<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><CONCLUSION NNC="YES" xmlns:fmx="http://opoce" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:noNamespaceSchemaLocation="http://formex.publications.europa.eu/schema/formex-05.58-20161101.xd"><BIB.CONCLUSION><REF.CASE FILE="n.a."><NO.CASE>C-22/20</NO.CASE></REF.CASE><NO.CELEX>62020CC0022</NO.CELEX><NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2021:250">EU:C:2021:250</NO.ECLI><NO.SEQ>0001</NO.SEQ><PAGE.FIRST.ECR>1</PAGE.FIRST.ECR><PAGE.SEQ>1</PAGE.SEQ><PAGE.LAST.ECR>20</PAGE.LAST.ECR><PAGE.TOTAL>20</PAGE.TOTAL></BIB.CONCLUSION><CURR.TITLE><PAGE.HEADER><P><HT TYPE="SC">Mišljenje J. Kokott – Predmet C‑22/20</HT></P><P><HT TYPE="SC">Komisija/Švedska (uređaji za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda)</HT></P></PAGE.HEADER></CURR.TITLE><TITLE><TI><P><HT TYPE="UC">Mišljenje nezavisne odvjetnice</HT></P><P><HT TYPE="UC">Juliane Kokott</HT></P><P>od <DATE ISO="20210325">25. ožujka 2021.</DATE><NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0001"><P>Izvorni jezik: njemački</P></NOTE></P></TI><STI><P>Predmet C‑22/20</P><P>Europska komisija</P><P>protiv</P><P>Kraljevine Švedske</P><P>(Uređaji za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda)</P></STI></TITLE><INTERMEDIATE><INDEX IDX.CLOSE="”" SEPARATOR=" – " IDX.OPEN="„"><KEYWORD>Povreda obveze</KEYWORD><KEYWORD>Direktiva 91/271/EEZ</KEYWORD><KEYWORD>Pročišćavanje komunalnih otpadnih voda</KEYWORD><KEYWORD>Sekundarno pročišćavanje otpadnih voda</KEYWORD><KEYWORD>Strože pročišćavanje ispuštanja u osjetljivim područjima</KEYWORD><KEYWORD>Lojalna suradnja</KEYWORD><KEYWORD>Dostavljanje informacija</KEYWORD></INDEX></INTERMEDIATE><CONTENTS.CONCLUSION><GR.SEQ LEVEL="1"><TITLE><TI><NP><NO.P><HT TYPE="BOLD">I.</HT></NO.P><TXT><HT TYPE="BOLD">Uvod</HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0001"><NO.P>1.</NO.P><TXT>Direktivom o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0002"><P>Primjenjiva je Direktiva Vijeća 91/271/EEZ od <DATE ISO="19910521">21. svibnja 1991.</DATE> o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (<REF.DOC.OJ COLL="L" NO.OJ="135" PAGE.FIRST="40" DATE.PUB="1991">SL 1991., L 135, str. 40</REF.DOC.OJ>.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 15., svezak 1., str. 5. i ispravak <REF.DOC.OJ COLL="L" NO.OJ="084" PAGE.FIRST="32" DATE.PUB="2020">SL 2020., L 84, str. 32</REF.DOC.OJ>.), kako je izmijenjena Direktivom Vijeća 2013/64/EU od <DATE ISO="20131217">17. prosinca 2013.</DATE> (<REF.DOC.OJ COLL="L" NO.OJ="353" PAGE.FIRST="8" DATE.PUB="2013">SL 2013., L 353, str. 8</REF.DOC.OJ>.).</P></NOTE> Unija obvezuje države članice da za naselja određene veličine izgrade i vode uređaje za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda s određenim učinkom pročišćavanja. U predmetnom postupku Komisija prigovara Švedskoj da je povrijedila tu obvezu u nekim aglomeracijama.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0002"><NO.P>2.</NO.P><TXT>Pritom je prvo potrebno razjasniti, mora li se izuzeće iz Direktive predviđeno za lokacije u planinskim predjelima zbog sličnih okolišnih uvjeta primijeniti i na lokacije na dalekom sjeveru. Drugo, stranke se spore oko podataka o mjerenju na temelju kojih se određuje učinkovitost uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda. I treće, Komisija prigovara Švedskoj da nije dostavila određene podatke o mjerenju koji su potrebni za ocjenu sredstva obrane, točnije za ocjenu takozvanog prirodnog smanjenja dušika.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ><?PAGE NO="2"?><GR.SEQ LEVEL="1"><TITLE><TI><NP><NO.P><HT TYPE="BOLD">II.</HT></NO.P><TXT><HT TYPE="BOLD">Pravni okvir</HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0003"><NO.P>3.</NO.P><TXT>Člankom 4. Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda predviđeno je takozvano sekundarno pročišćavanje otpadnih voda:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><PARAG IDENTIFIER="004.001"><NO.PARAG><QUOT.START CODE="201E" ID="QS0001" REF.END="QE0001"/>1.</NO.PARAG><ALINEA><P>Države članice će osigurati da se komunalne otpadne vode koje ulaze u sabirne sustave prije ispuštanja podvrgnu sekundarnom pročišćavanju ili ekvivalentnom pročišćavanju kako slijedi:</P><LIST TYPE="DASH"><ITEM><P>najkasnije do <DATE ISO="20001231">31. prosinca 2000.</DATE> za sva ispuštanja iz aglomeracija s više od <FT TYPE="NUMBER">15000</FT> p.e., [(populacijski ekvivalent)];</P></ITEM><ITEM><P>najkasnije do <DATE ISO="20051231">31. prosinca 2005.</DATE> za sva ispuštanja iz aglomeracija s p.e. između <FT TYPE="NUMBER">10000</FT> i <FT TYPE="NUMBER">15000</FT>,</P></ITEM><ITEM><P>najkasnije do <DATE ISO="20051231">31. prosinca 2005.</DATE> za ispuštanja u slatke vode i estuarije iz aglomeracija s p.e. između 2000 i <FT TYPE="NUMBER">10000</FT>.</P></ITEM></LIST></ALINEA></PARAG><PARAG IDENTIFIER="004.001A"><NO.PARAG>1a.</NO.PARAG><ALINEA>[…]</ALINEA></PARAG><PARAG IDENTIFIER="004.002"><NO.PARAG>2.</NO.PARAG><ALINEA>Ispuštanja komunalnih otpadnih voda u vode koje se nalaze u planinskim predjelima (iznad 1500 m nadmorske visine) gdje je teško primijeniti učinkovito biološko pročišćavanje zbog niskih temperatura mogu se podvrći manje strogom pročišćavanju od onog propisanog u stavku 1., pod uvjetom da se podrobnim studijama naznači da to ispuštanje nema štetan utjecaj na okoliš.</ALINEA></PARAG><PARAG IDENTIFIER="004.003"><NO.PARAG>3.</NO.PARAG><ALINEA>Ispuštanja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda opisanih u stavcima 1. i 2. moraju zadovoljavati odgovarajuće zahtjeve iz Priloga I. dijela B. […]<QUOT.END REF.START="QS0001" CODE="201D" ID="QE0001"/></ALINEA></PARAG></QUOT.S></P></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0004"><NO.P>4.</NO.P><TXT>Člankom 5. Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda uspostavljaju se posebni zahtjevi za ispuštanje u posebno osjetljiva područja:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><PARAG IDENTIFIER="005.001"><NO.PARAG><QUOT.START CODE="201E" ID="QS0002" REF.END="QE0002"/>1.</NO.PARAG><ALINEA>Za potrebe stavka 2., države članice će do <DATE ISO="19931231">31. prosinca 1993.</DATE> utvrditi osjetljiva područja prema mjerilima utvrđenima u Prilogu II.</ALINEA></PARAG><PARAG IDENTIFIER="005.002"><NO.PARAG>2.</NO.PARAG><ALINEA>Države članice će osigurati da se komunalne otpadne vode koje ulaze u sabirne sustave prije ispuštanja u osjetljiva područja podvrgnu strožem pročišćavanju od onog opisanog u članku 4. najkasnije do <DATE ISO="19981231">31. prosinca 1998.</DATE> za sva ispuštanja iz aglomeracija s više od <FT TYPE="NUMBER">10000</FT> p.e.</ALINEA></PARAG><PARAG IDENTIFIER="005.002A"><NO.PARAG>2a.</NO.PARAG><ALINEA>[…]</ALINEA></PARAG><PARAG IDENTIFIER="005.003"><NO.PARAG>3.</NO.PARAG><ALINEA>Ispuštanja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda opisana u stavku 2. moraju zadovoljavati odgovarajuće zahtjeve iz Priloga I. dijela B. […]<QUOT.END REF.START="QS0002" CODE="201D" ID="QE0002"/></ALINEA></PARAG></QUOT.S></P></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0005"><NO.P>5.</NO.P><TXT>Članak 10. Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda odnosi se na lokalnu klimu:</TXT><P><QUOT.S LEVEL="1"><ALINEA><QUOT.START CODE="201E" ID="QS0003" REF.END="QE0003"/>Države članice će osigurati da se uređaji za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda izgrađen[i] radi ispunjenja zahtjeva članaka 4., 5., 6. i 7. konstruiraju, izgrade, vode i održavaju kako bi se osigurala dovoljna provedba u svim normalnim lokalnim klimatskim uvjetima. Pri konstruiranju uređaja, moraju se uzeti u obzir sezonske varijacije opterećenja.<QUOT.END REF.START="QS0003" CODE="201D" ID="QE0003"/></ALINEA></QUOT.S></P></NP.ECR><?PAGE NO="3"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0006"><NO.P>6.</NO.P><TXT>Prema članku 15. stavku 1. prvoj alineji Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda, nadležne institucije ili odgovarajuća tijela prate ispuštanja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda radi provjere pridržavanja zahtjeva iz Priloga I. dijela B u skladu s kontrolnim postupcima utvrđenima u Prilogu I. dijelu D.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0007"><NO.P>7.</NO.P><TXT>Prilog I. dio B (<QUOT.START CODE="201E" ID="QS0004" REF.END="QE0004"/>Ispuštanje iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda u prihvatne vode<QUOT.END REF.START="QS0004" CODE="201D" ID="QE0004"/>) Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda pod točkom 2. predviđa:</TXT><QUOT.S LEVEL="1"><P><QUOT.START CODE="201E" ID="QS0005" REF.END="QE0005"/>Ispuštanja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda podvrgnutih pročišćavanju u skladu s člancima 4. i 5. moraju ispunjavati zahtjeve utvrđene u tablici 1.<QUOT.END REF.START="QS0005" CODE="201D" ID="QE0005"/></P></QUOT.S></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0008"><NO.P>8.</NO.P><TXT>Tablica 1. Priloga I. Direktivi o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda nosi naslov <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0006" REF.END="QE0006"/>Zahtjevi za ispuštanja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda u skladu s člancima 4. i 5. Direktive<QUOT.END REF.START="QS0006" CODE="201D" ID="QE0006"/> i u njoj se navodi sljedeće:</TXT><QUOT.S LEVEL="1"><TBL NO.SEQ="0001" CLASS="GEN" COLS="4"><CORPUS><ROW><CELL COL="1"><QUOT.START CODE="201E" ID="QS0007" REF.END="QE0007"/>Parametri</CELL><CELL COL="2">Koncentracija</CELL><CELL COL="3">Minimalni postotak smanjenja […]</CELL><CELL COL="4">[…]</CELL></ROW><ROW><CELL COL="1">Biokemijska potražnja za kisikom (BPK5 na 20 °C) bez nitrifikacije […]</CELL><CELL COL="2">25 mg/l O<HT TYPE="SUB">2</HT></CELL><CELL COL="3"><P>70‑90</P><P>40 temeljem članka 4. stavka 2.</P></CELL><CELL COL="4">[…]</CELL></ROW><ROW><CELL COL="1">Kemijska potražnja za kisikom (KPK)</CELL><CELL COL="2">125 mg/l O<HT TYPE="SUB">2</HT></CELL><CELL COL="3">75</CELL><CELL COL="4">[…]</CELL></ROW><ROW><CELL COL="1">[…]</CELL><CELL COL="2">[…]</CELL><CELL COL="3">[…]</CELL><CELL COL="4">[…]<QUOT.END REF.START="QS0007" CODE="201D" ID="QE0007"/></CELL></ROW></CORPUS></TBL></QUOT.S></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0009"><NO.P>9.</NO.P><TXT>Prema točki 3. Priloga I. dijela B Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0008" REF.END="QE0008"/>Ispuštanja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda u osjetljiva područja […] moraju osim toga ispunjavati zahtjeve prikazane u tablici 2. ovog Priloga<QUOT.END REF.START="QS0008" CODE="201D" ID="QE0008"/>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0010"><NO.P>10.</NO.P><TXT>Tablica 2. Priloga I. Direktivi o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda uređuje osobito smanjenje dušika:</TXT><QUOT.S LEVEL="1"><P><QUOT.START CODE="201E" ID="QS0009" REF.END="QE0009"/>Zahtjevi za ispuštanja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda u osjetljiva područja koja su podložna eutrofikaciji kako je utvrđeno u Prilogu II. dijelu A točki (a). Jedan ili oba parametra mogu se primijeniti ovisno o lokalnoj situaciji. Primjenjuju se vrijednosti za koncentraciju ili za postotak smanjenja.<QUOT.END REF.START="QS0009" CODE="201D" ID="QE0009"/></P><TBL NO.SEQ="0002" CLASS="GEN" COLS="4"><CORPUS><ROW><CELL COL="1"><QUOT.START CODE="201E" ID="QS0010" REF.END="QE0010"/>Parametri</CELL><CELL COL="2">Koncentracija</CELL><CELL COL="3">Minimalni postotak smanjenja […]</CELL><CELL COL="4">[…]</CELL></ROW><ROW><CELL COL="1">[…]</CELL><CELL COL="2">[…]</CELL><CELL COL="3">[…]</CELL><CELL COL="4">[…]</CELL></ROW><ROW><CELL COL="1">Ukupni dušik […]</CELL><CELL COL="2">15 mg/l (<FT TYPE="NUMBER">10000</FT> – <FT TYPE="NUMBER">100000</FT> p.e.) […]</CELL><CELL COL="3">70 – 80</CELL><CELL COL="4">[…]</CELL></ROW><ROW><CELL COL="1"><IE/></CELL><CELL COL="2">10 mg/l (više od <FT TYPE="NUMBER">100000</FT> p.e.) […]</CELL><CELL COL="3"><IE/></CELL><CELL COL="4">[…]<QUOT.END REF.START="QS0010" CODE="201D" ID="QE0010"/></CELL></ROW></CORPUS></TBL></QUOT.S></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0011"><NO.P>11.</NO.P><TXT>U Prilogu I. dijelu D Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda utvrđene su referentne metode za praćenje i procjenu rezultata. Prema točki 3., minimalni godišnji broj uzoraka utvrđuje se prema veličini uređaja za pročišćavanje i prikuplja u redovnim vremenskim razmacima tijekom godine. Za uređaje za pročišćavanje kapaciteta od 2000 do 9999 p. e. uzima se<?PAGE NO="4"?> minimalno 12 uzoraka u prvoj godini. U sljedećim se godinama zahtijevaju četiri uzorka, ako se može dokazati da je voda tijekom prve godine u skladu s odredbama Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda. Ako jedan od četiri uzorka nije u skladu, mora se uzeti 12 uzoraka u sljedećoj godini. Za uređaje za pročišćavanje kapaciteta od <FT TYPE="NUMBER">10000</FT> do <FT TYPE="NUMBER">49999</FT> p. e. minimalni broj uzoraka je 12.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0012"><NO.P>12.</NO.P><TXT>Prilog I. dio D točka 4. Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda uređuje odnos između različitih rezultata mjerenja i graničnih vrijednosti:</TXT><QUOT.S LEVEL="1"><P><QUOT.START CODE="201E" ID="QS0011" REF.END="QE0011"/>Smatra se da su obrađene otpadne vode u skladu s odgovarajućim parametrima ako, za svaki pojedini parametar uzet pojedinačno, uzorci vode pokazuju da je u skladu s odgovarajućom parametarskom vrijednošću na sljedeći način:</P><P><LIST TYPE="alpha"><ITEM><NP><NO.P>(a)</NO.P><TXT>za parametre utvrđene u tablici 1. […], maksimalan broj uzoraka koji smiju ne udovoljavati zahtjevima, izraženo u koncentracijama i/ili smanjenjima postotaka u tablici 1. […], utvrđen je u tablici 3.;</TXT></NP></ITEM><ITEM><NP><NO.P>(b)</NO.P><TXT>za parametre iz tablice 1. izražene u koncentracijama, uzorci koji nisu u skladu, a uzeti su u normalnim radnim uvjetima, ne smiju odstupati od parametarskih vrijednosti za više od 100 %. […];</TXT></NP></ITEM><ITEM><NP><NO.P>(c)</NO.P><TXT>za one parametre utvrđene u tablici 2. godišnji prosjek uzoraka za svaki parametar mora biti u skladu s odgovarajućim parametarskim vrijednostima.<QUOT.END REF.START="QS0011" CODE="201D" ID="QE0011"/></TXT></NP></ITEM></LIST></P></QUOT.S></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0013"><NO.P>13.</NO.P><TXT>Tablica 3. Priloga I. Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda utvrđuje broj uzoraka i dopušteni broj uzoraka koji ne zadovoljavaju prema članku 4.</TXT><TBL NO.SEQ="0003" CLASS="GEN" COLS="2"><CORPUS><ROW><CELL COL="1">Nizovi uzoraka uzeti u bilo kojoj godini</CELL><CELL COL="2">Maksimalni dopušteni broj uzoraka koji ne zadovoljavaju</CELL></ROW><ROW><CELL COL="1">4 – 7</CELL><CELL COL="2">1</CELL></ROW><ROW><CELL COL="1">8 – 16</CELL><CELL COL="2">2</CELL></ROW><ROW><CELL COL="1">17 – 28</CELL><CELL COL="2">3</CELL></ROW><ROW><CELL COL="1">29 – 40</CELL><CELL COL="2">4</CELL></ROW><ROW><CELL COL="1">41 – 53</CELL><CELL COL="2">5</CELL></ROW><ROW><CELL COL="1">54 – 67</CELL><CELL COL="2">6</CELL></ROW><ROW><CELL COL="1">[…]</CELL><CELL COL="2">[…]</CELL></ROW></CORPUS></TBL></NP.ECR></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="1"><TITLE><TI><NP><NO.P><HT TYPE="BOLD">III.</HT></NO.P><TXT><HT TYPE="BOLD">Predsudski postupak i zahtjevi</HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0014"><NO.P>14.</NO.P><TXT>Tijekom 2010., 2014. i 2017., Komisija je opomenula Švedsku u pogledu primjene Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda. Na toj je osnovi Komisija <DATE ISO="20181108">8. studenoga 2018.</DATE> Švedskoj uputila obrazloženo mišljenje kojim je od te države članice zatražila da na prigovore odgovori u roku od dva mjeseca, dakle do <DATE ISO="20190108">8. siječnja 2019.</DATE></TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0015"><NO.P>15.</NO.P><TXT>Budući da Komisija sa švedskim odgovorima nije bila zadovoljna, podnijela je predmetnu tužbu kojom od Suda zahtijeva da,</TXT><?PAGE NO="5"?><P><LIST TYPE="NDASH"><ITEM><P>utvrdi da je Kraljevina Švedska povrijedila obveze koje ima na temelju članka 4. stavka 3. Ugovora o Europskoj uniji time što Komisiji nije dostavila potrebne podatke za ocjenu točnosti tvrdnji da aglomeracije Habo i Töreboda ispunjavaju zahtjeve Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda,</P></ITEM><ITEM><P>utvrdi da Kraljevina Švedska nije ispunila obveze koje ima na temelju članka 4., u vezi s člancima 10. i 15. Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda time što nije osigurala da komunalne otpadne vode iz aglomeracija Lycksele, Malå, Mockfjärd, Pajala, Robertsfors i Tänndalen prije nego što ih se ispusti budu podvrgnute sekundarnom pročišćavanju ili ekvivalentnom pročišćavanju u skladu sa zahtjevima iz Direktive;</P></ITEM><ITEM><P>utvrdi da Kraljevina Švedska nije ispunila obveze koje ima na temelju članka 5., u vezi s člancima 10. i 15. Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda time što nije osigurala da komunalne otpadne vode iz aglomeracija Borås, Skoghall, Habo och i Töreboda prije nego što ih se ispusti budu podvrgnute strožem pročišćavanju od onog opisanog u članku 4. Direktive u skladu sa zahtjevima iz iste direktive, i</P></ITEM><ITEM><P>naloži Kraljevini Švedskoj snošenje troškova.</P></ITEM></LIST></P></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0016"><NO.P>16.</NO.P><TXT>Kraljevina Švedska priznaje da uređaji za pročišćavanje otpadnih voda iz aglomeracija Lycksele, Pajala i Malå ne ispunjavaju zahtjeve iz članka 4. Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda i od Suda zahtijeva da</TXT><P><LIST TYPE="NDASH"><ITEM><P>odbije tužbu u preostalom dijelu i</P></ITEM><ITEM><P>Europskoj komisiji naloži snošenje troškova.</P></ITEM></LIST></P></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0017"><NO.P>17.</NO.P><TXT>Stranke su podnijele pisana očitovanja.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="1"><TITLE><TI><NP><NO.P><HT TYPE="BOLD">IV.</HT></NO.P><TXT><HT TYPE="BOLD">Pravna ocjena</HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0018"><NO.P>18.</NO.P><TXT>Postupak zbog povrede obveze odnosi se na poštovanje dviju obveza iz Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda, točnije na obvezu sekundarnog pročišćavanja u skladu s člankom 4. (odjeljak A) i strožeg pročišćavanja u skladu s člankom 5. (odjeljak B), u ukupno deset švedskih aglomeracija. Osim toga, Komisija ističe da Švedska nije s njom lojalno surađivala jer nije dostavila određene informacije (odjeljak C).</TXT></NP.ECR><GR.SEQ LEVEL="2"><TITLE><TI><NP><NO.P><HT TYPE="BOLD"><HT TYPE="ITALIC">A.</HT></HT></NO.P><TXT><HT TYPE="BOLD"><HT TYPE="ITALIC">Članak 4. Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda – sekundarno pročišćavanje otpadnih voda</HT></HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0019"><NO.P>19.</NO.P><TXT>U odnosu na šest aglomeracija, Lycksele, Malå, Pajala, Mockfjärd, Robertsfors i Tänndalen, Komisija prigovara povredu članaka 4., 10. i 15. Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0020"><NO.P>20.</NO.P><TXT>Prema članku 4. stavku 1. drugoj alineji, države članice osiguravaju da se u aglomeracijama s <FT TYPE="NUMBER">10000</FT> do <FT TYPE="NUMBER">15000</FT> populacijskog ekvivalenta (p.e.) komunalne otpadne vode koje ulaze u sabirne sustave prije ispuštanja podvrgnu sekundarnom pročišćavanju ili ekvivalentnom pročišćavanju. U predmetnom se postupku ta obveza odnosi na aglomeraciju Lycksele. Ista obveza prema članku 4.<?PAGE NO="6"?> stavku 1. trećoj alineji Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda vrijedi i za ispuštanja u slatke vode i estuarije iz aglomeracije od 2000 do <FT TYPE="NUMBER">10000</FT> p.e. To se u predmetnom slučaju odnosi na aglomeracije Malå, Mockfjärd, Pajala, Robertsfors i Tänndalen.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0021"><NO.P>21.</NO.P><TXT>Članak 4. stavak 3. Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda u svrhu preciziranja zahtjeva za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda upućuje na Prilog I. dio B, u kojem se pod točkom 2. upućuje na tablicu 1. Priloga I. Iz navedenog proizlazi da <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0012" REF.END="QE0012"/>biokemijska potražnja za kisikom<QUOT.END REF.START="QS0012" CODE="201D" ID="QE0012"/> prije ispuštanja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda, koja podliježu odredbama članaka 4. i 5. predmetne direktive, smije iznositi najviše 25 mg/l kisika ili u odnosu na opterećenje vode koja utječe iz tih uređaja mora biti smanjena za najmanje 70 % i da <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0013" REF.END="QE0013"/>kemijska potražnja za kisikom<QUOT.END REF.START="QS0013" CODE="201D" ID="QE0013"/> tih ispuštanja ne smije biti viša od 125 mg/l kisika ili u odnosu na opterećenja vode koja utječe iz tih uređaja mora biti smanjena za 75 %<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0003"><P>Vidjeti radni dokument Komisijinih službi <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0014" REF.END="QE0014"/>Evaluation of the Council Directive 91/271/EEC of <DATE ISO="19910521">21 May 1991</DATE>, concerning urban waste‑water treatment<QUOT.END REF.START="QS0014" CODE="201D" ID="QE0014"/>, SWD(2019) 700 <HT TYPE="ITALIC">final</HT>, str. 3., podatke <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0015" REF.END="QE0015"/>Biochemical oxygen demand<QUOT.END REF.START="QS0015" CODE="201D" ID="QE0015"/> i <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0016" REF.END="QE0016"/>Chemical oxygen demand<QUOT.END REF.START="QS0016" CODE="201D" ID="QE0016"/>.</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0022"><NO.P>22.</NO.P><TXT>Premda Komisija u svojem tužbenom zahtjevu u pogledu članaka 4., 10. i 15. Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda ne spominje aglomeraciju Töreboda, ona u kontekstu tužbenog zahtjeva u pogledu članaka 5., 10. i 15. i za tu aglomeraciju navodi prekomjernu biokemijsku potražnju za kisikom. Odgovarajući zahtjevi prema Prilogu I. tablici 1. primjenjuju se prema Prilogu I. dijelu B točki 2. i u skladu s člankom 5. Taj ću navod zbog tematske bliskosti ovdje ispitati u odjeljku A.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0023"><NO.P>23.</NO.P><TXT>U skladu s člankom 10. Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda, države članice će osigurati da se uređaji za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda izgrađeni radi ispunjenja zahtjeva iz članka 4. konstruiraju, izgrade, vode i održavaju kako bi se osigurala dovoljna provedba u svim normalnim lokalnim klimatskim uvjetima. Pri konstruiranju uređaja, moraju se uzeti u obzir sezonske varijacije opterećenja.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0024"><NO.P>24.</NO.P><TXT>Člankom 15. stavkom 1. prvom alinejom i Prilogom I. dijelom D Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda naposljetku se uređuju postupci provjere. Prilogom I. dijelom D točkom 3. se u slučaju aglomeracija s <FT TYPE="NUMBER">10000</FT> do <FT TYPE="NUMBER">49999</FT> p.e. predviđa 12 uzoraka, dakle, u ovom predmetu to su aglomeracije Lycksele i Töreboda. Za aglomeracije s 2000 do 9999 p.e., dakle, pet preostalih aglomeracija, to je najmanje 12 uzoraka u prvoj godina rada uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda. U sljedećim godinama dovoljna su četiri uzorka, osim ako neki od uzoraka prethodne godine nije bio u skladu sa zahtjevima. U tom se slučaju mora uzeti 12 uzoraka. U svim slučajevima se uzorci moraju prikupljati u redovnim vremenskim razmacima. Osim toga, Prilogom I. tablicom 3., ovisno o broju uzoraka, određuje se koliki je dopušteni broj uzoraka koji ne zadovoljavaju.</TXT></NP.ECR><GR.SEQ LEVEL="3"><TITLE><TI><NP><NO.P><HT TYPE="ITALIC">1.</HT></NO.P><TXT><HT TYPE="ITALIC">Aglomeracije Lycksele, Malå i Pajala – nesporne povrede</HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0025"><NO.P>25.</NO.P><TXT>Stranke su suglasne da je kemijska potražnja za kisikom u ispuštanjima iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda aglomeracija Lycksele, Malå i Pajala viša od one koja je dopuštena u skladu s člankom 4. stavkom 3. i Prilogom I. dijelom B Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda. To u slučaju aglomeracije Lycksele vrijedi i za biokemijsku potražnju za kisikom.</TXT></NP.ECR><?PAGE NO="7"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0026"><NO.P>26.</NO.P><TXT>S tim povredama u pogledu učinka pročišćavanja u skladu s člankom 4. Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda nužno je povezana povreda članka 10. jer ti uređaji za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda očito nisu bili konstruirani, izgrađeni, vođeni i održavani tako da bi se osigurala dovoljna provedba u svim normalnim lokalnim klimatskim uvjetima, odnosno, ispunjavanje zahtjeva iz članka 4.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0027"><NO.P>27.</NO.P><TXT>U tom je smislu Komisijina tužba slijedom navedenog osnovana.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0028"><NO.P>28.</NO.P><TXT>Međutim, Komisija nije dokazala da uzorkovanje otpadnih voda u tim aglomeracijama nije bilo u skladu s člankom 15. Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda. U tom je smislu tužba slijedom navedenog neosnovana.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="3"><TITLE><TI><NP><NO.P><HT TYPE="ITALIC">2.</HT></NO.P><TXT><HT TYPE="ITALIC">Aglomeracije Malå i Pajala – biokemijska potražnja za kisikom</HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0029"><NO.P>29.</NO.P><TXT>Isto je tako utvrđeno da je biokemijska potražnja za kisikom vode u ispuštanjima iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda aglomeracija Malå i Pajala viša od vrijednosti iz članka 4. stavka 3. i Priloga I. dijela B Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda, dakle, učinak pročišćavanja uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda za to je preslab.</TXT></NP.ECR><GR.SEQ LEVEL="4"><TITLE><TI><NP><NO.P><HT TYPE="ITALIC">a)</HT></NO.P><TXT><HT TYPE="ITALIC">Izjednačavanje s lokacijama u planinskim predjelima</HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0030"><NO.P>30.</NO.P><TXT>No, kako bi to opravdala, Švedska se poziva na članak 4. stavak 2. Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda. S tim u skladu, ispuštanja komunalnih otpadnih voda u vode koje se nalaze u planinskim predjelima (iznad 1500 m nadmorske visine) gdje je teško primijeniti učinkovito biološko pročišćavanje zbog niskih temperatura mogu se podvrći manje strogom pročišćavanju od onog propisanog u stavku 1., pod uvjetom da se podrobnim studijama naznači da to ispuštanje nema štetan utjecaj na okoliš.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0031"><NO.P>31.</NO.P><TXT>Premda se aglomeracije Malå i Pajala ne nalaze u planinskim predjelima, Švedska ipak nesporno dokazuje da klimatski uvjeti u toj sjevernoj regiji zemlje otežavaju učinkovito biološko pročišćavanje otpadnih voda slično kao što je to u planinskim predjelima drugih područja Unije. Švedska iz navedenog zaključuje da se članak 4. stavak 2. Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda stoga primjenjuje na navedene aglomeracije.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0032"><NO.P>32.</NO.P><TXT>Suprotno shvaćanju Švedske, do tog se zaključka ne može doći tumačenjem članka 4. stavka 2. Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda jer je taj članak u svim jezičnim verzijama nedvojbeno ograničen na jasno definirane planinske predjele iznad 1500 m nadmorske visine. Švedsko shvaćanje stoga se uistinu svodi na potpuno ignoriranje zemljopisnog uvjeta iz članka 4. stavka 2. Svagdje gdje je zbog niskih temperatura teško primijeniti učinkovito biološko pročišćavanje otpadnih voda, moralo bi se dopustiti manje učinkovito pročišćavanje ako se na temelju podrobnih studija naznači da to ispuštanje nema štetan utjecaj na okoliš. Dakle, Švedska zahtijeva tumačenje <HT TYPE="ITALIC">contra legem</HT> i time izričito ističe prigovor djelomične ništetnosti članka 4. stavka 2. u pogledu uvjeta lokacije u planinskim predjelima<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0004"><P>Vidjeti presude od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20201001">1. listopada 2020.</DATE>, <NAME.CASE>Entoma</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑526/19</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2020:769">EU:C:2020:769</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0043">43.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>), kao i od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20201217">17. prosinca 2020.</DATE>, <NAME.CASE>De Masi i Varoufakis/ESB</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑342/19 P</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2020:1035">EU:C:2020:1035</NO.ECLI>, točke <REF.NP.ECR REF="NP0035">35.</REF.NP.ECR> i <REF.NP.ECR REF="NP0036">36.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>). U vezi sa značenjem teksta vidjeti i presude od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20051124">24. studenoga 2005.</DATE> (<NAME.CASE>Deutsches Milch‑Kontor</NAME.CASE>, <NO.CASE>C‑136/04</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2005:716">EU:C:2005:716</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0032">32.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>) i od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20191219">19. prosinca 2019.</DATE>, <NAME.CASE>Puppinck i dr./Komisija</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑418/18 P</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2019:1113">EU:C:2019:1113</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0076">76.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>).</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><?PAGE NO="8"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0033"><NO.P>33.</NO.P><TXT>Iako nadređeno pravo ide u prilog tom prigovoru (točka b)), države članice takvim argumentima u postupcima zbog povrede obveze ipak ne mogu dovoditi u pitanje valjanost sekundarnog prava (točka c)).</TXT></NP.ECR></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="4"><TITLE><TI><NP><NO.P><HT TYPE="ITALIC">b)</HT></NO.P><TXT><HT TYPE="ITALIC">Nadređeno pravo</HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0034"><NO.P>34.</NO.P><TXT>Ograničenje članka 4. stavka 2. Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda na planinske predjele moglo bi biti u suprotnosti s nadređenim pravom. Tako prema članku 4. stavku 2. prvoj rečenici UEU‑a Unija poštuje jednakost država članica pred Ugovorima. Osim toga, iz članka 191. stavka 3. druge alineje UFEU‑a proizlazi da Unija pri oblikovanju politike u području okoliša uzima u obzir uvjete okoliša u različitim regijama Unije.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0035"><NO.P>35.</NO.P><TXT>Premda Sud još nije točno odredio kako treba tumačiti jednakost država članica, ipak treba smatrati da se sudska praksa koja se odnosi na načelo jednakog postupanja primjenjuje i u korist država članica. S tim u skladu se u usporedivim situacijama ne postupa na različit način i u različitim situacijama ne postupa na jednak način, osim ako je takvo postupanje objektivno opravdano<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0005"><P>Presude od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="19771019">19. listopada 1977.</DATE>, <NAME.CASE>Ruckdeschel i dr.</NAME.CASE> (<NO.CASE>117/76 i 16/77</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:1977:160">EU:C:1977:160</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0007">7.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>), od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20070503">3. svibnja 2007.</DATE>, <NAME.CASE>Advocaten voor de Wereld</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑303/05</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2007:261">EU:C:2007:261</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0056">56.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>), od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20110512">12. svibnja 2011.</DATE>, <NAME.CASE>Luksemburg/Parlament i Vijeće</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑176/09</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2011:290">EU:C:2011:290</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0031">31.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>) i od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20201208">8. prosinca 2020.</DATE>, <NAME.CASE>Poljska/Parlament i Vijeće</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑626/18</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2020:1000">EU:C:2020:1000</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0093">93.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>)</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0036"><NO.P>36.</NO.P><TXT>Ograničenje izuzeća predviđenog člankom 4. stavkom 2. Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda na izričito navedene lokacije u planinskim predjelima moglo bi rezultirati nejednakim postupanjem prema državama članicama koje je nespojivo s tim načelima. Naime, lokacije u određenim državama članicama bile bi oslobođene od zahtjeva, a suprotno tomu, lokacije u drugim državama članicama ne bi, iako okolišni uvjeti koje treba uzeti u obzir u obama slučajevima izazivaju slične teškoće pri ispunjavanju tih zahtjeva i odstupanje zahtijeva odsutnost štetnih utjecaja na okoliš.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0037"><NO.P>37.</NO.P><TXT>U ovom predmetu nije potrebno razjasniti pitanje mjere u kojoj se pojedinci, poduzeća ili nevladine organizacije, koji podliježu pravu Unije, u takvim slučajevima mogu pozivati na jednakost država ili na načelo jednakog postupanja.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="4"><TITLE><TI><NP><NO.P><HT TYPE="ITALIC">c)</HT></NO.P><TXT><HT TYPE="ITALIC">Prigovori država članica</HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0038"><NO.P>38.</NO.P><TXT>U svakom slučaju, država članica nakon isteka roka za podnošenje tužbe za poništenje ne može dovoditi u pitanje zakonitost pravnog akta koji je donio zakonodavac Unije i koji je u odnosu na tu državu članicu postao pravomoćan. Stoga se država članica prema ustaljenoj sudskoj praksi ne može pozvati na nezakonitost direktive kao argument obrane u okviru tužbe zbog povrede obveze koja se temelji na neprovođenju te direktive<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0006"><P>Presude od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="19921027">27. listopada 1992.</DATE>, <NAME.CASE>Komisija/Njemačka</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑74/91</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:1992:409">EU:C:1992:409</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0010">10.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>), od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20060706">6. srpnja 2006.</DATE>, <NAME.CASE>Komisija/Portugal</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑53/05</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2006:448">EU:C:2006:448</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0030">30.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>) i od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20100729">29. srpnja 2010.</DATE>, <NAME.CASE>Komisija/Austrija</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑189/09</NO.CASE>, neobjavljena, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2010:455">EU:C:2010:455</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0015">15.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>)</P></NOTE>. Uostalom, iz istih je razloga i Komisija spriječena u tome da postupak zbog povrede obveze vodi zbog povrede primarnog prava, ako nacionalne mjere nisu u skladu sa sekundarnim pravom koje se ne pobija<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0007"><P>Presuda od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20041005">5. listopada 2004.</DATE>, <NAME.CASE>Komisija/Grčka</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑475/01</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2004:585">EU:C:2004:585</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0017">17.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR> i sljedeće točke)</P></NOTE>. Ni druge se osobe ne mogu podredno pozivati na ništetnost mjere sadržane u pravu Unije ako bi imale nesumnjivo pravo zatražiti njezino poništenje izravnom tužbom<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0008"><P>Presude od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="19940309">9. ožujka 1994.</DATE>, <NAME.CASE>TWD Textilwerke Deggendorf</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑188/92</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:1994:90">EU:C:1994:90</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0017">17.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>) i od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20180725">25. srpnja 2018.</DATE>, <NAME.CASE>Georgsmarienhütte i dr</NAME.CASE>. (<NO.CASE>C‑135/16</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2018:582">EU:C:2018:582</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0017">17.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>)</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><?PAGE NO="9"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0039"><NO.P>39.</NO.P><TXT>Sud navedenu sudsku praksu temelji na sustavu pravnih sredstava uspostavljenom Ugovorima i osobito na funkciji roka za podnošenje tužbe s ciljem osiguranja pravne sigurnosti. Međutim, ograničenje iznošenja argumentacije država članica i Komisije opravdava se i time da su one u značajnoj mjeri uključene u stvaranje prava Unije te u skladu s člankom 263. stavkom 2. UFEU‑a imaju privilegirani položaj u pogledu njegova nadzora.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0040"><NO.P>40.</NO.P><TXT>Stoga je na njima odgovornost da narušavanja jednakosti država spriječe već u zakonodavnom postupku ili da ih neposredno nakon toga pobijaju pred Sudom. U slučaju da se to ne dogodi, sustavu pravnih sredstava Unije protivi se to da Sud obveze država članica prema pravu Unije kasnije u okviru postupka povodom povrede obveze ispravlja u njihovu korist tumačenjem koje nadilazi dotični tekst.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0041"><NO.P>41.</NO.P><TXT>Točno je da Švedska nije sudjelovala u zakonodavnom postupku donošenja Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda, nego je pristupila Uniji tek kasnije. Međutim, Švedska se svojim pristupanjem izričito suglasila s Direktivom o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda, uključujući članak 4. stavak 2., te se propustila založiti za prilagodbu te odredbe uvjetima okoliša na dalekom sjeveru<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0009"><P>Ni pri primjeni Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda na države Europskog ekonomskog prostora, osobito na Norvešku i Island, očito se nije smatralo potrebnim proširiti izuzeće iz članka 4. stavka 2. Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda na aglomeracije dalekog sjevera. Vidjeti članak 74. i Prilog XX. točku 13. Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru (<REF.DOC.OJ COLL="L" NO.OJ="001" PAGE.FIRST="496" DATE.PUB="1994">SL 1994., L 1, str. 496</REF.DOC.OJ>.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 4., svezak 11., str. 106.).</P></NOTE>. Da su takve prilagodbe bile moguće, pokazuju, primjerice, teritorijalna izuzeća koja se odnose na zaštitu dabra (<HT TYPE="ITALIC">Castor fiber</HT>) i vuka (<HT TYPE="ITALIC">Canis lupus</HT>) u skladu s Direktivom o staništima<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0010"><P>Prilog I. odjeljak VIII. E. točka 4. (d) (1) Aktima o uvjetima pristupanja Kraljevine Norveške, Republike Austrije, Republike Finske i Kraljevine Švedske i prilagodbama Ugovorâ na kojima se temelji Europska unija (<REF.DOC.OJ COLL="C" NO.OJ="241" PAGE.FIRST="175" DATE.PUB="1994">SL 1994., C 241., str. 175</REF.DOC.OJ>.)</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0042"><NO.P>42.</NO.P><TXT>Iako, dakle, takva prilagodba nije učinjena, Švedska kao članica Vijeća još uvijek može inicirati da se postupak prilagodbe pokrene. Osim neformalnih kontakata s Komisijom<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0011"><P>Vidjeti radni dokument službi Komisije <QUOT.START CODE="201E" ID="QS0017" REF.END="QE0017"/>Evaluacija Direktive Vijeća 91/271/EEZ od <DATE ISO="19910521">21. svibnja 1991.</DATE> o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda<QUOT.END REF.START="QS0017" CODE="201D" ID="QE0017"/> (SWD[2019.] 700., str. 167.).</P></NOTE>, Švedska se osobito može založiti za to da u skladu s člankom 241. UFEU‑a Vijeće zatraži od Komisije da izradi sve studije koje ono smatra prikladnima i dostavi odgovarajuće prijedloge.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0043"><NO.P>43.</NO.P><TXT>U takvom je okviru puno bolja mogućnost procjene utjecaja proširenja izuzeća iz članka 4. stavka 2. Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda na okoliš dalekog sjevera nego što je to u sudskom postupku. Tako bi se mogle preciznije odrediti i regije na koje se to odnosi. Naime, način na koji Švedska iščitava predmetnu odredbu dovodi do velikih poteškoća pri razgraničenju obuhvaćenih područja. Koje sjeverne lokacije ispunjavaju uvjete za regije iznad 1500 metara?</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0044"><NO.P>44.</NO.P><TXT>Stoga blokirajući učinak roka za podnošenje tužbe ne samo da je potreban iz razloga pravne sigurnosti, nego je i koristan. Pozivanje Švedske na članak 4. stavak 2. Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda stoga treba odbiti.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="4"><TITLE><TI><NP><NO.P><HT TYPE="ITALIC">d)</HT></NO.P><TXT><HT TYPE="ITALIC">Međuzaključak</HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0045"><NO.P>45.</NO.P><TXT>Slijedom navedenog, Švedska je i u pogledu biokemijske potražnje za kisikom u ispuštanjima iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda iz aglomeracija Malå i Pajala povrijedila svoje obveze iz članaka 4. i 10. Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ></GR.SEQ><?PAGE NO="10"?><GR.SEQ LEVEL="3"><TITLE><TI><NP><NO.P><HT TYPE="ITALIC">3.</HT></NO.P><TXT><HT TYPE="ITALIC">Aglomeracija Mockfjärd – neredovito prikupljanje uzoraka</HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0046"><NO.P>46.</NO.P><TXT>U slučaju aglomeracije Mockfjärd, rezultati uzoraka ispunjavaju zahtjeve iz članka 4. i Priloga I. Direktivi o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda. Točno je da u razdoblju između <DATE ISO="20180111">11. siječnja</DATE> i <DATE ISO="20181227">27. prosinca 2018.</DATE> tri od 19 uzoraka ukazuju na prekomjernu biokemijsku potražnju za kisikom te jedan od 17 uzoraka prekomjernu kemijsku potražnju za kisikom<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0012"><P>Prilog 8. tužbi, str. 1133.</P></NOTE>. No, prema Prilogu I. tablici 3. u slučaju 17 do 28 uzoraka godišnje, dopušteni broj uzoraka koji ne zadovoljava je tri.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0047"><NO.P>47.</NO.P><TXT>Međutim, u razdoblju između <DATE ISO="20180516">16. svibnja</DATE> i <DATE ISO="20181018">18. listopada 2018.</DATE> nije prikupljen ni jedan uzorak. Komisija iz toga izvodi povredu članaka 4., 10. i 15. Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0048"><NO.P>48.</NO.P><TXT>To razdoblje u kojima nije bilo uzorkovanja nije u skladu s člankom 15. i Prilogom I. dijelom D točkom 3. Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda jer se s tim u skladu uzorci moraju prikupljati u redovnim vremenskim razmacima. Vremenski razmaci, međutim, nisu redovni ako se svi uzorci prikupe tijekom razdoblja od sedam mjeseci, a onda se tijekom pet mjeseci ne prikupi ni jedan uzorak. To isto vrijedi i u slučaju ako se obveza redovitosti ograniči na minimalni broj od četiri obvezna uzorka koja su se u slučaju aglomeracije Mockfjärd morala prikupiti u 2018.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0049"><NO.P>49.</NO.P><TXT>Komisija zastupa shvaćanje da iz toga nužno proizlazi povreda zahtjeva za pročišćavanje iz članaka 4. i 10. Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda jer bez redovitog uzorkovanja tijekom cijele godine ne raspolaže informacijama koje su joj potrebne da bi utvrdila pridržavanje tih zahtjeva.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0050"><NO.P>50.</NO.P><TXT>Međutim, to Komisijino shvaćanje nije uvjerljivo. Već sam navela da uzorkovanje nije uvjet za ispunjavanje zahtjeva iz članaka 4. i 10. Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda, nego dokazno sredstvo da bi se potkrijepilo poštovanje te odredbe ili povreda<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0013"><P>Moje mišljenje u predmetu <REF.DOC.ECR><NAME.CASE>Komisija/Portugal</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑557/14</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2016:119">EU:C:2016:119</NO.ECLI>, točke <REF.NP.ECR REF="NP0029">29.</REF.NP.ECR> do <REF.NP.ECR REF="NP0031">31.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>). Vidjeti i presudu od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20170914">14. rujna 2017.</DATE>, <NAME.CASE>Komisija/Grčka</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑320/15</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2017:678">EU:C:2017:678</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0034">34.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>), kao i mišljenje nezavisnog odvjetnika M. Bobeka u tom predmetu <REF.DOC.ECR><NAME.CASE>Komisija/Grčka</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑320/15</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2017:246">EU:C:2017:246</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0057">57.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>)</P></NOTE>. Tako se isto mora reći da je Sud u jednom postupku smatrao da je jedan jedini uzorak dovoljan kako bi priznao učinkovitost dotičnog uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0014"><P>Presuda od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20160128">28. siječnja 2016.</DATE>, <NAME.CASE>Komisija/Portugal</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑398/14</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2016:61">EU:C:2016:61</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0039">39.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>)</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0051"><NO.P>51.</NO.P><TXT>Program uzorkovanja u skladu s člankom 15. i Prilogom I. Direktivi o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda ima, međutim, značajan indikativan učinak za ocjenu ispunjava li određeni uređaj za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda zahtjeve iz članaka 4. i 10. Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda. Ako uzorci iz nekog uređaja, primjerice uobičajeno zbog vanjskih uvjeta poput vremenskih prilika ili smještaja velikog broja turista, tijekom određenih godišnjih doba prekoračuju granične vrijednosti, onda bi se na temelju toga trebalo zaključiti da učinak pročišćavanja ne ispunjava zahtjeve sekundarnog pročišćavanja iz članaka 4. i 10. Direktive.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0052"><NO.P>52.</NO.P><TXT>Činjenica da pojedini uzorci tijekom drugih razdoblja ispunjavaju zahtjeve ne bi bila dovoljna za pobijanje te indicije. Naime, za poštovanje članka 4. Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda nije dovoljno da uređaj u određenim trenucima ili tijekom određenih razdoblja osigurava dovoljno pročišćavanje. Štoviše, uz pridržaj određenih, vrlo rijetkih neuobičajenih<?PAGE NO="11"?> situacija, uređaj mora <HT TYPE="ITALIC">uvijek</HT> osiguravati dovoljno pročišćavanje otpadnih voda. Upravo se iz tog razloga člankom 10. Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda zahtijeva da su uređaji sposobni podnijeti sezonske varijacije opterećenja i normalne lokalne klimatske uvjete.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0053"><NO.P>53.</NO.P><TXT>S tim u skladu, Sud je utvrdio da je članak 4. Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda povrijeđen ako se predmetnim uređajima za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda i sabirnim sustavima nepročišćene otpadne vode zbog prelijevanja u slučaju oluja prečesto ispuštaju u prihvatne vode<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0015"><P>Presude od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20121018">18. listopada 2012.</DATE>, <NAME.CASE>Komisija/Ujedinjena Kraljevina</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑301/10</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2012:633">EU:C:2012:633</NO.ECLI>, točke <REF.NP.ECR REF="NP0085">85.</REF.NP.ECR>, <REF.NP.ECR REF="NP0086">86.</REF.NP.ECR> i <REF.NP.ECR REF="NP0093">93.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>) i od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20170504">4. svibnja 2017.</DATE>, <NAME.CASE>Komisija/Ujedinjena Kraljevina</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑502/15</NO.CASE>, neobjavljena, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2017:334">EU:C:2017:334</NO.ECLI>, točke <REF.NP.ECR REF="NP0044">44.</REF.NP.ECR> do <REF.NP.ECR REF="NP0046">46.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>)</P></NOTE>. Za to je pitanje nebitno postoje li uzorci koji za druga razdoblja dokazuju dostatan učinak pročišćavanja.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0054"><NO.P>54.</NO.P><TXT>S tog stajališta razdoblje u kojem nije bilo uzorkovanja ukazuje na to da uređaj za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda aglomeracije Mockfjärd u razdoblju između svibnja i listopada 2018. nije ispunjavao zahtjeve iz članaka 4. i 10. Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda. Daljnji pokazatelj povrede tih zahtjeva nalazi se u tome da Švedska razdoblje u kojem nije bilo uzorkovanja objašnjava rekonstrukcijom uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda. Ne bi iznenadilo ako bi se ispostavilo da je učinak pročišćavanja bio smanjen iz tog razloga.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0055"><NO.P>55.</NO.P><TXT>Međutim, Komisija ne zahtijeva utvrđenje da učinak uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda aglomeracije Mockfjärd u razdoblju između svibnja i listopada 2018. nije u skladu sa zahtjevima. Premda bi takav zahtjev bio moguć<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0016"><P>U pogledu kvalitete zraka vidjeti presudu od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20110510">10. svibnja 2011.</DATE>, <NAME.CASE>Komisija/Švedska</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑479/10</NO.CASE>, neobjavljena, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2011:287">EU:C:2011:287</NO.ECLI></REF.DOC.ECR>).</P></NOTE>, u predmetnom bi slučaju ipak bio nedopušten jer to razdoblje nije bilo predmet pisma opomene ili obrazloženog mišljenja.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0056"><NO.P>56.</NO.P><TXT>Ni Komisijin tužbeni zahtjev nije usmjeren na to da se utvrdi upravna praksa koja ima određeni stupanj dosljednosti i općenitosti, odnosno rašireno i ustrajno kršenje obveze<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0017"><P>Vidjeti o tome moje mišljenje u predmetu <REF.DOC.ECR><NAME.CASE>Komisija/Bugarska</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑488/15</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2016:862">EU:C:2016:862</NO.ECLI></REF.DOC.ECR>, točka 39. i sljedeće i navedenu sudsku praksu).</P></NOTE>. Iako bi takvo tumačenje zahtjeva bilo moguće, cilj Komisijine argumentacije očito nije da ukaže na povredu počinjenu tijekom dužeg razdoblja. To je razvidno osobito iz toga što se u tužbi iznose samo podaci za 2018., a da se pritom ne tematiziraju podaci prethodnih ili kasnijih razdoblja.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0057"><NO.P>57.</NO.P><TXT>Štoviše, tužbeni zahtjev je usmjeren na utvrđenje da uređaj za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda aglomeracije Mockfjärd u načelu ne ispunjava zahtjeve iz članaka 4. i 10. kao i Priloga I. Direktivi o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda. Povreda članka 15. u ovom kontekstu nema nikakvo samostalno značenje, nego služi samo u svrhu dokaza povrede.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0058"><NO.P>58.</NO.P><TXT>Međutim, postojanje povrede obveze valja ocjenjivati ovisno o stanju u predmetnoj državi članici kakvo je bilo u trenutku isteka roka utvrđenog u obrazloženom mišljenju<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0018"><P>Presude od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="19971216">16. prosinca 1997.</DATE>, <NAME.CASE>Komisija/Italija</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑316/96</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:1997:614">EU:C:1997:614</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0014">14.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>), od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20071206">6. prosinca 2007.</DATE>, <NAME.CASE>Komisija/Njemačka</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑456/05</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2007:755">EU:C:2007:755</NO.ECLI></REF.DOC.ECR>) i od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20190729">29. srpnja 2019.</DATE>, <NAME.CASE>Komisija/Austrija (inženjeri građevinarstva, patentni zastupnici i veterinari)</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑209/18</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2019:632">EU:C:2019:632</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0048">48.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>)</P></NOTE>. Osim toga, tužba zbog povrede obveze u skladu s člankom 258. stavkom 2. UFEU‑a može se podnijeti samo ako dotična država članica ne postupi u skladu s obrazloženim mišljenjem u roku koji je Komisija u tom mišljenju odredila<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0019"><P>Presude od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="19920331">31. ožujka 1992.</DATE>, <NAME.CASE>Komisija/Italija</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑362/90</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:1992:158">EU:C:1992:158</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0009">9.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>), od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20051027">27. listopada 2005.</DATE>, <NAME.CASE>Komisija/Italija</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑525/03</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2005:648">EU:C:2005:648</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0013">13.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>) i od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20060518">18. svibnja 2006.</DATE>, <NAME.CASE>Komisija/Španjolska (vidre)</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑221/04</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2006:329">EU:C:2006:329</NO.ECLI>, točke <REF.NP.ECR REF="NP0022">22.</REF.NP.ECR> i <REF.NP.ECR REF="NP0023">23.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>)</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0059"><NO.P>59.</NO.P><TXT>U predmetnom je slučaju, dakle, bitno stanje na dan <DATE ISO="20190108">8. siječnja 2019.</DATE></TXT></NP.ECR><?PAGE NO="12"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0060"><NO.P>60.</NO.P><TXT>Za ocjenu učinkovitosti uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda u tom trenutku, zaključci o učinkovitosti tijekom razdoblja u kojem nije bilo uzorkovanja samo su indicija koja se osporava drugim indicijama.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0061"><NO.P>61.</NO.P><TXT>Nakon razdoblja u kojem nije bilo uzorkovanja, dakle, tijekom gotovo tri mjeseca, <DATE ISO="20190108">8. siječnja 2019.</DATE> postojalo je jedanaest uzoraka za biokemijsku potražnju za kisikom koji su svi ispunjavali zahtjeve iz članaka 4. i 10. Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0062"><NO.P>62.</NO.P><TXT>Što se tiče kemijske potražnje za kisikom, nakon razdoblja u kojem nije bilo uzorkovanja postoji osam uzoraka, od kojih jedan pokazuje (znatno) povećanu potražnju, ali su vrijednosti za kemijsku potražnju za kisikom kontinuirano ispunjavale zahtjeve prije tog razdoblja u kojem nije bilo uzorkovanja. Međutim, u slučaju sveukupno 17 uzoraka, u skladu s Prilogom I. tablicom 3. bila bi dopuštena čak tri uzorka koji ne zadovoljavaju.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0063"><NO.P>63.</NO.P><TXT>U nedostatku daljnjih indicija nedostatnog učinka pročišćavanja, ovi su zaključci dostatni da bi se osporilo dvojbe u pogledu učinka pročišćavanja uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda iz aglomeracije Mockfjärd u trenutku isteka roka iz obrazloženog mišljenja. Naprotiv, treba smatrati da je uređaj u tom trenutku, moguće i zbog rekonstrukcije<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0020"><P>Vidjeti dopis Dala Vatten och Avfall AB od <DATE ISO="20181221">21. prosinca 2018.</DATE>, prilog 10. tužbi, str. 1175. i točku 54. ovog mišljenja.</P></NOTE>, ispunjavao zahtjeve iz članaka 4. i 15. Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0064"><NO.P>64.</NO.P><TXT>Stoga tužbu u pogledu aglomeracije Mockfjärd treba odbiti.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="3"><TITLE><TI><NP><NO.P><HT TYPE="ITALIC">4.</HT></NO.P><TXT><HT TYPE="ITALIC">Aglomeracija Robertsfors – biokemijska potražnja za kisikom</HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0065"><NO.P>65.</NO.P><TXT>Čini se da je situacija u slučaju aglomeracije Robertsfors poput one u aglomeraciji Mockfjärd. Prvo je 2018. jedanaest od 24 uzorka pokazivalo previsoku biokemijsku potražnju za kisikom, no, nakon <DATE ISO="20181023">23. listopada 2018.</DATE> svih je šest uzoraka pokazivalo smanjenje od najmanje 70 %, čime su zahtjevi bili ispunjeni.<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0021"><P>Prilog 10. tužbi, str. 1131.</P></NOTE> Međutim, Komisija je navela i to da se situacija u 2018. vidno pogoršala u odnosu na onu iz 2016. Tada je samo šest od 24 uzorka pokazivalo previsoku potražnju<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0022"><P>Prilog 7. tužbi, str. 937.</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0066"><NO.P>66.</NO.P><TXT>Međutim, uzimajući u obzir sve navedene okolnosti, to još nije dovoljan pokazatelj pogoršanja učinka uređaja da bi se zaključilo o postojanju povrede u relevantnom trenutku. Švedska je, naime, već u odgovoru na obrazloženo mišljenje navela da su u tom uređaju za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda 2018. postojali operativni problemi te da su poduzete mjere u svrhu njihova rješavanja<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0023"><P>Vidjeti prilog 10. tužbi, str. 1085. i 1086. kao i 1173.</P></NOTE>. Vrijednosti posljednjih šest uzoraka stoga su pokazatelji za to da je uređaj zbog tih mjera <DATE ISO="20190108">8. siječnja 2019.</DATE> pokazivao dovoljan učinak pročišćavanja.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0067"><NO.P>67.</NO.P><TXT>Time tužbu i u pogledu aglomeracije Robertsfors treba odbiti.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="3"><TITLE><TI><NP><NO.P><HT TYPE="ITALIC">5.</HT></NO.P><TXT><HT TYPE="ITALIC">Aglomeracija Tänndalen – biokemijska potražnja za kisikom</HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0068"><NO.P>68.</NO.P><TXT>U slučaju aglomeracije Tänndalen, šest od 35 uzoraka tijekom 2018. pokazivalo je pretjeranu biokemijsku potražnju za kisikom, iako bi bila dopuštena samo četiri uzorka koji ne zadovoljavaju.</TXT></NP.ECR><?PAGE NO="13"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0069"><NO.P>69.</NO.P><TXT>Svi rezultati koji nisu zadovoljavali potječu iz razdoblja od kraja veljače do sredine travnja. Suprotno tomu, 21 naredni uzorak do kraja prosinca pokazivao je vrlo nisku potražnju.<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0024"><P>Prilog 10. tužbi, str. 1115.</P></NOTE> Iz toga se može izvesti zaključak o poboljšanju učinkovitosti tog uređaja.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0070"><NO.P>70.</NO.P><TXT>Ono što je zabrinjavajuće, međutim, jest to, da uzorci za godinu 2016. pokazuju sličan obrazac, točnije, četiri uzorka pokazuju prekomjernu potražnju u razdoblju od siječnja do travnja, a potom slijede uzorci s vrlo niskom potražnjom. To potvrđuje dopis nadležne uprave aglomeracije od <DATE ISO="20181220">20. prosinca 2018.</DATE> koji je Komisija navela. Ona pojašnjava da adaptacijske mjere poduzete 2018. nisu bile dovoljne za ispunjavanje zahtjeva iz Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda tijekom razdoblja vršnog opterećenja (<QUOT.START CODE="201E" ID="QS0018" REF.END="QE0018"/><HT TYPE="ITALIC">högbelastningssäsong</HT><QUOT.END REF.START="QS0018" CODE="201D" ID="QE0018"/>)<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0025"><P>Prilog 10. tužbi, str. 1167. i 1168.</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0071"><NO.P>71.</NO.P><TXT>Međutim, Švedska je uz odgovor na tužbu dostavila dodatne podatke o uzorcima za razdoblje do svibnja 2019. koji više ne pokazuju prekomjernu biokemijsku potražnju za kisikom.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0072"><NO.P>72.</NO.P><TXT>Komisija poriče te navode smatrajući da navedeni podaci (gotovo u cijelosti) potječu iz vremena nakon isteka roka obrazloženog mišljenja koji je bio <DATE ISO="20190108">8. siječnja 2019.</DATE> te da oni stoga nisu relevantni za ocjenu prigovora. No, Komisija time zanemaruje činjenicu da i podaci koji su prikupljeni nakon relevantnog trenutka dopuštaju zaključke o učinkovitosti uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda u tom trenutku<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0026"><P>Vidjeti presudu od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20160310">10. ožujka 2016.</DATE>, <NAME.CASE>Komisija/Španjolska</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑38/15</NO.CASE>, neobjavljena, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2016:156">EU:C:2016:156</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0045">45.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>).</P></NOTE>. Da je tijekom razdoblja vršnog opterećenja u prvim mjesecima te godine ponovno došlo do prekoračenja graničnih vrijednosti, moralo bi se, naime, zaključiti da je uređaj i dalje deficitaran. Ali ako takvih prekoračenja nema, treba pretpostaviti da je uređaj u relevantnom trenutku, za razliku od prethodnih godina, zadovoljavao zahtjeve, vjerojatno uslijed adaptacijskih mjera koje su u međuvremenu poduzete.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0073"><NO.P>73.</NO.P><TXT>Slijedom navedenog, tužbu i u pogledu aglomeracije Tänndalen treba odbiti.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="3"><TITLE><TI><NP><NO.P><HT TYPE="ITALIC">6.</HT></NO.P><TXT><HT TYPE="ITALIC">Aglomeracija Töreboda – biokemijska potražnja za kisikom</HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0074"><NO.P>74.</NO.P><TXT>U konačnici, stranke se spore oko toga, smanjuje li uređaj za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda aglomeracije Töreboda dovoljno biokemijsku potražnju za kisikom ispuštene komunalne otpadne vode.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0075"><NO.P>75.</NO.P><TXT>Švedska je u odgovoru na obrazloženo mišljenje za razdoblje između <DATE ISO="20171108">8. studenoga 2017.</DATE> i <DATE ISO="20181106">6. studenoga 2018.</DATE> izvijestila o 50 uzoraka<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0027"><P>Prilog 10. tužbi, str. 1150.</P></NOTE>. Premda Švedska uz odgovor na repliku dostavlja dodatne podatke za studeni i prosinac 2018.<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0028"><P>Prilog 4. odgovoru na repliku</P></NOTE>, ipak suprotno članku 128. stavku 1. Poslovnika Suda nije navedeno nikakvo obrazloženje za to kašnjenje. Stoga taj dokaz nije dopušten<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0029"><P>Presude od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20161110">10. studenoga 2016.</DATE>, <NAME.CASE>Komisija/Grčka</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑504/14</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2016:847">EU:C:2016:847</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0086">86.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>) kao i u tom smislu od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20050414">14. travnja 2005.</DATE>, <NAME.CASE>Gaki‑Kakouri/Sud</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑243/04 P</NO.CASE>, neobjavljena, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2005:238">EU:C:2005:238</NO.ECLI>, t. <REF.NP.ECR REF="NP0033">33.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>)</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0076"><NO.P>76.</NO.P><TXT>Stranke se spore oko toga, pokazuje li devet odstupanja tijekom prve polovice godine da uređaj za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda nedovoljno smanjuje biokemijsku potražnju za kisikom. No, to u konačnici nije bitno.</TXT></NP.ECR><?PAGE NO="14"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0077"><NO.P>77.</NO.P><TXT>Naime, nakon odgovora na obrazloženo mišljenje, u prvoj polovici 2018. bio je rekonstruiran biološki stupanj pročišćavanja uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0030"><P>Prilog 10. tužbi, str. 991.</P></NOTE>. Budući da taj stupanj predstavlja bit sekundarnog pročišćavanja<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0031"><P>Vidjeti definiciju pojma sekundarnog pročišćavanja u 3. bilješci citiranog radnog dokumenta (str. 6.).</P></NOTE>, tom se rekonstrukcijom objašnjava zašto je biokemijska potražnja za kisikom tijekom druge polovice te godine bila znatno manja nego tijekom prve polovice godine te su rezultati kasnijih uzoraka uvelike premašivali zahtjeve iz Direktive.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0078"><NO.P>78.</NO.P><TXT>Pravodobno dostavljeni podaci za drugu polovicu godine dopuštaju stoga zaključak da je uređaj u relevantnom trenutku, <DATE ISO="20190108">8. siječnja 2019.</DATE>, zadovoljavao uvjete iz članaka 4. i 10. Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda. U tom smislu stoga treba odbiti tužbu koja se odnosi na aglomeraciju Töreboda.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0079"><NO.P>79.</NO.P><TXT>U slučaju da Sud ipak želi razmotriti podatke iz prve polovice 2018., potrebno je podsjetiti na to da u skladu s člankom 4. i Prilogom I. tablicom 1. Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda biokemijska potražnja za kisikom smije iznositi najviše 25 mg/l kisika ili u odnosu na opterećenje vode koja utječe u uređaj za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda mora biti smanjena za najmanje 70 %. Naslov tablice utvrđuje da se primjenjuju vrijednosti za koncentraciju ili za postotak smanjenja.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0080"><NO.P>80.</NO.P><TXT>Iako Komisija naglašava da je 18 uzoraka pokazivalo potražnju za kisikom veću od 25 mg/l, ipak je kod devet od tih uzoraka potražnja za kisikom u pogledu opterećenja vode koja utječe bila smanjena za najmanje 70 %. Stoga su ti uzorci ispunjavali zahtjeve iz Priloga I. tablice 1. Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0081"><NO.P>81.</NO.P><TXT>Nasuprot tomu, u slučaju preostalih devet uzoraka nije utvrđeno smanjenje postotaka potražnje. Ti uzorci stoga pokazuju odstupanja od Priloga I. tablice 1. Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda. Prema tablici 3., u slučaju prikupljenih 41 do 53 uzoraka maksimalni broj dopuštenih uzoraka koji ne zadovoljavaju je pet.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0082"><NO.P>82.</NO.P><TXT>Švedska, međutim, zastupa stajalište da u obzir treba uzeti samo onih 23 uzorka kod kojih je utvrđeno smanjenje postotaka potražnje za kisikom. Među tim se uzorcima nalazi samo jedno odstupanje, dok bi za taj broj uzoraka broj dopuštenih uzoraka koji ne zadovoljavaju bio čak tri.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0083"><NO.P>83.</NO.P><TXT>Budući da se prema naslovu tablice 2. Priloga I. Direktivi o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda primjenjuje vrijednost za koncentraciju <HT TYPE="ITALIC">ili</HT> postotak smanjenja, švedsko bi se stajalište moglo shvatiti odlukom da se prikloni drugom kriteriju ocjenjivanja. Smatraju li se uzorci ipak dokaznim sredstvom za poštovanje članka 4., onda se devet dokumentiranih odstupanja od zadanih vrijednosti ne smije ignorirati. Stoga su oni pokazatelji povrede tijekom prve polovice 2018.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0084"><NO.P>84.</NO.P><TXT>Uostalom, Komisija s pravom prigovara da se ti podaci nisu prikupljali dovoljno redovito jer podaci koji su u predmetnom postupku bili valjano dostavljeni<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0032"><P>O prekasno dostavljenim podacima koji bi ispunili navedenu prazninu vidjeti t. 75. ovog mišljenja.</P></NOTE> ne pokrivaju osobito studeni i prosinac 2018.</TXT></NP.ECR><?PAGE NO="15"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0085"><NO.P>85.</NO.P><TXT>Međutim, navedena stajališta ne dovode u pitanje ocjenu učinkovitosti uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda na dan <DATE ISO="20190108">8. siječnja 2019.</DATE> jer se to, kako je već utvrđeno u točkama 77. i 78., dokazuje pravodobno dostavljenim rezultatima mjerenja za drugu polovicu godine 2018. te se lošiji rezultati iz prve polovice te godine mogu objasniti rekonstrukcijom.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0086"><NO.P>86.</NO.P><TXT>U pogledu aglomeracije Töreboda stoga u predmetnom postupku nije moguće utvrditi da je uređaj za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda u relevantnom trenutku, <DATE ISO="20190108">8. siječnja 2019.</DATE>, nedovoljno smanjio biokemijsku potražnju za kisikom.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="3"><TITLE><TI><NP><NO.P><HT TYPE="ITALIC">7.</HT></NO.P><TXT><HT TYPE="ITALIC">Međuzaključak</HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0087"><NO.P>87.</NO.P><TXT>Time Švedska nije ispunila obveze koje ima na temelju članka 4. u vezi s člankom 10. Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda jer nije osigurala da komunalne otpadne vode iz aglomeracija Lycksele, Malå i Pajala prije nego što ih se ispusti budu podvrgnute sekundarnom pročišćavanju ili ekvivalentnom pročišćavanju.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0088"><NO.P>88.</NO.P><TXT>U preostalom dijelu taj tužbeni razlog treba odbiti.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="2"><TITLE><TI><NP><NO.P><HT TYPE="BOLD"><HT TYPE="ITALIC">B.</HT></HT></NO.P><TXT><HT TYPE="BOLD"><HT TYPE="ITALIC">Članak 5. Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda – smanjenje dušika</HT></HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0089"><NO.P>89.</NO.P><TXT>U pogledu četiriju aglomeracija, Borås, Skoghall, Habo i Töreboda, Komisija ističe povredu obveze strožeg pročišćavanja u skladu s člancima 5., 10. i 15. Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0090"><NO.P>90.</NO.P><TXT>Prema članku 5. stavku 2. Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda, odgovarajuća tijela moraju poduzeti potrebne mjere da se komunalne otpadne vode koje ulaze u sabirne sustave aglomeracija s više od <FT TYPE="NUMBER">10000</FT> p.e. prije ispuštanja u osjetljiva područja podvrgnu strožem pročišćavanju od onog opisanog u članku 4. Direktive najkasnije do <DATE ISO="19981231">31. prosinca 1998.</DATE></TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0091"><NO.P>91.</NO.P><TXT>Kojim pravilima podliježe strože pročišćavanje prije ispuštanja u takva osjetljiva područja, proizlazi iz niza upućivanja: članak 5. stavak 3. Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda upućuje na Prilog I. dio B. Točka 3. tog dijela upućuje pak na zahtjeve navedene u tablici 2. navedenog priloga.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0092"><NO.P>92.</NO.P><TXT>Švedska je obalne vode između granice s Norveškom i aglomeracijom Norrtälje zbog ispuštanja dušika uvrstila u vode koje su osjetljive na eutrofikaciju ili su njome ugrožene. Dotične aglomeracije u te vode neizravno ispuštaju svoje komunalne otpadne vode. Stoga one prilikom pročišćavanja komunalnih otpadnih voda moraju smanjiti dušik.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0093"><NO.P>93.</NO.P><TXT>Dio D. stavak 4. točka (c) i tablica 2. Priloga I. Direktivi o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda zahtijevaju za dušik ili smanjenje koje omogućava pridržavanje godišnje srednje vrijednosti od 15 mg/l za aglomeracije s <FT TYPE="NUMBER">10000</FT> do <FT TYPE="NUMBER">100000</FT> p.e., odnosno 10 mg/l za veće aglomeracije, ili minimalni postotak smanjenja od 70 % do 80 %.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0094"><NO.P>94.</NO.P><TXT>Osim toga, članak 10. Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda obvezuje države članice na to da uređaje za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda i radi ispunjavanja zahtjeva iz članka 5. tako konstruiraju, izgrade, vode i održavaju da se osigura dovoljna provedba u svim normalnim lokalnim klimatskim uvjetima.</TXT></NP.ECR><?PAGE NO="16"?><GR.SEQ LEVEL="3"><TITLE><TI><NP><NO.P><HT TYPE="ITALIC">1.</HT></NO.P><TXT><HT TYPE="ITALIC">Aglomeracija Borås</HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0095"><NO.P>95.</NO.P><TXT>Otpadne vode iz aglomeracije Borås najprije je pročišćavao uređaj za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda Gässlösa, koji je, međutim, <DATE ISO="20180528">28. svibnja 2018.</DATE> zamijenjen uređajem za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda Sobacken. Potonji ima kapacitet za više od <FT TYPE="NUMBER">100000</FT> p.e. i stoga vrijednost dušika mora biti manja od 10 mg/l ili dovesti do minimalnog postotka smanjenja od 70 % do 80 %.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0096"><NO.P>96.</NO.P><TXT>Švedska zbog navedene promjene nije mogla dostaviti godišnju srednju vrijednost za taj uređaj već s odgovorom na obrazloženo mišljenje. Umjesto toga, Švedska je za oba uređaja priopćila godišnju srednju vrijednost od 18 mg/l dušika, odnosno, odstupanje<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0033"><P>Prilog 10. tužbi, str. 1153.</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0097"><NO.P>97.</NO.P><TXT>Međutim, uz odgovor na tužbu Švedska je dostavila dodatne podatke o uzorcima do <DATE ISO="20190905">5. rujna 2019.</DATE>, koji za uređaj Sobacken pokazuju godišnju srednju vrijednost od 9 mg/l i smanjenje dušika u prosjeku od 70 %<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0034"><P>Prilog B.15.</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0098"><NO.P>98.</NO.P><TXT>Ti podaci u skladu s razmatranjima u kontekstu aglomeracije Tänndalen<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0035"><P>Vidjeti točku 72. ovog mišljenja.</P></NOTE> dopuštaju zaključak da je uređaj za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda Sobacken u relevantnom trenutku, dakle, <DATE ISO="20190108">8. siječnja 2019.</DATE>, ispunjavao zahtjeve iz članaka 5. i 10. Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0099"><NO.P>99.</NO.P><TXT>U prilog tom zaključku, uostalom, ide i razmatranje da je potrebno određeno vrijeme dok novi uređaj za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda ne počne optimalno raditi. Dostavljeni podaci s tim u skladu prvo pokazuju znatno povećane vrijednosti koje se potom, međutim, uvelike poboljšavaju i ostaju relativno stabilne.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0100"><NO.P>100.</NO.P><TXT>Slijedom navedenog u pogledu aglomeracije Borås tužbu treba odbiti.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="3"><TITLE><TI><NP><NO.P><HT TYPE="ITALIC">2.</HT></NO.P><TXT><HT TYPE="ITALIC">Aglomeracija Skoghall</HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0101"><NO.P>101.</NO.P><TXT>Aglomeracija Skoghall raspolaže dvama uređajima za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda, točnije uređajem Sättersviken s <FT TYPE="NUMBER">5457</FT> p.e. i Hammarö s <FT TYPE="NUMBER">15000</FT> p.e. Stranke su suglasne da oba uređaja moraju biti u skladu s graničnim vrijednostima određenim za uređaje aglomeracija između <FT TYPE="NUMBER">10000</FT> i <FT TYPE="NUMBER">100000</FT> p.e., odnosno u skladu s vrijednošću od najviše 15 mg/l dušika ili smanjenjem dušika za 70 % do 80 %. Ovo shvaćanje je točno jer bi se zahtjevi za velike aglomeracije mogli zaobići podjelom otpadnih voda na više malih uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0102"><NO.P>102.</NO.P><TXT>U odgovoru na obrazloženo mišljenje Švedska je, međutim, za uređaje Sättersviken navela godišnju srednju vrijednost od 17 mg/l za razdoblje od <DATE ISO="20171109">9. studenoga 2017.</DATE> do <DATE ISO="20181106">6. studenoga 2018.</DATE><NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0036"><P>Prilog 10. tužbi, str. 1145.</P></NOTE>. Stoga Komisija smatra da je riječ o povredi članaka 5. i 10. Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda.</TXT></NP.ECR><?PAGE NO="17"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0103"><NO.P>103.</NO.P><TXT>U odgovoru na tužbu Švedska navodi da su u radu tog uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda postojali problemi koji su otklonjeni. Osim toga, ta je država članica dostavila dodatne podatke o uzorcima, tako da je za razdoblje od <DATE ISO="20180406">6. travnja 2018.</DATE> do <DATE ISO="20190515">15. svibnja 2019.</DATE> dokazana godišnja srednja vrijednost od 12 mg/l dušika i prosječno smanjenje dušika od 73 %<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0037"><P>Prilog B.16.</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0104"><NO.P>104.</NO.P><TXT>Navedena argumentacija u vezi s tim novim podacima nakon razmatranja u kontekstu podataka aglomeracije Tänndalen<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0038"><P>Vidjeti točku 72. ovog mišljenja.</P></NOTE> dopušta zaključak da je uređaj za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda Sättersviken u aglomeraciji Skoghall u relevantnom trenutku, dakle <DATE ISO="20190108">8. siječnja 2019.</DATE>, ispunjavao zahtjeve iz članaka 5. i 10. Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0105"><NO.P>105.</NO.P><TXT>Stoga tužbu u tom pogledu treba odbiti.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="3"><TITLE><TI><NP><NO.P><HT TYPE="ITALIC">3.</HT></NO.P><TXT><HT TYPE="ITALIC">Aglomeracija Habo</HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0106"><NO.P>106.</NO.P><TXT>Uređaj za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda aglomeracije Habo ima kapacitet od <FT TYPE="NUMBER">17000</FT> p.e. Taj uređaj nije posebno opremljen za smanjenje dušika u otpadnim vodama i stoga uklanja samo oko 30 %, što rezultira godišnjom srednjom vrijednošću od 40 mg/l. Švedska se, međutim, poziva na to da je udio dušika koji se u rijeke i jezera ispušta prirodnim procesima smanjen za 87 %. To smanjenje proizlazi iz znanstveno priznatog modela. Zajedno sa smanjenjem putem uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda time se prije nego voda dospije do osjetljivih obalnih voda uklanja 91 % dušika prvotno sadržanog u otpadnim vodama<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0039"><P>Prilog 10. tužbi, stranice 1139. i 1140.</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0107"><NO.P>107.</NO.P><TXT>Taj uređaj mora zbog svojeg kapaciteta postići graničnu vrijednost od 15 mg/l dušika ili smanjenje dušika za 70 % do 80 %. U slučaju ocjenjivanja smanjenja Sud je već priznao da se prirodno smanjenje uzima u obzir<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0040"><P>Presuda od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20091006">6. listopada 2009.</DATE>, <NAME.CASE>Komisija/Švedska</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑438/07</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2009:613">EU:C:2009:613</NO.ECLI>, točke <REF.NP.ECR REF="NP0101">101.</REF.NP.ECR> i <REF.NP.ECR REF="NP0104">104.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>)</P></NOTE>. No, Komisija zahtijeva da se učinkovitost tog smanjenja potkrijepi aktualnim podacima mjerenja. Taj je prigovor razumljiv, naime, Komisija može provjeriti model samo na temelju aktualnih podataka mjerenja.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0108"><NO.P>108.</NO.P><TXT>Obrana Švedske nije sasvim dosljedna. S jedne se strane navodi da nije praktično kontinuirano mjerenje dotjecanja dušika i otjecanja svih švedskih voda opterećenih dušikom<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0041"><P>Točka 21. odgovora na tužbu</P></NOTE>. S druge se pak strane, ipak provela novija mjerenja kako bi se model potvrdio i kalibrirao<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0042"><P>Točka 29. odgovora na tužbu</P></NOTE>. Ti su podaci slobodno dostupni na internetu<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0043"><P>Švedska upućuje na internetsku stranicu miljodata.slu.se/mvm/</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0109"><NO.P>109.</NO.P><TXT>Na tu argumentaciju Komisija u replici uzvraća da Švedska nije dostavila zatražene podatke. Ta se kritika ne može <HT TYPE="ITALIC">a priori</HT> odbaciti, jer u skladu s člankom 124. stavkom 1. točkom (d) Poslovnika odgovor na tužbu mora sadržavati dokaze i dokazne prijedloge. Stoga se podaci u svrhu podupiranja pravne argumentacije, dakle dokazi, uobičajeno moraju dostaviti Sudu zajedno s podneskom.</TXT></NP.ECR><?PAGE NO="18"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0110"><NO.P>110.</NO.P><TXT>Međutim, Komisija ni u sudskom postupku ni u obrazloženom rješenju nije točno navela koji su joj podaci mjerenja potrebni da bi mogla provjeriti model prirodnog smanjenja dušika. Stoga Švedska nije mogla dostaviti baš te podatke. Dapače, zato se upućivanje na podatke koji su raspoloživi na internetu mora smatrati dokaznim prijedlogom na čijoj je osnovi Komisija mogla precizirati svoju kritiku primjene tog modela.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0111"><NO.P>111.</NO.P><TXT>Da bi to mogla učiniti, Komisija se trebala sadržajno pozabaviti s podacima dostupnima na internetu. U slučaju da bi provjera tih podataka iziskivala puno vremena, Komisija je morala, ako bi to bilo potrebno, zatražiti produljenje roka ili prekid postupka.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0112"><NO.P>112.</NO.P><TXT>Ništa od toga se nije dogodilo.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0113"><NO.P>113.</NO.P><TXT>Komisijin prigovor da Švedska nije dostavila podatke mjerenja potrebne u svrhu provjere stoga treba odbiti. Time je i tužba u pogledu aglomeracije Habo neosnovana.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="3"><TITLE><TI><NP><NO.P><HT TYPE="ITALIC">4.</HT></NO.P><TXT><HT TYPE="ITALIC">Aglomeracija Töreboda</HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0114"><NO.P>114.</NO.P><TXT>Uređaj za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda aglomeracije Töreboda zbog svojeg kapaciteta od <FT TYPE="NUMBER">35500</FT> p.e. isto tako mora postići graničnu vrijednost od 15 mg/l dušika ili postotak smanjenja dušika od za 70 % do 80 %.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0115"><NO.P>115.</NO.P><TXT>Prema odgovoru na obrazloženo mišljenje, taj uređaj nema posebnu opremu za smanjenje dušika u otpadnim vodama te je stoga uklanjao samo oko 43 %. Švedska se, međutim, pozivala na prirodno smanjenje za daljnjih 50 %, tako da se dušik u otpadnim vodama, prije nego što dospije u osjetljive obalne vode, sveukupno smanjuje za 71 %<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0044"><P>Prilog 10. tužbi, stranice 1149. i 1150.</P></NOTE>. Prema upravo navedenim razmatranjima o aglomeraciji Habo, te su vrijednosti dovoljne da bi se dokazalo zadovoljavajuće smanjenje dušika.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0116"><NO.P>116.</NO.P><TXT>Švedska uz odgovor na tužbu, osim toga, dostavlja i rezultate uzoraka smanjenja dušika koji su prikupljeni između <DATE ISO="20190104">4. siječnja</DATE> i <DATE ISO="20191230">30. prosinca 2019.</DATE> Prema tim je podacima uređaj i bez uzimanja u obzir prirodnog smanjenja tijekom 2019. postigao srednju vrijednost od 14 mg/l i prosječno smanjenje od 73 %, vjerojatno zbog rekonstrukcije provedene tijekom prve polovice 2018.<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0045"><P>Vidjeti točku 77. ovog mišljenja.</P></NOTE>. Tek te vrijednosti dokazuju da je uređaj za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda aglomeracije Töreboda u relevantnom trenutku dovoljno smanjio opterećenje komunalnih otpadnih voda dušikom.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0117"><NO.P>117.</NO.P><TXT>Time nije osnovan prigovor da je Švedska u pogledu aglomeracije Töreboda povrijedila članke 5., 10. i 15. Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="3"><TITLE><TI><NP><NO.P><HT TYPE="ITALIC">5.</HT></NO.P><TXT><HT TYPE="ITALIC">Međuzaključak</HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0118"><NO.P>118.</NO.P><TXT>Drugi tužbeni razlog stoga treba odbiti u cijelosti.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ></GR.SEQ><?PAGE NO="19"?><GR.SEQ LEVEL="2"><TITLE><TI><NP><NO.P><HT TYPE="BOLD"><HT TYPE="ITALIC">C.</HT></HT></NO.P><TXT><HT TYPE="BOLD"><HT TYPE="ITALIC">Članak 4. stavak 3. UEU‑a – lojalna suradnja</HT></HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0119"><NO.P>119.</NO.P><TXT>Komisija naposljetku ističe da je Švedska povrijedila svoju obvezu lojalne suradnje u skladu s člankom 4. stavkom 3. UEU‑a jer u odnosu na aglomeracije Habo i Töreboda u predsudskom postupku nije dostavila sve potrebne podatke. Švedska Komisiji osobito nije dala informacije koje su joj potrebne da bi mogla ocijeniti točnost njezinih tvrdnji o opsegu prirodnog smanjenja dušika i usklađenosti sa zahtjevima Direktive za uklanjanje dušika na toj osnovi.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0120"><NO.P>120.</NO.P><TXT>Točno je da je u okvirima postupka povodom povrede obveze prema članku 258. UFEU‑a na Komisiji da dokaže navodnu povredu obveze. Ona, dakle mora Sudu dostaviti podatke potrebne za njegovo ispitivanje postojanja te povrede i pritom se ne može pozvati ni na kakvu presumpciju. Međutim, države članice su u skladu s člankom 4. stavkom 3. UEU‑a obvezne olakšati Komisiji izvršavanje njezinih zadaća u koje u skladu s člankom 17. stavkom 1. UEU‑a spada i osiguravanje primjene Ugovora i mjera koje na temelju njega donose institucije. Osobito treba uzeti u obzir činjenicu da, što se tiče provjere pravilne primjene u praksi nacionalnih odredbi namijenjenih osiguranju djelotvorne provedbe direktive, Komisija, koja ne raspolaže vlastitim istražnim ovlastima u tom području, uvelike ovisi o podacima koje dostave mogući podnositelji pritužbe i država članica na koju se to odnosi. Iz toga konkretno proizlazi da, kada Komisija podnese dovoljno dokaza iz kojih su vidljive određene činjenice na državnom području tužene države članice, na toj je državi članici da utemeljeno i detaljno ospori podnesene podatke i posljedice koje iz njih proizlaze<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0046"><P>Presude od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20050426">26. travnja 2005.</DATE>, <NAME.CASE>Komisija/Irska</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑494/01</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2005:250">EU:C:2005:250</NO.ECLI>, točke <REF.NP.ECR REF="NP0041">41.</REF.NP.ECR> do <REF.NP.ECR REF="NP0044">44.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>) i od <REF.DOC.ECR><DATE ISO="20121018">18. listopada 2012.</DATE>, <NAME.CASE>Komisija/Ujedinjena Kraljevina</NAME.CASE> (<NO.CASE>C‑301/10</NO.CASE>, <NO.ECLI ECLI="ECLI:EU:C:2012:633">EU:C:2012:633</NO.ECLI>, točke <REF.NP.ECR REF="NP0070">70.</REF.NP.ECR> do <REF.NP.ECR REF="NP0072">72.</REF.NP.ECR></REF.DOC.ECR>)</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0121"><NO.P>121.</NO.P><TXT>U obrazloženom mišljenju Komisija je navela da Švedska nije ispunila tu svoju obvezu jer nije dostavila novije rezultate mjerenja za smanjivanje dušika između ispuštanja vode iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda i osjetljivih obalnih voda<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0047"><P>Vidjeti u pogledu aglomeracije t. 95. i aglomeracije Töreboda t. 122. (Prilog 9. tužbi, stranice 1149. i 1152. te 1153.).</P></NOTE>. Kao što je već rečeno<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0048"><P>Vidjeti točku 107. ovog mišljenja.</P></NOTE>, taj je zahtjev logičan jer se izračun prema modelu može provjeriti samo na temelju stvarnih vrijednosti dobivenih mjerenjem.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0122"><NO.P>122.</NO.P><TXT>Švedska je na taj navod odgovorila osobito mišljenjem Sveriges meteorologiska och hydrologiska instituta (Švedski meteorološki i hidrološki institut, u daljnjem tekstu: SMHI)<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0049"><P>Prilog 10. tužbi, str. 1349. i sljedeće stranice</P></NOTE>. Pritom SMHI izričito navodi da je točno da su za sadržaj dušika u vodama korištene novije vrijednosti mjerenja, ali da one nisu dostupne na internetskoj stranici SMHI‑a jer su preuzete iz baze podataka druge institucije<NOTE TYPE="FOOTNOTE" NUMBERING="ARAB" NUMBERING.CONTINUED="YES" NOTE.ID="E0050"><P>Prilog 10. tužbi, str. 1350.</P></NOTE>.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0123"><NO.P>123.</NO.P><TXT>S takvom nepotpunom informacijom Švedska je povrijedila načelo lojalne suradnje i omela predmetni postupak. Premda je Komisija prigovorila nedostatak podataka, SMHI niti je dostavio takve podatke niti je naveo izvor novijih podataka ili poveznicu na internetsku stranicu. Taj je propust time ozbiljniji jer je odgovarajuće navođenje podataka, kako to pokazuje odgovor na tužbu, bez ikakvih problema bilo moguće. Istodobno bi bilo u skladu s dobrom znanstvenom praksom navesti opće dostupne poveznice korištenih podataka. Na toj bi osnovi Komisija mogla znatno bolje pripremiti predmetnu tužbu te bi možda čak i odustala od prigovora koji se odnose na aglomeracije Habo i Töreboda.</TXT></NP.ECR><?PAGE NO="20"?><NP.ECR IDENTIFIER="NP0124"><NO.P>124.</NO.P><TXT>S obzirom na činjenicu da je dostava tih podataka bila tako važna, isto bi tako bilo u skladu s načelom lojalne suradnje da je Komisija još jednom, barem neformalno, zamolila za dostavu tih podataka o mjerenjima. Međutim, ona nije mogla znati da je pristup tim podacima bio tako lako moguć. Stoga činjenica da Komisija nije postavila daljnji upit ne isključuje utvrđenje da je Švedska povrijedila načelo lojalne suradnje.</TXT></NP.ECR><NP.ECR IDENTIFIER="NP0125"><NO.P>125.</NO.P><TXT>Stoga je Švedska povrijedila svoje obveze u skladu s člankom 4. stavkom 3. UEU‑a zato što Komisiji tijekom predsudskog postupka nije dostavila informacije koje su joj bile potrebne za ocjenu činjenice ispunjavaju li uređaji za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda aglomeracija Habo i Töreboda zahtjeve Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="1"><TITLE><TI><NP><NO.P><HT TYPE="BOLD">V.</HT></NO.P><TXT><HT TYPE="BOLD">Troškovi</HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0126"><NO.P>126.</NO.P><TXT>U skladu s člankom 138. stavkom 3. Poslovnika svaka stranka snosi vlastite troškove, ako su obje, kao u predmetnom slučaju, djelomično uspjele u postupku.</TXT></NP.ECR></GR.SEQ><GR.SEQ LEVEL="1"><TITLE><TI><NP><NO.P><HT TYPE="BOLD">VI.</HT></NO.P><TXT><HT TYPE="BOLD">Zaključak</HT></TXT></NP></TI></TITLE><NP.ECR IDENTIFIER="NP0127"><NO.P>127.</NO.P><TXT>Stoga predlažem Sudu da odluči kako slijedi:</TXT><P><LIST TYPE="ARAB"><ITEM><NP><NO.P>1.</NO.P><TXT>Kraljevina Švedska nije ispunila obveze koje ima na temelju članka 4. u vezi s člankom 10. Direktive 91/271/EEZ o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda time što nije osigurala da komunalne otpadne vode iz aglomeracija Lycksele, Malå i Pajala prije nego što ih se ispusti budu podvrgnute sekundarnom pročišćavanju ili ekvivalentnom pročišćavanju.</TXT></NP></ITEM><ITEM><NP><NO.P>2.</NO.P><TXT>Kraljevina Švedska povrijedila je obveze koje ima na temelju članka 4. stavka 3. UEU‑a jer Europskoj komisiji tijekom predsudskog postupka nije dostavila potrebne podatke za ocjenu tvrdnji da uređaji za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda aglomeracija Habo i Töreboda ispunjavaju zahtjeve Direktive 91/271.</TXT></NP></ITEM><ITEM><NP><NO.P>3.</NO.P><TXT>U preostalom dijelu tužba se odbija.</TXT></NP></ITEM><ITEM><NP><NO.P>4.</NO.P><TXT>Europskoj komisiji i Kraljevini Švedskoj nalaže se snošenje vlastitih troškova.</TXT></NP></ITEM></LIST></P></NP.ECR></GR.SEQ></CONTENTS.CONCLUSION></CONCLUSION>