(1)

Reformirani okvir gospodarskog upravljanja EU-a stupio je na snagu 30. travnja 2024. Uredba (EU) 2024/1263 Europskog parlamenta i Vijeća o djelotvornoj koordinaciji ekonomskih politika i multilateralnom proračunskom nadzoru (1), izmijenjena Uredba (EZ) br. 1467/97 o provedbi postupka u slučaju prekomjernog deficita (2) i izmijenjena Direktiva Vijeća 2011/85/EU o proračunskim okvirima država članica (3) glavni su elementi reformiranog okvira gospodarskog upravljanja EU-a. Cilj je tog okvira promicanje zdravih i održivih javnih financija te održivog i uključivog rasta i otpornosti putem reformi i ulaganja te sprečavanje prekomjernih državnih deficita. Okvir je više usmjeren na srednjoročno razdoblje te se njime ujedno potiče odgovornost na nacionalnoj razini, zajedno s djelotvornijom i koherentnijom provedbom propisa.

(2)

Nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni planovi koje države članice trebaju dostaviti Vijeću i Komisiji okosnica su novog okvira gospodarskog upravljanja. Dva su cilja tih planova: i. osigurati da se, među ostalim do kraja razdoblja prilagodbe, dug opće države uvjerljivo smanjuje ili da ostane na razboritim razinama te da se državni deficit u srednjoročnom razdoblju smanji i zadrži ispod referentne vrijednosti od 3 % BDP-a i ii. osigurati provedbu reformi i ulaganja kojima se odgovara na glavne izazove utvrđene u kontekstu europskog semestra i doprinosi zajedničkim prioritetima EU-a. Zato se u svakom planu treba preuzeti srednjoročna obveza o kretanju neto rashoda (4), čime se u principu uvodi proračunsko ograničenje tijekom trajanja plana, odnosno četiri ili pet godina (ovisno o redovnom trajanju zakonodavnog razdoblja u državi članici). Osim toga, u planu treba objasniti kako će država članica provedbom reformi i ulaganja odgovoriti na glavne izazove utvrđene u kontekstu europskog semestra, osobito u preporukama za pojedinu zemlju (što, ovisno o slučaju, uključuje i one koje se odnose na postupak u slučaju makroekonomskih neravnoteža) i kako će država članica doprinijeti zajedničkim prioritetima Unije. Razdoblje fiskalne prilagodbe traje četiri godine i može se produljiti za najviše tri godine ako se država članica obveže da će provesti relevantne reforme i ulaganja koji ispunjavaju kriterije iz Uredbe (EU) 2024/1263.

(3)

Komisija nakon dostave plana treba ocijeniti ispunjava li plan zahtjeve iz Uredbe (EU) 2024/1263.

(4)

Vijeće zatim na preporuku Komisije treba donijeti preporuku kojom se utvrđuje kretanje neto rashoda dotične države članice i, ako je primjenjivo, potvrđuje skup obveza u pogledu reformi i ulaganja koje su temelj za produljenje razdoblja fiskalne prilagodbe.

(5)

Švedska je 11. listopada 2024. Vijeću i Komisiji dostavila svoj nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan, nakon što je u dogovoru s Komisijom produljen rok iz članka 36. Uredbe (EU) 2024/1263 zbog razloga koje je navela Švedska.

(6)

Švedska je prije dostave svojeg plana zatražila tehničke informacije (5), koje je Komisija dostavila 21. lipnja 2024. i objavila 11. listopada 2024. (6). U tehničkim informacijama navodi se razina strukturnog primarnog salda u 2028. koja je potrebna da se u srednjoročnom razdoblju deficit opće države održi ispod 3 % BDP-a, a dug opće države ispod 60 % BDP-a, čak i bez daljnjih proračunskih mjera nakon četverogodišnjeg razdoblja prilagodbe. Srednjoročno razdoblje definirano je kao razdoblje od deset godina nakon isteka razdoblja prilagodbe. Tehničke informacije sastavljaju se i dostavljaju državama članicama u dva scenarija: jedan podrazumijeva usklađenost sa zaštitnom mjerom za otpornost na deficit (7), u skladu s člankom 9. stavkom 3. Uredbe (EU) 2024/1263, a drugi je bez te zaštitne mjere. U tehničkim informacijama za Švedsku utvrđeno je da bi, na temelju pretpostavki Komisije na kojima se temelje prethodne smjernice dostavljene u lipnju 2024., kako bi se osigurala usklađenost s primjenjivim fiskalnim pravilima tijekom četverogodišnjeg razdoblja prilagodbe, strukturni primarni saldo na kraju razdoblja prilagodbe (2028., u scenariju bez zaštitne mjere za otpornost na deficit) trebao iznositi najmanje -1,8 % BDP-a, prema tablici 1 u nastavku. Informacije radi, uzme li se u obzir i zaštitna mjera za otpornost na deficit, strukturni primarni saldo trebao bi do kraja razdoblja prilagodbe (2028.) iznositi najmanje -0,8 % BDP-a. Međutim, zaštitna mjera za otpornost na deficit nije zahtjev za Švedsku, koja ispunjava uvjete za tehničke informacije.

Tablica 1: Tehničke informacije koje je Komisija dostavila Švedskoj

(7)

U skladu s člankom 12. Uredbe (EU) 2024/1263, Švedska i Komisija organizirale su tehnički dijalog u kolovozu 2024. Glavne su teme dijaloga bile kretanje neto rashoda prema predviđanjima Švedske do gornje granice koju se Švedska obvezala poštovati i njegove temeljne pretpostavke (osobito početna pozicija u 2024. i rast potencijalnog BDP-a u srednjoročnom razdoblju), kao i planirana provedba reformi i ulaganja kojima se odgovara na glavne izazove utvrđene u kontekstu europskog semestra te doprinosi zajedničkim prioritetima Unije za pravednu i zelenu tranziciju, socijalnu i gospodarsku otpornost, energetsku sigurnost i izgradnju obrambenih sposobnosti.

(8)

U planu koji je dostavila Švedska ne izvješćuje se o postupku savjetovanja s relevantnim dionicima prije dostave plana.

(9)

O planu se u nacionalnom parlamentu raspravljalo 1. listopada 2024. Zatim ga je vlada usvojila 10. listopada 2024.

(10)

Komisija je 19. lipnja 2024. zaključila da u Švedskoj postoje makroekonomske neravnoteže. U Švedskoj su i dalje osobito prisutne slabosti koje se odnose na njezino tržište nekretnina i visok privatni dug, koje su i dalje relevantne, dok su mjere politike za njihovo otklanjanje ograničene (8).

(11)

Vijeće je 21. listopada 2024. Švedskoj uputilo nekoliko preporuka u kontekstu europskog semestra (9).

(12)

U skladu s člankom 16. Uredbe (EU) 2024/1263 Komisija je ocijenila plan kako slijedi:

(13)

U Švedskoj je 2023. zabilježen pad gospodarske aktivnosti od 0,3 % zbog znatnog smanjenja privatne potrošnje i stvaranja fiksnog kapitala. Prema jesenskoj prognozi Europske komisije 2024. u 2024. se očekuje rast gospodarstva za 0,3 % zahvaljujući oporavku domaće potražnje potaknutom padom inflacije i nižim kamatnim stopama. Predviđa se da će se realni BDP 2025. povećati za 1,8 % zbog predviđenog ubrzanja oporavka domaće potražnje. U 2026. očekuje se povećanje realnog BDP-a za 2,6 % jer se predviđa opći gospodarski rast. Tijekom razdoblja obuhvaćenog prognozom očekuje se da će rast potencijalnog BDP-a ostati uglavnom stabilan uz blagu tendenciju rasta. Stopa nezaposlenosti u 2023. iznosila je 7,7 %, a Komisija predviđa da će u 2024. iznositi 8,5 %, u 2025. 8,4 %, a u 2026. 7,8 %. Predviđa se da će se inflacija (deflator BDP-a) smanjiti s 6,1 % u 2023. na 2,3 % u 2024., da će u 2025. iznositi 1,4 %, a u 2026. 1,3 %.

(14)

Kad je riječ o fiskalnim kretanjima, deficit opće države u Švedskoj iznosio je 2023. 0,6 % BDP-a. Prema jesenskoj prognozi Europske komisije 2024., predviđa se da će deficit u 2024. dosegnuti 1,9 % BDP-a, smanjiti se na 1,4 % BDP-a u 2025., a u 2026. bez promjene politika pasti na 0,3 % BDP-a. Jesenska prognoza Europske komisije 2024. uključuje nacrt proračuna Švedske za 2025., koji je vlada u rujnu predložila nacionalnom parlamentu. Na kraju 2023. dug opće države iznosio je 31,5 % BDP-a. Prema jesenskoj prognozi Europske komisije 2024., očekuje se povećanje udjela duga u BDP-u na 32,8 % krajem 2024., općenita stabilizacija na 32,7 % BDP-a krajem 2025. i smanjenje na 31,7 % BDP-a krajem 2026. Komisija u svojoj fiskalnoj prognozi ne uzima u obzir obveze politike preuzete u srednjoročnim planovima sve dok one ne budu vjerodostojno najavljene i dovoljno detaljno razrađene u konkretne mjere politike.

(15)

Nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan Švedske odnosi se na razdoblje 2025. – 2028. i četverogodišnju fiskalnu prilagodbu.

(16)

Plan sadržava sve informacije propisane u članku 13. Uredbe (EU) 2024/1263, osim informacija o savjetovanju s nacionalnim dionicima prije dostave propisanih u članku 13. točki (g) podtočki vi. te uredbe.

(17)

U planu se navodi da je za kretanje neto rashoda prikazano u tablici 2 utvrđena gornja granica rasta neto rashoda od 4,4 % u razdoblju 2025. – 2028., koju se tijela obvezuju poštovati. Tehničke informacije (uz pretpostavku linearnog kretanja prilagodbe) u skladu su s prosječnim rastom neto rashoda od 4,5 % tijekom razdoblja prilagodbe (2025. – 2028.). Rezultat gornje granice kretanja neto rashoda za koju je preuzeta obveza u planu trebao bi biti strukturni primarni saldo od -1,8 % BDP-a na kraju razdoblja prilagodbe (2028.). To je jednako minimalnoj razini strukturnog primarnog salda od -1,8 % BDP-a u 2028., koju je Komisija navela u tehničkim informacijama od 21. lipnja 2024. (10). U planu se pretpostavlja da će rast potencijalnog BDP-a tijekom razdoblja obuhvaćenog planom ostati prilično stabilan i iznositi oko 1,7 %. Osim toga, u planu se očekuje da će se stopa rasta deflatora BDP-a smanjiti s 2,8 % u 2024. na 1,4 % u 2025., a zatim se postupno povećati na 1,8 % do 2028.

Tablica 2: Kretanje neto rashoda i glavne pretpostavke iz plana Švedske

(18)

Ako se ostvare obveze o kretanju neto rashoda preuzete u planu i temeljne pretpostavke, dug opće države trebao bi, prema planu, postupno rasti s razine neznatno ispod 33 % BDP-a u 2024. na 36,2 % na kraju razdoblja prilagodbe u 2028., u skladu s tablicom 3 u nastavku. Očekuje se da će se nakon prilagodbe u srednjoročnom razdoblju (tj. do 2038.) udio duga nastaviti povećavati u skladu s planom i do 2038. dosegnuti 51,3 % BDP-a.

Tablica 3: Kretanja duga i salda opće države u planu Švedske

Tako bi prema planu dug opće države u srednjoročnom razdoblju ostao ispod referentne vrijednosti od 60 % BDP-a iz Ugovora. Stoga se na temelju obveza o provedbi politika i makroekonomskih pretpostavki iz plana kretanje neto rashoda navedeno u planu smatra usklađenim s kriterijem duga iz članka 16. stavka 2. Uredbe (EU) 2024/1263.

(19)

Na temelju kretanja neto rashoda i pretpostavki iz plana, deficit opće države trebao bi se tijekom razdoblja prilagodbe postupno povećati s 1,5 % BDP-a u 2025. na 2,2 % BDP-a u 2028. Stoga prema planu saldo opće države neće do kraja razdoblja prilagodbe (2028.) premašiti referentnu vrijednost od 3 % BDP-a. Osim toga, državni deficit tijekom deset godina nakon razdoblja prilagodbe (tj. do 2038.) neće premašiti 3 % BDP-a. Stoga se na temelju obveza o provedbi politika i makroekonomskih pretpostavki iz plana kretanje neto rashoda navedeno u planu smatra usklađenim sa zahtjevom u vezi s deficitom iz članka 16. stavka 2. Uredbe (EU) 2024/1263.

(20)

Plan se temelji na pretpostavkama koje se razlikuju od pretpostavki koje je Komisija dostavila Švedskoj 21. lipnja 2024. Konkretno, plan se temelji na različitim pretpostavkama za šest varijabli, a to su: početna pozicija u 2024., rast potencijalnog BDP-a, deflator BDP-a, nominalna implicitna kamatna stopa, prilagodbe stanja i tokova i dohodak od imovine. U nastavku se navodi analiza tih razlika u pretpostavkama. Razlike u pretpostavkama koje najviše utječu na prosječni rast neto rashoda navedene su u nastavku, zajedno s analizom svake razlike zasebno.

Preostale razlike u pretpostavkama ne utječu bitno na prosječni rast neto rashoda u odnosu na pretpostavke Komisije. Sve razlike u pretpostavkama, promatrane zajedno, općenito bi mogle biti razlog za niži prosječni rast neto rashoda u planu u odnosu na prosječni rast neto rashoda naveden u tehničkim informacijama. Komisija će ovu analizu pretpostavki iz plana uzeti u obzir pri budućim ocjenama usklađenosti s kretanjem neto rashoda.

(21)

Plan ne sadržava indikativnu fiskalnu strategiju za provedbu kretanja neto rashoda iz plana jer je to kretanje utvrđeno samo kao tehnička gornja granica za koju se Švedska obvezuje da je neće premašiti. Točna specifikacija relevantnih mjera politike potvrdit će se ili prilagoditi te kvantificirati u godišnjim proračunima.

(22)

U planu se opisuju planirane politike za reforme i ulaganja kojima se odgovara na glavne izazove utvrđene u kontekstu europskog semestra, osobito u preporukama, što uključuje one koje se odnose na postupak u slučaju makroekonomskih neravnoteža, i doprinosi zajedničkim prioritetima EU-a. Plan sadržava skup reformi i ulaganja, ali se ne navodi koji se od njih i u kojoj mjeri financijski podupiru u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost.

(23)

Kad je riječ o zajedničkom prioritetu pravedne zelene i digitalne tranzicije, što uključuje klimatske ciljeve utvrđene u Uredbi (EU) 2021/1119, plan sadržava inicijative politike kojima se namjerava doprinijeti tom zajedničkom prioritetu i provesti povezane preporuke iz 2019., 2020., 2022., 2023. i 2024. Konkretno, planom su obuhvaćene mjere za potporu klimatskoj neutralnosti do 2050., među ostalim klimatskim mjerama te subvencijama i premijama za ulaganja i inovacije (sve preporuke koje se odnose zelenu tranziciju); sredstva za potporu zelenoj tranziciji u sjevernoj Švedskoj (preporuke iz 2020. i 2021.) i pojednostavnjeni postupci izdavanja dozvola za projekte zelenih ulaganja (preporuke iz 2022. i 2023.). Digitalnoj tranziciji namjerava se doprinijeti ulaganjima u širokopojasnu povezivost u cijeloj Švedskoj, jedinstvenim sustavom javnog upravljanja digitalnom infrastrukturom i razvojem službene digitalne identifikacije.

(24)

Kad je riječ o zajedničkom prioritetu socijalne i gospodarske otpornosti, što uključuje europski stup socijalnih prava, plan sadržava inicijative politike kojima se namjerava doprinijeti tom zajedničkom prioritetu i odgovoriti na povezane preporuke iz 2019., 2020., 2022., 2023. i 2024., uključujući preporuke o privatnom dugu i tržištu stambenih nekretnina povezane s postupkom u slučaju makroekonomskih ravnoteža. Te inicijative uključuju poticaje za prekvalifikaciju; ciljanu potporu dugotrajno nezaposlenima; obrazovne reforme kojima se poboljšava profesionalni razvoj učitelja i nastavnika te ravnatelja škola; poboljšanje obrazovnih rezultata ranjivih skupina; potporu obrazovanju odraslih i osposobljavanje učitelja i nastavnika, mjere kako bi se općinama osigurale subvencije i kreditna jamstva radi potpore izgradnji stambenih objekata i prenamjeni nestambenih zgrada u stambene.

(25)

Kad je riječ o zajedničkom prioritetu energetske sigurnosti, plan sadržava inicijative politike kojima se namjerava doprinijeti tom zajedničkom prioritetu i provesti povezane preporuke iz 2020., 2022., 2023., 2024., posebno o ulaganjima u proizvodnju i prijenos energije.

(26)

Kad je riječ o zajedničkom prioritetu obrambenih sposobnosti, plan sadržava inicijative za znatno povećanje resursa za vojnu i civilnu obranu u razdoblju do 2035.

(27)

Plan sadržava informacije o dosljednosti i, prema potrebi, komplementarnosti s fondovima kohezijske politike i planom za oporavak i otpornost Švedske. Glavne mjere uključene u plan za oporavak i otpornost čine programi „klimatski skok” i „industrijski skok”, širenje širokopojasnog interneta te mjere povezane s planom REPowerEU kojima se doprinosi zelenoj i digitalnoj tranziciji i dopunjuju navedene mjere povezane s prioritetima EU-a koje se financiraju u okviru kohezijske politike. Plan sadržava informacije o ciljevima različitih fondova kohezijske politike i primjere mjera u različitim sektorima i regijama, uključujući sjeverna rijetko naseljena područja.

(28)

Plan sadržava pregled potrebnih javnih ulaganja u Švedskoj povezanih sa zajedničkim prioritetima EU-a. Kad je riječ o zajedničkim prioritetima pravedne zelene i digitalne tranzicije, socijalne i gospodarske otpornosti i energetske sigurnosti, potrebna ulaganja u istraživanje i inovacije pokrit će se dodatnim rashodima tijekom razdoblja obuhvaćenog planom, koji će se s 1,5 milijarde SEK u 2025. postupno povećati na 6,5 milijardi SEK u 2028. i nakon toga. Potrebna ulaganja u području socijalne i gospodarske otpornosti, energetske sigurnosti i pravedne zelene tranzicije dodatno su utvrđena za prometnu infrastrukturu i za proizvodnju i prijenos električne energije. Procjenjuje se da će u razdoblju od 2020. do 2040. za proizvodnju energije biti potrebna ulaganja u rasponu od 10 do 140 milijardi SEK po petogodišnjem razdoblju. Kako bi se zadovoljile potrebe za javnim ulaganjima u Švedskoj za zajednički prioritet energetske sigurnosti, u planu se predviđaju ulaganja u elektroenergetsku mrežu u iznosu od 170 milijardi SEK tijekom razdoblja 2020. – 2031. Kad je riječ o zajedničkim prioritetima socijalne i gospodarske otpornosti i pravedne zelene tranzicije, planom se nastoje zadovoljiti potrebe za javnim ulaganjima u prometnu infrastrukturu rashodima u iznosu od 1 171 milijarde SEK u razdoblju 2026. – 2037. U planu se još navode znatna povećanja predviđenih rashoda za obranu, sa 126 milijardi SEK u 2024. na 225 milijardi SEK u 2035., u kojima bi velik udio imali troškovi ulaganja.

(29)

Komisija općenito smatra da plan Švedske ispunjava kriterije iz Uredbe (EU) 2024/1263.

(30)

Vijeće pozdravlja srednjoročni fiskalno-strukturni plan Švedske i smatra da bi njegova potpuna provedba doprinijela osiguravanju zdravih javnih financija, održivosti javnog duga te održivog i uključivog rasta.

(31)

Vijeće prima na znanje Komisijinu ocjenu plana. Međutim, Vijeće poziva Komisiju da svoju ocjenu planova u budućnosti iznosi u zasebnom dokumentu od preporuka Komisije za preporuke Vijeća.

(32)

Vijeće prima na znanje Komisijinu ocjenu kretanja neto rashoda i glavnih makroekonomskih pretpostavki iz plana, među ostalim u odnosu na prethodne smjernice Komisije, kao i implikacije kretanja neto rashoda iz plana na državni deficit i dug. Vijeće prima na znanje ocjenu Komisije da su makroekonomske i fiskalne pretpostavke, iako se u nekim slučajevima razlikuju od pretpostavki Komisije, među ostalim kako bi se u obzir uzeli ažurirani makroekonomski i fiskalni podaci, općenito gledano opravdane i potkrijepljene uvjerljivim ekonomskim argumentima. Vijeće prima na znanje široku fiskalnu strategiju iz plana i rizike u pogledu gospodarskih izgleda koji bi mogli utjecati na realizaciju makroekonomskog scenarija i temeljnih pretpostavki, kao i na ostvarenje kretanja neto rashoda iz plana. Vijeće pozdravlja činjenicu da je plan predstavljen parlamentu. Vijeće također prima na znanje da bi geopolitički rizici mogli stvoriti pritisak na rashode za obranu.

(33)

Vijeće očekuje od Švedske da bude spremna prema potrebi prilagoditi svoju fiskalnu strategiju kako bi ostvarila kretanje neto rashoda. Vijeće će pomno pratiti gospodarska i fiskalna kretanja, uključujući ona na kojima se temelji scenarij plana.

(34)

Vijeće smatra da je prije sljedećeg kruga fiskalnog nadzora potrebno pravodobno održati dodatne rasprave kako bi se postiglo zajedničko razumijevanje implikacija kumulativnih stopa rasta neto rashoda u okviru godišnjeg nadzora.

(35)

Vijeće prima na znanje Komisijin opis potreba i namjera u pogledu reformi i ulaganja kojima se odgovara na glavne izazove utvrđene u kontekstu europskog semestra te naglašava da je važno osigurati provedbu tih reformi i ulaganja. Vijeće će na temelju Komisijinih izvješća ocijeniti te reforme i ulaganja te pratiti njihovu provedbu u okviru europskog semestra.

(36)

Vijeće sa zanimanjem očekuje godišnja izvješća Švedske o napretku, koja će prije svega sadržavati informacije o napretku u ostvarenju kretanja neto rashoda kako ga je utvrdilo Vijeće te o provedbi širih reformi i ulaganja u kontekstu europskog semestra.

(37)

Vijeće bi u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) 2024/1263 na temelju Komisijine procjene Švedskoj trebalo preporučiti kretanje neto rashoda kako je navedeno u planu,

1.