|
29.10.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 445/233 |
P9_TA(2020)0354
Prijelazne odredbe za potporu iz EPFRR-a i EFJP-a u godini 2021. i 2022. ***I
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 16. prosinca 2020. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju određenih prijelaznih odredbi za potporu iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) u godini 2021. i izmjeni uredbi (EU) br. 228/2013, (EU) br. 229/2013 i (EU) br. 1308/2013 u pogledu sredstava i njihove raspodjele u godini 2021. i izmjeni uredbi (EU) br. 1305/2013, (EU) br. 1306/2013 i (EU) br. 1307/2013 u pogledu njihovih sredstava i primjene u godini 2021. (COM(2019)0581 – C9-0162/2019 – 2019/0254(COD))
(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)
(2021/C 445/40)
Europski parlament,
|
— |
uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2019)0581), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 43. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C9-0162/2019), |
|
— |
uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Revizorskog suda od 26. veljače 2020. (1), |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 7. svibnja 2020. (2), |
|
— |
nakon savjetovanja s Odborom regija, |
|
— |
uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je nadležni odbor odobrio u skladu s člankom 74. stavkom 4. Poslovnika, i priopćenje iz Vijeća o prihvaćanju stajališta Parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, |
|
— |
uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika, |
|
— |
uzimajući u obzir mišljenje Odbora za regionalni razvoj, |
|
— |
uzimajući u obzir pismo Odbora za proračune, |
|
— |
uzimajući u obzir izvješće Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (A9-0101/2020), |
|
1. |
usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju; |
|
2. |
prihvaća svoje izjave priložene ovoj Rezoluciji; |
|
3. |
prihvaća zajedničku izjavu Europskog parlamenta i Vijeća priloženu ovoj Rezoluciji; |
|
4. |
prima na znanje izjave Komisije priložene ovoj Rezoluciji; |
|
5. |
traži od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog; |
|
6. |
nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima. |
P9_TC1-COD(2019)0254
Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju od 16. prosinca 2020. radi donošenja Uredbe (EU) 2020/… Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju određenih prijelaznih odredaba za potporu iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) u godinama 2021. i 2022. i izmjeni uredaba (EU) br. 1305/2013, (EU) br. 1306/2013 i (EU) br. 1307/2013 u pogledu sredstava i primjene u godinama 2021. i 2022. te Uredbe (EU) br. 1308/2013 u pogledu sredstava i raspodjele takve potpore u godinama 2021. i 2022.
(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2020/2220.)
PRILOG ZAKONODAVNOJ REZOLUCIJI
Izjava Europskog parlamenta o prijelaznim aranžmanima ZPP-a i višegodišnjem financijskom okviru
Pričuva za krizne situacije
Od uspostave 2014., pričuva za krize u poljoprivrednom sektoru nikad nije aktivirana zbog mehanizma financijske discipline predviđenog člankom 25. Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća, prema kojem se sredstva za tu pričuvu na početku svake godine mobiliziraju iz ukupnog iznosa izravnih plaćanja. Neiskorištena sredstva vraćaju se u izravna plaćanja na kraju godine. Stoga pričuva nikad nije iskorištena kako bi se izbjeglo uskraćivanje sredstava poljoprivrednicima.
S obzirom na to da je njezina svrha pomoći poljoprivrednicima suočenima s nestabilnošću cijena ili tržišta, činjenica da pričuva nikad nije aktivirana dokaz je ograničenja njezine financijske strukture i funkcioniranja. Znatni poremećaji na tržištu kao posljedica sve učestalijih nepovoljnih ekonomskih, klimatskih i zdravstvenih uvjeta ukazuju na hitnu potrebu za potpuno funkcionalnom pričuvom za krizne situacije, koja se može aktivirati i staviti na raspolaganje kako bi se reagiralo na učinkovit način.
Europski parlament ističe da bi u cijelosti financirana pričuva za krizne situacije, koja je isprva trebala iznositi 400 milijuna EUR povrh proračuna EFJP-a i EPFRR-a, te je kumulativna, što znači da se neiskorištena sredstva prenose i dodaju u narednu godinu tijekom programskog razdoblja, efikasnije funkcionirala i imala bolji učinak u pružanju pravodobne pomoći u kriznim situacijama i financiranju ciljanih mjera za pogođene sektore.
POSEI i otoci u Egejskom moru
Najudaljenije regije, kako je navedeno u članku 349. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, zbog svojeg zemljopisnog položaja, osobito udaljenosti, izoliranosti, male površine, nepovoljne topografije i klime, suočavaju se s posebnim socioekonomskim problemima povezanima s opskrbom hranom i poljoprivrednim proizvodima bitnima za potrošnju ili poljoprivrednu proizvodnju. U Uredbi (EU) br. 228/2013 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđene su posebne mjere u poljoprivrednom sektoru za otklanjanje poteškoća uzrokovanih tom posebnom situacijom, na temelju tog članka Ugovora. Nadalje, posebnim mjerama za poljoprivredu u korist manjih egejskih otoka iz Uredbe (EU) br. 229/2013 Europskog parlamenta i Vijeća također se rješavaju isti problemi no na drugoj geografskoj lokaciji.
Važnost posebnih mjera i prilika u tim regijama i otocima opravdava razinu posebne potpore koja je ključna za uspješnu provedbu tih mjera. Stoga, uzimajući u obzir obveze koje je Komisija prethodno javno preuzela u pogledu tih regija i otoka, Europski parlament poziva na neometan nastavak vrlo uspješnih programa koji se provode na temelju uredbi (EU) No 228/2013 i (EU) No 229/2013 te na održavanje barem trenutačne razine potpore tim regijama i otocima. Na taj bi način Unija pokazala svoju solidarnost i predanost onim regijama i otocima koji su u posebno nepovoljnom položaju.
Izjava Europskog parlamenta o sektorskim organizacijama u najudaljenijim regijama
Njihova mala veličina i izoliranost čini lokalna tržišta u najudaljenijim regijama posebno osjetljivima na fluktuacije cijena povezane s uvoznim tokovima iz ostatka Unije ili iz trećih zemalja. Člankom 349. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) uvažavaju se posebne potrebe najudaljenijih regija i utvrđuju se temelji za zakonodavni okvir koji će im pomoći u nošenju s njihovim pojedinačnim situacijama. To se pitanje razrađuje u Uredbi (EU) br. 228/2013 Europskog parlamenta i Vijeća. Konkretno, s obzirom na to da je upotreba sektorskih organizacija pokazala potencijal za zadovoljavanje posebnih potreba sektora poljoprivredne proizvodnje u najudaljenijim regijama, fleksibilnost u provedbi relevantnih odredbi Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u tim regijama već bi trebala biti dopuštena kako bi se u potpunosti iskoristila sredstva koja su tim regijama dodijeljena ovom Prijelaznom Uredbom. Stoga bi sektorske organizacije koje su priznate u skladu s člankom 157. Uredbe (EU) br. 1308/2013 i smatraju se reprezentativnima trebale imati mogućnost poduzimanja potrebnih kolektivnih mjera kako bi osigurale da lokalna proizvodnja ostane konkurentna na dotičnim lokalnim tržištima i održiva. U tu svrhu, neovisno o člancima 28., 29. i 110. UFEU-a i članku 165. Uredbe (EU) br. 1308/2013 i ne dovodeći u pitanje članak 164. te Uredbe i na temelju članka 349. UFEU-a kako ga tumači Sud Europske unije u svojoj presudi u spojenim predmetima od C-132/14 do C-136/14, Europski parlament naglašava važnost toga da se prouče svi prikladni instrumenti kako bi se dotičnim državama članicama omogućilo da, u kontekstu proširenih sektorskih sporazuma i nakon savjetovanja s dotičnim dionicima, obvežu pojedine subjekte ili skupine gospodarskih subjekata koji nisu članovi dotične sektorske organizacije, ali koji djeluju na dotičnom lokalnom tržištu, neovisno o njihovom podrijetlu, da toj organizaciji plate sve ili dio financijskih doprinosa koje plaćaju njezini članovi, pa čak i u slučajevima kada se prihodom od tih doprinosa financiraju mjere za održavanje samo lokalne proizvodnje ili kada se prilozi prikupljaju u drugoj fazi procesa u kojemu se proizvodi stavljaju na tržište.
Zajednička izjava Europskog parlamenta i Vijeća o najudaljenijim regijama i manjim egejskim otocima
Europski parlament i Vijeće podsjećaju na:
|
— |
važnost posebnih mjera za najudaljenije regije, u skladu s člankom 349. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Uredbom (EU) br. 228/2013 Europskog parlamenta i Vijeća, kojima se uzimaju u obzir posebne značajke tih regija; |
|
— |
važnost posebnih mjera za poljoprivredu u korist manjih egejskih otoka uspostavljenih Uredbom (EU) br. 229/2013 Europskog parlamenta i Vijeća te |
|
— |
činjenicu da navedeno opravdava posebnu potporu tim regijama i otocima kako bi se provele odgovarajuće mjere. |
Zajednička izjava Europskog parlamenta i Vijeća o mehanizmima financiranja EU-a za POSEI i manje egejske otoke
Europski parlament i Vijeće ističu da su mjere za financiranje programa POSEI i manjih egejskih otoka uvrštene u ovu Prijelaznu uredbu za 2021. i 2022. iznimne, da odražavaju posebne okolnosti i ne predstavljaju presedan za buduće financiranje u okviru ZPP-a, ni za najudaljenije regije i manje egejske otoke, ni za izravna plaćanja.
Izjava Komisije o pravilima o stavljanju na tržište maslinovog ulja
Komisija prima na znanje politički dogovor postignut između Parlamenta i Vijeća o amandmanu Parlamenta 106. kojim se u Uredbu o ZOT-u umeće novi članak 167.a u pogledu sektora maslinova ulja. Komisija napominje da taj amandman koji su dogovorili Parlament i Vijeće nije u skladu s načelom kontinuiteta postojećih pravila na kojem se temelji prijelazna uredba, da je bitan te da su ga suzakonodavci uključili bez procjene učinka propisane točkom 15. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva. Komisija podsjeća na svoju obvezu održavanja učinkovitog tržišnog natjecanja u sektoru poljoprivrede i potpunog ostvarivanja ciljeva ZPP-a utvrđenih u članku 39. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
Izjava komisije o plaćanjima za ANC
Komisija prima na znanje dogovor suzakonodavaca o tome da se sredstvima EURI-ja, ako su integrirana u EPFRR, mogu financirati plaćanja za područja s prirodnim ili drugim posebnim ograničenjima (plaćanja za ANC).
Komisija je već iznijela primjedbe u pogledu ograničenog doprinosa plaćanja za ANC okolišnim i klimatskim ciljevima, s obzirom na to da poljoprivrednici ne moraju primjenjivati nikakve posebne prakse da bi primili plaćanje. Zbog toga se uključivanje plaćanja za ANC u dio sredstava EURI-ja namijenjenih doprinosu okolišnim i klimatskim ciljevima ne bi trebalo smatrati presedanom tijekom pregovora o budućem ZPP-u.