(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 15. rujna 2025. antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom upredenog PET-a podrijetlom iz Narodne Republike Kine („predmetna zemlja”, „NRK” ili „Kina”) na temelju članka 5. osnovne uredbe. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (2) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Komisija je pokrenula ispitni postupak na temelju pritužbe koju su 8. kolovoza 2025. podnijela društva Freudenberg Performance Materials i Johns Manville („podnositelji pritužbe”), jedini poznati proizvođači upredenog PET-a iz Unije. Pritužba je podnesena u ime Unijine industrije upredenog PET-a u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe. Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti koji su dostatna osnova za pokretanje ispitnog postupka.

(3)

Komisija je Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2025/2409. (3) („uredba o evidentiranju”) uvela obvezno evidentiranje uvoza predmetnog proizvoda.

(4)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Uz to, Komisija je o pokretanju ispitnog postupka obavijestila podnositelje pritužbe, poznate proizvođače izvoznike i kinesku vladu, poznate uvoznike, kao i korisnike, trgovce te udruženja za koja se zna da se postupak na njih odnosi i pozvala ih na sudjelovanje.

(5)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(6)

Nakon pokretanja postupka Kineska gospodarska komora uvoznika i izvoznika tekstila (CCCT) (4) i uvoznik Iko Europe NV dostavili su primjedbe.

(7)

CCCT je smatrao da je količina proizvoda uvezenih iz NRK-a utvrđena na nepouzdanoj osnovi jer su podnositelji pritužbe primijenili metodu procjene, a ne podatke dobivene izravno od Eurostata. Isto tako, CCCT je naveo da su se navodne niske cijene kineskog uvoza temeljile na selektivno odabranim i nedosljedno primijenjenim podacima kao što su kotacije cijena i podaci o uvozu. Naposljetku, CCCT je tvrdio da prikupljeni dokazi o sniženju cijena i sniženju ciljnih cijena nisu bili dostatni, djelomično zbog nepouzdanosti upotrijebljenih podataka o uvozu.

(8)

Komisija je na početku istaknula da je ispitala pritužbu u skladu s člankom 5. osnovne uredbe i zaključila da su zahtjevi za pokretanje ispitnog postupka ispunjeni, tj. da su podneseni dostatni dokazi o dampingu, šteti i uzročno-posljedičnoj vezi između navodnog dampinškog uvoza i navodne štete za pokretanje ispitnog postupka.

(9)

U skladu s člankom 5. stavkom 2. osnovne uredbe pritužba mora sadržavati informacije koje su razumno dostupne podnositeljima pritužbe. Pravni standard dokaza potreban za pokretanje ispitnog postupka („dostatni” dokazi) razlikuje se od onog koji je potreban za privremeno ili konačno utvrđivanje postojanja dampinga, štete ili uzročno-posljedične veze. Stoga dokazi koji količinom ili kvalitetom nisu dostatni da bi se opravdalo privremeno ili konačno utvrđivanje dampinga, štete ili uzročnosti ipak mogu biti dostatni da bi opravdali pokretanje ispitnog postupka.

(10)

Komisija je smatrala da tvrdnja CCCT-a nadilazi zahtjeve iz članka 5. stavka 3. osnovne uredbe jer je uloga Komisije u fazi pokretanja postupka ispitati točnost i primjerenost dokaza dostavljenih u pritužbi kako bi utvrdila postoje li dostatni dokazi za opravdanje pokretanja postupka. Komisija je smatrala da je metoda izračuna količine uvezenih proizvoda bila dostatno pouzdana za potrebe pokretanja ispitnog postupka. Oznake KN pod kojima se uvozi proizvod iz ispitnog postupka obuhvaćaju i proizvode koji nisu obuhvaćeni ispitnim postupkom. Stoga se statistički podaci Eurostata nisu mogli koristiti za utvrđivanje količine uvezenih proizvoda i tržišnih udjela. Kako je objašnjeno u pritužbi, podnositelji pritužbe izračunali su količinu uvezenih proizvoda tako da su od ukupne potražnje u Uniji oduzeli prodaju proizvođača iz Unije u Uniji. Zatim su na temelju procjene podataka Eurostata ukupan uvoz podijelili na uvoz iz Kine i uvoz iz drugih zemalja. Dobivene iznose zatim su usporedili s dostupnim podacima o tržištu. Kad je riječ o uvoznim cijenama, iz same prirode pripremanja pritužbe proizlazi da podnositelji pritužbe nemaju mogućnost prikupiti izravne dokaze iz prve ruke, tj. iz pojedinačnih transakcija. Stoga su morali koristiti druge metode prikupljanja podataka, a Komisija je smatrala da su u fazi pokretanja postupka ispunjeni kriteriji za dostatne dokaze. Stoga je Komisija smatrala da su dokazi koji su joj predstavljeni bili dostatni za pokretanje ispitnog postupka. Komisija je smatrala da su cijene, na primjer kotacije, dostatno objektivne, a time i dostatno pouzdane za potrebe izračuna sniženja cijena i sniženja ciljnih cijena.

(11)

CCCT je doveo u pitanje i negativan učinak uvoza iz NRK-a na proizvođače iz Unije. Prvo, kako je CCCT zaključio i u uvodnoj izjavi 7., budući da su cijene uvoza bile nepouzdane, nije bilo moguće utvrditi uzročno-posljedičnu vezu između uvoza i štete za industriju Unije. Nadalje, CCCT je uputio i na druge čimbenike, kao što su cijene glavne sirovine, granulata PET-a, koji su isto tako pridonijeli šteti koju je pretrpjela industrija Unije, dovodeći tako u pitanje uzročno-posljedičnu vezu.

(12)

Komisija je smatrala da su podnositelji pritužbe iznijeli dostatne dokaze o sniženju cijena i sniženju ciljnih cijena, kao i o vezi između uvoza iz Kine i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(13)

Nakon pokretanja ispitnog postupka dobavljači industrije EU-a (BASF, Cargill, Corepla, Synthomer, Valmieras Stikla Skiedra) dostavili su primjedbe u prilog ispitnom postupku. Potporu su izrazili i talijansko udruženje subjekata koji se bave recikliranjem plastike ASSORIMAP i udruženje Plastics Recyclers Europe, koji su istaknuli važnost upredenog PET-a za recikliranje PET-a. Ispitni postupak podržalo je i poljsko udruženje proizvođača krovnih membrana (koji su korisnici proizvoda iz ispitnog postupka) i EDANA, europsko udruženje industrije netkanih materijala. Javio se i jedan njemački korisnik, koji je izrazio zabrinutost i istaknuo važnost kineskog uvoza za sigurnost njegove opskrbe.

(14)

Kao odgovor na pokretanje postupka uvoznik/korisnik Iko Europe NV podnio je zahtjev za isključenje proizvoda. Taj je zahtjev detaljnije opisan u odjeljku 2.4.

(15)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da je moguće da će provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

(16)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku. Komisija nije primila nijednu primjedbu i u konačnici je zaključila da odabir uzorka proizvođača iz Unije nije potreban jer su tri poznata proizvođača iz Unije koja surađuju činila 100 % procijenjene proizvodnje proizvoda iz ispitnog postupka u Uniji.

(17)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Dva nepovezana uvoznika dostavila su zatražene informacije i pristala da ih se uključi u uzorak. S obzirom na mali broj odgovora Komisija je odlučila da odabir uzorka nije potreban. Dva nepovezana uvoznika koja su se javila tijekom odabira uzorka pozvana su da dostave odgovor na upitnik.

(18)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika u NRK-u zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, Komisija je od Misije Narodne Republike Kine pri Europskoj uniji zatražila da utvrdi eventualne ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da s njima stupi u kontakt.

(19)

Osam proizvođača izvoznika u predmetnoj zemlji dostavilo je zatražene informacije i pristalo da ih se uključi u uzorak. U skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak od dva proizvođača izvoznika, pri čemu se jedan sastoji od dva subjekta, na temelju najveće reprezentativne količine robe izvezene u Uniju koja se razumno mogla ispitati u raspoloživom vremenu. U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim poznatim predmetnim proizvođačima izvoznicima i s tijelima predmetne zemlje (5). Nije zaprimljena nijedna primjedba na odabir uzorka.

(20)

Komisija je kineskoj vladi poslala upitnik o postojanju znatnih poremećaja u NRK-u u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe.

(21)

Komisija je poslala upitnike i proizvođačima iz Unije i uvoznicima te je upitnike stavila na raspolaganje proizvođačima izvoznicima iz NRK-a u uzorku. Ostali su upitnici, kao što su upitnici za korisnike iz Unije, objavljeni na internetu (6) na dan pokretanja postupka.

(22)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za privremeno utvrđivanje dampinga, nastale štete i interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih društava:

(23)

Ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. srpnja 2024. do 30. lipnja 2025. („razdoblje ispitnog postupka”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2022. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(24)

Proizvod koji je predmet ovog ispitnog postupka određeni su netkani iglani listovi od poliesterskih filamenata, pojačani ili nepojačani staklenim vlaknima, mase veće od 70 g/m2, debljine veće od 0,5 mm, ali ne veće od 1,8 mm, impregnirani jednim ili više veziva, s masenim udjelom staklenih vlakana manjim od 30 %, neprevučeni ni prekriveni, trenutačno razvrstani u oznake KN ex 5603 13 90 , 5603 14 20 i ex 5603 14 80 (oznake TARIC 5603 13 90 70 i 5603 14 80 70) (7) („proizvod iz ispitnog postupka”).

(25)

Komisija je pojasnila da proizvodi proizvedeni od rezanih vlakana nisu obuhvaćeni ispitnim postupkom, koji uključuje samo proizvode proizvedene od umjetnih filamenata, tj. kontinuiranih vlakana umjetnog materijala.

(26)

U postupku proizvodnje upredenog PET-a prvo se tale granulati PET-a (ili listići PET-a), koji se zatim oblikuju u filamente predenjem i rastezanjem taljenog polimera. Ti se filamenti zatim strujom zraka raspršuju na podlogu u obliku mreže i oblikuju u mrežastu tkaninu. Filamenti se zatim mehanički zapliću iglanjem i spajaju (kemijskim) vezivom na bazi škroba ili polimera, a mogu se i pojačati staklenim vlaknima. Gotovi proizvod mota se i pakira u velike svitke ili se reže po mjeri u skladu sa zahtjevima kupaca.

(27)

Upredeni PET obično se prodaje u svicima i gotovo se isključivo koristi kao nosivi materijal za bitumenske membrane, tj. vodonepropusni materijal za pokrivanje krovova u građevinskoj industriji. Bitumenske membrane obično se proizvode impregnacijom nosive membrane od upredenog PET-a (ponekad ojačane staklenim vlaknima kako bi se povećala čvrstoća i izdržljivost) u bitumenu, tvari na bazi nafte koja je izrazito otporna na vodu i vlagu.

(28)

Predmetni proizvod je proizvod iz ispitnog postupka podrijetlom iz Narodne Republike Kine.

(29)

Ispitni je postupak pokazao da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

(30)

Komisija je u ovoj fazi stoga odlučila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

(31)

Komisija je primila tvrdnju u vezi s opsegom proizvoda od uvoznika/korisnika Iko Europe NV (Iko). Iko je zatražilo da se isključe određene vrste upredenog PET-a šire od pet metara i bez veziva. Komisija je pojasnila da su proizvodi od upredenog PET-a s vezivom uključeni u opseg proizvoda neovisno o širini. Nadalje, Komisija je pojasnila i da su prema definiciji proizvoda vrste proizvoda bez veziva izvan opsega proizvoda iz ispitnog postupka.

(32)

Kako je utvrđeno u fazi pokretanja postupka, upredeni PET pojačan staklenim vlaknima i upredeni PET koji nije pojačan staklenim vlaknima imaju različite kontrolne brojeve proizvoda („PCN”). Nekoliko stranaka založilo se za uvođenje preciznijih PCN-ova kako bi se omogućilo razlikovanje i vrste primijenjenog veziva (akrilno ili škrobno). Međutim, i industrija Unije i proizvođači izvoznici upotrebljavaju mješavinu veziva. Utvrđeno je da sve vrste veziva imaju slične primjene i cijene. Stoga je zaključeno da nije potrebno provesti detaljniju analizu proizvoda s različitim vrstama veziva.

(33)

Budući da su u trenutku pokretanja ispitnog postupka dostatni dokazi upućivali na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe u NRK-u, Komisija je smatrala primjerenim pokrenuti ispitni postupak u vezi s proizvođačima izvoznicima iz te zemlje na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(34)

Komisija je stoga, kako bi prikupila potrebne podatke za eventualnu primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve proizvođače izvoznike u NRK-u da dostave informacije o ulaznim materijalima za proizvodnju upredenog PET-a. Četiri proizvođača izvoznika dostavila su relevantne podatke.

(35)

Kako bi prikupila informacije koje je smatrala potrebnima za ispitni postupak u pogledu navodnih znatnih poremećaja, Komisija je kineskoj vladi poslala upitnik. Osim toga, Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve zainteresirane strane da iznesu svoja stajališta te dostave informacije i popratne dokaze o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u roku od 37 dana od datuma objave Obavijesti o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije.

(36)

Nijedan proizvođač izvoznik nije doveo u pitanje primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, a jedan od njih tvrdio je da su svi njegovi čimbenici proizvodnje bili nenarušeni. Međutim, budući da nije dodatno potkrijepio tu tvrdnju i budući da je provjera odgovora na upitnik pokazala da su svi čimbenici proizvodnje nabavljeni na domaćem tržištu i stoga su bili izloženi znatnim poremećajima detaljnije opisanima u odjeljku 3.2.1., ta je tvrdnja odbačena.

(37)

Od kineske vlade nije primljen odgovor na upitnik. Komisija je stoga obavijestila kinesku vladu da će za utvrđivanje postojanja znatnih poremećaja u NRK-u koristiti raspoložive podatke u smislu članka 18. osnovne uredbe.

(38)

Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka navela i da su s obzirom na dostupne dokaze u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe Tajland i Turska moguće odgovarajuće reprezentativne treće zemlje u svrhu utvrđivanja uobičajene vrijednosti na temelju nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti. Komisija je nadalje navela da će ispitati druge moguće odgovarajuće reprezentativne zemlje u skladu s kriterijima utvrđenima u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe.

(39)

Komisija je dodavanjem dviju bilješki u dokumentaciju obavijestila zainteresirane strane o relevantnim izvorima pomoću kojih namjerava utvrditi uobičajenu vrijednost: prvu bilješku o čimbenicima proizvodnje od 14. studenog 2025. (dalje u tekstu „prva bilješka”) i drugu bilješku o čimbenicima proizvodnje od 9. veljače 2026. (dalje u tekstu „druga bilješka”).

(40)

Komisija je u tim bilješkama navela popis svih čimbenika proizvodnje, kao što su sirovine, radna snaga i energija koji se koriste u proizvodnji predmetnog proizvoda. Osim toga, Komisija je na temelju kriterija za odabir nenarušenih cijena odnosno referentnih vrijednosti utvrdila moguće reprezentativne zemlje.

(41)

Komisija je u prvoj bilješci utvrdila lako dostupne financijske izvještaje triju proizvođača proizvoda iz ispitnog postupka u Tajlandu i Indoneziji. U drugoj bilješci predložila je da se troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te dobit utvrde na temelju informacija za društvo PT Multi Spunindo Jaya Tbk, proizvođača predmetnog proizvoda iz Indonezije, jer je lako dostupne financijske podatke dobivene od tajlandskih proizvođača smatrala nepouzdanima.

(42)

U tim su bilješkama razmotrene i primjedbe zainteresiranih strana o tim elementima i relevantnim izvorima. Primjedbe koje su dostavile stranke razmotrene su u sljedećim odjeljcima.

(43)

U skladu s člankom 2. stavkom 1. osnovne uredbe „uobičajena vrijednost obično se temelji na cijenama, koje su nezavisni kupci platili ili plaćaju, u uobičajenom tijeku trgovine, u zemlji izvoznici”.

(44)

Međutim, prema članku 2. stavku 6.a točki (a) osnovne uredbe, „ako se utvrdi […] da upotreba domaćih cijena i troškova u zemlji izvoznici nije primjerena zbog toga što u toj zemlji postoje znatni poremećaji u smislu točke (b), uobičajena vrijednost izračunava se isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti” i ona „uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”.

(45)

Kako je objašnjeno u nastavku, Komisija je u ovom ispitnom postupku zaključila da je, s obzirom na raspoložive dokaze i nesuradnju kineske vlade, primjerena primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(46)

U članku 2. stavku 6.a točki (b) osnovne uredbe navodi se sljedeće: „Znatni poremećaji su oni poremećaji do kojih dolazi ako prijavljene cijene ili troškovi, uključujući troškove sirovina i energije, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječu znatne državne intervencije. Pri procjeni postojanja znatnih poremećaja u obzir se uzima, među ostalim, mogući učinak jednog ili više sljedećih elemenata:

(47)

Budući da popis iz članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe nije kumulativan, ne moraju biti prisutni svi elementi da bi se utvrdili znatni poremećaji. Nadalje, za dokazivanje postojanja jednog ili više elementa s popisa mogu se upotrijebiti iste činjenične okolnosti.

(48)

Međutim, svaki zaključak o znatnim poremećajima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe mora se donijeti na temelju svih raspoloživih dokaza. Pri općoj procjeni postojanja poremećaja u obzir se mogu uzeti i opći kontekst i situacija u zemlji izvoznici, osobito ako temeljni elementi gospodarskog i upravnog ustroja zemlje izvoznice vladi daju znatne ovlasti da intervenira u gospodarstvo tako da cijene i troškovi nisu posljedica slobodnog kretanja tržišnih sila.

(49)

U članku 2. stavku 6.a točki (c) osnovne uredbe propisano je da „[a]ko Komisija ima utemeljene naznake o mogućem postojanju znatnih poremećaja u smislu točke (b) u određenoj zemlji ili u određenom sektoru u toj zemlji i ako je to primjereno za djelotvornu primjenu ove Uredbe, Komisija izrađuje, stavlja na raspolaganje javnosti i redovito ažurira izvješće u kojem se navode okolnosti iz točke (b) na tržištu u toj zemlji ili sektoru”.

(50)

Na temelju te odredbe Komisija je izradila izvješće o Kini („Izvješće”) (8), koje sadržava dokaze o postojanju znatnih državnih intervencija na brojnim razinama gospodarstva, uključujući specifične poremećaje mnogih ključnih čimbenika proizvodnje (kao što su zemljište, energija, kapital, sirovine i radna snaga) te u odabranim sektorima (npr. sektor kemikalija).

(51)

U trenutku pokretanja postupka zainteresirane strane pozvane su da ospore, dopune ili dostave primjedbe na dokaze iz dokumentacije ispitnog postupka. Izvješće o Kini dodano je u dokumentaciju ispitnog postupka u fazi pokretanja postupka. U pritužbi su navedeni i određeni relevantni dokazi koji dopunjuju Izvješće.

(52)

Podnositelj pritužbe oslonio se na dokaze iz Izvješća (9). Nadalje, podnositelj pritužbe uputio je na brojne povlaštene politike i planove kojima kineska vlada podupire domaće kineske proizvođače upredenog PET-a i koji pružaju dovoljno dokaza o tome da u kineskoj industriji materijala od upredenog PET-a postoje znatni poremećaji odnosno da ne vladaju normalni tržišni uvjeti (10).

(53)

Nadalje, u pritužbi se podsjeća na elemente navedene u nastavku koji dovode do znatnih poremećaja.

(54)

Prvo, na dotičnom tržištu u znatnoj mjeri djeluju poduzeća koja su u vlasništvu ili pod kontrolom vlasti zemlje izvoznice odnosno koja ta tijela politički nadziru ili im pružaju smjernice. Naime, u pritužbi se tvrdilo da je nekoliko proizvođača upredenog PET-a izravno ili preko udruženja usko povezano s kineskom vladom, regionalnim ili lokalnim vlastima (11). Na primjer, u pritužbi je navedeno da je proizvođač upredenog PET-a Langfang Chinatex Nonwovens dio konglomerata u državnom vlasništvu Chinatex Corporation (dio grupe društava COFCO Group), čiji partijski odbor ima jednak status kao i njegov upravni odbor, a u prilog toj tvrdnji dodan je prilog s informacijama (12).

(55)

Nadalje, u pritužbi je navedeno i da kineska vlada održava bliske veze s kineskim proizvođačima upredenog PET-a preko industrijskih udruženja kao što su Kinesko udruženje industrije netkanih materijala i industrijskih tekstila („CNITA”), Kinesko tehničko udruženje proizvođača netkanih materijala u Šangaju („CNTA Shanghai”), Kinesko nacionalno udruženje vodonepropusnih građevinskih materijala („CWA” ili „CNBWA”) i Kineski savez za građevinske materijale („CBMF”) (13). Stoga se čak i privatna poduzeća iz industrije materijala od upredenog PET-a politički nadziru i usmjeravaju.

(56)

Drugo, prisutnost države u društvima koja proizvode upredeni PET ujedno omogućuje nadležnim tijelima da utječu na cijene i/ili troškove. U pritužbi je navedeno da su troškovi većine, ako ne i svih, čimbenika proizvodnje upredenog PET-a u Kini narušeni, što uključuje troškove sirovina, električne energije, zemljišta i rada (14).

(57)

Nadalje, podnositelj pritužbe objasnio je da je nekoliko sirovina od kojih se proizvodi upredeni PET, uključujući PET, pređu i škrob, izloženo znatnim poremećajima, što je Komisija potvrdila u nedavnim predmetima o poli(etilen-tereftalatu) i pređi od staklenih vlakana (15). Podnositelj pritužbe tvrdio je i da Kina stvaranjem zaliha narušava cijene kukuruznog i rižina škroba koji se koriste za proizvodnju veziva za upredeni PET (16).

(58)

U pritužbi su istaknuti i troškovi energije u Kini te se tvrdilo da kineska vlada znatno i sustavno intervenira na kineskom tržištu električne energije i da Nacionalno povjerenstvo za razvoj i reforme („NDRC”) regulira domaće cijene električne energije i plina u Kini (17).

(59)

Nadalje, u pritužbi se tvrdilo da su narušeni i troškovi za strojeve jer se nekim državnim politikama smanjuju troškovi opreme i strojeva za poticane industrije, kao što su tekstilna industrija, industrija netkanih materijala i industrija materijala od upredenog PET-a (18). U pritužbi su navedeni i dokazi o narušavanju troškova zemljišta i plaća (19).

(60)

U pritužbi je u biti navedeno da zbog intervencija politike u sve čimbenike proizvodnje upredenog PET-a kineske troškove i cijene ne određuju tržišne sile. Kineska vlada stoga ima znatan utjecaj na određivanje cijena i razvoj industrije materijala od upredenog PET-a.

(61)

Treće, u pritužbi je objašnjeno da kineska vlada provodi javne politike ili mjere kojima se diskriminira u korist domaćih dobavljača ili se na drugi način utječe na sile slobodnog tržišta. U pritužbi se tvrdi da se smjerom kineskog gospodarstva uvelike upravlja u okviru razrađenog sustava planiranja u kojem se utvrđuju prioriteti i postavljaju ciljevi na koje se moraju usredotočiti središnja vlast i lokalne vlasti. Na kineski tekstilni sektor i sektor netkanih tekstila primjenjuje se niz politika. To potvrđuje kontinuiranu važnost industrije materijala od upredenog PET-a za kinesku vladu i njezinu namjeru da intervenira u taj sektor kako bi ga oblikovala u skladu s državnim politikama.

(62)

U pritužbi je navedeno nekoliko primjera takvih intervencija. Na primjer, u 14. petogodišnjem planu sektor materijala od upredenog PET-a naveden je kao podržana industrija koja je obuhvaćena projektima potpore inteligentnoj proizvodnji u tekstilnom sektoru te u sektorima lake industrije i industrije građevinskih materijala (20). Tekstilni sektor i sektor lake industrije promiču se i u inicijativi „Made in China 2025” i u 14. petogodišnjem planu za razvoj pametne proizvodnje (21). U Katalogu poticanih industrija predviđena je potpora tekstilnoj industriji za poboljšanje tehnologija proizvodnje netkanih materijala. I u Katalogu smjernica za strukturnu prilagodbu industrije navedene su nove tehnologije za postupke proizvodnje netkanih materijala i recikliranje poliestera radi proizvodnje netkanih materijala u poticanoj kategoriji, zbog čega ispunjavaju uvjete za državnu potporu u obliku fiskalne, porezne, zemljišne i kreditne pomoći (22).

(63)

Četvrto, u pritužbi se tvrdilo da proizvođači upredenog PET-a imaju pristup financijskim sredstvima koja dodjeljuju institucije koje provode ciljeve javnih politika ili na drugi način ne djeluju neovisno o državi (23). U pritužbi je navedeno da je za kineski financijski sustav karakterističan snažan položaj banaka u državnom vlasništvu, koje pristup financijskim sredstvima ne odobravaju samo na temelju gospodarske održivosti projekta, već i na temelju drugih kriterija. U pritužbi se u vezi s tim upućuje i na Komisijino Izvješće o Kini i tvrdi da kineske banke, kao i nefinancijska poduzeća u državnom vlasništvu, redovito provode javne politike koje je osmislila država (24).

(64)

Zaključno, podnositelj pritužbe tvrdio je da su u sektoru upredenog PET-a prisutni znatni poremećaji u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe.

(65)

Komisija je ispitala je li primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u Kini zbog postojanja znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Komisija je to učinila na temelju raspoloživih dokaza iz dokumentacije. Dokazi iz dokumentacije uključivali su dokaze iz Izvješća, koje se temelji na javno dostupnim izvorima.

(66)

Tom je analizom obuhvaćeno ispitivanje znatnih državnih intervencija u kineskom gospodarstvu općenito, ali i konkretne situacije na tržištu u relevantnom sektoru, uključujući sektor predmetnog proizvoda. Komisija je te dokazne materijale dopunila svojim istraživanjem o raznim kriterijima koji su relevantni za potvrdu postojanja znatnih poremećaja u Kini.

(67)

Kineski gospodarski sustav temelji se na konceptu „socijalističkog tržišnog gospodarstva”. Taj je koncept sadržan u kineskom Ustavu i služi kao temelj za upravljanje gospodarstvom Kine. Temeljno je načelo „proizvodna sredstva u socijalističkom javnom vlasništvu, točnije u vlasništvu cijelog naroda i kolektivnom vlasništvu radnika” (25).

(68)

Gospodarstvo u državnom vlasništvu je „pokretačka sila nacionalnog gospodarstva”, a država ima zadaću „osigurati njegovu konsolidaciju i rast” (26). Povjerenstvo za nadzor i upravljanje državnom imovinom („SASAC”) potvrdilo je da se u odnosu na 13. petogodišnji plan ukupna imovina središnjih poduzeća u razdoblju 14. petogodišnjeg plana doista povećala za 44,6 %, „čime se učinkovito poticao integriran razvoj poduzeća na početku i na kraju industrijskog lanca te snažno podržavalo uspješno ostvarenje glavnih ciljeva i zadaća gospodarskog i socijalnog razvoja moje države” (27).

(69)

S obzirom na takvo opće uređenje kineskog gospodarstva, ne samo da su moguće znatne vladine intervencije u gospodarstvu nego su takve intervencije izričito propisane. Ideja da javno vlasništvo ima prednost pred privatnim prožima cijeli pravni sustav i istaknuta je kao glavno načelo u svim glavnim zakonodavnim aktima.

(70)

Kineski Zakon o vlasništvu odličan je primjer toga: u njemu se upućuje na primarni stadij socijalizma i državi se povjerava održavanje osnovnog gospodarskog sustava u kojem javno vlasništvo ima glavnu ulogu. Tolerira se i postojanje drugih oblika vlasništva, kojima zakon dopušta da se razvijaju usporedno s državnim vlasništvom (28).

(71)

Osim toga, na temelju kineskog prava socijalističko tržišno gospodarstvo razvija se pod vodstvom KPK-a. Strukture kineske države i KPK-a povezane su na svakoj razini (pravna, institucionalna, osobna) i tvore nadstrukturu u kojoj se uloge KPK-a i države ne razlikuju.

(72)

Izmjenom kineskog Ustava u ožujku 2018. vodeća uloga KPK-a dobila je još veći značaj jer je izričito potvrđena u tekstu članka 1. Ustava.

(73)

Nakon postojeće prve rečenice odredbe koja glasi: „Socijalistički sustav temeljni je sustav Narodne Republike Kine.” ubačena je nova druga rečenica, koja glasi: „Glavna značajka socijalizma s kineskim obilježjima vodstvo je Komunističke partije Kine.” (29). To pokazuje neupitnu i sve veću kontrolu KPK-a nad gospodarskim sustavom Kine.

(74)

To vođenje i kontrola svojstveni su kineskom sustavu i znatno nadilaze uobičajenu situaciju u drugim zemljama u kojima vlade imaju široku makroekonomsku kontrolu u granicama unutar kojih djeluju sile slobodnog tržišta.

(75)

Kineska država provodi intervencionističku gospodarsku politiku kako bi ispunila svoje ciljeve, koji se podudaraju s političkim programom KPK-a umjesto da odražavaju prevladavajuće gospodarske uvjete na slobodnom tržištu (30). Intervencionistički gospodarski instrumenti koje primjenjuju kineska tijela raznovrsni su te uključuju sustav industrijskog planiranja, financijski sustav i razinu regulatornog okruženja.

(76)

Prvo, na razini opće administrativne kontrole smjer kineskog gospodarstva određuje složeni sustav industrijskog planiranja koji utječe na sve gospodarske aktivnosti u toj zemlji. Svi ti planovi zajedno obuhvaćaju sveobuhvatnu i složenu matricu sektora i međusektorskih politika te se donose na svim razinama vlasti.

(77)

Na pokrajinskoj razini planovi su podrobni, a u nacionalnim se planovima postavljaju općenitiji ciljevi. U planovima se navode i sredstva potpore relevantnim industrijama/sektorima te rokovi unutar kojih se ciljevi moraju ostvariti. Neki planovi i dalje sadržavaju izričite ciljeve za rezultate proizvodnje.

(78)

Pojedinačni industrijski sektori i/ili projekti izdvajaju se u planovima kao (pozitivni ili negativni) prioriteti u skladu s vladinim prioritetima i za njih se utvrđuju posebni razvojni ciljevi (modernizacija industrije, širenje na međunarodnoj razini itd.).

(79)

Neovisno o tome jesu li u privatnom ili državnom vlasništvu, gospodarski subjekti praktički moraju prilagoditi svoje poslovne aktivnosti stvarnom stanju koje je određeno sustavom planiranja. To nije samo zbog toga što su ti planovi obvezujući već i zato što se relevantna kineska tijela na svim razinama vlasti pridržavaju sustava planova i u skladu s njim primjenjuju ovlasti koje su im povjerene, čime potiču gospodarske subjekte da se pridržavaju prioriteta utvrđenih u tim planovima (31).

(80)

Drugo, na razini raspodjele financijskih sredstava u financijskom sustavu Kine prevladavaju poslovne banke i banke za provedbu državne politike u državnom vlasništvu. Te banke pri utvrđivanju i provedbi svoje politike odobravanja zajmova moraju nastojati ispuniti ciljeve vladine industrijske politike, umjesto da prvenstveno ocjenjuju gospodarsku vrijednost predmetnog projekta (32).

(81)

Isto vrijedi i za druge sastavnice kineskog financijskog sustava kao što su tržišta dionica, obveznica, privatnog vlasničkog kapitala itd. Osim toga, ti su dijelovi financijskog sektora institucionalno i operativno ustrojeni tako da nisu usmjereni na postizanje maksimalno učinkovitih financijskih tržišta, nego na osiguravanje kontrole i omogućivanje intervencija države i KPK-a (33).

(82)

Treće, na razini regulatornog okruženja intervencije države u gospodarstvo javljaju se u nekoliko različitih oblika. Na primjer, pravila o javnoj nabavi redovito se upotrebljavaju za ispunjenje ciljeva politike umjesto za gospodarsku učinkovitost, čime se dovode u pitanje tržišna načela u tom području. U primjenjivom zakonodavstvu izričito se navodi da se javna nabava provodi kako bi se olakšalo ostvarivanje ciljeva utvrđenih u državnim politikama. No priroda tih ciljeva nije jasno definirana, pa tijela koja donose odluke imaju veliku slobodu u odlučivanju (34).

(83)

Slično tomu, u području ulaganja kineska vlada ima znatnu kontrolu i utjecaj nad predmetom i iznosom državnih i privatnih ulaganja. Vlasti provode provjere ulaganja i primjenjuju različite poticaje, ograničenja i zabrane u području ulaganja kao važan instrument potpore ciljevima industrijske politike, kao što su zadržavanje državne kontrole nad ključnim sektorima ili jačanje domaće industrije (35).

(84)

Ukratko, kineski gospodarski model temelji se na određenim osnovnim postulatima kojima se predviđaju i potiču brojne raznovrsne državne intervencije. Takve znatne državne intervencije u suprotnosti su sa slobodnim djelovanjem tržišnih sila, a posljedica je toga narušavanje djelotvorne raspodjele resursa u skladu s tržišnim načelima (36).

(85)

Poduzeća koja posluju u vlasništvu ili pod kontrolom države, koja država politički nadzire ili im pruža smjernice čine ključan dio gospodarstva u Kini.

(86)

U sektoru predmetnog proizvoda uglavnom posluju privatna poduzeća, kao što su društva Tiandingfeng Non-wovens Co., Ltd. (37) i Changde Tiandingfeng Non-wovens Co. (38), Ltd., koja su u potpunom vlasništvu društva Tiandingfeng Holdings Co. Ltd, koje je pak u potpunom vlasništvu društva Beijing Oriental Yuhong Waterproof Technology Co. Ltd. (39), Hubei Bushi Non-Woven Co., Ltd (40), Jiangyin Huasicheng Nonwovens Co., Ltd (41), koje je u vlasništvu društva Jiangsu Huahong Industrial Group Co. Ltd ili Hebei Qianjin Non-Woven Group Co. Ltd (42). U sektorima na početku proizvodnog lanca stupanj državnog vlasništva i dalje je znatan, pri čemu je niz proizvođača PET-a u potpunom ili djelomičnom državnom vlasništvu, kao što su društvo Zhuhai China Resources Chemical Innovative Materials Co., Ltd (u stopostotnom vlasništvu grupe China Resources, poduzeća u državnom vlasništvu (43)) ili društvo Sinopec, proizvođač PTA-a, ključnog ulaznog elementa za proizvodnju PET-a, koje je u konačnici u stopostotnom vlasništvu SASAC-a (44).

(87)

Međutim, intervencije KPK-a u donošenju operativnih odluka postale su standard ne samo u poduzećima u državnom vlasništvu, nego i u privatnim poduzećima (45), pri čemu KPK preuzima vodstvo u gotovo svim aspektima gospodarstva te zemlje. Utjecaj države preko struktura KPK-a u poduzećima zapravo znači da su, s obzirom na to u kojoj su mjeri u Kini srasle državne i partijske strukture, gospodarski subjekti pod kontrolom i političkim nadzorom države. Nadalje, na cijeli sektor predmetnog proizvoda primjenjuje se niz vladinih politika. Za početak, PET, jedan od ključnih ulaznih elemenata u proizvodnji upredenog PET-a, uključen je u napredne petrokemijske materijale i napredne materijale lake industrije koji su obuhvaćeni planom inicijative „Made in China 2025” (46).

(88)

Nadalje, industrija PET-a navedena je među industrijama koje treba poticati u Katalogu smjernica za strukturnu prilagodbu industrije iz 2024., što upućuje na namjeru vlasti da stvore regulatorno okruženje koje pogoduje razvoju sektora i koje bi uz to moglo utrti put pristupu industrije financiranju (47). Isto tako, proizvođači PET-a s manjim proizvodnim kapacitetima navedeni su među ograničenim industrijama, što pokazuje namjeru kineskih vlasti da utječu na strukturu industrije PET-a: „[k]onvencionalna proizvodnja PET-a postupkom kontinuirane polimerizacije s kapacitetom jedne linije manjim od 200 000 tona godišnje”.

(89)

Nadalje, 14. petogodišnji plan za sirovine (48) izravno se odnosi na petrokemijski sektor time što se u njemu navodi: „[u] sektorima, uključujući petrokemijske i kemijske proizvode, čelik, neželjezne metale i građevinski materijal, poticat ćemo niz pionirskih poduzeća industrijskog lanca koja imaju vodeću ulogu u ekosustavu i odlikuju se ključnom konkurentnošću […]. Uloga usmjeravanja vodećih poduzeća u kemijskom sektoru i sektoru građevinskih materijala iskoristit će se za promicanje korporativne reforme i restrukturiranja.”

(90)

Državna kontrola i politički nadzor vidljivi su i na razini relevantnih industrijskih udruženja (49).

(91)

Dobar je primjer toga sektorsko udruženje Kineski savez petrokemijske i kemijske industrije („CPCIF”). U skladu s člankom 3. Statuta CPCIF-a organizacija „prihvaća profesionalno usmjeravanje, nadzor i upravljanje koje provode subjekti nadležni za registraciju i upravljanje, subjekti nadležni za jačanje Partije te relevantni upravni odjeli nadležni za upravljanje industrijom” (50). Društvo Sinopec član je CPCIF-a (51).

(92)

Nadalje, za predmetni proizvod važno je i Kinesko udruženje industrije netkanih materijala i industrijskih tekstila („CNITA”) (52). U članku 3. statuta CNITA-e navodi se da „[u]druženje poštuje opće vodstvo Komunističke partije Kine, uspostavlja organizacije Partije, provodi partijske aktivnosti” i da „prihvaća poslovno usmjeravanje i nadzor tijela za registraciju i upravljanje, vodećih tijela za jačanje Partije i relevantnih odjela za upravljanje industrijom” (53). Društva Tiandingfeng Holdings Co. Ltd (54) i Hebei Qianjin Non-Woven Group (55) članovi su CNITA-e.

(93)

Stoga proizvođači u privatnom vlasništvu u sektoru predmetnog proizvoda ne mogu poslovati po tržišnim uvjetima. I javna i privatna poduzeća u sektoru politički se nadziru i usmjeravaju.

(94)

Kineska vlada može utjecati na cijene i troškove svojom prisutnošću u poduzećima. Naime, ćelije KPK-a u poduzećima, državnima i privatnima, još su jedan važan način na koji država može utjecati na poslovne odluke.

(95)

Pravo trgovačkih društava u Kini nalaže da se u svakom trgovačkom društvu mora osnovati organizacija KPK-a (s barem tri člana KPK-a, kako je određeno u Statutu KPK-a (56)) i to društvo mora omogućiti uvjete potrebne za rad partijske organizacije.

(96)

Po svemu sudeći, u prošlosti se taj zahtjev nije uvijek poštovao ni strogo provodio. Međutim, barem od 2016. KPK kao stvar političkog načela nastoji sve više kontrolirati poslovne odluke u poduzećima (57), uključujući vršenje pritiska na privatna društva da na prvo mjesto stave „patriotizam” te da se pridržavaju partijske stege (58).

(97)

Već 2017. zabilježeno je da su partijske ćelije postojale u 70 % od približno 1,86 milijuna društava u privatnom vlasništvu i da je pritisak da se organizacijama KPK-a prepusti zadnja riječ u poslovnim odlukama u društvima u kojima djeluju sve veći (59). Ta se pravila primjenjuju općenito na cijelo kinesko gospodarstvo u svim sektorima, uključujući proizvođače predmetnog proizvoda i dobavljače ulaznih elemenata za taj proizvod.

(98)

Osim toga, 15. rujna 2020. objavljen je dokument pod naslovom Smjernice glavnog ureda središnjeg odbora KPK-a o jačanju rada Ujedinjene fronte u privatnom sektoru za novo doba („Smjernice”) (60), kojim je dodatno proširena uloga partijskih odbora u privatnim poduzećima.

(99)

U odjeljku II.4. Smjernica navodi se sljedeće: „[m]oramo povećati ukupni kapacitet Partije da predvodi rad Ujedinjene fronte u privatnom sektoru i učinkovito pojačati rad u tom području”, a u odjeljku III.6. navodi se: „[m]oramo dodatno intenzivirati aktivnosti jačanja Partije u privatnim poduzećima i omogućiti ćelijama Partije da učinkovito igraju svoju ulogu tvrđave, a članovima Partije da igraju svoju ulogu zaštitnika i predvodnika”. U Smjernicama se tako naglašava i nastoji povećati uloga KPK-a u društvima i drugim subjektima u privatnom sektoru (61).

(100)

Ispitnim postupkom potvrđeno je da su preklapanja upravljačkih položaja i članstva ili funkcija u KPK-u uobičajena i u sektoru upredenog PET-a.

(101)

Na primjer, dvoje potpredsjednika (62) društva Beijing Oriental Yuhong Waterproof Technology Co. Ltd ujedno su i članovi KPK-a (63).

(102)

Nadalje, društvo Changde Tiandingfeng Non-wovens Co. Ltd. osnovalo je partijski ogranak 2021. i „poštuje vodstvo za jačanje Partije u radu na razvoju poduzeća” (64). Na primjer, „devet članova partije imalo je vodeću ulogu u proizvodnji, poslovnim aktivnostima i tehnološkim inovacijama”. Osim toga, „u području modernizacije industrije partijska organizacija koordinira aktivnosti radi promicanja koordiniranog razvoja industrijskih lanaca na početku i na kraju proizvodnog lanca” (65).

(103)

Partijski odbor općine Changde pohvalio je partijski ogranak društva Changde Tiandingfeng Non-wovens Co. Ltd kao „naprednu partijsku organizaciju na lokalnoj razini” (66).

(104)

Uplitanje KPK-a u poslovne odluke očito je i u industriji na početku proizvodnog lanca, kao što proizlazi iz dostupnih korporativnih spisa. Grupa Sinopec, proizvođač ulaznih elemenata za proizvodnju PET-a, u svojem je godišnjem izvješću za 2022. istaknula da „[d]ruštvo kontinuirano poboljšava kvalitetu rada na jačanju Partije tako što potiče duh zaposlenika, ulaže veći trud u inspekciju i nadzor stege, pomaže upravnom odboru da učinkovito provede različite odluke i aranžmane te promiče visokokvalitetni razvoj društva” (67). Osim toga, predsjednik upravnog odbora grupe Sinopec tajnik je partijskog odbora, a više članova upravnog odbora obnaša dužnost zamjenika tajnika partijskog odbora (68). Grupa Sinopec izjavila je da se namjerava „usredotočiti na novu misiju društva i njegove nove zadaće na novom putovanju, nastaviti promicati samorevolucionarni duh Partije, ojačati vodstvo i izgradnju Partije na cjelovit i integriran način te sustavno promicati sveobuhvatno i čvrsto upravljanje Partijom kako bi se osiguralo čvrsto jamstvo za pisanje novog poglavlja moderne petrokemijske industrije Kine” (69).

(105)

Prisutnost i intervencija države na financijskim tržištima te u nabavi sirovina i ulaznih elemenata stvaraju dodatne poremećaje na tržištu (70). Stoga prisutnost države u društvima, u sektoru upredenog PET-a i u drugim sektorima (kao što su financijski sektor i sektor ulaznih elemenata) omogućuje kineskoj vladi da utječe na cijene i troškove.

(106)

Smjerom kineskog gospodarstva uvelike se upravlja u okviru razrađenog sustava planiranja u kojem se utvrđuju prioriteti i postavljaju ciljevi na koje se moraju usredotočiti središnja vlast te pokrajinske i lokalne vlasti. Relevantni planovi postoje na svim razinama vlasti i obuhvaćaju gotovo sve gospodarske sektore. Ciljevi utvrđeni planskim instrumentima obvezni su, a tijela na svakoj administrativnoj razini nadziru kako odgovarajuća niža razina vlasti provodi te planove.

(107)

Sustav planiranja u Kini općenito dovodi do toga da se resursi usmjeravaju u sektore za koje je vlada utvrdila da su strateški ili u nekom drugom političkom smislu važni, umjesto da ih raspodjeljuje u skladu s tržišnim silama (71).

(108)

Kineska tijela donijela su niz politika kojima se usmjerava funkcioniranje sektora predmetnog proizvoda.

(109)

Industrija PET-a spomenuta je u planu inicijative „Made in China 2025” (72) kao sektor koji je potrebno dodatno razviti kao napredan petrokemijski materijal i kao napredan materijal lake industrije.

(110)

Četrnaestim petogodišnjim planom gospodarskog i društvenog razvoja i perspektivom za 2035. (73) nastoji se „ preobraziti i unaprijediti tradicionalne industrije, poticati organizaciju i strukturnu prilagodbu industrija sirovina, kao što su petrokemijski proizvodi, čelik, neželjezni metali i građevinski materijali, proširiti opskrbu visokokvalitetnim proizvodima u sektorima kao što su laka industrija i tekstili, ubrzati transformaciju i modernizaciju poduzeća u ključnim industrijama, kao što su kemijska industrija i proizvodnja papira, te poboljšati zeleni sustav proizvodnje ”. (74)

(111)

U skladu s 14. petogodišnjim planom o industriji sirovina (75) „uspostavit će se plan organizacije petrokemijske industrije, a novi projekti povezani sa ksilenom i etilenom osim projekata utvrđenih u planu bit će izričito zabranjeni. [...] [Kina] će se primarno baviti potpodručjima ili ključnim proizvodima s čvrstim industrijskim temeljima, istaknutim komparativnim prednostima i vodećim tehnologijama radi potpunog razvoja uloga usmjeravanja vodećih poduzeća u industrijskom lancu, [...] i razvoja niza industrijskih klastera u sektoru petrokemije, [...] zelenih građevinskih materijala i novih materijala” (76).

(112)

Osim toga, u Smjernicama za promicanje visokokvalitetnog razvoja petrokemijske i kemijske industrije (77) zahtijeva se „jačanje sektorskih politika i znanstveno reguliranje opsega industrije: [...] povećanje kapaciteta opskrbe visokokvalitetnim polimerima, kemikalijama za posebne namjene i drugim proizvodima”; [...], kao i „[p]oboljšanje potpornih politika: jačanje koordinacije fiskalnih, financijskih, regionalnih, ulagačkih, uvoznih i izvoznih, energetskih, ekoloških, okolišnih, cjenovnih i drugih politika s industrijskim politikama. Potpuno razvijanje uloge nacionalne platforme za suradnju industrijskog i financijskog sektora [...]”.

(113)

Na pokrajinskoj razini u 14. petogodišnjem planu za razvoj kemijske industrije pokrajine Shandong (78) lokalna tijela pozivaju se da „[p]ovećaju tehnološku transformaciju postojećih poduzeća, poboljšaju učinkovitost korištenja energije i resursa te ojačaju temeljnu konkurentnost poduzeća. Uspostave mehanizam za povlačenje poduzeća iz parkova, odlučno uklone zastarjele proizvodne kapacitete, strogo kontroliraju ograničene proizvodne kapacitete te provode diferencirane politike i mjere za raspodjelu čimbenika resursa kao što su zemljište, električna energija i voda kako bi primorali poduzeća na preobrazbu i razvoj”. U njemu se poziva i na to da se „[p]oveća financijska potpora. Ojačaju poticaji fiskalne politike, koordiniraju i uključe posebni fondovi, podupiru kemijska poduzeća kako bi se ubrzala tehnološka transformacija, inteligentna transformacija, industrijski prijenos, premještanje u parkove, uklanjanje zastarjele opreme itd. te provede oslobođenje od poreza koje se primjenjuje na uvoz bitne tehničke opreme, povrati PDV-a, politike istraživanja i razvoja kao što je dodatni odbitak troškova te naknada osiguranja za prvi komplet tehničke opreme. Aktivno usmjeravaju razne financijske institucije i društveni kapital na ulaganje u kemijsku industriju, iskorištavaju prednosti financiranja koje se temelji na politikama, financiranja razvoja i komercijalnog financiranja te poveća financijska potpora ključnim područjima kemijske tehnologije”. Tiandingfeng Non-wovens Co (79)., Ltd nalazi se u pokrajini Shandong.

(114)

Nadalje, i 14. petogodišnji plan za razvoj strateških industrija i industrija u nastajanju pokrajine Hunan (80) poziva na razvoj novih kemijskih materijala: „razviti nove vrste sintetičkog kaučuka, smole za posebne namjene i tehničke plastike visokih performansi te druge polimerne materijale”. Društvo Changde Tiandingfeng Non-wovens Co. Ltd ima sjedište u pokrajini Hunan, točnije u Zoni za razvoj industrije West Dongting u općini Changde, koja je izradila plan provedbe za pet poboljšanja u razdoblju 2022. – 2025. (81), čiji je cilj „ojačati vodeće industrije, proširiti industrije u nastajanju i razviti buduće industrije [... i] na temelju velikih projekata kao što je projekt društva Tiandingfeng privući niz industrija na početku i na kraju proizvodnog lanca kako bi se uspostavio industrijski lanac”. U tu su svrhu vlasti zone West Dongting „pomogle društvu Changde Tiandingfeng Non-wovens Co. Ltd. da se uspješno prijavi za pokrajinski posebni fond za izgradnju napredne proizvodne baze, pokrajinski posebni fond za visokokvalitetni razvoj digitalne industrije te za stjecanje statusa pokrajinskog referentnog poduzeća za inteligentnu proizvodnju itd. kako bi se omogućilo poduzećima da dobiju političku i financijsku potporu” (82).

(115)

Osim toga, 14. petogodišnji plan za visokokvalitetni razvoj industrije novih materijala pokrajine Hubei (83) primarno se bavi tehničkom plastikom i njime se nastoji „poboljšati tehnološku razinu industrije za tehničku plastiku visokih performansi, kao što su polioksimetilen, PET / PBT smola, [...]”.

(116)

Tim i drugim sredstvima kineska vlada stoga usmjerava i kontrolira gotovo svaki aspekt razvoja i funkcioniranja tog sektora te ulazne elemente na početku proizvodnog lanca.

(117)

Ukratko, kineska vlada uvela je mjere kojima subjekte navodi da postupaju u skladu s ciljevima javne politike koji se odnose na predmetni sektor. Takvim se mjerama sprečava slobodno djelovanje tržišnih sila.

(118)

Prema podacima u dokumentaciji kineski stečajni sustav ne ispunjava adekvatno svoje glavne ciljeve, kao što su pravedno podmirenje potraživanja i dugova te zaštita zakonskih prava i interesa vjerovnika i dužnika. Po svemu sudeći, razlog tomu je činjenica da je za kineski sustav tipično sustavno nedovoljno izvršenje propisa iako se kineski zakon o stečaju službeno temelji na načelima koja su slična onima u odgovarajućim zakonima u drugim zemljama.

(119)

Broj stečajeva i dalje je iznimno nizak u odnosu na veličinu gospodarstva te zemlje, upravo zbog toga što postupci u slučaju nesolventnosti imaju brojne nedostatke, čiji je učinak zapravo odvraćanje od podnošenja zahtjeva za pokretanje stečajnog postupka. Nadalje, država i dalje ima snažnu i aktivnu ulogu u postupcima u slučaju nesolventnosti, što često izravno utječe na ishod tih postupaka (84).

(120)

Osim toga, nedostaci u sustavu prava vlasništva posebno su očiti kad je riječ o vlasništvu zemljišta i pravima korištenja zemljišta u Kini (85). Sva zemljišta u vlasništvu su države (ruralno zemljište u zajedničkom vlasništvu i urbano zemljište u državnom vlasništvu), a njihova dodjela i dalje ovisi isključivo o državi. Postoje pravne odredbe čiji je cilj transparentno ustupanje prava korištenja zemljišta po tržišnim cijenama, na primjer uvođenjem postupaka nadmetanja. Međutim, te se odredbe redovito ne poštuju pa određeni kupci zemljište stječu besplatno ili po cijenama nižima od tržišnih (86). Osim toga, tijela pri raspodjeli zemljišta često nastoje ostvariti određene političke ciljeve, uključujući provedbu gospodarskih planova (87).

(121)

Baš kao i u drugim sektorima kineskog gospodarstva na proizvođače predmetnog proizvoda primjenjuju se uobičajene odredbe kineskih zakona o stečaju, trgovačkim društvima i vlasništvu. Zbog toga su i ta društva podložna poremećajima „odozgo”, koji su posljedica diskriminatorne primjene ili neodgovarajuće provedbe stečajnog zakona i zakona o vlasništvu. Prema raspoloživim dokazima čini se da se ta razmatranja u potpunosti mogu primijeniti i na sektor upredenog PET-a. U ovom se ispitnom postupku nije otkrilo ništa što bi dovelo u pitanje te nalaze.

(122)

Komisija je u kontekstu svega navedenog zaključila da je u sektoru predmetnog proizvoda došlo do diskriminatorne primjene ili neodgovarajuće provedbe stečajnog zakona i zakona o vlasništvu.

(123)

Sustav tržišno utemeljenih plaća ne može se u potpunosti razviti u Kini jer je radnicima i poslodavcima onemogućeno ostvarivanje prava na kolektivno udruživanje. Kina nije ratificirala niz temeljnih konvencija Međunarodne organizacije rada, posebno one koje se odnose na slobodu udruživanja i kolektivno pregovaranje (88).

(124)

U skladu s nacionalnim pravom aktivan je samo jedan sindikat. Međutim, ta organizacija nije nezavisna od državnih tijela i tek se neznatno uključuje u kolektivno pregovaranje i zaštitu prava radnika (89). Nadalje, mobilnost kineske radne snage ograničena je sustavom registracije kućanstava, kojim je pristup svim davanjima iz sustava socijalne sigurnosti i ostalim davanjima ograničen na lokalne stanovnike određenog administrativnog područja.

(125)

Zbog toga su radnici koji nemaju lokalnu boravišnu dozvolu u nepovoljnom položaju kad je riječ o zapošljavanju te primaju manji dohodak od radnika koji imaju boravišnu dozvolu (90). To dovodi do poremećaja u troškovima plaća u Kini.

(126)

Nisu dostavljeni nikakvi dokazi o tome da u sektoru upredenog PET-a ne vrijedi opisani kineski sustav radnog prava. Stoga poremećaji troškova plaća utječu na taj sektor izravno (kad je riječ o proizvodnji predmetnog proizvoda ili glavne sirovine za njegovu proizvodnju) i neizravno (kad je riječ o pristupu kapitalu ili ulaznim elementima društava za koja vrijedi isti sustav rada u Kini).

(127)

Poslovni subjekti u Kini suočavaju se s različitim poremećajima u pristupu kapitalu.

(128)

Prvo, za kineski financijski sustav karakterističan je snažan položaj banaka u državnom vlasništvu (91), koje pristup financijskim sredstvima ne odobravaju samo na temelju gospodarske održivosti projekta već i na temelju drugih kriterija. Slično kao i nefinancijska poduzeća u državnom vlasništvu banke su s državom povezane ne samo vlasništvom nego i osobnim vezama (izvršne direktore velikih financijskih institucija u državnom vlasništvu imenuje KPK) (92) i redovito provode javne politike koje je osmislila kineska vlada.

(129)

Banke pritom poštuju izričitu zakonsku obvezu poslovanja u skladu s potrebama nacionalnog gospodarskog i socijalnog razvoja te prema smjernicama iz državnih industrijskih politika (93). Iako je utvrđeno da se u raznim pravnim odredbama upućuje na potrebu za poštovanjem uobičajenih bankarskih praksi i bonitetnih pravila, kao što je potreba za provjerom kreditne sposobnosti dužnika, velik broj dokaza, uključujući nalaze ispitnih postupaka u svrhu trgovinske zaštite, upućuje na to da te odredbe imaju tek sekundarnu ulogu u primjeni raznih pravnih instrumenata.

(130)

Nedavna zbivanja dodatno pokazuju koliki utjecaj vlada zapravo ima na financijske ustanove u Kini. U ožujku 2025. kineska je vlada najavila da će izdati državne obveznice u vrijednosti od 500 milijardi CNY kako bi pružila znatnu financijsku potporu velikim bankama, uključujući Kinesku banku, Kinesku banku za izgradnju, Komunikacijsku banku i Kinesku poštansku štedionicu. Svrha te intervencije bila je stabilizirati te ustanove u okolnostima smanjenja profitabilnosti i rekordno niskih neto kamatnih marži i pritom naglasiti proaktivne mjere koje država poduzima kako bi održala gospodarsku stabilnost (94).

(131)

Nadalje, kineska vlada pojasnila je da KPK mora nadgledati čak i odluke privatnih komercijalnih banaka i da one moraju biti u skladu s nacionalnim politikama. Jedan od tri opća cilja države u vezi s upravljanjem bankama sad je jačanje vodstva Partije u sektoru bankarstva i osiguranja, među ostalim u odnosu na operativna i upravljačka pitanja (95). Isto tako, u kriterijima ocjenjivanja uspješnosti komercijalnih banaka sad se mora posebno uzimati u obzir kako subjekti „služe nacionalnim razvojnim ciljevima i realnom gospodarstvu”, a osobito kako „služe strateškim industrijama i industrijama u nastajanju” (96).

(132)

Nadalje, na razini raspodjele financijskih sredstava kineska vlada provodi nekoliko mjera za daljnje promicanje razvoja privatnih ulaganja (97) kako bi „povećala središnja proračunska sredstva za potporu kvalificiranim projektima privatnih ulaganja te imala aktivnu vodeću i usmjeravajuću ulogu”. Kineska vlada ujedno namjerava „dobro iskoristiti nove financijske instrumente politike [i] poduprijeti niz kvalificiranih projekata privatnih ulaganja u važnim industrijama i ključnim područjima” (98).

(133)

Uz to, česti poremećaji u rejtinzima obveznica i kreditnim rejtinzima imaju mnogobrojne razloge, među ostalima i taj što na procjenu rizika utječu strateška važnost društva za kinesku vladu i koliko je čvrsto bilo kakvo implicitno vladino jamstvo (99). Tomu pridonose i dodatna postojeća pravila u skladu s kojima se financijska sredstva usmjeravaju u sektore za koje je vlada odredila da se potiču ili su u nekom drugom smislu važni (100). To dovodi do sklonosti kreditiranja poduzeća u državnom vlasništvu, velikih privatnih poduzeća s dobrim vezama i poduzeća u ključnim industrijskim sektorima, što znači da dostupnost i trošak kapitala nisu jednaki za sve sudionike na tržištu.

(134)

Drugo, troškovi zaduživanja održavaju se na umjetno niskoj razini kako bi se potaknuo rast ulaganja. To je dovelo do prekomjerne upotrebe kapitalnih ulaganja sa sve manjim povratima ulaganja. Primjer za to je rast učinka korporativne poluge u državnom sektoru unatoč naglom padu profitabilnosti, što navodi na zaključak da mehanizmi koji djeluju u bankarskom sustavu ne reagiraju na način uobičajen u poslovnom okruženju.

(135)

Treće, iako je u listopadu 2015. postignuta liberalizacija nominalnih kamatnih stopa, cjenovni signali i dalje nisu rezultat sila slobodnog tržišta, nego na njih utječu poremećaji izazvani djelovanjem države. Udio pozajmljivanja po referentnoj ili nižoj stopi na kraju 2018. i dalje je činio barem trećinu svih zajmova (101). Službeni mediji u Kini nedavno su izvijestili da je KPK zatražio „smanjenje kamatne stope na tržištu zajmova” (102). Umjetno niske kamatne stope dovode do određivanja preniskih cijena i time do prekomjernog korištenja kapitala.

(136)

Opći kreditni rast u Kini upućuje na sve lošiju učinkovitost raspodjele kapitala bez ikakvih znakova ograničavanja kredita koji bi se mogli očekivati u okruženju nenarušenog tržišta. Zbog toga se količina neprihodonosnih kredita brzo povećala, pri čemu je kineska vlada više puta odlučila izbjeći neispunjavanje obveza, pa su nastala tzv. „zombi” poduzeća, ili prenijeti vlasništvo nad dugom (npr. spajanjem ili zamjenom duga za vlasnički udio), a da pritom zapravo nije riješen opći problem zaduženosti niti su uklonjeni njegovi glavni uzroci.

(137)

U suštini, unatoč mjerama za liberalizaciju tržišta, na sustav kreditiranja poduzeća u Kini utječu znatni poremećaji koji proizlaze iz trajne i sveobuhvatne uloge države na tržištima kapitala. Prema tomu, znatne državne intervencije u financijski sustav ozbiljno utječu na tržišne uvjete na svim razinama.

(138)

U ovom ispitnom postupku nisu dostavljeni dokazi o tome da na sektor predmetnog proizvoda ne utječu državne intervencije u financijskom sustavu u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe. Prema tomu, znatne državne intervencije u financijski sustav ozbiljno utječu na tržišne uvjete na svim razinama.

(139)

Komisija je istaknula da su poremećaji opisani u ažuriranom izvješću karakteristični za kinesko gospodarstvo. Raspoloživi dokazi pokazuju da se činjenice o kineskom sustavu opisanom u prethodnom tekstu i u dijelu I. ažuriranog Izvješća te njegova obilježja mogu uočiti u cijeloj zemlji i u svim gospodarskim sektorima. Isto vrijedi i za čimbenike proizvodnje opisane u prethodnom tekstu i u dijelu II. ažuriranog Izvješća.

(140)

Komisija podsjeća da su za proizvodnju predmetnog proizvoda potrebni određeni ulazni elementi. Kad proizvođači predmetnog proizvoda kupuju ulazne elemente ili ugovaraju njihovu nabavu, cijene koje plaćaju (i koje se iskazuju kao njihovi troškovi) očito su izložene istim prethodno navedenim sustavnim poremećajima. Primjerice, dobavljači ulaznih elemenata zapošljavaju radnu snagu koja je izložena poremećajima. Mogu pozajmiti novac koji je izložen poremećajima u financijskom sektoru/raspodjeli kapitala. Osim toga, dio su sustava planiranja koji se primjenjuje na svim razinama vlasti i u svim sektorima. Ti poremećaji detaljno su opisani u prethodnom tekstu, posebno u uvodnim izjavama od 67. do 138. Komisija je istaknula da se regulatorni okvir na kojem se temelje ti poremećaji primjenjuje općenito i da ta pravila jednako vrijede za proizvođače upredenog PET-a kao i za sve druge gospodarske subjekte u Kini. Dakle, poremećaji izravno utječu na strukturu troškova predmetnog proizvoda.

(141)

Stoga ne samo da upotreba domaćih prodajnih cijena predmetnog proizvoda nije primjerena u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe nego su i svi troškovi ulaznih elemenata (uključujući sirovine, energiju, zemljište, financiranje, rad itd.) nepouzdani jer određivanje njihovih cijena podliježe znatnim državnim intervencijama, kako je opisano u dijelovima I i II. ažuriranog izvješća.

(142)

Naime, opisane državne intervencije povezane s raspodjelom kapitala, zemljištem, radom, energijom i sirovinama prisutne su u cijeloj Kini. To znači, na primjer, da je ulazni element koji je proizveden u Kini kombinacijom niza čimbenika proizvodnje izložen znatnim poremećajima. Isto vrijedi i za ulazne elemente ulaznih elemenata i tako dalje.

(143)

Ni kineska vlada ni proizvođači izvoznici nisu u ovom ispitnom postupku predočili nikakve dokaze ni argumente koji bi to osporili.

(144)

Iz uvodne izjave 36. proizlazi da nijedna stranka nije dovela u pitanje primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe i da kineska vlada nije surađivala u ispitnom postupku.

(145)

Analiza navedena u ovom odjeljku, koja je uključivala ispitivanje svih raspoloživih dokaza o intervenciji Kine općenito u vlastitom gospodarstvu i u sektoru predmetnog proizvoda, pokazala je da cijene i troškovi predmetnog proizvoda, uključujući troškove sirovina, energije i radne snage, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječu znatne državne intervencije u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, kao što je vidljivo iz stvarnog ili mogućeg utjecaja jednog ili više relevantnih elemenata navedenih u toj točki.

(146)

Na temelju toga Komisija je zaključila da u ovom predmetu nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove za utvrđivanje uobičajene vrijednosti.

(147)

Komisija je stoga uobičajenu vrijednost izračunala isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti, to jest, u ovom slučaju, na temelju odgovarajućih troškova proizvodnje i prodaje u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe, kako je opisano u sljedećem odjeljku.

(148)

Odabir reprezentativne zemlje temeljio se na sljedećim kriterijima u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe:

(149)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 39., Komisija je u dokumentaciju dodala dvije bilješke o izvorima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. U tim su bilješkama opisane činjenice i dokazi na kojima se temelje relevantni kriteriji te su razmotrene primjedbe stranaka o tim elementima i o relevantnim izvorima.

(150)

Komisija je u prvoj bilješci obavijestila zainteresirane strane o relevantnim izvorima pomoću kojih namjerava utvrditi uobičajenu vrijednost i dostavila popis svih čimbenika proizvodnje kao što su sirovine, radna snaga i energija. Utvrdila je i moguće reprezentativne zemlje.

(151)

Prema statističkim podacima o uvozu sirovina uvoz čimbenika proizvodnje potrebnih za proizvodnju upredenog PET-a utvrđen je u Indoneziji, Tajlandu i Turskoj, što su sve zemlje koje su ispunjavale kriterije utvrđene u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe. Smatra se vjerojatnim i da se upredeni PET proizvodi u te tri zemlje.

(152)

Nisu primljene nikakve primjedbe o zemljama utvrđenima u prvoj bilješci u vezi s razinom gospodarskog razvoja. Međutim, nekoliko stranaka dostavilo je primjedbe o pouzdanosti cijena određenih čimbenika proizvodnje u svakoj od tih zemalja, koje se razmatraju u uvodnim izjavama u nastavku.

(153)

Komisija je u drugoj bilješci obavijestila zainteresirane strane da namjerava upotrijebiti Tajland kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju u ovom predmetu ako se potvrdi da postoje znatni poremećaji u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe.

(154)

U odgovoru na prvu bilješku društva Changde Tiandingfeng Nonwovens Co Ltd i Tiandingfeng Nonwovens Co Ltd (zajedno dalje u tekstu „grupa TDF”) založila su se za odabir Turske kao reprezentativne zemlje umjesto Tajlanda jer se u Tursku uvoze raznolikiji granulati PET-a u većoj količini koji uglavnom potječu iz zemalja s tržišnim gospodarstvom, pa je ta zemlja stoga reprezentativnija za nenarušene tržišne cijene.

(155)

Društvo Hubei Unibon nonwovens Co Ltd („Unibon”) tvrdilo je da Tajland nije prikladan kao reprezentativna zemlja jer je uvoz granulata PET-a u tu zemlju narušen zbog velikog udjela uvoza granulata PET-a podrijetlom iz Kine, a prosječna uvozna cijena iz drugih zemalja znatno je viša nego u druge dvije potencijalne reprezentativne zemlje. Unibon je tvrdio da te cijene ukazuju na to da uvoz u Tajland iz drugih zemalja osim Kine čine uglavnom granulati PET-a posebnog razreda ili atipični granulati PET-a, pa se on ne može smatrati standardnom referentnom vrijednošću za granulate PET-a koji se koriste za proizvodnju proizvoda iz ispitnog postupka.

(156)

Komisija je u drugoj bilješci napomenula da je i u Tajlandu i u Turskoj znatan udio ukupne količine uvezenih granulata PET-a podrijetlom iz Kine. Međutim, kako je objašnjeno u prvoj bilješci, Komisija je smatrala da se čini da je velika količina granulata PET-a uvezenih iz Kine po narušenoj cijeni utjecala na cijene granulata PET-a uvezenih u Tursku iz drugih zemalja osim Kine, dok to nije bio slučaj u Tajlandu.

(157)

U odgovoru na drugu bilješku Unibon je ponovio svoju tvrdnju da Tajland nije primjerena reprezentativna zemlja i tvrdio je da bi granulati PET-a trebali biti odlučujući čimbenik u toj procjeni. Naveo je da je Tajland neto izvoznik granulata PET-a, dok Indonezija ima uravnoteženiji trgovinski položaj i bila bi prikladnija referentna zemlja. Nadalje, Unibon je tvrdio da Komisija ne bi trebala uzeti u obzir samo udio uvoza podrijetlom iz Kine, već i apsolutnu količinu uvezenih proizvoda. Naposljetku, naveo je da znatno više uvozne cijene granulata PET-a u Tajland u odnosu na Indoneziju i Tursku ukazuju na to da proizvodi uvezeni u Tajland pripadaju određenoj kategoriji, pa nisu reprezentativni.

(158)

Komisija je napomenula da se relativno više cijene uvoza granulata PET-a u Tajland vjerojatno mogu pripisati manjem udjelu uvoza podrijetlom iz Kine, zbog čega se povećava udio uvoza iz ostalih trećih zemalja po tržišnim cijenama. U tom je smislu relativni udio uvoza iz ostatka svijeta u odnosu na uvoz iz Kine relevantniji pokazatelj pouzdanosti cijena nego apsolutna količina uvezenih proizvoda. Budući da se u Tajland i dalje uvozi relativno velika količina granulata PET-a, raznovrsna struktura nabave koja je u ograničenoj mjeri izložena potencijalno narušenom uvozu prikladnija je osnova za utvrđivanje nenarušene referentne vrijednosti.

(159)

Komisija je napomenula da u ispitnom postupku nije utvrdila nikakva posebna trgovinska ograničenja ili poremećaje za granulate PET-a zbog kojih Tajland ne bi bio prikladna reprezentativna zemlja. Sama činjenica da je Tajland neto izvoznik granulata PET-a ne dokazuje da su njegove uvozne cijene neuobičajene ili neprikladne za potrebe utvrđivanja referentnih vrijednosti. Zapravo vrijedi upravo suprotno jer uvezenim granulatima PET-a konkuriraju granulati PET-a iz domaće proizvodnje.

(160)

Unibon je tvrdio i da korištene referentne vrijednosti ne bi trebale uključivati osiguranje i uvozne carine. Smatrao je da granulati PET-a koji se prodaju na domaćem tržištu ne podliježu tim troškovima i da se većina granulata PET-a koji se prodaju u Tajlandu proizvodi na domaćem tržištu, pa ne podliježu troškovima osiguranja i uvoznim carinama.

(161)

Kad je riječ o isključenju osiguranja i uvoznih carina, uobičajena vrijednost temeljila se na statističkim podacima o uvozu iz baze podataka GTA, dok su primjenjive uvozne carine utvrđene pomoću baze podataka MacMap. Takve uvozne cijene prema definiciji, ako je primjenjivo, uključuju uvozne carine i povezane troškove uvoza. Stoga su oni uključeni jer su sastavni dio primijenjene metodologije.

(162)

Nadalje, u odgovoru na drugu bilješku podnositelji pritužbe tvrdili su da je referentna vrijednost za rad dobivena od Narodne banke Tajlanda i uključena u Prilog V. drugoj bilješci bila nerazumno niska i nije točno odražavala stvarne troškove rada u Tajlandu. Tvrdili su da je ta vrijednost znatno niža od troškova rada koje je Komisija primijenila za druge reprezentativne zemlje s višim srednjim dohotkom. Podnositelji pritužbe zatražili su od Komisije da prilagodi referentnu vrijednost za troškove rada primjenom viših iznosa troškova rada za kategoriju „inženjeri” koje je objavio Tajlandski odbor za ulaganja, koji su smatrali prikladnijim i reprezentativnijim izvorom.

(163)

Komisija je napomenula da ta referentna vrijednost nije bila neuobičajeno niska s obzirom na zadaće koje predmetni radnici doista obavljaju u postupku proizvodnje. Nadalje, razina te referentne vrijednosti općenito se mogla usporediti s podacima o troškovima rada iz drugih međunarodnih statističkih izvora, pa se nije mogla smatrati nereprezentativnom ili neprikladnom za potrebe izračuna uobičajene vrijednosti. Zahtjev je stoga odbačen.

(164)

Zbog nepostojanja pouzdanih podataka o uvozu lignita u Tajland, jer se on uvozi isključivo iz Laosa, Komisija je u drugoj bilješci navela da referentnu vrijednost za lignit namjerava utvrditi primjenom cijena lignita za trgovačka društva (industrijski korisnici) u Tajlandu koje je objavio Ured za energetsku politiku i planiranje Ministarstva energetike. Komisija je kao referentnu vrijednost upotrijebila najnovije podatke za 2024.

(165)

U odgovoru na drugu bilješku društvo Unibon tvrdilo je da bi se referentna cijena za lignit trebala temeljiti na tajlandskim carinskim podacima o uvozu pod oznakom HS 2702 10 , a ne na statističkim podacima o domaćem ugljenu. Tvrdilo je da u statističkim podacima o domaćem ugljenu ne postoji razlika između lignita i drugih vrsta ugljena i da je u njima navedena samo prosječna cijena za široku kategoriju ugljena iako se pojedine vrste ugljena znatno razlikuju po kalorijskoj vrijednosti i drugim svojstvima, što dovodi do znatnih razlika u cijeni. Nadalje, društvo Unibon tvrdilo je da je ustaljena praksa Komisije da se u vrednovanju čimbenika proizvodnje osloni na javno dostupne carinske podatke reprezentativne zemlje i da u ovom predmetu nema razloga za odstupanje od tog pristupa, osobito jer Tajland vodi posebnu statistiku o uvozu za lignit, evidentira velike količine uvezenih proizvoda i te proizvode nabavlja od zemalja s tržišnim gospodarstvom, što prema mišljenju tog društva jamči da su cijene nenarušene i reprezentativne.

(166)

Komisija je navela da, iako su dostupni tajlandski carinski podaci o uvozu pod oznakom HS 2702 10 , gotovo sav evidentiran uvoz potječe iz jedne susjedne zemlje, tj. Laosa, pa se ne može smatrati dostatno reprezentativnim za konkurentno i raznoliko tržište. Visoka koncentracija opskrbe iz jedne države izvora izazvala je zabrinutost oko pouzdanosti uvozne cijene kao prikladne referentne vrijednosti. Nadalje, s obzirom na posebna fizička svojstva lignita, osobito njegovu nisku kalorijsku vrijednost i velik udio vlage, prijevoz na velike udaljenosti općenito je neisplativ (104). Zbog toga statistički podaci o uvozu vjerojatno ukazuju na ograničene prekogranične transakcije motivirane zemljopisnom udaljenošću, a ne cijene formirane pod širim tržišnim uvjetima. Komisija je u tim okolnostima potvrdila da podaci o uvozu nisu najprikladnija osnova za vrednovanje ovog čimbenika proizvodnje.

(167)

Naposljetku, podnositelji pritužbe tvrdili su da su tajlandske uvozne cijene kukuruznog škroba preniske da bi mogle odražavati cijene modificiranog kukuruznog škroba koji se koristi u proizvodnji upredenog PET-a. U tom kontekstu tvrdili su da je to vjerojatno posljedica ponude proizvoda obuhvaćene relevantnom oznakom KN, koja uključuje i modificirani kukuruzni škrob (koji se koristi u proizvodnji upredenog PET-a) i nemodificirani kukuruzni škrob (koji se ne koristi u proizvodnji upredenog PET-a). Proizvođači iz Unije stoga su tvrdili da bi Komisija trebala izvršiti odgovarajuće prilagodbe kako bi uzela u obzir tu razliku.

(168)

Komisija je primila na znanje primjedbe proizvođača iz Unije o korištenju modificiranog škroba u proizvodnji upredenog PET-a i razini tajlandskih uvoznih cijena. Međutim, proizvođači iz Unije nisu dostavili dostatne dokaze kojima bi potkrijepili te tvrdnje. Stoga nisu izvršene nikakve prilagodbe tajlandskih uvoznih cijena kukuruznog škroba.

(169)

U odgovoru na prvu bilješku grupa TDF tvrdila je da je uvoz ključnih čimbenika proizvodnje, osobito granulata PET-a, u Turskoj reprezentativniji i tržišno usmjereniji nego što je to slučaj u Tajlandu. Kineski uvoz čini manje od polovine uvoza granulata PET-a u Tursku, a nabava iz velikog broja zemalja s tržišnim gospodarstvom ukazivala bi na to da cijene odražavaju međunarodne tržišne uvjete. Grupa TDF tvrdila je da razine cijena same po sebi ne dokazuju da postoje poremećaji i da bi odlučujući čimbenik Komisijine analize trebala biti reprezentativna količina uvezenih proizvoda, posebno s obzirom na to da granulati PET-a čine oko 50 % ukupnog troška proizvodnje proizvoda iz ispitnog postupka. Tvrdila je da Turska zbog većeg i raznolikijeg uvoza iz drugih zemalja osim Kine predstavlja pouzdaniju referentnu vrijednost. Grupa TDF navela je i da Turska ne bi trebala biti diskvalificirana zbog činjenice da ne uvozi lignit jer bi se podaci koji nedostaju mogli nadomjestiti podacima iz drugih zemalja.

(170)

S druge strane, društvo Unibon tvrdilo je da je Turska manje prikladna kao reprezentativna zemlja zbog izrazito narušenog tržišta sirovina, makroekonomske nestabilnosti koja utječe na jedinične troškove rada, troškove energije i omjere financijskih troškova te zbog nepostojanja prikladnih financijskih podataka.

(171)

Komisija je u drugoj bilješci napomenula da Tajland i Turska imaju slične obrasce uvoza, tj. da uvoze velike količine granulata PET-a podrijetlom iz Kine. Međutim, kako je objašnjeno u prvoj bilješci i u uvodnoj izjavi 156., Komisija je smatrala da se čini da velika količina granulata PET-a uvezenih iz Kine po narušenoj cijeni utječe na uvozne cijene granulata PET-a uvezenih u Tursku iz drugih zemalja osim Kine.

(172)

Komisija je dodatno analizirala uvoz glavne sirovine, granulata PET-a, i detaljnije ispitala podatke o uvozu kako bi utvrdila vrste granulata PET-a koje se koriste u proizvodnji upredenog PET-a. Međutim, za razliku od Tajlanda i Indonezije, u turskom tarifnom rasporedu ne postoji razlika među osmeroznamenkastim oznakama HS 3907 69 .

(173)

Nakon objave prve bilješke Komisije je utvrdila i da je Turska uvela zaštitne mjere za uvoz granulata PET-a razvrstanih u oznaku HS 3907 69  (105). Te su mjere na snazi od 11. lipnja 2020. Komisija je utvrdila da te zaštitne mjere za granulate PET-a narušavaju uvozne cijene te ključne sirovine, pa je Turska manje primjerena mogućnost za reprezentativnu zemlju.

(174)

Komisija je u prvoj bilješci navela da nije bilo uvoza lignita u Tursku. Grupa TDF tvrdila je da zbog toga ne bi trebala biti isključena mogućnost da Turska bude odabrana za reprezentativnu zemlju. Podsjetila je da je u prethodnim slučajevima u kojima nije bilo uvoza određenih čimbenika proizvodnje u reprezentativnu zemlju problem riješen primjenom uvoznih cijena iz druge reprezentativne zemlje za izračun uobičajene vrijednosti.

(175)

Komisija je primila na znanje primjedbe grupe TDF i složila se da se u slučaju nedostatka pouzdane referentne vrijednosti za uvoz mogu primijeniti nenarušene međunarodne cijene, troškovi ili referentne vrijednosti ako Turska bude odabrana kao reprezentativna zemlja.

(176)

U odgovoru na prvu bilješku društvo Unibon smatralo je da je Indonezija najprikladnija reprezentativna zemlja, tvrdeći prvenstveno da se u toj zemlji ključni čimbenik proizvodnje, granulati PET-a, uvozi iz najuravnoteženijih i najmanje narušenih izvora. Tvrdilo je da je indonezijski obrazac uvoza ravnomjerno podijeljen na uvoz iz Kine i uvoz iz drugih zemalja, što smanjuje rizik da kineske prakse određivanja cijena neizravno utječu na cijene uvoza iz ostatka svijeta. Za razliku od Indonezije granulati PET-a koji se uvoze u Tajland uvelike su kineskog podrijetla, dok turska struktura nabave uključuje uvoz iz zemalja koje nisu članice WTO-a koji izaziva dodatnu zabrinutost oko poremećaja. Međutim, društvo Unibon nije potkrijepilo tu tvrdnju ni priložilo dodatne dokaze koji joj idu u prilog.

(177)

Nadalje, društvo Unibon tvrdilo je da ne nedostaje mnogo indonezijskih podataka o čimbenicima proizvodnje i da se ti podaci mogu jednostavno nadomjestiti, npr. činjenica da Indonezija ne uvozi lignit pokazuje njezinu samodostatnost kao velikog proizvođača ugljena, a ne manjkavost podataka; referentne cijene ugljena dostupne su u renomiranim publikacijama na domaćem tržištu, a uvoz staklenih vlakana iz zemalja osim Kine na dostatnoj je komercijalnoj razini.

(178)

Komisija je u drugoj bilješci napomenula da uvoz staklenih vlakana u Indoneziju iz ostatka svijeta čini samo 3,28 % ukupnog uvoza staklenih vlakana, a preostalih 96,72 % kineskog je podrijetla. Stoga je jasno da je uvoz staklenih vlakana iz Kine vjerojatno utjecao na uvoz staklenih vlakana iz ostatka svijeta. Tvrdnja društva Unibon stoga je odbačena.

(179)

Komisija je primila na znanje primjedbe društva Unibon i složila se da se u slučaju nedostatka pouzdane referentne vrijednosti za uvoz mogu primijeniti nenarušene međunarodne cijene, troškovi ili referentne vrijednosti ako Indonezija bude odabrana kao reprezentativna zemlja.

(180)

Komisija je uzela u obzir odgovore zainteresiranih strana na prvu i drugu bilješku te je zaključila da je Tajland najprikladnija reprezentativna zemlja koja ispunjava kriterije sličnog stupnja gospodarskog razvoja kao u NRK-u.

(181)

Komisija je ispitala koji su financijski podaci lako dostupni za tri zemlje utvrđene u prvoj bilješci, tj. za Indoneziju, Tajland i Tursku.

(182)

Komisija je u prvoj bilješci utvrdila lako dostupne financijske izvještaje triju proizvođača proizvoda iz ispitnog postupka u reprezentativnim zemljama koji su pokazali razumnu razinu profitabilnosti u razdoblju koje je prethodilo razdoblju ispitnog postupka.

(183)

Proizvođači izvoznici, društvo Unibon i grupa TDF, tvrdili su da Tajland nije prikladna reprezentativna zemlja jer dva razmatrana tajlandska društva, Thai Unitika Spunbond Co., Ltd. i Narula Nonwoven Co. Ltd., nisu dostavila pouzdane podatke.

(184)

Društvo Unibon istaknulo je da je društvo Thai Unitika Spunbond zabilježilo ekstremnu i nepravilnu profitabilnost, što odražava iznimne ili neoperativne stavke, a ne uobičajene rezultate industrije. S druge strane, društvo Narula Nonwoven imalo je iznimno nisku profitnu maržu. Unibon je zaključio da je ta velika razlika naznaka da Tajland nema stabilne i komercijalno razumne financijske podatke o proizvodnji upredenog PET-a, pa je svaka referentna vrijednost izvedena iz ta dva društva izrazito narušena.

(185)

Slično tome, i grupa TDF tvrdila je da bi trebalo odbaciti financijske podatke društva Thai Unitika Spunbond Co., Ltd. za 2025. jer nisu prikladna osnova za utvrđivanje referentnih vrijednosti. Grupa TDF smatrala je da izvanredno povećanje ukupnih prihoda tog društva, tj. više nego trostruko veći prihodi od prodaje i pružanja usluga i njegovih troškova prodane robe, ukazuje na iznimne druge prihode, a ne uobičajene operativne rezultate.

(186)

Društvo Unibon predložilo je Indoneziju kao alternativu i tvrdilo da ta zemlja dostavlja pouzdane financijske podatke specifične za upredeni PET od stvarnog proizvođača tog materijala, društva PT Multi Spunindo Jaya Tbk, čiji revidirani financijski izvještaji pokazuju komercijalno razumne razine troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti koje su u skladu s uobičajenim industrijskim poslovanjem.

(187)

Grupa TDF tvrdila je da Turska ima širu i reprezentativniju industrijsku bazu, koju čini osam utvrđenih proizvođača upredenog PET-a u odnosu na samo dva proizvođača u Tajlandu i jednog u Indoneziji. Priznala je da su financijski podaci za pojedine proizvođače iz Turske možda ograničeni i predložila je Komisiji da umjesto njih upotrijebi sektorske financijske podatke.

(188)

Komisija se složila s grupom TDF i društvom Unibon da financijski podaci koji se odnose na tajlandska društva nisu primjereni. Financijski podaci društava Thai Unitika Spunbond Co., Ltd. i Narula Nonwoven Co., Ltd. bili su izrazito nedosljedni i nisu bili reprezentativni za uobičajene rezultate industrije jer su uključivali ekstremne fluktuacije profitabilnosti i prihoda potaknute iznimnim stavkama.

(189)

Komisija je uzela u obzir primjedbu grupe TDF o upotrebi sektorskih podataka, no ti podaci mogu uključivati proizvođače drugih proizvoda, a ne samo upredenog PET-a, kao što su proizvođači tekstila s raznim ponudama proizvoda ili strukturama troškova. Ako se upotrijebe takvi agregirani podaci, stvarna struktura troškova i profitabilnost segmenta upredenog PET-a mogla bi biti pogrešno prikazana.

(190)

Komisija se složila s tvrdnjom društva Unibon da je među svim proizvođačima upredenog PET-a utvrđenima u reprezentativnim zemljama društvo PT Multi Spunindo Jaya Tbk iz Indonezije imalo najtočnije razine troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti koje su u skladu s uobičajenim industrijskim poslovanjem.

(191)

U odgovoru na drugu bilješku Unibon je tvrdio da nije primjereno kombinirati podatke o čimbenicima proizvodnje iz Tajlanda s financijskim pokazateljima iz Indonezije jer prema mišljenju tog društva korištenje dviju reprezentativnih zemalja potkopava unutarnju dosljednost izračuna uobičajene vrijednosti i dovodi do narušenog rezultata. Unibon je smatrao da bi se Komisija umjesto toga trebala osloniti na jednu reprezentativnu zemlju za cijene čimbenika proizvodnje i za financijske podatke te je tvrdio da bi Indonezija bila prikladnija.

(192)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe, ako se potvrdi postojanje znatnih poremećaja, Komisija bi uobičajenu vrijednost trebala izračunati na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene i referentne vrijednosti. Izvori koje Komisija može upotrijebiti uključuju odgovarajuće troškove proizvodnje i prodaje u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji, pod uvjetom da su relevantni podaci lako dostupni. Kako je prethodno detaljno objašnjeno, Komisija je smatrala Tajland odgovarajućom reprezentativnom zemljom, što joj je omogućilo da upotrijebi troškove i cijene u toj zemlji za sve čimbenike proizvodnje proizvoda iz ispitnog postupka. Međutim, Komisija nije mogla pronaći lako dostupne financijske podatke tajlandskih proizvođača upredenog PET-a za izračun nenarušenog i razumnog iznosa troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti. Zbog toga je Komisija smatrala primjerenim utvrditi nenarušeni i razuman iznos troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti na temelju lako dostupnih financijskih podataka proizvođača upredenog PET-a u Indoneziji.

(193)

Budući da je na temelju svih navedenih elemenata utvrđeno da je Tajland jedina dostupna odgovarajuća reprezentativna zemlja, nije bila potrebna ocjena razine socijalne zaštite i zaštite okoliša u skladu sa zadnjom rečenicom članka 2. stavka 6.a točke (a) prve alineje osnovne uredbe.

(194)

S obzirom na prethodnu analizu, Tajland je ispunio kriterije utvrđene u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe i stoga ga se može smatrati odgovarajućom reprezentativnom zemljom.

(195)

Komisija je u prvoj bilješci navela čimbenike proizvodnje kao što su sirovine, energija i radna snaga koje proizvođači izvoznici upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda iz ispitnog postupka te je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe i predlože javno dostupne podatke o nenarušenim vrijednostima za svaki od čimbenika proizvodnje u toj bilješci.

(196)

Komisija nije zaprimila nijedan prigovor na popis čimbenika proizvodnje iz prve bilješke.

(197)

Potom je Komisija u drugoj bilješci navela da će za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe upotrijebiti podatke iz baze GTA (za uvozne cijene) i MacMap (za uvozne carine) kako bi utvrdila nenarušeni trošak većine čimbenika proizvodnje, ponajprije sirovina.

(198)

Uzimajući u obzir sve informacije koje su dostavile zainteresirane strane i koje su prikupljene tijekom posjeta radi provjere, utvrđeni su sljedeći čimbenici proizvodnje i njihovi izvori kako bi se utvrdila uobičajena vrijednost u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe:

Tablica 1.

(199)

Komisija je uključila vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi obuhvatila troškove koji nisu uključeni u navedene čimbenike proizvodnje. Kako bi utvrdila taj iznos, Komisija je izračunala omjer neizravnih troškova proizvodnje predmetnih proizvođača izvoznika u uzorku u odnosu na njihove izravne troškove proizvodnje (kako su navedeni u prethodnoj tablici 1). Taj je omjer zatim primijenila na nenarušene izravne troškove proizvodnje te im ga je dodala.

(200)

Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu sirovina dostavljenih do vrata tvornice proizvođača iz reprezentativne zemlje, Komisija je kao osnovu upotrijebila ponderiranu prosječnu cijenu proizvoda uvezenih u reprezentativnu zemlju na temelju podataka iz baze podataka GTA, kojoj su dodane uvozne carine i troškovi prijevoza.

(201)

Cijena proizvoda uvezenih u reprezentativnu zemlju utvrđena je kao ponderirani prosjek jediničnih cijena uvoza iz svih trećih zemalja osim NRK-a i zemalja koje nisu članice WTO-a i koje su navedene u Prilogu 1. Uredbi (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća (111).

(202)

Komisija je odlučila isključiti uvoz iz NRK-a u reprezentativnu zemlju jer je u odjeljku 3.2.1. zaključila da nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u zbog postojanja znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe.

(203)

Budući da nema dokaza koji potvrđuju da isti poremećaji ne utječu jednako na proizvode namijenjene izvozu, Komisija je smatrala da su isti poremećaji utjecali na izvozne cijene.

(204)

Za određeni broj čimbenika proizvodnje stvarni troškovi proizvođača izvoznika u uzorku činili su zanemariv udio u ukupnim troškovima sirovina u razdoblju ispitnog postupka. Budući da vrijednost upotrijebljena za njih nije znatno utjecala na izračune dampinške marže neovisno o korištenom izvoru, Komisija je odlučila te troškove uključiti u potrošni materijal, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 221. i 222.

(205)

Kako bi utvrdila primjenjive uvozne carine po oznaci robe i zemlji podrijetla, Komisija je koristila alat MacMap. Uvozne carine dodala je vrijednosti CIF zabilježenoj u tajlandskim statističkim podacima o uvozu koji su dostupni u bazi podataka GTA.

(206)

Komisija je trošak prijevoza koji proizvođači izvoznici u uzorku snose za isporuku sirovina izrazila kao postotak stvarnog troška tih sirovina, a zatim je taj postotak primijenila na nenarušeni trošak tih istih sirovina kako bi dobila nenarušeni trošak prijevoza. Komisija je smatrala da se u kontekstu ovog ispitnog postupka omjer troškova koje proizvođači izvoznici snose za sirovine i prijavljenih troškova prijevoza može opravdano upotrijebiti kao pokazatelj za procjenu nenarušenih troškova prijevoza sirovina pri njihovoj isporuci u tvornicu društva.

(207)

Granulati PET-a glavna su sirovina u proizvodnji upredenog PET-a. Komisija je u prvoj bilješci navela carinsku oznaku za PET niske viskoznosti, tj. oznaku HS 3907 69 , i carinsku oznaku za PET visoke viskoznosti, oznaku HS 3907 61 . Proizvođači iz Unije dostavili su primjedbe na prvu bilješku, u kojima su pozvali Komisiju da pažljivo provjeri točnu sirovinu svakog kineskog proizvođača kako bi se za svakog proizvođača koristila točna oznaka. Nakon posjeta radi provjere Komisija je zaključila da je za proizvodnju upredenog PET-a relevantan samo PET niske viskoznosti, tj. oznaka HS 3907 69 , i uklonila je PET visoke viskoznosti (oznaka (HS 3907 61 ) s popisa sirovina.

(208)

Komisija je u drugoj bilješci dodatno analizirala uvoz glavne sirovine, granulata PET-a, i odlučila je detaljnije ispitati podatke o uvozu kako bi utvrdila vrste granulata PET-a koje se koriste u proizvodnji upredenog PET-a.

(209)

U tajlandskom tarifnom rasporedu unutar šesteroznamenkaste oznake HS 3907 69 postoje sljedeće oznake robe:

(210)

Granulati PET-a koji se koriste u proizvodnji upredenog PET-a obuhvaćeni su oznakom robe 3907.69.10, a oznaka robe 3907.69.90 može uključivati polietilen tereftalat posebnog razreda ili drugu netipičnu vrstu te sirovine. Komisija je na temelju podataka GTA-a utvrdila pojedinosti o granulatima PET-a uvezenima u Tajland pod oznakom robe 3907.69.10 i navela je detaljnije informacije.

(211)

U Tajland je uvezeno ukupno 23 411 tona granulata PET-a, od čega je 33 % bilo podrijetlom iz Kine. Budući da je uvoz potjecao iz nekoliko izvora, a udio uvoza iz Kine bio je relativno nizak, Komisija je zaključila da uvoz iz Kine vjerojatno nije utjecao na cijene uvoza granulata PET-a obuhvaćenih oznakom robe 3907.69.10 iz ostatka svijeta u Tajland, pa je uvoz u Tajland pouzdana referentna vrijednost.

(212)

Kako je već opisano u uvodnoj izjavi 26., za proizvodnju upredenog PET-a potrebno je upotrebljavati veziva na bazi škroba, kemijska veziva (na bazi polimera) ili miješana veziva kao materijal za premazivanje.

(213)

U odgovoru na prvu bilješku podnositelji pritužbe tvrdili su da kineski proizvođači za upredeni PET koji se prodaje na kineskom domaćem tržištu koriste uglavnom veziva na bazi škroba, a proizvodi koji se prodaju na tržištu EU-a proizvode se korištenjem svih triju vrsta veziva. Stoga su proizvođači iz Unije tvrdili da bi Komisija, kako bi usporedba pri izračunu dampinga bila poštena, trebala utvrditi zasebne uobičajene vrijednosti za upredeni PET koji se proizvodi sa svakom vrstom veziva ili izvršiti odgovarajuće prilagodbe uobičajene vrijednosti na temelju proizvodnje s vezivom na bazi škroba.

(214)

Komisija je primila na znanje primjedbe proizvođača iz Unije o vrstama veziva koje se koriste za proizvodnju upredenog PET-a i njihovu mogućem utjecaju na usporedivost cijena. Procijenila je bi li trebalo razmotriti razlike u vrstama veziva i, ako je to primjereno, jesu li prilagodbe opravdane na osnovi informacija dostupnih u dokumentaciji. Rezultati te procjene utvrđeni su u uvodnoj izjavi 220.

(215)

U odgovoru na drugu bilješku podnositelji pritužbe tvrdili su da se ne slažu s cijenama kukuruznog škroba navedenima u bilješci o čimbenicima proizvodnje. Naveli su da se za proizvodnju upredenog PET-a koristi modificirani kukuruzni škrob, čija je cijena otprilike dvostruko veća od cijene običnog kukuruznog škroba. Kako bi potkrijepili tu tvrdnju, podnositelji pritužbe dostavili su kotacije cijena u kojima se uspoređuju modificirani i obični kukuruzni škrob i zatražili su od Komisije da cijenama preuzetima iz baze podataka GTA doda odgovarajuću maržu kako bi se uzela u obzir viša cijena modificiranog kukuruznog škroba.

(216)

U odgovoru na tvrdnju podnositelja pritužbe oba proizvođača izvoznika tvrdila su da u svojoj proizvodnji koriste samo obični kukuruzni škrob. Proizvođači izvoznici tvrdili su da se to može dokazati računima prikupljenima tijekom provjere njihovih kupnji sirovina, na kojima su navedene vrste kupljenog kukuruznog škroba. Nadalje, grupa TDF tvrdila je da se u Kini modificirani kukuruzni škrob deklarira pod drugom oznakom, HS 3505 10 , i da su se njezine kupnje proizvoda pod oznakom HS 1108 12 odnosile na obični, a ne na modificirani kukuruzni škrob.

(217)

Komisija je napomenula da podnositelji pritužbe nisu dostavili dokaze iz kojih se može zaključiti da proizvođači upredenog PET-a, uključujući kineske proizvođače izvoznike, koriste modificirani kukuruzni škrob. Dostavljene kotacije cijena pokazale su samo da modificirani kukuruzni škrob može biti skuplji od običnog kukuruznog škroba, ali ne i da proizvođači izvoznici u ispitnom postupku koriste taj proizvod. S druge strane, provjerene tehničke specifikacije i razine cijena pokazale su da proizvođači izvoznici koriste obični kukuruzni škrob.

(218)

U odgovoru na drugu bilješku grupa TDF tvrdila je da je emulzija akrilnog estera koju koristi netočno razvrstana u oznaku HS 3903 90 , koja obuhvaća polimere stirena. Navela je da je, iako taj proizvod sadržava stiren, njegova glavna sastavnica akrilna kiselina, pa bi bilo primjerenije razvrstati ga u oznaku HS 3906 90 , koja obuhvaća akrilne polimere u primarnim oblicima. Komisija je prihvatila tvrdnju grupe TDF i izmijenila klasifikaciju oznake HS za emulziju akrilnog estera.

(219)

U odgovoru na drugu bilješku društvo Unibon tvrdilo je da zbog bitnih razlika u vrstama veziva koje se koriste u proizvodnji upredenog PET-a, tj. veziva na bazi škroba, kemijska veziva na bazi akrila i miješana veziva, troškovi proizvodnje i tržišne cijene znatno variraju. Tvrdilo je da se to mora na odgovarajući način uzeti u obzir u izračunu uobičajene vrijednosti. Na temelju toga društvo Unibon zatražilo je od Komisije da primijeni prilagodbe kako bi se uzele u obzir razlike u troškovima povezane s vezivima.

(220)

Komisija je odbacila tu tvrdnju. Napomenula je da i proizvođači iz Unije i kineski proizvođači upredenog PET-a u uzorku koriste mješavinu veziva, koja sva imaju slične primjene i tržišne cijene. Stoga detaljnija analiza u kojoj se proizvodi razlikuju prema vrsti veziva, ako ne postoji znatna razlika u primjeni ili cijeni, ne bi znatno utjecala na izračun uobičajene vrijednosti.

(221)

Komisija je u drugoj bilješci obavijestila stranke da su zbog zanemarivog udjela nekih sirovina u ukupnim troškovima proizvodnje neki čimbenici proizvodnje smatrani potrošnim materijalom.

(222)

Komisija je izračunala postotak potrošnog materijala u ukupnom trošku proizvodnje i taj je postotak primijenila na trošak proizvodnje koji je ponovno izračunan na temelju referentnih vrijednosti.

(223)

Radna snaga čimbenik je proizvodnje koji čini oko 3 % ukupnih troškova proizvodnje. Komisija je upotrijebila statističke podatke koje je objavila Narodna banka Tajlanda (112) za određivanje plaća u Tajlandu na temelju detaljnih informacija o plaćama u proizvodnom sektoru za razdoblje ispitnog postupka, za gospodarsku aktivnost prema klasifikaciji NACE Rev.2.

(224)

Komisija je za izračun referentne vrijednosti za električnu energiju upotrijebila kotaciju cijene električne energije za poduzeća, industrijska i državna poduzeća koju je objavio Tajlandski odbor za ulaganja (113) na temelju tarife s obzirom na vrijeme upotrebe (tarifa ToU) – velika opća usluga, razina napona niža od 22 Kv. Ta tarifa nije se mijenjala od 2018. i ažurira se na mjesečnoj osnovi pomoću instrumenta poznatog kao „naknada za prilagodbu energije”. Naknade za električnu energiju koje se obračunavaju za svaki mjesec stoga se izračunavaju na sljedeći način:

(225)

Komisija je utvrdila referentnu vrijednost za električnu energiju za svakog proizvođača izvoznika u uzorku na temelju odgovarajuće potrošnje u razdoblju unutar i izvan razdoblja najveće potražnje. Dobivena potrošnja raspodijeljena je na stope potrošnje unutar i izvan razdoblja najveće potražnje.

(226)

Osim toga, Komisija je u referentnu cijenu električne energije uključila i naknadu za potrošnju i naknadu za usluge kako bi ona u potpunosti odražavala cijenu električne energije u reprezentativnoj zemlji. Naknada za usluge izražena je kao fiksni mjesečni iznos, a naknada za potrošnju u kW utvrđena je na temelju konzervativnog izračuna potražnje za električnom energijom. Iznos je utvrđen dijeljenjem ukupne količine energije potrošene u razdoblju najveće potrošnje brojem sati proizvodnje. Ponderirana prosječna stopa za najveću i smanjenu potrošnju utvrđena je kao odgovarajuća referentna vrijednost za svakog proizvođača izvoznika u uzorku.

(227)

Komisija je utvrdila da su cijene električne energije u Tajlandu bile iskazane bez PDV-a.

(228)

Komisija je upotrijebila cijene plina za trgovačka društva (industrijski korisnici) u Tajlandu koje je objavio Ured za energetsku politiku i planiranje Ministarstva energetike (115). Cijene su se razlikovale po količini potrošnje. Komisija je upotrijebila odgovarajuće cijene iz tablice 7.2-4.: Konačna potrošnja energije po stanovniku. Komisija je kao referentnu vrijednost upotrijebila najnovije podatke za 2024.

(229)

Kako je navedeno u drugoj bilješci, Komisija je kao referentnu vrijednost za lignit upotrijebila cijene lignita za društva (industrijski korisnici) u Tajlandu koje je objavio Ured za energetsku politiku i planiranje Ministarstva energetike. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 166., Komisija je smatrala da se uvoz lignita iz Laosa u Tajland ne može smatrati pouzdanim i razumnim odgovarajućim troškom u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe. Komisija je smatrala da je alternativna referentna vrijednost koju je objavio Ured za energetsku politiku i planiranje Ministarstva energetike razumnija zbog elemenata navedenih u nastavku. Prvo, službene tajlandske statističke podatke prikupljaju nacionalna tijela odgovorna za prikupljanje i nadzor energetskih i ekonomskih informacija u Tajlandu (116), pa daju sveobuhvatan pregled potrošnje energije u zemlji na makrorazini. Drugo, utvrđeno je da je vrijednost od 1,19 CNY/kg iz tajlandskih statističkih podataka bila u skladu s prevladavajućim razinama cijena lignita u jugoistočnoj Aziji tijekom razdoblja ispitnog postupka (tj. u rasponu od 1,15 do 1,23 CNY/kg) (117).

(230)

Komisija je upotrijebila cijene uvoza polukoksa razvrstanog u oznaku 2704 iz ostatka svijeta u Tajland. Objasnila je da bi se te uvozne cijene mogle smatrati reprezentativnima jer je uvezena velika količina polukoksa koji je potjecao iz nekoliko nenarušenih izvora. Komisija je na temelju toga smatrala da su ti podaci bili dostatno pouzdana referentna vrijednost za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Nijedna zainteresirana strana nije uložila prigovor na taj pristup.

(231)

Kako je navedeno u drugoj bilješci, Komisija je analizirala računovodstvene prakse kineskih proizvođača izvoznika u uzorku koje se odnose na nusproizvode i otpad. Stoga je Komisija prilagodila izračunani trošak proizvodnje u skladu s računovodstvenom praksom svakog društva koja se odnosi na nusproizvode i otpad.

(232)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe „izračunana uobičajena vrijednost uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”. Osim toga, treba utvrditi vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi se obuhvatili troškovi koji nisu uključeni u navedene čimbenike proizvodnje.

(233)

Komisija se za utvrđivanje nenarušenog i razumnog iznosa troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti oslonila na financijske podatke društva PT Multi Spunindo Jaya Tbk navedene u bazi podataka Orbis za 2024.

(234)

Režijski troškovi proizvodnje nisu zasebno utvrđeni u dostupnim podacima iz računa dobiti i gubitka te se smatra da su uključeni u trošak prodane robe. Režijski troškovi proizvodnje koje su imali proizvođači izvoznici koji surađuju izraženi su kao udio stvarnih troškova proizvodnje proizvođača izvoznika. Taj je postotak primijenjen na nenarušene troškove proizvodnje.

(235)

Komisija je u drugoj bilješci navela da će troškovi istraživanja i razvoja proizvođača izvoznika biti uključeni u režijske troškove proizvodnje osim ako je na temelju objavljenih financijskih izvještaja proizvođača u Indoneziji izričito vidljivo da su ti troškovi bili uključeni u njegove troškove prodaje te opće i administrativne troškove.

(236)

U odgovoru na drugu bilješku proizvođač izvoznik grupa TDF navela je da iz indonezijskih računovodstvenih standarda proizlazi da bi troškovi istraživanja i razvoja trebali biti razvrstani pod troškove prodaje te opće i administrativne troškove. U godišnjem izvješću društva PT Multi Spunindo Jaya Tbk troškovi istraživanja i razvoja nisu bili izričito navedeni, ali drugo društvo (PT Bakrie Telecom), koje je slijedilo iste indonezijske računovodstvene standarde, navelo je svoje troškove istraživanja i razvoja kao dio svojih troškova prodaje te općih i administrativnih troškova.

(237)

Komisija je prihvatila tvrdnju grupe TDF i nije dodala troškove istraživanja i razvoja u režijske troškove proizvodnje.

(238)

U odgovoru na drugu bilješku proizvođač izvoznik grupa TDF tvrdila je da se Komisija za utvrđivanje troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti ne bi trebala oslanjati na konsolidirane financijske izvještaje društva Spunindo za 2024. jer ti izvještaji uključuju podatke triju društava kćeri čije aktivnosti nisu povezane s proizvodom iz ispitnog postupka i koja u nekim slučajevima još nisu počela s komercijalnim radom. S obzirom na to grupa TDF tvrdila je da bi pri utvrđivanju razumnih iznosa troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti za izračun uobičajene vrijednosti trebalo upotrijebiti samo zasebne financijske podatke matičnog društva. Komisija je prihvatila tu tvrdnju i upotrijebila je dobit i troškove prodaje te opće i administrativne troškove matičnog društva za izračun uobičajene vrijednosti.

(239)

Na temelju navedenog Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(240)

Prvo, Komisija je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje. Primijenila je nenarušene jedinične troškove na stvarnu potrošnju pojedinačnih čimbenika proizvodnje proizvođača izvoznika u uzorku. Te stope potrošnje potvrđene su tijekom provjere. Komisija je pomnožila čimbenike iskoristivosti s nenarušenim troškovima po jedinici koji su utvrđeni u reprezentativnoj zemlji.

(241)

Komisija je zatim dodala režijske troškove proizvodnje nenarušenom trošku proizvodnje kako bi se utvrdili nenarušeni troškovi proizvodnje.

(242)

Na troškove proizvodnje utvrđene na način opisan u prethodnoj uvodnoj izjavi Komisija je primijenila troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit indonezijskog proizvođača upredenog PET-a navedenog u uvodnoj izjavi 233.

(243)

Troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi izraženi kao postotak troškova prodane robe i primijenjeni na nenarušene troškove proizvodnje iznosili su 12,03 %. Dobit izražena kao postotak troškova prodane robe i primijenjena na nenarušene troškove proizvodnje iznosila je 11,14 %.

(244)

Na temelju toga Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(245)

Proizvođači izvoznici u uzorku izvozili su u Uniju izravno nezavisnim kupcima.

(246)

Izvozna cijena bila je cijena stvarno plaćena ili plativa za predmetni proizvod pri prodaji za izvoz u Uniju, u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe.

(247)

U skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe Komisija je obvezna provesti primjerenu usporedbu uobičajene vrijednosti i izvozne cijene na istoj razini trgovine, uzimajući u obzir razlike u čimbenicima koji utječu na cijene i usporedivost cijena.

(248)

U ovom predmetu Komisija je odlučila usporediti uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika u uzorku na razini franko tvornica. Kako je objašnjeno u nastavku, izvozne cijene prema potrebi su prilagođene (i) kako bi ih se vratilo na razinu franko tvornica i (ii) kako bi se uzele u obzir razlike među čimbenicima za koje se tvrdi i dokazano je da utječu na cijene i usporedivost cijena.

(249)

Kako je objašnjeno u odjeljku 3.2., uobičajena vrijednost utvrđena je na razini franko tvornica upotrebom troškova proizvodnje zajedno s iznosima troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti, koji su se smatrali razumnima za tu razinu trgovine. Stoga nisu bile potrebne prilagodbe kako bi se uobičajena vrijednost vratila na razinu franko tvornica.

(250)

Komisija nije pronašla razloge za primjenu bilo kakvih prilagodbi uobičajene vrijednosti niti je bilo koji od proizvođača izvoznika u uzorku tražio takve prilagodbe.

(251)

Kako bi se izvozna cijena vratila na razinu trgovine franko tvornica, izvršene su prilagodbe s obzirom na carine, ostala uvozna davanja, vozarine, osiguranje, manipuliranje, utovar i popratne troškove.

(252)

Za proizvođače izvoznike u uzorku Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe.

(253)

Na temelju toga, privremene ponderirane prosječne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(254)

Za proizvođače izvoznike koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak Komisija je izračunala ponderiranu prosječnu dampinšku maržu u skladu s člankom 9. stavkom 6. osnovne uredbe. Ta je marža stoga utvrđena na temelju marži proizvođačâ izvoznikâ u uzorku.

(255)

Na temelju toga privremena dampinška marža proizvođača izvoznika koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak iznosi 49,4 %.

(256)

Za sve ostale proizvođače izvoznike iz NRK-a Komisija je utvrdila dampinšku maržu na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe.

(257)

U tu je svrhu Komisija utvrdila razinu suradnje proizvođača izvoznika. Razina suradnje izračunana je na osnovi udjela proizvoda koje su u Uniju izvezli proizvođači izvoznici iz uzorka i oni koji nisu bili uključeni u uzorak, koji surađuju u ukupnom uvozu iz NRK-a u Uniju u razdoblju ispitnog postupka, koji je utvrđen na osnovi statističkih podataka Eurostata za 2024. za oznake KN navedene u uvodnoj izjavi 24.

(258)

Razina suradnje u ovom je slučaju bila visoka jer je izvoz proizvođača izvoznika koji surađuju činio oko 87 % ukupnog izvoza u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka. Na temelju toga Komisija je smatrala primjerenim dampinšku maržu za proizvođače izvoznike koji ne surađuju utvrditi na razini pojedinačno ispitanog društva u uzorku koje surađuje i koje ima najvišu dampinšku maržu.

(259)

Privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(260)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka istovjetni proizvod proizvodila su tri proizvođača u Uniji, od kojih dva pripadaju istoj grupi. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

(261)

Utvrđeno je da je ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka iznosila oko [52 000 – 63 600] tona. Komisija je tu brojku utvrdila na temelju svih raspoloživih informacija o industriji Unije, kao što su podaci iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 16., proizvođači iz Unije koji surađuju činili su 100 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji.

(262)

Budući da su podaci koji se odnose na procjenu štete dobiveni od tri proizvođača iz Unije, od kojih dva pripadaju istoj grupi, podaci za analizu štete navedeni su u rasponima zbog povjerljivosti. Međutim, indeksi se temelje na stvarnim podacima, a ne na rasponima.

(263)

Komisija je utvrdila potrošnju u Uniji na temelju: (a) podataka koje su dostavili proizvođači iz Unije, a Komisija provjerila, o prodaji istovjetnog proizvoda industrije Unije nepovezanim kupcima u Uniji i (b) uvoza proizvoda iz ispitnog postupka iz svih trećih zemalja u Uniju na osnovi podataka Eurostata, provjerenih podataka kineskih proizvođača izvoznika u uzorku i podataka koje su dostavili proizvođači izvoznici koji nisu uključeni u uzorak (118).

(264)

Pristup za procjenu uvoza i potrošnje u Uniji utvrđen je u bilješci u dokumentaciji od 4. ožujka 2026. (119) CCCT je iznio primjedbe na pristup Komisije. U potpunosti je svjestan praktičnih prepreka na koje je Komisija naišla pri utvrđivanju uvoza i potrošnje, ali izrazio je zabrinutost oko pouzdanosti podataka zbog pretpostavki u metodologiji opisanoj u bilješci. Tri glavna problema koja je iznio odnosila su se (i) na to da je za izračun uvoza iz Kine upotrijebljen fiksni omjer na temelju podataka iz razdoblja ispitnog postupka bez dokaza da je on bio reprezentativan u cijelom razmatranom razdoblju, (ii) na to da se procjena uvoza iz ostalih zemalja za 2024. i razdoblje ispitnog postupka temeljila na statističkim podacima Eurostata unatoč nalazima Komisije da znatan dio uvoza nije bio propisno prijavljen i (iii) na to da je složena metodologija filtriranja prema rasponima cijena za procjenu uvoza iz drugih zemalja za 2022. i 2023. unijela nesigurnost. Stoga je CCCT doveo u pitanje pouzdanost tih podataka i tvrdio da bi oni mogli utjecati na analizu pokazatelja štete i procjenu povezanosti uvoza i gospodarskog stanja industrije Unije.

(265)

Prvo, Komisija je smatrala da, iako je CCCT doveo u pitanje njezin pristup, nije dostavio nikakve dokaze u prilog svojem stajalištu ili tvrdnji da je metodologija koju je predložila Komisija dovela do netočnih ili nepouzdanih rezultata u utvrđivanju količine uvezenih proizvoda i cijena.

(266)

Drugo, zbog očitog nepodudaranja provjerenih podataka o izvozu proizvođača izvoznika u uzorku i Eurostatovih podataka Komisija je morala potražiti drukčiju metodu za utvrđivanje količine predmetnog proizvoda uvezenog u Uniju. Međutim, CCCT nije predložio nikakav alternativan pristup niti je dostavio dodatne podatke koji bi osporili ili barem izmijenili Komisijinu metodologiju, osobito u vezi s udjelom uvoza proizvođača izvoznika u uzorku u ukupnom uvozu u godinama koje su prethodile razdoblju ispitnog postupka. Kad je riječ o udjelu proizvođača izvoznika, ni proizvođači izvoznici u uzorku ni proizvođači izvoznici koji nisu uključeni u uzorak nisu dostavili primjedbe o bilješci o odabiru uzorka ni o bilješci u dokumentaciji o utvrđivanju uvoza.

(267)

Treće, upotreba ključeva za raspodjelu za utvrđivanje uvoza iz trećih zemalja uobičajena je praksa u slučajevima kad je proizvod iz ispitnog postupka razvrstan u oznake KN koje uključuju i drugu robu koja nije obuhvaćena ispitnim postupkom. CCCT ni za to pitanje nije predložio alternativan pristup niti je dostavio bilo kakve podatke o omjeru ili cijenama uvoza iz drugih izvora u odnosu na ukupni uvoz u Uniju.

(268)

Četvrto, Komisijini nalazi o stanju tržišta Unije u skladu su s dokazima dostavljenima u pritužbi, osobito s podacima o potrošnji navedenima u izvješću udruženja EDANA o tržištu (120), koje je bilo dio pritužbe (121). To je dodatan dokaz točnosti i primjerenosti Komisijine metodologije.

(269)

S obzirom na prethodno navedeno Komisija je odbacila primjedbe CCCT-a.

(270)

Potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 2.

Potrošnja u Uniji (u tonama)

(271)

Potrošnja u Uniji u razmatranom se razdoblju smanjila za 15 %. Detaljna analiza pokazala je da se potrošnja u Uniji smanjila za 11 % od 2022. do 2023., nakon čega je 2024. uslijedilo znatno povećanje. Od 2024. do razdoblja ispitnog postupka potrošnja se smanjila za 10 postotnih bodova, ali je ostala visoka, tj. 15 % viša nego na početku razmatranog razdoblja.

(272)

Na početku razmatranog razdoblja oporavak nakon pandemije doprinio je povećanju potrošnje upredenog PET-a. Potrošnja se smanjila od 2022. do 2023. zbog manje potražnje za bitumenskim membranama u građevinskom sektoru EU-a uzrokovane visokim kamatnim stopama, povišenim cijenama energije i geopolitičkim previranjima. Potrošnja upredenog PET-a u Uniji oporavila se 2024., što je odraz obnove zaliha proizvođača bitumenskih membrana na kraju proizvodnog lanca potaknute povećanom potražnjom za njihovim proizvodom (122). Od 2024. do razdoblja ispitnog postupka potrošnja je ostala na visokim razinama.

(273)

Kako je detaljnije objašnjeno u odjeljku 4.2., Komisija je utvrdila količinu predmetnog proizvoda uvezenog u Uniju na osnovi podataka Eurostata, provjerenih podataka kineskih proizvođača izvoznika u uzorku i podataka koje su dostavili proizvođači izvoznici koji nisu uključeni u uzorak. Tržišni udio uvoza utvrđen je usporedbom količine uvezenih proizvoda i potrošnje u Uniji.

(274)

Uvoz u Uniju iz predmetne zemlje kretao se kako slijedi:

Tablica 3.

Količina uvezenih proizvoda (u tonama) i tržišni udio

(275)

Količina proizvoda uvezenih iz NRK-a povećala se za 417 % u razmatranom razdoblju, tj. porasla je s [3 400 – 4 200] tona u 2022. na [17 600 – 21 500] tona u razdoblju ispitnog postupka. Kineski tržišni udio znatno je porastao, sa 6 % u 2022. na 26 % u razdoblju ispitnog postupka, što je povećanje od 352 %.

(276)

Komisija je cijene uvoza utvrdila na temelju podataka koje su dostavili proizvođači izvoznici u uzorku, a koji su predstavljali 72 % uvoza kineskih proizvođača izvoznika koji surađuju u Uniju u razdoblju ispitnog postupka. Cijene uvoza utvrđene su na sličan način kao i količine uvezenih proizvoda.

(277)

Ponderirana prosječna cijena uvoza u Uniju iz NRK-a kretala se kako slijedi:

Tablica 4.

Uvozne cijene (EUR/tona)

(278)

Cijena se od 2022. do 2023. znatno smanjila (–38 %). Nakon toga povećala se za 4 postotna boda u 2024. i za 13 postotnih bodova u razdoblju ispitnog postupka. U razmatranom razdoblju smanjila se za ukupno 21 %, s 2 500 EUR/tona u 2022. na 2 000 EUR/tona u razdoblju ispitnog postupka.

(279)

Komisija je niže cijene u razdoblju ispitnog postupka utvrdila usporedbom ponderiranih prosječnih prodajnih cijena po vrsti proizvoda proizvođača iz Unije koje su naplaćene nepovezanim kupcima na tržištu Unije, prilagođenih na razinu franko tvornica, i odgovarajućih ponderiranih prosječnih cijena po uvezenoj vrsti proizvoda koje proizvođači iz Kine u uzorku naplaćuju prvom nezavisnom kupcu na tržištu Unije, utvrđenih na temelju cijena CIF (troškovi, osiguranje, vozarina), prema potrebi uz odgovarajuće prilagodbe za carine i troškove nakon uvoza.

(280)

Usporedba cijena izvršena je za svaku vrstu proizvoda za transakcije na istoj razini trgovine, nakon potrebne prilagodbe i odbijanja rabata i popusta. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak teoretskog prometa proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka. Dobivena je ponderirana prosječna marža sniženja cijena u iznosu od 26 % do 30 % za cjelokupni uvoz proizvođača izvoznika u uzorku.

(281)

Osim sniženja cijena, došlo je i do znatnog pada cijena u smislu članka 3. stavka 3. osnovne uredbe. Zbog znatnog pritiska na cijene uzrokovanog jeftinim dampinškim uvozom kineskih proizvođača izvoznika industrija Unije u razmatranom je razdoblju smanjila svoju prosječnu jediničnu prodajnu cijenu za 21 %, na razinu koja znatno premašuje smanjenje troškova (10 %), kako je navedeno u tablici 8. Znatan pad cijena dodatno potvrđuje sniženje ciljnih cijena utvrđeno na temelju podataka koje su dostavili proizvođači izvoznici u uzorku.

(282)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je procjenu svih ekonomskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(283)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je ocijenila obje vrste pokazatelja na temelju odgovora na upitnik koje su dostavili poznati proizvođači iz Unije. Budući da Komisiji nisu poznati drugi proizvođači iz Unije, utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 262., pokazatelji štete navedeni su u rasponima jer su podaci koji se odnose na procjenu štete dobiveni od tri proizvođača iz Unije, od kojih dva pripadaju istoj grupi.

(284)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapaciteti i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 5.

Proizvodnja, proizvodni kapaciteti i iskorištenost kapaciteta

(285)

U razmatranom razdoblju količina proizvedene robe industrije Unije znatno se smanjila od 2022. do 2023., među ostalim i zbog smanjenja potrošnje u Uniji. U 2024. i u razdoblju ispitnog postupka, unatoč naglom povećanju potrošnje (+25 % u 2024., +15 % u razdoblju ispitnog postupka, vidjeti tablicu 2), zbog povećanja jeftinog uvoza iz NRK-a industrija Unije nije mogla proizvoditi istu količinu robe, što je dovelo do smanjenja od 5 % u odnosu na 2022.

(286)

Tijekom razmatranog razdoblja proizvodni kapacitet industrije Unije ukupno se smanjio za 8 %. Taj gubitak od otprilike 7 000 tona rezultat je raskida ugovora o preradi u ime jednog proizvođača iz Unije od 2022. do 2023. zbog stanja na tržištu i povećanja jeftinog uvoza. Postojanje tog ugovora o preradi bilo je i uzrok niže iskorištenosti kapaciteta 2022., koja je pak dovela do vidljivog povećanja iskorištenosti kapaciteta za 3 % od 2022. do razdoblja ispitnog postupka. Drugim riječima, industrija Unije zadržala je dostatnu razinu iskorištenosti kapaciteta, ali nauštrb svojeg kapaciteta.

(287)

Količina prodanih proizvoda i tržišni udio industrije Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 6.

Količina prodanih proizvoda i tržišni udio

(288)

U razmatranom razdoblju tržište se proširilo za 15 %, ali ukupna količina prodanih proizvoda industrije Unije smanjila se za 10 % zbog sve većeg nepoštenog tržišnog natjecanja s jeftinim kineskim uvozom.

(289)

Zbog toga se tržišni udio industrije Unije naglo smanjio s 86 % u 2022. na 63 % u 2024., što je u skladu s povećanjem kineskog uvoza. Od 2024. do razdoblja ispitnog postupka i unatoč smanjenju svoje prodaje industrija Unije vratila je 4 postotna boda tržišnog udjela zbog smanjenja kineskog uvoza.

(290)

U kontekstu znatnog povećanja potrošnje u Uniji podaci upućuju na to da je industrija Unije pretrpjela znatne gubitke u proizvodnji, količini prodanih proizvoda i tržišnom udjelu. S druge strane, tržišni udio dampinškog uvoza iz NRK-a povećao se za 352 %.

(291)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 7.

Zaposlenost i produktivnost

(292)

Zaposlenost u industriji Unije doživjela je mali pad od 2 % tijekom razmatranog razdoblja, pri čemu se ukupan broj zaposlenika tijekom razdoblja ispitnog postupka smanjio za [5 – 10].

(293)

Produktivnost radne snage industrije Unije, mjerena u tonama proizvedenima po zaposleniku godišnje, smanjila se za 4 %, što se uvelike podudara sa smanjenjem proizvodnje. Industrija Unije odlučila je zadržati svoje zaposlenike čak i 2023., kad se proizvodnja znatno smanjila zbog smanjenja potrošnje, vodeći računa o tome koliko je teško zamijeniti kvalificiranu radnu snagu.

(294)

Sve su dampinške marže bile znatno iznad razine de minimis. Utjecaj visine stvarnih dampinških marži na industriju Unije bio je znatan s obzirom na količinu i cijene proizvoda uvezenih iz predmetne zemlje.

(295)

Ovo je prvi antidampinški ispitni postupak u vezi s predmetnim proizvodom. Stoga nisu bili raspoloživi podaci za procjenu učinaka mogućeg prethodnog dampinga.

(296)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku za nepovezane kupce u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 8.

Prodajne cijene u Uniji

(297)

Prodajne cijene industrije Unije nepovezanim stranama na tržištu Unije smanjile su se za 21 % od 2022. do 2024. i ostale gotovo iste od 2024. do razdoblja ispitnog postupka.

(298)

Jedinični trošak proizvodnje proizvođača iz Unije u uzorku smanjio se za 12 % od 2022. do 2024., a zatim se blago povećao od 2024. do razdoblja ispitnog postupka. Stoga je prisutnost mnogo jeftinijeg kineskog uvoza uzrokovala znatan pad cijena, zbog čega je industrija Unije morala smanjiti svoje cijene na razine koje znatno premašuju smanjenje troška proizvodnje.

(299)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 9.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(300)

Prosječan trošak rada po zaposleniku u razmatranom se razdoblju povećao za 12 %. Iako su troškovi rada bili relativno stabilni od 2022. do 2023., povećali su se 2024. i tijekom razdoblja ispitnog postupka, i to prvenstveno zbog inflacije i radnog staža zaposlenika.

(301)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 10.

Zalihe

(302)

U apsolutnom smislu zalihe proizvođača iz Unije u uzorku kontinuirano su i znatno rasle te su se tijekom razmatranog razdoblja povećale za 55 %. Nakon prilagodbe za razine proizvodnje završne zalihe kao postotak proizvodnje povećale su se za 69 % tijekom razmatranog razdoblja.

(303)

To ukupno povećanje zaliha ukazuje na znatnu neravnotežu između proizvodnje i prodaje. Taj trend upućuje na to da je, unatoč nastojanjima da se proizvodnja uskladi s potražnjom, akumulacija neprodanih zaliha odražavala ozbiljne izazove proizvođača iz Unije u pristupu tržištu.

(304)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 11.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(305)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku tako što je neto dobit prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji iskazala kao postotak prihoda od te prodaje. Profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku brzo se i znatno smanjila tijekom razmatranog razdoblja, s dobiti od 15 % do 16,5 % u 2022. na gubitke od 0,5 % do 1,5 % u razdoblju ispitnog postupka.

(306)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Tijekom razmatranog razdoblja neto novčani tok smanjio se za 106 %, što je dovelo do negativnog novčanog toka u razdoblju ispitnog postupka i odražavalo pogoršanje financijskih rezultata.

(307)

Razina godišnjih ulaganja s vremenom se mijenjala, pa je u razmatranom razdoblju zabilježeno smanjenje od 5 %. Od 2022. do 2023. znatno se povećala za 18 %, u sljedećem se razdoblju smanjila, a zatim ponovno povećala u razdoblju ispitnog postupka. Na temelju programa ulaganja proizvođača iz Unije ulaganja su se nastavila unatoč ozbiljnoj konkurenciji, gubitku tržišnog udjela i teškom financijskom stanju jer su se najvećim dijelom odnosila na troškove održavanja/remonta postojećih objekata, osobito onih povezanih s okolišem, pa nisu bila elastična.

(308)

Povrat ulaganja je dobit izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Tijekom razmatranog razdoblja smanjio se s 81 % u 2022. na –6 % u razdoblju ispitnog postupka. Negativno kretanje pokazalo je da se, iako su se ulaganja nastavila kako bi se održala konkurentnost, povrat na ta ulaganja u razmatranom razdoblju znatno smanjio.

(309)

Industrija Unije ostvarivala je dobre rezultate na početku razmatranog razdoblja; imala je visoku razinu profitabilnosti, ali i svi drugi pokazatelji bili su na solidnim razinama.

(310)

Međutim, u razmatranom razdoblju uvoz iz Kine brzo se i znatno povećao (+417 %) i to po cijenama koje su bile znatno niže od cijena industrije Unije. Zbog toga su kineski proizvođači izvoznici, koji su 2022. na tržištu Unije imali tržišni udio od samo 6 %, u razdoblju ispitnog postupka povećali taj udio na 26 %, što je povećanje od 352 % u razdoblju od dvije i pol godine.

(311)

Kao posljedica toga, unatoč znatnom povećanju potrošnje u Uniji (+16 %), u razmatranom razdoblju gospodarsko stanje industrije Unije pogoršalo se, kao što je vidljivo iz negativnog kretanja proizvodnje (–8 %) i prodaje (–10 %), povećanja zaliha (+55 %) i znatnog smanjenja njezina tržišnog udjela (s 86 % na 67 %). Smanjio se proizvodni kapacitet (–8 %) jer je industrija Unije raskinula ugovor o preradi zbog smanjenja potrošnje i jačanja konkurencije nepoštenog kineskog uvoza.

(312)

Povećanje jeftinog kineskog uvoza bilo je povezano s naglim pogoršanjem stanja i negativnim razinama profitabilnosti, novčanog toka i povrata ulaganja, koje dokazuju poteškoće industrije Unije.

(313)

U razmatranom razdoblju industrija Unije smanjila je svoje prodajne cijene za 21 %, što je znatno više od smanjenja njezinih troškova od 10 %, u pokušaju da vrati tržišni udio na tržištu Unije. Od 2024. do razdoblja ispitnog postupka povećanje kineskih cijena od 14 % dovelo je do smanjenja kineskog uvoza, što je ublažilo pritisak na industriju Unije i omogućilo joj da održi istu razinu cijena i vrati određeni tržišni udio.

(314)

Na temelju navedenog Komisija je u ovoj fazi zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe.

(315)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 6. osnovne uredbe ispitala je li zbog dampinškog uvoza iz predmetne zemlje industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu. Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 7. osnovne uredbe ispitala i postoje li drugi poznati čimbenici koji su istodobno mogli uzrokovati štetu industriji Unije. Komisija je osigurala da se dampinškom uvozu ne pripisuje druga moguća šteta prouzročena čimbenicima koji nisu dampinški uvoz iz predmetne zemlje. Ti su čimbenici uvoz iz trećih zemalja i izvozni rezultati industrije Unije.

(316)

Pogoršanje gospodarskog stanja industrije Unije odvijalo se istodobno sa znatnim i sve većim prodorom uvoza iz Kine na tržište, čije su cijene stalno bile niže od cijena industrije Unije pa su dovele do pada cijena industrije Unije. Kretanje količina i cijena kineskog uvoza kako je navedeno u tablicama 3 i 4 dovelo je do pada cijena industrije Unije, čime je uspostavljena uzročno-posljedična veza između te dvije pojave.

(317)

Uvoz iz Kine povećan je za 417 % u razmatranom razdoblju, s [3 400 – 4 200] tona u 2022., što predstavlja tržišni udio od 6 %, na [17 600 – 21 500] tona u razdoblju ispitnog postupka, što čini tržišni udio od 26 % u razdoblju ispitnog postupka. Povećani uvoz ostvaren je po cijenama nižima od cijena industrije Unije. Slično tome, pad tržišnog udjela i količine prodanih proizvoda, koji je pak doveo do smanjenja proizvodnje, negativno je utjecao na jedinične troškove proizvodnje industrije zbog smanjene ekonomije razmjera.

(318)

Unatoč blagom povećanju prodaje i proizvodnje 2023. zbog povećanja potražnje, to je pogoršanje dodatno naglašeno u razdoblju ispitnog postupka kad su svi pokazatelji štete (posebno profitabilnost, novčani tok i povrat ulaganja) dosegnuli znatne negativne razine.

(319)

Kombinacija gubitka tržišnog udjela, smanjenja proizvodnje i pada cijena vrlo se negativno odrazila na industriju Unije. Unatoč smanjenju troškova proizvodnje za 10 % industrija Unije bila je pogođena pritiskom na cijene uzrokovanim sve većim količinama kineskog dampinškog uvoza, pa je bila spriječena u određivanju cijena i količina proizvedene robe na održivim razinama, što je dovelo do vrlo snažnog pada profitabilnosti s približno 15 % – 16,5 % u 2022. na gubitke od približno 0,5 % – 1,5 % u razdoblju ispitnog postupka i posljedičnog pogoršanja njezinih financijskih pokazatelja.

(320)

Stoga je privremeno zaključeno da je dampinškim uvozom iz Kine prouzročena materijalna šteta industriji Unije.

(321)

Količina proizvoda uvezenih iz ostalih trećih zemalja u razmatranom razdoblju kretala se kako slijedi:

Tablica 12.

Uvoz iz trećih zemalja

(322)

U usporedbi s Kinom prisutnost ostalih zemalja na tržištu Unije i dalje je bila ograničena; u razmatranom razdoblju uvoz iz tih zemalja u Uniju smanjio se za 13 %, a njihov ukupni tržišni udio za 24 %. Turska je bila jedina treća zemlja s tržišnim udjelom uvoza većim od 5 %. Cijena uvoza iz Turske bila je u donjem dijelu raspona cijena industrije Unije, ali ipak znatno viša nego cijena uvoza iz Kine. Količina i tržišni udio uvoza iz Turske ostali su relativno stabilni u razmatranom razdoblju i čak su pokazali silazno kretanje u razdoblju ispitnog postupka. Uvoz iz drugih država nikad nije premašio tržišni udio od 1,5 % i odvijao se po visokim cijenama.

(323)

Na toj je osnovi Komisija privremeno zaključila da utjecaj uvoza iz drugih zemalja nije umanjio stvarnu i snažnu uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz Kine i materijalne štete koju su pretrpjeli proizvođači iz Unije.

(324)

Količina proizvoda koju su proizvođači iz Unije u uzorku izvezli u razmatranom razdoblju kretala se kako slijedi:

Tablica 13.

Izvozni rezultati proizvođača iz Unije u uzorku

(325)

Količina izvezenih proizvoda proizvođača iz Unije smanjila se za 27 % tijekom razmatranog razdoblja, dok se prodaja smanjila za 25 %. Ispitnim postupkom utvrđeno je da se pad izvoznih rezultata proizvođača iz Unije može objasniti pritiskom kineskih proizvođača na tržišta trećih zemalja, što je pak uzrokovalo smanjenje izvoza proizvođača iz Unije. Naime, kako je vidljivo iz podataka preuzetih iz baze podataka Global Trade Atlas, kineski izvoz u ostatak svijeta odvija se u znatnim količinama i po cijenama nižima od cijena izvoza u Uniju. Nadalje, količina i vrijednost izvoza činila je manje od 10 % ukupnog prometa industrije Unije. Stoga je pad izvoznih rezultata industrije Unije možda doprinio šteti, ali nije umanjio stvarnu i snažnu uzročno-posljedičnu vezu između kineskog dampinškog uvoza i štete industriji Unije.

(326)

S obzirom na prethodna razmatranja Komisija je privremeno utvrdila stvarnu i snažnu uzročno-posljedičnu vezu između materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije i dampinškog uvoza iz Kine. Zbog znatnog povećanja dampinškog uvoza iz Kine industrija Unije bila je onemogućena u određivanju cijena i količina proizvedene robe na održivim razinama, što je dovelo do znatnog pogoršanja njezina gospodarskog stanja.

(327)

Gospodarski pad industrije Unije podudarao se s naglim porastom jeftinog dampinškog uvoza iz Kine. Cijene tog uvoza stalno su bile niže od cijena u Uniji i on je vršio snažan pritisak na sniženje tržišnih cijena. Zbog toga industrija Unije nije mogla povećati cijene i zapravo ih je morala smanjiti na razinu znatno nižu od smanjenja troškova proizvodnje. To je dovelo do pada prodaje, smanjene proizvodnje i znatnog pada profitabilnosti, novčanog toka i povrata ulaganja. Vremenski raspored i opseg tih kretanja upućuju na jasnu uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(328)

Komisija je ispitala alternativne čimbenike koji su mogli pridonijeti šteti koju je pretrpjela industrija Unije. Među njima su uvoz iz ostalih trećih zemalja i izvozni rezultati industrije Unije. Međutim, nije utvrđeno da je ijedan od njih oslabio stvarnu i snažnu uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog kineskog uvoza i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(329)

Na temelju navedenog Komisija je u ovoj fazi zaključila da je dampinški uvoz iz predmetne zemlje nanio materijalnu štetu industriji Unije i da ostali čimbenici, uzeti u obzir pojedinačno ili zajedno, ne umanjuju uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i materijalne štete.

(330)

Kako bi utvrdila razinu mjera, Komisija je ispitala bi li pristojba niža od dampinške marže bila dovoljna za uklanjanje štete koja je industriji Unije prouzročena dampinškim uvozom.

(331)

Štete ne bi bilo da je industrija Unije mogla ostvariti ciljnu dobit prodajom proizvoda po ciljnoj cijeni u smislu članka 7. stavaka 2.c i 2.d osnovne uredbe.

(332)

U skladu s člankom 7. stavkom 2.c osnovne uredbe Komisija je za utvrđivanje ciljne dobiti uzela u obzir sljedeće čimbenike: razinu profitabilnosti prije povećanja uvoza iz zemlje protiv koje je pokrenut ispitni postupak, razinu profitabilnosti potrebnu za pokrivanje punih troškova i ulaganja, istraživanja i razvoja i inovacija te razinu profitabilnosti koja se očekuje u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Ta profitna marža ne bi trebala biti niža od 6 %.

(333)

Komisija je najprije utvrdila osnovnu dobit koja pokriva pune troškove u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Osnovna profitna marža određena je na 9,16 %, što odražava ponderiranu prosječnu prethodnu profitabilnost industrije Unije od 2015. do 2021., tj. prije naglog porasta uvoza iz Kine na tržište Unije.

(334)

Industrija Unije dostavila je dokaze da bi njezina razina ulaganja, istraživanja i razvoja te inovacija tijekom razmatranog razdoblja bila viša u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Komisija je provjerila internu evidenciju društava koja se odnosi na planove ulaganja, odluke o upravljanju i financijske izvještaje i utvrdila da su tvrdnje opravdane. Kako bi se to odrazilo u ciljnoj dobiti, Komisija je izračunala razliku između troškova ulaganja, istraživanja i razvoja te inovacija („IRI”) u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja, koje je dostavila industrija Unije, a Komisija provjerila, i stvarnih troškova IRI-ja tijekom razmatranog razdoblja. Utvrđeno je da ponderirana marža IRI-ja iznosi 2,26 %. Taj je postotak pribrojen osnovnoj dobiti od 9,16 % navedenoj u uvodnoj izjavi 333., što daje ciljnu dobit od 11,42 %.

(335)

Na temelju toga neštetna cijena nalazi se u rasponu [od 2 900 do 3 320 EUR/tona], a proizlazi iz primjene te profitne marže od 11,42 % na trošak proizvodnje proizvođača iz Unije u uzorku u razdoblju ispitnog postupka.

(336)

Naposljetku, u skladu s člankom 7. stavkom 2.d osnovne uredbe Komisija je procijenila buduće troškove koje će industrija Unije snositi tijekom razdoblja primjene mjere u skladu s člankom 11. stavkom 2., a koji proizlaze iz multilateralnih sporazuma o okolišu i njihovih protokola kojih je Unija stranka te konvencija ILO-a navedenih u Prilogu I.a osnovnoj uredbi. Na temelju dostupnih dokaza Komisija je utvrdila dodatni trošak u rasponu od 0 EUR do 27 EUR po toni za svako društvo u uzorku. Ta je razlika dodana neštetnoj cijeni iz uvodne izjave 336.

(337)

Na temelju toga Komisija je izračunala neštetnu cijenu sličnog proizvoda industrije Unije primjenjujući spomenutu ciljnu maržu dobiti na trošak proizvodnje proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka, a zatim je dodala prilagodbe prema članku 7. stavku 2.d za svaku vrstu proizvoda.

(338)

Komisija je zatim utvrdila razinu marže sniženja ciljnih cijena na temelju usporedbe ponderirane prosječne uvozne cijene proizvođača izvoznika u uzorku iz Kine, kako je utvrđena za izračune sniženja cijena, s ponderiranom prosječnom neštetnom cijenom istovjetnog proizvoda koji su tijekom razdoblja ispitnog postupka na tržištu Unije prodavali proizvođači iz Unije u uzorku. Sve razlike proizašle iz te usporedbe izražene su kao postotak ponderirane prosječne uvozne vrijednosti CIF.

(339)

Marža sniženja ciljnih cijena za „ostala društva koja surađuju” i za „sav ostali uvoz podrijetlom iz predmetne zemlje” utvrđuje se na isti način kao dampinška marža za ta društva i uvoz (vidjeti odjeljak 3.5.).

(340)

Budući da je odlučila primijeniti članak 7. stavak 2. osnovne uredbe, Komisija je ispitala može li jasno zaključiti da u ovom slučaju donošenje mjera nije u interesu Unije iako je utvrđen štetni damping, u skladu s člankom 21. osnovne uredbe. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na ocjeni interesa svih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika i korisnika.

(341)

Industriju Unije čine tri podnositelja pritužbe, od čega dva pripadaju istoj grupi društava. U ta tri proizvodna pogona, koja se nalaze u Njemačkoj, Francuskoj i Italiji, izravno je zaposleno [330 – 400] radnika.

(342)

Trenutačne razine gubitaka nisu održive. Očekuje se da će se uvođenjem mjera industriji Unije omogućiti da vrati dijelove izgubljenog tržišnog udjela i da odredi cijene na razinama koje joj omogućuju postizanje održive razine profitabilnosti.

(343)

Nepostojanje mjera vjerojatno će imati znatan negativan učinak na industriju Unije u smislu daljnjeg pada cijena i smanjenja prodaje, što će dovesti do daljnjih gubitaka i vjerojatnog zatvaranja proizvodnih pogona, otpuštanja i, u konačnici, zatvaranja cijelih poduzeća.

(344)

Komisija je stoga zaključila da bi uvođenje privremenih mjera bilo u interesu industrije Unije.

(345)

Dva društva (Ventas Inernationales S.A. i Silcart SPA) javila su se u ispitnom postupku kao nepovezani uvoznici, ali nisu dostavila odgovore na upitnik za uvoznike. Društvo Silcart S.P.A registriralo se za sudjelovanje u ispitnom postupku kao uvoznik, no nakon pojašnjenja potvrdilo je da nije uvozilo i preprodavalo upredeni PET, već ga je uvozilo i upotrebljavalo, što znači da je to društvo korisnik. Količine uvezenog predmetnog proizvoda bile su zanemarive (12 tona).

(346)

Jedan korisnik poslao je svoje primjedbe kao zainteresirana strana. Društvo W. Quandt GmbH & Co. KG izrazilo je zabrinutost (no nije dostavilo odgovor na upitnik) oko svoje sigurnosti opskrbe zbog ograničenog broja dobavljača upredenog PET-a u EU-u i problema koje je u prošlosti imalo u vezi s kvalitetom robe podnositelja pritužbe, zbog čega je, u kombinaciji s pitanjima određivanja cijena, svoj lanac opskrbe temeljilo na uvozu iz Kine.

(347)

Poljsko udruženje proizvođača koje predstavlja veliku većinu proizvođača rješenja za krovove i hidroizolaciju u Poljskoj izrazilo je potporu ispitnom postupku i eventualnom uvođenju mjera jer je održavanje otpornog i konkurentnog lanca opskrbe EU-a za ključne ulazne materijale za građevinski sektor od strateške važnosti za njihovu industriju, ali i za šire europsko gospodarstvo.

(348)

Budući da nisu bili dostupni podaci o gospodarskom stanju uvoznika i korisnika, vjerojatni učinak mjera na uvoznike i korisnike procijenjen je na temelju razumnih pretpostavki.

(349)

S obzirom na njihove raznolike portfelje koji se mogu vidjeti na njihovim internetskim stranicama i na činjenicu da kineski uvoz neće biti zabranjen, ali će se vjerojatno smanjiti, učinak na gospodarske aktivnosti uvoznika vjerojatno će biti ograničen.

(350)

Za korisnike je upredeni PET integriran u bitumenske membrane koje se upotrebljavaju uglavnom u građevinskom sektoru, a osobito u projektima obnove. Upredeni PET dio je troškova proizvodnje bitumenskih membrana, na koje se pak odnosi samo dio troškova projekata obnove, čiji najveći dio čine troškovi rada. Stoga bilo koje potencijalno povećanje cijena predmetnog proizvoda koje proizlazi iz uvođenja antidampinških pristojbi vjerojatno neće znatno utjecati na konačni trošak projekata obnove, a time ni na troškove i gospodarske aktivnosti korisnika.

(351)

U odnosu na pitanja koja je istaknulo društvo W. Quandt GmbH & Co. KG trebalo bi napomenuti da, ako mjere budu uvedene, one neće sprečavati uvoz, pa neće ugroziti sigurnost opskrbe korisnika. Naprotiv, ako se ponovno uspostavi pravedno tržišno natjecanje i ravnopravni uvjeti na tržištu EU-a, industrija Unije moći će nastaviti proizvodnju i osigurati otpornost svojeg lanca opskrbe. Komisija je utvrdila i da se upredeni PET uvozi iz ostalih trećih zemalja, kao što je Turska, što dodatno potkrepljuje nalaz da sigurnost opskrbe korisnika neće biti ugrožena.

(352)

Daljnje postojanje industrije Unije pomoći će i održivosti njezinih dobavljača, koji će pak doprinijeti gospodarstvu i zapošljavanju EU-a, kao što je navelo nekoliko dobavljača materijala (PET, akrilno vezivo, škrob) i usluga koji su izrazili potporu pritužbi.

(353)

Naposljetku, upredeni PET važan je izlazni proizvod za subjekte koji se bave recikliranjem plastike u Uniji, a nastavak gospodarskih aktivnosti industrije Unije podržat će aktivnosti tih subjekata, od kojih je nekoliko već izrazilo potporu ispitnom postupku i eventualnom uvođenju mjera. Stoga će uvođenje mjera doprinijeti i ciljevima zelenog i kružnog gospodarstva Unije.

(354)

S obzirom na prethodno navedeno ne očekuje se da će uvođenje mjera naštetiti korisnicima ili uvoznicima, nego će biti korisno dobavljačima i poduprijeti politike Unije u području okoliša. Stoga se zaključuje da uvođenje antidampinških mjera nije u suprotnosti s interesima uvoznika, korisnika i dobavljača.

(355)

Na temelju navedenog Komisija je zaključila da u ovoj fazi ispitnog postupka ne postoje uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da uvođenje mjera na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz Narodne Republike Kine očito nije u interesu Unije.

(356)

Na temelju Komisijinih zaključaka o dampingu, šteti, uzročno-posljedičnoj vezi, razini mjera i interesu Unije trebalo bi uvesti privremene mjere kako bi se spriječila daljnja šteta koju industriji Unije nanosi dampinški uvoz.

(357)

Trebalo bi uvesti privremene antidampinške mjere na uvoz upredenog PET-a podrijetlom iz Narodne Republike Kine u skladu s pravilom nižeg iznosa iz članka 7. stavka 2. osnovne uredbe. Komisija je usporedila marže sniženja ciljnih cijena i dampinške marže (odjeljak 6.). Iznos pristojbi utvrđen je u visini niže od tih dviju marži.

(358)

Na temelju navedenog stope privremene antidampinške pristojbe, izražene na osnovi cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi:

(359)

Stope pojedinačne antidampinške pristojbe za svako društvo navedene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. Stoga odražavaju stanje utvrđeno tijekom ovog ispitnog postupka u odnosu na ta društva. Te stope pristojbe primjenjuju se isključivo na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz predmetnih zemalja koji su proizveli navedeni pravni subjekti. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u normativnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz podrijetlom iz Narodne Republike Kine”. Na taj uvoz ne bi se smjele primjenjivati pojedinačne stope pojedinačne antidampinške pristojbe.

(360)

Da bi rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbe bio što manji, potrebne su posebne mjere kojima se osigurava primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Pojedinačne antidampinške pristojbe primjenjuju se samo ako se carinskim tijelima država članica predoči valjan trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Dok se takav račun ne predoči, na uvoz bi trebalo primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz iz Narodne Republike Kine”.

(361)

Iako se taj račun mora predočiti carinskim tijelima država članica da bi mogla na uvoz primijeniti pojedinačne stope antidampinške pristojbe, to nije jedini element koji carinska tijela trebaju uzeti u obzir. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, carinska tijela država članica dužna su provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) kako bi provjerila točnost podataka navedenih u deklaraciji i potvrdila da je opravdano početi primjenjivati nižu stopu pristojbe, u skladu s carinskim propisima.

(362)

Ako se izvoz jednog od društava koja ostvaruju korist od nižih stopa pojedinačne pristojbe znatno poveća nakon uvođenja predmetnih mjera, takvo bi se povećanje moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U tim okolnostima i ako su ispunjeni uvjeti, moguće je pokrenuti ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera. Tim ispitnim postupkom može se, među ostalim, ispitati potreba za ukidanjem stopa pojedinačne pristojbe i za posljedičnim uvođenjem pristojbe na razini zemlje.

(363)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 3., Komisija je uvela obvezno evidentiranje uvoza predmetnog proizvoda. Evidentiranje se provodi kako bi se omogućila retroaktivna naplata pristojbi na temelju članka 10. stavka 4. osnovne uredbe.

(364)

S obzirom na nalaze u privremenoj fazi, evidentiranje uvoza trebalo bi obustaviti.

(365)

U ovoj fazi postupka nije donesena odluka o mogućoj retroaktivnoj primjeni antidampinških mjera.

(366)

U skladu s člankom 19.a. osnovne uredbe Komisija je obavijestila zainteresirane strane o planiranom uvođenju privremenih pristojbi. Te su informacije objavljene i na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu. Zainteresirane strane dobile su tri radna dana za dostavljanje primjedbi o točnosti izračuna koji su im posebno objavljeni. Primjedbe su dostavili TDF, Unibon i Hebei Jinliu Chemical Fiber Co., Ltd.

(367)

Društvo TDF tvrdilo je da određeni spisi na temelju kojih je izračunana dampinška marža za TDF nisu bili konačne verzije koje je Komisija provjerila. Stoga je zatražilo da Komisija izračun dampinške marže i marže sniženja ciljnih cijena za TDF temelji na konačnim provjerenim verzijama tih spisa. Komisija je prihvatila tu tvrdnju i u skladu s tim revidirala izračune na temelju podataka iz konačnih provjerenih verzija relevantnih spisa.

(368)

Društvo Unibon tvrdilo je da je primijenjena kategorija potrošnje električne energije u referentnoj vrijednosti za električnu energiju za to društvo pogrešno razvrstana. Osim toga, jedan proizvođač izvoznik koji surađuje, a nije odabran u uzorak, društvo Hebei Jinliu Chemical Fiber Co., Ltd., tvrdio je da dampinška marža utvrđena za proizvođače izvoznike koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak, ne odražava njegovu pojedinačnu situaciju jer je to društvo tvrdilo da ne vrši damping pri prodaji na tržištu Unije.

(369)

Komisija je navela da se tvrdnje društava Unibon i Hebei Jinliu Chemical Fiber Co., Ltd. ne odnose na točnost izračuna, nego na metodologije koje je Komisija primijenila pri utvrđivanju njihove dampinške marže. Te će se primjedbe stoga razmotriti, zajedno sa svim ostalim podnescima, nakon objave privremenih mjera.

(370)

U interesu dobrog upravljanja Komisija će pozvati zainteresirane strane da u određenom roku dostave pisane primjedbe i/ili podnesu zahtjev za saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(371)

Nalazi koji se odnose na uvođenje privremenih pristojbi privremeni su i mogu se izmijeniti u konačnoj fazi ispitnog postupka,