinja u uzgoju svinja

Ukupni dušik, ukupni fosfor

Primjenjivost u postojećim pogonima može biti ograničena zbog građevinskih i drugih strukturnih ograničenja.

Tvar

Kategorija svinja

Maksimalne vrijednosti emisija amonijaka u zrak

(kg NH3 / mjesto za životinju / godina)  (13)  (14)

Novi pogoni (osim posebnih pogona)

Postojeći pogoni

(osim posebnih pogona)

Posebni pogoni  (15)  (16)

Amonijak, izražen kao NH3

Odbijena prasad

0,4

0,5  (18)

0,7

Svinje za tov

2,0

2,4  (19)

3,5

Krmače za parenje i suprasne krmače (17)

2,3

2,7

4,0

Dojne krmače (uključujući prasad) (17)

3,6

4,2  (20)

7,0

Tehnika  (21)

Primjenjivost

a

Duboka jama (potpuno ili djelomično rešetkasti pod) u kombinaciji s:

Općenito primjenjivo.

b

Često uklanjanje gnojovke, npr. vakuumskim sustavom, strugačem, ispiranjem (u slučaju potpuno ili djelomično rešetkastog poda)

Primjenjivost u postojećim pogonima može biti ograničena zbog građevinskih i drugih strukturnih ograničenja.

Ispiranje možda nije primjenjivo na pogone koji se nalaze u blizini osjetljivih područja ako primjenom te tehnike dolazi do intenzivnog ispuštanja neugodnih mirisa.

c

Kose stijenke ili sustav lijevaka (u slučaju potpuno ili djelomično rešetkastog poda)

Primjenjivost u postojećim pogonima može biti ograničena zbog građevinskih i drugih strukturnih ograničenja.

d

Smanjena jama za gnoj (u slučaju djelomično rešetkastog poda)

Primjenjivost u postojećim pogonima može biti ograničena zbog građevinskih i drugih strukturnih ograničenja.

Primjenjivo samo na svinje za tov, krmače za parenje i suprasne krmače.

e

Sustav potpunog prekrivanja steljom (u slučaju punog betonskog poda)

Sustavi potpunog prekrivanja steljom i odvojeni dijelovi objekta gdje životinje leže primjenjivi su samo na krmače za parenje i suprasne krmače, odbijenu prasad i svinje za tov. Sustavi redovitog mijenjanja slame primjenjivi su samo na odbijenu prasad, svinje za tov i suprasne krmače.

Možda nije primjenjivo na pogone s prirodnom ventilacijom koji se nalaze u toplim podnebljima i na postojeće pogone s umjetnom ventilacijom za odbijenu prasad i svinje za tov.

Odvojeni dijelovi objekta gdje životinje leže možda nisu primjenjivi u postojećim pogonima zbog nedostatka prostora.

f

Odvojeni dio objekta gdje životinje leže (u slučaju djelomično rešetkastog poda)

g

Sustav redovitog mijenjanja slame (u slučaju punog betonskog poda)

h

Konveksni pod i odvojeni kanali za gnoj i vodu (u slučaju obora s djelomično rešetkastim podom)

Primjenjivo samo na odbijenu prasad i svinje za tov.

Možda nije primjenjivo na postojeće pogone zbog tehničkih ograničenja.

i

Obori prekriveni steljom s kombiniranom proizvodnjom gnoja (gnojovka i kruti gnoj)

Primjenjivo samo na dojne krmače.

Možda nije primjenjivo na postojeće pogone zbog tehničkih ograničenja.

j

Boksovi za hranjenje/ležanje na punom podu (u slučaju obora prekrivenih steljom)

Primjenjivo samo na krmače za parenje i suprasne krmače.

Nije primjenjivo na postojeće pogone koji nemaju pune betonske podove.

k

Korito za gnoj (u slučaju potpuno ili djelomično rešetkastog poda)

Primjenjivo samo na dojne krmače.

l

Skupljanje gnoja u vodi

Primjenjivo samo na odbijenu prasad, svinje za tov, krmače za parenje i suprasne krmače.

Možda nije primjenjivo na postojeće pogone zbog tehničkih ograničenja.

m

Trake za izgnojavanje s reljefnim uzorkom u obliku slova V (u slučaju djelomično rešetkastog poda)

Primjenjivo samo na svinje za tov.

Primjenjivost u postojećim pogonima može biti ograničena zbog građevinskih i drugih strukturnih ograničenja.

n

Kombinacija kanala za vodu i gnoj (u slučaju potpuno rešetkastog poda)

Primjenjivo samo na dojne krmače.

Primjenjivost u postojećim pogonima može biti ograničena zbog građevinskih i drugih strukturnih ograničenja.

o

Vanjski prolaz potpuno prekriven steljom (u slučaju punog betonskog poda)

Primjenjivo samo na svinje za tov.

Nije primjenjivo u hladnim podnebljima.

Primjenjivost u postojećim pogonima može biti ograničena zbog građevinskih i drugih strukturnih ograničenja.

p

Korištenje sustava za čišćenje zraka, primjerice:

Primjenjivo na postojeće pogone samo ako se koristi centralizirani ventilacijski sustav.

q

Korištenje plutajućih kuglica u kanalu za gnoj

Primjenjivo samo na svinje za tov.

Nije primjenjivo na pogone koji imaju jame s kosim stijenkama ni na pogone u kojima se gnojovka uklanja ispiranjem.

r

Hlađenje gnojovke

Nije primjenjivo ako ponovna uporaba topline nije moguća i ako se koristi stelja. Hlađenje gnojovke u sustavu s rashladnim rebrima možda nije primjenjivo u slučaju visokog udjela suhe tvari.

s

Zakiseljavanje gnojovke

Možda nije primjenjivo u slučaju strukturnih ograničenja (npr. neodgovarajuća kvaliteta betona) i u slučaju da sustav za rukovanje i skladištenje gnojovke nema oblogu otpornu na kiseline.

t

Smještaj sa zasebnim zonama za boravak životinja

Primjenjivost u postojećim pogonima može biti ograničena zbog građevinskih i drugih strukturnih ograničenja.

u

Korištenje sljedećih dodataka za obradu gnoja:

Primjenjivost korištenja mikroorganizama može biti ograničena iz zdravstvenih i sigurnosnih razloga.

v

Plinopropusne membrane (GPM) za hvatanje amonijaka iz plinovitih medija

Možda nije primjenjivo u postojećim pogonima zbog nedostatka prostora.

Parametar

Kategorija peradi

Maksimalne vrijednosti izlučenog ukupnog dušika

(kg izlučenog N / mjesto za životinju / godina)  (22)

Izlučen ukupni dušik, izražen kao N

Kokoši nesilice

0,80

Tovni pilići (brojleri)

0,55

Patke

0,80

Purani

2,00

Kombinacija purana i pura

1,70

Pure

1,20

Parametar

Kategorija peradi

Maksimalne vrijednosti izlučenog ukupnog fosfora

(kg izlučenog P2O5 / mjesto za životinju / godina)  (23)

Izlučen ukupni fosfor, izražen kao P2O5

Kokoši nesilice

0,40

Tovni pilići (brojleri)

0,20

Patke

0,30

Purani

1,00

Kombinacija purana i pura

0,80

Pure

0,50

Tehnika  (24)

Parametri

Primjenjivost

a

Ograničenje udjela sirovih bjelančevina u hrani za životinje primjenom hranidbe s uravnoteženim sadržajem dušika u skladu s energetskim potrebama i probavljivim aminokiselinama

Ukupni dušik

Općenito primjenjivo.

b

Višefazno hranjenje s prilagođavanjem sastava hrane proizvodnom razdoblju

Ukupni dušik,

ukupni fosfor

Općenito primjenjivo.

c

Kontroliranje količine aminokiselina u hrani za životinje sa smanjenim udjelom sirovih bjelančevina

Ukupni dušik

Općenito primjenjivo u okviru ograničenja povezanih s dostupnošću hrane za životinje s niskim udjelom bjelančevina i/ili sintetičkih aminokiselina na tržištu.

Sintetičke aminokiseline nisu primjenjive u ekološkoj proizvodnji.

d

Upotreba odobrenih dodataka hrani za životinje koji smanjuju izlučivanje ukupnog dušika / emisije amonijaka

Ukupni dušik

Općenito primjenjivo.

e

Upotreba odobrenih dodataka hrani za životinje koji smanjuju izlučivanje ukupnog fosfora (npr. fitaza)

Ukupni fosfor

Upotreba fitaze možda nije primjenjiva u slučaju ekološke proizvodnje.

f

Upotreba visokoprobavljivih anorganskih fosfata za djelomičnu zamjenu konvencionalnih izvora fosfora u hrani za životinje

Ukupni fosfor

Općenito primjenjivo unutar ograničenja povezanih s dostupnošću visokoprobavljivih anorganskih fosfata na tržištu.

Tvar

Kategorija peradi

Maksimalne vrijednosti emisija amonijaka u zrak

(kg NH3 / mjesto za životinju / godina)  (25)

Novi pogoni

Postojeći pogoni

Amonijak, izražen kao NH3

Kokoši nesilice (u sustavima s kavezima)

0,04

0,08

Kokoši nesilice (u sustavima bez kaveza)

0,10

0,13  (26)

Tovni pilići (brojleri)

0,05

0,07

Patke

0,17

Purani

0,55 (27)

Kombinacija purana i pura

0,44 (28)

Pure

0,35

Tehnika  (29)

Primjenjivost

Sve vrste peradi

a

Korištenje sustava za čišćenje zraka, primjerice:

Primjenjivo na postojeće pogone samo ako se koristi centralizirani ventilacijski sustav.

b

Plinopropusne membrane (GPM) za hvatanje amonijaka iz plinovitih medija

Možda nije primjenjivo u postojećim pogonima zbog nedostatka prostora.

Kokoši nesilice, rasplodna perad za brojlere, mlade kokoši (sustavi s kavezima)

c

Uklanjanje gnoja trakama za izgnojavanje, i to:

Općenito primjenjivo.

Kokoši nesilice, rasplodna perad za brojlere, mlade kokoši (sustavi bez kaveza)

d

Sustav umjetne ili prirodne ventilacije bez čestog uklanjanja gnoja u postojećim pogonima s dubokom steljom i jamom za gnoj, u kombinaciji barem s dodatnom mjerom ublažavanja (npr. postizanjem visokog udjela suhe tvari u gnoju, sustavom za čišćenje zraka)

Općenito primjenjivo.

e

Traka za izgnojavanje ili strugač za gnoj (u slučaju duboke stelje s jamom za gnoj)

Primjenjivost u postojećim pogonima može biti ograničena zbog građevinskih i drugih strukturnih ograničenja.

f

Sušenje gnoja umjetnim protokom zraka pomoću cijevi (u slučaju duboke stelje s jamom za gnoj)

Primjenjivo samo na pogone s dovoljno prostora ispod rešetki.

g

Sušenje gnoja umjetnim protokom zraka pomoću perforiranog poda (u slučaju duboke stelje s jamom za gnoj)

Primjenjivost u postojećim pogonima može biti ograničena zbog građevinskih i drugih strukturnih ograničenja.

h

Sušenje stelje na traci za izgnojavanje (u slučaju volijera)

Možda nije primjenjivo na postojeće pogone u slučaju nedovoljne širine staje.

i

Sušenje stelje umjetnim protokom zraka na traci za izgnojavanje (u slučaju volijera)

Općenito primjenjivo.

j

Sušenje stelje umjetnim protokom zraka u zatvorenom prostoru (u slučaju punog poda s dubokom steljom)

Općenito primjenjivo.

k

Kosi pod za uklanjanje stelje (u slučaju volijera)

Primjenjivo samo na kokoši nesilice.

Tovni pilići (brojleri)

l

Sušenje stelje umjetnim protokom zraka u zatvorenom prostoru (u slučaju punog poda s dubokom steljom)

Možda nije primjenjivo na postojeće pogone u slučaju nedovoljne visine stropa.

Možda nije primjenjivo u toplim podnebljima, ovisno o temperaturi u zatvorenom prostoru.

m

Sušenje stelje umjetnim protokom grijanog zraka u zatvorenom prostoru (u slučaju punog poda s dubokom steljom)

Možda nije primjenjivo u toplim podnebljima, ovisno o temperaturi u zatvorenom prostoru.

Možda nije primjenjivo na postojeće pogone u slučaju nedovoljne visine stropa.

n

Prirodna ili umjetna ventilacija s nepropusnim sustavom za napajanje (u slučaju punog poda s dubokom steljom)

Prirodna ventilacija nije primjenjiva na pogone s centraliziranim ventilacijskim sustavom.

Prirodna ventilacija možda nije primjenjiva tijekom početne faze uzgoja ili zbog ekstremnih klimatskih uvjeta.

o

Grijani i hlađeni pod prekriven steljom (u slučaju sustava „combideck”)

Kod postojećih pogona primjenjivost ovisi o mogućnosti ugradnje zatvorenog podzemnog skladišta za vodu koja cirkulira.

Primjenjivost može biti ograničena zbog brige za dobrobit životinja.

p

Stelja koja se sastoji od slame i natrijeva hidrogensulfata

Općenito primjenjivo.

Patke

q

Često dodavanje stelje (u slučaju punog poda s dubokom steljom u kombinaciji s rešetkastim podom)

Kod postojećih pogona s dubokom steljom u kombinaciji s rešetkastim podom primjenjivost može ovisiti o postojećoj strukturi.

r

Često uklanjanje gnoja (u slučaju potpuno rešetkastog poda)

Primjenjivo samo na uzgoj mošusnih pataka (Cairina Moschata), iz sanitarnih razloga.

Purani

s

Prirodna ili umjetna ventilacija s nepropusnim sustavom za napajanje (u slučaju punog poda s dubokom steljom)

Prirodna ventilacija nije primjenjiva na pogone s centraliziranim ventilacijskim sustavom.

Prirodna ventilacija možda nije primjenjiva tijekom početne faze uzgoja ili zbog ekstremnih klimatskih uvjeta.

t

Sušenje stelje umjetnim protokom grijanog zraka u zatvorenom prostoru (u slučaju punog poda s dubokom steljom)

Možda nije primjenjivo u toplim podnebljima, ovisno o temperaturi u zatvorenom prostoru.

Možda nije primjenjivo na postojeće pogone u slučaju nedovoljne visine stropa.

Tehnika

Opis

Primjenjivost

Emisije amonijaka i metana

Vidjeti odjeljak 1.2. za emisije amonijaka i metana u nastambama za svinje i odjeljak 2.2. za emisije amonijaka u nastambama za perad.

Emisije prašine

a

Sprečavanje ili smanjenje stvaranja prašine unutar nastambi za stoku korištenjem npr. tehnika nastiranja s minimalnim podizanjem prašine, grublje stelje, kosog poda za uklanjanje stelje, hranjenja ad libitum, hrane za životinje iz koje se oslobađaju male količine prašine, separatora prašine, ventilacije s optimiziranom brzinom zraka

Vidjeti odjeljak 4.2.4.

U slučaju korištenja grublje stelje, duga slama primjenjiva je samo u sustavima nastambi u kojima se koristi stelja.

Primjenjivost hranjenja ad libitum može biti ograničena na određene sustave opskrbe hranom za životinje (npr. sustavi za suho hranjenje).

Primjenjivost ventilacije s optimiziranom brzinom zraka može biti ograničena zbog brige za dobrobit životinja.

b

Smanjenje koncentracije prašine unutar nastambe za stoku, npr. raspršivanjem vodene maglice, ionizacijom, raspršivanjem ulja

Primjenjivost raspršivanja vodene maglice može biti ograničena zbog brige za dobrobit životinja. Može biti ograničena i kod sustava za kruti gnoj na kraju razdoblja uzgoja zbog visokih emisija amonijaka.

Ionizacija možda nije primjenjiva na pogone za uzgoj svinja ili na postojeće pogone za uzgoj peradi zbog tehničkih ograničenja (npr. električnih instalacija).

Primjenjivost raspršivanja ulja može biti ograničena zbog brige za dobrobit životinja. Ta je tehnika primjenjiva samo na pogone za uzgoj peradi u kojima su ptice starije od oko 21 dana. Primjenjivost na pogone za uzgoj kokoši nesilica može biti ograničena zbog rizika od kontaminacije opreme koja se nalazi u objektu.

c

Smanjenje količine prašine korištenjem sustava za čišćenje zraka, npr. suhog filtra, dvofaznog ili trofaznog sustava za čišćenje zraka, vodenog ispirača plina (skrubera), vodenog hvatača prašine, kiselog ispirača plina (skrubera), biofiltra, biološkog ispirača plina

Vodeni ispirači plina (skruberi), kiseli ispirači plina (skruberi) i biološki ispirači plina primjenjivi su na postojeće pogone samo ako se koristi centralizirani ventilacijski sustav.

Biofiltri su primjenjivi samo na pogone s gnojovkom i sustave u kojima se koristi slama.

Vodeni hvatači prašine primjenjivi su samo na pogone s tunelskim ventilacijskim sustavom.

Suhi filtri primjenjivi su samo na pogone za uzgoj peradi s tunelskim ventilacijskim sustavom.

Emisije neugodnih mirisa

d

Mjere za sprečavanje i smanjenje neugodnih mirisa u sustavima nastambi, npr. održavanje životinja i površina suhima i čistima, smanjenje površine prekrivene gnojem iz koje se ispuštaju neugodni mirisi, često uklanjanje gnoja, smanjenje temperature gnoja i unutrašnjosti nastambi, smanjenje protoka zraka

Vidjeti odjeljak 4.2.4.

Tehnike za smanjenje temperature i/ili protoka zraka možda nisu primjenjive zbog brige za dobrobit životinja.

U slučaju čestog uklanjanja gnoja ispiranje možda nije primjenjivo na pogone koji se nalaze u blizini osjetljivih područja ako to dovodi do intenzivnog ispuštanja neugodnih mirisa.

e

Optimizacija uvjeta za ispuštanje ispušnog zraka iz nastambi za životinje, npr. povećanje visine ispusta i/ili brzine ventilacije

Općenito primjenjivo.

f

Smanjenje neugodnih mirisa primjenom sustava za čišćenje zraka, npr. biološkog ispirača plina (ili biološkog prokapnog filtra), biofiltra, dvofaznog ili trofaznog sustava za čišćenje zraka

Primjenjivo na postojeće pogone samo ako se koristi centralizirani ventilacijski sustav.

Potrošnja vode

g

Odabir i korištenje prikladne opreme (npr. kapljičnih pojilica, okruglih pojilica, korita za vodu) za konkretnu kategoriju životinja, uz osiguravanje dostupnosti vode (ad libitum)

Vidjeti odjeljak 4.2.4.

Općenito primjenjivo.

h

Redovita provjera i (ako je potrebno) prilagodba kalibracije opreme za pitku vodu

Općenito primjenjivo.

i

Mehaničko suho čišćenje ili korištenje visokotlačnih uređaja za čišćenje nastambi i opreme za životinje

Visokotlačni uređaji nisu primjenjivi na pogone za uzgoj peradi u kojima se koriste sustavi za suho čišćenje.

Potrošnja energije

j

Visokoučinkoviti sustavi grijanja/hlađenja i ventilacijski sustavi

Vidjeti odjeljak 4.2.4.

Primjenjivost u postojećim pogonima može biti ograničena zbog građevinskih i drugih strukturnih ograničenja.

k

Optimizacija i upravljanje sustavima grijanja/hlađenja i ventilacijskim sustavima, osobito ako se koriste sustavi za čišćenje zraka

Općenito primjenjivo.

l

Izolacija zidova, podova i/ili stropova nastambi za životinje

Možda nije primjenjivo na pogone s prirodnom ventilacijom.

Primjenjivost u postojećim pogonima može biti ograničena zbog građevinskih i drugih strukturnih ograničenja.

m

Oporaba topline (npr. sustav „combideck”, ventilacijski sustavi s oporabom topline, oporaba topline iz hlađenja gnojovke)

Primjenjivost ovisi o mogućnosti ugradnje zatvorenog podzemnog spremnika za vodu koja cirkulira.

n

Prirodna ventilacija

Nije primjenjivo na pogone s centraliziranim ventilacijskim sustavom.

U pogonima za uzgoj svinja ta tehnika možda nije primjenjiva na:

U pogonima za uzgoj peradi ta tehnika možda nije primjenjiva:

o

Hibridna ventilacija

Ta tehnika možda nije primjenjiva na sustave nastambi s podovima prekrivenima steljom u pogonima za uzgoj svinja u toplim podnebljima.

p

Sustavi hlađenja isparavanjem, s panelima i recirkulacijom vode

Primjenjivo samo na sustave nastambi u kojima je potrebno regulirati temperaturu.

Tehnika  (30)

Glavni problemi za okoliš na koje se tehnika odnosi

Primjenjivost

Sve vrste gnoja

a

Korištenje skladišta s dovoljnim kapacitetom za skladištenje gnoja tijekom razdoblja u kojima rasipanje po zemlji nije moguće

Dušik, fosfor, mikrobni patogeni, amonijak, neugodni mirisi

Općenito primjenjivo.

Gnojovka – opće tehnike

b

Korištenje objekata za skladištenje otpornih na mehaničke, kemijske i toplinske utjecaje

Dušik, fosfor, mikrobni patogeni

Općenito primjenjivo.

c

Korištenje nepropusnih objekata i opreme za skupljanje i prijenos gnojovke (npr. jame, kanali, slivnici, crpne stanice)

Dušik, fosfor, mikrobni patogeni

Općenito primjenjivo.

d

Provjera konstrukcijske cjelovitosti objekata za skladištenje najmanje jednom godišnje

Amonijak, metan, neugodni mirisi, dušik, fosfor, mikrobni patogeni

Možda nije primjenjivo na podzemno skladište gnojovke.

e

Pokrivanje koje osigurava najveću okolišnu učinkovitost, i to jednom od sljedećih tehnika:

Amonijak, neugodni mirisi

Kruti pokrovi nisu primjenjivi na skladišta ukopana u zemlju, a možda ni na postojeće pogone koji imaju strukturna ograničenja zbog kojih ne mogu izdržati dodatno opterećenje.

Fleksibilni pokrovi nisu primjenjivi na područjima na kojima prevladavajući vremenski uvjeti mogu oštetiti njihovu strukturu.

Za plutajuće pokrove:

f

Ugradnja sustava za otkrivanje propuštanja

Dušik, fosfor, mikrobni patogeni

Primjenjivo samo na nove pogone.

g

Smanjivanje miješanja gnojovke na najmanju moguću mjeru

Amonijak, neugodni mirisi

Općenito primjenjivo.

Gnojovka – tehnike koje se primjenjuju u skladištima gnojovke

h

Odgovarajuće projektiranje skladišta gnojovke, i to primjenom tehnika kao što su:

Amonijak, neugodni mirisi

Smanjenje omjera između površine iz koje se ispuštaju emisije i neugodni mirisi i obujma možda nije primjenjivo na postojeća skladišta gnojovke.

i

Zakiseljavanje gnojovke

Amonijak, metan

Možda nije primjenjivo u slučaju strukturnih ograničenja (npr. neodgovarajuće kvalitete betona) i ako sustav za skladištenje nema oblogu otpornu na kiseline.

Možda nije primjenjivo na skladišta s krutim pokrovima.

j

Hlađenje gnojovke

Amonijak, metan

Možda nije primjenjivo na skladišta s krutim pokrovima.

Gnojovka – tehnika koja se primjenjuje na skladišta ukopana u zemlju

k

Nepropusni temelj i zidovi, npr. s plastičnom oblogom (ili dvostrukom oblogom) i nepropusnim strukturama

Dušik, fosfor, mikrobni patogeni

Općenito primjenjivo.

Skladištenje krutog gnoja

l

Skladištenje osušenog krutog gnoja u štaglju

Amonijak, metan, dušik, fosfor, mikrobni patogeni

Općenito primjenjivo.

m

Korištenje betonskog silosa za skladištenje krutog gnoja

Dušik, fosfor, mikrobni patogeni

Općenito primjenjivo.

n

Skladištenje krutog gnoja na punom nepropusnom podu projektiranom za sprečavanje istjecanja u okoliš

Dušik, fosfor, mikrobni patogeni

Općenito primjenjivo.

Privremene hrpe krutog gnoja

o

Odgovarajuća udaljenost između privremenih hrpa krutog gnoja i vodnih tijela, uz godišnju promjenu lokacije i maksimalno skraćivanje vremena na polju

Dušik, fosfor, mikrobni patogeni

Općenito primjenjivo.

p

Smanjenje omjera između površine iz koje se ispuštaju emisije i neugodni mirisi i obujma privremene hrpe krutog gnoja

Amonijak, neugodni mirisi

Općenito primjenjivo.

q

Pokrivanje privremenih hrpa krutog gnoja

Amonijak, neugodni mirisi, dušik, fosfor, mikrobni patogeni

Općenito primjenjivo ako je kruti gnoj osušen ili djelomično osušen u nastambama za životinje. Možda nije primjenjivo na neosušen kruti gnoj ako se na hrpu često dodaje novi gnoj.

Tehnika  (31)

Primjenjivost

a

Mehanička separacija gnojovke, npr.:

Korištenje poliakrilamida kao flokulanta možda nije primjenjivo zbog rizika od stvaranja akrilamida.

b

Anaerobna razgradnja

Možda nije primjenjivo u slučaju nedovoljne mase gnoja na poljoprivrednom gospodarstvu.

c

Sušenje gnoja u vanjskom tunelu

Primjenjivo samo na gnoj iz pogona za uzgoj kokoši nesilica. Nije primjenjivo na postojeće pogone koji nemaju trake za izgnojavanje.

d

Mehanička separacija gnojovke na krutu i tekuću frakciju, nakon čega slijedi aerobna razgradnja (prozračivanje) tekuće frakcije s oporabom hranjivih tvari

Primjenjivost može biti ograničena u hladnim podnebljima zbog teškog održavanja odgovarajuće razine prozračivanja tijekom zime.

e

Mehanička separacija gnojovke na krutu i tekuću frakciju, nakon čega slijedi nitrifikacija-denitrifikacija tekuće frakcije s oporabom hranjivih tvari

Općenito primjenjivo.

f

Kompostiranje krutog gnoja

Možda nije primjenjivo na postojeća poljoprivredna gospodarstva zbog nedostatka prostora u slučaju kompostiranja u zbojevima.

g

Isparavanje u vakuumu s oporabom amonijaka

Možda nije primjenjivo na postojeća poljoprivredna gospodarstva ako nije dostupna otpadna toplina iz drugih procesa.

h

Vakuumski separatori s rešetkama sa sitnim otvorima

Općenito primjenjivo.

i

Separator krute i tekuće frakcije primjenom tlaka i flokulacijom

Općenito primjenjivo.

j

Mehanička separacija gnojovke na krutu i tekuću frakciju, nakon čega slijedi obrada tekuće frakcije u biljnim uređajima s oporabom hranjivih tvari

Primjenjivost može biti ograničena u hladnim podnebljima.

Možda nije primjenjivo u postojećim pogonima zbog nedostatka prostora.

Tehnika  (32)

Glavni problemi za okoliš na koje se tehnika odnosi

Primjenjivost

a

Dovoljna udaljenost između površina po kojima se rasipa gnoj i područja izloženih riziku od ispiranja/otjecanja, kao i njima susjednih područja

Dušik, fosfor, mikrobni patogeni

Općenito primjenjivo.

b

Ograničenja rasipanja gnoja po zemlji u uvjetima u kojima postoji rizik od otjecanja

Dušik, fosfor, mikrobni patogeni

Općenito primjenjivo.

c

Rasipanje gnoja po zemlji u skladu s potrebama usjeva za hranjivim tvarima

Dušik, fosfor

Općenito primjenjivo.

d

Zakiseljavanje gnojovke prije primjene

Amonijak

Općenito primjenjivo.

e

Korištenje razrijeđene gnojovke u niskotlačnim sustavima navodnjavanja

Amonijak

Nije primjenjivo na usjeve koji se uzgajaju za sirovu konzumaciju zbog rizika od kontaminacije.

Nije primjenjivo ako zbog vrste tla nije moguća brza infiltracija razrijeđene gnojovke u tlo.

Nije primjenjivo ako usjeve nije potrebno navodnjavati.

f

Primjena gnojovke pomoću priključka za prskanje u trake, korištenjem jedne od sljedećih tehnika:

priključka s crijevima za neposredni unos gnojovke,

priključka s cijevima s nastavkom za ispuštanje gnojovke ispod sklopa usjeva

Amonijak, neugodni mirisi

Primjenjivost može biti ograničena ako je udio slame u gnojovki previsok ili ako je udio suhe tvari u gnojovki veći od 10 %.

Priključak s cijevima s nastavkom za ispuštanje gnojovke ispod sklopa usjeva nije primjenjiv kod gusto posijanih oraničnih usjeva.

g

Primjena gnojovke plitkim brizgaljkama (otvoreni prorez)

Amonijak, neugodni mirisi

Nije primjenjivo na kamenitim, plitkim ili zbijenim tlima na kojima je teško postići ujednačeno prodiranje.

Primjenjivost može biti ograničena ako strojevi mogu oštetiti usjeve.

h

Primjena gnojovke dubokim brizgaljkama (zatvoreni prorez)

Amonijak, neugodni mirisi

Nije primjenjivo na kamenitom, plitkom ili zbijenom tlu na kojem je teško postići ujednačeno prodiranje i djelotvorno zatvaranje proreza.

Nije primjenjivo tijekom vegetacije usjeva.

Nije primjenjivo na travnjake, osim ako se pretvaraju u oranice ili zasijavaju.

i

Unos gnoja u tlo što je prije moguće nakon rasipanja po tlu (s odgodom do četiri sata ili do 12 sati ako uvjeti nisu povoljni radi bržeg unosa)

Amonijak, neugodni mirisi

Nije primjenjivo na travnjake ni u slučaju konzervacijske obrade tla, osim ako se zemljište pretvara u oranicu ili zasijava.

Nije primjenjivo na obrađena zemljišta s usjevima koji se mogu oštetiti.

Nije primjenjivo na gnojovku koja se primjenjuje plitkim ili dubokim brizgaljkama.

Tehnika  (33)

Primjenjivost

a

Odgovarajuća udaljenost između poljoprivrednog gospodarstva / pogona i osjetljivih područja

Primjenjivo samo na nova poljoprivredna gospodarstva / pogone.

b

Odgovarajuća lokacija opreme

U slučaju postojećih pogona mogućnosti za preseljenje opreme mogu biti ograničene zbog nedostatka prostora.

c

Operativne mjere

Općenito primjenjivo.

d

Oprema koja proizvodi nisku razinu buke

Sustavi za hranjenje u kojima je smanjen podražaj prije hranjenja primjenjivi su samo na pogone za uzgoj svinja.

Pasivni dozatori ad libitum primjenjivi su samo ako je oprema nova ili se zamjenjuje ili ako životinjama nije potrebno kontrolirano hranjenje.

e

Oprema za prigušenje buke

Primjenjivost može biti ograničena zbog nedostatka prostora te zdravstvenih i sigurnosnih razloga.

Možda nije primjenjivo ako materijali koji apsorbiraju buku umanjuju djelotvornost čišćenja pogona.

f

Tehnike za smanjivanje buke

Primjenjivost može biti ograničena zbog razloga povezanih s biosigurnošću.

Tehnika  (35)

Primjenjivost

a

Otkrivanje i zaustavljanje curenja vode

Općenito primjenjivo.

b

Odvodnja otpadnih voda u namjenski spremnik ili u skladište gnojovke

Općenito je primjenjivo ako se otpadne vode odvode u namjenski spremnik.

Primjenjivost može biti ograničena ako se otpadne vode odvode u skladište gnojovke zbog biosigurnosnih rizika i/ili kemijskih svojstava otpadnih voda.

c

Odvajanje nekontaminiranih oborinskih voda od tokova otpadnih voda koje je potrebno obraditi

Možda nije primjenjivo na postojeća poljoprivredna gospodarstva.

d

Ponovna uporaba nekontaminiranih oborinskih voda kao vode za čišćenje

Možda nije primjenjivo na postojeća poljoprivredna gospodarstva.

Primjenjivost može biti ograničena zbog biosigurnosnih rizika i/ili kemijskih svojstava oborinskih voda.

e

Što manje dvorišne površine na kojima ima gnoja i/ili gnojovke

Općenito primjenjivo.

f

Pročišćavanje otpadnih voda

Općenito primjenjivo.

g

Korištenje otpadnih voda u navodnjavanju i primjeni na zemlju

Primjenjivost može biti ograničena zbog nedovoljne dostupnosti prikladnog zemljišta u blizini poljoprivrednog gospodarstva i/ili zbog kemijskih svojstava otpadnih voda.

Primjenjivost može biti ograničena zakonodavnim zahtjevima o upotrebi otpadnih voda (npr. Uredba (EU) 2020/741 (34) Europskog parlamenta i Vijeća o minimalnim zahtjevima za ponovnu upotrebu vode).

Tehnika  (36)

Primjenjivost

a

Korištenje energetski učinkovite rasvjete

Općenito primjenjivo.

b

Korištenje izmjenjivača topline. Može se primjenjivati jedan od sljedećih sustava:

Za izmjenjivače topline zrak-zemlja potrebna je velika površina tla i zato su primjenjivi samo ako je dostupan dovoljan prostor.

c

Korištenje dizalica topline za oporabu topline

Primjenjivost dizalica topline na temelju oporabe geotermalne topline ograničena je ako se koriste vodoravne cijevi jer je za njihovo postavljanje potreban velik prostor.

d

Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora

Primjenjivost proizvodnje energije iz određenih obnovljivih izvora može biti ograničena zbog klimatskih uvjeta.

Možda nije primjenjivo na postojeća poljoprivredna gospodarstva zbog neodgovarajućih zgrada i/ili nedostatka prostora.

e

Izolacija zidova, podova i/ili stropova zgrada/struktura

Primjenjivost u postojećim pogonima može biti ograničena zbog građevinskih i drugih strukturnih ograničenja.

Tehnika  (37)

Učestalost

Primjenjivost

a

Bilanca mase dušika i fosfora na temelju unosa hrane za životinje, udjela sirovih bjelančevina i ukupnog fosfora u hrani za životinje i performansi životinja (38)

Jednom godišnje za svaku kategoriju životinja (39)

Općenito primjenjivo.

Tehnika  (40)

Učestalost

Primjenjivost

a

Bilanca mase na temelju izlučivanja i ukupnog (ili ukupnog amonijskog) dušika prisutnog u svakoj fazi gospodarenja gnojem (2)

Jednom godišnje (3).

Općenito primjenjivo.

b

Emisijski faktori (41)

Jednom godišnje (42).

Općenito primjenjivo.

Tehnika  (43)

Učestalost

Primjenjivost

a

Emisijski faktori (44)

Jednom godišnje (45).

Općenito primjenjivo.

Tehnika  (46)

Učestalost

Primjenjivost

a

Emisijski faktori (47)

Jednom godišnje (48).

Općenito primjenjivo.

Tehnika  (49)

Učestalost

Primjenjivost

a

Provjera učinkovitosti sustava za čišćenje zraka mjerenjem amonijaka, neugodnih mirisa i/ili prašine u normalnim uvjetima na poljoprivrednom gospodarstvu i u skladu s propisanim protokolom mjerenja te primjenom standardnih metoda EN ili drugih nacionalnih ili međunarodnih metoda koje jamče jednaku znanstvenu kvalitetu dobivenih podataka

Jednom tijekom faze puštanja u rad

Nije primjenjivo ako je sustav za čišćenje zraka provjeren u kombinaciji sa sličnim sustavom nastambi i operativnim uvjetima.

b

Kontrola djelotvornosti funkcioniranja sustava za čišćenje zraka (npr. kontinuiranim evidentiranjem operativnih parametara ili korištenjem alarmnih sustava)

Mjesečno

Općenito primjenjivo.

Tehnika  (50)

Učestalost

Primjenjivost

a

Praćenje potrošnje vode na razini poljoprivrednog gospodarstva i za glavne procese u kojima se troši voda

Jednom godišnje (51)

Zasebno praćenje glavnih procesa u kojima se troši voda možda nije primjenjivo s obzirom na konfiguraciju vodoopskrbne mreže.

b

Praćenje potrošnje električne energije

Zasebno praćenje glavnih procesa u kojima se troši energija možda nije primjenjivo s obzirom na konfiguraciju mreže za opskrbu energijom.

c

Praćenje potrošnje goriva

Praćenje potrošnje goriva u nastambama za životinje možda nije primjenjivo ako poljoprivredno gospodarstvo ima samo jedan pogon za grijanje, koji isporučuje toplinu u nekoliko nastambi za životinje, kao i u stambene zgrade.

d

Praćenje broja životinja, uključujući rođenja i uginuća

Općenito primjenjivo.

e

Praćenje potrošnje hrane za životinje

Općenito primjenjivo.

f

Praćenje količine proizvedenog gnoja

Općenito primjenjivo.

Tehnika

Opis

Informacije o emisijama

a

Ograničenje udjela sirovih bjelančevina u hrani za životinje primjenom hranidbe s uravnoteženim sadržajem dušika u skladu s energetskim potrebama i probavljivim aminokiselinama

Hranidba se uravnotežuje kako bi se zadovoljile potrebe životinja za energijom i probavljivim aminokiselinama i izbjegao prekomjeran unos sirovih bjelančevina, uzimajući pritom u obzir hranidbene potrebe i dobrobit životinja.

Hranidba koja nije usklađena s potrebama životinja za energijom i probavljivim aminokiselinama osigurava samo nužne količine ograničavajućih hranjivih tvari, a prevelike količine drugih hranjivih tvari. To rezultira izlučivanjem većih količina hranjivih tvari, što dovodi do povećanja emisija u okoliš. S druge strane, uravnotežena hranidba osigurava odgovarajuću količinu aminokiselina, tj. ni previše ni premalo. Time se omogućuje da životinje ostvare svoj potencijal rasta i postignu optimalne performanse zahvaljujući maksimiziranoj sintezi proteina, a emisije u okoliš smanjuju se na najmanju moguću mjeru.

Nije primjenjivo.

b

Višefazno hranjenje s prilagođavanjem sastava hrane proizvodnom razdoblju

Mješavina hrane bolje odgovara potrebama životinja za energijom, aminokiselinama, fosforom i mineralima, ovisno o težini životinje i/ili fazi proizvodnje i uzimajući u obzir hranidbene potrebe i dobrobit životinja.

Hranjenje se obično dijeli u dvije do pet faza, ovisno o kategoriji životinje, a može se obavljati po skupinama životinja.

Može se postići smanjenje emisija amonijaka od barem 20 % kod svinja i barem 10 % kod peradi u usporedbi s referentnim sustavom u kojem se ne primjenjuje ta tehnika.

c

Kontroliranje količine aminokiselina u hrani za životinje sa smanjenim udjelom sirovih bjelančevina

Kako bi se smanjio udio sirovih bjelančevina, određena količina hrane za životinje koja je bogata bjelančevinama zamjenjuje se hranom za životinje koja ima nizak udio bjelančevina, uzimajući pritom u obzir hranidbene potrebe i dobrobit životinja.

Hrana za životinje dopunjuje se aminokiselinama (npr. lizinom, metioninom, treoninom, triptofanom, valinom) kako bi se osigurao odgovarajući profil aminokiselina.

Nije primjenjivo.

d

Upotreba odobrenih dodataka hrani za životinje koji smanjuju izlučivanje ukupnog dušika / emisije amonijaka

Odobrene (52) tvari, mikroorganizmi ili pripravci poput enzima (npr. NSP enzimi, proteaze) ili probiotika dodaju se vodi ili hrani za životinje radi povećanja učinkovitosti hrane za životinje, primjerice poboljšanjem probavljivosti te hrane ili djelovanjem na gastrointestinalnu floru.

Osim odobrenih tvari koje izravno smanjuju izlučen ukupni dušik, mogu se upotrebljavati i drugi dodaci koji neizravno utječu na emisije amonijaka. Na primjer, odobreni (53) dodaci hrani za životinje koji se sastoje od benzojeve kiseline mogu se dodavati hrani za svinje za tov (dodaci 4d210 i 4d211) i krmače (dodatak 4d210) u količinama od 0,5 % do 1 % potpune krmne smjese s udjelom vlage od 12 % kako bi se smanjila pH-vrijednost urina.

Ako se dodaje benzojeva kiselina, može se postići smanjenje emisija amonijaka od barem 16 % u usporedbi s referentnim sustavom u kojem se ne koristi taj dodatak.

e

Upotreba odobrenih dodataka hrani za životinje koji smanjuju izlučivanje ukupnog fosfora (npr. fitaza)

Odobrene tvari, mikroorganizmi ili pripravci poput enzima (npr. fitaze) dodaju se vodi ili hrani za životinje radi povećanja učinkovitosti hrane za životinje, primjerice poboljšanjem probavljivosti fitinskog fosfora iz te hrane ili djelovanjem na gastrointestinalnu floru.

Nije primjenjivo.

f

Upotreba visokoprobavljivih anorganskih fosfata za djelomičnu zamjenu konvencionalnih izvora fosfora u hrani za životinje

Visokoprobavljivi anorganski fosfati upotrebljavaju se umjesto konvencionalnih izvora fosfora u hrani za životinje. Mogu se dodavati u hranu za životinje (npr. u obliku praha ili granula) i predvidljivi su u smislu kemijskog sastava i udjela probavljivog fosfora.

Nije primjenjivo.

g

Precizno hranjenje pojedinačnih životinja u uzgoju svinja

Precizno hranjenje odnosi se na neprestano (npr. na dnevnoj razini) prilagođavanje količina hranjivih tvari u hrani za životinje kako bi razine tih tvari bile što bliže stvarnim hranidbenim potrebama svake pojedinačne životinje zasebno, čime se maksimalno povećava iskorištavanje hranjivih tvari, a time i smanjuje izlučivanje dušika i fosfora. Ta tehnika može se primjenjivati i za smanjenje emisija metana iz crijevne fermentacije. Različite vrste hrane za životinje mogu se miješati u odgovarajućim omjerima na razini dozatora za svaku svinju, što omogućuje optimizaciju performansi i ekonomičnost. Za primjenu te tehnike potreban je odgovarajući sustav identifikacije pojedinačnih životinja (npr. čip), kao i posebna mjerenja (npr. vaganje). Tehnika uključuje i obradu podataka i kontrolne mjere na pojedinačnim dozatorima (npr. algoritam za predviđanje potreba svake životinje u stvarnom vremenu i softver za slanje uputa dozatoru). Osim toga, potrebno je dovoljno prostora za postavljanje dozatora.

Nije primjenjivo.

Vrsta poda

Opis

Potpuno rešetkasti pod

Pod u sustavu nastambi izveden tako da je na cijeloj površini obora metalna, betonska ili plastična rešetka, koja omogućuje da izmet i urin upadaju u kanal ili jamu.

Djelomično rešetkasti pod

Pod u sustavu nastambi izveden tako se u svakom oboru koristi i rešetkasti i puni (betonski) pod ili tako da radi dobrobiti životinja u oboru postoje različita funkcionalna područja. Defekacija na punom podu sprečava se pravilnim upravljanjem unutarnjim klimatskim parametrima, osobito u vrućim uvjetima, i/ili pravilnim projektiranjem sustava nastambi.

Ako djelomično rešetkasti podove pokrivaju 50 % površine, može se postići smanjenje amonijaka od barem 15 % u usporedbi s referentnim sustavom „duboke jame s potpuno rešetkastim podom bez dodatnih tehnika”.

Puni betonski pod

Pod u sustavu nastambi koji se na čitavoj površini obora sastoji od punog betona. Pod može u većoj ili manjoj mjeri biti pokriven steljom (npr. slamom). Pod može biti pod nagibom kako bi se olakšala odvodnja urina.

Tehnika

Opis

Informacije o emisijama

a

Duboka jama (potpuno ili djelomično rešetkasti pod) u kombinaciji s:

U oborima se ispod rešetkastog poda nalazi duboka jama, u kojoj se gnojovka skladišti u razdoblju između uklanjanjâ (ako se ne uklanja često). Kod svinja za tov može se koristiti preljevni kanal za gnoj. Gnojovka se uklanja radi nanošenja na zemlju ili se prenosi u vanjska skladišta što je češće moguće (npr. barem svaka dva mjeseca), osim ako postoje tehnička ograničenja (npr. kapacitet skladišta).

Duboke jame kombiniraju se barem s tehnikama upravljanja hranjivim vrijednostima (u postojećim pogonima) i s dodatnim mjerama za smanjenje amonijaka (npr. sustavom za čišćenje zraka, smanjenjem pH-vrijednosti gnojovke, hlađenjem gnojovke) u novim pogonima.

Nije primjenjivo.

b

Često uklanjanje gnojovke, npr. vakuumskim sustavom, strugačem, ispiranjem (u slučaju potpuno ili djelomično rešetkastog poda)

Vakuumski sustav: otvori na dnu jame ili kanala povezani su s odvodnom cijevi za prijenos gnojovke u vanjsko skladište. Gnojovka se često ispušta iz jame, i to otvaranjem ventila ili uklanjanjem čepa u glavnoj cijevi za gnojovku, npr. jednom ili dvaput tjedno. Stvara se blagi vakuum, koji omogućuje potpuno pražnjenje jame ili kanala. Da bi vakuum mogao djelovati i da bi sustav ispravno funkcionirao, mora se postići određena dubina gnojovke. Vakuumska pumpa nije potrebna ako se gnojovka pod utjecajem gravitacije ispire u spremnik smješten na razini nižoj od staje. Iz tog se spremnika gnojovka može crpiti u spremnik za skladištenje ili mobilnu cisternu.

Vakuumski sustav: može se postići smanjenje amonijaka za barem 25 % (ako se gnojovka uklanja barem dvaput tjedno), odnosno 15 % (ako se gnojovka uklanja barem svaka dva tjedna) u usporedbi s referentnim sustavom „duboke jame s potpuno rešetkastim podom bez dodatnih tehnika”. Smanjuju se i emisije metana.

Strugač: na svakoj strani središnjeg žlijeba nalazi se kanal u obliku slova V s dvije površine pod nagibom, tako da urin može otjecati u sabirnu jamu preko odvoda na dnu kanala za gnoj. Kruta frakcija gnoja iz jame se uklanja često (npr. do 12 puta dnevno) pomoću strugača. Preporučuje se nanošenje premaza na pod očišćen strugačem kako bi se postigla glatka (glađa) površina.

Strugač: može se postići smanjenje amonijaka od barem 45 % u usporedbi s referentnim sustavom „duboke jame s potpuno rešetkastim podom bez dodatnih tehnika”. Smanjuju se i emisije metana.

Ispiranje: gnojovka se vrlo često (npr. jednom ili dvaput dnevno) razrjeđuje i uklanja, i to tako da se kanali ispiru tekućom frakcijom gnojovke (udio suhe tvari ne smije biti veći od oko 5 %). Tekuća frakcija gnojovke može se i prozračiti prije ispiranja. Za ispiranje se može koristiti i slatka voda, iako to dovodi do veće potrošnje vode. Ova se tehnika može kombinirati s raznim izvedbama dna kanala ili jama, na primjer sa žljebovima, cijevima ili trajnim slojem gnojovke.

Ispiranje: može se postići smanjenje amonijaka od barem 25 % u usporedbi s referentnim sustavom „duboke jame s potpuno rešetkastim podom bez dodatnih tehnika”.

c

Kose stijenke ili sustav lijevaka (u slučaju potpuno ili djelomično rešetkastog poda)

Za kose stijenke: kanal za gnoj u obliku je slova V, a mjesto za pražnjenje nalazi se na dnu. Gnoj se uklanja barem dvaput tjedno.

Za sustave lijevaka: plastični lijevci postavljaju se u redove ispod rešetkastog poda i usmjeravaju gnoj u sabirni kanal, odakle se brzo uklanja mehanički kontroliranim ispiranjem u unaprijed zadanim intervalima.

Nagib i glatkoća površine olakšavaju uklanjanje gnojovke.

Može se postići smanjenje amonijaka od barem 40 % u usporedbi s referentnim sustavom „duboke jame s potpuno rešetkastim podom bez dodatnih tehnika”. Smanjuju se i emisije metana.

d

Smanjena jama za gnoj (u slučaju djelomično rešetkastog poda)

Obor je opremljen uskom jamom, širine oko 0,6 m. Jama može biti smještena u vanjskom prolazu.

Može se postići smanjenje amonijaka od barem 30 % u usporedbi s referentnim sustavom „duboke jame s potpuno rešetkastim podom bez dodatnih tehnika”.

e

Sustav potpunog prekrivanja steljom (u slučaju punog betonskog poda)

Puni betonski pod gotovo se u potpunosti prekriva slojem slame ili drugim lignoceluloznim materijalom.

U sustavu podova prekrivenih steljom kruti se gnoj uklanja često (npr. dvaput tjedno). Alternativno, u sustavu s dubokom steljom na vrh se dodaje svježa slama, a nakupljeni gnoj uklanja se na kraju uzgojnog ciklusa. Radi dobrobiti životinja odvojeni funkcionalni prostori mogu biti podijeljeni u prostore za ležanje, hranjenje, hodanje i defekaciju.

Nije primjenjivo.

f

Odvojeni dio objekta gdje životinje leže (u slučaju djelomično rešetkastog poda)

U oborima prirodno ventiliranih nastambi organiziraju se zasebni funkcionalni prostori. Prostor za ležanje (oko 50 – 60 % ukupne površine) sastoji se od niveliranog izoliranog betonskog poda natkrivenim i izoliranim odvojenim dijelovima objekta gdje životinje leže, s preklopnim krovom koji se može podići ili spustiti radi reguliranja temperature i ventilacije. Prostori za aktivnost i hranjenje imaju rešetkasti pod, ispod kojega je jama za gnoj, koji se uklanja često, npr. pomoću vakuuma. Slama se može koristiti na punom betonskom podu.

Može se postići smanjenje amonijaka od barem 33 % u usporedbi s referentnim sustavom „duboke jame s potpuno rešetkastim podom bez dodatnih tehnika”.

g

Sustav redovitog mijenjanja slame (u slučaju punog betonskog poda)

Svinje se uzgajaju u oborima s punim podovima, obično u nastambama s prirodnom ventilacijom, s definiranim prostorom za ležanje (pod nagibom) i prostorom za defekaciju. Životinje svaki dan dobivaju novu slamu. Stelja se pomiče niz nagib obora kao posljedica aktivnosti svinja. Kruta frakcija može se uklanjati često (npr. svakodnevno) pomoću strugača.

Može se postići smanjenje amonijaka od barem 33 % u usporedbi s referentnim sustavom „duboke jame s potpuno rešetkastim podom bez dodatnih tehnika”. Ova tehnika može dovesti do povećanja emisija metana.

h

Konveksni pod i odvojeni kanali za gnoj i vodu (u slučaju obora s djelomično rešetkastim podom)

Kanali za gnoj i vodu nalaze se na suprotnim stranama konveksnog i glatkog punog betonskog poda. Kanal za vodu ugrađuje se ispod one strane obora na kojoj svinje jedu i piju. Voda za čišćenje obora može se upotrebljavati za punjenje kanala za vodu. Kanal se djelomično puni s najmanje 10 cm vode. Kanal za gnoj može imati žljebove ili kose stijenke koji se obično ispiru dvaput dnevno, na primjer vodom iz drugog kanala ili tekućom frakcijom gnojovke (udio suhe tvari ne smije biti veći od oko 5 %).

Može se postići smanjenje amonijaka od barem 40 % u usporedbi s referentnim sustavom „duboke jame s potpuno rešetkastim podom bez dodatnih tehnika”.

i

Obori prekriveni steljom s kombiniranom proizvodnjom gnoja (gnojovka i kruti gnoj)

Obori za dojenje imaju odvojene funkcionalne prostore: prostor za ležanje prekriven steljom, prostor za kretanje i defekaciju s rešetkastim ili perforiranim podom i prostor za hranjenje s punim podom. Prasadi je na raspolaganju gnijezdo koje je obloženo steljom i natkriveno. Gnojovka se uklanja često, i to strugačem. Kruti se gnoj svakodnevno ručno uklanja iz prostora s punim podom. Redovito se donosi nova stelja. Sustav se može kombinirati s dvorištem.

Nije primjenjivo.

j

Boksovi za hranjenje/ležanje na punom podu (u slučaju obora prekrivenih steljom)

Krmače se drže u oboru podijeljenom na dva funkcionalna prostora: glavni prostor, prekriven steljom, i niz boksova za hranjenje/ležanje na punom podu. Gnoj se zadržava na slami ili drugom lignoceluloznom materijalu, koji se redovito donosi i mijenja.

Može se postići smanjenje amonijaka od barem 50 % u usporedbi s referentnim sustavom „duboke jame s potpuno rešetkastim podom bez dodatnih tehnika”.

k

Korito za gnoj (u slučaju potpuno ili djelomično rešetkastog poda)

Montažno korito (ili jama) postavlja se ispod rešetkastog poda. Korito je s jedne strane dublje i ima nagib od barem 3° prema središnjem kanalu za gnoj; gnoj se ispušta kad dosegne razinu od oko 12 cm. Ako postoji kanal za vodu, korito se može podijeliti na odjeljak za vodu i odjeljak za gnoj.

Može se postići smanjenje amonijaka od barem 65 % u usporedbi s referentnim sustavom „duboke jame s potpuno rešetkastim podom bez dodatnih tehnika”.

l

Skupljanje gnoja u vodi

Gnoj se skuplja u vodi za čišćenje koja se drži u kanalu za gnoj i iznova se puni do razine od oko 120 – 150 mm. Kanal ne mora imati kose stijenke. Kanal za gnoj prazni se nakon svakog uzgojnog ciklusa. Kako bi se ograničila potrošnja vode, umjesto slatke vode mogu se upotrebljavati i druge tekućine (npr. voda od ispiranja nakon pranja prostorija) pod uvjetom da imaju odgovarajuća fizikalno-kemijska i biološka kvalitativna svojstva za tu namjenu.

Može se postići smanjenje amonijaka od barem 20 % u usporedbi s referentnim sustavom „duboke jame s potpuno rešetkastim podom bez dodatnih tehnika”.

m

Trake za izgnojavanje s reljefnim uzorkom u obliku slova V (u slučaju djelomično rešetkastog poda)

Trake za izgnojavanje s reljefnim uzorkom u obliku slova V kreću se u kanalima za gnoj i pokrivaju čitavu njihovu površinu, tako da sav urin i izmet padaju na njih. Trake za izgnojavanje pokreću se barem dvaput dnevno kako bi se urin i izmet odvojeno prenijeli u zatvorena skladišta gnoja. Trake za izgnojavanje izrađene su od plastike (polipropilena ili polietilena).

Može se postići smanjenje amonijaka od barem 60 % u usporedbi s referentnim sustavom „duboke jame s potpuno rešetkastim podom bez dodatnih tehnika”.

n

Kombinacija kanala za vodu i gnoj (u slučaju potpuno rešetkastog poda)

Krmače se drže na fiksnom mjestu (u odjeljcima za prasenje) s posebnim prostorom za defekaciju. Jama za gnoj podijeljena je na široki kanal za vodu s prednje strane i mali kanal za gnoj sa stražnje strane, sa smanjenom površinom za gnoj. Prednji kanal se djelomično puni vodom.

Može se postići smanjenje amonijaka od barem 50 % u usporedbi s referentnim sustavom „duboke jame s potpuno rešetkastim podom bez dodatnih tehnika”.

o

Vanjski prolaz potpuno prekriven steljom (u slučaju punog betonskog poda)

Životinje se drže u nastambi s hibridnom ventilacijom koja ima mala vrata kroz koja svinje mogu izaći u vanjski prolaz s betonskim podom prekrivenim steljom radi defekacije. Gnoj upada u kanal, iz kojeg se struganjem uklanja jednom dnevno.

Nije primjenjivo.

p

Korištenje sustava za čišćenje zraka, primjerice:

Vidjeti odjeljak 4.2.3.

q

Korištenje plutajućih kuglica u kanalu za gnoj

Kuglice koje su do pola punjene vodom i izrađene od posebne plastike s neljepljivom prevlakom plutaju po površini kanala za gnoj.

Može se postići smanjenje amonijaka od barem 25 % u usporedbi s referentnim sustavom „duboke jame s potpuno rešetkastim podom bez dodatnih tehnika”. Smanjuju se i emisije metana.

r

Hlađenje gnojovke

Smanjenje temperature gnojovke (obično na15 °C) postiže se ugradnjom sustava za hlađenje koji se postavlja iznad gnojovke (hlađenje površine gnojovke u sustavu s rashladnim rebrima), iznad betonskog poda ili se ugrađuje u pod (podno hlađenje). Sustav se sastoji od cijevi u kojima cirkulira rashladno sredstvo ili voda. Cijevi su spojene na uređaj za izmjenu topline kako bi se oporabe energije koja se može koristiti za grijanje drugih dijelova poljoprivrednog gospodarstva. Jama ili kanali moraju se često prazniti zbog relativno male površine cijevi za izmjenu. Ako se za hlađenje ne može koristiti otpadna toplina ili podzemna voda, primjenom ove tehnike može se povećati potrošnja energije.

Podnim hlađenjem može se postići smanjenje amonijaka od barem 20 % u usporedbi s referentnim sustavom „duboke jame s potpuno rešetkastim podom bez dodatnih tehnika”. Smanjuju se i emisije metana.

Ako se primjenjuje hlađenje rebrima, može se postići smanjenje amonijaka od barem 45 % u usporedbi s referentnim sustavom „duboke jame s potpuno rešetkastim podom bez dodatnih tehnika”. Smanjuju se i emisije metana.

s

Zakiseljavanje gnojovke

Gnojovki se dodaje kiselina (npr. sumporna kiselina) kako bi se pH-vrijednost u jami gnojovke smanjila na oko 5,5. Kiselina se može dodavati u spremniku za obradu, nakon čega slijede prozračivanje i homogenizacija. Dio obrađene gnojovke crpi se natrag u jamu za skladištenje ispod podova nastambe. Sustav obrade u potpunosti je automatiziran. Prije (ili nakon) rasipanja po kiselim tlima može biti potrebno dodati vapno kako bi se neutralizirao pH tla. Alternativno, zakiseljavanje se može izvršiti izravno u skladištu gnojovke ili kontinuirano tijekom rasipanja po zemlji.

Može se postići smanjenje amonijaka od barem 60 % u usporedbi s referentnim sustavom „duboke jame s potpuno rešetkastim podom bez dodatnih tehnika”. Smanjuju se i emisije metana.

t

Smještaj sa zasebnim zonama za boravak životinja

Životinje se uzgajaju u skupinama, u sustavima nastambi koji imaju barem tri funkcionalne zone: ležanje/odmor, hranjenje/aktivnost i defekacija. Površina po svinji veća je nego u konvencionalnim sustavima nastambi. Može biti dostupno i vanjsko dvorište u kojem životinje imaju pristup svježem zraku i prirodnom svjetlu, što pridonosi dobrobiti životinja. Budući da postoje različite funkcionalne zone, u svakoj se od njih mogu primjenjivati posebne ciljane tehnike. Na primjer, područje za defekaciju može biti u vanjskom dvorištu s malom površinom iz koje se ispuštaju emisije i neugodni mirisi i s čestim uklanjanjem gnoja (npr. do 12 puta dnevno pomoću strugača u obliku slova V sa žljebom za urin / odvajanjem izmeta i urina ispod poda). Prostor za ležanje i hranjenje životinje obično drže čistim (to prirodno ponašanje potiče se prirodnom/hibridnom ventilacijom kako bi se razlikovala temperatura u prostoru za defekaciju i drugim prostorima). U usporedbi s konvencionalnim sustavima potrošnja vode po svinji obično je veća (zbog veće površine po svinji), dok je potrošnja energije manja (zbog prirodne/hibridne ventilacije). Obično je potrebno i više radne snage (npr. zbog čišćenja slame s većeg područja).

Može se postići smanjenje amonijaka od barem 75 % u usporedbi s referentnim sustavom „duboke jame s potpuno rešetkastim podom bez dodatnih tehnika”.

u

Korištenje sljedećih dodataka za obradu gnoja:

Dodaci za promjenu fizičkih, kemijskih i bioloških svojstava gnojovke mogu se ručno ili mehanički nanijeti na površine iz kojih se ispuštaju emisije i neugodni mirisi (površine na kojima ima gnoja i/ili gnojovke, npr. rešetke, betonirani/puni pod, ispod rešetki), u jame ili u objekte za skladištenje gnoja. Nakon prve primjene slijede periodična dodavanja različite učestalosti (ovisno o aktivnoj tvari svakog dodatka). Postoji nekoliko kategorija dodataka za gnojovku, na primjer kompleksi bakterija ili mikroorganizama, zeoliti i kemijski proizvodi. Djeluju, na primjer, tako da promijene prirodnu mikrobnu ravnotežu, potaknu biozakiseljavanje (proizvodnju organskih kiselina), koje dovodi do smanjenja pH vrijednosti (a time i do smanjenja hlapljenja amonijaka), te ograničavaju biološke putove prema stvaranju sulfida. Rezultat je, primjerice, smanjenje emisija amonijaka, metana, sumporovodika i/ili neugodnih mirisa. Osim smanjenja emisija, dodaci mogu olakšati rukovanje gnojovkom tako što izazivaju ukapljivanje (niža viskoznost) i/ili slabljenje/lomljenje kore (zahvaljujući čemu se gnojovka lakše crpi i manje pjeni); tako je gnojovku manje potrebno miješati, štiti se oprema i ograničavaju ručne intervencije (uključujući one povezane s opasnom izloženošću sumporovodiku).

Nije primjenjivo.

v

Plinopropusne membrane (GPM) za hvatanje amonijaka iz plinovitih medija

Mikroporozne, hidrofobne membrane koriste se za hvatanje amonijaka iz zraka. Pokretačka sila za prijenos amonijaka kroz membrane jest gradijent koncentracije. Proces se odvija pri atmosferskom tlaku. Nakon što se amonijak nađe u kiseloj otopini (na drugoj strani membrane), spaja se sa slobodnim protonima i tvori nehlapljive amonijeve ione (NH4 +). Za pripremu kisele otopine mogu se koristiti razne anorganske ili organske kiseline, kao što su sumporna, klorovodična, fosforna i mliječna kiselina. Na taj se način amonijak sadržan iz zraka pretvara u vrijedno amonijevo gnojivo (npr. amonijev sulfat, amonijev klorid, amonijev fosfat, amonijev laktat), koje se također može prevoziti izvan lokacije. Ova tehnika funkcionira neovisno o ventilacijskom sustavu i zato je prikladna i za zgrade s prirodnom i za zgrade s umjetnom ventilacijom. Sustav se obično nalazi izvan nastambe i potrebno je osigurati dovoljno prostora za njegovo održavanje.

Smanjenje amonijaka od barem 75 % (na poljoprivrednim gospodarstvima za uzgoj svinja) odnosno 45 % (na peradarskim poljoprivrednim gospodarstvima) može se postići u usporedbi s referentnim sustavom u kojem se ne primjenjuje ova tehnika.

Sustavi nastambi

Opis

Sustavi s kavezima

Sustavi nastambi za perad u kojima su podovi pod nagibom, izrađeni od zavarene žičane mreže ili plastičnih rešetaka, i u kojima postoji oprema i prostor za hranjenje, napajanje, gniježđenje, grebanje, sjedenje na prečki i skupljanje jaja. Kavezi su obično raspoređeni na tri ili više razina. Sustavi nastambi moraju biti u skladu sa zahtjevima iz najnovije verzije Direktive Vijeća 1999/74/EZ (54) ili propisa koji ju zamjenjuju.

Duboka stelja s jamom za gnoj

Sustavi nastambi za perad u kojima je barem trećina ukupne površine poda prekrivena steljom (npr. pijeskom, drvnim strugotinama, slamom). Preostala površina poda je rešetkasta, s jamom za gnoj ispod rešetke. Oprema za hranjenje i napajanje nalazi se iznad rešetkaste površine. Mogu postojati dodatne strukture koje se smatraju vanjskim prostorima, kao što su ispust, veranda, otvoreni prostor za slobodno kretanje ili zimski vrt.

Volijere

Sustavi nastambi za perad podijeljeni na funkcionalne prostore za hranjenje, napajanje, nesenje jaja, grebanje i odmaranje. Korisna površina povećava se pomoću povišenih rešetkastih podova u više razina. Rešetkasta površina zauzima 30 – 60 % ukupne površine. Preostala površina poda obično je prekrivena steljom.

Mogu postojati dodatne strukture koje se smatraju vanjskim prostorima, kao što su ispust, veranda, otvoreni prostor za slobodno kretanje ili zimski vrt.

Tehnike

Opis

Informacije o emisijama

Sve vrste peradi

a

Korištenje sustava za čišćenje zraka, primjerice:

Vidjeti odjeljak 4.2.3.

b

Plinopropusne membrane (GPM) za hvatanje amonijaka iz plinovitih medija

Vidjeti odjeljak 4.2.1.

Kokoši nesilice, rasplodna perad za brojlere i mlade kokoši

c

Uklanjanje gnoja trakama za izgnojavanje, i to:

Gnoj se uklanja trakama za izgnojavanje ispod kaveza. Učestalost uklanjanja može biti jednom tjedno (ako se primjenjuje sušenje zrakom) ili više puta tjedno (ako se ne primjenjuje sušenje zrakom). Sabirna traka za izgnojavanje može se ventilirati radi sušenja gnoja. Ako se gnoj na traci za izgnojavanje suši zrakom, mogu se koristiti i metlice.

Ako se gnoj uklanja uklanjanja dvaput tjedno i suši zrakom, može se postići smanjenje amonijaka od barem 30 % u usporedbi s referentnim sustavom „dva uklanjanja tjedno bez ventilacije”.

d

Sustav umjetne ili prirodne ventilacije bez čestog uklanjanja gnoja u postojećim pogonima s dubokom steljom i jamom za gnoj, u kombinaciji barem s jednom dodatnom mjerom ublažavanja (npr. postizanjem visokog udjela suhe tvari u gnoju, sustavom za čišćenje zraka)

Sustav s dubokom steljom (za opis vidjeti prethodno navedeno) kombinira se s rijetkim uklanjanjem gnoja, npr. na kraju uzgojnog ciklusa. Osigurava se minimalni udio suhe tvari u gnoju od oko 50 – 60 %. To se postiže odgovarajućim ventilacijskim sustavom (npr. ventilatorima i uređajima za izvlačenje zraka na razini poda).

Može se postići smanjenje amonijaka od barem 40 % u usporedbi s referentnim sustavom „duboke stelje / jame s podom djelomično prekrivenim steljom”. Ova tehnika može dovesti do povećanja emisija metana.

e

Traka za izgnojavanje ili strugač za gnoj (u slučaju duboke stelje s jamom za gnoj)

Gnoj se uklanja strugačima (povremeno) ili trakama za izgnojavanje (jednom tjedno za sušeni gnoj, dvaput tjedno ako se gnoj ne suši).

Kod neventiliranih traka za izgnojavanje može se postići smanjenje amonijaka od barem 70 % u usporedbi s referentnim sustavom „duboke stelje / jame s podom djelomično prekrivenim steljom”.

Kod ventiliranih traka za izgnojavanje može se postići smanjenje amonijaka od barem 80 % u usporedbi s referentnim sustavom „duboke stelje / jame s podom djelomično prekrivenim steljom”.

f

Sušenje gnoja umjetnim protokom zraka pomoću cijevi (u slučaju duboke stelje s jamom za gnoj)

Sustav s dubokom steljom (za opis vidjeti prethodno navedeno) kombinira se sa sušenjem gnoja pomoću umjetne ventilacije koja prolazi kroz cijevi koje ispuhuju zrak (npr. pri 17 – 20 °C i 1,2 m3 po ptici) po gnoju uskladištenom ispod rešetkastog poda.

Može se postići smanjenje amonijaka od barem 45 % u usporedbi s referentnim sustavom „duboke stelje / jame s podom djelomično prekrivenim steljom”.

g

Sušenje gnoja umjetnim protokom zraka pomoću perforiranog poda (u slučaju duboke stelje s jamom za gnoj)

U sustavu s dubokom steljom (za opis vidjeti prethodno navedeno) ispod gnoja postavlja se perforirani pod, koji omogućava umjetno upuhivanje zraka odozdo. Gnoj se uklanja na kraju uzgojnog ciklusa.

Može se postići smanjenje amonijaka od barem 45 % u usporedbi s referentnim sustavom „duboke stelje / jame s podom djelomično prekrivenim steljom”.

h

Sušenje stelje na trakama za izgnojavanje (u slučaju volijera)

Gnoj se skuplja na trakama za izgnojavanje ispod rešetkastog poda i uklanja barem jednom tjedno pomoću ventiliranih ili neventiliranih traka za izgnojavanje. U volijerama za mlade kokoši mogu se kombinirati podovi prekriveni steljom i puni podovi.

Kod neventiliranih traka za izgnojavanje može se postići smanjenje amonijaka od barem 70 % u usporedbi s referentnim sustavom „duboke stelje / jame s podom djelomično prekrivenim steljom”.

Kod ventiliranih traka za izgnojavanje može se postići smanjenje amonijaka od barem 80 % u usporedbi s referentnim sustavom „duboke stelje / jame s podom djelomično prekrivenim steljom”.

i

Sušenje stelje umjetnim protokom zraka na traci za izgnojavanje (u slučaju volijera)

Ovom se tehnikom smanjuju emisije amonijaka iz gnoja tako što se oko gnoja stvara ciljani protok zraka i tako usporava mikrobna aktivnost (razgradnja mokraćne kiseline u gnoju peradi) i ograničava pretvorba dušikovih spojeva u hlapljivi amonijak. Gnoj pada na trake za izgnojavanje koje se nalaze ispod rešetke, gdje se suši zrakom (npr. 0,3 m3 zraka po životinji na sat pri minimalnoj temperaturi od 20 °C) koji se dovodi kroz kanale ispod ili pokraj rešetkastog poda. Protok zraka strateški je smješten kako bi se osiguralo ujednačeno sušenje i pritom izbjegle zone visoke vlažnosti. Sustav radi neprekidno, čime se osigurava da gnoj ostane u polusuhom stanju (npr. udio suhe tvari od barem 50 %) od trenutka izlučivanja do uklanjanja (barem jednom ili dvaput tjedno ako se dodatno suši).

Može se postići smanjenje amonijaka od barem 62 % u usporedbi s referentnim sustavom „duboke stelje / jame s podom djelomično prekrivenim steljom”. Smanjuju se i emisije prašine.

j

Sušenje stelje umjetnim protokom zraka u zatvorenom prostoru (u slučaju punog poda s dubokom steljom)

U sustavu s dubokom steljom bez jame za gnoj, sustavi za recirkulaciju zraka u zatvorenom prostoru mogu se koristiti za sušenje stelje, uz istodobno zadovoljavanje fizioloških potreba ptica. U tu se svrhu mogu koristiti ventilatori, izmjenjivači topline i/ili grijači.

Može se postići smanjenje amonijaka od barem 25 % u usporedbi s referentnim sustavom „duboke stelje / jame s podom djelomično prekrivenim steljom”.

k

Kosi pod za uklanjanje stelje (u slučaju volijera)

Ova tehnika podrazumijeva često uklanjanje dijela sloja stelje pomoću kosog poda kako bi se ograničila debljina sloja stelje (npr. najviše 3 cm) na cijeloj površini poda prekrivenoj steljom.

Može se postići smanjenje amonijaka od barem 15 % u usporedbi s referentnim sustavom „duboke stelje / jame s podom djelomično prekrivenim steljom”. Smanjuju se i emisije prašine.

Tovni pilići (brojleri)

l

Sušenje stelje umjetnim protokom zraka u zatvorenom prostoru (u slučaju punog poda s dubokom steljom)

Sustavi za recirkulaciju zraka u zatvorenom prostoru mogu se koristiti za sušenje stelje, uz istodobno zadovoljavanje fizioloških potreba ptica.

Može se postići smanjenje amonijaka od barem 25 % u usporedbi s referentnim sustavom „duboke stelje / jame i poda djelomično prekrivenog steljom”.

m

Sušenje stelje umjetnim protokom grijanog zraka u zatvorenom prostoru (u slučaju punog poda s dubokom steljom)

Emisije amonijaka smanjuju se tako da se stelja suši toplim zrakom, a isparena vlaga uklanja pomoću grijanog zraka (što se postiže izmjenjivačima topline i/ili grijačima). Moguće su dvije konfiguracije:

Može se postići smanjenje amonijaka od barem 55 % u usporedbi s referentnim sustavom „duboke stelje / jame s podom djelomično prekrivenim steljom”.

n

Prirodna ili umjetna ventilacija s nepropusnim sustavom za napajanje (u slučaju punog poda s dubokom steljom)

Puni pod u potpunosti je prekriven steljom i prema potrebi se može dodavati nova stelja. Podna izolacija (primjerice beton, glina) sprečava kondenzaciju vode u stelji. Kruti gnoj uklanja se na kraju uzgojnog ciklusa. Konstrukcija i način rada sustava za pitku vodu sprečavaju curenje i izlijevanje vode po stelji. Mogu postojati dodatne strukture koje se smatraju vanjskim prostorima, kao što su ispust, veranda, otvoreni prostor za slobodno kretanje ili zimski vrt. Prirodna ventilacija može se kombinirati sa sustavom slobodnog uzgoja.

Nije primjenjivo.

o

Grijani i hlađeni pod prekriven steljom (u slučaju sustava „combideck”)

Jedan zatvoreni krug vode ugrađuje se ispod poda, a drugi na dubljoj razini za skladištenje viška topline ili za vraćanje topline u nastambu za perad prema potrebi. Dizalica topline spaja ta dva kruga vode. Na početku razdoblja uzgoja pod se grije pohranjenom toplinom kako bi se izbjegla kondenzacija vlage i tako stelja ostala suha; tijekom drugog ciklusa uzgoja perad proizvodi višak topline, koji se čuva u krugotoku za pohranu, a istodobno se hladi pod, zbog čega se smanjuje mikrobna aktivnost, a time i razgradnja mokraćne kiseline.

Može se postići smanjenje amonijaka od barem 40 % u usporedbi s referentnim sustavom „duboke stelje / jame s podom djelomično prekrivenim steljom”.

p

Stelja koja se sastoji od slame i natrijeva hidrogensulfata

Kako bi se smanjila pH vrijednost stelje i time smanjila mikrobiološka aktivnost, za stelju se koriste peleti napravljeni od kombinacije 80 % slame (ili drugog obnovljivog materijala) i 20 % natrijeva hidrogensulfata (NaHSO4).

Može se postići smanjenje amonijaka od barem 58 % u usporedbi s referentnim sustavom „duboke stelje / jame s podom djelomično prekrivenim steljom”.

Patke

q

Često dodavanje stelje (u slučaju punog poda s dubokom steljom ili duboke stelje u kombinaciji s rešetkastim podom)

Stelja se održava suhom tako da se često (npr. svakodnevno) dodaje svježi materijal, prema potrebi. Kruti gnoj uklanja se na kraju uzgojnog ciklusa.

Sustav nastambi može imati prirodnu ili umjetnu ventilaciju i može se kombinirati sa sustavom slobodnog uzgoja.

U slučaju duboke stelje kombinirane s rešetkastim podom, pod u prostoru za napajanje ima rešetke (oko 25 % ukupne površine poda).

Nije primjenjivo.

r

Često uklanjanje gnoja (u slučaju potpuno rešetkastog poda)

Rešetke pokrivaju jamu u kojoj se gnoj skladišti i iz koje se prazni u vanjsko skladište. Često premještanje gnoja u vanjsko skladište može se obavljati:

Sustav nastambi može imati prirodnu ili umjetnu ventilaciju i može se kombinirati sa sustavom slobodnog uzgoja.

Može se postići smanjenje amonijaka od barem 15 % (za stalno istjecanje pod utjecajem gravitacije) odnosno 30 % (za struganje) u usporedbi s referentnim sustavom „duboke stelje / jame s podom djelomično prekrivenim steljom”.

Purani

s

Prirodna ili umjetna ventilacija s nepropusnim sustavom za napajanje (u slučaju punog poda s dubokom steljom)

Vidjeti opis tehnike (n) (u odjeljku o tovnim pilićima (brojlerima)).

t

Sušenje stelje umjetnim protokom grijanog zraka u zatvorenom prostoru (u slučaju punog poda s dubokom steljom)

Vidjeti opis tehnike (m) (u odjeljku o tovnim pilićima (brojlerima)).

Tehnika

Opis

Informacije o emisijama

a

Biofiltar

Ispušni zrak prolazi kroz filtarski sloj od organskog materijala, primjerice korijena drva, iverja, grube kore, komposta ili treseta. Povremenim prskanjem površine osigurava se da materijal filtra uvijek bude vlažan. Mokri sloj apsorbira spojeve neugodnog mirisa i čestice prašine iz zraka, a mikroorganizmi koji žive na navlaženoj stelji oksidiraju ih ili razgrađuju. Inokulacija odabranih mješavina mikroorganizama može povećati učinkovitost biofiltara.

Potrebna je dovoljna površina za smještanje paketa filtara izvan nastambe za životinje.

Može se postići smanjenje amonijaka od barem 70 % u usporedbi s referentnim sustavom u kojem se ne primjenjuje ova tehnika. Emisije metana u zrak također se mogu smanjiti ovisno o uvjetima rada. Potencijalno može doći do emisija N2O.

b

Biološki ispirač plina (ili biološki prokapni filtar)

Filtar je punjen inertnim pakovanjem, koje se u pravilu prska vodom radi održavanja vlažnosti. Tvari koje onečišćuju zrak apsorbiraju se u tekućoj fazi, a zatim ih razgrađuju mikroorganizmi na elementima filtra. Inokulacija odabranih mješavina mikroorganizama može povećati učinkovitost biofiltara.

U određenim se slučajevima može primijeniti i djelomično čišćenje zraka (npr. ciljano za odabrani dio ispušnog zraka s većim opterećenjem onečišćujućih tvari).

Može se postići smanjenje amonijaka od barem 70 % u usporedbi s referentnim sustavom u kojem se ne primjenjuje ova tehnika. Smanjuju se i emisije neugodnih mirisa i prašine.

c

Suhi filtar

Ispušni zrak upuhuje se prema rešetki izrađenoj, na primjer, od višeslojne plastike i postavljenoj ispred ventilatora na stražnjem zidu. Zrak koji se propuhuje naglo mijenja smjer, što uzrokuje odvajanje čestica djelovanjem centrifugalne sile, a time i smanjenje emisija prašine.

Nije primjenjivo.

d

Dvofazni ili trofazni sustav za čišćenje zraka

U dvofaznom sustavu prva se faza (kiseli ispirač plina) obično kombinira s biološkim ispiračem plina (druga faza). U trofaznom se sustavu prva faza, koja se sastoji od vodenog ispirača plina, obično kombinira s drugom fazom (kiseli ispirač plina), nakon čega slijedi biofiltar (treća faza). U određenim se slučajevima može primijeniti i djelomično čišćenje zraka (npr. ciljano za odabrani dio ispušnog zraka s većim opterećenjem onečišćujućih tvari).

Može se postići smanjenje amonijaka od barem 70 % u usporedbi s referentnim sustavom u kojem se ne primjenjuje ova tehnika. Smanjuju se i emisije neugodnih mirisa i prašine.

e

Vodeni ispirač plina (skruber)

Ispušni zrak poprečno se upuhuje kroz medij punjenja filtra. Voda se stalno prska po materijalu punjenja. Prašina se uklanja i taloži u spremniku za vodu, koji se prazni prije ponovnog punjenja. Ova je tehnika poznata i kao „prokapni reaktor”.

Nije primjenjivo.

f

Vodeni hvatač prašine

Ispušni zrak usmjerava se pomoću ventilatora prema posudi s vodom u kojoj se čestice prašine natapaju. Potom se zrak preusmjerava za 180 stupnjeva prema gore. Voda se redovito dolijeva kako bi se nadoknadilo isparavanje.

Nije primjenjivo.

g

Kiseli ispirač plina (skruber)

Ispušni zrak usmjerava se kroz filtar (npr. punjena pregrada) na koji je raspršena cirkulirajuća kiselinska tekućina (npr. sumporna kiselina). U određenim se slučajevima može primijeniti i djelomično čišćenje zraka (npr. ciljano za odabrani dio ispušnog zraka s većim opterećenjem onečišćujućih tvari).

Može se postići smanjenje amonijaka od barem 70 % u usporedbi s referentnim sustavom u kojem se ne primjenjuje ova tehnika. Smanjuju se i emisije neugodnih mirisa i prašine.

Tehnika

Opis

Emisije prašine

a

Sprečavanje ili smanjenje stvaranja prašine unutar nastambi za stoku primjenom npr. tehnika nastiranja s minimalnim podizanjem prašine, grublje stelje, kosog poda za uklanjanje stelje, hranjenja ad libitum, hrane za životinje iz koje se oslobađaju male količine prašine, separatora prašine, ventilacije s optimiziranom brzinom zraka

Stvaranje prašine unutar nastambe za stoku sprečava se ili smanjuje primjenom tehnika kao što su:

b

Smanjenje koncentracije prašine unutar nastambe za stoku, npr. raspršivanjem vodene maglice, ionizacijom, raspršivanjem ulja

Koncentracija prašine unutar nastambe za stoku smanjuje se primjenom tehnika kao što su:

c

Smanjenje količine prašine korištenjem sustava za čišćenje zraka, npr. suhog filtra, dvofaznog ili trofaznog sustava za čišćenje zraka, vodenog ispirača plina (skrubera), vodenog hvatača prašine, kiselog ispirača plina (skrubera), biofiltra, biološkog ispirača plina

Vidjeti odjeljak 4.2.3.

Emisije neugodnih mirisa

d

Mjere za sprečavanje i smanjenje neugodnih mirisa u sustavima nastambi, npr. održavanje životinja i površina suhima i čistima, smanjenje površine prekrivene gnojem iz koje se ispuštaju neugodni mirisi, često uklanjanje gnoja, smanjenje temperature gnoja i unutrašnjosti nastambi, smanjenje protoka zraka

Emisije neugodnih mirisa u sustavima nastambi sprečavaju se i/ili smanjuju primjenom tehnika kao što su:

e

Optimizacija uvjeta za ispuštanje ispušnog zraka iz nastambi za životinje, npr. povećanje visine ispusta i/ili brzine ventilacije

Zrak koji se odvodi iz nastambi za životinje ispušta se primjenom tehnika kao što su:

f

Smanjenje neugodnih mirisa primjenom sustava za čišćenje zraka, npr. biološkog ispirača plina (ili biološkog prokapnog filtra), biofiltra, dvofaznog ili trofaznog sustava za čišćenje zraka

Vidjeti odjeljak 4.2.3.

Potrošnja vode

g

Odabir i korištenje prikladne opreme (npr. kapljičnih pojilica, okruglih pojilica, korita za vodu) za konkretnu kategoriju životinja, uz osiguravanje dostupnosti vode (ad libitum)

Odabiru se i koriste sustavi za učinkovitu opskrbu vodom (npr. kapljične pojilice, okrugle pojilice, korita za vodu), uzimajući u obzir ponašanje različitih vrsta životinja pri napajanju. Optimalna hidratacija i dobrobit životinja osiguravaju se pristupom ad libitum.

h

Redovita provjera i (ako je potrebno) prilagodba kalibracije opreme za pitku vodu

Oprema za pitku vodu redovito se provjerava i prema potrebi prilagođava kako bi se osigurala ujednačena brzina protoka i funkcionalnost i izbjeglo prolijevanje vode.

i

Mehaničko suho čišćenje ili korištenje visokotlačnih uređaja za čišćenje nastambi i opreme za životinje

Pri čišćenju nastambi i opreme za životinje osigurava se higijena i učinkovitost potrošnje vode, na primjer primjenom metoda djelomičnog čišćenja (npr. mehaničko suho čišćenje) ili primjenom tehnika kao što su visokotlačni uređaji za čišćenje.

Potrošnja energije

j

Visokoučinkoviti sustavi grijanja/hlađenja i ventilacijski sustavi

U visokoučinkovitim sustavima grijanja/hlađenja i ventilacijskim sustavima primjenjuju se tehnička rješenja koja omogućuju smanjenje potrošnje energije na najmanju moguću mjeru, uzimajući pritom u obzir zahtjeve povezane s dobrobiti životinja.

k

Optimizacija i upravljanje sustavima grijanja/hlađenja i ventilacijskim sustavima, osobito ako se koriste sustavi za čišćenje zraka

Poboljšavaju se postojeći sustavi grijanja/hlađenja i ventilacijski sustavi, uzimajući pritom u obzir zahtjeve povezane s dobrobiti životinja (npr. koncentraciju onečišćujućih tvari u zraku, odgovarajuće temperature). To se može postići primjerice:

l

Izolacija zidova, podova i/ili stropova nastambi za životinje

Izolacijski materijal može biti prirodno nepropustan ili prevučen nepropusnom prevlakom. Na propusne materijale postavlja se parna brana jer je vlaga jedan od glavnih uzroka propadanja izolacijskih materijala.

Varijanta izolacijskog materijala za peradarska poljoprivredna gospodarstva mogu biti membrane koje reflektiraju toplinu, a sastoje se od višeslojnih plastičnih folija za hermetičko zatvaranje nastambe kako ne bi propuštala zrak i vlagu.

m

Oporaba topline (npr. sustav „combideck”, ventilacijski sustavi s oporabom topline, oporaba topline iz hlađenja gnojovke)

Recikliranje toplinske energije iz ventilacije, otpadnih proizvoda ili unutarnjih struktura.

Središnja jedinica koristi izmjenjivač topline zrak-zrak za prijenos topline iz toplog, ustajalog ispušnog zraka u hladni, svježi dolazni zrak.

Za opis sustava „combideck” vidjeti odjeljak 4.2.2.

n

Prirodna ventilacija

Slobodna (prirodna) ventilacija u nastambi za životinje stvara se na temelju toplinskih učinaka i/ili strujanja vjetra. Nastamba za životinje osim otvora na bočnim zidovima kojima se može upravljati može imati i otvore na sljemenu krova i, ako je potrebno, također na strani zabata. Na otvorima mogu biti mreže za zaštitu od vjetra. Za vrućeg vremena mogu se koristiti ventilatori.

o

Hibridna ventilacija

Umjetna i prirodna ventilacija koriste se u različitim odjeljcima nastambe za životinje. U dijelu s umjetnom ventilacijom životinje su zaštićene od hladnoće, vrućine, sunčevog zračenja i kiše. U dijelu s prirodnom ventilacijom životinje imaju pristup vanjskim uvjetima (kod svinja se zona za defekaciju obično nalazi u vanjskom prostoru).

p

Sustavi hlađenja isparavanjem, s panelima i recirkulacijom vode

U sustavima hlađenja isparavanjem s panelima koriste se kruti paneli od celuloze, jasike ili sintetičkog poroznog materijala koji su postavljeni na jedan zid nastambe i kojima se pumpanjem neprestano dovodi voda kako bi se osigurala njihova stalna zasićenost vodom. Voda koja nije isparila ili se raspršila skuplja se i vraća u sustav. Tunelski ventilatori usisavaju vanjski zrak, usmjeravaju ga kroz mokre panele, isparavaju vodu i hlade zrak.

Tehnika

Opis

Informacije o emisijama

a

Korištenje skladišta s dovoljnim kapacitetom za skladištenje gnoja tijekom razdoblja u kojima rasipanje po zemlji nije moguće

Skladišta su projektirana tako da imaju dovoljni kapacitet za skladištenje gnoja tijekom razdoblja u kojima rasipanje po zemlji nije moguće. Ta razdoblja ovise o klimatskim uvjetima i potrebama usjeva za dušikom.

Nije primjenjivo.

b

Korištenje objekata za skladištenje otpornih na mehaničke, kemijske i toplinske utjecaje

U izgradnji objekata za skladištenje korišteni su elementi (npr. čelik sa zaštitnim premazima, nepropusni beton, nepropusne obloge) koji mogu izdržati mehaničko opterećenje, izloženost kemikalijama i promjene temperature, čime se osiguravaju trajnost, zaštita okoliša i operativna pouzdanost.

Nije primjenjivo.

c

Korištenje nepropusnih objekata i opreme za skupljanje i prijenos gnojovke (npr. jame, kanali, slivnici, crpne stanice)

Objekti i oprema za skupljanje i prijenos gnojovke (npr. jame, kanali, slivnici, crpne stanice) projektirani su tako da se spriječi curenje i posljedična kontaminacija. To uključuje korištenje odgovarajućih nepropusnih materijala otpornih na koroziju.

Nije primjenjivo.

d

Provjera konstrukcijske cjelovitosti objekata za skladištenje najmanje jednom godišnje

Provode se i dokumentiraju redovite (najmanje jednom godišnje) provjere funkcionalne pouzdanosti (u obliku, na primjer, vizualnih provjera, fotografija, izvješća o ispitivanju, otkrivanja propuštanja, promatranja promjene razine u skladištu napunjenom vodom, podataka dobivenih pomoću senzora), uključujući provjeru nepropusnosti svih komponenata skladišta, cijevi i spojnica, kako bi se osigurala nepropusnost i operativni standardi.

Nije primjenjivo.

e

Pokrivanje koje osigurava najveću okolišnu učinkovitost, i to jednom od sljedećih tehnika:

Skladišta su pokrivena krutim, fleksibilnim ili plutajućim pokrovom.

Kruti pokrov može biti izrađen od betona, panela od staklenih vlakana ili poliesterskog materijala; može biti ravnog ili konusnog oblika, a polaže se na betonske ili čelične spremnike i silose. Pokrovi su dobro zapečaćeni i „nepropusni” kako bi se izmjena zraka smanjila na najmanju moguću mjeru i spriječio ulazak kiše i snijega.

Kruti pokrovi: može se postići smanjenje amonijaka od gotovo 100 % u usporedbi sa skladištem bez pokrova.

Fleksibilni pokrovi uključuju:

Šatorski pokrovi: može se postići smanjenje amonijaka od barem 85 % u usporedbi sa skladištem bez pokrova.

Pokrovi u obliku kupole: može se postići smanjenje amonijaka od barem 80 % u usporedbi sa skladištem bez pokrova.

Ravni pokrovi: može se postići smanjenje amonijaka od barem 60 % u usporedbi sa skladištem bez pokrova.

Plutajući pokrovi uključuju:

Slojevi kore: može se postići smanjenje amonijaka od barem 20 % u usporedbi sa skladištem bez pokrova.

Plutajući rasuti materijali: može se postići smanjenje amonijaka od barem 40 % u usporedbi sa skladištem bez pokrova.

Pokrovi u koje je upuhan zrak: može se postići smanjenje amonijaka od barem 60 % u usporedbi sa skladištem bez pokrova.

Plutajući fleksibilni pokrovi: može se postići smanjenje amonijaka od barem 80 % u usporedbi sa skladištem bez pokrova.

Fleksibilna plastična folija: može se postići smanjenje amonijaka od barem 60 % u usporedbi sa skladištem bez pokrova.

f

Ugradnja sustava za otkrivanje propuštanja

Sustav u kojem se koriste, primjerice, geomembrana, sloj za odvodnju i sustav odvodnih cijevi koji omogućuje rano otkrivanje (npr. piezometrom) i sprečavanje proboja.

Nije primjenjivo.

g

Smanjivanje miješanja gnojovke na najmanju moguću mjeru

Gnojovka se što manje miješa. To se može postići:

Nije primjenjivo.

h

Odgovarajuće projektiranje skladišta gnojovke, i to primjenom tehnika kao što su:

Skladišta se projektiraju uzimajući u obzir strukturne i operativne značajke za smanjenje emisija u zrak. To uključuje smanjenje omjera površine iz koje se ispuštaju emisije i neugodni mirisi i obujma gnojovke, upravljanje razinama punjenja kako bi se ograničila brzina vjetra i izmjena zraka na površini gnojovke i povećanje nadvođa radi zaštite od turbulentnih kretanja zraka.

Nije primjenjivo.

i

Zakiseljavanje gnojovke

Vidjeti odjeljak 4.2.1.

j

Hlađenje gnojovke

Vidjeti odjeljak 4.2.1.

k

Nepropusni temelj i zidovi, npr. s oblogom od gline ili plastike (ili dvostrukom oblogom) i nepropusnim strukturama

Skladište ukopano u zemlju gradi se tako da ima nepropusne strukture (npr. spojeve, instalacije) i nepropusni temelj i zidove od materijala kao što su zbijena glina, plastična obloga od polietilena visoke gustoće (HDPE) ili sustavi dvostrukih obloga (npr. geomembrana, glina) kako bi se spriječilo istjecanje i onečišćenje podzemnih voda.

Nije primjenjivo.

l

Skladištenje osušenog krutog gnoja u štaglju

Štagalj je obično jednostavna građevina s nepropusnim podom i krovom, s dovoljno ventilacije da se izbjegnu anaerobni uvjeti i vratima koja omogućavaju prolaz vozila. Osušeni gnoj peradi (npr. stelja od brojlera i nesilica, izmet nesilica osušen na zraku i skupljen na trakama za izgnojavanje) obično se može trakama za izgnojavanje ili prednjim utovarivačem prenijeti iz nastambe za perad u štagalj, gdje se može uskladištiti na dulje vrijeme bez rizika od ponovnog ovlaživanja.

Nije primjenjivo.

m

Korištenje betonskog silosa za skladištenje krutog gnoja

Temeljna ploča od vodonepropusnog betona može se kombinirati sa zidovima s tri strane i pokrovom (npr. krovište iznad platforme s gnojem, UV-stabilizirana plastika). Pod je pod nagibom (npr. 2 %) prema prednjem odvodnom žlijebu. Tekuća frakcija i oborinske vode skupljaju se u nepropusnu betonsku jamu i naknadno obrađuju.

Nije primjenjivo.

n

Skladištenje krutog gnoja na punom nepropusnom podu projektiranom za sprečavanje istjecanja u okoliš

Skladište ima puni nepropusni pod i sustav odvodnje i povezano je sa spremnikom za skupljanje tekuće frakcije i oborinskih voda.

Nije primjenjivo.

o

Odgovarajuća udaljenost između privremenih hrpa krutog gnoja i vodnih tijela, uz godišnju promjenu lokacije i maksimalno skraćivanje vremena na polju

Ako se kruti gnoj prije rasipanja po zemlji skladišti izravno na poljskom tlu, vrijeme koje gnoj provodi na polju maksimalno se skraćuje, a lokacija skladištenja mijenja se najmanje jednom godišnje i nalazi se što je dalje moguće od vodnih tijela.

Nije primjenjivo.

p

Smanjenje omjera između površine iz koje se ispuštaju emisije i neugodni mirisi i obujma hrpe krutog gnoja

Omjer između površine iz koje se ispuštaju emisije i neugodni mirisi i obujma hrpe može se smanjiti, na primjer, zbijanjem gnoja ili pohranom u skladište koje ima zid s tri strane.

Nije primjenjivo.

q

Pokrivanje privremenih hrpa krutog gnoja

Hrpe krutog gnoja pokrivaju se materijalima kao što su UV-stabilizirani plastični pokrovi, treset, piljevina ili iverje. Zategnuti pokrovi smanjuju izmjenu zraka i aerobnu razgradnju u predmetnoj hrpi gnoja.

Nije primjenjivo.

Tehnika

Opis

a

Mehanička separacija gnojovke, npr.:

Razdvajanje tekuće i krute frakcije s različitim udjelima suhe tvari korištenjem, primjerice, separatora s vijčanom prešom, separatora s dekantacijskom centrifugom, separacije pomoću sita ili filtarske preše. Razdvajanje se može poboljšati korištenjem dodataka ili primjenom različitih temperatura/tlaka.

Tehnika se primjenjuje, na primjer, kad je zbog ograničenog raspoloživog zemljišta za rasipanje gnoja potrebno smanjiti udio dušika i fosfora u krutoj fazi.

b

Anaerobna razgradnja

Anaerobni mikroorganizmi razgrađuju organsku tvar gnoja u zatvorenom reaktoru bez prisustva kisika. Bioplin se proizvodi i prikuplja za upotrebu u proizvodnji energije, tj. proizvodnji topline, kombiniranoj proizvodnji topline i energije i/ili proizvodnji goriva namijenjenog korištenju u prometu. Određeni dio proizvedene topline iskorištava se u tom procesu. Stabilizirani ostaci (digestat) mogu se upotrijebiti kao gnojivo (s dovoljno krutim digestatom nakon kompostiranja). Moguća je kodigestija krutog gnoja i gnojovke i/ili drugih kosupstrata, ali je potrebno osigurati da udio suhe tvari bude niži od 18 %. Inokulacija odabranih mješavina mikroorganizama može ubrzati proces i povećati njegovu učinkovitost.

c

Sušenje gnoja u vanjskom tunelu

Gnoj se skuplja iz nastambi za nesilice i uklanja trakama za izgnojavanje, koje ga prenose iz tih nastambi u namjensku zatvorenu strukturu koja sadržava niz perforiranih traka za izgnojavanje koje se preklapaju i tvore tunel. Kroz trake za izgnojavanje upuhuje se topli zrak, koji će u roku od dva do tri dana osušiti gnoj. Tunel se ventilira zrakom iz nastambe za nesilice.

d

Mehanička separacija gnojovke na krutu i tekuću frakciju, nakon čega slijedi aerobna razgradnja (prozračivanje) tekuće frakcije s oporabom hranjivih tvari

Gnojovka se pomoću opreme za mehaničku separaciju razdvaja na tekuću i krutu frakciju, a hranjive tvari oporabljuju se ako se kruta i tekuća frakcija upotrebljavaju za gnojidbu usjeva. Većina fosfora i znatan dio dušika zadržavaju se u krutoj frakciji, koja je manjeg volumena i mase.

Tekuća se frakcija prozračuje, povremeno i s niskim intenzitetom, pomoću uronjenih ili plutajućih prozračivača u kontinuiranom ili serijskom (šaržnom) procesu koji pokreće biološku oksidaciju hlapivih organskih spojeva. Procesom se upravlja tako da se kontroliraju operativni parametri kao što su intenzitet prozračivanja (koncentracija otopljenog kisika), ograničenje povećanja pH-vrijednosti, temperatura (npr. između 45 °C i 75 °C) i osiguravanje što manjeg miješanja gnojovke s ciljem smanjenja gubitaka amonijaka (NH3) u atmosferu, uz istodobno sprečavanje nastanka anaerobnih uvjeta i stvaranja metana. Amonijak koji se ispušta tijekom prozračivanja može se eventualno skupljati (vidjeti, na primjer, tehniku „Plinopropusne membrane (GPM) za hvatanje amonijaka iz plinovitih medija”). Pjena i mulj, koji sadržavaju neke hranjive tvari (npr. P) uhvaćene iz tekuće frakcije, skupljaju se iz reaktora i suše mehaničkim separatorima, a zatim se zbrinjavaju s ostatkom krute frakcije.

Tehnika se obično primjenjuje ako je važno smanjiti patogene i neugodne mirise prije rasipanja po zemlji. Potrebno je obratiti pozornost na moguće učinke prijenosa onečišćenja s medija na medij.

e

Mehanička separacija gnojovke na krutu i tekuću frakciju, nakon čega slijedi nitrifikacija-denitrifikacija tekuće frakcije s oporabom hranjivih tvari

Gnojovka se pomoću opreme za mehaničku separaciju razdvaja na tekuću i krutu frakciju, a hranjive tvari oporabljuju se ako se kruta i tekuća frakcija koriste za gnojidbu usjeva. Većina fosfora i znatan dio dušika zadržavaju se u krutoj frakciji, koja je manjeg volumena i mase.

Na tekućoj se frakciji provodi nitrifikacija biološkom obradom u kontroliranim aerobnim uvjetima: amonijak (NH3) oksidira u nitrite (NO2 –) i nitrate (NO3 –), čime se smanjuju gubici amonijaka u atmosferu. Koagulansi i flokulanti dodaju se kako bi taj proces bolje tekao. Efluent, koji je bogat nitratima, a sadržava i preostali P, kao i K, Na i Ca, može se ponovno koristiti u poljoprivredi (npr. u fertigaciji). Alternativno, može se proslijediti u fazu denitrifikacije, u kojoj se nitriti i nitrati u prisutnosti organskog ugljika pretvaraju u N2.

Neki mikroorganizmi mogu se vratiti u bazen za prozračivanje radi održavanja biološke aktivnosti. Pjena i mulj, koji sadržavaju neke hranjive tvari (npr. P) uhvaćene iz tekuće frakcije, skupljaju se iz bazena i suše mehaničkim separatorima, a zatim se zbrinjavaju s ostatkom krute frakcije.

Proces nitrifikacije-denitrifikacije može se odvijati u jednom bazenu ili u više bazena u nizu. Određivanjem vremena zadržavanja u bazenu (ili bazenima) moguće je kontrolirati stupanj nitrifikacije-denitrifikacije, uključujući koncentraciju nitrata u efluentu. Potrebno je obratiti pozornost na moguće učinke prijenosa onečišćenja s medija na medij.

f

Kompostiranje krutog gnoja

Kruti gnoj, uključujući krutu frakciju gnojovke, razgrađuju mikroorganizmi u aerobnim uvjetima, čime se dobiva konačni proizvod (kompost) koji je dovoljno stabilan za prijevoz, skladištenje i rasipanje po zemlji. Biološki inokulum, slama, piljevina, zeleni ostaci ili drugi organski otpad (npr. digestat) mogu se kompostirati zajedno s krutim gnojem. Smanjeni su neugodni mirisi, mikrobni patogeni i udio vode u gnoju. Opskrbljivanje kisikom postiže se mehaničkim okretanjem zbojeva ili umjetnim prozračivanjem hrpe gnoja. Mogu se koristiti i bačve i spremnici/silosi za kompostiranje (vertikalni i horizontalni). Inokulacija odabranih mješavina mikroorganizama može ubrzati proces i povećati njegovu učinkovitost.

Tehnika se može koristiti, na primjer, ako je važno smanjiti patogene i neugodne mirise prije rasipanja po zemlji. Kompost se može proizvoditi u zbojevima samo ako na poljoprivrednom gospodarstvu ima dovoljno prostora za njih. Za druge mogućnosti kompostiranja (npr. spremnici/silosi, bačve) obično je potrebno manje prostora.

g

Isparavanje u vakuumu s oporabom amonijaka

Isparavanje se koristi za smanjenje obujma digestata (do 70 %), što rezultira većom koncentracijom hranjivih tvari. Tekuća faza gnoja obično isparava u vakuumskim uvjetima na niskim temperaturama (npr. oko 60 °C). Tijekom isparavanja plinoviti amonijak veže se kao otopina amonijeva sulfata. Isparavanje u vakuumu prvenstveno je metoda za smanjenje obujma gnoja na poljoprivrednom gospodarstvu.

h

Vakuumski separatori s rešetkama sa sitnim otvorima

Tehniku čini tehnologija kontinuirane precizne separacije namijenjena za obradu tekućih suspenzija bogatih hranjivim tvarima (npr. gnojovke, digestata) i optimizirana za hranjive tvari. Ona omogućuje razdvajanje krute i tekuće frakcije na krutu frakciju bogatu energijom i tekuću frakciju sa smanjenom količinom hranjivih tvari, prikladnu za daljnju membransku filtraciju ili proizvodnju gnojiva. Tehnika je prikladna za tekućine s niskim udjelom suhe tvari (npr. 1 %), za koje se koriste, primjerice, rešetke za zadržavanje vlakana različitih veličina otvora. Može se koristiti u kombinaciji s tehnikama prethodne separacije.

i

Separator krute i tekuće frakcije primjenom tlaka i flokulacijom

Ova se tehnika obrade gnojovke sastoji od nekoliko faza. Prvo se gnoj dijeli na krutu i tekuću frakciju. Tekuća frakcija zatim se podvrgava fizikalno-kemijskoj obradi i dekantiranju, što rezultira bistrenjem i uklanjanjem suspendiranih krutih tvari. Nakon toga se obrađena tekućina zakiseljava kako bi se smanjile emisije amonijaka. Istodobno se kruta frakcija i mulj koji nastaju u raznim fazama obrade tekućine odvodnjavaju i suše solarnom energijom.

Može se postići smanjenje amonijaka od barem 63 % u usporedbi s referentnim sustavom u kojem se ne primjenjuje ova tehnika.

j

Mehanička separacija gnojovke na krutu i tekuću frakciju, nakon čega slijedi obrada tekuće frakcije u biljnim uređajima s oporabom hranjivih tvari

Gnojovka se pomoću opreme za mehaničku separaciju odvaja u tekuću i krutu frakciju. Nakon toga se radi bolje separacije, i ako ima dovoljno prostora, može provesti i dekantiranje. Većina fosfora i znatan dio dušika zadržavaju se u krutoj frakciji, koja je manjeg volumena i mase.

Tekuća frakcija teče u biljni uređaj, gdje pod površinu prodire kroz šljunčano dno, zasađeno specijaliziranim biljnim vrstama (npr. Phragmites australis, Juncus, Typha, Apium nodiflorum), bez poplavljivanja površine pijeska. Biljke apsorbiraju dušik (kao NO3 – i NH4 +), zahvaljujući čemu se smanjuju gubici amonijaka (NH3) u atmosferu. Eventualne emisije dušikova oksida (N2O) održavaju se na niskoj razini pravilnim upravljanjem operativnim parametrima. Smanjene su i suspendirane krute tvari i biološka potrošnja kisika (BPK). Obrađeni efluent pod utjecajem gravitacije istječe iz biljnog uređaja kroz odvodnu cijev u sabirni bazen i može se ponovno koristiti u poljoprivredi (npr. u fertigaciji) jer sadržava sav preostali N i/ili P. Biljni uređaj funkcionira bez potrošnje energije.

Sustav mora biti odgovarajuće veličine (vrijeme hidrauličkog zadržavanja je 3 – 5 dana) za obradu ukupnog volumena tekuće frakcije i imati dvoslojnu plastičnu nepropusnu oblogu kako bi se spriječilo bilo kakvo istjecanje u okoliš (tj. u tlo i podzemne vode). Periodična košnja vegetacije/biomase, koja se može koristiti kao kosupstrat za anaerobnu razgradnju ili kao sirovina za kompostiranje, i uklanjanje nakupljene organske tvari dio su pravilnog upravljanja biljnim uređajem. Potrebno je obratiti pozornost na moguće učinke prijenosa onečišćenja s medija na medij.

Tehnika

Opis

Korištenje odobrenih sustava skladištenja

Uginule životinje koje ovlašteni skupljač nije odmah skupio ili koje nisu odmah obrađene skladište se u odobrenim sustavima skladištenja, primjerice u zatvorenim, nepropusnim spremnicima. Može biti potrebno hlađenje, ovisno o temperaturi i učestalosti uklanjanja (npr. ako se uginule životinje skupljaju manje od jednom tjedno). Sustavi skladištenja smješteni su u skladu s relevantnim propisima.

Tehnika

Opis

Odgovarajuća udaljenost između poljoprivrednog gospodarstva / pogona i osjetljivih područja

U fazi planiranja pogona / poljoprivrednog gospodarstva, odgovarajuća udaljenost između pogona / poljoprivrednog gospodarstva i osjetljivih područja osigurava se primjenom minimalnih standardnih udaljenosti ili modeliranjem disperzije kako bi se predvidjela/simulirala koncentracija neugodnih mirisa na okolnim područjima.

Sprečavanje i smanjenje emisija neugodnih mirisa u nastambama za životinje

Vidjeti odjeljak 4.2.2.

Sprečavanje i smanjenje emisija neugodnih mirisa iz skladištenja gnoja

Vidjeti odjeljak 4.3.

Sprečavanje i smanjenje emisija neugodnih mirisa iz prerade gnoja

Vidjeti odjeljak 4.4.

Sprečavanje i smanjenje emisija neugodnih mirisa povezanih s rasipanjem gnoja po zemlji

Vidjeti odjeljak 4.5.

Tehnika

Opis

a

Odgovarajuća udaljenost između pogona / poljoprivrednog gospodarstva i osjetljivih područja

U fazi planiranja pogona / poljoprivrednog gospodarstva, odgovarajuća udaljenost između pogona / poljoprivrednog gospodarstva i osjetljivih područja osigurava se primjenom minimalnih standardnih udaljenosti.

b

Odgovarajuća lokacija opreme

To uključuje tehnike kao što su:

c

Operativne mjere

To uključuje mjere kao što su:

d

Oprema koja proizvodi nisku razinu buke

To uključuje opremu poput:

e

Oprema za prigušenje buke

To uključuje:

f

Tehnike za smanjivanje buke

Postavljanje prepreka između izvora buke i primatelja.

Tehnika

Opis

a

Korištenje energetski učinkovite rasvjete

Energetska učinkovitost rasvjete može se povećati na sljedeće načine:

b

Korištenje izmjenjivača topline. Može se primjenjivati jedan od sljedećih sustava:

U izmjenjivaču topline zrak-zrak dolazni zrak apsorbira toplinu iz ispušnog zraka iz pogona. Taj izmjenjivač može se sastojati od ploča od anodiziranog aluminija ili PVC cijevi.

U izmjenjivaču topline zrak-voda voda protječe kroz aluminijska rebra koja se nalaze u ispušnim kanalima i apsorbira toplinu iz ispušnog zraka.

U izmjenjivaču topline zrak-zemlja svježi zrak cirkulira kroz ukopane cijevi (npr. na dubini od oko dva metra) i tako omogućuje iskorištavanje niskih sezonskih varijacija u temperaturi tla.

c

Korištenje dizalica topline za oporabu topline

Toplina se apsorbira iz raznih medija (vode, gnojovke, tla, zraka itd.) i prenosi na drugo mjesto, preko tekućine koja cirkulira u zatvorenom krugu primjenom načela obrnutog ciklusa rashlađivanja. Toplina se može koristiti za proizvodnju dezinficirane vode ili u sustavu grijanja ili hlađenja. Ovom se tehnikom može apsorbirati toplina iz raznih krugova, primjerice sustava za hlađenje gnojovke, geotermalne energije, vode od pranja plinova, reaktora za biološku obradu gnojovke ili ispušnih plinova iz bioplinskih motora.

d

Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora

Postavljanje sustava za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, primjerenih za predmetno poljoprivredno gospodarstvo, na zgradama i zemljištu, uključujući, prema potrebi, odgovarajuće baterijske sustave za pohranu energije.

e

Izolacija zidova, podova i/ili stropova zgrada/struktura

Izolacijski materijal može biti prirodno nepropustan ili prevučen nepropusnom prevlakom. Na propusne materijale postavlja se parna brana jer je vlaga jedan od glavnih uzroka propadanja izolacijskih materijala.

Tehnika

Opis

a

Bilanca mase dušika i fosfora na temelju unosa hrane za životinje, udjela sirovih bjelančevina i ukupnog fosfora u hrani za životinje i performansi životinja

Bilanca mase izračunava se na kraju uzgojnog ciklusa za svaku kategoriju životinja koje se uzgajaju na poljoprivrednom gospodarstvu, na temelju sljedećih jednadžbi:

Nizlučen = Nhrana – Nzadržavanje

Pizlučen = Phrana – Pzadržavanje

Nhrana temelji se unosu hrane za životinje i udjelu sirovih bjelančevina u hrani za životinje. Phrana temelji se unosu hrane za životinje i udjelu ukupnog fosfora u hrani za životinje. Udjeli sirovih bjelančevina i ukupnog fosfora mogu se dobiti na jedan od sljedećih načina:

Nzadržavanje i Pzadržavanje mogu se procijeniti primjenom jedne od sljedećih metoda:

U bilanci mase uzimaju se u obzir sve bitne promjene u uobičajenoj hranidbi (npr. promjena krmne smjese).

Tehnika praćenja dodatno se razvija na razini država članica. Da bi ju mogla primjenjivati, poljoprivredna gospodarstva moraju voditi evidenciju o ključnim parametrima (u skladu s metodologijom koju definira država članica), npr. o broju životinja, unosu hrane za životinje, udjelu sirovih bjelančevina i ukupnog fosfora u hrani za životinje i količini proizvedenog gnoja.

Tehnika

Opis

a

Emisijski faktori

Emisije metana izračunavaju se primjenom emisijskih faktora na temelju nacionalnih ili međunarodnih metoda (npr. smjernice IPCC-a za nacionalne inventare stakleničkih plinova). To uključuje sljedeće pristupe:

1. razina – U tom se pristupu ukupna količina hlapljivih krutih tvari (izlučenog gnoja) iz životinja množi s emisijskim faktorom specifičnim za predmetnu kategoriju životinja u predmetnoj klimatskoj zoni i s primjenom određenog sustava gospodarenja gnojem.

2. razina – Taj pristup uključuje prikupljanje detaljnih podataka o kategorijama životinja i praksi gospodarenja gnojem kako bi se utvrdili prilagođeni emisijski faktori. Za razliku od 1. razine, taj pristup omogućuje preciznije izračune jer se u okviru njega koriste podaci za pojedine zemlje, a ne zadane vrijednosti i pruža se detaljan prikaz sustava gospodarenja gnojem prema kategoriji stoke i temperaturnom režimu (klimatska zona).

3. razina – U tom se pristupu za procjenu emisija metana iz gospodarenja gnojem koriste prilagođeni modeli ili metode koje se temelje na mjerenju.

Tehnika praćenja dodatno se razvija na razini država članica. Da bi ju mogla primjenjivati, poljoprivredna gospodarstva moraju voditi evidenciju o ključnim parametrima (u skladu s metodologijom koju definira država članica), npr. o broju životinja, unosu hrane za životinje, količini proizvedenog gnoja i praksi gospodarenja gnojem na poljoprivrednom gospodarstvu.

a

Emisijski faktori

Vidjeti tehniku (b) u odjeljku 4.8.2.

Tehnika

Opis

a

Praćenje potrošnje vode na razini poljoprivrednog gospodarstva i za glavne procese u kojima se troši voda

Evidentiranje, primjerice pomoću mjerača ili faktura. Glavni procesi u kojima se troši voda (npr. čišćenje, hranjenje) prate se zasebno.

b

Praćenje potrošnje električne energije

Evidentiranje, primjerice pomoću mjerača ili faktura. Potrošnja električne energije u nastambama za životinje prati se zasebno. Glavni procesi u kojima se troši energija (grijanje, ventilacija, rasvjeta itd.) također se mogu pratiti zasebno.

c

Praćenje potrošnje goriva

Evidentiranje, primjerice pomoću mjerača ili faktura.

d

Praćenje broja životinja, uključujući rođenja i uginuća

Evidentiranje dolaznih i odlaznih životinja, uključujući rođenja i uginuća, primjerice pomoću registara.

e

Praćenje potrošnje hrane za životinje

Evidentiranje, primjerice pomoću faktura ili registara.

f

Praćenje količine proizvedenog gnoja.

Evidentiranje, primjerice pomoću registara.

Tehnika

Opis

Informacije o emisijama

a

Adsorpcija amonijaka iz plinovitih medija

Kiseli, porozni adsorbensi (npr. glina modificirana metalnim oksidima) koriste se za uklanjanje amonijaka iz zraka i gnojovke. Za obradu zraka adsorbensi se ugrađuju u vertikalne ventilacijske kanale tako da se amonijak iz zraka koji prolazi kroz kanal veže za adsorbens kemisorpcijom ili fizisorpcijom. Neki adsorbensi omogućuju regeneraciju termalnom ili vakuumskom desorpcijom, čime se omogućuje njihova ponovna uporaba, iako im cijena može biti veća, a mogla bi se povećati i potrošnja energije na poljoprivrednom gospodarstvu. Za obradu gnojovke adsorbensi se mogu izravno dodati u jame ili skladišne prostore bez potrebe za bilo kakvim posebnim izmjenama nastambe (npr. ugradnja sustava ventilacije zraka s vertikalnim kanalima) i bez dodatne potrošnje energije za njihovu ponovnu uporabu. Međutim, budući da ti materijali koji se ne mogu regenerirati ostaju u fazi krute gnojovke, ne smiju sadržavati otrovne tvari.

Očekuje se smanjenje amonijaka od barem 38 % u usporedbi s referentnim sustavom u kojem se ne primjenjuje ova tehnika.

b

Alternativni materijali za stelju

Koriste se alternativni materijali za stelju, s povoljnim karakteristikama u smislu sprečavanja stvaranja amonijaka i posljedičnog smanjenja emisija u usporedbi s konvencionalnim materijalima za stelju (npr. slama, peleti, drvne strugotine). Svojstva smanjenja emisija mogu se poboljšati korištenjem dodataka u konvencionalnim materijalima. Promjenom kemijskih ili mikrobnih svojstava stelje mogu se usporiti procesi u kojima se stvara amonijak. Pri odabiru materijala za stelju i njegovih dodataka treba uzeti u obzir njihovo kasnije korištenje ili zbrinjavanje.

Nije primjenjivo.

c

Korištenje drugih dodataka za gnojovku

Osim dodataka za gnojovku opisanih u odjeljku 4.2.1., korištenje drugih dodataka za gnojovku (npr. inhibitora ureaze PPDA, vodene otopine H2O2) utvrđeno je kao tehnika u nastajanju.

Kad je riječ o dodavanju inhibitora ureaze PPDA, očekuje se smanjenje amonijaka od barem 28 % (ako se primjenjuje ispod rešetkastog poda) ili 32 % (ako se primjenjuje na punom podu) u usporedbi s referentnim sustavom duboke jame s potpuno rešetkastim podom bez dodatnih tehnika.

Ako se dodaje 35 – 50-postotna vodena otopina H2O2, očekuje se smanjenje amonijaka od barem 50 % u usporedbi s referentnim sustavom duboke jame s potpuno rešetkastim podom bez dodatnih tehnika.

d

Robot za uklanjanje gnojovke

Roboti za vakuumsko uklanjanje gnojovke autonomni su uređaji koji rade ispod rešetkastih podova u nastambama za svinje. Svrha im je kontinuirano uklanjati gnojovku, čime se smanjuju emisije amonijaka i neugodni mirisi i povećava udobnost za svinje i zaposlenike na poljoprivrednim gospodarstvima. Učestalost prolaza robota može se prilagoditi (npr. nekoliko puta dnevno). Za primjenu ove tehnike na postojećim poljoprivrednim gospodarstvima potrebna je određena minimalna visina prostora ispod rešetke (npr. više od 80 cm), nagib poda mora biti ograničen (npr. manje od 10 %) i mora biti moguće bušenje kroz zidove između prostorija.

Očekuje se smanjenje amonijaka od barem 28 % u usporedbi s referentnim sustavom duboke jame s potpuno rešetkastim podom bez dodatnih tehnika. Očekuje se i smanjenje emisija metana.

Tehnika

Opis

a

Spaljivanje metana iz skladišta gnojovke na baklji

Plinovi bogati metanom prikupljeni iz pokrivenih skladišta gnojovke usmjeravaju se u niskotlačnu baklju, gdje metan oksidira u ugljikov dioksid i vodenu paru, čime se znatno smanjuje utjecaj na klimu u usporedbi s izravnim ispuštanjem metana u atmosferu. Za primjenu ove tehnike potrebno je spremnike za gnojovku opremiti sustavima kao što su gusti šatorski pokrovi kako bi se spriječio ulazak zraka i koncentracija metana održala iznad 5 %. Plinovi se izvlače pomoću vakuumske pumpe, a zatim prolaze kroz separator kondenzata (uhvaćeni kondenzati crpe se natrag u skladište gnojovke) prije nego što stignu do plamenika, a zrak za izgaranje dodaje se neposredno ispod glave plamenika. Instrumenti kao što su upaljači s iskrom i senzori plamena, temperature i viška kisika koriste se za prilagodbu postupka optimalnim uvjetima izgaranja. Energija u postupku izgaranja može se djelomično oporabiti izmjenjivačima topline ako na poljoprivrednom gospodarstvu postoji odgovarajuća potražnja. Za primjenu ove tehnike nije potrebno korištenje dodatnog goriva za plamen plamenika.

Tehnika

Opis

a

Oporaba fosfora iz gnoja

Fosfatne soli talože se dodavanjem iona (npr. magnezija i kalija) i regulatora pH vrijednosti, često u reaktoru. Kako bi se proces optimizirao i što više smanjilo sutaloženje, potrebno je pratiti pH-vrijednost otopine i molarne omjere iona prisutnih u otopini tijekom procesa. Fosfor se može oporabiti u obliku soli (npr. struvita), koje se mogu koristiti kao gnojiva.

b

Oporaba resursa iz digestata pomoću gipsa

Digestat proizveden na poljoprivrednom gospodarstvu obrađuje se kako bi se dobila mineralna gnojiva i pritom se koristi gips, koji može biti „prirodan” ili „sintetički”, tj. proizveden u sustavima odsumporavanja dimnih plinova (sustavi za čišćenje plinova koji se koriste za hvatanje emisija sumporova dioksida iz dimnih plinova). Kad se gips dodaje digestatu, amonijak i ugljikov dioksid postupno se uklanjaju pri niskim temperaturama/tlakovima (npr. 50 – 85 °C / 200 – 700 mbar, bez zraka ili pare). Precizna prilagodba kemijske i termodinamičke ravnoteže u svakom koraku osigurava nisku potrošnju energije i topline i visoku učinkovitost procesa. Kako bi se smanjila potrošnja energije, moguće je koristiti otpadnu toplinu iz nekog drugog procesa. Nastala suspenzija odvaja se pomoću filtarske preše na dva mineralna gnojiva: amonijev sulfat (otopina) i kalcijev karbonat (kruti).

c

Plinopropusne membrane (GPM) za hvatanje amonijaka iz tekućih medija

Ova se tehnika primjenjuje u dva koraka: u prvom se koraku plinoviti amonijak oslobađa iz tekućih tokova bogatih amonijakom (npr. anaerobni digestat, gnojovka) prozračivanjem i raspršivanjem, čime nastaje struja zraka bogata amonijakom; u drugom koraku ta struja plina dolazi u dodir s mikroporoznom, hidrofobnom membranom, kroz čije pore prolazi amonijak. Pokretačka sila za prijenos amonijaka kroz membrane jest gradijent koncentracije. Proces se odvija pri atmosferskom tlaku. Nakon što se amonijak nađe u kiseloj otopini (na drugoj strani membrane), spaja se sa slobodnim protonima i tvori nehlapljive amonijeve ione (NH4 +). Za pripremu kisele otopine mogu se koristiti razne anorganske ili organske kiseline, kao što su sumporna, klorovodična, fosforna i mliječna kiselina. Na taj se način amonijak sadržan u tekućini pretvara u vrijedno amonijevo gnojivo (npr. amonijev sulfat, amonijev klorid, amonijev fosfat, amonijev laktat). Sustav se obično nalazi izvan nastambe i potrebno je osigurati dovoljno prostora za njegovo održavanje.

Očekuje se smanjenje amonijaka od barem 30 % u usporedbi s referentnim sustavom u kojem se ne primjenjuje ova tehnika.

Tehnika

Opis

a

Izračun na temelju mjerenja koncentracije amonijaka i/ili metana u zraku i protoka ventilacijskog zraka u stvarnom vremenu

Koncentracija amonijaka i metana u izlaznom ventilacijskom zraku iz nastambi za životinje kontinuirano se mjeri pomoću senzora. Brzina protoka ventilacijskog zraka mjeri se pomoću mjernih ventilatora ili ventilatora s regulacijom frekvencije uz bilježenje podataka. Oba se mjerenja provode u skladu sa strogim protokolom koji se temelji na znanstveno utvrđenim metodama. Množenjem izmjerene koncentracije s brzinom protoka ventilacijskog zraka izračunavaju se emisije iz nastambi za životinje. Ova tehnika praćenja može se primjenjivati u pogonima s umjetnom ventilacijom.