EUROPSKA KOMISIJA
Strasbourg, 26.11.2024.
COM(2024) 726 final
Preporuka za
PREPORUKU VIJEĆA
o potvrđivanju nacionalnog srednjoročnog fiskalno-strukturnog plana Švedske
EUROPSKA KOMISIJA
Strasbourg, 26.11.2024.
COM(2024) 726 final
Preporuka za
PREPORUKU VIJEĆA
o potvrđivanju nacionalnog srednjoročnog fiskalno-strukturnog plana Švedske
Preporuka za
PREPORUKU VIJEĆA
o potvrđivanju nacionalnog srednjoročnog fiskalno-strukturnog plana Švedske
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 121.,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2024/1263, a posebno njezin članak 17.,
uzimajući u obzir preporuku Komisije,
budući da:
OPĆA RAZMATRANJA
1.Reformirani okvir gospodarskog upravljanja u EU-u stupio je na snagu 30. travnja 2024. Uredba (EU) 2024/1263 Europskog parlamenta i Vijeća o djelotvornoj koordinaciji ekonomskih politika i multilateralnom proračunskom nadzoru 1 , izmijenjena Uredba (EZ) br. 1467/97 o provedbi postupka u slučaju prekomjernog deficita 2 i izmijenjena Direktiva Vijeća 2011/85/EU o proračunskim okvirima država članica 3 glavni su elementi reformiranog okvira gospodarskog upravljanja u EU-u. Održivost javnog duga te održiv i uključiv rast ciljevi su okvira koji će se ostvariti reformama i ulaganjima. Okvir se odnosi na srednjoročno razdoblje, potiče odgovornost na nacionalnoj razini te djelotvornu i koherentnu provedbu propisa.
2.Nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni planovi koje države članice trebaju dostaviti Vijeću i Komisiji u središtu su novog okvira gospodarskog upravljanja. Dva su cilja tih planova: i. osigurati da se do kraja razdoblja prilagodbe dug opće države uvjerljivo smanji ili da ostane na razboritim razinama te da se državni deficit u srednjoročnom razdoblju smanji i zadrži ispod referentne vrijednosti od 3 % BDP-a i ii. osigurati provedbu reformi i ulaganja kojima se svladavaju glavni izazovi utvrđeni u kontekstu europskog semestra i doprinosi zajedničkim prioritetima EU-a. Zato se u svakom planu treba obvezati na kretanje neto rashoda 4 u srednjem roku i tako u biti uvesti proračunsko ograničenje za trajanja plana, od četiri do pet godina (ovisno o redovnom trajanju zakonodavnog razdoblja u državi članici). Osim toga, u planu treba objasniti kako će država članica provedbom reformi i ulaganja svladati glavne izazove utvrđene u kontekstu europskog semestra, osobito u preporukama za pojedinu zemlju (što, ovisno o slučaju, uključuje i one koje se odnose na postupak u slučaju makroekonomskih neravnoteža) i kako će država članica doprinijeti zajedničkim prioritetima Unije. Razdoblje fiskalne prilagodbe traje četiri godine i može se produljiti za najviše tri godine ako se država članica obveže da će provesti relevantne reforme i ulaganja koji ispunjavaju kriterije iz Uredbe (EU) 2024/1263.
3.Komisija nakon dostave plana treba ocijeniti ispunjava li plan zahtjeve iz Uredbe (EU) 2024/1263.
4.Vijeće zatim na preporuku Komisije treba donijeti preporuku kojom se utvrđuje kretanje neto rashoda dotične države članice i, ako je primjenjivo, potvrđuju obveze provedbe reformi i ulaganja na kojima se temelji produljenje razdoblja prilagodbe.
RAZMATRANJA O NACIONALNOM SREDNJOROČNOM FISKALNO-STRUKTURNOM PLANU ŠVEDSKE
5.Švedska je 11. listopada 2024. Vijeću i Komisiji dostavila svoj nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan, nakon što je u dogovoru s Komisijom produljen rok iz članka 36. Uredbe (EU) 2024/1263 zbog razloga koje je navela Švedska.
Proces prije dostave plana
6.Švedska je prije podnošenja svojeg plana zatražila tehničke informacije 5 koje je Komisija dostavila 21. lipnja 2024. i objavila 11. listopada 2024. 6 U tehničkim informacijama navodi se razina strukturnog primarnog salda u 2028. koja je potrebna da se u srednjoročnom razdoblju deficit opće države održi ispod 3 % BDP-a, a dug opće države ostane ispod 60 % BDP-a, čak i bez daljnjih proračunskih mjera nakon četverogodišnjeg razdoblja prilagodbe. Srednjoročno razdoblje definirano je kao razdoblje od deset godina nakon isteka razdoblja prilagodbe. Tehničke informacije sastavljaju se i dostavljaju državama članicama u dva scenarija: jedan podrazumijeva usklađenost sa zaštitnom mjerom za otpornost na deficit 7 , u skladu s člankom 9. stavkom 3. Uredbe (EU) 2024/1263, i drugi bez te zaštitne mjere. U tehničkim informacijama za Švedsku utvrđeno je da bi, na temelju pretpostavki Komisije, radi usklađenosti s primjenjivim fiskalnim pravilima tijekom četverogodišnjeg razdoblja prilagodbe strukturni primarni saldo trebao na kraju razdoblja prilagodbe (2028., u scenariju bez zaštitne mjere za otpornost na deficit) iznositi najmanje –1,8 % BDP-a, prema tablici 1 u nastavku. Informacije radi, uzme li se u obzir i zaštitna mjera za otpornost na deficit, strukturni primarni saldo trebao bi do kraja razdoblja prilagodbe (2028.) iznositi najmanje –0,8 % BDP-a. Međutim, zaštitna mjera za otpornost na deficit nije zahtjev za Švedsku, koja ispunjava uvjete za tehničke informacije.
Tablica 1: Tehničke informacije koje je Komisija dostavila Švedskoj
|
Zadnja godina razdoblja prilagodbe |
2028. |
|
Minimalna vrijednost strukturnog primarnog salda (% BDP-a), scenarij bez zaštitne mjere za otpornost na deficit |
–1,8 |
|
Samo informativno: Minimalna vrijednost strukturnog primarnog salda (% BDP-a), scenarij sa zaštitnom mjerom za otpornost na deficit |
–0,8 |
Izvor: izračuni Komisije.
7.U skladu s člankom 12. Uredbe (EU) 2024/1263, Švedska i Komisija organizirale su tehnički dijalog u kolovozu 2024. Glavne su teme dijaloga bile kretanje neto rashoda prema predviđanjima Švedske do gornje granice koju se Švedska obvezala poštovati i njegove temeljne pretpostavke (osobito početna pozicija u 2024. i potencijalni rast BDP-a u srednjoročnom razdoblju), kao i planirana provedba reformi i ulaganja kojima se svladavaju glavni izazovi utvrđeni u kontekstu europskog semestra te doprinosi zajedničkim prioritetima Unije za pravednu i zelenu tranziciju, socijalnu i gospodarsku otpornost, energetsku sigurnost i izgradnju obrambenih kapaciteta.
8.U planu koji je dostavila Švedska ne izvješćuje se o postupku savjetovanja s relevantnim dionicima prije dostave plana.
9.O planu se u nacionalnom parlamentu raspravljalo 1. listopada 2024. Zatim ga je vlada usvojila 10. listopada 2024.
Drugi povezani procesi
10.Komisija je 19. lipnja 2024. zaključila da u Švedskoj postoje makroekonomske neravnoteže. U Švedskoj su i dalje osobito prisutne slabosti koje se odnose na njezino tržište nekretnina i visok privatni dug, koje su i dalje relevantne, a mjere politike za njihovo otklanjanje su ograničene 8 .
11.Vijeće je u kontekstu europskog semestra 21. listopada 2024. Švedskoj uputilo nekoliko preporuka 9 .
SAŽETAK I KOMISIJINA OCJENA PLANA
12.U skladu s člankom 16. Uredbe (EU) 2024/1263 Komisija je ocijenila plan kako slijedi:
Kontekst: Makroekonomsko i fiskalno stanje i izgledi
13.U Švedskoj je 2023. zabilježen pad gospodarske aktivnosti od 0,3 % zbog znatnog smanjenja privatne potrošnje i investicija u fiksni kapital. Prema jesenskoj prognozi Europske komisije 2024. u 2024. se očekuje rast gospodarstva za 0,3 % zahvaljujući oporavku domaće potražnje potaknutom padom inflacije i nižim kamatnim stopama. Predviđa se da će se realni BDP 2025. povećati za 1,8 % zbog predviđenog ubrzanja oporavka domaće potražnje. U 2026. se očekuje povećanje realnog BDP-a za 2,6 % jer se predviđa opći gospodarski rast. Tijekom razdoblja obuhvaćenog prognozom očekuje se da će potencijalni rast BDP-a ostati uglavnom stabilan uz blagu tendenciju rasta. Stopa nezaposlenosti u 2023. iznosila je 7,7 %, a Komisija predviđa da će u 2024. iznositi 8,5 %, u 2025. 8,4 %, a u 2026. 7,8 %. Predviđa se da će inflacija (deflator BDP-a) u 2024. pasti na 2,3 % sa 6,1 % u 2023., da će u 2025. iznositi 1,4 %, a u 2026. 1,3 %.
14.Kad je riječ o fiskalnim kretanjima, deficit opće države u Švedskoj iznosio je 2023. 0,6 % BDP-a. Prema jesenskoj prognozi Europske komisije 2024., predviđa se da će deficit u 2024. dosegnuti 1,9 % BDP-a, smanjiti se na 1,4 % BDP-a u 2025., a u 2026. bez promjene politika pasti na 0,3 % BDP-a. Jesenska prognoza Europske komisije 2024. uključuje nacrt proračuna Švedske za 2025., koji je vlada nacionalnom parlamentu predložila u rujnu. Na kraju 2023. dug opće države iznosio je 31,5 % BDP-a. Prema jesenskoj prognozi Europske komisije 2024. očekuje se povećanje udjela duga u BDP-u na 32,8 % krajem 2024., općenita stabilizacija na 32,7 % BDP-a krajem 2025. i smanjenje na 31,7 % BDP-a krajem 2026. Komisija u svojoj fiskalnoj prognozi nije uzela u obzir obveze politike preuzete u srednjoročnim planovima sve dok ne budu vjerodostojno najavljene i dovoljno detaljno razrađene u konkretne mjere.
Kretanje neto rashoda i glavne makroekonomske pretpostavke iz plana
15.Nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan Švedske odnosi se na razdoblje 2025. – 2028 i četverogodišnju fiskalnu prilagodbu.
16.Plan sadržava sve informacije propisane u članku 13. Uredbe (EU) 2024/1263, osim informacija o savjetovanju s nacionalnim dionicima prije dostave propisanih u članku 13. točki (g) podtočki vi. te uredbe.
17.U planu se navodi da je za kretanje neto rashoda prikazano u tablici 2 utvrđena gornja granica rasta neto rashoda od 4,4 % u razdoblju 2025. – 2028., koju se tijela obvezuju poštovati. Tehničke informacije (uz pretpostavku linearne prilagodbe) u skladu su s prosječnim rastom neto rashoda od 4,5 % tijekom razdoblja prilagodbe (2025. – 2028.). Rezultat gornje granice kretanja neto rashoda za koju je u planu preuzeta obveza trebao bi biti strukturni primarni saldo od –1,8 % BDP-a na kraju razdoblja prilagodbe (2028.). To je jednako minimalnoj razini strukturnog primarnog salda od –1,8 % BDP-a u 2028., koju je Komisija navela u tehničkim informacijama od 21. lipnja 2024. 10 U planu se pretpostavlja da će potencijalni rast BDP-a tijekom razdoblja obuhvaćenog planom ostati prilično stabilan i iznositi oko 1,7 %. Osim toga, u planu se očekuje da će stopa rasta deflatora BDP-a pasti s 2,8 % u 2024. na 1,4 % u 2025., a zatim se postupno povećati na 1,8 % do 2028.
Tablica 2: Kretanje neto rashoda i glavne pretpostavke iz plana Švedske
|
|
2024. |
2025. |
2026. |
2027. |
2028. |
Prosjek tijekom razdoblja valjanosti plana 2025. – 2028. |
|
Rast neto rashoda
|
6,4 |
4,0 |
4,4 |
4,4 |
4,6 |
4,4 |
|
Rast neto rashoda
|
6,4 |
10,7 |
15,5 |
20,6 |
26,1 |
nije primjenjivo |
|
Potencijalni rast BDP-a (%) |
1,4 |
1,6 |
1,8 |
1,7 |
1,8 |
1,7 |
|
Inflacija (rast deflatora BDP-a) (%) |
2,8 |
1,4 |
1,6 |
1,7 |
1,8 |
1,6 |
Izvor: Srednjoročni fiskalno-strukturni plan Švedske i izračuni Komisije
Implikacije preuzetih obveza za kretanje neto rashoda iz plana na dug opće države
18.Ako se ostvare preuzete obveze za kretanje neto rashoda iz plana i temeljne pretpostavke, dug opće države trebao bi prema planu postupno rasti s razine neznatno ispod 33 % BDP-a u 2024. na 36,2 % na kraju razdoblja prilagodbe u 2028., u skladu s tablicom 3 u nastavku. Očekuje se da će se nakon prilagodbe u srednjoročnom razdoblju (tj. do 2038.) udio duga nastaviti povećavati u skladu s planom i do 2038. dosegnuti 51,3 % BDP-a.
Tablica 3: Dug opće države i kretanja salda u planu Švedske
|
|
2023. |
2024. |
2025. |
2026. |
2027. |
2028. |
2038. |
|
Državni dug (% BDP-a) |
31,5 |
32,7 |
33,3 |
34,0 |
34,9 |
36,2 |
51,3 |
|
Saldo države (% BDP-a) |
–0,6 |
–1,7 |
–1,5 |
–1,6 |
–1,9 |
–2,2 |
–2,9 |
Izvor: Srednjoročni fiskalno-strukturni plan Švedske
Zato bi prema planu dug opće države u srednjoročnom razdoblju ostao ispod referentne vrijednosti od 60 % BDP-a iz Ugovora. Zato se na temelju obveza provedbe politika iz plana i makroekonomskih pretpostavki kretanje neto rashoda navedeno u planu smatra usklađenim s kriterijem duga iz članka 16. stavka 2. Uredbe (EU) 2024/1263.
Implikacije preuzetih obveza za kretanje neto rashoda iz plana na saldo opće države
19.Na temelju kretanja neto rashoda i pretpostavki iz plana, deficit opće države trebao bi se tijekom razdoblja prilagodbe postupno povećati s 1,5 % BDP-a u 2025. na 2,2 % BDP-a u 2028. Zato prema planu saldo opće države neće do kraja razdoblja prilagodbe (2028.) premašiti referentnu vrijednost od 3 % BDP-a. Osim toga, državni deficit neće tijekom deset godina nakon razdoblja prilagodbe (tj. do 2038.) premašiti 3 % BDP-a. Zato se na temelju obveza provedbe politika iz plana i makroekonomskih pretpostavki kretanje neto rashoda navedeno u planu smatra usklađenim s kriterijem deficita iz članka 16. stavka 2. Uredbe (EU) 2024/1263.
Makroekonomske pretpostavke iz plana
20.Plan se temelji na pretpostavkama koje se razlikuju od pretpostavki koje je Komisija 21. lipnja 2024. dostavila Švedskoj. Konkretno, u planu se koriste različite pretpostavke za šest varijabli, odnosno za početnu poziciju u 2024., potencijalni rast BDP-a, deflator BDP-a, nominalnu implicitnu kamatnu stopu, prilagodbe stanja i tokova i dohodak od imovine. U nastavku se navodi ocjena tih razlika u pretpostavkama. Razlike u pretpostavkama koje najviše utječu na prosječni rast neto rashoda navedena su u nastavku, zajedno s provjerom svake, zasebno razmatrane razlike.
·U planu se pretpostavlja niži strukturni primarni saldo za 2024., odnosno suficit od 0,2 % BDP-a, dok je Komisija u proljeće 2024. prognozirala suficit od 0,7 % BDP-a. Ta revidirana početna fiskalna pozicija i popratni ažurirani makroekonomski uvjeti za 2024. iz plana (koji su u skladu s pretpostavkama na kojima se temelji zakon o proračunu Švedske za 2025.) odraz su novijih informacija koje su dostupne od proljeća i nešto su povoljniji od jesenske prognoze Europske komisije 2024. Ta se pretpostavka općenito smatra opravdanom. Zasebno razmatrana, ona podrazumijeva nižu gornju granicu prosječnog rasta neto rashoda tijekom razdoblja prilagodbe u odnosu na Komisijine pretpostavke.
·Potencijalni rast tijekom razdoblja obuhvaćenog planom u prosjeku je za 0,1 postotni bod veći u planu nego u pretpostavkama Komisije. To proizlazi iz novijih podataka o realizaciji, dobivenih primjenom zajednički usuglašene metodologije EU-a, od onih iz proljeća 2024. Stoga se pretpostavka o nešto različitijem potencijalnom rastu smatra opravdanom. Zasebno razmatrana, ona podrazumijeva višu gornju granicu prosječnog rasta neto rashoda tijekom razdoblja prilagodbe u odnosu na Komisijine pretpostavke.
Preostale razlike u pretpostavkama ne utječu bitno na prosječni rast neto rashoda u odnosu na pretpostavke Komisije. Sve razlike u pretpostavkama, promatrane zajedno, općenito bi mogle biti razlog za niži prosječni rast neto rashoda u planu u odnosu na prosječni rast neto rashoda naveden u tehničkim informacijama. Komisija će voditi računa o toj ocjeni pretpostavki iz plana u budućim ocjenama usklađenosti s kretanjem neto rashoda.
Fiskalna strategija iz plana
21.Plan ne sadržava indikativnu fiskalnu strategiju za provedbu kretanja neto rashoda iz plana jer je to kretanje utvrđeno samo kao tehnička gornja granica koju se Švedska obvezuje poštovati. Točna specifikacija relevantnih mjera politike potvrdit će se ili prilagoditi te kvantificirati u godišnjim proračunima.
Namjeravane reforme i ulaganja u planu kojima se svladavaju glavni izazovi utvrđeni u kontekstu europskog semestra i doprinosi zajedničkim prioritetima Unije
22.U planu se opisuju namjeravane politike za reforme i ulaganja kojima se svladavaju glavni izazovi utvrđeni u kontekstu europskog semestra, osobito u preporukama za pojedinu zemlju, uključujući one koje se odnose na postupak u slučaju makroekonomskih neravnoteža, i kojima se doprinosi zajedničkim prioritetima EU-a. Plan sadržava reforme i ulaganja, ali se ne navodi koji se od njih i koliko financijski podupiru u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost.
23.Za zajednički prioritet pravedne zelene i digitalne tranzicije, što uključuje klimatske ciljeve utvrđene u Uredbi (EU) 2021/1119, plan sadržava inicijative politike kojima se namjerava doprinijeti tom zajedničkom prioritetu i provesti preporuke za pojedinu zemlju iz 2019., 2020., 2022., 2023. i 2024. Konkretno, planom su obuhvaćene mjere za potporu klimatskoj neutralnosti do 2050., među ostalim klimatskim mjerama te subvencijama i premijama za ulaganja i inovacije (sve preporuke koje se odnose zelenu tranziciju), sredstva za potporu zelenoj tranziciji u sjevernoj Švedskoj (preporuke iz 2020. i 2021.) i pojednostavnjeni postupci izdavanja dozvola za projekte zelenih ulaganja (preporuke iz 2022. i 2023.). Digitalnoj tranziciji namjerava se doprinijeti ulaganjima u širokopojasnu povezivost u cijeloj Švedskoj, jedinstvenim sustavom javnog upravljanja digitalnom infrastrukturom i razvojem službene digitalne identifikacije.
24.Za zajednički prioritet socijalne i gospodarske otpornosti, što uključuje europski stup socijalnih prava, plan sadržava inicijative politike kojima se namjerava doprinijeti tom zajedničkom prioritetu i odgovoriti na povezane preporuke za pojedinu zemlju iz 2019., 2020., 2022., 2023. i 2024., uključujući preporuke o privatnom dugu i tržištu stambenih nekretnina povezane s postupkom u slučaju makroekonomskih ravnoteža. Te inicijative uključuju poticaje za prekvalifikaciju, ciljanu potporu dugotrajno nezaposlenima, obrazovne reforme kojima se poboljšava profesionalni razvoj učitelja i nastavnika te ravnatelja škola, poboljšanje obrazovnih rezultata ranjivih skupina, no bez posebnog navođenja osoba migrantskog podrijetla, potporu obrazovanju odraslih i osposobljavanje učitelja i nastavnika, subvencije i kreditna jamstva za općine radi potpore izgradnji stambenih objekata i prenamjeni nestambenih zgrada u stambene.
25.Za zajednički prioritet energetske sigurnosti plan sadržava inicijative politike kojima se namjerava doprinijeti tom zajedničkom prioritetu i provesti povezane preporuke za pojedinu zemlju iz 2020., 2022., 2023., 2024., posebno o ulaganjima u proizvodnju i prijenos energije.
26.Za zajednički prioritet obrambenih kapaciteta plan sadržava inicijative za znatno povećanje resursa za vojnu i civilnu obranu u razdoblju do 2035.
27.Plan sadržava informacije o dosljednosti i, prema potrebi, komplementarnosti s fondovima kohezijske politike i planom za oporavak i otpornost Švedske. Glavne mjere uključene u plan za oporavak i otpornost čine programi „klimatski skok” i „industrijski skok”, širenje širokopojasnog interneta te mjere povezane s planom REPowerEU kojima se doprinosi zelenoj i digitalnoj tranziciji i dopunjuju navedene mjere povezane s prioritetima EU-a koje se financiraju u okviru kohezijske politike. Plan sadržava informacije o ciljevima različitih fondova kohezijske politike i primjere mjera u različitim sektorima i regijama, uključujući sjeverna rijetko naseljena područja.
28.Plan sadržava pregled potrebnih državnih ulaganja u Švedskoj u svrhu zajedničkih prioriteta EU-a. Kad je riječ o zajedničkim prioritetima pravedne zelene i digitalne tranzicije, socijalne i gospodarske otpornosti i energetske sigurnosti, potrebna ulaganja u istraživanje i inovacije pokrit će se dodatnim rashodima tijekom razdoblja obuhvaćenog planom, koji će se s 1 milijarde SEK u 2025. postupno povećati na 6,5 milijardi SEK u 2028. i nakon toga. Potrebna ulaganja u području socijalne i gospodarske otpornosti, energetske sigurnosti i pravedne zelene tranzicije dodatno su utvrđena za prometnu infrastrukturu i za proizvodnju i prijenos električne energije. Procjenjuje se da će u razdoblju od 2020. do 2040. za proizvodnju energije biti potrebna ulaganja u iznosu od 10 do 140 milijardi SEK po petogodišnjem razdoblju. Kako bi se zadovoljile potrebe za javnim ulaganjima u Švedskoj za zajednički prioritet energetske sigurnosti u planu se predviđaju ulaganja u elektroenergetsku mrežu u iznosu od 170 milijardi SEK tijekom razdoblja 2020. – 2031. Kad je riječ o zajedničkim prioritetima socijalne i gospodarske otpornosti i pravedne zelene tranzicije, planom se nastoje zadovoljiti potrebe za javnim ulaganjima u prometnu infrastrukturu rashodima u iznosu od 1171 milijarde SEK u razdoblju 2026. – 2037. U planu se još navode znatna povećanja predviđenih rashoda za obranu i civilnu obranu, sa 126 milijardi SEK u 2024. na 225 milijardi SEK u 2035., u kojima bi velik udio imali troškovi ulaganja.
Zaključak ocjene Komisije
29.Komisija općenito smatra da plan Švedske ispunjava kriterije iz Uredbe (EU) 2024/1263.
OPĆI ZAKLJUČAK
30.Vijeće bi u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) 2024/1263 na temelju Komisijine procjene trebalo Švedskoj preporučiti kretanje neto rashoda kako je navedeno u planu.
PREPORUČUJE da Švedska
1.Osigura da rast neto rashoda ne bude veći od maksimuma iz Priloga I. ovoj Preporuci.
Vijeće, osim toga, poziva Švedsku da osigura provedbu reformi i ulaganja kojima se svladavaju glavni izazovi utvrđeni u kontekstu europskog semestra, osobito u preporukama za pojedinu zemlju, i doprinosi zajedničkim prioritetima Unije.
PRILOG I.
Maksimalne stope rasta neto rashoda
(godišnje i kumulativne stope rasta, u nominalnom smislu)
Švedska
|
Godine |
2025. |
2026. |
2027. |
2028. |
|
|
Stope rasta (%) |
Godišnje |
4,0 |
4,4 |
4,4 |
4,6 |
|
Kumulativno (*) |
10,7 |
15,5 |
20,6 |
26,1 |
|
(*) Kumulativne stope rasta izračunavaju se upućivanjem na baznu godinu 2023.
Sastavljeno u Strasbourgu
Za Vijeće
Predsjednik