(1)

Porezne prijevare, utaja poreza i izbjegavanje plaćanja poreza velik su izazov za Uniju i na globalnoj razini. Razmjena informacija ključna je u borbi protiv takvih praksi.

(1)

Porezne prijevare, utaja poreza i izbjegavanje plaćanja poreza velik su izazov za Uniju i na globalnoj razini. Procjenjuje se da države članice godišnje gube do 170 milijardi EUR  (1a) zbog porezne prijevare, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza, što znatno ugrožava sposobnost pružanja kvalitetnih javnih usluga. Razmjena informacija ključni je dio razvoja djelotvornog okvira Unije za borbu protiv takvih štetnih praksi koji dobro funkcionira .

(2a)

Kako bi se osigurala pravilna provedba ove Direktive, države članice trebale bi svake godine Komisiji dostaviti relevantne informacije o preprekama na koje su naišle. Nadalje, trebalo bi poticati i razmjenu nacionalnih najboljih praksi među poreznim tijelima.

(2b)

Europski parlament pozvao je na ambiciozniji pristup sustavu i infrastrukturi za razmjenu informacija u području oporezivanja, posebno putem nekoliko mišljenja o revizijama Direktive o administrativnoj suradnji (DAC) i putem izvješća o provedbi.

(2c)

S obzirom na slobodno kretanje kapitala, samostalni nacionalni pristupi ne pružaju učinkovite odgovore na zlouporabu poreza. Provedba politika na razini cijele Unije i, kad god je to moguće, međunarodnih sporazuma stoga ostaje ključna dimenzija u nastojanjima da se poboljša pravednost poreznih sustava.

(5)

Tijekom posljednjih deset godina tržište kriptoimovine dobilo je na važnosti te bilježi brz i znatan porast kapitalizacije. Kriptoimovina je digitalni prikaz vrijednosti ili prava koji se može prenositi i pohranjivati elektronički, s pomoću tehnologije decentraliziranog vođenja evidencije transakcija ili slične tehnologije.

(5)

Tijekom posljednjih deset godina tržište kriptoimovine dobilo je na važnosti te bilježi brz i znatan porast kapitalizacije. Kriptoimovina je digitalni prikaz vrijednosti ili prava koji se može prenositi i pohranjivati elektronički, s pomoću tehnologije decentraliziranog vođenja evidencije transakcija ili slične tehnologije. Zbog njezine netransparentne i nestabilne prirode kriptoimovina bi se mogla upotrebljavati u nezakonite svrhe. Praćenje prijenosa kriptoimovine od velike je važnosti.

(6)

Države članice imaju pravila i smjernice za oporezivanje prihoda od transakcija povezanih s kriptoimovinom, iako se razlikuju među državama članicama. Međutim, poreznim je upravama država članica teško osigurati poreznu disciplinu zbog decentralizirane prirode kriptoimovine .

(6)

Države članice imaju pravila i smjernice za oporezivanje prihoda od transakcija povezanih s kriptoimovinom, iako se razlikuju među državama članicama. Međutim, neke države članice osmislile su porezne olakšice posebno usmjerene na privlačenje kriptoimovine, što bi moglo dovesti do štetnih poreznih praksi i gubitaka poreznih prihoda .

(7)

Uredbom XXX o tržištima kriptoimovine Europskog parlamenta i Vijeća 26 (Uredba XXX) regulatorni opseg Unije proširen je na pitanja kriptoimovine koja dosad nisu bila uređena aktima Unije o financijskim uslugama, kao i na pružatelje usluga povezanih s takvom kriptoimovinom („pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom”). Uredbom XXX utvrđuju se definicije koje se upotrebljavaju za potrebe ove Direktive. U ovoj se Direktivi uzima u obzir i zahtjev za izdavanje odobrenja za rad pružateljima usluga povezanih s kriptoimovinom na temelju Uredbe XXX radi smanjivanja administrativnog opterećenja za pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom na najmanju moguću mjeru. Prekogranična priroda kriptoimovine zahtijeva snažnu međunarodnu administrativnu suradnju kako bi se osigurala djelotvorna regulacija.

(7)

Uredbom (EU) 2023/1114 Europskog parlamenta i Vijeća (1a) regulatorni opseg Unije proširen je na pitanja kriptoimovine koja dosad nisu bila uređena aktima Unije o financijskim uslugama, kao i na pružatelje usluga povezanih s takvom kriptoimovinom („pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom”). Tom uredbom utvrđuju se definicije koje se upotrebljavaju za potrebe ove Direktive. U ovoj se Direktivi uzima u obzir i zahtjev za izdavanje odobrenja za rad pružateljima usluga povezanih s kriptoimovinom na temelju te uredbe radi smanjivanja administrativnog opterećenja za pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom na najmanju moguću mjeru. Prekogranična priroda kriptoimovine zahtijeva snažnu međunarodnu administrativnu suradnju kako bi se osigurala djelotvorna regulacija. Ključno je zajamčiti sustavnu usklađenost pravnih akata Unije u pogledu regulacije kriptoimovine. U tu se svrhu u ovoj reviziji DAC-a razmatra i Uredba (EU) 2023/1113 Europskog parlamenta i Vijeća  (1b) . Međutim, ovom se Direktivom također uviđa da je za učinkovitu razmjenu informacija potrebno šire područje primjene.

(8)

Okvirom Unije za sprečavanje pranja novca/borbu protiv financiranja terorizma (SPNFT) proširuje se područje primjene obvezanih subjekata koji podliježu pravilima SPNFT-a na pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom koji su regulirani Uredbom XXX . Uredbom XXX27 obveza pružatelja platnih usluga da uz prijenose novčanih sredstava prilože informacije o uplatitelju i primatelju proširuje se i na pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom kako bi se osigurala sljedivost prijenosa kriptoimovine u svrhu borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma.

(8)

Okvirom Unije za sprečavanje pranja novca/borbu protiv financiranja terorizma (SPNFT) proširuje se područje primjene obvezanih subjekata koji podliježu pravilima SPNFT-a na pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom koji su regulirani Uredbom (EU) 2023/1114 . Uredbom (EU) 2023/1113 obveza pružatelja platnih usluga da uz prijenose novčanih sredstava prilože informacije o uplatitelju i primatelju proširuje se i na pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom kako bi se osigurala sljedivost prijenosa kriptoimovine u svrhu borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma.

(9)

Na međunarodnoj razini, okvirom za izvješćivanje o kriptoimovini Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) (28) nastoji se povećati porezna transparentnost kriptoimovine i izvješćivanja o njoj. Pravila Unije trebala bi uzeti u obzir okvir koji je razvio OECD kako bi se poboljšala djelotvornost razmjene informacija i smanjilo administrativno opterećenje.

(9)

Na međunarodnoj razini, okvirom za izvješćivanje o kriptoimovini Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) (28) nastoji se povećati porezna transparentnost kriptoimovine i izvješćivanja o njoj. Pravila Unije trebala bi uzeti u obzir okvir koji je razvio OECD kako bi se poboljšala djelotvornost razmjene informacija i smanjilo administrativno opterećenje. Države članice trebale bi se koristiti komentarima na predložak sporazuma između nadležnih tijela i okvirom za izvješćivanje o kriptoimovini koji je izradio OECD kako bi se osigurala dosljedna provedba ove Direktive.

(14)

Direktiva se primjenjuje na pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom koji su regulirani Uredbom XXX i koji imaju odobrenje za rad na temelju Uredbe XXX te na subjekte povezane s kriptoimovinom koji to nisu. I jedni i drugi nazivaju se izvještajnim pružateljima usluga povezanih s kriptoimovinom jer im je ta obveza propisana ovom Direktivom. Opće poimanje kriptoimovine vrlo je široko i uključuje kriptoimovinu koja je izdana na decentralizirani način, stabilne kriptovalute i određene nezamjenjive tokene. O kriptoimovini koja se upotrebljava za potrebe plaćanja ili ulaganja izvješćuje se u skladu s ovom Direktivom. Stoga bi izvještajni pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom trebali pojedinačno razmotriti može li se kriptoimovina upotrebljavati za potrebe plaćanja i ulaganja, uzimajući u obzir izuzeća iz Uredbe XXX, posebno u pogledu ograničene mreže i određenih korisničkih tokena.

(14)

Direktiva se primjenjuje na pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom koji su regulirani Uredbom (EU) 2023/1114 i koji imaju odobrenje za rad na temelju Uredbe (EU) 2023/1114 te na subjekte povezane s kriptoimovinom koji to nisu. I jedni i drugi nazivaju se izvještajnim pružateljima usluga povezanih s kriptoimovinom jer im je ta obveza propisana ovom Direktivom. Opće poimanje kriptoimovine vrlo je široko i uključuje kriptoimovinu koja je izdana na decentralizirani način, stabilne kriptovalute , uključujući tokene e-novca kako su definirani u Uredbi (EU) 2023/1114, i određene nezamjenjive tokene. O kriptoimovini koja se upotrebljava za potrebe plaćanja ili ulaganja izvješćuje se u skladu s ovom Direktivom.

(17)

Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom obuhvaćeni Uredbom XXX mogu obavljati svoju djelatnost u Uniji putem sustava „putovnice” nakon što dobiju odobrenje za rad u državi članici. U tu svrhu ESMA ima registar pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom koji imaju odobrenje za rad. ESMA vodi i crnu listu subjekata koji pružaju usluge povezane s kriptoimovinom za koje je potrebno ishoditi odobrenje za rad u skladu s Uredbom XXX .

(17)

Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom obuhvaćeni Uredbom (EU) 2023/1114 mogu obavljati svoju djelatnost u Uniji putem sustava „putovnice” nakon što dobiju odobrenje za rad u državi članici. U tu svrhu ESMA ima registar pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom koji imaju odobrenje za rad. ESMA vodi i crnu listu subjekata koji pružaju usluge povezane s kriptoimovinom za koje je potrebno ishoditi odobrenje za rad u skladu s tom uredbom .

(19)

Kako bi se potaknula administrativna suradnja u tom području s jurisdikcijama izvan Unije, subjektima povezanima s kriptoimovinom koji se nalaze u jurisdikcijama izvan Unije i pružaju usluge korisnicima kriptoimovine iz EU-a, kao što su pružatelji usluga povezanih s nezamjenjivim tokenima ili oni koji pružaju usluge na temelju obrnutog nuđenja, trebalo bi dopustiti da informacije o korisnicima kriptoimovine koji su rezidenti Unije dostavljaju samo poreznim tijelima jurisdikcije izvan Unije ako su prijavljene informacije u skladu s informacijama utvrđenima u ovoj Direktivi i ako postoji djelotvorna razmjena informacija između jurisdikcije izvan Unije i države članice. Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom kojima je izdano odobrenje za rad na temelju Uredbe XXX mogli bi biti izuzeti od izvješćivanja o takvim informacijama u državama članicama u kojima imaju odobrenje za rad ako se odgovarajuće izvješćivanje odvija u jurisdikciji izvan Unije i ako postoji djelotvoran sporazum između kvalificiranih nadležnih tijela. Kvalificirana jurisdikcija izvan Unije priopćila bi te informacije poreznim upravama država članica čiji su korisnici kriptoimovine rezidenti. Taj bi mehanizam trebalo omogućiti kad je god to primjereno kako bi se spriječilo višestruko izvješćivanje i prosljeđivanje odgovarajućih informacija.

(19)

Kako bi se potaknula administrativna suradnja u tom području s jurisdikcijama izvan Unije, subjektima povezanima s kriptoimovinom koji se nalaze u jurisdikcijama izvan Unije i pružaju usluge korisnicima kriptoimovine iz EU-a, kao što su pružatelji usluga povezanih s nezamjenjivim tokenima ili oni koji pružaju usluge na temelju obrnutog nuđenja, trebalo bi dopustiti da informacije o korisnicima kriptoimovine koji su rezidenti Unije dostavljaju samo poreznim tijelima jurisdikcije izvan Unije ako su prijavljene informacije u skladu s informacijama utvrđenima u ovoj Direktivi i ako postoji djelotvorna razmjena informacija između jurisdikcije izvan Unije i države članice. Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom kojima je izdano odobrenje za rad na temelju Uredbe (EU) 2023/1114 mogli bi biti izuzeti od izvješćivanja o takvim informacijama u državama članicama u kojima imaju odobrenje za rad ako se odgovarajuće izvješćivanje odvija u jurisdikciji izvan Unije i ako postoji djelotvoran sporazum između kvalificiranih nadležnih tijela. Kvalificirana jurisdikcija izvan Unije priopćila bi te informacije poreznim upravama država članica čiji su korisnici kriptoimovine rezidenti. Taj bi mehanizam trebalo omogućiti kad je god to primjereno kako bi se spriječilo višestruko izvješćivanje i prosljeđivanje odgovarajućih informacija.

(23)

Ovom se Direktivom ne zamjenjuju šire obveze koje proizlaze iz Uredbe XXX .

(23)

Ovom se Direktivom ne zamjenjuju šire obveze koje proizlaze iz Uredbe (EU) 2023/1114 ili iz Uredbe (EU) 2023/1113 .

(24)

Kako bi se potaknulo usklađivanje i promicao dosljedan nadzor u pogledu Uredbe XXX , nacionalna nadležna tijela trebala bi surađivati s drugim nacionalnim nadležnim tijelima ili institucijama i dijeliti relevantne informacije.

(24)

Kako bi se potaknulo usklađivanje i promicao dosljedan nadzor u pogledu Uredbe (EU) 2023/1114 , nacionalna nadležna tijela trebala bi surađivati s drugim nacionalnim nadležnim tijelima ili institucijama i dijeliti relevantne informacije na učinkovit i lojalan način .

(26)

Ključno je ojačati odredbe Direktive 2011/16/EU o informacijama koje treba dostavljati ili razmjenjivati radi prilagodbe novim kretanjima na različitim tržištima i posljedično djelotvornog rješavanja slučajeva povezanih s poreznim prijevarama, izbjegavanjem plaćanja poreza i utajom poreza. Te bi odredbe trebale odražavati kretanja uočena na unutarnjem tržištu i na međunarodnoj razini, što bi postavilo temelje za djelotvorno izvješćivanje i razmjenu informacija. Stoga Direktiva sadržava i najnovije dodatke zajedničkom standardu izvješćivanja OECD-a, integraciju odredaba o elektroničkom novcu i digitalnoj valuti središnje banke, jasan i usklađen okvir za mjere usklađivanja te proširenje područja primjene poreznih mišljenja s prekograničnim učinkom na imućne pojedince.

(26)

Ključno je ojačati odredbe Direktive 2011/16/EU o informacijama koje treba dostavljati ili razmjenjivati radi prilagodbe novim kretanjima na različitim tržištima i posljedično djelotvornog rješavanja slučajeva povezanih s poreznim prijevarama, izbjegavanjem plaćanja poreza i utajom poreza. Te bi odredbe trebale odražavati kretanja uočena na unutarnjem tržištu i na međunarodnoj razini, što bi postavilo temelje za djelotvorno izvješćivanje i razmjenu informacija. Stoga Direktiva sadržava i najnovije dodatke zajedničkom standardu izvješćivanja OECD-a, integraciju odredaba o elektroničkom novcu i digitalnoj valuti središnje banke, jasan i usklađen okvir za mjere usklađivanja te proširenje područja primjene poreznih mišljenja s prekograničnim učinkom na imućne pojedince. Države članice trebale bi se koristiti komentarima na predložak sporazuma između nadležnih tijela i zajedničkim standardom izvješćivanja o kriptoimovini koji je izradio OECD kako bi se osigurala dosljedna provedba ove Direktive.

(26a)

Iako nekoliko zemalja, uključujući mnoge države članice, objavljuje anonimizirane i objedinjene informacije po zemljama – dobivene iz izvješća po zemljama koja se zahtijevaju u skladu s Direktivom Vijeća (EU) 2016/881 ili mjerom 13. iz Akcijskog plana za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti (BEPS), vrijedno je žaljenja da neke države članice ne objavljuju te informacije u međunarodnim bazama podataka. Procjena prakse objavljivanja anonimiziranih i objedinjenih informacija po zemljama i procjena korisnosti usklađenog pristupa trebale bi biti predmet sljedeće revizije DAC-a.

(27)

Proizvodi elektroničkog novca, definirani Direktivom 2009/110/EU Europskog parlamenta i Vijeća (31), često se upotrebljavaju u Uniji te se broj transakcija i njihova kombinirana vrijednost stalno povećavaju. Međutim, proizvodi elektroničkog novca nisu izričito obuhvaćeni Direktivom 2011/16/EU. Države članice primjenjuju različite pristupe elektroničkom novcu. Zbog toga povezani proizvodi nisu uvijek obuhvaćeni postojećim kategorijama prihoda i kapitala iz Direktive 2011/16/EU. Stoga bi trebalo uvesti pravila kojima se osigurava da se obveze izvješćivanja primjenjuju na elektronički novac i tokene elektroničkog novca u skladu s Uredbom XXX .

(27)

Proizvodi elektroničkog novca, definirani Direktivom 2009/110/EU Europskog parlamenta i Vijeća (31), često se upotrebljavaju u Uniji te se broj transakcija i njihova kombinirana vrijednost stalno povećavaju. Međutim, proizvodi elektroničkog novca nisu izričito obuhvaćeni Direktivom 2011/16/EU. Države članice primjenjuju različite pristupe elektroničkom novcu. Zbog toga povezani proizvodi nisu uvijek obuhvaćeni postojećim kategorijama prihoda i kapitala iz Direktive 2011/16/EU. Stoga bi trebalo uvesti pravila kojima se osigurava da se obveze izvješćivanja primjenjuju na elektronički novac i tokene elektroničkog novca u skladu s Uredbom (EU) 2023/1114 .

(28)

Kako bi se uklonile rupe u zakonu koje omogućuju utaju poreza, izbjegavanje plaćanja poreza i porezne prijevare, države članice trebale bi razmjenjivati informacije o dohotku od neskrbničkih dividendi. Taj bi dohodak stoga trebalo uključiti u kategorije dohotka koje podliježu obveznoj automatskoj razmjeni informacija .

(28)

Kako bi se uklonile rupe u zakonu koje omogućuju utaju poreza, izbjegavanje plaćanja poreza i porezne prijevare, države članice trebale bi razmjenjivati informacije o dohotku od neskrbničkih dividendi i kapitalnih dobitaka od nekretnina . Smatra se da je obvezna automatska razmjena informacija ispunjena ako nadležna tijela mogu pristupiti takvim informacijama putem nacionalnih ili međusobno povezanih registara .

(28a)

Neke vrste dohotka i imovine i dalje su isključene iz područja primjene automatske razmjene informacija, što predstavlja rizik od zaobilaženja poreznih obveza. Komisiju bi u okviru automatske razmjene informacija trebala procijeniti potrebu i najprikladniji način, te predstaviti konkretne prijedloge, za uključivanje sljedećih informacija o vlasništvu, stavki dohotka i (ne)financijske imovine: stvarni vlasnici nekretnina i trgovačkih društava; financijska imovina; nefinancijska sredstva kao što su gotovina, umjetnine, zlato ili druge dragocjenosti koje se drže u slobodnim lukama, carinskim skladištima ili sefovima; vlasništvo nad jahtama i privatnim zrakoplovima; i računi na većim platformama za uzajamno kreditiranje, skupno financiranje (crowdfunding) i sličnim platformama.

(29)

Porezni identifikacijski broj („PIB”) ključan je kako bi države članice mogle usporediti primljene informacije s podacima iz nacionalnih baza podataka. Time se povećava sposobnost država članica da identificiraju relevantne porezne obveznike i pravilno procijene povezane poreze. Stoga je važno da države članice zahtijevaju navođenje PIB-a u kontekstu razmjena informacija o financijskim računima, prethodnim poreznim mišljenjima s prekograničnim učinkom i prethodnim sporazumima o transfernim cijenama, izvješćima po zemljama, prekograničnim aranžmanima o kojima se izvješćuje i informacija o prodavateljima na digitalnim platformama.

(29)

Porezni identifikacijski broj („PIB”) ključan je kako bi države članice mogle usporediti primljene informacije s podacima iz nacionalnih baza podataka. Time se povećava sposobnost država članica da identificiraju relevantne porezne obveznike i pravilno procijene povezane poreze. Stoga je važno da države članice zahtijevaju navođenje PIB-a u kontekstu razmjena informacija o financijskim računima, prethodnim poreznim mišljenjima s prekograničnim učinkom i prethodnim sporazumima o transfernim cijenama, izvješćima po zemljama, prekograničnim aranžmanima o kojima se izvješćuje i informacija o prodavateljima na digitalnim platformama i kriptoimovini . Međutim, ako PIB nije dostupan, nadležna tijela država članica ne moraju ispuniti takvu obvezu.

(29a)

Europski PIB omogućio bi tijelima vlasti da brzo, lako i ispravno identificiraju i zabilježe PIB-ove u prekograničnim odnosima te bi služio kao temelj za učinkovitu automatsku razmjenu informacija među poreznim upravama država članica. Stoga bi Komisija trebala ponovo razmotriti mogućnost stvaranja europskog PIB-a, uključujući njegovu dodanu vrijednost i mogući učinak.

(33)

Važno je da se, u načelu, informacije priopćene u skladu s Direktivom 2011/16/EU upotrebljavaju za procjenu, primjenu i naplatu poreza obuhvaćenih materijalnim područjem primjene te Direktive. Iako to dosad nije bilo isključeno, nesigurnosti u pogledu upotrebe informacija pojavile su se zbog nejasnog okvira. Uzevši u obzir međusobnu povezanost poreznih prijevara, utaje i izbjegavanja plaćanja poreza te sprečavanja pranja novca i sinergijskog djelovanja u kontekstu provedbe, informacije koje se razmjenjuju među državama članicama mogu se upotrebljavati i za procjenu, primjenu i naplatu carinskih pristojbi te za sprečavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma.

(33)

Važno je da se, u načelu, informacije priopćene u skladu s Direktivom 2011/16/EU upotrebljavaju za procjenu, primjenu i naplatu poreza obuhvaćenih materijalnim područjem primjene te Direktive. Iako to dosad nije bilo isključeno, nesigurnosti u pogledu upotrebe informacija pojavile su se zbog nejasnog okvira. Uzevši u obzir međusobnu povezanost poreznih prijevara, utaje i izbjegavanja plaćanja poreza te sprečavanja pranja novca i sinergijskog djelovanja u kontekstu provedbe, informacije koje se razmjenjuju među državama članicama mogu se upotrebljavati i za procjenu, primjenu i naplatu carinskih pristojbi te za sprečavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma. Međutim, odredbe ove Direktive ne bi trebale udvajati ili se bitno preklapati s odredbama okvira Unije za sprečavanje pranja novca.

(34)

Direktivom 2011/16/EU predviđa se mogućnost upotrebe razmijenjenih informacija u druge svrhe osim u svrhe izravnog i neizravnog oporezivanja ako je država članica pošiljateljica na popisu navela svrhu u koju je dopuštena upotreba takvih informacija. No takav je postupak upotrebe složen jer predviđa savjetovanje s državom članicom pošiljateljicom prije nego što država članica primateljica može upotrijebiti informacije u druge svrhe. Ukidanjem zahtjeva za savjetovanje trebalo bi se smanjiti administrativno opterećenje i omogućiti poreznim tijelima brzo djelovanje kada je to potrebno. Stoga se ne bi trebalo zahtijevati savjetovanje s državom članicom pošiljateljicom u slučajevima kada je predviđena upotreba informacija navedena na popisu koji je prethodno sastavila ta država članica.

(34)

Direktivom 2011/16/EU predviđa se mogućnost upotrebe razmijenjenih informacija u druge svrhe osim u svrhe izravnog i neizravnog oporezivanja ako je država članica pošiljateljica na popisu navela svrhu u koju je dopuštena upotreba takvih informacija. No takav je postupak upotrebe složen jer predviđa savjetovanje s državom članicom pošiljateljicom prije nego što država članica primateljica može upotrijebiti informacije u druge svrhe. Ukidanjem zahtjeva za savjetovanje trebalo bi se smanjiti administrativno opterećenje i omogućiti poreznim tijelima brzo djelovanje kada je to potrebno. Stoga se ne bi trebalo zahtijevati savjetovanje s državom članicom pošiljateljicom u slučajevima kada je predviđena upotreba informacija navedena na popisu koji je prethodno sastavila ta država članica. Takav popis može uključivati upotrebu informacija iz podataka koji nisu povezani s porezom od strane lokalnih tijela u okviru pragova i ograničenja povezanih s pružanjem određenih usluga, kao što su posebno usluge koje se pružaju putem internetske platforme.

(35a)

Svaka država članica trebala bi učinkovito upotrebljavati informacije dobivene izvješćivanjem ili razmjenom informacija u skladu s Direktivom 2011/16/EU. Stoga bi u svakoj državi članici trebalo uvesti mehanizam kojim se osigurava učinkovita uporaba informacija, uključujući analizu rizika u pogledu podataka.

(36)

Kako bi se unaprijedila upotreba resursa, olakšala razmjena informacija i izbjegla potreba da svaka država članica uvodi slične izmjene svojih sustava za pohranu informacija, trebalo bi uspostaviti središnji direktorij koji bi bio dostupan svim državama članicama, a Komisiji samo u statističke svrhe, u koji bi učitavale i pohranjivale priopćene informacije umjesto da ih razmjenjuju sigurnom elektroničkom poštom. Komisija bi trebala donijeti praktična rješenja potrebna za uspostavu takvog središnjeg direktorija.

(36)

Kako bi se unaprijedila upotreba resursa, olakšala razmjena informacija i izbjegla potreba da svaka država članica uvodi slične izmjene svojih sustava za pohranu informacija, trebalo bi uspostaviti središnji direktorij koji bi bio dostupan svim državama članicama, a Komisiji samo u statističke svrhe, u koji bi učitavale i pohranjivale priopćene informacije umjesto da ih razmjenjuju sigurnom elektroničkom poštom. Tim bi se naporima trebala poboljšati i razmjena najboljih praksi o tome kako primjenjivati digitalne alate u poreznim upravama kako bi se smanjili troškovi usklađivanja i birokracije, uz istodobno poboljšanje djelotvornosti i učinkovitosti te uzimanje u obzir potrebe za kvalificiranjem ljudskih resursa. Komisija bi trebala donijeti praktična rješenja potrebna za uspostavu takvog središnjeg direktorija.

(36a)

Komisija ima pravo sastavljati izvješća i dokumente koristeći se informacijama koje se razmjenjuju anonimno kako bi se uzela u obzir prava poreznih obveznika na povjerljivost i u skladu s Uredbom (EZ) br. 1049/2001 o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije. Objavljivanje anonimiziranih i objedinjenih statističkih podataka iz izvješća po zemljama, uključujući one o efektivnim poreznim stopama, na godišnjoj osnovi za sve države članice doprinosi poboljšanju kvalitete javnih rasprava o poreznim pitanjima.

(39)

Radi osiguravanja usklađenosti s Direktivom 2011/16/EU , države članice trebale bi utvrditi pravila o sankcijama i drugim mjerama usklađivanja koje bi trebale biti djelotvorne, razmjerne i odvraćajuće. Svaka država članica trebala bi primjenjivati ta pravila u skladu sa svojim nacionalnim pravom i odredbama ove Direktive.

(39)

Radi osiguravanja pravilne provedbe pravila iz ove Direktive , države članice trebale bi utvrditi pravila o sankcijama koja se primjenjuju na povrede nacionalnih odredaba o obveznoj razmjeni informacija koje prijavljuju pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom, a koje bi trebale biti djelotvorne, razmjerne i odvraćajuće. Pri tome bi države članice trebale osigurati da se stranka koja je počinila pogrešku ispravno identificira za svaku povredu. Države članice trebale bi uvesti režim privremenog smanjenja kazni na najmanje tri godine za MSP-ove u pogledu članka 8.ad.

(40)

Kako bi se zajamčila odgovarajuća razina djelotvornosti u svim državama članicama, trebalo bi utvrditi minimalne razine sankcija za dva oblika postupanja koja se smatraju ozbiljnim kršenjem: neizvješćivanje nakon dva administrativna podsjetnika i dostavljanje informacija s nepotpunim, netočnim ili neistinitim podacima, što znatno utječe na cjelovitost i pouzdanost priopćenih informacija. Nepotpuni, netočni ili neistiniti podaci znatno utječu na cjelovitost i pouzdanost priopćenih informacija ako čine više od 25 % ukupnih podataka koje je porezni obveznik ili izvještajni subjekt trebao ispravno dostaviti u skladu s traženim informacijama utvrđenima u odjeljku II. podstavku B Priloga VI . Ti minimalni iznosi kazni ne bi trebali spriječiti države članice da primjenjuju strože sankcije za dvije spomenute vrste kršenja. Države članice i dalje trebaju primjenjivati djelotvorne, odvraćajuće i razmjerne sankcije za druge vrste kršenja.

(40)

Kako bi se zajamčila odgovarajuća razina djelotvornosti u svim državama članicama osobito pri provedbi Direktive Vijeća 2014/107/EU i Direktive Vijeća (EU) 2016/881 , trebalo bi utvrditi minimalne razine sankcija za dva oblika postupanja koja se smatraju ozbiljnim kršenjem: neizvješćivanje nakon dva administrativna podsjetnika i dostavljanje informacija s nepotpunim, netočnim ili neistinitim podacima, što znatno utječe na cjelovitost i pouzdanost priopćenih informacija. Nepotpuni, netočni ili neistiniti podaci znatno utječu na cjelovitost i pouzdanost priopćenih informacija ako čine više od 25 % ukupnih podataka koje je porezni obveznik ili izvještajni subjekt trebao ispravno dostaviti u skladu s traženim informacijama utvrđenima u prilozima . Ti minimalni iznosi kazni ne bi trebali spriječiti države članice da primjenjuju strože kazne za dvije spomenute vrste kršenja. Države članice i dalje trebaju primjenjivati djelotvorne, odvraćajuće i razmjerne sankcije za druge vrste kršenja.

(42a)

U skladu s presudom Suda Europske unije u predmetu C-694/20 Direktivu 2011/16/EU trebalo bi izmijeniti tako da se njezinim odredbama ne zahtijeva da odvjetnici koji djeluju kao posrednici, ako su izuzeti iz obveze izvješćivanja zbog čuvanja profesionalne tajne odvjetnika koja ih obvezuje, obavijeste sve druge posrednike koji nisu njihovi klijenti o obvezama izvješćivanja tih posrednika, pri čemu se zadržava obveza posrednika da bez odgode obavijeste svoje klijente o svojim obvezama izvješćivanja.

(44a)

(44b)

Uzastopne revizije zakonodavnog okvira Unije o razmjeni informacija trebale bi se odražavati u sporazumima s trećim zemljama. Stoga bi, ako postoji potpisani sporazum, trebalo predvidjeti preispitivanja.

(a)

za potrebe članka 8. stavka 1. i članaka od 8.a do 8.ad, sustavno priopćavanje prethodno definiranih informacija drugoj državi članici, bez prethodnog zahtjeva, u unaprijed utvrđenim pravilnim intervalima. Za potrebe članka 8. stavka 1., upućivanje na dostupne informacije odnosi se na informacije iz poreznih podataka države članice koja priopćuje informacije koje su raspoložive u skladu s postupcima za prikupljanje i obradu podataka u toj državi članici;”;

(a)

za potrebe članka 8. stavka 1. i članaka od 8.a do 8.ad, sustavno priopćavanje prethodno definiranih i novih informacija drugoj državi članici, bez prethodnog zahtjeva, u unaprijed utvrđenim pravilnim intervalima. Za potrebe članka 8. stavka 1., upućivanje na dostupne informacije odnosi se na informacije iz poreznih podataka države članice koja priopćuje informacije koje su raspoložive u skladu s postupcima za prikupljanje i obradu podataka u toj državi članici;”;

(aa)

točka 14. mijenja se kako slijedi:

14.

‚prethodno porezno mišljenje s prekograničnim učinkom ’ znači svaki sporazum, priopćenje ili svaki drugi instrument ili mjera sa sličnim učincima, uključujući ono izdano, izmijenjeno ili obnovljeno u okviru poreznog nadzora, a koje ispunjava sljedeće uvjete:

„14.

„prethodno porezno mišljenje” znači svaki sporazum, priopćenje ili svaki drugi instrument ili mjera sa sličnim učincima, uključujući ono izdano, izmijenjeno ili obnovljeno u okviru poreznog nadzora, a koje bez obzira na njegovu formalnu, neformalnu, pravno obvezujuću ili neobvezujuću prirodu ispunjava sljedeće uvjete:

(a)

izdano je, izmijenjeno ili obnovljeno od strane vlade ili porezne vlasti države članice, ili u njezino ime, ili teritorijalnih ili upravnih jedinica države članice, uključujući lokalne vlasti, neovisno o tome koristi li se ono stvarno;

(a)

izdano je, izmijenjeno ili obnovljeno od strane vlade ili porezne vlasti države članice, ili u njezino ime, ili teritorijalnih ili upravnih jedinica države članice, uključujući lokalne vlasti, neovisno o tome koristi li se ono stvarno;

(b)

izdano je, izmijenjeno ili obnovljeno određenoj osobi ili grupi osoba, i na njega se ta osoba ili grupa osoba ima pravo pozvati;

(b)

izdano je, izmijenjeno ili obnovljeno određenoj osobi ili grupi osoba, i na njega se ta osoba ili grupa osoba ima pravo pozvati;

(c)

odnosi se na tumačenje ili primjenu zakonske ili upravne odredbe u vezi s primjenom ili provedbom nacionalnih poreznih zakona države članice ili teritorijalnih ili upravnih jedinica države članice, uključujući lokalne vlasti;

(c)

odnosi se na tumačenje ili primjenu zakonske ili upravne odredbe u vezi s primjenom ili provedbom nacionalnih poreznih zakona države članice ili teritorijalnih ili upravnih jedinica države članice, uključujući lokalne vlasti;

(d)

odnosi se na prekograničnu transakciju ili pitanje uspostavlja li se obavljanjem djelatnosti osobe u drugoj jurisdikciji stalna poslovna jedinica; i

(e)

donosi se prije transakcija ili obavljanja djelatnosti u drugoj jurisdikciji koje bi se mogle smatrati uspostavom stalne poslovne jedinice ili prije podnošenja porezne prijave za razdoblje u kojem su transakcija, niz transakcija ili djelatnosti obavljene. Prekogranična transakcija može podrazumijevati, ali ne isključivo, ulaganje, isporuku robe, usluga, financiranja ili korištenje materijalne ili nematerijalne imovine i ne mora izravno uključivati osobu kojoj je upućeno prethodno porezno mišljenje s prekograničnim učinkom ;

(e)

donosi se prije transakcija ili obavljanja djelatnosti u drugoj jurisdikciji koje bi se mogle smatrati uspostavom stalne poslovne jedinice ili prije podnošenja porezne prijave za razdoblje u kojem su transakcija, niz transakcija ili djelatnosti obavljene. Transakcija može podrazumijevati, ali ne isključivo, ulaganje, isporuku robe, usluga, financiranja ili korištenje materijalne ili nematerijalne imovine i ne mora izravno uključivati osobu kojoj je upućeno prethodno porezno mišljenje;”

(ab)

točka (16) briše se.

33.

„matična država članica” znači matična država članica kako je definirana u Uredbi XXX ;

33.

„matična država članica” znači matična država članica kako je definirana u članku 3. stavku 1. točki 33. Uredbe (EU) 2023/1114 ;

34.

„adresa decentraliziranog vođenja evidencije transakcija” znači adresa za decentralizirano vođenje evidencije transakcija kako je definirana u Uredbi XXX .;

34.

„adresa decentraliziranog vođenja evidencije transakcija” znači adresa za decentralizirano vođenje evidencije transakcija kako je definirana u članku 3. stavku 1 . točki 1. Uredbe (EU) 2023/1113 ;

34a.

34b.

34c.

(1a)

(e)

vlasništva nad nekretninama i prihoda od nekretnina;

(e)

vlasništva nad nekretninama , prihoda i kapitalnih dobitaka od nekretnina;

(ba)

u stavku 2. dodaje se sljedeći podstavak:

(bb)

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

(bc)

u stavku 3.a drugom podstavku točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

(a)

ime, adresa, porezni identifikacijski broj(-evi), datum i mjesto rođenja (u slučaju fizičke osobe) svake osobe o kojoj se izvješćuje i koja je imatelj računa s obzirom na račun i, u slučaju bilo kojeg subjekta koji je imatelj računa i za koji je, nakon primjene pravila dubinske analize u skladu s prilozima, utvrđeno da ima jednu ili više osoba koje nad njim imaju kontrolu, a koje su osobe o kojima se izvješćuje, ime, adresa i porezni identifikacijski broj(-evi) subjekta te ime, adresa, porezni identifikacijski broj(-evi) i datum i mjesto rođenja svake osobe o kojoj se izvješćuje;

„(a)

ime, adresa, porezni identifikacijski broj(-evi), datum i mjesto rođenja (u slučaju fizičke osobe) svake osobe o kojoj se izvješćuje i koja je imatelj računa s obzirom na račun i, u slučaju bilo kojeg subjekta koji je krajnji stvarni imatelj računa i za koji je, nakon primjene pravila dubinske analize u skladu s prilozima, utvrđeno da ima jednu ili više osoba koje nad njim imaju kontrolu, a koje su osobe o kojima se izvješćuje, ime, adresa i porezni identifikacijski broj(-evi) subjekta te ime, adresa, porezni identifikacijski broj(-evi) i datum i mjesto rođenja svake osobe o kojoj se izvješćuje;”

(-a)

ii.a

četvrti podstavak briše se.

(ba)

u stavku 3. dodaje se sljedeći podstavak:

i.a

točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

(b)

sažetak prethodnog poreznog mišljenja s prekograničnim učinkom ili prethodnog sporazuma o transfernim cijenama, uključujući opis relevantnih poslovnih aktivnosti ili transakcija ili niza transakcija i bilo koje druge informacije koje bi nadležnom tijelu mogle pomoći u procjeni mogućeg poreznog rizika, a da se pritom ne otkriju trgovinska, industrijska ili poslovna tajna ili trgovinski postupak, ili informacije čije bi otkrivanje bilo u suprotnosti s javnim poretkom;

„(b)

sažetak prethodnog poreznog mišljenja ili prethodnog sporazuma o transfernim cijenama, uključujući opis relevantnih poslovnih aktivnosti ili transakcija ili niza transakcija , sve relevantne izravne i neizravne porezne posljedice kao što su efektivne porezne stope te bilo koje druge informacije koje bi nadležnom tijelu mogle pomoći u procjeni mogućeg poreznog rizika, a da se pritom izostave informacije koje bi mogle dovesti do toga da se otkriju trgovinska, industrijska ili poslovna tajna ili trgovinski postupak, ili informacije čije bi otkrivanje bilo u suprotnosti s javnim poretkom;”

(3a)

(3b)

(c)

sažetak sadržaja prekograničnog aranžmana o kojem se izvješćuje, uključujući upućivanje na naziv pod kojim je općepoznat, ako postoji, te opis relevantnih aranžmana i sve druge informacije koje bi nadležnom tijelu mogle pomoći u procjeni potencijalnog poreznog rizika a da se pritom ne otkrije poslovna, industrijska ili poslovna tajna ili trgovinski postupak, ili informacija čije bi otkrivanje bilo u suprotnosti s javnim poretkom;

(c)

sažetak sadržaja aranžmana o kojem se izvješćuje, uključujući upućivanje na naziv pod kojim je općepoznat, ako postoji, te opis relevantnih aranžmana , očekivani učinak na efektivnu poreznu stopu poreznog obveznika u državi članici koja prima zahtjev i sve druge informacije koje bi nadležnom tijelu mogle pomoći u procjeni potencijalnog poreznog rizika a da se pritom izostave informacije koje bi mogle dovesti do toga da se otkrije poslovna, industrijska ili poslovna tajna ili trgovinski postupak, ili informacija čije bi otkrivanje bilo u suprotnosti s javnim poretkom;

(4a)

i.

ukupnu poštenu tržišnu vrijednost i broj jediničnih vrijednosti prijenosa koje je izvršio izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom na adrese decentraliziranog vođenja evidencije transakcija kako su definirane u Uredbi XXX za koje nije poznato da su povezane s pružateljem usluga povezanih s virtualnom imovinom ili financijskom institucijom .

i.

ukupnu poštenu tržišnu vrijednost i broj jediničnih vrijednosti prijenosa koje je izvršio izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom na adrese decentraliziranog vođenja evidencije transakcija kako su definirane u članku 3. stavku 1. točki 18. Uredbe (EU) 2023/1113 .

(6a)

(6b)

(6c)

(a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

(b)

umeće se sljedeći stavak:

(a)

tražena zajednička revizija uključivala bi obavljanje istraga ili dostavljanje informacija kojima se krši zakonodavstvo države članice koja prima zahtjev;

(b)

tijelo koje podnosi zahtjev ne može, zbog pravnih razloga, dostaviti informacije koje su slične onima čije se dostavljanje očekuje od države članice koja prima zahtjev tijekom zajedničke revizije.

(7a)

(9a)

(11a)

(a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

(b)

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

(c)

ovlast za provedbu kontrole unutar pravne osobe.

(c)

u slučaju neusklađenosti s nacionalnim odredbama donesenima radi usklađivanja s člankom 8.ab minimalna novčana kazna ne smije biti manja od 50 000  EUR ako je godišnji promet posrednika ili relevantnog poreznog obveznika manji od 6 milijuna EUR i 150 000  EUR ako je promet 6 milijuna EUR ili veći; minimalna novčana kazna ne smije biti manja od 20 000  EUR ako je posrednik ili relevantni porezni obveznik fizička osoba;

(d)

u slučaju neusklađenosti s nacionalnim odredbama donesenima radi usklađivanja s člankom 8.ac minimalna novčana kazna ne smije biti manja od 50 000  EUR ako je godišnji promet izvještajnog operatera platforme manji od 6 milijuna EUR i 150 000  EUR ako je promet 6 milijuna EUR ili veći, minimalna novčana kazna ne smije biti manja od 20 000  EUR ako je izvještajni operater platforme fizička osoba;

(e)

u slučaju neusklađenosti s nacionalnim odredbama donesenima radi usklađivanja s člankom 8.ad minimalna novčana kazna ne smije biti manja od 50 000  EUR ako je godišnji promet izvještajnog pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom manji od 6 milijuna EUR i 150 000  EUR ako je promet 6 milijuna EUR ili veći, minimalna novčana kazna ne smije biti manja od 20 000  EUR ako je izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom fizička osoba.

(13a)

(14a)

(15a)

(a)

se kategorije dohotka iz članka 8. stavka 1. prošire na financijsku imovinu, uključujući trgovanje valutama i nefinancijsku imovinu kao što su nekretnine, umjetnine ili nakit te na nove oblike skladištenja bogatstva kao što su slobodne luke i sefovi, uključujući podatke o krajnjem stvarnom vlasništvu i kapitalne dobitke;

(b)

se popisi stavki utvrđenih u članku 8. stavku 3.a prošire kako bi obuhvatili podatke o krajnjem stvarnom vlasništvu i kako bi se riješilo zaobilaženje putem druge ili višestruke porezne rezidentnosti.”

(c)

je li račun zajednički račun, uključujući broj imatelja zajedničkog računa.

(c)

je li račun zajednički račun, uključujući broj imatelja zajedničkog računa te udio svakog imatelja računa .

ii.a

dodaje se sljedeći podstavak:

(ca)

dodaje se sljedeći stavak:

(1a)

(a)

točka A. briše se;

(b)

točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

B.

Računi subjekata koji podliježu provjeri. Postojeći račun subjekta čije agregirano stanje računa ili vrijednost na dan 31. prosinca 2015. premašuje iznos nominiran u domaćoj valuti svake države članice koji odgovora 250 000 USD i postojeći račun subjekta čije stanje na dan 31. prosinca 2015. ne premašuje taj iznos, ali čije agregirano stanje računa ili vrijednost na posljednji dan bilo koje naredne kalendarske godine premaši taj iznos mora se provjeriti u skladu s postupcima utvrđenima u stavku D.

(b)

čija bruto dobit prvenstveno proizlazi iz ulaganja ili ponovnog ulaganja u financijsku imovinu ili kriptoimovinu o kojoj se izvješćuje ili trgovanja financijskom imovinom ili kriptoimovinom o kojoj se izvješćuje, ako subjektom upravlja drugi subjekt koji je depozitna institucija, skrbnička institucija , određeno društvo za osiguranje ili investicijski subjekt opisan u stavku A. podstavku 6. točki (a).

(b)

čija bruto dobit prvenstveno proizlazi iz ulaganja ili ponovnog ulaganja u financijsku imovinu ili kriptoimovinu o kojoj se izvješćuje ili trgovanja financijskom imovinom ili kriptoimovinom o kojoj se izvješćuje, ako subjektom upravlja drugi subjekt koji je depozitna institucija, skrbnička institucija ili investicijski subjekt opisan u stavku A. podstavku 6. točki (a).

10.

Pojam „token elektroničkog novca” ili „token e-novca” znači token elektroničkog novca ili token e-novca kako je definiran u Uredbi XXX .

10.

Pojam „token elektroničkog novca” ili „token e-novca” znači token elektroničkog novca ili token e-novca kako je definiran u članku 3. stavku 1. točki 7. Uredbe (EU) 2023/1114 .

13.

Pojam „kriptoimovina” znači kriptoimovina kako je definirana u Uredbi XXX .

13.

Pojam „kriptoimovina” znači kriptoimovina kako je definirana u članku 3. stavku 1. točki 5. Uredbe (EU) 2023/1114 .

1.

subjekt ovlašten na temelju Uredbe XX;

1.

subjekt ovlašten na temelju Uredbe (EU) 2023/1114.

Ba.

C.

Podaci navedeni u podstavku 3. dostavljaju se do 31.  siječnja kalendarske godine koja slijedi nakon godine na koju se informacije odnose. Prve informacije dostavljaju se za relevantnu kalendarsku godinu ili drugo odgovarajuće razdoblje izvješćivanja od 1. siječnja 2026.

C.

Podaci navedeni u podstavku 3. dostavljaju se do 31.  srpnja kalendarske godine koja slijedi nakon godine na koju se informacije odnose. Prve informacije dostavljaju se za relevantnu kalendarsku godinu ili drugo odgovarajuće razdoblje izvješćivanja od 1. siječnja 2026.

1.

„Kriptoimovina” znači kriptoimovina kako je definirana u Uredbi XXX .

1.

„Kriptoimovina” znači kriptoimovina kako je definirana u članku 3. stavku 1. točki 5. Uredbe (EU) 2023/1114 .

5.

„Elektronički novac” ili „e-novac” znači elektronički novac ili e-novac kako je definiran Direktivom 2009/110/EZ. Za potrebe ove Direktive pojam „elektronički novac” ili „e-novac” ne uključuje proizvod stvoren isključivo radi lakšeg prijenosa sredstava od klijenta do druge osobe u skladu s klijentovim uputama. Proizvod nije stvoren samo radi lakšeg prijenosa sredstava ako se, u redovnom poslovanju subjekta prenositelja, sredstva povezana s takvim proizvodom drže dulje od 60 dana nakon primitka uputa za olakšavanje prijenosa ili ako se, u slučaju izostanka uputa, ta sredstva zadržavaju dulje od 60 dana nakon primitka sredstava.

5.

Za potrebe ove Direktive „elektronički novac” ili „e-novac” znači svaka kriptoimovina: (a) koja je digitalni prikaz jedne fiducijarne valute; (b) koja je izdana po primitku sredstava u svrhu izvršenja platnih transakcija; (c) koja je u obliku potraživanja od izdavatelja izraženog u istoj fiducijarnoj valuti; (d) koju fizička ili pravna osoba koja nije izdavatelj prihvaća pri plaćanju; i (e) koja se, na temelju regulatornih zahtjeva kojima podliježe izdavatelj, na zahtjev imatelja proizvoda može isplatiti u bilo kojem trenutku i po nominalnoj vrijednosti za istu fiducijarnu valutu. Pojam „elektronički novac” ili „e-novac” ne uključuje proizvod stvoren isključivo radi lakšeg prijenosa sredstava od klijenta do druge osobe u skladu s klijentovim uputama. Proizvod nije stvoren samo radi lakšeg prijenosa sredstava ako se, u redovnom poslovanju subjekta prenositelja, sredstva povezana s takvim proizvodom drže dulje od 60 dana nakon primitka uputa za olakšavanje prijenosa ili ako se, u slučaju izostanka uputa, ta sredstva zadržavaju dulje od 60 dana nakon primitka sredstava.

6.

„Token elektroničkog novca” ili „token e-novca” znači token elektroničkog novca ili token e-novca kako je definiran u Uredbi XXX .

6.

„Token elektroničkog novca” ili „token e-novca” znači token elektroničkog novca ili token e-novca kako je definiran u članku 3. stavku 1. točki 7. Uredbe (EU) 2023/1114 .

7.

„Tehnologija decentraliziranog vođenja evidencije (DLT)” znači tehnologija decentraliziranog vođenja evidencije ili DLT kako je definirana u Uredbi XXX .

7.

„Tehnologija decentraliziranog vođenja evidencije (DLT)” znači tehnologija decentraliziranog vođenja evidencije ili DLT kako je definirana u članku 3. stavku 1. točki 1. Uredbe (EU) 2023/1114 .

1.

„Pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom” znači pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom kako je definiran u Uredbi XXX .

1.

„Pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom” znači pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom kako je definiran u članku 3. stavku 1 . točki 15. Uredbe (EU) 2023/1114.

4.

„Usluge povezane s kriptoimovinom” znači usluge povezane s kriptoimovinom kako su definirane u Uredbi XXX, uključujući usluge tzv . zaključavanja i posudbe .

4.

„Usluge povezane s kriptoimovinom” znači usluge povezane s kriptoimovinom kako su definirane u članku 3. stavku 1. točki 16 . Uredbe (EU) 2023/1114 .

4.

„Maloprodajna platna transakcija o kojoj se izvješćuje” znači prijenos kriptoimovine o kojoj se izvješćuje kao naknada za robu ili usluge čija vrijednost premašuje 50 000   EUR .

4.

„Maloprodajna platna transakcija o kojoj se izvješćuje” znači prijenos kriptoimovine o kojoj se izvješćuje kao naknada za robu ili usluge čija vrijednost premašuje 50 000   USD (ili istovjetan iznos u drugoj valuti) .

2.

Ako korisnik kriptoimovine ne dostavi informacije propisane odjeljkom III. nakon dva podsjetnika kojima je prethodio početni zahtjev izvještajnog pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom, ali ne prije isteka roka od 60 dana, izvještajni pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom moraju ga spriječiti u obavljanju transakcija razmjene.

2.

Ako korisnik kriptoimovine ne dostavi informacije propisane odjeljkom III. nakon dva podsjetnika kojima je prethodio početni zahtjev izvještajnog pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom, ali ne prije isteka roka od 60 dana, izvještajni pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom moraju ga spriječiti u obavljanju transakcija razmjene ; takvo se ograničenje ukida odmah nakon što korisnik kriptoimovine dostavi tražene informacije .