OBAVIJEST O ODOBRENJU STANDARDNE IZMJENE

(članak 24. Uredbe (EU) 2024/1143)

„Blagny”

Referentni broj EU-a: PDO-FR-A1023-AM01 – 13.7.2026.

1.   Naziv proizvoda

„Blagny”

2.   Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

☑

ZOI

☐

ZOZP

3.   Sektor

☐	Poljoprivredni proizvodi

☑

Vina

☐	Jaka alkoholna pića

4.   Zemlja kojoj pripada zemljopisno područje

Francuska

5.   Tijelo države članice koje dostavlja obavijest o standardnoj izmjeni

Ministarstvo poljoprivrede, hrane i prehrambene neovisnosti – Glavna uprava za gospodarsku i okolišnu učinkovitost poduzeća

6.   Kvalifikacija kao standardna izmjena

Francuska tijela navode da je podneseni zahtjev u skladu sa zahtjevima iz uredbi (EU) br. 1308/2013 i (EU) 2024/1143.

Izmjene specifikacije proizvoda su standardne izmjene u smislu članka 24. stavka 4. Uredbe (EU) 2024/1143.

Zahtjev za izmjenu ZOI-ja „Blagny” ne odnosi se ni na jedan od tri slučaja za izmjenu na razini Unije. odnosno:

(a)	ne uključuje promjenu naziva ili upotrebe naziva ni proizvoda ili kategorije proizvoda označenih oznakom zemljopisnog podrijetla;

(b)	ne postoji rizik od gubitka povezanosti sa zemljopisnim područjem,

(c)	ne podrazumijeva daljnja ograničenja u pogledu stavljanja proizvoda na tržište.

Stoga francuska tijela smatraju da je riječ o „standardnoj” izmjeni.

7.   Opis odobrenih standardnih izmjena

Naslov

Geografsko područje

Opis

U poglavlju I. odjeljku IV. točki 1. specifikacije dodana je rečenica „Karte zemljopisnog područja dostupne su na internetskim stranicama Nacionalnog instituta za podrijetlo i kvalitetu (INAO).”.

☐	Izmjena utječe na jedinstveni dokument.

Naslov

Razgraničeno područje čestice

Opis

U poglavlju I. odjeljku IV. točki 2. specifikacije proizvoda zadnja je rečenica izmijenjena u sljedeću: „Karte razgraničenog područja čestice dostupne su na internetskim stranicama Nacionalnog instituta za podrijetlo i kvalitetu (INAO).”

U poglavlju I. odjeljku IV. točki 2. podtočki (b) specifikacije proizvoda zadnja je rečenica izmijenjena u sljedeću: „Karte razgraničenog područja čestice dostupne su na internetskim stranicama Nacionalnog instituta za podrijetlo i kvalitetu (INAO).”

U skladu s odlukom nadležnog nacionalnog odbora, INAO je izmijenio svoje postupke i više neće dostavljati karte razgraničenog područja čestice gradskim vijećnicama relevantnih općina, već će ih objavljivati izravno na svojim internetskim stranicama.

☐	Izmjena utječe na jedinstveni dokument.

Naslov

Područje u neposrednoj blizini

Opis

U poglavlju I. odjeljku IV. točki 3. specifikacije proizvoda nakon riječi „obuhvaća područje sljedećih općina” dodane su riječi „na temelju službenog zemljopisnog šifrarnika iz 2024.”.

Ta izmjena teksta omogućuje upućivanje na područje u neposrednoj blizini iz verzije zemljopisnog šifrarnika iz 2024., koji objavljuje INSEE. Dodavanje tog upućivanja omogućuje pravnu sigurnost razgraničenja područja u neposrednoj blizini.

Nazivi općina koje čine to područje ažurirani su kako bi se uzele u obzir administrativne promjene. Granice područja ostaju iste.

Jedinstveni dokument izmijenjen je u naslovu „Dodatni primjenjivi zahtjevi”.

☑	Izmjena utječe na jedinstveni dokument.

Naslov

Sorte vinove loze

Opis

U poglavlju I. odjeljku V. točki 1. podtočkama (a) i (b) specifikacije proizvoda za odobrene sorte dodan je sljedeći tekst: „César N, pod uvjetom da Nacionalni institut za podrijetlo i kvalitetu (INAO), tijelo za zaštitu i upravljanje i predmetni ovlašteni subjekt potpišu sporazum u skladu s okvirnim sporazumom koji je odobrio nadležni nacionalni odbor.”.

Ta je sorta dodana kao sorta važna za potrebe prilagodbe jer posjeduje agronomska svojstva od interesa za oznaku u cilju prilagodbe klimatskim promjenama i jer je njezin aromatski profil u skladu s aromatskim profilom kojem proizvođači teže.

Izmijenjena je točka „Sorte vinove loze” u jedinstvenom dokumentu.

☑	Izmjena utječe na jedinstveni dokument.

Naslov

Pravila o udjelu sorti na gospodarstvu

Opis

U poglavlju I. odjeljku V. točki 2. specifikacije proizvoda dodan je sljedeći prvi odlomak: „Udio sorte César N ograničen je na 10 % sorti vinove loze i jedan hektar po gospodarstvu. Sukladnost sorti vinove loze ocjenjuje se na svim česticama gospodarstva na kojem se proizvodi vino s oznakom.”

Površine na kojima su zasađene sorte važne za potrebe prilagodbe ograničene su jer se te sorte uvode na određeni rok tijekom kojeg će se ocjenjivati na svakom sudjelujućem gospodarstvu.

☐	Izmjena utječe na jedinstveni dokument.

Naslov

Gustoća sadnje

Opis

U poglavlju I. odjeljku VI. točki 1. podtočki (a) specifikacije proizvoda dodaje se sljedeći odlomak: „Najmanja gustoća sadnje vinove loze može iznositi 5 000 trsova po hektaru s razmakom između redova od 2,20 metara ili manje, pod uvjetom da Nacionalni institut za podrijetlo i kvalitetu (INAO), tijelo za zaštitu i upravljanje, predmetni ovlašteni subjekt i subjekt koji proizvodi vino potpišu sporazum u skladu s okvirnim sporazumom koji je odobrio nadležni nacionalni odbor. Površina na kojoj se može zasaditi ta vinova loza ograničena je na najviše 10 % ukupne površine čestica poljoprivrednog gospodarstva koje proizvodi vino s oznakom i na jedan hektar po poljoprivrednom gospodarstvu.”

Tom se odredbom vinogradarima omogućuje da ocijene tu metodu uzgoja na ograničenim površinama kako bi ocijenili prilagodbu postupaka uzgoja klimatskim promjenama.

Izmijenjena je točka „Postupci proizvodnje vina” u jedinstvenom dokumentu.

☑	Izmjena utječe na jedinstveni dokument.

Naslov

Rezidba

Opis

U poglavlju I. odjeljku VI. točki 1. podtočki (b) specifikacije proizvoda dodaje se sljedeća rečenica: „Pravila o rezidbi za vinovu lozu zasađenu s gustoćom manjom od 9 000 trsova po hektaru prilagođena su kako bi se uzela u obzir činjenica da se broj pupova ili rodnih izbojaka po trsu računa po kvadratnom metru.”

To je pravilo dodano kako bi se regulirala rezidba na česticama na kojima gustoća sadnje odstupa od tradicionalne.

☑	Izmjena utječe na jedinstveni dokument.

Naslov

Stanje vinove loze

Opis

U poglavlju I. odjeljku VI. točki 1. podtočki (f) specifikacije proizvoda dodaje se sljedeći odlomak: „Trsovi za koje je tijekom sezone rasta utvrđeno da pokazuju znakove žutice (fitoplazmoze) moraju se izvaditi s korijenom prije 31. ožujka godine koja slijedi nakon godine berbe.

Žutica vinove loze može se prepoznati po sljedeća tri simptoma:

—	izdanci ne odrvenjuju,

—	grozdovi venu,

—	lišće djelomično ili potpuno mijenja boju i uvija se.”

Cilj je ove odredbe ukloniti trsove zaražene navedenim bolestima, koji daju grožđe slabije kvalitete.

☐	Izmjena utječe na jedinstveni dokument.

Naslov

Ostali postupci uzgoja

Opis

Mogućnost primjene metoda za suzbijanje zlatne žutice, osim tretiranja toplom vodom, uklonjena je iz poglavlja I., odjeljka VI. točke 2. podtočke (b) specifikacije proizvoda jer se nijedna alternativna metoda nije pokazala učinkovitom.

☐	Izmjena utječe na jedinstveni dokument.

Naslov

Miješanje

Opis

U poglavlju I. odjeljku IX. podtočki 1. specifikacije proizvoda dodaju se sljedeći odlomci:

„Grožđe uzgojeno na vinovoj lozi s gustoćom sadnje manjom od 9 000 trsova po hektaru i obuhvaćeno sporazumom vinificira se zasebno. Može se miješati s drugim grožđem tek nakon što se uzorci dostave tijelu za zaštitu i upravljanje.

Konačna mješavina koja ispunjava uvjete za zaštićenu oznaku izvornosti ne smije sadržavati više od 15 % grožđa:

—	koje pripada sorti vinove loze César N,

—	koje je uzgojeno na vinovoj lozi s gustoćom sadnje od 5 000 do 9 000 trsova po hektaru, promatrano zajedno ili zasebno.”

Tim novim pravilima za miješanje omogućit će se procjena utjecaja tih sorti i manjih gustoća sadnje na svojstva vina.

☐	Izmjena utječe na jedinstveni dokument.

Naslov

Pravila prezentiranja i označivanja

Opis

U poglavlju I. odjeljku XII. točki 2. podtočki (f) specifikacije proizvoda izbrisana je odredba kojom se propisuje da vino s etiketom na kojoj je navedena godina berbe može biti proizvedeno isključivo od grožđa ubranog te godine.

Time će se proizvođačima vina omogućiti da u vino s etiketom na kojoj je navedena godina berbe dodaju najviše 15 % vina koje potječe od druge berbe. To je osobito potrebno kako bi se bačve mogle nadopuniti vinima od prethodne berbe.

Jedinstveni dokument izmijenjen je u naslovu ‚Dodatni primjenjivi zahtjevi’.

☑	Izmjena utječe na jedinstveni dokument.

Naslov

Upućivanja na nadzorno tijelo

Opis

U poglavlju III. odjeljku II. specifikacije proizvoda izmijenjene su odredbe o nadzornom tijelu kako bi ih se uskladilo s novim pravilima za sastavljanje teksta.

☐	Izmjena utječe na jedinstveni dokument.

JEDINSTVENI DOKUMENT

Oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla vina

‚Blagny’

Referentni broj EU-a: PDO-FR-A1023-AM01 – 13.7.2026.

1.   Naziv(i)

‚Blagny’

2.   Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

☑

ZOI

☐

ZOZP

3.   Zemlja kojoj pripada razgraničeno zemljopisno područje

Francuska

4.   Klasifikacija poljoprivrednog proizvoda u skladu s tarifnim brojem i oznakom kombinirane nomenklature kako je navedeno u članku 6. stavku 1. Uredbe (EU) 2024/1143

2204 – Vino od svježega grožđa, uključujući pojačano vino; mošt od grožđa, osim onog iz tarifnog broja 2009

5.   Kategorije proizvoda od vinove loze iz dijela II. Priloga VII. Uredbi (EU) br. 1308/2013

1.

Vino

6.   Opis vina

Proizvod od vinove loze

Crna vina

Organoleptička svojstva

Vizualna obilježja

Vina su tamne boje, s nijansama koje naginju granatnocrvenoj.

Miris

Vina imaju prekrasan voćni okus, u kojem često prevladava sitno crno voće i pikantne note, koje se odležavanjem razvijaju u note divljači ili niskog raslinja.

Okus

Vina često imaju prilično intenzivnu, ali baršunastu taninsku strukturu koja počiva na određenoj živahnosti. Živahnost mladih vina ublažava se nakon nekoliko godina odležavanja u podrumu.

Dodatne informacije o organoleptičkim svojstvima

—

Analitička svojstva

Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.):	—
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.):	—
Najmanja ukupna kiselost:	—
Jedinica najmanje ukupne kiselosti:	—
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):	—
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):	—

Dodatne informacije o analitičkim svojstvima

Najmanja prirodna volumna alkoholna jakost vina iznosi 10,5 %.

☑	Analitička svojstva koja nisu navedena u ovom odjeljku u skladu su s ograničenjima propisanima relevantnim zakonodavstvom EU-a.

7.   Postupak proizvodnje vina

7.1.   Posebni enološki postupci koji se primjenjuju pri proizvodnji vina i relevantna ograničenja pri njihovoj proizvodnji

Postupak proizvodnje vina

Postupak uzgoja

Vrsta enološkog postupka

Postupak uzgoja

Opis

(a)

Gustoća sadnje Najmanja gustoća nasada vinove loze iznosi 9 000 trsova po hektaru, s razmakom između redova do najviše 1,25 metara i razmakom između trsova od najmanje 0,50 metara. – Vinova se loza može saditi nepravilno pod uvjetom da se poštuju najmanja gustoća nasada i da je razmak između trsova veći od 0,50 m. – Najmanja gustoća sadnje vinove loze može iznositi 5 000 trsova po hektaru s razmakom između redova od 2,20 metara ili manje, pod uvjetom da INAO, tijelo za zaštitu i upravljanje, predmetni ovlašteni subjekt i subjekt koji proizvodi vino potpišu sporazum u skladu s okvirnim sporazumom koji je odobrio nadležni nacionalni odbor 29. lipnja 2023. Površina na kojoj se može zasaditi ta vinova loza ograničena je na najviše 10 % ukupne površine čestica poljoprivrednog gospodarstva koje proizvodi vino s oznakom i na jedan hektar po poljoprivrednom gospodarstvu.

(b)

Pravila o rezidbi: Vina se dobivaju od vinove loze koja se obrezuje u skladu sa sljedećim odredbama: Opće odredbe – Vinova loza obrezuje se s najviše 8 pupova po trsu: – kratkom rezidbom (u obliku kordonca Royat, dvostranog kordonca, u račvastom uzgojnom obliku ili lepezastom obliku) – ili dugačkom rezidbom jednostruki Guyot. Posebne odredbe – Razdoblje oblikovanja kordonca ograničeno je na dvije godine. U tom razdoblju dopuštena je rezidba dvostruki Guyot do najviše pet pupova na svakom trsu. Rezidba jednostruki Guyot može se prilagoditi drugim reznikom, što omogućuje da se položaj trsa mijenja svake godine. Bez obzira na način rezidbe, loza se može rezati s dodatnim pupovima pod uvjetom da u fenološkoj fazi, kad je na lozi 11 do 12 listića, broj plodovitih grana te godine po trsu nije veći od broja pupova propisanog pravilima o rezidbi.

Pravila o rezidbi za vinovu lozu zasađenu s gustoćom manjom od 9 000 trsova po hektaru prilagođena su kako bi se uzela u obzir činjenica da se broj pupova ili rodnih izbojaka po trsu računa po kvadratnom metru.

Postupak proizvodnje vina

—

Vrsta enološkog postupka

Poseban enološki postupak

Opis

—	Reduktivne tehnike pojačavanja vina dopuštene su uz ograničenje stope koncentracije od 10 %.

—	Zabranjena je upotreba komadića drva.

—	Vina nakon pojačavanja ne premašuju ukupnu volumnu alkoholnu jakost od 13,5 %.

Enološki postupci proizvodnje vina moraju biti u skladu s propisima EU-a.

7.2.   Maksimalni prinosi

Sva vina / kategorija / sorta / vrsta

Crna vina

Maksimalni prinos

Maksimalni prinos:	58
Jedinica maksimalnog prinosa:	hektolitri po hektaru

Sva vina / kategorija / sorta / vrsta

Prinos crnih vina koja mogu nositi izraz ‚premier cru’

Maksimalni prinos

Maksimalni prinos:	56
Jedinica maksimalnog prinosa:	hektolitri po hektaru

8.   Oznaka sorte ili sorti vinove loze od kojih se proizvodi vino

—	Chardonnay B

—

César N

—	Pinot Blanc B

—	Pinot Gris G

—	Pinot Noir N

9.   Sažeta definicija razgraničenog zemljopisnog područja

Berba grožđa, proizvodnja, razvoj i dozrijevanje vina odvijaju se na području sljedećih općina u departmanu Côte-d’Or: Meursault i Puligny-Montrachet.

10.   Povezanost sa zemljopisnim područjem

Kategorija proizvoda od vinove loze

1.

Vino

Sažetak povezanosti

(a)   Opis prirodnih čimbenika koji doprinose povezanosti

Zemljopisno područje nalazi se u vinogradima na području Côte de Beaune, ravnom terenu koji se proteže oko 25 kilometara u smjeru sjeveroistok/jugozapad. Taj reljef tektonskog podrijetla razdvaja vapnenačke visoravni Hautes Côtes na zapadu, nadmorske visine između 400 i 500 metara, i ravnicu Bresse na istoku, tektonsko potonuće iz tercijara čija nadmorska visina na uzvisini Côte iznosi otprilike 250 metara. Zemljopisno područje obuhvaća područje općina Meursault i Puligny-Montrachet, južno od grada Beaunea, u departmanu Côte-d’Or u Burgundiji. Blagny je zaselak koji pripada tim dvjema općinama. Smješten je na maloj vapnenačkoj terasi usred glavnog obronka, ispresijecanoj nekadašnjim kamenolomima. Razgraničene čestice s vinogradima prirodno su smještene u obliku amfiteatra, čije su blage padine obrubljene šumom. Nalaze se oko zaselka Blagny, na polovici uzvisine Côte, na nadmorskoj visini od 300 do 380 metara i okrenute su prema izlazećem suncu na istoku. Matična stijena sastoji se uglavnom od lapora (glinasti vapnenac) iz razdoblja oksforda (gornja jura), a u donjem dijelu od vapnenca dalle nacrée (sedefasta ploča) iz razdoblja kalovija (srednja jura). Laporasto-vapnenačka matična stijena padine često je prekrivena slojevima sipara, koji su formirani od mješavine gline i mulja nastale trošenjem podtla i terena koji ga prekriva. Karakter i debljina tih slojeva ovise o njihovu položaju na padini. Na vrhu padine ti su slojevi vrlo kameniti i nisu jako debeli, a na ravnijim su područjima nešto razvijeniji (od nekoliko decimetara do jednog metra). Tla su slabo razvijena, vrlo karbonatna i tanka. Na laporu mogu biti teška i glinasta, ali zbog nagiba imaju dobru odvodnju. Tla na vapnencu dalle nacrée vrlo su kamenita, ali korijenje lako prodire u njih. Biljke se opskrbljuju vodom koja se zadržava u vapnencu, koji je trošenjem postao porozan i za vlažna vremena iznimno djelotvorno odvodi višak vode. Klima je oceanska i hladna, a remete je kontinentalni i južni utjecaji koji prolaze kroz koridore Rhône-Saône. Na uzvisini Côte, koja se nalazi istočno od masiva Morvan i burgundske visoravni, zbog zaštićenog položaja vladaju topliji i suši uvjeti nego u regiji općenito, što pogoduje visokokvalitetnom vinogradarstvu (učinak fena). Zbog specifičnog zemljopisnog položaja uvjeti su na ovom području nešto hladniji, što je povezano s relativnom nadmorskom visinom, iako se to u velikoj mjeri kompenzira količinom sunčeve svjetlosti koja dopire do tog područja uslijed njegova otvorenog krajolika i zaštićenošću od zapadnih i sjevernih vjetrova. Područje tvori prirodni amfiteatar u kojem je u ljetnim mjesecima posebno vruće, što objašnjava prisutnost prirodne vegetacije s mediteranskim obilježjima.

(b)   Opis ljudskih čimbenika koji pridonose povezanosti

Prema studiji koju je proveo Pierre Forgeot, vinova loza u regiji Côte de Beaune pojavljuje se još u drugom stoljeću pr. Kr. Od 15. stoljeća vina ‚Beaune’ osvojila su cijelu Europu. Riječ je o imidžu naziva ‚Grofovija Bourgogne’ na njegovu vrhuncu. Riječ je o čvrstim crnim vinima, ‚pinots vermeils’, u kojima nema puno tanina, koja su bila jedina koja su mogla izdržati putovanja. U 18. stoljeću poljoprivrednici koji su se razvili u burgundskoj regiji dali su vinima iz Burgundije novu sliku i organizirali njihovu široku distribuciju diljem Europe. Côte de Beaune isporučuje fina vina” trgovačkim društvima iz Beaunea, koja drže velik dio tržišta. Zaselak Blagny, smješten na granici općina Meursault i Puligny-Montrachet, prvi se put spominje u povijesnim zapisima u srednjem vijeku. Podrijetlo vuče iz izdvojenog posjeda cistercitske opatije Maizières, koja se nalazi nekoliko kilometara istočno. Iako se nije sačuvalo mnogo dokaza o tom posjedu, sjećanje na njega sačuvano je u lokalnim toponimima, a posebno u nazivu Redovničkog puta, koji povezuje Blagny s ravnicom. Maizières je nestao u doba Francuske revolucije. Konfisciran je i prodan kao nacionalna imovina, a njegovo je vlasništvo raspršeno. Međutim, početkom 19. stoljeća vina „Blagny” postala su jedna od najcjenjenijih vinogradarskih područja (cru) područja Puligny. Spominju ih Jullien (1816.), dr. Lavalle (1855.) i kasnije Danguy i Aubertin (1892.). Blagny, koji je smješten između uglednih naziva „Meursault” i „Puligny”, čuvenih po izvrsnim bijelim vinima, izgradio je svoj ugled na crnim vinima koja se proizvode oko zaselka. Ta su vina službeno priznata pod zaštićenom oznakom izvornosti „Blagny” 1937. Vinogradi i čimbenici koji određuju njihovu kvalitetu opširno su proučavani od 18. stoljeća, a mnogi su autori izradili klasifikacije područja cru iz Burgundije. Taj je rad kulminirao klasifikacijama koje je 1860. sastavio Odbor za vinogradarstvo u Beauneu. Za svaku općinu uzvisine Côte, svaki vinogradarski položaj (climat) (uobičajeni naziv za određenu lokaciju vinograda, obično lieu-dit, tj. čestica s tradicionalnim lokalnim nazivom) zasađen elegantnom sortom (cépage fin) razvrstan je na ljestvici kvalitete. Godine 1943. sastavljen je popis vinogradarskih položaja koji smiju nositi naziv „premier cru”. „Blagny” je zaštićena oznaka izvornosti rezervirana isključivo za crna vina. Sorte vinove loze uglavnom se proizvode od sorte pinot noir N, koja se uzgaja u skladu s trenutačnom praksom na području „Côte de Beaune”, s gustoćom sadnje većom od 9 000 trsova po hektaru. Uobičajeno je da vina odstoje najmanje osam mjeseci. Vinogradi su 2008. pokrivali površinu od oko 5 hektara i ostvarivali prosječnu godišnju proizvodnju od otprilike 165 hektolitara.

(c)   Informacije o kvaliteti i svojstvima proizvoda

Vina su tamne boje, s nijansama koje naginju granatnocrvenoj, i često imaju prilično intenzivnu, ali baršunastu taninsku strukturu koja počiva na određenoj živahnosti. Prekrasnog su voćnog okusa, u kojem često prevladaju sitno crno voće i pikantne note, koje se s odležavanjem razvijaju u note divljači ili niskog raslinja. Živahnost mladih vina ublažava se nakon nekoliko godina odležavanja u podrumu.

(d)   Uzročna povezanost

Autohtona burgundska sorta Pinot noir N izvrsno uspijeva zahvaljujući hladnoj morskoj klimi, topografiji uzvisine Côte te laporastim i vapnenačkim tlima iz doba jure. Ta sorta na zemljopisnom području proizvodnje vina sa ZOI-jem „Blagny” zbog njegovih jedinstvenih svojstava ima određene osobitosti. Nadmorska visina i teška laporasta matična stijena pridonose određenoj strogosti strukture vina, dok toplina pohranjena u amfiteatru, koji se sastoji od udoline i njezinog šumovitog ruba, znatno pogoduje procesu dozrijevanja. Teren, geološka raznolikost i raznolikost nastalih tala pogoduju širokom rasponu nijansi u vinima, koje su dugo poticale proizvođače da razlikuju vinogradarske položaje koji čine vinogradarsko područje. Taj se raspon, u skladu s običajima, naglašava navođenjem naziva vinogradarskog položaja iz kojeg dolazi grožđe na etiketi. Dugo dozrijevanje vina, pri čemu se prednost daje dobrim svojstvima čuvanja u boci, pridonosi jačem izražaju te raznolikosti koji se može zamijetiti prilikom degustacije. Jullien je 1816. uvrstio crna vina „Blagny” u treću klasu finih burgundskih vina. Godine 1860. Vinogradarski odbor u Beauneu većinu tog područja svrstao je u prvi razred. Lieux-dits koji čine područje „Blagny” sad se klasificiraju kao „premier cru”. Vina sa zaštićenom oznakom izvornosti „Blagny” jedinstvena su i rijetka među zaštićenim oznakama izvornosti Burgundije. Nemaju široku distribuciju, a njihovo kušanje i dalje je emocionalno iskustvo za entuzijaste.

11.   Dodatni primjenjivi zahtjevi

Naslov zahtjeva/odstupanja

Označivanje

Pravni okvir

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog zahtjeva/odstupanja

Dodatne odredbe o označivanju

Opis zahtjeva/odstupanja

(a)

Naziv kontrolirane oznake izvornosti može se nadopuniti tradicionalnim izrazom „premier cru”. Nakon naziva kontrolirane oznake izvornosti mogu slijediti sljedeći dodatni zemljopisni nazivi (vinogradarski položaji) u skladu s odredbama utvrđenima za vina koja ispunjavaju uvjete za tradicionalni izraz „premier cru”: Popis vinogradarskih položaja – „Hameau de Blagny”, – „La Garenne” ili „sur la Garenne”, – „La Jeunellotte”, – „La Pièce sous le Bois”, – „Sous Blagny”, – „Sous le Dos d’Ane” i – „Sous le Puits”. Naziv vinogradarskog položaja koje se može povezati s izrazom „premier cru” navodi se neposredno nakon naziva kontrolirane oznake izvornosti, slovima koja ne smiju biti veća, viša ni šira od slova u nazivu kontrolirane oznake izvornosti.

(b)

na oznaci vina kontrolirane oznake izvornosti može se navesti naziv manje zemljopisne jedinice: – ako je riječ o registriranoj lokaciji, – ako je ta jedinica navedena na izjavi o berbi. Slova u nazivu registrirane lokacije moraju visinom i širinom biti barem upola manja od slova u nazivu zaštićene oznake izvornosti.

(c)	Na etiketi vina kontrolirane oznake izvornosti može se navesti veća zemljopisna jedinica „Vin de Bourgogne” ili „Grand Vin de Bourgogne”.

(d)

Ako nakon naziva zaštićene oznake izvornosti slijedi dodatni zemljopisni naziv „Côte de Beaune”, taj dodatni zemljopisni naziv navodi se odmah nakon naziva zaštićene oznake izvornosti i između njih se ne navode nikakve druge riječi. Slova kojima je ispisan taj naziv moraju biti iste veličine, boje i fonta te biti jednake slovima kojima je ispisan naziv zaštićene oznake izvornosti.

(e)	Na etiketi vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ne smiju se navesti sorte grožđa.

Naslov zahtjeva/odstupanja

Područje u neposrednoj blizini

Pravni okvir

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog zahtjeva/odstupanja

Odstupanje u pogledu proizvodnje na razgraničenom zemljopisnom području

Opis zahtjeva/odstupanja

Područje u neposrednoj blizini, za koje je utvrđeno odstupanje u pogledu proizvodnje, razvoja i dozrijevanja vina, obuhvaća područje sljedećih općina, na temelju službenog zemljopisnog šifrarnika iz 2024.:

—

departman Côte-d’Or: Agencourt, Aloxe-Corton, Ancey, Arcenant, Argilly, Austriourt, Auxey-Duresses, Baubigny, Beaune, Belan-sur-Ource, Bévy, Bissey-la-Côte, Bligny-lès-Beaune, Boncourt-le-Bois, Bouix, Bouze-lès-Beaune, Brion-sur-Ource, Brochon, Cérilly, Chambœuf, Chambolle-Musigny, Channay, Charrey-sur-Seine, Chassagne-Montrachet, Châtillon-sur-Seine, Chaumont-le-Bois, Chaux, Chenôve, Chevannes, Chorey-lès-Beaune, Collonges-lès-Bévy, Combertault, Comblanchien, Corcelles-les-Arts, Corcelles-les-Monts, Corgoloin, Cormot-Vauchignon, Corpeau, Couchey, Curley, Curtil-Vergy, Daix, Dijon, Ebaty, Echevronne, Epernay-sous-Gevrey, L’Etang-Vergy, Etrochey, Fixin, Flagey-Echézeaux, Flavignerot, Fleurey-sur- Ouche, Fussey, Gerland, Gevrey-Chambertin, Gilly-lès-Cîteaux, Gomméville, Grancey-sur-Ource, Griselles, Ladoix-Serrigny, Lantenay, Larrey, Levernois, Magny-lès-Villers, Mâlain, Marcenay, Marey-lès-Fussey, Marsannay-la-Côte, Massingy, Mavilly-Mandelot, Meloisey, Merceuil, Messanges, Meuilley, Meursanges, Molesme, Montagny-lès-Beaune, Monthelie, Montliot-et-Courcelles, Morey-Saint-Denis, Mosson, Nantoux, Nicey, Noiron-sur-Seine, Nolay, Nuits-Saint-Georges, Obtrée, Pernand-Vergelesses, Perrigny-lès-Dijon, Plombières-lès-Dijon, Poinçon-lès-Larrey, Pommard, Pothières, Premeaux-Prissey, Prusly-sur-Ource, Quincey, Reulle-Vergy, La Rochepot, Ruffey-lès-Beaune, Saint-Aubin, Saint-Bernard, Sainte-Colombe-sur-Seine, Sainte-Marie-la-Blanche, Saint-Philibert, Saint-Romain, Santenay, Savigny-lès-Beaune, Segrois, Tailly, Talant, Thoires, Valforêts (dio područja koji odgovara bivšoj općini Clémencey), Vannaire, Velars-sur-Ouche, Vertault, Vignoles, Villars-Fontaine, Villebichot, Villedieu, Villers-la-Faye, Villers-Patras, Villy-le-Moutier, Vix, Volnay, Vosne-Romanée i Vougeot;

—

departman Rhône: Alix, Anse, L’Arbresle, Les Ardillats, Arnas, Bagnols, Beaujeu, Belleville-en-Beaujolais, Belmont-d’Azergues, Blacé, Le Breuil, Bully, Cercié, Chambost-Allières, Chamelet, Charentay, Charnay, Châtillon, Chazay-d’Azergues, Chénas, Chessy, Chiroubles, Cogny, Corcelles-en-Beaujolais, Denicé, Dracé, Emeringes, Fleurie, Frontenas, Gleizé, Jarnioux, Juliénas, Jullié, Lacenas, Lachassagne, Lancié, Lantignié, Légny, Létra, Limas, Lozanne, Lucenay, Marchampt, Marcy, Moiré, Montmelas-Saint-Sorlin, Morancé, Odenas, Le Perréon, Pommiers, Portes des Pierres Dorées, Quincié-en-Beaujolais, Régnié-Durette, Rivolet, Saint-Clément-sur-Valsonne, Saint-Cyr-le-Chatoux, Saint-Didier-sur-Beaujeu, Saint-Etienne-des-Oullières, Saint-Etienne-la-Varenne, Saint-Georges-de-Reneins, Saint-Germain-Nuelles, Saint-Jean-des-Vignes, Saint-Julien, Saint-Just-d’Avray, Saint-Lager, Saint-Romain-de-Popey, Saint-Vérand, Sainte-Paule, Salles-Arbuissonnas-en-Beaujolais, Sarcey, Taponas, Ternand, Theizé, Val d’Oingt, Vaux-en-Beaujolais, Vauxrenard, Vernay, Villefranche, Ville-sur-Jarnioux, Villié-Morgon i Vindry-sur-Turdine (dio područja koji odgovara bivšim općinama Dareizé, Les Olmes i Saint-Loup);

—

departman Saône-et-Loire: Aluze, Ameugny, Azé, Barizey, Beaumont-sur-Grosne, Berzé-la-Ville, Berzé-le-Châtel, Bissey-sous-Cruchaud, Bissy-la-Mâconnaise, Bissy-sous-Uxelles, Bissy-sur-Fley, Blanot, Bonnay-Saint-Ythaire, Bouzeron, Boyer, Bray, Bresse-sur-Grosne, Burgy, Burnand, Bussières, Buxy, Cersot, Chagny, Chaintré, Chalon-sur-Saône, Chamilly, Champagny-sous-Uxelles, Champforgeuil, Chânes, Change, Chapaize, La Chapelle-de-Bragny, La Chapelle-de-Guinchay, La Chapelle-sous-Brancion, Charbonnières, Chardonnay, La Charmée, Charnay-lès-Mâcon, Charrecey, Chasselas, Chassey-le-Camp, Château, Châtenoy-le-Royal, Chaudenay, Cheilly-lès-Maranges, Chenôves, Chevagny-lès-Chevrières, Chissey-lès-Mâcon, Clessé, Cluny, Cormatin, Cortambert, Cortevaix, Couches, Crêches-sur-Saône, Créot, Cruzille, Culles-les-Roches, Curtil-sous-Burnand, Davayé, Demigny, Dennevy, Dezize-lès-Maranges, Donzy-le-Pertuis, Dracy-le-Fort, Dracy-lès-Couches, Epertully, Etrigny, Farges-lès-Chalon, Farges-lès-Mâcon, Flagy, Fleurville, Fley, Fontaines, Fragnes-la-Loyère (dio područja koji odgovara bivšoj općini La Loyère), Fuissé, Genouilly, Germagny, Givry, Granges, Grevilly, Hurigny, Igé, Jalogny, Jambles, Jugy, Jully-lès-Buxy, La Vineuse-sur-Frégande (dio područja koji odgovara bivšim općinama Donzy-le-National, La Vineuse i Massy), Lacrost, Laives, Laizé, Lalheue, Leynes, Lournand, Lugny, Mâcon, Malay, Mancey, Martailly-lès-Brancion, Massilly, Mellecey, Mercurey, Messey-sur-Grosne, Milly-Lamartine, Montagny-lès-Buxy, Montbellet, Montceaux-Ragny, Moroges, Nanton, Ozenay, Paris-l’Hôpital, Péronne, Pierreclos, Plottes, Préty, Prissé, Pruzilly, Remigny, La Roche-Vineuse, Romanèche-Thorins, Rosey, Royer, Rully, Saint-Albain, Saint-Ambreuil, Saint-Amour-Bellevue, Saint-Boil, Saint-Clément-sur-Guye, Saint-Denis-de-Vaux, Saint-Désert, Saint-Gengoux-de-Scissé, Saint-Gengoux-le-National, Saint-Germain-lès-Buxy, Saint-Gervais-sur-Couches, Saint-Gilles, Saint-Jean-de-Trézy, Saint-Jean-de-Vaux, Saint-Léger-sur-Dheune, Saint-Mard-de-Vaux, Saint-Martin-Belle-Roche, Saint-Martin-du-Tartre, Saint-Martin-sous-Montaigu, Saint-Maurice-de-Satonnay, Saint-Maurice-des-Champs, Saint-Maurice-lès-Couches, Saint-Pierre-de-Varennes, Saint-Rémy, Saint-Sernin-du-Plain, Saint-Symphorien-d’Ancelles, Saint-Vallerin, Saint-Vérand, Saisy, La Salle, Salornay-sur-Guye, Sampigny-lès-Maranges, Sancé, Santilly, Sassangy, Saules, Savigny-sur-Grosne, Sennecey-le-Grand, Senozan, Sercy, Serrières, Sigy-le-Châtel, Sologny, Solutré-Pouilly, Taizé, Tournus, Uchizy, Varennes-lès-Mâcon, Vaux-en-Pré, Vergisson, Vers, Verzé, Le Villars, Vinzelles i Viré;

—

departman Yonne: Aigremont, Annay-sur-Serin, Arcy-sur-Cure, Asquins, Augy, Auxerre, Avallon, Bazarnes, Beine, Bernouil, Béru, Bessy-sur-Cure, Bleigny-le-Carreau, Censy, Chablis, Champlay, Champs-sur-Yonne, Chamvres, La Chapelle-Vaupelteigne, Charentenay, Châtel-Gérard, Chemilly-sur-Serein, Cheney, Chevannes, Chichée, Chitry, Collan, Coulangeron, Coulanges-la-Vineuse, Courgis, Cruzy-le-Châtel, Dannemoine, Deux-Rivières, Dyé, Epineuil, Escamps, Escolives-Sainte-Camille, Fleys, Fontenay-près-Chablis, Gy-l’Evêque, Héry, Irancy, Island, Joigny, Jouancy, Junay, Jussy, Lichères-près-Aigremont, Lignorelles, Ligny-le-Châtel, Lucy-sur-Cure, Maligny, Mélisey, Merry-Sec, Migé, Molay, Molosmes, Montholon (dio područja koji odgovara bivšim općinama Champvallon, Villiers-sur-Tholon i Volgré), Montigny-la-Resle, Mouffy, Moulins-en-Tonnerois, Nitry, Noyers, Ouanne, Paroy-sur-Tholon, Pasilly, Pierre-Perthuis, Poilly-sur-Serein, Pontigny, Préhy, Quenne, Roffey, Rouvray, Saint-Bris-le-Vineux, Saint-Cyr-les-Colons, Saint-Père, Sainte-Pallaye, Sainte-Vertu, Sarry, Senan, Serrigny, Tharoiseau, Tissey, Tonnerre, Tronchoy, Val-de-Mercy, Vallan, Venouse, Venoy, Vermenton, Vézannes, Vézelay, Vézinnes, Villeneuve-Saint-Salves, Villy, Vincelles, Vincelottes, Viviers i Yrouerre.

U skladu s člankom 5. stavkom 1. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 područje u neposrednoj blizini odgovara području koje se nalazi u neposrednoj blizini predmetnog razgraničenog područja.

Poveznica na objavu specifikacije proizvoda

https://info.agriculture.gouv.fr/boagri/document_administratif-8014d4a0-f691-4399-b6d4-ca4ad830e24e

---

(1)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2025/27 od 30. listopada 2024. o dopuni Uredbe (EU) 2024/1143 Europskog parlamenta i Vijeća pravilima o registraciji i zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla, zajamčeno tradicionalnih specijaliteta i neobveznih izraza kvalitete te o stavljanju izvan snage Delegirane uredbe (EU) br. 664/2014 (SL L, 2025/27, 15.1.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_del/2025/27/oj).