European flag

Službeni list
Europske unije

HR

Serije L


2023/2605

23.11.2023

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2023/2605

оd 22. studenoga 2023.

o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2022/926 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz cijevi od duktilnog lijevanog željeza (poznato i kao sferoidno grafitno lijevano željezo) podrijetlom iz Indije nakon djelomične privremene revizije u skladu s člankom 11. stavkom 3. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (1) („osnovna antidampinška uredba”), a posebno njezin članak 11. stavak 3.,

budući da:

1.   POSTUPAK

1.1.   Mjere na snazi

(1)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2016/388 (2) („početna uredba”) Europska komisija („Komisija”) uvela je konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz cijevi od duktilnog lijevanog željeza (poznato i kao sferoidno grafitno lijevano željezo) podrijetlom iz Indije (3) („početne mjere”). Ispitni postupak koji je doveo do uvođenja te antidampinške pristojbe dalje u tekstu navodi se kao „početni antidampinški ispitni postupak”.

(2)

Provedbenom uredbom (EU) 2016/387 (4) Komisija je uvela konačnu kompenzacijsku pristojbu na uvoz istog proizvoda podrijetlom iz Indije. Ispitni postupak koji je doveo do uvođenja te kompenzacijske pristojbe dalje u tekstu navodi se kao „početni antisubvencijski ispitni postupak”.

(3)

Provedbenim uredbama (EU) 2022/926 (5) i (EU) 2022/927 (6) Komisija je nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera zadržala konačnu antidampinšku pristojbu i konačnu kompenzacijsku pristojbu još pet godina.

(4)

U početnoj uredbi dampinška marža utvrđena za društvo Electrosteel Castings Ltd („ECL” ili „podnositelj zahtjeva” ili „društvo”) utvrđena je na 4,1 %. U zasebnom početnom antisubvencijskom ispitnom postupku koji se odnosio na isti proizvod iz iste zemlje kompenzacijska pristojba utvrđena za ECL iznosila je 9 %, od čega se 6,04 % temeljilo na subvencijama koje ovise o izvozu.

(5)

U skladu s osnovnom antidampinškom uredbom i Uredbom (EU) 2016/1037 (7) („osnovna antisubvencijska uredba”) Komisija je uzela u obzir činjenicu da su tri ispitana programa subvencija bile izvozne subvencije kojima su se djelotvorno smanjile izvozne cijene i time na odgovarajući način povećala dampinška marža.

(6)

Stoga je Komisija smanjila dampinšku maržu za iznose subvencija utvrđene za programe koji ovise o izvozu u početnom antisubvencijskom ispitnom postupku. Na temelju te metode konačna antidampinška pristojba za podnositelja zahtjeva smanjena je na 0 %.

1.2.   Zahtjev za djelomičnu privremenu reviziju

(7)

Komisija je 22. rujna 2022. u Službenom listu Europske unije najavila pokretanje djelomične privremene revizije („Obavijest o pokretanju postupka”) antidampinških mjera koje se primjenjuju na uvoz cijevi od duktilnog lijevanog željeza (poznato i kao sferoidno grafitno lijevano željezo) podrijetlom iz Indije, u skladu s člankom 11. stavkom 3. osnovne antidampinške uredbe (8).

(8)

Ta revizija, koja je ograničena na preispitivanje dampinga proizvođača izvoznika ECL, pokrenuta je na zahtjev podnositelja zahtjeva. Zatražena je na temelju koncentracije podnositelja zahtjeva i njegova povezanog društva Srikalahasthi Pipes Ltd („SPL”) o kojoj je odlučio upravni odbor u listopadu 2020.

(9)

Koncentracija između ECL-a i SPL-a dovela je do situacije u kojoj postojeća antidampinška mjera vjerojatno više nije bila potrebna ili više nije bila dostatna kako bi suzbila damping koji nanosi štetu u smislu članka 11. stavka 3. osnovne antidampinške uredbe. Naime, dampinška marža izračunana u početnom antidampinškom ispitnom postupku nije uključivala domaću prodaju društva SPL. Osim toga, u pravnoj dokumentaciji o koncentraciji predviđene su „sinergije” koje bi mogle utjecati na strukturu troškova, a time i na dampinšku maržu podnositelja zahtjeva.

(10)

Komisija je smatrala da su u zahtjevu dostavljeni dostatni dokazi da su se promijenile okolnosti na temelju kojih su uvedene postojeće mjere i da su te promjene trajne.

1.3.   Razdoblje ispitnog postupka revizije

(11)

Ispitni postupak revizije razine dampinga obuhvaćao je razdoblje od 1. travnja 2021. do 31. ožujka 2022. („razdoblje ispitnog postupka revizije”).

1.4.   Zainteresirane strane, upitnik i posjet radi provjere

(12)

Komisija je službeno obavijestila podnositelja zahtjeva, tijela zemlje izvoznice, ostale poznate proizvođače izvoznike i industriju Unije o pokretanju djelomične privremene revizije. Zainteresiranim stranama pružena je prilika da iznesu svoja stajališta u pisanom obliku i zatraže saslušanje u roku utvrđenom u Obavijesti o pokretanju postupka. Proizvođač iz Unije, Saint-Gobain PAM Canalisations („SG PAM”), dostavio je primjedbe nakon pokretanja postupka (vidjeti odjeljak 1.8.).

(13)

Kako bi dobila informacije potrebne za ispitni postupak, Komisija je podnositelju zahtjeva poslala upitnik i dobila odgovor u zadanom roku. Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala neophodnima za utvrđivanje razine dampinga. U skladu s člankom 16. osnovne antidampinške uredbe Komisija je održala posjet radi provjere u prostorima podnositelja zahtjeva. Komisija je održala i videokonferencije s povezanim društvima kako bi provjerila informacije koje su dostavila.

1.5.   Upotreba „raspoloživih podataka”

(14)

Dopisom od 10. srpnja 2023. („dopis na temelju članka 18.”) Komisija je obavijestila podnositelja zahtjeva o sumnjama u pouzdanost podataka društva. U dopisu je iznijela pojedinosti o tome zašto smatra da je ECL možda dostavio lažne ili obmanjujuće podatke. Komisija je obavijestila podnositelja zahtjeva i da može primijeniti članak 18. osnovne antidampinške uredbe te o njegovim posljedicama.

(15)

Dopisima od 24. srpnja 2023. vlada Indije („indijska vlada”), ECL i SG PAM dostavili su primjedbe na dopis na temelju članka 18. i na objavu.

(16)

Komisija je zaprimila i primjedbe europskih distributera koji na tržištu Unije distribuiraju duktilne cijevi koje proizvodi ECL – društava Valdro, Fusion Pipeline Products Limited („Fusion Pipelines Products”), CO.ME.CAR SRL, Deschacht, Idrovit SRL, Vodoskok d.d. i WAPPtech Ltd.

(17)

Na zahtjev ECL-a 26. srpnja 2023. održano je saslušanje.

1.6.   Objava

(18)

Komisija je 24. kolovoza 2023. obavijestila sve zainteresirane strane o ključnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih je namjeravala predložiti izmjenu stope pristojbe primjenjive na ECL. Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe do 6. rujna 2023. i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(19)

Komisija je u tom pogledu zaprimila primjedbe od indijske vlade, SG PAM-a, ECL-a te europskih društava Deschacht, IBECO AB, VAPPtech Environrnental Ltd („VAPPtech”) i Vodoskok.

(20)

Na zahtjev indijske vlade 4. rujna 2023. održano je saslušanje između indijske vlade i službi Komisije. Na zahtjev ECL-a 6. rujna 2023. održano je još jedno saslušanje između ECL-a i službi Komisije. Komisija je razmotrila primjedbe svih zainteresiranih strana.

(21)

Komisija je 3. listopada 2023. ponovno objavila svoje nalaze u vezi s upotrebom raspoloživih podataka (odjeljak 3.6. u nastavku) i pozvala je zainteresirane strane da iznesu primjedbe. Zainteresirane strane imale su priliku iznijeti primjedbe do 6. listopada 2023. Primjedbe su iznijeli indijska vlada, ECL i SG PAM. Komisija je razmotrila primjedbe svih zainteresiranih strana.

(22)

Komisija je 16. listopada ponovno objavila svoje nalaze u vezi s uobičajenom vrijednošću i pozvala je zainteresirane strane da iznesu primjedbe. Zainteresirane strane imale su priliku iznijeti primjedbe do 17. listopada 2023. Primjedbe su iznijeli indijska vlada i ECL. Komisija je razmotrila primjedbe svih zainteresiranih strana.

1.7.   Povlačenje zahtjeva za reviziju

(23)

Dopisom od 28. kolovoza 2023. ECL je obavijestio Komisiju da želi povući zahtjev za djelomičnu privremenu reviziju. ECL je ponovio argumente iznesene u primjedbama na dokument o općoj objavi da bi ispitni postupak trebalo prekinuti.

(24)

ECL je uputio na nalaze Komisije u njezinu dokumentu o objavi o upotrebi „raspoloživih podataka”. Smatrao je da je dostavio znatne dokaze kako bi uvjerio Komisiju u točnost svojih podataka, posebno o masi metala svake cijevi u razdoblju ispitnog postupka revizije, i da nije mogao pružiti više dokaza jer su cijevi već bile prodane. Nadalje, ECL je tvrdio da je metoda evidentiranja podataka (o masi metala) primijenjena u svim njegovim računovodstvenim evidencijama i u sustavu SAP društva (9). Obvezao se da će se u budućnosti poduzeti odgovarajući koraci za osiguravanje provjere i odgovarajuće evidencije mase metala svake proizvedene cijevi. Stoga je ECL smatrao da je revizija neopravdana i da bi je trebalo prekinuti.

(25)

Komisija je, upućujući na zaključke navedene u odjeljku 3.2. u nastavku o tome zašto je smatrala da su prijavljeni pogrešni podaci, primila na znanje da se ECL obvezao da će u budućnosti voditi evidenciju o masi cijevi. Međutim, smatrala je da takvo obvezivanje ne može biti razlog za prekid ove revizije jer ne utječe na trenutačne nalaze koji se odnose na razdoblje u prošlosti.

(26)

Nadalje, ECL je tvrdio da, ako bi Komisija uvela preostalu pristojbu od 12,9 %, kako je navedeno u dokumentu o općoj objavi, povrh kompenzacijske pristojbe od 9 % koja se već primjenjuje na društvo, ECL ne bi mogao nastaviti prodavati predmetni proizvod na tržištu Unije te bi morao zatvoriti svoja društva kćeri/urede u Francuskoj, Španjolskoj, Italiji i Njemačkoj. Posljedično bi otprilike 60 osoba koje ECL izravno zapošljava izgubile radno mjesto.

(27)

ECL je uputio i na podneske raznih neovisnih distributera iz Italije, Francuske, Belgije, Irske i Hrvatske, u kojima se tvrdi da na tržištu Unije postoji ozbiljan problem narušavanja tržišnog natjecanja. Tvrdio je da bi ta društva, ako ih ECL ne bi mogao opskrbljivati, u većini slučajeva morala prekinuti svoje poslovanje, što bi dovelo do gubitka tisuća izravnih i neizravnih radnih mjesta u državama članicama u cijeloj Uniji. Stoga je ECL smatrao da bi gospodarski gubitak u raznim državama članicama bio još veći. Nadalje, ECL je smatrao da bi njegov izlazak s tržišta Unije još više ojačao kvazimonopolistički položaj SG PAM-a na tržištu Unije, na štetu šireg interesa Unije.

1.7.1.   Primjedbe distributera

(28)

Društva CO.ME.CAR S.r.l., Deschacht, Vodoskok d.d. i WAPPtech zatražila su od Komisije da prekine reviziju. Istaknula su važnost prisutnosti ECL-a na tržištu Unije i ukazala su na kvazimonopolistički položaj SG PAM-a i njegovo, prema njihovu mišljenju, protutržišno ponašanje.

(29)

Sva ta društva navela su i da bi izlazak ECL-a s tržišta Unije imao znatne ekonomske posljedice na njihovo poslovanje i na tržište duktilnih cijevi u Uniji. Na primjer, društvo Deschacht navelo je da bi se u tom slučaju uvelike smanjila ponuda duktilnih cijevi u Belgiji, što bi bilo štetno za industriju duktilnih cijevi. Društvo WAPPtech navelo je da znatan dio njegova godišnjeg prometa dolazi od prodaje duktilnih cijevi od ECL-a u Europi, koja je stoga ključna za njegovu ekonomsku stabilnost. Nadalje, društvo Vodoskok navelo je da bi, prema njegovu mišljenju, uvođenje predloženih mjera imalo znatne gospodarske posljedice jer bi utjecalo na lanac opskrbe i dovelo do gubitka radnih mjesta.

1.7.2   Primjedbe SG PAM-a

(30)

SG PAM je izjavio da se protivi prekidu ispitnog postupka na temelju ECL-ova povlačenja zahtjeva za reviziju. Smatrao je da bi prekid revizije bio protivan interesu Unije, posebno u kontekstu povećanja jeftinog uvoza ECL-a na tržište Unije. Uputio je na zaključke Komisije o šteti za industriju Unije u početnom predmetu i u posljednjoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera.

(31)

SG PAM je podsjetio i da je revizija pokrenuta na zahtjev ECL-a i da je bila ograničena na ponovnu procjenu njegove dampinške marže te da stoga Komisija nije mogla ponovno ocijeniti interes Unije.

(32)

Nadalje, SG PAM je tvrdio da nijedan element ne upućuje na to da bi ECL morao izaći s tržišta Unije ako bi se povećala razina njegovih pristojbi. Podsjetio je da antidampinške mjere nisu uvedene kako bi se spriječio uvoz, nego kako bi se osigurao uvoz po poštenoj cijeni. Smatrao je da su tvrdnje o protutržišnom ponašanju SG PAM-a nepotkrijepljene i da im je jedini cilj bio narušiti njegov ugled. Nadalje, smatrao je da su postojali alternativni izvori opskrbe, primjerice prodaja koju vrše drugi europski proizvođači (Duktus-VonRoll i TRM) te uvoz iz Turske, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kine i Irana te iz indijskog društva Jindal.

(33)

Nadalje, SG PAM je tvrdio da se tržište duktilnih cijevi oslanja na više različitih materijala jer se duktilne cijevi mogu zamijeniti drugim vrstama cijevi koje su prikladna alternativa. Uputio je na zaključke nacionalnih tijela i Komisije u okviru različitih analiza koje se odnose na tržišno natjecanje na tom tržištu. SG PAM je istaknuo i da je ECL u nekim državama članicama imao znatan tržišni udio te da je, prema vlastitim tvrdnjama, ECL imao tržišni udio od 30 % u Francuskoj i od 50 % u Španjolskoj. Stoga je smatrao da je ECL imao znatnu tržišnu moć.

(34)

SG PAM je uputio na podneske više distributera. Smatrao je da je udio poslovnih aktivnosti distributera na tržištu duktilnih cijevi za vodni promet bio nizak, odnosno da je u prosjeku iznosio 3 – 10 % i nije premašivao 20 %. Stoga je smatrao da, čak i ako ti distributeri ne bi mogli nabavljati proizvode od ECL-a, posljedice toga ne bi bile jako štetne za njih. Isto tako, SG PAM je tvrdio da nema naznaka da je njihova situacija reprezentativna za tržište duktilnih cijevi.

(35)

Nadalje, SG PAM je nakon objave naveo da smatra da bilo kakvo obvezivanje ECL-a na postupanje u budućnosti nije imalo utjecaja na nalaze iz ovog ispitnog postupka i da bi prekid ispitnog postupka bio protivan načelu dobrog upravljanja jer je trajao više od godinu dana i uključivao provjere na licu mjesta i daljinske provjere. Smatrao je i da se ispitni postupak ne može prekinuti zbog nalaza Komisije koji pokazuju da je ECL dostavio lažne i obmanjujuće podatke.

1.7.3.   Komisijina ocjena zahtjeva za povlačenje

(36)

Komisija je na početku ispitnog postupka napomenula da tekst članka 9. stavka 1. osnovne antidampinške uredbe, koji se odnosi na povlačenje pritužbe, sadržava glagol „može” i da stoga Komisija nije obvezna završiti postupak, nego samo ima mogućnost to učiniti, ako takav završetak nije protivan interesu Unije. Drugim riječima, Komisija je dužna ispitati je li završetak postupka protivan interesu Unije samo ako razmatra takav završetak. U ovom slučaju Komisija ne smatra da postoje razlozi za završetak ispitnog postupka.

(37)

Komisija je podsjetila da je revizija pokrenuta zbog činjenice da se ECL spojio sa svojim povezanim društvom. Koncentracija, kako je detaljno opisana u odjeljku 3.1. u nastavku, predstavlja promjenu okolnosti koja je trajna, zbog koje je, u skladu s člankom 11. stavkom 3. osnovne antidampinške uredbe, bilo potrebno ponovno izračunati dampinšku maržu utvrđenu u početnom ispitnom postupku.

(38)

Osim toga, Komisija je smatrala da je zbog potrebe da se otklone učinci narušavanja trgovine i ponovno uspostavi učinkovito tržišno natjecanje potrebno utvrditi odgovarajuću dampinšku maržu, posebno zbog toga što su dostavljeni obmanjujući podaci.

(39)

Stoga je Komisija zaključila da u ovom slučaju nije primjereno prekinuti reviziju, a time i zanemariti nalaze iz ovog ispitnog postupka, te je odlučila nastaviti ispitni postupak.

1.8.   Primjedbe nakon pokretanja postupka

(40)

Nakon pokretanja postupka proizvođač iz Unije SG PAM ustvrdio je da su na njega posljednjih deset godina negativno utjecale nepoštene prakse ECL-a i povećana razina dampinga.

(41)

SG PAM tvrdio je i da zahtjev ne sadržava informacije kojima bi se potkrijepilo navodno smanjenje dampinga ili povezanost koncentracije i promjene razine dampinga. Tvrdio je da je odnos između ECL-a i SPL-a već uzet u obzir u početnom ispitnom postupku i da su podaci obaju društava upotrijebljeni za utvrđivanje dampinške marže ECL-a. Smatrao je i da bi revizija najvjerojatnije dovela do povećanja dampinške marže.

(42)

ECL je u svojem odgovoru tvrdio da argumenti društva SG PAM nisu potkrijepljeni činjenicama. Prema njegovu mišljenju tržišni udio društva SG PAM povećao se od početnog ispitnog postupka, dok se ukupna količina prodaje ECL-a na tržištu Unije smanjio. ECL je tvrdio i da su se njegove prodajne cijene ujedno povećale iznad razine mjera uvedenih za njegov izvoz u Uniju. Prema njegovu mišljenju financijski rezultati, nova ulaganja i povećana razina prodaje dokazuju da SG PAM izvrsno posluje.

(43)

Nadalje, ECL je istaknuo da je prethodna privremena revizija protiv ECL-a pokrenuta na zahtjev društva SG PAM prekinuta nakon što je društvo SG PAM povuklo zahtjev. Prema mišljenju ECL-a to je značilo da je SG PAM smatrao da se damping ECL-a smanjio. ECL smatra da je SG PAM ostvario korist od pretjerano visokih antidampinških i kompenzacijskih mjera protiv indijskih proizvođača izvoznika proizvoda iz postupka revizije. ECL je tvrdio i da se odluka o pokretanju trenutačne privremene revizije nije temeljila na njegovoj procjeni, nego na procjeni Komisije da je koncentracija utjecala na strukturu troškova društva.

(44)

U kontekstu tih tvrdnji Komisija je napomenula da je svrha revizije bila utvrditi novu razinu dampinga ECL-a s obzirom na promijenjene okolnosti. Pojasnila je i da podaci povezanog društva SPL nisu upotrijebljeni u početnim izračunima dampinga. Nadalje, činjenica da podaci društva SPL nisu upotrijebljeni u početnom antidampinškom ispitnom postupku nije bila jedini čimbenik koji je trebalo uzeti u obzir pri pokretanju revizije. Komisija smatra da je uzeta u obzir i činjenica da je koncentracija dovela do sinergija koje su ublažile određene troškove koji su utjecali na poslovanje i troškove društva. Stoga je revizija bila opravdana i tvrdnja je odbačena.

(45)

SG PAM tvrdio je i da zahtjev nije u skladu sa standardima za postupanje s podacima koji nisu povjerljivi i da podnositelj zahtjeva nije dostavio sažetke koji nisu povjerljivi, a koji su dovoljno detaljni da bi omogućili razumijevanje suštine podataka dostavljenih kao povjerljivih, kako bi se ispunili zahtjevi iz članka 19. osnovne antidampinške uredbe.

(46)

Komisija je primijetila da cijeli zahtjev nije bio povjerljiv. Nadalje, napomenula je da SG PAM nije konkretno naveo za koje podatke u otvorenom spisu smatra da nedostaju. Stoga je odbacila tu tvrdnju.

(47)

SG PAM nadalje je tvrdio da bi Komisija trebala produljiti razdoblje ispitnog postupka kako bi se uzela u obzir navodna promjena okolnosti. Koncentracija ECL-a s povezanim društvom SPL počela je proizvoditi učinke od 1. siječnja 2022. Međutim, razdoblje ispitnog postupka revizije koje je odabrala Komisija određeno je od 1. travnja 2021. do 31. ožujka 2022. kako bi se uskladilo s tradicionalnom indijskom izvještajnom financijskom godinom. Prema tvrdnjama društva SG PAM to je značilo da su se tri tromjesečja razdoblja ispitnog postupka revizije (od travnja 2021. do prosinca 2021.) odnosila na razdoblje prije navodne promjene okolnosti, a podaci za tri prethodna tromjesečja u svakom slučaju ne bi bili reprezentativni ni za kakvu promjenu koja je proizašla iz koncentracije.

(48)

Kad je riječ o tvrdnji o neprimjerenosti razdoblja ispitnog postupka revizije, Komisija je pojasnila da je utvrđeno da je koncentracija u operativnom, administrativnom i računovodstvenom smislu stupila na snagu retroaktivno (10) od 1. listopada 2020. Stoga je mogla ocijeniti učinak koncentracije za vrijeme cijelog razdoblja ispitnog postupka revizije. Ta je tvrdnja stoga odbačena.

(49)

Prema mišljenju društva SG PAM Komisija je trebala provjeriti i razlike u svojstvima cijevi koje se prodaju u Indiji i Uniji. SG PAM smatra da su se te razlike uglavnom odnosile na razrede tlaka i debljine, masu, duljine i oblogu. Nadalje, istaknuo je da je ECL prodavao cijevi koje su teže i da se upotreba istih cijevi u Indiji i Uniji može razlikovati. Naveo je primjer cijevi razreda „K9” (11), koje se, prema njegovu mišljenju, u Indiji obično upotrebljavaju za vodu, dok se u Uniji u istu svrhu upotrebljavaju cijevi razreda „K7”. SG PAM smatra da te razlike mogu opravdati prilagodbe kako bi se omogućila pravedna usporedba između proizvoda koji se prodaju na indijskom domaćem tržištu i tržištu Unije. ECL se nije složio i dostavio je pojedinosti o tehničkim svojstvima svojih proizvoda i navodnim razlikama.

(50)

Komisija izračunava dampinšku maržu usporedbom uobičajene vrijednosti vrste proizvoda s izvoznom cijenom slične vrste proizvoda. Razlike koje je istaknuo SG PAM stoga su uzete u obzir jer su se različiti razredi tlaka smatrali različitim vrstama proizvoda. Komisija je smatrala da su bojazni društva SG PAM u potpunosti otklonjene.

(51)

SG PAM tvrdio je i da je nova organizacija korporativne grupe ECL-a stvorila velike prilike za međusobnu kompenzaciju, unutarnju prodaju po netržišnim cijenama, neprijavljene usluge i/ili druge stavke koje mogu znatno utjecati na procjenu troškova i usporedbu domaće prodaje društva i prodaje društva u EU-u. Stoga smatra da bi Komisija trebala obratiti pozornost na to pri ocjenjivanju transakcija između povezanih subjekata. U tu je svrhu društvo SG PAM dostavilo sažeti opis korporativne strukture Grupe ECL te čimbenike za koje smatra da bi ih Komisija trebala uzeti u obzir pri izračunu dampinga. SG PAM uputio je na opskrbu koksom koji proizvodi jedna od tvornica ECL-a u Haldiji i na uvoz ugljena iz Australije u kojem su možda sudjelovale neke strane povezane s ECL-om. Prema tvrdnjama SG PAM-a isto vrijedi i kad je riječ o tržištu Unije, na kojem ECL vrši prodaju preko nekoliko povezanih strana. SG PAM uputio je na popuste navedene u godišnjim izvješćima dviju povezanih strana, Electrosteel Trading S.A. i Electrosteel Europe S.A., bonuse na kraju godine, prodaju po „nultim vrijednostima” i druge tržišne prakse. Društvo SG PAM istaknulo je i potencijalne transakcije navedene u godišnjim financijskim izvještajima subjekata ECL-a između ECL-a i društava Electrosteel Algeria SPA, Electrosteel Castings Gulf FZE (Ujedinjeni Arapski Emirati), Electrosteel Bahrein Holding WLL (Bahrein) i Electrosteel Doha for Trading LLC (Katar) koje bi Komisija trebala ispitati kako bi provjerila moguće sudjelovanje tih subjekata u prodaji predmetnog proizvoda na tržištu Unije.

(52)

Komisija je razmotrila te elemente u svojoj ocjeni te je preispitala strukturu korporativne grupe i organizaciju povezanih strana u mjeri u kojoj je njihov odnos bio relevantan za utvrđivanje nove dampinške marže za ECL. U tu je svrhu uzela u obzir činjenicu da se proizvod iz postupka revizije prodavao na tržištu Unije preko povezanih strana.

(53)

SG PAM tvrdio je da bi Komisija trebala prilagoditi troškove pri izračunu uobičajene vrijednosti na temelju članka 2. stavka 5. osnovne antidampinške uredbe jer je tržište željezne rude u Indiji narušeno i jer su ti poremećaji utvrđeni u početnoj uredbi kojom se uvodi kompenzacijska pristojba za proizvođače izvoznike iz Indije.

(54)

Industrija Unije iznijela je istu tvrdnju u početnom ispitnom postupku. Komisija je u to vrijeme smatrala da je poremećaj ispitan u zasebnom antisubvencijskom ispitnom postupku i da su za njega uvedene mjere te da nije bilo potrebe za daljnjim mjerama jer bi to dovelo do dvostrukog računanja učinaka subvencije. Komisija je ostala pri tom stajalištu.

2.   PROIZVOD IZ POSTUPKA REVIZIJE, PREDMETNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD

2.1.   Proizvod iz postupka revizije

(55)

Proizvod koji je predmet ove revizije jesu cijevi od duktilnog lijevanog željeza (poznatog i kao sferoidno grafitno lijevano željezo) („duktilne cijevi”), osim cijevi od duktilnog lijevanog željeza bez unutarnje i vanjske obloge („neobložene cijevi”) („proizvod iz postupka revizije”).

2.2.   Predmetni proizvod

(56)

Predmetni proizvod iz ovog ispitnog postupka jest proizvod iz postupka revizije podrijetlom iz Indije, trenutačno razvrstan u oznake KN ex 7303 00 10 i ex 7303 00 90 (oznake TARIC 7303001010, 7303009010). Oznake KN i TARIC navedene su samo u informativne svrhe, ne dovodeći u pitanje naknadnu izmjenu razvrstavanja u carinsku tarifu.

2.3.   Istovjetni proizvod

(57)

Kako je utvrđeno u početnom ispitnom postupku, ovim je ispitnim postupkom privremene revizije potvrđeno da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

—

predmetni proizvod pri izvozu u Uniju,

—

proizvod iz postupka revizije koji se proizvodi i prodaje na domaćem tržištu Indije i

—

proizvod iz postupka revizije koji u Uniji proizvodi i prodaje industrija Unije.

(58)

Stoga se ti proizvodi smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 1. stavka 4. osnovne antidampinške uredbe.

3.   NALAZI

(59)

U skladu s člankom 11. stavkom 3. osnovne antidampinške uredbe Komisija je ispitala jesu li se okolnosti na temelju kojih je utvrđena postojeća dampinška marža promijenile i je li ta promjena trajna.

3.1.   Znatna i trajna promjena okolnosti

(60)

Ispitnim postupkom potvrđeno je da se u skladu s programom spajanja SPL-a s ECL-om, koji su odobrila nadležna tijela u Indiji 31. prosinca 2021., SPL službeno spojio s ECL-om. SPL je uključen u ECL i stoga ta dva društva posluju kao jedan subjekt od 1. siječnja 2022. Na taj je datum društvo SPL prestalo postojati. Udjeli ECL-a i SPL-a spojeni su i dodijeljeni 20. siječnja 2022., a postupak dodjele dovršen je u travnju 2022. Međutim, koncentracija je provedena retroaktivno od 1. listopada 2020., kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 48.

(61)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da se u skladu s člankom 11. stavkom 3. osnovne antidampinške uredbe osnova na kojoj su uvedene postojeće mjere promijenila i da su te promjene opravdan razlog revizije dampinške marže za podnositelja zahtjeva.

(62)

Nakon objave ECL je tvrdio da Komisija nije ocijenila sinergije stvorene koncentracijom i da bi stoga ispitni postupak trebalo prekinuti.

(63)

Komisija se nije složila s tom pretpostavkom jer je, kako je navedeno u odjeljku 1.7. i objavljeno zainteresiranim stranama, zaključila da je koncentracija dovela do sinergija koje su omogućile smanjenje određenih troškova koji su utjecali na poslovanje i troškove društva. Zaključak o potrebi za djelomičnom privremenom revizijom ponovljen je i u uvodnoj izjavi 113. dokumenta o općoj objavi od 24. kolovoza 2023.

(64)

Nakon objave indijska vlada ponovila je argumente ECL-a i poduprla mišljenje da privremena revizija nije bila potrebna. Iako se indijska vlada složila da Komisija dosljedno provodi djelomične privremene revizije u slučaju koncentracija, smatrala je da je slučaj ECL-a drukčiji jer su i ECL i SPL bili predmet početnog ispitnog postupka i jer je Komisija odlučila ne upotrijebiti podatke SPL-a u početnom antidampinškom ispitnom postupku. Stoga je smatrala da nije bilo potrebno ponovno ih podvrgnuti ispitnom postupku. Osim toga, smatrala je da je Komisija bila ta koja je službeno zatražila od ECL-a da podnese zahtjev za privremenu reviziju.

(65)

Kako bi utvrdila troškove spojenog subjekta, Komisija je bila obvezna upotrijebiti, ako se podaci ECL-a ne bi odbacili, konsolidirane troškove spojenih subjekata te konsolidirane troškove prodaje, opće i administrativne troškove.

(66)

Komisija je smatrala i da nije relevantno je li ECL podnio zahtjev na vlastitu inicijativu ili ga je Komisija savjetovala da to učini jer je Komisija utvrdila, na temelju članka 11. stavka 3., da koncentracija predstavlja „promjenu okolnosti koja je trajna”, zbog koje je trebalo utvrditi novu dampinšku maržu (vidjeti odjeljak 3.1.). Komisija je stoga odbacila tu tvrdnju.

(67)

Indijska vlada tvrdila je i da je zahtjev za privremenu reviziju podnesen i zbog kompenzacijskih i zbog antidampinških mjera te da je nepravedno da je Komisija provela samo antidampinšku reviziju jer određeni programi subvencija više nisu bili na snazi.

(68)

Komisija je podsjetila da je ECL podnio samo zahtjev za reviziju antidampinških mjera. Ta je tvrdnja stoga odbačena kao neopravdana.

3.2.   Suradnja i upotreba „raspoloživih podataka”

(69)

U početnom ispitnom postupku dampinška marža ECL-a (i ostalih proizvođača izvoznika koji surađuju) utvrđena je na temelju neto mase metala predmetnog proizvoda. To znači da je utvrđena na temelju mase cijevi bez cementne obloge, a ne na temelju njezine ukupne mase. U skladu s tim ECL je odgovor na antidampinški upitnik temeljio samo na neto masi metala.

3.2.1.   Važnost prijavljene neto mase metala za dampinšku maržu

(70)

Proizvod iz postupka revizije čelična je cijev s unutarnjim slojem cementa koji sprječava koroziju cijevi. Osim toga, čelična cijev na vanjskoj strani ima vrlo tanak zaštitni sloj debljine nekoliko milimetara, koji se obično naziva „obloga”. Masa cijevi s cementnom oblogom definira se kao masa cementne obloge („CML”).

(71)

Proizvodi koji se prodaju na indijskom domaćem tržištu imaju drukčiju oblogu (12) u usporedbi s proizvodima koji se izvoze u Uniju. To dovodi do nepodudaranja vrsta proizvoda za potrebe izračuna dampinške marže. Unatoč činjenici da obloga ne utječe znatno na trošak proizvodnje ili na cijenu, uobičajena vrijednost zbog tog se nepodudaranja morala izračunati na temelju troškova proizvodnje. Kako bi se izračunala uobičajena vrijednost, za svaku vrstu proizvoda ukupna masa određene cijevi prodane u Uniju morala se pomnožiti s prosječnim troškom proizvodnje po kilogramu te vrste proizvoda.

(72)

Ukupna masa cijevi uključuje masu metala, cementa i obloge. Za većinu vrsta koje se izvoze u Uniju i slijede nazivne (teoretske) standarde (13) prosječna masa metala u cijevi čini oko 85 % ukupne mase cijevi, dok masa cementa u prosjeku čini 15 % ukupne mase cijevi (14). Masa obloge čini od 0,3 % do 1 % ukupne mase cijevi. Metal čini najveći dio troška, stoga njegov trošak određuje prodajnu cijenu konačne cijevi.

(73)

Samo se metalni dio cijevi množi s prosječnim troškom proizvodnje. Stoga masa metala i njegov udio u masi cijevi izravno utječu na izračun uobičajene vrijednosti, pa stoga i na dampinšku maržu. Prijavljivanje manje mase metala automatski dovodi do niže izračunane uobičajene vrijednosti, a time i do niže dampinške marže (15). Slično tome, prijavljivanje manje mase metala za prodaju u Uniju dovodi do više prosječne izvozne cijene (16). Stoga je točnost prijavljene mase metala ključna za utvrđivanje dampinške marže. Drugim riječima, prijavljena masa metala mora biti točna da bi se dampinška marža mogla točno izračunati. Nadalje, ona utječe na točnost utvrđene uobičajene vrijednosti i utvrđene izvozne cijene.

3.2.2.   Masa metala koju je ECL prijavio u ovom ispitnom postupku

(74)

Prema informacijama koje je ECL dostavio za vrijeme provjere na licu mjesta cijevi koje je proizvelo društvo nisu sustavno pojedinačno vagane. Umjesto toga cijeli spremnik ili kamion koji je potpuno natovaren cijevima bili bi izvagani na mosnoj vagi prije napuštanja prostora ECL-a. Taj spremnik/kamion sadržavao bi niz cijevi različitih promjera s CML-om i oblogom, a mogao je sadržavati i druge proizvode kao što su brtve, maziva, spojni dijelovi ili drugo, a sadržavao bi i dijelove drva ili druge ambalaže. ECL je tvrdio da je neto masa metala proizvedenih cijevi zabilježena u računovodstvenom sustavu na temelju vaganja uzorkovane cijevi svake vrste proizvoda iz svake narudžbe. Prema tvrdnjama ECL-a masa metala uzorkovanih cijevi zatim je zabilježena u njegovu sustavu SAP i kontinuirano se prilagođavala u skladu s rezultatima svakog ispitivanja uzorka. ECL je tvrdio da ti podaci, koji su navedeni u njegovu odgovoru na upitnik i zatim upotrijebljeni u svrhu izračuna dampinga, odražavaju stvarnu masu metala cijevi.

(75)

Kako bi provjerila točnost neto mase metala koju je ECL unio u SAP, Komisija je od društva zatražila da dostavi dodatne informacije o (ukupnoj) „bruto masi” cijevi (uključujući CML i oblogu) te podatke o proizvodnji i prodaji izražene u metrima.

(76)

Bruto masa, koja se naziva masa „Kanta” za domaću prodaju, jest masa cijevi koja obuhvaća CML i oblogu. Društvo je vodilo evidenciju o bruto masi natovarenog kamiona ili spremnika na mosnoj vagi, što je uključivalo ambalažu. Komisija je zatražila te dodatne informacije kako bi unakrsno provjerila točnost neto mase metala koju je prijavilo društvo.

(77)

Nakon što je usporedila dodatne informacije koje je dostavio ECL, Komisija je utvrdila odstupanja između bruto mase proizvoda iz ispitnog postupka koji se prodaje na izvoznom tržištu i proizvoda iz ispitnog postupka koji se prodaje na domaćem tržištu. Razlika se posebno odnosila na masu CML-a u proizvodima koji se prodaju na domaćem tržištu u usporedbi s njegovom masom u proizvodima koji se prodaju na tržištu Unije.

(78)

Komisija je, zbog nepostojanja (17) informacija o masi CML-a na domaćem tržištu, upotrijebila informacije koje je ECL dostavio na temelju duljine cijevi (u metrima) kako bi usporedila prosječnu masu Kanta po metru cijevi koje se prodaju na domaćem tržištu s masom CML-a u cijevima koje se prodaju za izvoz. Utvrdila je da je prijavljena bruto masa cijevi po metru u prosjeku bila za više od [5 – 15 %] veća za izvoznu prodaju u usporedbi s domaćom prodajom (18). S obzirom na to da su prijavljeni podaci na domaćem tržištu uključivali ambalažu, a ambalaža nije bila uključena u prijavljenu masu za prodaju u Uniju, Komisija je zaključila da bi stvarna razlika bila još veća.

(79)

Kako bi bila što točnija, Komisija je suzila usporedbu na gotovo identične vrste proizvoda koje se prodaju na indijskom domaćem tržištu i na tržištu Unije. Pri usporedbi gotovo identičnih vrsta proizvoda (19) (koje se razlikuju samo u pogledu vanjske obloge) Komisija je primijetila da je prijavljena neto masa metala identična, dok je masa CML-a uvijek bila znatno veća za izvoznu prodaju. Komisija je utvrdila da je ukupna (bruto) masa cijevi u prosjeku bila [5 – 15 %] veća pri izvozu. Za neke vrste proizvoda razlika je iznosila čak [5 – 15 %]. To je značilo da je masa cijevi po metru u prosjeku bila [10 – 20 %] veća pri prodaji za izvoz u usporedbi s gotovo identičnim cijevima koje se prodaju na domaćem tržištu. Komisija je napomenula i da su te razlike uvijek bile jednosmjerne, odnosno da se podcjenjuje masa izvezenog proizvoda. Takvo podcjenjivanje, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 72., uzrokovalo je smanjenje dampinške marže ECL-a.

(80)

S obzirom na prethodno navedeno, Komisija je te nepodudarnosti smatrala dokazom o pogrešnom prijavljivanju informacija o masi povezanih s prodajom. Kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 40., točno prijavljivanje informacija o masi ključno je kako bi se izračunala točna dampinška marža. Konkretno, pogrešno prijavljivanje informacija o masi može dovesti do smanjenja stvarne dampinške marže. U tom je kontekstu Komisija 29. lipnja 2023. zatražila od ECL-a da dostavi objašnjenja za ta odstupanja.

(81)

ECL je odgovorio da su na usporedbu izvozne i domaće prodaje utjecale razlike u ponudi proizvoda u prodaji na oba tržišta te da su razlike utvrđene za cijevi promjera do 300 mm posljedica različitih normi o debljini CML-a koje se primjenjuju na tržištu Unije i na indijskom domaćem tržištu. Osim toga, prema mišljenju podnositelja zahtjeva, do određenih razlika došlo je zbog različitih vrsta obloga koje se upotrebljavaju na domaćem i izvoznom tržištu te zbog razlika u ambalaži za prijevoz.

(82)

Komisija je smatrala da se, iako bi na neke razlike doista mogla utjecati različita ponuda proizvoda, razmjer razlika utvrđenih pri usporedbi gotovo identičnih vrsta proizvoda (20) ne može u dovoljnoj mjeri objasniti razlozima koje je naveo ECL.

(83)

Osim toga, za vrijeme posjeta radi provjere na licu mjesta Komisija je utvrdila da je kod cijevi istog promjera debljina CML-a za domaće i izvozno tržište bila identična. Nadalje, u ECL-ovu sustavu označivanja proizvodnje upotrebljavale su se identične oznake proizvoda za domaće tržište i tržište Unije. Upotrebljavale su se i iste proizvodne linije i ista metoda proizvodnje. Da su cijevi za izvoz imale drukčiju debljinu cementa, za te bi proizvode postojala drukčija oznaka proizvoda, što nije bio slučaj.

(84)

Nadalje, argument ECL-a da na indijskom tržištu i tržištu Unije postoje različite norme za debljinu cementa odnosio se samo na cijevi promjera do 300 mm. Međutim, Komisija je utvrdila odstupanja i za cijevi promjera većeg od 300 mm, za koje su zahtjevi za debljinu CML-a u normama obaju tržišta bili jednaki. Komisija je izračunala da bi, na temelju neto mase metala koju je prijavio ECL, CML za neke vrste proizvoda trebao biti dvostruko deblji za izvozno tržište u usporedbi s domaćim tržištem.

(85)

Kako je ECL potvrdio u svojem podnesku, (različita) vrsta obloge za izvozno tržište minimalno je utjecala na ukupnu masu cijevi jer je činila samo otprilike [0 – 3 %] ukupne mase. Stoga razlika u oblogama nije mogla dovesti do razlike u masi koja je iznosila gotovo [10 – 20 %]. Kad je riječ o ambalaži za prijevoz, Komisija je na licu mjesta primila informacije koje potvrđuju da bruto masa prijavljena za domaću prodaju uključuje ambalažu i druge proizvode (maziva i brtve). Međutim, čak i da su ambalaža i drugi proizvodi bili izuzeti, tijekom provjere tvornice na licu mjesta utvrđeno je da je udio domaće i izvozne ambalaže u ukupnoj masi iznosio [0 – 3 %] i stoga bio zanemariv u usporedbi s ukupnom masom cijevi.

(86)

Komisija je stoga zaključila da se razlike za cijevi promjera do 300 mm mogu samo djelomično (21) objasniti tvrdnjom da je razlika uzrokovana različitim normama o debljini CML-a koje se primjenjuju na tržištu Unije i na indijskom tržištu. Za cijevi veće od 300 mm razlika se ne može opravdati različitom normom za CML, drugom vrstom obloge ili razlikom u ambalaži za prijevoz.

(87)

Na temelju informacija u dokumentaciji koje su proturječile svakoj stavci objašnjenja podnositelja zahtjeva o razlikama u masi činilo se da je jedino objašnjenje da je podnositelj zahtjeva u svojem računovodstvenom sustavu pogrešno prijavio masu ili duljinu predmetnog proizvoda, što je dovelo do smanjenja njegove dampinške marže. Time je podnositelj zahtjeva dostavio lažne ili obmanjujuće podatke u smislu članka 18. stavka 1. osnovne antidampinške uredbe, čime je znatno omeo ispitni postupak.

3.3.   Primjedbe vlade Indije o upotrebi raspoloživih podataka

(88)

Indijska vlada iznijela je primjedbu da je ispitni postupak pokrenut na inicijativu Komisije te da ga ona smatra nepotrebnim. Tvrdila je da bi podatke ECL-a trebalo prihvatiti jer nije bilo razlika u pogledu neto mase metala prijavljene na domaćem tržištu i tržištu Unije. Napomenula je da je ECL pri izvješćivanju primijenio istu metodologiju kao u početnom predmetu (na temelju neto mase metala) i da je Komisija tu (istu) metodologiju prihvatila u svim prethodnim ispitnim postupcima. Indijska vlada smatra da se podaci/informacije koje je dostavio ECL ne mogu zanemariti jer se metodologija nije promijenila i jer društvo nije promijenilo način izvješćivanja o podacima.

(89)

Indijska vlada komentirala je i nalaze koji se odnose na odstupanja koja je Komisija utvrdila u dopisu na temelju članka 18. između neto mase metala, mase CML-a i „mase Kanta”. U tom je kontekstu tvrdila da su svrha i osnova svih triju masa bile različite, te se stoga ne mogu upotrijebiti za usporednu analizu.

(90)

Indijska vlada posebno je ustvrdila da industrija upotrebljava neto masu metala za sve interne i zakonski propisane evidencije. Ni proizvođač predmetnog proizvoda ni Komisija nisu dosad smatrali CML ključnim kriterijem za bilo koju svrhu, uključujući kontrolne brojeve proizvoda („PCN-i”) (22). Prema njezinu mišljenju taj je pristup bio u skladu i s činjenicom da čak ni društvo SG PAM nikad nije uključilo cement kao relevantan kriterij pri navođenju svojstava proizvoda te da je i Komisija prihvatila PCN-e, a da nije uključila cement kao zaseban kriterij u svim dosad provedenim ispitnim postupcima. Indijska vlada tvrdila je da se odstupanje od utvrđene metodologije u djelomičnoj privremenoj reviziji ne čini poželjnim ni opravdanim. Stoga bi prijedlog Komisije da se raspoloživi podaci primijene na temelju razlike u masi cementa bio ne samo strog nego i neopravdan u odnosu na ECL, koji je tijekom godina u potpunosti surađivao u svim ispitnim postupcima.

(91)

Indijska vlada dodala je i da masa Kanta ne uključuje samo masu neobložene cijevi (neto masa metala) nego i masu cementa, unutarnje i vanjske obloge, ambalaže i drugih predmeta kao što su odstojni prsten, maziva itd. S obzirom na to da je masa Kanta sadržavala masu predmeta koji nisu predmetni proizvod, razlikovala se od pošiljke do pošiljke i stoga se ne bi trebala upotrebljavati za izračune ili analize.

(92)

Komisija je prvo napomenula da je, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 8., ispitni postupak pokrenut na zahtjev podnositeljâ zahtjeva. Iako se taj zahtjev možda temeljio na neslužbenim raspravama s Komisijom o učincima koncentracije sa SPL-om, to ne mijenja činjenicu da je podnositelj zahtjeva taj koji je odlučio zatražiti reviziju.

(93)

Nadalje, Komisija je primila na znanje objašnjenja za različite mjerne jedinice koje upotrebljava industrija. Potvrdila je da je u skladu sa zahtjevom Komisije u ovom ispitnom postupku i metodom primijenjenom u prethodnim ispitnim postupcima ECL dostavio podatke na temelju neto mase metala. Međutim, u svrhu provjere točnosti dostavljenih podataka na temelju neto mase metala i zbog nepostojanja informacija o masi metala pojedinačnih cijevi Komisija se za vrijeme postupka provjere usredotočila na utvrđivanje točnosti informacija koje je dostavio ECL te je unakrsno provjerila te informacije u odnosu na druge mjerne jedinice, kao što su bruto masa i metri. Komisija je ispitala i podatke dostavljene za domaće i izvozno tržište. Pri unakrsnoj provjeri točnosti informacija Komisija je utvrdila odstupanja koja su upućivala na netočnost dostavljenih podataka na temelju neto mase metala. Stoga Komisija nije namjeravala primijeniti metodologiju drukčiju od one u početnom antidampinškom ispitnom postupku, nego provjeriti je li ECL ispravno izvijestio o svojim podacima.

(94)

Indijska vlada smatrala je i da je dosljedna praksa Komisije u slučajevima u kojima proizvodi koji se prodaju na domaćem tržištu nisu bili isti kao proizvodi koji se prodaju na tržištu Unije bila izračunati uobičajenu vrijednost na temelju troška proizvodnje. Stoga je indijska vlada tvrdila da razlike u masi proizvoda koji se prodaju na domaćem tržištu i na tržištu EU-a nisu bile bitne za ovaj ispitni postupak.

(95)

Indijska vlada zaključno je smatrala da prijedlog da se pribjegne „raspoloživim podacima” nije opravdan te da bi Komisija trebala prihvatiti informacije koje je dostavio izvoznik koji surađuje i donijeti odluke u skladu s tim.

(96)

Komisija je potvrdila da, u skladu s početnom metodom, namjerava izračunati uobičajenu vrijednost na temelju troškova proizvodnje jer se na tržištu Unije i na izvoznom tržištu ne prodaju izravno usporedivi proizvodi. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 72., točnost prijavljene mase metala ključna je za utvrđivanje dampinške marže. U skladu s tim Komisija je zaključila da su za izračun uobičajene vrijednosti potrebni i točni podaci o masi. Stoga, ako se utvrdi da su nepouzdani, ti se podaci ne mogu upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti.

3.4.   Primjedbe ECL-a o upotrebi „raspoloživih podataka”

(97)

ECL je u odgovoru na dopis na temelju članka 18. tvrdio da je primjena raspoloživih podataka neopravdana i činjenično neutemeljena jer se temelji na usporedbi masa neusporedivih proizvoda, pri čemu se zanemaruje nekoliko varijabli. Osim toga, smatrao je da izračuni Komisije u dopisu na temelju članka 18. nisu točni.

3.4.1.1.   Podaci o masi temeljili su se na evidencijama ECL-a i revidiranim financijskim izvještajima

(98)

ECL je tvrdio da je prijavljena masa metala točna i da nije dostavio lažne ili obmanjujuće podatke, uključujući podatke o masi metala. Prema njegovu mišljenju sve mase koje je prijavio za vrijeme ispitnog postupka temeljile su se na podacima iz sustava SAP tog društva i/ili su navedene na računima izdanima kupcima u Uniji te u izvoznoj dokumentaciji.

(99)

Kad je riječ o masi metala, ECL je tvrdio da su se podaci temeljili na podacima iz sustava SAP ECL-a te da je Komisija potvrdila njegovu točnost za vrijeme provjere na licu mjesta. Podaci su se temeljili na proizvodnji i potrošnji metala te su se podudarali s godišnjim izvješćem ECL-a i zalihama metala zabilježenima u SAP-u, što je provjerila i Komisija. Nadalje, tvrdio je da je masa metala navedena i u prilozima popisu pakiranja za izvoz (zajedno s neto i bruto masom) te da su navedene mase odgovarale masama koje je ECL prijavio u odgovoru na upitnik.

(100)

ECL je tvrdio i da su podatke iz SAP-a svakog tromjesečja revidirali vanjski revizori te da su usklađeni s godišnjim financijskim izvještajima društva, kako je potvrdila i Komisija. Računi i izvozna dokumentacija koji su u prošlosti (za vrijeme razdoblja ispitnog postupka revizije) izdani povezanim i nepovezanim kupcima bili su temelj za carinske deklaracije, prijevoz robe i druge zahtjeve za usklađenost s propisima te ih je SAP automatski generirao na temelju stvarnih podataka s mosne vage koje su deseci zaposlenika ECL-a unosili u sustav u tvornici. ECL stoga smatra da se ne može dovoditi u pitanje vjerodostojnost i točnost SAP-a i računa.

(101)

ECL je tvrdio i da su se različite mase koje je evidentirao i prijavio Komisiji podudarale s podacima o izvozu u treće zemlje. Tvrdio je da su neto mase metala i masa CML-a različitih vrsta proizvoda pri izvozu u treće zemlje bile usporedive s istim vrstama proizvoda pri izvozu u Uniju.

(102)

Nadalje, tvrdio je da su međunarodna normizacijska tijela provodila revizije i inspekcije društva te kontrolirala točnost njegovih evidencija. ECL je dostavio inspekcijsko izvješće neovisnog inspekcijskog društva koje je naručio klijent ECL-a iz treće zemlje. U izvješću se navodi prosječna masa cijevi i ECL smatra da ono dokazuje da je masa po metru za vrste proizvoda koje se prodaju na tržištu Unije bila slična masi CML-a koju je prijavio ECL, a usto je navedeno i da se debljina cementne obloge razlikovala.

(103)

ECL je podsjetio da je kontrolirao i usredotočio se na masu metala jer je metal bio ključni čimbenik troška te da se metal stalno pratio za vrijeme proizvodnog postupka, za razliku od CML-a koji je činio samo oko [0 – 3 %] ukupnog troška. Masa Kanta i masa CML-a provjeravaju se i relevantne su uglavnom za izračun troškova prijevoza.

(104)

ECL je stoga tvrdio da se, ovisno o praksi društva, masa cijevi može izraziti na temelju neto mase metala ili mase CML-a, što je potvrdio i SG PAM u svojim primjedbama. Iz njih su izvedene nazivne mase metala i CML-a u skladu s odgovarajućim standardima. ECL je tvrdio da je nazivna masa bila masa kojoj bi proizvođač težio, ali da nije predstavljala nepromjenjivi standard. Stoga su, prema njegovu mišljenju, veće vrijednosti i omjeri cementa dopušteni te su se rutinski javljali.

(105)

Komisija je primila na znanje objašnjenja podnositelja zahtjeva za različite mase i činjenicu da su se podaci koje je dostavio temeljili na njegovu sustavu SAP te da je taj sustav podvrgnut revizijama vanjskih revizora kako bi odobrili njegove financijske izvještaje i inspekcijama kojima se provjeravalo jesu li njegovi proizvodi u skladu s različitim međunarodnim standardima. Komisija se složila i da može usporediti te povezati ukupnu potrošnju neto metala koju je ECL prijavio za razdoblje ispitnog postupka revizije sa sustavom SAP i s njegovim godišnjim financijskim izvještajima.

(106)

Međutim, parametri kao što su masa metala, cementa ili duljina pojedinačnih cijevi za različite proizvode i tržišta te način njihove raspodjele među proizvodima bile su varijable koje je društvo unijelo u sustav.

(107)

Prvo, Komisija je na temelju informacija koje je dostavio ECL primijetila da masa pojedinačnih cijevi nije sustavno evidentirana, suprotno tvrdnjama ECL-a.

(108)

Komisija je napomenula da je prijavljena neto masa metala za iste vrste proizvoda općenito bila slična nazivnoj masi, pa smatra da to ne potkrepljuje tvrdnju ECL-a da se neto masa metala prilagođava na temelju stvarne mase. Utvrđeno je i da su slične neto mase metala prijavljene za različite narudžbe. Upotreba stvarne neto mase metala za svaku narudžbu trebala je dovesti do različitih neto masa metala kod različitih narudžbi, a to nije bio slučaj.

(109)

Činjenica da neto masa metala zapravo nije uvijek bila jednaka nazivnoj masi dokazana je inspekcijskim izvješćima neovisnog inspekcijskog društva, koje je ECL dostavio kako bi dokazao da su postojale razlike u debljini CML-a. Isti je dokument jasno pokazao da je za ispitane cijevi neto masa metala premašila nazivnu masu za više od [0 – 10 %]. Komisija smatra da je to dodatno pokazalo da neto masa metala koju je prijavio ECL vjerojatno ne odražava stvarno stanje.

(110)

Drugo, društvo je u SAP unijelo druge parametre, kao što su na primjer PCN-i Komisije, kako bi se mogla izraditi izvješća u bilo kojem trenutku, pa čak i izvan razdoblja ispitnog postupka.

(111)

Stoga je Komisija napomenula da su se, iako je ukupna potrošnja metala odgovarala godišnjim financijskim izvještajima, određeni ključni parametri za pojedinačne transakcije proizvodnje i prodaje, kao što je masa po metru, temeljili isključivo na unosima ECL-a u SAP-u te da se točnost tih informacija na razini pojedinačnih transakcija ne može potvrditi ni unakrsno provjeriti upućivanjem na popratne dokumente te druge unutarnje ili vanjske dokaze. Te okolnosti potvrđuju nalaze da podaci prijavljeni na razini pojedinačnih transakcija nisu točni. Komisija se stoga nije složila s tvrdnjom da je sama činjenica da se ukupni podaci podudaraju s podacima iz sustava SAP odlučujući dokaz da su podaci na razini pojedinačnih transakcija automatski točni.

(112)

Komisija je napomenula i da su se, prema tvrdnjama ECL-a, podaci o neto masi metala nalazili samo u dostavnim dokumentima proizvoda za izvoz, dok dostavnice navodno nisu postojale za domaće tržište. Podaci se stoga nisu mogli provjeriti na obje strane. Osim toga, kao što je Komisija napomenula, prijevoznik (ni kupac) nije mogao provjeriti informacije o neto masi metala u izvoznoj dokumentaciji jer je prevezena cijev sadržavala CML i oblogu, a prijevoz je utvrđen na temelju ukupne (bruto) mase. Nasuprot tome, u narudžbama i računima za tog kupca navode se metri. Stoga ni treća strana nije mogla provjeriti informacije o neto masi metala. Komisija stoga nije smatrala da činjenica da se neto masa metala navodi u prijevoznim ispravama predstavlja dodatni dokaz da su informacije točne.

(113)

U skladu s metodologijom iz početnog antidampinškog ispitnog postupka ECL je prvotno prijavio neto masu metala za svaku transakciju u okviru svoje prodaje na domaćem tržištu i na tržištu Unije. Za razliku od računa za tržište Unije neto masa metala nije navedena na domaćim prodajnim računima. S obzirom na to da neto masa metala nije navedena ni u, primjerice, domaćim prijevoznim ispravama ili dostavnicama, Komisija nije mogla provjeriti je li točna.

(114)

Odstupanje je prvi put otkriveno tek nakon što je Komisija primila informacije na temelju kojih je mogla usporediti masu Kanta na domaćem tržištu s masom CML-a na tržištu Unije.

(115)

Komisija je također primila na znanje da ECL (kao i drugi proizvođači) općenito pomno prati masu metala u potrošnji. Primila je na znanje i objašnjenja o neto masi metala, nazivnoj masi i činjenici da se ne radi o strogom standardu te da su veće vrijednosti i omjeri cementa dopušteni i rutinski se javljaju. Međutim, Komisija smatra da na temelju tih objašnjenja nije bilo moguće zaključiti da je ECL točno prijavio neto masu metala. Konkretno, Komisija smatra da ECL u svojim objašnjenjima nije obrazložio zašto su proizvodi dosljedno prijavljivani kao teži na strani izvozne prodaje u usporedbi s gotovo identičnim proizvodima koji se prodaju na domaćem tržištu, posebno kad je riječ o proizvodima za koje se primjenjuje ista norma o debljini cementne obloge.

3.4.1.2.   Navodna odstupanja utvrđena u dopisu na temelju članka 18.

(116)

ECL je nadalje tvrdio da izračuni u dopisu na temelju članka 18. nisu točni jer su se pri izračunu razlike od [5 – 15 %] zanemarili ponuda proizvoda i različiti standardi za cijevi koji se primjenjuju u Uniji i na domaćim tržištima. Usporedba bi bila ispravna samo kad bi se identični proizvodi prodavali s jednakim dimenzijama na oba tržišta. Smatra da se razlika uglavnom temeljila na razlici između indijskih standarda i standarda Unije za debljinu cementne obloge. Pretpostavka da su podaci ECL-a lažni ili obmanjujući ne može se temeljiti na tim razlikama.

(117)

Kako je Komisija već navela u odjeljku 3.2.2., uzela je u obzir činjenicu da se usporedba koju je provela na temelju ukupnog izvoza i ukupne domaće prodaje doista temeljila na različitoj ponudi proizvoda, što bi moglo utjecati na rezultat. Međutim, provela je tu usporedbu kako bi dokazala da postoji sustavna razlika u masi po metru između proizvoda koji se prodaju na izvoznom tržištu i na domaćem tržištu, a zatim je suzila usporedbu na gotovo identične vrste proizvoda (pri čemu je potvrdila da razlika postoji i za gotovo identične vrste proizvoda). Komisija je ujedno napomenula da ECL, osim što je iznio opću tvrdnju da su tanje cijevi koje se uglavnom prodaju na izvoznom tržištu navodno sadržavale više cementa, nije dostavio dodatne dokaze o tome zašto su vrste cijevi koje se prodaju na izvoznom tržištu sustavno bile teže od vrsta cijevi koje se prodaju na domaćem tržištu. Objašnjenja u pogledu razlike u normama za cementne obloge na različitim proizvodima primjenjiva su samo na cijevi malog promjera (manjeg od 300 mm), te stoga ne vrijede za sve ostale vrste proizvoda koje je Komisija usporedila i za koje su norme o CML-u identične.

(118)

Nadalje, ECL smatra da je zaključak Komisije da je CML identičan u gotovo identičnim proizvodima koji se prodaju na tržištu Unije i domaćem tržištu netočan te da bi trebalo uzeti u obzir razliku u debljini CML-a. Izračunao je da je razlika u masi gotovo identičnih proizvoda iznosila [0 – 5 %], a ne [5 – 15 %] kako je izračunala Komisija. Ponovio je da je debljina CML-a slična samo kad je riječ o cijevima promjera većeg od 300 mm, ali ne primjenjuje se na cijevi promjera od 80 do 300 mm. Točnije, za cijevi promjera od 80 do 300 mm, u skladu s normom EN 545:2006, koja je predstavljala standard razreda K za cijevi koje se izvoze u Uniju, nazivna debljina cementne obloge morala je biti 4 mm. Za razliku od toga prema normi IS 8329, koja je bila standard za cijevi razreda K za indijsko tržište, nazivna debljina CML-a iznosila je 3 mm. ECL je stoga tvrdio da je izračune Komisije trebalo prilagoditi s obzirom na razliku u cementnoj oblozi između domaćeg i izvoznog tržišta, a za cijevi promjera od 80 do 300 mm ta je razlika iznosila [25 – 35 %].

(119)

ECL se nije složio ni s tim da njegove unutarnje oznake proizvoda odražavaju specifikacije proizvoda. Tvrdio je da ECL-ove unutarnje oznake proizvoda obuhvaćaju promjer i razred cijevi te elemente koji se odnose na masu metala, ali ne i višestruke inačice koje se razlikuju po normi, oblozi od cinka, CML-u, boji itd. Te su inačice navedene u nalogu u SAP-u i radnom nalogu za proizvodnju koji je bio osnova za proizvodnju i prodaju te u kojem je naveden odgovarajući standard (23). ECL stoga nije mogao prodavati cijevi razreda K izrađene na temelju indijskih normi na tržištu Unije. Osim toga, standard je naveden u prilozima računima za prodaju u Uniji koji su dostavljeni Komisiji. Stoga pretpostavka ili zaključak Komisije nisu mogli biti činjenično točni.

(120)

ECL je tvrdio i da je Komisija trebala uzeti u obzir činjenicu da je obloga od cinka bila teža na izvoznoj strani i da je moglo doći do razlika u kalibraciji mosne vage koja se upotrebljava za kamione s proizvodima za izvoz i mosnih vaga na kojima se važu proizvodi za domaću prodaju.

(121)

ECL smatra da su usporedive vrste proizvoda utvrđene u dopisu na temelju članka 18. činile samo [0 – 5 %] izvoza obuhvaćenog ispitnim postupkom revizije i da se Komisija stoga nije mogla osloniti na takvu usporedbu. Komisija nije mogla odbaciti sve informacije, posebno jer ih je stranka pravodobno dostavila, jer su se mogle provjeriti i jer je stranka postupala najbolje što je mogla. ECL smatra da neprecizan i očigledno netočan izračun mase nije predstavljao objektivnu osnovu za primjenu raspoloživih podataka o prijavljenoj masi metala te cjelokupni podaci ECL-a o masi nisu mogli postati neupotrebljivi ili nepouzdani zbog tog izračuna.

(122)

Komisija je provela novu analizu dostavljenih novih informacija i tvrdnji koje je iznio ECL.

(123)

Ponovno je izračunala razliku bruto mase prijavljene za domaće i izvozno tržište na temelju ponderiranog prosjeka, kako je predložio ECL. Razlika u bruto masi između domaćeg i izvoznog tržišta i dalje je bila znatna ([5 – 15 %]). Osim toga, za određene vrste proizvoda i dalje je dosezala [10 – 20 %]. Tu razliku podnositelj zahtjeva nije mogao objasniti.

(124)

Nadalje, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 82., Komisija smatra da je činjenica da postoje određene vrste cijevi koje se moraju proizvoditi s tanjim CML-om proturječna informacijama dobivenima za vrijeme provjere na licu mjesta. Osim toga, u katalogu ECL-a za domaće tržište pokazalo se da debljina cijevi promjera manjeg od 300 mm iznosi 3,5 mm. Stoga je ECL prema katalogu proizvodio cijevi tog promjera, odnosno debljine 3,5 mm, a ne 3 mm kako je tvrdio. S obzirom na dopušteno odstupanje u debljini na oba tržišta, cijevi od 3,5 mm do 4 mm bile bi u skladu s normama na oba tržišta.

(125)

Međutim, Komisija je provela novu usporedbu uzevši u obzir navodne razlike u CML-u, kao i razlike u oblozi od cinka na koje je ukazao ECL. Čak i kad se te razlike uzmu u obzir, odstupanje bruto mase proizvoda na domaćem i izvoznom tržištu i dalje je bilo znatno, odnosno iznosilo je prosječno [0 – 10 %], a za određene vrste proizvoda iznosilo je do [5 – 20 %]. Kad je riječ o cementnoj oblozi, analiza je pokazala da bi za neke vrste proizvoda, ako se pretpostavi da su podaci ispravno prijavljeni, CML za cijevi koje se prodaju za izvoz sadržavao u prosjeku [30 – 75 %] više cementa, pri čemu bi razlike za određene vrste proizvoda iznosile do [20 – 100 %].

(126)

Komisija je nadalje pojasnila da gotovo identični proizvodi (uključujući one koje je Komisija prilagodila s obzirom na navodno deblju oblogu) čine [10 – 30 %] prodaje u Uniju, a ne [0 – 3 %] kako tvrdi ECL.

(127)

Međutim, kako je prethodno objašnjeno u uvodnoj izjavi 125., svi proizvodi izvezeni u Uniju u prosjeku su prijavljeni kao teži. Za proizvode koji se nisu prodavali na domaćem tržištu Komisija je usporedila vrste koje se prodaju na izvoznom tržištu s nazivnom (teoretskom) masom. Razlika u masi i za te je vrste bila slična razlici za gotovo identične proizvode. Rezultat izračuna za proizvode koji se ne prodaju na domaćem tržištu bio je u skladu s usporedbom provedenom za proizvode koji se prodaju na domaćem tržištu i pokazao je neobjašnjenu razliku u masi koja bi, da je ispravno prijavljena, značila da cijevi na izvoznoj strani imaju puno deblji CML (prosječno [30 – 75 %] više cementa, pri čemu razlike iznose do [100 – 150 %]).

3.4.1.3.   Razlike između nazivne i stvarne debljine na izvoznom i domaćem tržištu

(128)

ECL je iznio primjedbe i na Komisijine izračune nazivne debljine cementne obloge i njezine mase. Tvrdio je da izračuni nazivnog CML-a i mase u dopisu na temelju članka 18. nisu točni u slučaju cijevi više različitih promjera i zbog sadržaja vlage prema kojem je bilo potrebno prilagoditi izračun. Vlaga je ostala u CML-u i stoga povećala masu. Kad se u obzir uzme sadržaj vlage, razlika između nazivne mase cementne obloge i mase cementne obloge koju je prijavio ECL navodno je znatno niža.

(129)

Osim toga, ECL je tvrdio da je CML za cijevi koje se izvoze u Uniju općenito deblji od nazivnog CML-a i da je deblji za cijevi koje se izvoze u ostale treće zemlje kako cijevi ne bi bile odbijene. Smatrao je da je ta činjenica navedena i u inspekcijskim izvješćima neovisnog inspekcijskog društva. ECL je kao dokaz dostavio i dopis stručnjaka povezanog društva ECL-a, koji je ujedno i predstavnik u tijelima za normizaciju, kojim se potvrđuje da je CML deblji na izvoznom tržištu.

(130)

Komisija je primila na znanje činjenicu da u prodanim cijevima može zaostati vlaga. Međutim, to bi vrijedilo samo za pošiljke koje napuštaju tvornicu ubrzo nakon proizvodnje cijevi. Komisija je napomenula da se sadržaj vlage doista smanjuje s vremenom, ali da bi nakon tri dana razina vlage bila stabilna. Osim toga, ECL nije dostavio dokaze ni kvantificirao kako je sadržaj vlage utjecao na masu CML-a i ukupnu masu cijevi. Komisija smatra da su ti zaključci teoretski jer ECL nije mogao utvrditi točno vrijeme od trenutka proizvodnje do izvoza proizvoda.

(131)

Komisija je u tom pogledu napomenula i da je, kad je usporedila nazivnu (teoretsku) masu CML-a s prijavljenom masom CML-a za domaće tržište, ponderirana prosječna razlika bila mala, odnosno približno [0 – 3 %]. Kad je riječ o izvoznom tržištu, bila je mnogo veća. Razlika je u prosjeku iznosila [0 – 10 %], a u nekim slučajevima do [15 – 30 %]. Komisija smatra da je to dodatno pokazalo da podaci o masi koje je prijavio ECL nisu bili točni.

(132)

Nadalje, izvješće neovisnog inspekcijskog društva pokazalo je da mogu postojati razlike u pogledu debljine (a time i mase) cementne obloge. Međutim, pokazalo je i da postoje slične razlike u slučaju neto mase metala za koju je ECL dosljedno navodio da je vrlo blizu nazivnoj (teoretskoj) masi. U svakom slučaju, u izvješću nije objašnjeno zašto su se odstupanja od nazivne mase javljala samo na izvoznom tržištu i zašto bi bila blizu nazivne vrijednosti na domaćem tržištu.

(133)

Kad je riječ o općoj tvrdnji da bi cijevi za izvoz bile deblje od onih koje ECL proizvodi za domaće tržište, Komisija je ponovila da te informacije nikad nisu spomenute za vrijeme provjere na licu mjesta. Naprotiv, napomenula je da bi cijevi istog promjera uvijek imale sličan CML. Isto tako smatra da u dopisu stručnjaka povezanog društva ECL-a nije potvrđeno da sve cijevi za tržište Unije općenito moraju imati deblji CML. U dopisu su samo sažete različite norme i potvrđeno da je za cijevi promjera manjeg od 300 mm standard zahtijevao 4 mm CML-a. Iako je doista spomenuto da je normom EU-a propisan stroži zahtjev u pogledu pukotina na cementnom mortu, Komisija smatra da to ne predstavlja razlog zbog kojeg bi CML trebao biti deblji od onoga što je propisano u normi EU-a. Osim toga, nisu dostavljeni nikakvi službeni dokazi da bi stavljanje debljeg CML-a dovelo do manje pukotina. Na primjer, u brošuri ECL-a o proizvodima navodi se da je nastanak pukotina neizbježan, bez obzira na debljinu. Pukotine, zajedno s drugim izoliranim pukotinama koje se mogu pojaviti za vrijeme prijevoza, prihvatljive su i te će pukotine nestati kad cijev dođe u dodir s vodom tijekom upotrebe.

3.4.1.4.   Pravni zahtjevi povezani s upotrebom raspoloživih podataka

(134)

ECL je tvrdio da bi primjena raspoloživih podataka trebala biti u skladu s pravnim standardom utvrđenim člankom 18. osnovne antidampinške uredbe, koji se treba primjenjivati uzimajući u obzir Antidampinški sporazum WTO-a. ECL je tvrdio da bi upotrebu raspoloživih podataka trebalo ograničiti na upotpunjavanje praznina u potrebnim podacima. Također bi trebala biti ograničena na razumnu zamjenu „potrebnih podataka” koji nedostaju kako bi se došlo do točnog utvrđenja. Nadalje, raspoloživi podaci ne smiju se upotrebljavati kao kazna te se moraju uzeti u obzir sve potkrijepljene činjenice koje je dostavila zainteresirana stranka, čak i ako te činjenice ne čine potpune zatražene informacije.

(135)

ECL je tvrdio da su tijela koja provode ispitni postupak morala nastojati u najvećoj mjeri iskoristiti podatke koje su im dostavile stranke. U skladu s člankom 18. stavkom 3. osnovne antidampinške uredbe, čak i ako podaci koje dostavi zainteresirana strana nisu idealni u svim pogledima, Komisija ih ne bi trebala zanemariti, pod uvjetom da nedostaci nisu takvi da uzrokuju nepotrebne poteškoće u donošenju razumno točnog nalaza, kao i da su pravovaljano i odgovarajuće dostavljeni i da se mogu provjeriti te da je strana postupila najbolje što je mogla.

(136)

Komisija je smatrala da na temelju prethodno navedenih argumenata nije mogla zaključili da podaci ECL-a dovode do razumno točnih nalaza. Upravo suprotno, različite informacije i nepodudarnosti u podacima pokazale su da podaci nisu ispravno prijavljeni. Nadalje, Komisija je zaključila da je nekoliko dokaza pokazalo da su podaci predstavljeni kako bi se podcijenila neto masa metala na izvoznom tržištu i ostvario povoljniji ishod za podnositelja zahtjeva. S obzirom na druge ozbiljne nedostatke, činjenica da su informacije dostavljene na vrijeme i bez odgode nije se smatrala relevantnom.

3.4.1.5.   Alternativna upotreba podataka

(137)

ECL je tvrdio da bi Komisija, ako je sumnjala u pouzdanost mase metala koju je prijavio ECL (s čime se ECL ne slaže), ipak trebala upotrijebiti podatke o domaćoj prodaji i prodaji u Uniji koji su prijavljeni u smislu mase CML-a (na temelju odgovarajuće prilagođenih masa Kanta) ili metara. Tvrdio je da su podaci u masama CML-a i metrima pravovaljano i odgovarajuće dostavljeni za određenu transakciju, da ih je provjerila i Komisija, te da se stoga mogu upotrebljavati bez nepotrebnih poteškoća.

(138)

ECL je smatrao da je u potpunosti surađivao s Komisijom najbolje što je mogao. Od 2014. bio je podvrgnut većem broju ispitnih postupaka, a u svakom ispitnom postupku pravovremeno je dostavljao sve podatke i surađivao najbolje što je mogao. Komisija nikad nije utvrdila probleme s podacima ECL-a.

(139)

Kad je riječ o ovom ispitnom postupku, ECL je u duhu transparentnosti i potpune otvorenosti obavijestio Komisiju o predstojećoj koncentraciji ECL-a i SPL-a kako bi se izbjegle tvrdnje da ECL nije dostavio potpune informacije. Međutim, smatra da ova privremena revizija nije bila potrebna.

(140)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od (74) do (136), Komisija se nije mogla osloniti na podatke o neto masi metala koju je prijavio ECL. Zbog netočnog prijavljivanja mase u okviru svih dostavljenih informacija podaci se nisu mogli upotrijebiti ni ispraviti. Konkretno, Komisija nije mogla utvrditi koje su informacije točne te bi se stoga mogle upotrijebiti kao osnova za ispravak ili prilagodbu.

(141)

Kad je riječ o bruto masi metala, podaci (24) koje je dostavio ECL pokazali su da je masa CML-a za domaću prodaju premašivala ukupnu masu Kante za [0 – 10 %], što je uključivalo i ambalažu. Nije dostavljeno uvjerljivo objašnjenje te razlike, što dovodi u pitanje vjerodostojnost prijavljenih podataka o bruto masi na domaćem tržištu.

(142)

Razlika koju je utvrdila Komisija bila je povezana s dva parametra – neto/bruto masom metala i duljinom. Odstupanja koja je utvrdila morala su biti posljedica pogrešnog prijavljivanja barem jednog od tih dvaju parametara. Pogrešno prijavljivanje mase moglo bi biti uzrokovano i pogrešnim prijavljivanjem duljine izvezenih cijevi jer je masa izražena kao kg/metar. Stoga Komisija nije mogla zaključiti da je ECL ispravno prijavio duljinu.

(143)

Komisija je stoga zaključila da nije bilo moguće provesti alternativne izračune koji se temelje na drugim mjernim jedinicama te da se takve informacije dostavljene nakon postupka provjere nisu mogle provjeriti.

(144)

Nadalje, činjenica da je ECL surađivao u nekoliko ispitnih postupaka od 2014. i da su podaci ECL-a uvijek bili prihvaćeni ne jamči da su podaci dostavljeni u ovom ispitnom postupku automatski pouzdani.

(145)

Kad je riječ o argumentu da ova djelomična privremena revizija nije bila potrebna, Komisija upućuje na objašnjenja iz prethodnih odjeljaka 1.2. i 3.1. Koncentracija ECL-a i SPL-a utjecala je na podatke o prodaji i troškovima relevantne za izračun dampinške marže te je trajna promjena. Komisija je stoga smatrala da koncentracija ECL-a i SPL-a ispunjava pravne uvjete iz članka 11. stavka 3. osnovne antidampinške uredbe.

3.4.1.6.   Način primjene raspoloživih podataka

(146)

ECL se žalio i na način primjene raspoloživih podataka. Sažeo je korake i datume različitih zahtjeva Komisije te je istaknuo da je dopis na temelju članka 18. primio tek 11. srpnja 2023. Smatrao je i da nije bio obaviješten „odmah” (u smislu točke 6. Priloga II. Antidampinškom sporazumu WTO-a) o razlozima mogućeg odbijanja podataka o masi metala te mu nije pružena prilika da iznese dodatna objašnjenja za vrijeme postupka provjere. Smatrao je i da nije imao dovoljno vremena za iznošenje primjedbi na nalaze na temelju članka 18. i da produljenje od tri dana za dostavu primjedbi nije bilo dovoljno.

(147)

Komisija je smatrala da se za vrijeme posjeta radi provjere opširno raspravljalo o podacima koji se odnose na utvrđivanje mase, pri čemu je prikupila znatnu količinu dokaza. Naime, Komisija je tek nakon posjeta proizvođaču izvozniku radi provjere na licu mjesta, kad je od ECL-a primila cjelovit skup podataka o alternativnim mjernim jedinicama, mogla provesti analizu te utvrditi ozbiljnost i učinak nedosljednosti jer je početni podnesak ECL-a uglavnom sadržavao podatke koji se temelje na neto masi metala.

(148)

Komisija je nadalje smatrala da je ECL-u dala dovoljno vremena da dostavi objašnjenja, dodatne podatke i primjedbe na njezine nalaze. Komisija je objašnjenja zatražila već 29. lipnja 2023. Osim toga, obavijestila je ECL o sumnjama u pouzdanost podataka 5. srpnja 2023., na posljednji dan provjere na daljinu s povezanim društvom, kojem je pomogao predstavnik proizvođača izvoznika iz Kolkate. Nakon toga, uzimajući u obzir produljenje roka za dostavu odgovora, ECL je imao 14 dana za iznošenje primjedbi na dopis na temelju članka 18. poslan 10. srpnja 2023. Osim toga, Komisija je 26. srpnja 2023. održala opsežno saslušanje s ECL-om. Naposljetku, u trenutku objave preliminarnih nalaza pružena mu je dodatna prilika za dostavljanje primjedbi.

3.4.1.7.   Zaključak

(149)

S obzirom na bitne dokaze navedene u odjeljku 3., Komisija je smatrala da je ECL dostavio obmanjujuće ili lažne podatke kako bi podcijenio neto masu metala koja se upotrebljava za izračun dampinške marže, radi smanjenja te marže.

3.5.   Primjedbe podnesene nakon objave

3.5.1.   Primjedbe ECL-a

(150)

Nakon objave ECL je tvrdio da je Komisija u tumačenju raspoloživih podataka očito pogriješila u procjeni podataka te da se ono temeljilo na pretpostavkama i deduktivnom zaključivanju zbog nedostatka činjeničnih dokaza.

(151)

ECL je osporio tvrdnju da je neto masa metala namjerno pogrešno prijavljena kako bi se smanjila dampinška marža. Naglasio je da nije postojala nikakva namjera da se pruže lažni, netočni ili obmanjujući podaci te da ECL ima ugled na indijskom, Unijinu i globalnom tržištu koji ne bi ugrozio.

(152)

Ponovio je da je Komisija provjerila podatke o troškovima i da ih je uskladila s bruto bilancom i financijskim izvještajima društva. Stoga je smatrao da su troškovi proizvodnje bili provjereni na zadovoljavajući način.

(153)

I ECL i indijska vlada tvrdili su da su izračuni Komisije bili pogrešni i da prijavljivanje manje neto mase metala ne bi utjecalo na dampinšku maržu. Dostavili su izračune koji pokazuju da bi dampinška marža utvrđena na temelju prijavljene manje neto mase metala za određivanje izvozne cijene i uobičajene vrijednosti ostala nepromijenjena. Na temelju toga ECL i indijska vlada smatrali su da izjave da je ECL prijavio pogrešne podatke radi smanjenja dampinške marže nisu točne.

(154)

Komisija je uputila na nalaze objavljene stranama u dopisu na temelju članka 18., navedene u odjeljku 3.2. Istaknula je da se njezini nalazi odnose na podatke dostavljene radi utvrđivanja izvozne cijene. Nije utvrđeno da su za obje stavke izračuna, tj. za izvoznu cijenu i uobičajenu vrijednost, prijavljeni isti „pogrešni” podaci o neto masi metala, odnosno da je prijavljena manja neto masa metala. U tom bi se slučaju učinak kompenzirao. Naprotiv, ECL bi prijavljivanjem manje neto mase metala za jednu od dviju stavki izračuna neopravdano podcijenio dampinšku maržu, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 39. dokumenta o općoj objavi.

(155)

Komisija je istaknula da je njezina procjena, a posebno utvrđena odstupanja između ukupne mase proizvoda prodanih na domaćem tržištu i izvezenih proizvoda, pokazala da dostavljeni podaci ne mogu biti točni. Međutim, Komisija na temelju podataka kojima je raspolagala nije mogla zaključiti jesu li utvrđena odstupanja posljedica netočnih prijavljenih podataka o neto masi metala, bruto masi ili duljini cijevi.

3.5.1.1.   Nedostatak objektivnosti i nepostojanje dokaza, alternativne metode utvrđivanja dampinške marže

(156)

Nakon objave ECL se osvrnuo na metodu na temelju koje je Komisija zaključila da su podaci koje je dostavilo društvo netočni. Istaknuo je da je Komisija razliku u masi između proizvoda koji se prodaju na izvoznom i domaćem tržištu utvrdila na temelju mase CML-a. ECL je tvrdio da je Komisija u zaključcima o mogućoj upotrebi alternativnih podataka smatrala da podaci o masi CML-a možda nisu točni. Zbog tog zaključka ECL je smatrao da Komisija nije mogla na temelju mase CML-a zaključiti da je neto masa metala netočna. Stoga je smatrao da je ustrajanje Komisije na zaključku da je prijavljena neto masa metala netočna bilo neutemeljeno.

(157)

Komisija se nije složila s argumentom da je zaključak da su prijavljeni netočni podaci (neto masa metala) neutemeljen jer su za dokazivanje odstupanja u podacima ECL-a upotrijebljeni podaci o masi CML-a, u čiju je točnost Komisija sumnjala. Usporedba koju je napravila Komisija bila je samo dokaz, kako je opširno objašnjeno u odjeljku 3.2., da podaci koje je dostavio ECL ne mogu biti točni.

(158)

Komisija je smatrala da činjenica da je sumnjala u točnost nekih prijavljenih masa, ali nije mogla zaključiti koji su podaci točni ili netočni nije dovela u pitanje njezin zaključak, nego je pokazala da zbog nedostatka pouzdanih podataka nije postojala alternativna metoda za izračun dampinške marže. Budući da je opravdano sumnjala u točnost prijavljenih podataka o neto masi metala, bruto masi i/ili duljini, nije mogla upotrijebiti nijedan od tih podataka kao osnovu za izračune.

(159)

ECL je nadalje tvrdio da Komisija nije razmotrila upotrebu nazivne (teoretske) mase cijevi ili duljine kao alternativu. Smatrao je i da prijavljena duljina ne može biti netočna.

(160)

Komisija je ponovila da se njezina analiza temeljila na masi po metru. Razlika koju je utvrdila Komisija bila je stoga povezana s dva parametra – neto ili bruto masom metala i duljinom. Odstupanja koja je utvrdila morala su biti posljedica pogrešnog prijavljivanja jednog od tih dvaju parametara. Pogrešno prijavljivanje mase moglo je ujedno biti posljedica pogrešnog prijavljivanja duljine izvezenih cijevi jer je masa izražena kao kg/metar. Stoga, ako bi se koristila nazivna masa, morala bi biti izražena u metrima. Budući da Komisija nije mogla zaključiti da je ECL točno prijavio duljine, upotreba nazivne mase ne bi jamčila točno određivanje izvozne cijene.

(161)

Komisija je stoga ponovno iznijela zaključak da nije bilo moguće provesti alternativne izračune koji se temelje na drugoj mjernoj jedinici i da se nove informacije dostavljene nakon postupka provjere nisu mogle provjeriti.

3.5.1.2.   Stvarna cementna obloga naspram nazivne cementne obloge na izvoznom tržištu

(162)

ECL je smatrao i da Komisija nije pružila empirijske dokaze koji bi pokazali da deblja cementna obloga za izvoz nije znanstveno moguća i ne postoji. U prilog toj tvrdnji ECL je dostavio izvješća društva Baillif u kojima se dokazuje da je debljina cementne obloge bila veća od nazivne debljine za cijevi koje su u razdoblju ispitnog postupka revizije isporučene njegovom francuskom i talijanskom društvu kćeri. Osim toga, ECL je dostavio i izvješća o ispitivanju cijevi koje proizvodi SG PAM.

(163)

Izvješća za francusko i talijansko društvo kćer pokazala su da se stvarna debljina cijevi više različitih promjera s nazivnom debljinom od 4 mm razlikovala i da je bila do [80 – 100 %] veća od nazivne debljine. Na temelju tih izvješća ECL je tvrdio da bi stvarna debljina cementne obloge mogla u praksi biti veća od nazivne debljine cementne obloge i da se stoga ne može zaključiti da [35 – 70 %] deblja cementna obloga koju navodi Komisija u uvodnoj izjavi 95. dokumenta o općoj objavi nije bila vjerojatna.

(164)

Komisija je primila na znanje izvješća koja je dostavio ECL. Izvješća su doista pokazala da je stvarna debljina odstupala od nazivne debljine cementne obloge za cijevi koje su predmet ispitivanja i da je bila veća od nazivne debljine. Međutim, Komisija je smatrala da je usporedbu trebalo napraviti i za domaću i za izvoznu prodaju, a da je, kako je detaljno objašnjeno u uvodnim izjavama 95. i 99. dokumenta o općoj objavi, na domaćem tržištu ponderirana prosječna razlika između stvarne i nazivne mase iznosila otprilike [0 – 3 %], u usporedbi s prosječnom razlikom [0 – 10 %] (i do [15 – 30 %] u nekim slučajevima) u slučaju izvoza. Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 96. do 104. dokumenta o općoj objavi, Komisija je tu razliku smatrala neutemeljenom.

3.5.1.3.   Očita pogreška u procjeni podataka i pogrešna primjena članka 18. stavka 1. osnovne antidampinške uredbe

(165)

ECL je smatrao i da je Komisija očito pogriješila u procjeni podatka o neto masi metala i da je pogrešno primijenila članak 18. stavak 1. osnovne antidampinške uredbe.

(166)

Prvo, tvrdio je da je Komisija pogrešno shvatila da je ECL uzorkovao cijevi iz svake narudžbe i da su se uzorkovane cijevi vagale (uvodna izjava 40. dokumenta o općoj objavi). ECL je naveo da je ispitana samo debljina cijevi. Naveo je i da se proizvodnja evidentira u metrima te da računovodstveni sustav SAP automatski pretvara metre u masu metala. Tvrdio je da nije bilo nikakve ljudske intervencije. ECL je naveo i da je masa koja se zatim koristi standardna masa i da je takva praksa korištenja standardne mase bila uobičajena u industriji.

(167)

Komisija je smatrala da je argument da ECL nije vagao uzorkovane cijevi u suprotnosti s informacijama koje je dobila za vrijeme posjeta radi provjere. Informacije da su se uzorkovane cijevi vagale navode se i u izvješću o misiji koje je poslano ECL-u kako bi se provjerila njihova točnost. ECL je iznio primjedbe o nizu pitanja, ali nije dostavio nikakvu primjedbu u vezi sa shvaćanjem Komisije o vaganju cijevi.

(168)

Komisija je utvrdila i da je to bio prvi put da je ECL tvrdio da je proizvodnja zapravo prijavljivana u metrima i da je sustav SAP duljinu cijevi pretvarao u masu. Te naizgled različite informacije dostavljene tek nakon postupka provjere, zajedno s činjenicom da se cijevi zapravo nisu vagale tijekom cijelog proizvodnog postupka, samo su dodatno potvrdile sumnje Komisije u točnost masa koje je ECL prijavio.

3.5.1.4.   Tvrdnje da su usporedbe i izračuni Komisije pogrešni

(169)

ECL je ponovio da se usporedba svih cijevi prodanih na domaćem tržištu i svih cijevi prodanih na izvoznom tržištu temeljila na različitoj ponudi proizvoda i da stoga nije relevantna.

(170)

Komisija je podsjetila da se usporedba provedena za sve proizvode doista temeljila na različitoj ponudi proizvoda, ali da je rezultat potvrdio nalaze za gotovo identične proizvode (i za proizvode koji nisu izravno usporedivi).

(171)

Za proizvode koji nisu izravno usporedivi ECL je utvrdio da metoda Komisije za izračun razlike u masi cementne obloge za proizvode koji se prodaju na domaćem tržištu i izvezene proizvode nije bila ispravna. Kad je riječ o gotovo identičnim proizvodima, ECL je uputio na primjedbe i izračune dostavljene kao odgovor na dopis na temelju članka 18., koji su sažeto izneseni u odjeljku 3.4. Osim toga, tvrdio je da bi razlike trebale biti izražene masom CML-a i da su stoga bile manje. ECL je tvrdio i da je za neke specifične vrste proizvoda razlika koju je Komisija utvrdila bila minimalna ili da je činila manji dio izvoza. Tvrdio je i da su razlike za neke specifične vrste proizvoda bile male ili da su se odnosile samo na manju količinu izvoza.

(172)

ECL se nije složio ni sa zaključkom Komisije u pogledu vlage. Dostavio je nove izračune u kojima je, prema njegovu mišljenju, uzeta u obzir prisutnost vlage u cijevima koje su se prodavale na domaćem tržištu, što bi trebalo uzeti u obzir pri usporedbi s izvoznim tržištem.

(173)

Komisija je primijetila da ECL ni za gotovo identične ni za neusporedive proizvode nije pružio nikakve dodatne dokaze koji pokazuju da izračuni Komisije nisu bili točni.

(174)

Komisija je smatrala i da je njezina metoda za izražavanje postotne razlike u udjelu neto mase metala bila ispravna i da nije bilo razumno izražavati razliku na temelju CML-a. Neto masa metala bila je slična i za izvoznu i za domaću prodaju i stoga je usporedba u postocima trebala pokazati da se masa CML-a za izvoznu prodaju razlikovala od one za domaću prodaju.

(175)

Kad je riječ o usporedbi za specifične vrste proizvoda, Komisija se složila da su doista postojale vrste proizvoda kod kojih je razlika bila mala ili je količina izvoza bila manja. Međutim, na osnovi ponderiranog prosjeka razlika je i dalje iznosila [0 – 10 %].

(176)

Kad je riječ o sadržaju vlage, Komisija je primila na znanje argumente ECL-a. Nije se složila s tvrdnjom da je sadržaj vlage utjecao na masu cijevi koje su se prodavale na domaćem tržištu. Čak i da jest, razlike bi, prema vlastitim izračunima ECL-a, i dalje bile znatne.

3.5.1.5.   Podaci temeljeni na sustavu SAP i izvješćima neovisnih inspekcijskih društava

(177)

ECL je nadalje ponovio argumente u vezi s činjenicom da je riječ o podacima iz sustava SAP i da su oni stoga točni. Ponovio je da se neto masa metala navodila u popisu pakiranja za izvoz i da je to bio slučaj čak i prije pokretanja predmeta 2014.

(178)

Kad je riječ o ispitivanjima mase metala koje je provelo neovisno inspekcijsko društvo, ECL je sad tvrdio da se čini da ona nisu točna jer je ukupna masa ispitanih cijevi koju je zabilježilo neovisno inspekcijsko društvo premašivala izračunanu debljinu metala pretvorenu u masu, uvećano za masu cementne obloge. ECL je smatrao da je to zato što je debljina metala vjerojatno izmjerena na krajevima cijevi gdje su one deblje. Stoga ti podaci nisu točni.

(179)

ECL je opetovano tvrdio da je cementna obloga bila različita za izvozno i domaće tržište te da sustav SAP razlikuje cijevi ovisno o njihovim specifikacijama.

(180)

Komisija je uputila na svoje zaključke navedene u odjeljku 3.4. Smatrala je da ECL nije pružio dodatne dokaze koji potkrepljuju njegovu tvrdnju da su prijavljeni točni podaci. Kad je riječ o izvješću neovisnog inspekcijskog društva, koje je prema mišljenju ECL-a bilo netočno u pogledu mase metala, Komisija je smatrala da su za masu cementne obloge doista mogli biti utvrđeni isti (pogrešni) podaci. Stoga je smatrala i da ga ECL ne može upotrijebiti za iznošenje bilo kakvog zaključnog argumenta u vezi s masom cementne obloge.

3.5.1.6.   Raspoloživi podaci ne smiju se upotrebljavati kao kazna te se moraju uzeti u obzir najprimjereniji podaci

(181)

ECL je tvrdio da čak i ako su podaci o neto masi metala sadržavali određene nedostatke, kako navodi Komisija, oni ni u kojem slučaju nisu bili takve prirode ili razmjera da bi Komisiji neopravdano otežali donošenje razumno točnih zaključaka o uobičajenoj vrijednosti i izvoznim cijenama. Nadalje, tvrdio je da Komisija nije utvrdila nedosljednosti u podacima o prodajnoj vrijednosti, troškovima proizvodnje i svim ostalim financijskim podacima društva. ECL je tvrdio da Komisija nije utvrdila nedosljednosti u podacima o prodajnoj vrijednosti, troškovima proizvodnje i svim ostalim financijskim podacima društva. ECL je smatrao da su (a) odbijanje upotrebe triju alternativa koje je društvo predložilo za izračun količine, odnosno najprimjerenijih i najprikladnijih podataka za zamjenu neto mase metala, te (b) potpuno odbacivanje svih podataka ECL-a za potrebe izračuna dampinške marže i podvrgavanje ECL-a preostaloj dampinškoj marži od 19 % izračunanoj za društvo Jindal Saw u ispitnom postupku provedenom 2015. za razdoblje od prije gotovo osam do devet godina, bili kažnjavajući, neproporcionalni i diskriminirajući postupci koji nisu dovoljno objašnjeni i kojima se krši više odredaba članka 18. osnovne antidampinške uredbe i Priloga II. Antidampinškom sporazumu WTO-a, kako je objašnjeno u nastavku.

(182)

ECL je ponovio da bi se mogla primijeniti alternativna metoda izračuna i da Komisija ne bi trebala odbaciti sve podatke koje je dostavio ECL, nego da bi trebala upotrijebiti raspoložive podatke koji bi mogli razumno zamijeniti netočne podatke. ECL je ponovio da bi Komisija mogla upotrijebiti duljinu, bruto masu/masu Kanta ili masu CML-a odnosno nazivnu masu metala.

(183)

ECL je smatrao da su odbacivanje svih podataka ECL-a i primjena dampinške marže od 19 % bili vrlo kažnjavajući postupci. Smatrao je da je ECL surađivao najbolje što je mogao i u mnogo većoj mjeri nego što je uobičajeno u pogledu zahtjeva i pruženih informacija u standardnom antidampinškom ispitnom postupku. Stoga je smatrao da je Komisija prekršila načelo proporcionalnosti. Naveo je primjere ispitnih postupaka u kojima Komisija nije odbacila sve podatke, nego je zamijenila podatke ili upotrijebila podatke koje je dostavio proizvođač izvoznik.

(184)

Komisija je smatrala da podnesak ECL-a nije sadržavao dodatne dokaze na temelju kojih bi mogla promijeniti zaključak. Komisija je pitanja u pogledu kojih je ECL iznio mišljenje već opširno razmotrila u ispitnom postupku i u dokumentu o općoj objavi. Tvrdnja o upotrebi primjerenih „raspoloživih podataka” razmotrena je u odjeljku 4. u nastavku.

3.5.1.7.   Postupovna pitanja

(185)

ECL je smatrao da nije bio odmah obaviješten o odluci Komisije i razlozima odbacivanja svih njegovih podataka. Komisija je time što nije odmah obavijestila ECL o odbacivanju svih njegovih podataka, a ne samo podataka o izračunu količine u neto masi metala i time što mu nije pružila priliku da iznese daljnja objašnjenja u tom pogledu očito pogrešno primijenila članak 18. i prekršila članak 18. stavak 4. antidampinške uredbe i točku 6. Priloga II. Antidampinškom sporazumu WTO-a. ECL je smatrao da je tek na temelju dokumenta o općoj objavi saznao za odluku Komisije o odbacivanju svih njegovih podataka i da čak ni u dokumentu o općoj objavi nije objašnjeno zašto su svi podaci odbačeni.

(186)

ECL je uputio na dopis na temelju članka 18., u kojem je Komisija, prema njegovu mišljenju, navela da namjerava odbaciti samo izračun količine. Osim toga, uputio je na Izvješće povjerenstva u predmetu Meksiko – Čelične cijevi, u kojem se navodi da upotreba raspoloživih podataka ne zahtijeva „opću izjavu o mogućnosti upotrebe raspoloživih podataka […]”, nego slanje potvrdne i izravne obavijesti predmetnoj strani da je u određenom slučaju donesena odluka o odbacivanju njezinih podataka, zajedno s izjavom o razlozima te odluke (25).

(187)

Komisija se s tim nije složila. Smatrala je da je, u skladu s člankom 18. stavkom 4. osnovne antidampinške uredbe, detaljno obavijestila ECL o svojim nalazima i da mu je pružila priliku da iznese dodatna objašnjenja. Kako je objašnjeno u odjeljku 3.4., Komisija je ta objašnjenja smatrala nezadovoljavajućima, za što je detaljno navela razloge.

(188)

Komisija se nije složila ni s tvrdnjom da su informacije koje je iznijela u dopisu na temelju članka 18. bile opća izjava. Naprotiv, Komisija je obavijestila podnositelja zahtjeva o nedosljednostima koje je utvrdila čak i prije slanja dopisa na temelju članka 18., pri čemu je priložila i vrlo detaljne izračune i obrazloženja. U dopisu na temelju članka 18. bilo je jasno navedeno da „predmetna odstupanja dovode u sumnju pouzdanost podataka koje je dostavio ECL” i da je stoga Komisija imala namjeru odbaciti podatke koji se odnose na izračun količine cjelokupnog proizvoda iz postupka revizije koji ECL proizvodi i prodaje. Riječ „namjera” upotrijebljena je jer su ECL i druge strane još imali priliku iznijeti primjedbe, nakon čega bi Komisija odlučila o odbacivanju podataka.

(189)

Kako je detaljno objašnjeno u odjeljku 3.2., izračun (vrijednost po jedinici) se upotrebljava za utvrđivanje i izvozne cijene i uobičajene vrijednosti. Komisija se stoga nije složila s tvrdnjom da se u dopisu na temelju članka 18. ne navodi jasno da bi svi podaci mogli biti odbačeni.

3.5.2.   Primjedbe indijske vlade

(190)

Osim što je iznijela primjedbe u kojima podržava zahtjev ECL-a za povlačenje, indijska vlada uputila je na nalaze Komisije u dokumentu o općoj objavi. Poduprla je tvrdnju da je ECL pružio točne podatke, da su podaci zabilježeni u sustavu SAP društva bili točni i da ECL ne bi trebao podlijegati preostaloj pristojbi od 19 %.

(191)

Komisija je primila na znanje tu primjedbu. Smatrala je da su pitanja koja je istaknula indijska vlada već razmotrena u dokumentu o općoj objavi.

3.5.3.   Primjedbe SG PAM-a

(192)

SG PAM je smatrao da se više puta pokazalo da ECL ne surađuje u ispitnim postupcima koji se odnose na trgovinsku zaštitu na primjeren način te je uputio na ispitne postupke provedene 2020. i 2021., koji su prekinuti.

(193)

SG PAM je smatrao da nemogućnost ECL-a da pruži potkrijepljene podatke o stvarnoj debljini obloge od cementnog morta za cijevi znači da razlike (između izvoznog i domaćeg tržišta) nisu postojale. Smatrao je da nije postojao razlog zbog kojeg bi ECL morao imati različite unutarnje obloge od cementnog morta za svoje cijevi ovisno o tržištu. Tvrdio je da minimalna debljina obloge od cementnog morta prema primjenjivim normama EU-a iznosi 2,5 mm (4 mm s negativnim odstupanjem od 1,5 mm). Stoga se složio sa zaključcima Komisije da je debljina od 3,5 mm koju je ECL prijavio u svojem indijskom katalogu unutar dopuštenog odstupanja debljine i prema normama Unije i prema normama Indije.

(194)

Osim toga, izrazio je sumnje o tome da se proizvodni postupak razlikovao ovisno o tržištu odredišta proizvoda, bez obzira na postojanje različitih normi. Smatrao je da bi ECL cijevi proizvedene prema indijskim normama jednostavno mogao ponovno označiti i prodavati ih na tržištu Unije unutar dopuštenih odstupanja prema normama EU-a.

(195)

SG PAM je smatrao i da je tvrdnja ECL-a da nije sustavno pratio masu metala svojih proizvoda i da se oslanjao na procjene neuvjerljiva. Metal je ključni čimbenik troška za cijevi i ključan je čimbenik učinkovitosti i određivanja cijena za proizvođače cijevi od duktilnog željeza. Smatrao je da je nemogućnost obavljanja precizne kontrole mase metala tim više iznenađujuća jer se na tržištu Unije, na kojem ECL posluje, posebice vodi računa o resursnoj i energetskoj učinkovitosti zbog toga što dionici nastoje smanjiti ekološki otisak projekata financiranih javnim sredstvima u skladu s europskim zelenim planom. SG PAM je smatrao da je upotreba standardnih neprovjerenih vrijednosti u financijskim izvještajima ECL-a dodatni razlog za sumnju u vjerodostojnost skupa podataka na temelju kojeg je ECL ispunio upitnik.

(196)

Nadalje, SG PAM je tvrdio da bi, s obzirom na nalaze u ovom ispitnom postupku, Komisija trebala provjeriti prethodne odgovore ECL-a jer je prethodno primjenjivala istu metodologiju koju primjenjuje u ovom ispitnom postupku i jer je ECL mogao manipulirati podacima i u prethodnim ispitnim postupcima.

(197)

Komisija se nije složila s tvrdnjom da bi se zbog nalaza u ovom ispitnom postupku trebali provjeriti podaci ECL-a ili drugih strana i da bi se trenutačni nalazi mogli retroaktivno upotrijebiti za druga razdoblja ispitnog postupka. Njezini zaključci u ovom ispitnom postupku temeljili su se na podacima dostavljenima u okviru trenutačne revizije zbog predstojećeg isteka mjera i odnosili su se na razdoblje ispitnog postupka revizije. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(198)

Nakon objave SG PAM je zatražio od Komisije da evidentira uvoz ECL-a radi retroaktivne naplate pristojbi jer je smatrao da će ECL vjerojatno povećati svoje isporuke radi stvaranja znatne zalihe. Smatrao je da je takva evidencija u skladu s nedavnom praksom Komisije.

(199)

Komisija je razmotrila taj zahtjev. Smatrala je da u dokumentaciji ne postoji niti jedan element na temelju kojeg bi se moglo zaključiti da bi se uvoz znatno povećao i da postoji znatan rizik od iznenadnog priljeva uvoza. Stoga je odbacila taj zahtjev.

3.5.4.   Primjedbe distributera

(200)

Komisija je zaprimila i primjedbe distributera koji na tržištu Unije distribuiraju duktilne cijevi koje proizvodi ECL – društava Valdro, Fusion Pipeline Products Limited („Fusion Pipelines Products”), CO.ME.CAR SRL, Deschacht, Idrovit SRL, Vodoskok d.d. i WAPPtech Ltd.

(201)

Sva društva istaknula su važnost prisutnosti ECL-a na tržištu Unije i svoju ekonomsku ovisnost o njegovu poslovanju.

(202)

Društvo Valdro smatralo je da bez ECL-a na tržištu ne bi bilo tržišnog natjecanja i da ECL nije provodio prakse kojima se narušava tržište. Nadalje, navelo je da je njegova glavna poslovna djelatnost prodaja duktilnih cijevi, koja čini većinu prihoda društva, i da bi prekid njegova poslovanja doveo do gubitka radnih mjesta.

(203)

Društvo Fusion Pipeline Products također je navelo da znatan dio njegova poslovanja ovisi o ECL-u i da bi Komisija trebala donijeti odluku kojom bi se očuvalo tržišno natjecanje na tržištu Unije i spriječilo stvaranje monopola.

(204)

Društvo Deschacht tvrdilo je, među ostalim, da je SG PAM nametnuo isključive zahtjeve za kupnju i odbio prodavati mu predmetni proizvod. Naglasilo je važnost konkurentnog alternativnog izvora opskrbe na belgijskom tržištu. Smatralo je da SG PAM nije imao konkurenciju, da je povećao cijene do te mjere da distributeri nisu mogli prodati predmetni proizvod te da su ugovaratelji i vodovodna poduzeća bili dovedeni u bezizlaznu situaciju i morali plaćati nerazumno visoke cijene, što je utjecalo na projekte i stavilo u nepovoljan položaj belgijske i europske potrošače te gospodarske subjekte na tržištu. Stoga je smatralo da trenutačnu razinu pristojbe koja se primjenjuje na ECL ne bi trebalo povećati.

(205)

Društvo IBECO AB navelo je da smatra da je važno da ECL ostane na tržištu Unije. Navelo je da društvo Saint Gobain kontrolira tržište u Skandinaviji, od proizvodnje do veleprodaje, preko svojeg distributera.

(206)

Komisija je zaprimila primjedbe i od organizacije ANCO Sardegna, regionalnog ogranka Nacionalnog udruženja talijanskih građevinskih poduzeća. Ta je organizacija smatrala da bi, ako predmetni indijski proizvođač zbog ishoda revizije ne bi mogao prodavati u EU-u, na tržištu duktilnih željeznih cijevi u EU-u nastao ozbiljan problem narušavanja tržišnog natjecanja i da bi to negativno utjecalo na mnoga poduzeća.

(207)

Iako primjedbe distributera nisu bile potkrijepljene, Komisija ih je razmotrila.

3.5.5.   Zaključak

(208)

Komisija je detaljno preispitala sve argumente strana i dokaze u dokumentaciji. Ostala je pri svojem mišljenju da je ECL dostavio obmanjujuće ili lažne podatke kako bi podcijenio neto masu metala na temelju koje se izračunava njegova dampinška marža, i to kako bi se utvrdila niža razina te marže, u smislu članka 18. stavka 1. drugog podstavka osnovne antidampinške uredbe. Stoga se ti podaci ne mogu upotrijebiti kao osnova za izračun nove dampinške marže za to društvo. Kako je objašnjeno u odjeljku 3., nisu se mogli upotrijebiti ni alternativni podaci koje je predložio ECL.

(209)

S obzirom na prethodno navedeno, Komisija nije imala drugu mogućnost nego zanemariti sve podatke koje je dostavio ECL i za svoje konačne nalaze o dampingu ECL-a upotrijebiti raspoložive podatke.

3.6.   Raspoloživi podaci

(210)

Zbog nedostatka podataka iz evidencije za izračun dampinške marže Komisija je nastojala utvrditi najprimjerenije dostupne informacije u ovom predmetu. Komisija je u tom smislu smatrala da bi bilo primjereno utvrditi najvišu dampinšku maržu od 19 %, utvrđenu u početnom ispitnom postupku, jer je u razdoblju početnog ispitnog postupka ta razina izračunana na temelju podataka proizvođača izvoznika koji surađuje i koji je izvozio znatne količine sličnih vrsta proizvoda u Uniju kao i ECL.

(211)

Nakon objave ECL je tvrdio da je primjena dampinške marže od 19 % upotrijebljena kao kazna i da nije u skladu s člankom 18. stavkom 5. osnovne antidampinške uredbe. Smatrao je da bi raspoloživi podaci trebali biti „najprikladniji” ili „najprimjereniji” dostupni podaci u ovom predmetu, što zahtijeva usporednu procjenu, i da mora postojati „logična veza” između zamjenskih podataka i podataka u evidenciji.

(212)

Na temelju toga ECL je tvrdio da primjena dampinške marže od 19 % izračunane prije gotovo osam godina za drugog proizvođača izvoznika zasigurno nije najprikladniji ili najprimjereniji podatak u ovom kontekstu i da nema logične veze sa situacijom ECL-a. Istaknuo je da je u početnom ispitnom postupku, u kojem je za društvo Jindal Saw izračunana dampinška marža od 19 %, dampinška marža za ECL iznosila samo 4,1 %.

(213)

Osim toga, ECL je tvrdio da su u ovom predmetu podaci koje je dostavio i koje je Komisija provjerila pokazali da su prodajne cijene u Uniji bile znatno više u usporedbi s troškovima proizvodnje/domaće prodaje ECL-a. ECL je tvrdio da je pratio svoje cijene i troškove kako bi osigurao da nema dampinga. Stoga je tvrdio da nijednim izračunom dampinške marže na temelju vlastitih podataka ECL-a primjenom bilo koje alternative za izračun količine koju je predložio ECL ne bi mogla biti utvrđena dampinška marža od 19 %.

(214)

ECL je stoga istaknuo da je primjena dampinške marže od 19 % utvrđene za društvo Jindal Saw očito neprimjerena i upotrijebljena kao kazna. Nadalje, ECL je naveo da Komisija, ako ne prihvaća zahtjev za povlačenje ili argumente o raspoloživim podacima, može upotrijebiti zaključke revizije zbog predstojećeg isteka mjera iz 2020., koji su noviji u odnosu na podatke iz početnog ispitnog postupka i na temelju kojih je Komisija izračunala dampinšku maržu od 12 %.

(215)

Komisija je ponovno ocijenila svoj prijedlog da se kao raspoloživi podaci upotrijebe podaci o preostaloj dampinškoj marži iz početnog ispitnog postupka. Smatrala je da je zahtjev ECL-a da Komisija utvrdi nalaze na temelju novijih raspoloživih podataka opravdan. Početni ispitni postupak obuhvaćao je razdoblje od 1. listopada 2013. do 30. rujna 2014. i stoga su podaci iz njega bili stari više od osam godina.

(216)

Osim toga, Komisija je smatrala da je marža utvrđena u reviziji zbog predstojećeg isteka mjera bila samo okvirna i da se uglavnom upotrebljavala za utvrđivanje jesu li u razdoblju ispitnog postupka revizije zbog predstojećeg isteka mjera proizvođači izvoznici nastavili izvoziti po dampinškim cijenama u kontekstu njihove potpune nesuradnje. Isto tako, statističke izvozne cijene nisu nužno bile cijene za neovisne kupce jer je velika većina proizvođača izvoznika koji nisu surađivali vršila prodaju preko povezanih uvoznika u Uniji.

(217)

S obzirom na prethodno navedeno, Komisija je odlučila kao raspoložive podatke upotrijebiti statističke podatke koji se točno odnose na razdoblje ispitnog postupka revizije u ovom predmetu. Stoga je Komisija upotrijebila izvoznu cijenu prijavljenu u bazi podataka u skladu s člankom 14. stavkom 6. (26), koja se odnosi samo na prodaju ECL u razdoblju ispitnog postupka revizije u ovom predmetu. Komisija je zatim prilagodila cijenu na razinu franko tvornica i uskladila je uzimajući u obzir činjenicu da su se cijene uglavnom primjenjivale između povezanih strana.

(218)

Nadalje, u nedostatku drugih novijih i pouzdanijih podataka Komisija je odredila uobičajenu vrijednost na temelju podataka koje je industrija Unije dostavila u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera. Ta je uobičajena vrijednost određena na temelju ponuđenih, dogovorenih i plaćenih cijena za više količina, promjera i vrsta predmetnog proizvoda u nekoliko država i općina. Budući da se uobičajena vrijednost temeljila na podacima iz 2020., Komisija je uobičajenu vrijednost koju je odredila industrija u reviziji zbog predstojećeg isteka mjera prilagodila zbog inflacije u razdoblju između revizije zbog predstojećeg isteka mjera i ovog ispitnog postupka djelomične privremene revizije.

(219)

Komisija je usporedila izvoznu cijenu određenu na temelju statističkih podataka u razdoblju ispitnog postupka revizije, prilagođenu kako je prethodno opisano, s uobičajenom vrijednosti koju je odredila industrija Unije u reviziji zbog predstojećeg isteka mjera prilagođenom inflaciji.

(220)

Na temelju toga Komisija je utvrdila dampinšku maržu od 12,89 %.

(221)

Nakon druge objave nalaza u vezi s upotrebom raspoloživih podataka (odjeljak 3.6.) ECL je iznio primjedbe na metodu koju je Komisija primijenila za prilagodbu uobičajene vrijednosti zbog inflacije. Tvrdila je da bi Komisija svoj izračun inflacije trebala temeljiti na indeksu potrošačkih cijena („CPI”), a ne na postotku povećanja inflacije kako je predložila Komisija.

(222)

Komisija je preispitala svoje izračune. Složila se da je upotreba indeksa CPI ispravnija metoda. Međutim, uobičajena vrijednost za 2020. u reviziji zbog predstojećeg isteka mjera temeljila se na cijenama u razdoblju od prosinca 2019. do ožujka 2020., a ne na razdoblju cijele 2020. godine, koje je ECL upotrijebio u svojem izračunu. Na temelju toga nova dampinška marža za ECL iznosila je 13,14 %.

(223)

Indijska vlada tvrdila je da je rok za podnošenje primjedbi o novoj osnovi za raspoložive podatke bio prekratak. Tvrdila je i da njezine primjedbe iznesene nakon prve objave nalaza nisu razmotrene. Osim toga, tvrdila je i da prilagodba zbog inflacije nije imala pravnu osnovu i da su njome utvrđeni pogrešni podaci.

(224)

Komisija je rok (od dva dana) za podnošenje primjedbi o novoj osnovi za raspoložive podatke smatrala dovoljno dugim jer je bio ograničen na upotrebu raspoloživih podataka opisanih u odjeljku 3.6. Komisija je stoga odbacila tu tvrdnju.

(225)

Komisija je također pojasnila da je razmotrila sve primjedbe strana, uključujući primjedbe indijske vlade. Međutim, budući da je Komisija objavila samo dio svojeg zaključka koji je promijenila, nova objava nije sadržavala ocjenu već razmotrenih primjedbi ni primjedbi koje se nisu odnosile na raspoložive podatke koji su u konačnici upotrijebljeni.

(226)

Kad je riječ o tvrdnji o inflaciji, Komisija je napomenula da indijska vlada nije potkrijepila svoju tvrdnju da je prilagodba zbog inflacije bila pravno neopravdana i da su njome utvrđeni pogrešni podaci. Naprotiv, prilagodbom uobičajene vrijednosti, koja je izvorno utvrđena 2020., zbog inflacije utvrđeni su dosljedni, a time i točni nalazi za razdoblje ispitnog postupka revizije. Komisija je stoga smatrala da je ta tvrdnja neopravdana.

(227)

Nakon druge objave u kojoj je utvrđena nova osnova za raspoložive podatke SG PAM nije se složio s odabirom podataka koje je Komisija odlučila upotrijebiti kao raspoložive podatke. Tvrdio je da je Komisija odviše i neopravdano ograničeno ocijenila koji se podaci smiju ili ne smiju upotrijebiti kao raspoloživi podaci, odnosno na način koji je izvan okvira svih postojećih zahtjeva i koji dovodi do diskriminacije među izvoznicima. Posebice je uputio na tekst članka 18. stavaka 1. i 6. osnovne antidampinške uredbe, u kojem se navodi da raspoloživi podaci „mogu biti manje povoljni” za stranu koja nije surađivala ili je dostavila obmanjujuće informacije. SG PAM je smatrao da bi „manje povoljan” rezultat bio izravna i očekivana posljedica nesuradnje te strane i da ne bi predstavljao nikakvu kaznenu namjeru, čak i ako bi to bilo jasno opravdano nalazima da je strana namjerno manipulirala podacima. Nadalje, SG PAM je smatrao da osnovnom antidampinškom uredbom nije propisano u kojoj mjeri rezultati mogu ili ne mogu biti „manje povoljni”, kao ni što bi trebalo smatrati „raspoloživim podacima”. Stoga je smatrao da Komisija ima diskrecijsko pravo odabira raspoloživih podataka, koji ne bi trebali imati za posljedicu povoljniji rezultat za stranu koja ne surađuje. U suprotnom bi se narušio učinak Unijinih mjera trgovinske zaštite. Stoga je SG PAM smatrao da Komisija ne bi trebala ni na koji način povlašteno postupati prema ECL-u u usporedbi s drugim društvima koja ne surađuju te je tvrdio da je primjena preostale marže iz početnog ispitnog postupka bila opravdana. Isto tako, čak i ako se dampinška marža određena za druge izvoznike koji surađuju i one koji ne surađuju temeljila na podacima koji su stari osam godina, Komisija ju je mogla primijeniti jer se primjenjivala i za proizvođače izvoznike koji ne surađuju.

(228)

Komisija je preispitala primjedbe SG PAM-a o upotrebi raspoloživih podataka. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 215., početni ispitni postupak obuhvaćao je razdoblje od 1. listopada 2013. do 30. rujna 2014. Stoga je Komisija smatrala da je primjerenije da nalaze temelji na novijim raspoloživim podacima nego na podacima koji su stari osam godina. Nadalje, Komisija je primijetila da je pretpostavka na kojoj se temelji primjedba pogrešna iz dvaju razloga. Prvo, svrha članka 18. stavka 6. osnovne antidampinške uredbe nije kazniti stranu koja ne surađuje, nego istaknuti da nesuradnja „može” dovesti do nepovoljnijeg rezultata u usporedbi s potpunom suradnjom. Drugo, ne može se utvrditi bi li upotrijebljeni raspoloživi podaci doveli do rezultata koji je manje ili više povoljan za ECL da je u potpunosti surađivao. ECL nije u potpunosti surađivao u ispitnom postupku i stoga ne postoji referentno mjerilo koje bi omogućilo takvo određivanje. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(229)

SG PAM je tvrdio i da se u početnom ispitnom postupku uobičajena vrijednost temeljila samo na profitabilnoj prodaji ili izračunanoj uobičajenoj vrijednosti. U takvim je slučajevima uobičajena vrijednost ili izračunana uobičajena vrijednost koja se upotrebljava za usporedbu obično bila viša od domaćih prodajnih cijena. Međutim, Komisija se u svojem ažuriranom izračunu dampinga oslanjala na cijene kako su prijavljene na tržištu, a ne postoji jamstvo da su te cijene profitabilne. U nedostatku bilo kakvih pouzdanih podataka o troškovima od ECL-a Komisija mora pretpostaviti da se na domaćem indijskom tržištu i dalje vrši i prodaja koja nije profitabilna. Stoga bi umjesto upotrebe uobičajene vrijednosti koja se temelji na prosječnoj prodajnoj cijeni indijskih proizvođača, kako je navedeno u zahtjevu, trebalo uzeti u obzir samo prijavljene više prodajne cijene jer je manje vjerojatno da su neprofitabilne i stoga neprimjerene za izračun dampinga.

(230)

Komisija je podsjetila da je uobičajenu vrijednost odredila sama industrija Unije u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera. Uobičajena vrijednost temeljila se, prema navodima industrije, na mnogobrojnim ponudama cijena i stoga je predstavljala prosjek cijena u razdoblju ispitnog postupka. Određivanje uobičajene vrijednosti na temelju najviših cijena, uz pretpostavku da bi (relativno) niže cijene vjerojatno bile neprofitabilne, bilo bi sasvim spekulativno. Nadalje, raspon cijena smatrao se primjerenim za utvrđivanje uobičajene vrijednosti u razdoblju ispitnog postupka zbog predstojećeg isteka mjera, a, osim toga, nisu postojale pretpostavke na temelju kojih bi Komisija odabrala samo neke od njih. Komisija je stoga smatrala da je ta tvrdnja neopravdana.

(231)

Nadalje, SG PAM je tvrdio da dampinšku maržu ne bi trebalo smanjiti za razinu marže izvozne subvencije iz početnog ispitnog postupka jer je sama Komisija u reviziji zbog predstojećeg isteka mjera utvrdila da se razina izvoznih subvencija u Indiji smanjila. SG PAM je tvrdio da odbitak, iako bi bio opravdan ako bi Komisija upotrijebila preostalu pristojbu utvrđenu u početnom ispitnom postupku, nije bio opravdan u okviru novog pristupa Komisije jer su se nalazi odnosili na razdoblje u kojem je ECL dobivao manje subvencija. SG PAM je uputio na ispitne postupke za povrat koji se odnose na ECL, u kojima je Komisija odlučila stranama nadoknaditi razliku u kompenzacijskoj marži utvrđenoj u početnom ispitnom postupku i razini subvencija u razdobljima ispitnih postupaka, što pokazuje da je ECL dobio manje subvencija nego što je utvrđeno u izvornom ispitnom postupku. SG PAM je zbog toga, kao i zbog nedostatka bilo kakvih pouzdanih informacija o razini izvoznih subvencija, smatrao da se Komisija mora suzdržati od smanjenja dampinške marže za bilo koju maržu izvozne subvencije ili da barem mora osigurati da smanjenje marže nije veće od stvarno dobivenih izvoznih subvencija.

(232)

Komisija se nije složila s tom tvrdnjom. Budući da je ova revizija bila ograničena na ponovnu procjenu razine dampinga, nije bilo temelja za utvrđivanje nove razine izvoznih subvencija u razdoblju ispitnog postupka revizije. Osim toga, čak i da je u reviziji zbog predstojećeg isteka mjera i u ispitnim postupcima za povrat utvrđeno da se razina izvoznih subvencija smanjila, ECL je i dalje podlijegao kompenzacijskoj pristojbi od 9 %. Stoga se, ako Komisija od antidampinške marže ne bi oduzela izvozne subvencije ili bi oduzela manje izvozne subvencije, društvu ne bi trebala nametnuti ni (odgovarajuća) razina kompenzacijske marže (od 9 % kompenzacijske pristojbe). Stoga bi učinak na kombiniranu maržu za ECL iznosio nula. Isto tako, metoda (za odbijanje izvoznih subvencija) bila je u skladu s metodom koju je Komisija primijenila u ispitnom postupku za povrat. Komisija je stoga odbacila tu tvrdnju.

4.   ANTIDAMPINŠKE MJERE

(233)

Kako je utvrđeno u odjeljku 3., Komisija je odredila novu dampinšku maržu za ECL na razini od 13,1 %. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 4., Komisija je uvela kompenzacijsku pristojbu od 9 % za ECL nakon zasebnog antisubvencijskog ispitnog postupka, od čega se 6,04 % temeljilo na subvencijama koje ovise o izvozu. U skladu s pristupom primijenjenim u početnom ispitnom postupku Komisija je smanjila dampinšku maržu za iznose subvencije utvrđene za programe koji ovise o izvozu u zasebnom antisubvencijskom ispitnom postupku. Na temelju prethodno navedenog stope pristojbi koje će se uvesti određene su kako slijedi:

Ime društva

Izvozne subvencije

Dampinška marža

Kompenzacijska pristojba

Antidampinška pristojba

Ukupne pristojbe

Electrosteel Casting Ltd.

6,04  %

13,1  %

9,0  %

7  %

16  %

(234)

Sve zainteresirane strane obaviještene su o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti zadržavanje postojećih mjera. Dano im je i razdoblje za podnošenje prigovora nakon te objave.

(235)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem odbora osnovanog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Članak 1. stavak 2. Provedbene uredbe (EU) 2022/926 zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Stope konačne antidampinške pristojbe koje se primjenjuju na neto cijenu franko granica Unije, neocarinjeno, za proizvod opisan u stavku 1. koji proizvode društva navedena u nastavku, jesu sljedeće:

Društvo

Konačna antidampinška pristojba (%)

Dodatna oznaka TARIC

Jindal Saw Limited

3,0

C054

Electrosteel Castings Ltd

7

C055

Sva ostala društva

14,1

C999 ”

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 22. studenoga 2023.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)   SL L 176, 30.6.2016., str. 21.

(2)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/388 od 17. ožujka 2016. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz cijevi od duktilnog lijevanog željeza (poznato i kao sferoidno grafitno lijevano željezo) podrijetlom iz Indije (SL L 73, 18.3.2016., str. 53.).

(3)  Početna uredba izmijenjena je Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2016/1369 od 11. kolovoza 2016. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2016/388 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz cijevi od duktilnog lijevanog željeza (poznato i kao sferoidno grafitno lijevano željezo) podrijetlom iz Indije (SL L 217, 12.8.2016., str. 4.).

(4)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/387 od 17. ožujka 2016. o uvođenju konačne kompenzacijske pristojbe na uvoz cijevi od duktilnog lijevanog željeza (poznato i kao sferoidno grafitno lijevano željezo) podrijetlom iz Indije (SL L 73, 18.3.2016., str. 1.).

(5)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/926 od 15. lipnja 2022. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz cijevi od duktilnog lijevanog željeza (poznato i kao sferoidno grafitno lijevano željezo) podrijetlom iz Indije nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 161, 16.6.2022., str. 1.).

(6)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/927 od 15. lipnja 2022. o uvođenju konačne kompenzacijske pristojbe na uvoz cijevi od duktilnog lijevanog željeza (poznato i kao sferoidno grafitno lijevano željezo) podrijetlom iz Indije nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 18. Uredbe (EU) 2016/1037 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 161, 16.6.2022., str. 28.).

(7)  Uredba (EU) 2016/1037 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (SL L 176, 30.6.2016., str. 55.).

(8)   SL C 363, 22.9.2022., str. 9.

(9)  Računovodstveni sustav koji koristi podnositelj zahtjeva.

(10)  Vidjeti bilješku 61. na stranici 271. godišnjeg izvješća ECL-a za financijsku godinu 2020./2021.

(11)   „K” označava razred tlaka na temelju indijskih domaćih standarda koji se primjenjuju na proizvod iz postupka revizije, a što je veći broj, to je veći tlak koji proizvod može podnijeti.

(12)  Vrsta obloge ovisi o nagrizanju tla. Najčešći su tipovi metalne slitine cinka ili metalne slitine cinka i aluminija. Debljina obloge na indijskom domaćem tržištu kretala se od 130 do 200 grama/m2, dok je za izvoz u Uniju varirala od 200 do 400 grama/m2.

(13)  Nazivna masa jest standardna teoretska masa cijevi, izračunana na temelju njezinih dimenzija te udjela cementa i metala.

(14)  Ovisno o promjeru cijevi udio ugrađenog čelika čini od 80 % do 90 % ukupne mase cijevi, dok udio cementa čini od 10 % do 20 % ukupne mase cijevi.

(15)  Na primjer ako se prosječni trošak izračunava na temelju sadržaja metala, razlika od 10 % udjela metala u prodanoj cijevi znači razliku od 12,5 % uobičajene vrijednosti.

(16)  Razmotrite, na primjer, cijev prodanu po cijeni od 100 EUR. Različite prosječne izvozne cijene izračunavaju se ovisno o količini sadržaja metala koju upotrebljavate kao nazivnik. Ako se vrijednost od 100 EUR podijeli s 50 kg, dobiva se 2 EUR/kg. Ako sadržaj metala iznosi 60 kg, prosječna izvozna cijena iznosi 1,81 EUR/kg.

(17)  Nakon Komisijine analize razlika u masi ECL je dostavio podatke o masi CML-a za domaću prodaju.

(18)  Razlika u postotku izražava se prema udjelu neto mase metala.

(19)  Kad upućuje na gotovo identične vrste proizvoda, Komisija upućuje na cijev istog vanjskog/unutarnjeg promjera koja se proizvodi u skladu s istom normom. Jedina razlika odnosila se na oblogu.

(20)  Osim obloge cijevi su bile identične.

(21)  Za najviše [0 – 10] postotnih bodova za određene vrste proizvoda.

(22)  Alfanumeričke oznake koje se na početku ispitnog postupka dodjeljuju svakoj vrsti predmetnog proizvoda.

(23)  Prema mišljenju ECL-a radni nalog za proizvodnju je dokument kojim se utvrđuju količina proizvodnje i pojedinosti na temelju kojih se proizvodnja odvija.

(24)  Masa CML-a za domaću prodaju dostavljena je nakon analize razlike u masi koju je provela Komisija.

(25)  Izvješće povjerenstva, predmet Meksiko – Čelične cijevi, t. 7.188.

(26)  Članak 14. stavak 6. osnovne antidampinške uredbe.


ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2023/2605/oj

ISSN 1977-0847 (electronic edition)