(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 16. svibnja 2024. antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom plosnatih valjanih proizvoda od željeza ili nelegiranog čelika prevučenih kositrom („proizvodi od pokositrenog (bijelog) lima” (2)) podrijetlom iz Narodne Republike Kine („predmetna zemlja”, „Kina” ili „NRK”) na temelju članka 5. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća („osnovna uredba”). Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (3) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Komisija je pokrenula ispitni postupak na temelju pritužbe koju je 2. travnja 2024. podnio EUROFER („podnositelj pritužbe”). Pritužba je podnesena u ime Unijine industrije proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe. Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti koji su dostatna osnova za pokretanje ispitnog postupka.

(3)

Komisija je Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2024/2731 od 24. listopada 2024. („uredba o evidentiranju”) (4) uvela obvezno evidentiranje uvoza proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima.

(4)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju ispitnog postupka obavijestila podnositelja pritužbe, druge poznate proizvođače iz Unije, poznate proizvođače izvoznike i kineska nadležna tijela, poznate uvoznike, dobavljače, korisnike i trgovce te udruženja za koja se zna da se postupak na njih odnosi te ih je pozvala na sudjelovanje.

(5)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(6)

Nekoliko strana koje se protive mogućem uvođenju antidampinških pristojbi dostavilo je primjedbe na pokretanje postupka u kojima su tvrdile da pritužba nije sadržavala dokaze koji bi upućivali na to da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu ili da joj prijeti šteta te je stoga postupovno manjkava.

(7)

Prvo, kako bi dokazao navodno nepostojanje dokaza u pritužbi o materijalnoj šteti koju je pretrpjela industrija Unije u pritužbi, nepovezani uvoznik Steelforce Packaging BV („Steelforce”) ukazao je na rezultate industrije Unije navedene u pritužbi. Konkretno, društvo Steelforce tvrdilo je da su i 2022. i u razdoblju ispitnog postupka korištenom u pritužbi, koje je trajalo od listopada 2022. do rujna 2023. („RIP na temelju pritužbe”), prosječne prodajne cijene i dalje bile veće od prosječnog troška proizvodnje zbog čega je industrija Unije ostvarila dobit u tom razdoblju.

(8)

Društvo Steelforce tvrdilo je i da takvi pozitivni rezultati nisu bili privremeni, kako je tvrdio podnositelj pritužbe, već da su privremeni bili negativni rezultati 2020. i 2021. do kojih je došlo zbog općeg poremećaja u gospodarstvu Unije uzrokovanog pandemijom bolesti COVID-19, koja je drastično smanjila potražnju. Tvrdilo je da će 2018. ili 2019. također pokazati općenito pozitivno kretanje za industriju Unije.

(9)

Nadalje, društvo Steelforce tvrdilo je da je tržišni udio industrije Unije i dalje vrlo velik i uglavnom stabilan. Svi ti elementi ukazuju na to da industrija Unije nije pretrpjela nikakvu štetu.

(10)

Društvo Steelforce tvrdilo je i da industriji Unije ne prijeti ni daljnja neminovna šteta jer, s obzirom na to da ne trpi nikakvu materijalnu štetu, industrija Unije može biti izložena samo prijetnji buduće štete.

(11)

Društvo Steelforce tvrdilo je i da je tvrdnja iz pritužbe da uvoz iz Kine snižava cijene industrije Unije te sprečava njihov rast neutemeljena jer se temeljila na podacima samo jednog neimenovanog proizvođača iz Unije u pritužbi, a ti podaci nisu objavljeni, zbog čega to društvo nije moglo na odgovarajući način ostvariti svoje pravo na obranu jer nije moglo smisleno iznijeti primjedbe na te podatke ili procijeniti veličinu proizvođača iz Unije koji je dostavio podatke.

(12)

Naposljetku, društvo Steelforce tvrdilo je da tromjesečni podaci o profitabilnosti navedeni u pritužbi nisu dovoljno čvrsti da bi potvrdili kako postoji prijetnja štete zbog sezonske prirode potražnje na tom tržištu.

(13)

Neovisno o prethodno navedenom, društvo Steelforce tvrdilo je da su svi dokazi i tvrdnje izneseni u pritužbi zastarjeli. Prvo, tvrdilo je da je RIP na temelju pritužbe završio u trećem tromjesečju 2023., dok je ispitni postupak pokrenut u svibnju 2024., te su stoga svi dokazi dostavljeni u pritužbi u najboljem slučaju pokazali prethodnu štetu, a ne to da ona i dalje postoji. Drugo, tvrdilo se da iz Obavijesti o pokretanju postupka nije vidljivo da je Komisija nastojala ažurirati podatke iz pritužbe kako bi postupila u skladu s člankom 5. osnovne uredbe. Društvo Steelforce je stoga tvrdilo da je ispitni postupak nezakonit jer se njime krši članak 5. stavak 3. osnovne uredbe.

(14)

Slično tvrdnjama društva Steelforce iz prethodnih uvodnih izjava 7. i 13., Kinesko udruženje za željezo i čelik („CISA”) tvrdilo je da u pritužbi nema pozitivnih dokaza koji opravdavaju pokretanje postupka i da se podnositelj pritužbe pretjerano oslanjao na povjerljive informacije na temelju kojih druge zainteresirane strane nisu mogle smisleno odgovoriti na tvrdnje iz pritužbe. Konkretno, CISA je tvrdila da razmatrano razdoblje odabrano u pritužbi nije bilo reprezentativno za izradu pouzdanih nalaza u tim postupcima, suprotno zahtjevima iz članka 6. stavka 1. osnovne uredbe, zbog učinaka koje je pandemija bolesti COVID-19 imala na stanje na tržištu. S obzirom na ograničenja kretanja koja su 2020. i 2021. poremetila proizvodnju, potražnju i lance opskrbe, CISA je zatražila od Komisije da definira razmatrano razdoblje koje bi započelo 2019. ili 2018. i odgovaralo uobičajenim poslovnim uvjetima, kako bi kretanja mikroekonomskih i makroekonomskih pokazatelja mogla pokazati da su rezultati koje je industrija Unije ostvarila 2020. i 2021. bili neuobičajeni.

(15)

CISA je također tvrdila da u pritužbi nije uzeto u obzir nekoliko čimbenika koji su utjecali na stanje industrije Unije, uključujući povrat ulaganja, sposobnost prikupljanja kapitala, novčani tok, plaće i izvozne rezultate. Kad je riječ o kvaliteti verzije pritužbe koja nije povjerljiva, CISA je tvrdila da je činjenica da su potrošnja u Uniji, tržišni udio i skup makroekonomskih podataka prikazani kao rasponi umjesto stvarnih brojki onemogućila zainteresiranim stranama da odgovore na tvrdnje iz pritužbe te je stoga povrijeđeno njihovo pravo na obranu.

(16)

Podnositelj pritužbe tvrdio je da se procjena materijalne štete u pritužbi temeljila na godišnjim podacima i da su dostavljena tromjesečna kretanja za širi kontekst i kao dokaz prijetnje štete. Kad je riječ o verziji pritužbe koja nije povjerljiva, podnositelj pritužbe tvrdio je da su podaci o šteti navedeni u rasponima kako bi se ispunili zahtjevi protumonopolskih politika prema kojima objedinjeni podaci moraju potjecati od najmanje pet društava kako bi ih se moglo podijeliti, a proizvođača koji su podnijeli pritužbu ima samo četiri.

(17)

Kad je riječ o tvrdnjama da u pritužbi nije bilo dostatnih dokaza da je industrija Unije pretrpjela štetu, Komisija je napomenula da se u članku 5. stavku 2. osnovne uredbe navodi da relevantni (ne nužno svi) čimbenici i pokazatelji koji utječu na stanje industrije Unije moraju pokazivati pogoršanje kako bi se utvrdila materijalna šteta.

(18)

U pritužbi se navodi da se nakon povećanja 2022. u RIP-u na temelju pritužbe prosječna profitna marža znatno smanjila. Komisija je ujedno napomenula da su u otvorenoj verziji pritužbe navedeni stvarni podaci o prodaji podnositelja pritužbe u Uniji koji su pokazali znatan pad od 2020. do RIP-a na temelju pritužbe. Podaci o proizvodnji i zaposlenosti podnositelja pritužbe pokazali su da je došlo do znatnog smanjenja u tom razdoblju. Osim toga, suprotno tvrdnji društva Steelforce iz uvodne izjave 9., iz pritužbe je bilo jasno da se tržišni udio industrije Unije smanjio, a da se kineski uvoz od 2020. do RIP-a na temelju pritužbe gotovo udvostručio. Makroekonomski podaci, koji su u pritužbi dostavljeni u rasponima, također su pokazali smanjenje proizvodnje, prodaje i zaposlenosti. Stoga je Komisija zaključila da bi se podaci navedeni u pritužbi mogli smatrati dostatnim dokazima koji upućuju na štetu.

(19)

Korištenje raspona umjesto stvarnih brojki za povjerljive informacije u pritužbi opća je praksa ako su dovoljno detaljni da se može razumjeti bit informacija koje su dostavljene kao povjerljive. Rasponi navedeni u pritužbi pokazali su kretanje u razmatranom razdoblju te je stoga utvrđeno da su dovoljno detaljni.

(20)

Kad je riječ o tvrdnjama društva Steelforce iz uvodne izjave 11., Komisija je napomenula da je Prilog 12. verziji pritužbe koja nije povjerljiva sadržavao usporedbu cijena između prodajne cijene svih proizvođača iz Unije koji su podnijeli pritužbu nepovezanim kupcima u EU-u i cijene kineskog uvoza na temelju statističkih podataka koji su pokazali da su kineske cijene bile niže od cijena industrije Unije u razdoblju ispitnog postupka povezanog s pritužbom.

(21)

Prilog 12. pritužbi sadržavao je i ukupnu količinu proizvoda koje su prodali proizvođači iz Unije koji su podnijeli pritužbu nepovezanim kupcima u EU-u, koja se u razmatranom razdoblju stalno smanjivala uz nagli pad od 2022. do razdoblja ispitnog postupka na temelju pritužbe, dok se količina kineskog uvoza u istom razdoblju znatno povećala.

(22)

Osim toga, podnositelj pritužbe u povjerljivoj verziji pritužbe naveo je pojedinačne primjere proizvođača iz Unije koji su morali smanjiti svoju prodajnu cijenu kako bi mogli prodavati svoje proizvode, a podnositelj pritužbe sažeo je bit tih povjerljivih dokumenata u točkama 194. i 195. pritužbe.

(23)

Komisija je stoga zaključila da je podnositelj pritužbe dostavio dostatne dokaze o sniženju cijena, šteti u pogledu količine i sprečavanju rasta cijena kako je propisano člankom 5. stavkom 2. osnovne uredbe za pokretanje ispitnog postupka.

(24)

Komisija je napomenula da se razdoblje ispitnog postupka razmatrano u pritužbi često razlikuje od razdoblja razmatranog u postupku zbog vremenskog razmaka od podnošenja pritužbe do pokretanja ispitnog postupka. Osnovnom uredbom ne utvrđuje se nikakva pravna obveza koja se odnosi na razdoblje za podatke sadržane u pritužbi, ali se propisuje da bi ona trebala sadržavati informacije koje su razumno dostupne podnositelju pritužbe. Komisija je smatrala da su podaci iz pritužbe bili dovoljno novi da opravdaju pokretanje ispitnog postupka.

(25)

Kad je riječ o razmatranom razdoblju za kretanja štete, Komisija je napomenula da je u skladu sa svojom uobičajenom praksom analizirala pokazatelje štete za četiri godine prije RIP-a i da su učinci pandemije bolesti COVID-19 procijenjeni u okviru analize štete i uzročno-posljedične veze u uvodnim izjavama 235., 293., 300. i 323. Stoga je Komisija zaključila da je razmatrano razdoblje primjereno za procjenu kretanja štete.

(26)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da je pritužba sadržavala dostatne dokaze koji upućuju na to da je industrija Unije pretrpjela štetu, da je uvoz iz Kine bio dampinški i da je postojala uzročno-posljedična veza između dampinga i štete. Komisija je utvrdila da su ti dokazi dostatni za pokretanje ispitnog postupka te je odbacila s argumente drugih strana o tome.

(27)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da je moguće da će provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

(28)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Komisija je uzorak odabrala na temelju reprezentativnosti u smislu količine proizvedenih i prodanih proizvoda iz ispitnog postupka u razdoblju ispitnog postupka i geografskog položaja. Uzorak se sastojao od tri proizvođača iz Unije. Proizvođači iz Unije u uzorku činili su više od 80 % procijenjene ukupne proizvodnje u Uniji i više od 70 % procijenjene prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku.

(29)

Budući da nije zaprimljena nijedna primjedba na privremeni uzorak, Komisija je potvrdila da je on i konačni uzorak. Uzorak je reprezentativan za industriju Unije.

(30)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(31)

Jedan nepovezani uvoznik dostavio je zatražene informacije i pristao da ga se uključi u uzorak. S obzirom na mali broj odgovora Komisija je odlučila da odabir uzorka nije potreban.

(32)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika u Kini zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, Komisija je od Misije NRK-a zatražila da navede ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku, i/ili da stupi u kontakt s njima.

(33)

Ukupno je 11 proizvođača izvoznika u Kini dostavilo zatražene informacije i pristalo da ih se uključi u uzorak. U skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak od tri proizvođača izvoznika na temelju najveće reprezentativne količine robe izvezene u Uniju koja se razumno mogla ispitati u raspoloživom vremenu.

(34)

U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim poznatim predmetnim proizvođačima izvoznicima i kineskim nadležnim tijelima. Nisu primljene nikakve primjedbe.

(35)

Komisija je Vladi Narodne Republike Kine („kineska vlada”) poslala upitnik o postojanju znatnih poremećaja u Kini u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe.

(36)

Nadalje, podnositelj pritužbe u pritužbi je dostavio dostatne dokaze o poremećajima u vezi sa sirovinama u Kini u pogledu predmetnog proizvoda. Stoga su, kako je najavljeno u Obavijesti o pokretanju postupka, ti poremećaji povezani sa sirovinama bili obuhvaćeni ispitnim postupkom kako bi se utvrdilo treba li primijeniti odredbe iz članka 7. stavaka 2.a i 2.b osnovne uredbe. Iz tog je razloga Komisija u vezi s time poslala dodatne upitnike kineskoj vladi.

(37)

Upitnici za proizvođače izvoznike, proizvođače iz Unije, nepovezane uvoznike i korisnike objavljeni su na internetu (5) na dan pokretanja postupka.

(38)

Komisija je primila odgovore na upitnik od triju proizvođača iz Unije u uzorku, triju proizvođača izvoznika u uzorku, jednog nepovezanog uvoznika i dvaju korisnika. Nadalje, od podnositelja pritužbe primila je upitnik o makroekonomskim podacima.

(39)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za privremeno utvrđivanje dampinga, nastale štete i interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih društava:

(40)

Ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. travnja 2023. do 30. ožujka 2024. („razdoblje ispitnog postupka”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2020. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(41)

Proizvod iz ispitnog postupka su plosnati valjani proizvodi od pokositrenog (bijelog) lima, od željeza ili nelegiranog čelika, prevučeni kositrom, neovisno jesu li prevučeni plastičnim materijalnom i/ili lakirani ili ne („proizvodi od pokositrenog (bijelog) lima”), trenutačno razvrstani u oznake KN 7210 11 00 , 7210 12 , ex 7210 70 , 7210 90 40 , ex 7210 90 80 , 7212 10 i ex 7212 40 (oznake TARIC 7210 70 10 15, 7210 70 80 20, 7210 70 80 92, 7210 90 80 20, 7212 40 20 10, 7212 40 80 12, 7212 40 80 30, 7212 40 80 80 i 7212 40 80 85) („proizvod iz ispitnog postupka”).

(42)

Proizvodi od pokositrenog (bijelog) lima su ambalažni materijal, koji se uglavnom koriste u proizvodnji limenki. Dio su sektora čelika jer se uglavnom proizvode od hladnovaljanih čeličnih koluta koji se zatim galvanizacijom prevlače kositrom.

(43)

Predmetni proizvod je proizvod iz ispitnog postupka podrijetlom iz NRK-a („predmetni proizvod”).

(44)

Ispitni je postupak pokazao da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

(45)

Komisija je u ovoj fazi stoga odlučila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

(46)

Jedan proizvođač izvoznik, Baosteel Group, i Kinesko udruženje za željezo i čelik („CISA”), zatražili su isključenje dvostruko reduciranih proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima („DRT”) iz opsega proizvoda. Oboje su tvrdili da DRT ima različit proizvodni postupak i fizička svojstva od drugih proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima jer je tanji, plosnatiji i lakši za obradu, a ujedno ima veću granicu razvlačenja. Nadalje, DRT ima vlastite proizvodne norme (DIN EN 10203, DIN EN 10202 i JIS G3303), a grupa Baosteel Group tvrdila je da ponuda takvih proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima u Uniji nije dostatna.

(47)

CISA je dodatno zatražila da se iz opsega proizvoda isključe vučeni i glačani proizvodi od pokositrenog (bijelog) lima („DIT”). Tvrdili su da proizvodnja DIT-a uključuje glačanje proizvoda koji je već izvučen u cilindar, što je postupak kojim se smanjuje debljina stijenke i pritom zadržava promjer cilindra. Zbog toga su limenke lagane i dovoljno snažne da izdrže unutarnje pritiske te posebno prilagođene za svoju glavnu primjenu, odnosno upotrebu kao limenke za gazirana pića. CISA je tvrdila da DIT i drugi proizvodi od pokositrenog (bijelog) lima stoga nisu zamjenjivi te je istaknula da DIT ima i vlastitu proizvodnu normu (DIN EN 10202). CISA je nadalje tvrdila da potražnja EU-a za DIT-om često premašuje ponudu i istaknula da je Ministarstvo trgovine SAD-a prihvatilo to isključenje u okviru mjera iz odjeljka 232. za čelik i aluminij (odjeljak 232. Zakona o širenju trgovine iz 1962.).

(48)

Podnositelj pritužbe osporio je te tvrdnje i nijedan ih korisnik nije podržao. Podnositelj pritužbe tvrdio je da se DRT proizvodi na istoj proizvodnoj liniji i opremi, pri čemu je jedina posebnost to što su brzine kotrljanja u završnoj fazi postupka veće. Nadalje, norme DIN EN 10203, DIN EN 10202 i JIS G3303 obuhvaćaju ne samo DRT nego i jednostruko reducirane proizvode od pokositrenog (bijelog) lima, a katalozi proizvođača iz Unije pokazuju da DRT i jednostruko reducirani proizvodi od pokositrenog (bijelog) lima često imaju istu namjenu. Osim toga, podnositelj pritužbe tvrdio je da činjenica da su određeni uvoznici u Sjedinjenim Američkim Državama od Središnjeg ureda za industriju i sigurnost SAD-a dobili privremeno odobrenje za uvoz DIT-a na temelju toga što se u SAD-u ne proizvodi ta vrsta proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima ne utječe na ovaj ispitni postupak.

(49)

Baosteel Group i CISA nisu dostavile dokaze i Komisija stoga nije mogla zaključiti da DRT ima posebna fizička, kemijska ili tehnička svojstva zbog kojih bi bilo opravdano isključiti ga iz opsega proizvoda. Istodobno je jasno obuhvaćen definicijom proizvoda iz odjeljka 2. Obavijesti o pokretanju postupka. Dvostruko reducirani proizvod od pokositrenog (bijelog) lima stoga je dio predmetnog proizvoda te je obuhvaćen opsegom ispitnog postupka. U točkama 28., 30. i 32. pritužbe razmatraju se posebno dvostruko reducirani proizvodi od pokositrenog (bijelog) lima u proizvodnom postupku, a u strukturi kontrolnih brojeva proizvoda („PCN-i”) u upitnicima navodi se kategorija debljine („do 0,179 mm”) koja obuhvaća dvostruko reducirane proizvode od pokositrenog (bijelog) lima (6). Komisija je stoga odlučila privremeno odbiti taj zahtjev.

(50)

Kad je riječ o DIT-u, kao i za DRT, proizvodna norma DIN EN 10202 (koju oboje dijele) ne obuhvaća samo tu jednu određenu vrstu proizvoda. Nadalje, iz kataloga proizvođača proizlazi da prodaju limenke od DIT-a industriji pakiranja hrane i pića, dakle istim korisnicima koji koriste i druge vrste proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima. Nadalje, čak i ako proizvodnja DIT-a uključuje određeni korak u postupku, to ne upućuje na to da on ni na koji način ne bi bio obuhvaćen definicijom proizvoda iz odjeljka 2. Obavijesti o pokretanju postupka. Naposljetku, kad je riječ o činjenici da je SAD isključio taj proizvod na temelju mjera iz odjeljka 232., ta je odluka donesena unutar pravnog okvira koji se potpuno razlikuje od predmetnog ispitnog postupka. U svakom slučaju, ta je odluka donesena jer u Sjedinjenim Američkim Državama nije bilo dostatne proizvodnje DIT-a zadovoljavajuće kvalitete, što nije dokazano za Uniju. Komisija je stoga privremeno odbila taj zahtjev.

(51)

Budući da su u trenutku pokretanja ispitnog postupka dostatni dokazi upućivali na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe u Kini, Komisija je smatrala primjerenim pokrenuti ispitni postupak u vezi s proizvođačima izvoznicima iz te zemlje na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(52)

Komisija je stoga, kako bi prikupila potrebne podatke za eventualnu primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve proizvođače izvoznike u Kini da dostave informacije o ulaznim materijalima za proizvodnju proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima. Jedanaest proizvođača izvoznika dostavilo je relevantne informacije.

(53)

Kako bi prikupila informacije koje je smatrala potrebnima za ispitni postupak u pogledu navodnih znatnih poremećaja, Komisija je kineskoj vladi poslala upitnik. Osim toga, Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve zainteresirane strane da iznesu svoja stajališta te dostave informacije i popratne dokaze o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u roku od 37 dana od datuma objave Obavijesti o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije.

(54)

Od kineske vlade nije primljen nikakav odgovor. Komisija je stoga obavijestila kinesku vladu da će za utvrđivanje postojanja znatnih poremećaja u Kini koristiti raspoložive podatke u smislu članka 18. osnovne uredbe.

(55)

Osim toga, Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da će, s obzirom na raspoložive dokaze, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe možda morati odabrati odgovarajuću reprezentativnu zemlju za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti na temelju nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti.

(56)

Komisija je 19. kolovoza 2024. bilješkom („prva bilješka”) obavijestila zainteresirane strane o relevantnim izvorima koje je namjeravala upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Komisija je u toj bilješci navela popis svih čimbenika proizvodnje, kao što su sirovine, radna snaga i energija koji se koriste u proizvodnji proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima. Nadalje, Komisija je na temelju kriterija za odabir nenarušenih cijena odnosno referentnih vrijednosti utvrdila da su Argentina, Brazil, Malezija, Tajland i Turska moguće reprezentativne zemlje.

(57)

Komisija je zaprimila primjedbe na prvu bilješku od podnositelja pritužbe i kineskih proizvođača izvoznika Baoshan Iron and Steel i WISCO-Nippon Steel („Baosteel Group”) i Shougang Jingtang United Iron and Steel Co., Ltd. („Shougang Jingtang” or „Shougang”). Te su primjedbe razmotrene u drugoj bilješci i sažete u nastavku.

(58)

Eurofer je zatražio da Komisija kao reprezentativnu zemlju upotrijebi Brazil kako je navedeno u pritužbi, a ako to nije moguće, onda Argentinu.

(59)

Komisija je u prvoj bilješci odbacila Brazil kao reprezentativnu zemlju jer proizvođač proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima iz pritužbe 2023. nije bio profitabilan, a Eurofer nije dostavio alternativu.

(60)

Komisija je Argentinu razmotrila kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju u prvoj bilješci, a dodatno će je razmotriti u drugoj bilješci.

(61)

Eurofer je iznio i primjedbe o korištenju Malezije, Tajlanda i Turske kao reprezentativnih zemalja, u kojima je tvrdio kako se u azijske i druge susjedne zemlje, uključujući Tursku, uvoze velike količine jeftinog kineskog čelika te da i Turska i Malezija provode antidampinške ispitne postupke o kineskom toplovaljanom čeliku. Nadalje, Eurofer je tvrdio da Malezija ima zahtjeve za izdavanje dozvola za izvoz željezne rude i da se financijska godina iz godišnjih izvješća malezijskih proizvođača razlikuje od one za Kinu. Kad je riječ o Tajlandu, Eurofer je tvrdio da je BDP po stanovniku manji od polovine BDP-a Kine, da je tržište ugljena za proizvodnju pare u Tajlandu narušeno i da ni za jednog tajlandskog proizvođača proizvoda iz ispitnog postupka nisu dostupni financijski podaci za 2023. Kad je riječ o Turskoj, Eurofer je tvrdio da je njezino tržište ugljena narušeno uvozom iz Rusije. Međutim, nijedna od tih zemalja ne bi bila isključena iz razmatranja u drugoj bilješci zbog tih primjedbi.

(62)

Baosteel Group složio se s razlozima Komisije za odbacivanje Brazila kao reprezentativne zemlje, potvrdio poteškoće utvrđene u prvoj bilješci za odabir Argentine zbog nepostojanja uvoza hladnovaljanog čelika i nerazumno velike dobiti utvrđenog proizvođača proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima i Turske zbog velike količine uvoza raznih čimbenika proizvodnje iz Rusije te je napomenuo da bi Malezija ili Tajland mogli biti prikladni.

(63)

Društvo Shougang primilo je na znanje argumente Komisije u prvoj bilješci i iznijelo mišljenje da bi Argentina ili Tajland mogli biti prikladni kandidati za reprezentativnu zemlju.

(64)

Komisija je 18. listopada 2024. drugom bilješkom („druga bilješka”) obavijestila zainteresirane strane o relevantnim izvorima koje je namjeravala upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti, s Malezijom kao reprezentativnom zemljom.

(65)

Obavijestila je zainteresirane strane i da će troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit utvrditi na temelju raspoloživih informacija za društvo Perusahaan Sadur Timah Malaysia (Perstima) Berhad, proizvođača iz reprezentativne zemlje.

(66)

Primjedbe su dostavila društva Baosteel Group i Shougang Jingtang United Iron and Steel.

(67)

Grupa Baosteel Group iznijela je posebne primjedbe o korištenju posebnih referentnih vrijednosti za sirovine, koje će se razmotriti u nastavku. Iznijeli su i primjedbe na izračun troškova prodaje te općih i administrativnih troškova za društvo odabrano za taj izvor podataka.

(68)

Shougang Jingtang iznio je primjedbe i o korištenju određenih referentnih vrijednosti, koje će se razmotriti i u nastavku.

(69)

U skladu s člankom 2. stavkom 1. osnovne uredbe „uobičajena vrijednost obično se temelji na cijenama, koje su nezavisni kupci platili ili plaćaju, u uobičajenom tijeku trgovine, u zemlji izvoznici”.

(70)

Međutim, prema članku 2. stavku 6.a točki (a) osnovne uredbe, „ako se utvrdi […] da upotreba domaćih cijena i troškova u zemlji izvoznici nije primjerena zbog toga što u toj zemlji postoje znatni poremećaji u smislu točke (b), uobičajena vrijednost izračunava se isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti” i ona „uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”.

(71)

Kako je dodatno objašnjeno u nastavku, Komisija je u ovom ispitnom postupku na temelju raspoloživih dokaza zaključila da je primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe primjerena.

(72)

U nedavnim ispitnim postupcima povezanima sa sektorom čelika u Kini (7) Komisija je utvrdila da postoje znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe.

(73)

U tim ispitnim postupcima Komisija je utvrdila postojanje znatnih državnih intervencija u Kini kojima se narušava djelotvorna raspodjela resursa u skladu s tržišnim načelima (8).

(74)

Konkretno, Komisija je zaključila da u sektoru čelika, koji je glavna sirovina za proizvodnju proizvoda iz ispitnog postupka, ne samo da postoji znatan udio vlasništva kineske vlade u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) prve alineje osnovne uredbe (9) nego i kineska vlada može utjecati na cijene i troškove zbog prisutnosti države u poduzećima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) druge alineje osnovne uredbe (10).

(75)

Komisija je utvrdila i da prisutnost i intervencije države na financijskim tržištima te u nabavi sirovina i ulaznih materijala stvaraju dodatne poremećaje na tržištu. U načelu, zbog sustava planiranja u Kini resursi su koncentrirani u sektorima koje je kineska vlada odredila kao strateške ili na drugi način politički važne, umjesto da se raspodjeljuju u skladu s tržišnim silama (11).

(76)

Komisija je zaključila da se kinesko zakonodavstvo o stečaju i vlasništvu ne primjenjuje na odgovarajući način u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) četvrte alineje osnovne uredbe, što dovodi do poremećaja, posebno kad se omogućuje nastavak poslovanja nesolventnih društava te pri dodjeli prava na korištenje zemljišta u Kini (12).

(77)

Komisija je utvrdila poremećaje u području troškova plaća u sektoru čelika u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) pete alineje osnovne uredbe (13) i poremećaje na financijskim tržištima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe, posebno kad je riječ o pristupu kapitalu za poslovne subjekte u Kini (14).

(78)

Kao i u prethodnim ispitnim postupcima povezanima sa sektorom željeza i čelika u Kini Komisija je u ovom ispitnom postupku ispitala je li primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u Kini s obzirom na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe.

(79)

Komisija je to učinila na temelju raspoloživih dokaza iz dokumentacije, uključujući dokaze iz pritužbe te iz Radnog dokumenta službi Komisije o znatnim poremećajima u gospodarstvu Narodne Republike Kine u svrhu ispitnih postupaka trgovinske zaštite (15) („Izvješće”), koji se oslanja na javno dostupne izvore. U toj su analizi ispitane znatne državne intervencije u gospodarstvu Kine općenito, ali i konkretne situacije na tržištu u relevantnom sektoru proizvoda iz ispitnog postupka.

(80)

Komisija je te dokaze dopunila ispitivanjem raznih kriterija relevantnih za potvrdu postojanja znatnih poremećaja u Kini, koje je utvrdila i u prethodnim ispitnim postupcima o istim pitanjima.

(81)

U pritužbi, u kojoj se upućuje na Radni dokument službi Komisije o znatnim poremećajima u gospodarstvu Narodne Republike Kine u svrhu ispitnih postupaka trgovinske zaštite, koji je prvi put objavljen 20. prosinca 2017. (16), kao i na ažurirano Izvješće, tvrdilo se da se kineski gospodarski model temelji na određenim osnovnim postulatima, uključujući koncept „socijalističkog tržišnog gospodarstva”, vodeću ulogu Komunističke partije Kine („KPK”) ili složeni sustav industrijskog planiranja, koji omogućuju i potiču raznovrsne državne intervencije.

(82)

Takve znatne državne intervencije u suprotnosti su sa slobodnim djelovanjem tržišnih sila, a posljedica je toga narušavanje djelotvorne raspodjele resursa u skladu s tržišnim načelima. S obzirom na to da na kineska tržišta proizvoda od čelika utječu znatni poremećaji koji proizlaze iz tih temelja kineskog gospodarskog modela, u pritužbi je zaključeno da bi uobičajenu vrijednost trebalo utvrditi na temelju nenarušenih troškova proizvodnje u reprezentativnoj zemlji.

(83)

U pritužbi su navedeni primjeri elemenata koji upućuju na postojanje poremećaja, kako je navedeno u članku 2. stavku 6.a točki (b) od prve do šeste alineje osnovne uredbe. Osim upućivanja na relevantne dijelove Izvješća, u pritužbi je istaknuto sljedeće:

(84)

U sektoru proizvoda iz ispitnog postupka (sektoru željeza i čelika) kineska vlada i dalje ima znatan udio vlasništva u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) prve alineje osnovne uredbe. I javna i privatna poduzeća u sektoru politički se nadziru i usmjeravaju. Neki od primjera za to su Ansteel Group (17) i Baowu Steel Group (18), koji su oba poduzeća u državnom vlasništvu u okviru središnjeg SASAC-a, Baotou Steel Group, poduzeće u državnom vlasništvu u vlasništvu vlade Unutarnje Mongolije (19) i Shougang Group (20), poduzeće u državnom vlasništvu u stopostotnom vlasništvu društva Beijing State-Owned Asset Management Ltd (21).

(85)

Iako možda nisu dostupni specifičniji podaci za proizvod iz ispitnog postupka, riječ je o podsektoru industrije željeza i čelika i stoga se nalazi koji se odnose na sektor željeza i čelika smatraju indikativnima i za proizvod iz ispitnog postupka.

(86)

Najnoviji kineski dokumenti o politikama koji se odnose na sektor željeza i čelika potvrđuju kontinuiranu važnost tog sektora za kinesku vladu i njezinu namjeru da intervenira u taj sektor kako bi ga oblikovala u skladu s državnim politikama. To je vidljivo iz Smjernica Ministarstva industrije i informacijske tehnologije (MIIT) o poticanju visokokvalitetnog razvoja industrije čelika, u kojima se poziva na daljnju konsolidaciju temelja industrije i znatno veću razinu modernizacije industrijskog lanca (22).

(87)

Konkretno, u tim se Smjernicama od kineske vlade traži da: „[p]otakne spajanja i reorganizacije poduzeća. Potakne vodeća poduzeća u industriji da provedu spajanja i reorganizacije i u sektoru čelika stvore iznimno velike grupe poduzeća svjetske klase. Oslanjajući se na vodeća poduzeća u industriji, razvije jedno do dva specijalizirana vodeća poduzeća u području nehrđajućeg čelika, posebnog čelika, (...).”

(88)

Još jedan primjer namjere kineske vlade da intervenira u tom sektoru može se pronaći u 14. petogodišnjem planu razvoja industrije sirovina („14. petogodišnji plan”) u skladu s kojim će se u tom sektoru „pridržavati kombinacije tržišnog vodstva i državnog promicanja” i „razviti grupa vodećih društava koja će prednjačiti u ekologiji i biti temelj konkurentnosti” (23), te u planu rada MIIT-a za 2023. o stabilnom rastu industrije čelika (24) kojim se utvrđuju sljedeći ciljevi: „Tijekom 2023. [...] ulaganja u dugotrajnu imovinu u cijeloj industriji i dalje će se stalno povećavati, a gospodarske koristi će se znatno poboljšati; ulaganja u istraživanja i razvoj u industriji s vremenom će dosegnuti 1,5 %; rast dodane vrijednosti industrije dosegnut će otprilike 3,5 %; Tijekom 2024. dodatno će se optimizirati okruženje industrijskog razvoja i struktura industrije, nastavit će se napredak prema vrhunskim, pametnim i zelenim proizvodima, a rast dodane vrijednosti industrije bit će veći od 4 %”

(89)

U planu rada predviđa se i korporativna konsolidacija sektora čelika koju je propisala vlada: „[p]otaknuti vodeća poduzeća u industriji da provode spajanja i preuzimanja, izgrade ogromne grupe poduzeća svjetske klase u sektoru željeza i čelika te potiču optimalnu organizaciju nacionalnog proizvodnog kapaciteta u području željeza i čelika. Poduprijeti vodeća specijalizirana poduzeća u određenim segmentima tržišta čelika da dodatno integriraju resurse i stvore ekosustav industrije čelika. Potaknuti poduzeća u sektoru željeza i čelika da provode međuregionalna […] spajanja i preustroje […]. Razmotriti pružanje veće političke potpore za zamjenu kapaciteta poduzećima u sektoru željeza i čelika koja su provela velika spajanja i preustroje.”

(90)

Slični primjeri namjere kineskih tijela da nadziru i usmjeravaju razvoj sektora vidljivi su na pokrajinskoj razini, primjerice u pokrajini Hebei, u kojoj je pokrajinska vlada 2020. objavila trogodišnji akcijski plan za razvoj klastera u lancu industrije čelika. Tim se planom od vlade traži „stalni grupni razvoj organizacija, ubrzanje reforme mješovitog vlasništva poduzeća u državnom vlasništvu, intenzivnije promicanje međuregionalnih spajanja i reorganizacije privatnih poduzeća u sektoru željeza i čelika i etabliranje jedne ili dvije velike grupe svjetske klase te od tri do pet velikih grupa s domaćim utjecajem, koje će biti potpora” te „daljnji razvoj kanala za recikliranje i upotrebu otpadnog čelika u kružnom gospodarstvu, strože ispitivanje i klasifikaciju otpadnog čelika”. (25)

(91)

U planu pokrajine Hebei za sektor čelika navodi se: „Primjena strukturne prilagodbe i isticanje diversifikacije proizvoda. Bespogovorno promicanje strukturne prilagodbe i optimizacije organizacije industrije željeza i čelika, promicanje konsolidacije, reorganizacija, preobrazba i unapređenje poduzeća te sveobuhvatno promicanje razvoja industrije željeza i čelika prema velikim poduzećima, modernizacija tehničke opreme, diversifikacija proizvodnih procesa i diversifikacija proizvoda na kraju proizvodnog lanca.”

(92)

U Provedbenom planu pokrajine Henan za transformaciju i modernizaciju industrije čelika tijekom 14. petogodišnjeg plana predviđa se „izgradnja karakterističnih baza za proizvodnju čelika […], izgradnja šest karakterističnih baza za proizvodnju čelika u Anyangu, Jiyuanu, Pingdingshanu, Xinyangu, Shangqiuu, Zhououu itd. te povećanje razmjera, intenziviranja i specijalizacije industrije. Neki su od ciljeva da se do 2025. kapacitet proizvodnje sirovog željeza u Anyangu zadrži ispod 14 milijuna tona, a kapacitet za proizvodnju sirovog čelika ispod 15 milijuna tona.” (26)

(93)

Dodatni ciljevi industrijske politike navode se i u dokumentima za planiranje drugih pokrajina, kao što su Jiangsu (27), Shandong (28), Shanxi (29), Liaoning Dalian (30) i Zhejiang (31).

(94)

Još jedan primjer učinkovitog usmjeravanja kineske vlade na temelju planova jest Obavijest Partijskog odbora grupe Ansteel Group Co., Ltd. o savjesnom proučavanju, objavljivanju i provedbi duha 20. nacionalnog kongresa Partije (32). U toj se obavijesti tvrdi da će Ansteel Group savjesno provoditi smjernice i bolje ih predstaviti članovima Partije, kadrovima i zaposlenicima cijele grupe.

(95)

Kad je riječ o mogućnosti kineske vlade da utječe na cijene i troškove zbog prisutnosti države u društvima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) druge alineje osnovne uredbe, s obzirom na to da proizvod iz ispitnog postupka čini podsektor sektora čelika, dostupne informacije o proizvođačima čelika relevantne su i za proizvod iz ispitnog postupka.

(96)

Na primjer, predsjednik upravnog odbora i glavni direktor društva Baoshan Iron and Steel Ltd., proizvođača proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima čiji je većinski dioničar Baowu Steel Group, ujedno su tajnik Partijskog odbora društva i zamjenik tajnika društva (33).

(97)

Predsjednik upravnog odbora društva Wuhan Iron and Steel Group, koje je također pod kontrolom grupe Baowu Steel Group, ujedno je tajnik Partijskog odbora (34).

(98)

Osim toga, „društvo Wuhan Iron and Steel Group održalo je 2022. desetu centraliziranu studiju i raspravu Studijske skupine za teoriju Partijskog odbora kako bi prenijelo i proučavalo duh Središnje konferencije o gospodarskom radu i promicalo provedbu odluka i dogovora 20. nacionalnog kongresa Partije i duh Središnje konferencije o gospodarskom radu u tom društvu. Glavni predstavnik sjedišta društva China Baowu u Wuhanu, tajnik Partijskog odbora i predsjednik društva Wuhan Iron and Steel Group, predsjedao je sastankom i iznio zahtjeve u pogledu provedbe zahtjeva Središnjeg partijskog odbora, Partijskog odbora pokrajine Hubei i Partijskog odbora društva China Baowu te daljnju provedbu duha Središnje konferencije o gospodarskom radu.” (35).

(99)

Predsjednik upravnog odbora društva Baotou Steel Union, koje pripada grupi Baotou Steel Group, ujedno je tajnik Partije u tom društvu, a izvršni direktor društva i predsjednik sindikata društva zamjenici su tajnika Partije (36).

(100)

Naposljetku, u grupi Shougang Group predsjednik upravnog odbora obnaša dužnost tajnika Partijskog odbora, dok je izvršni direktor zamjenik tajnika Partijskog odbora društva (37).

(101)

U određenim slučajevima, statut društva pokazuje odanost KPK-u. Na primjer, članak 134. Statuta proizvođača proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima društva Baoshan Iron and Steel Ltd. propisuje da „partijski odbor društva obavlja svoje dužnosti u skladu s Ustavom Komunističke partije Kine i drugim partijskim propisima: 1. osigurava i nadzire provedbu partijskih i državnih politika u poduzeću” (38).

(102)

Članak 3. Statuta Kineskog udruženja za ljevarstvo propisuje da Udruženje prihvaća poslovno usmjeravanje, nadzor i upravljanje koje provode odgovarajući subjekti Partije, primjerice SASAC i Ministarstvo civilnih poslova, te osigurava potrebne uvjete za njegovo sudjelovanje (39).

(103)

Identična odredba nalazi se u članku 3. Statuta Kineskog udruženja za željezo i čelik (40), čiji su članovi glavni proizvođači željeza i čelika.

(104)

U sektoru željeza i čelika provode se politike kojima se diskriminira u korist domaćih proizvođača ili na drugi način utječe na tržište u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) treće alineje osnovne uredbe, a koje se općenito primjenjuju na proizvod iz ispitnog postupka s obzirom na to da je proizvod iz ispitnog postupka jedan od njegovih podsektora.

(105)

Kineska vlada industriju željeza i čelika i dalje smatra ključnom industrijom (41). To potvrđuju brojni planovi, smjernice i drugi dokumenti koji se odnose na sektor, a izdaju se na nacionalnoj, regionalnoj i općinskoj razini. U 14. petogodišnjem planu kineska vlada predodredila je industriju željeza i čelika za transformaciju i dogradnju te optimizaciju i prilagodbu industrijske strukture (42).

(106)

U 14. petogodišnjem planu razvoja industrije sirovina, koji se primjenjuje i na industriju željeza i čelika, taj se sektor navodi kao „temelj realnog gospodarstva” i „ključno područje kojim se oblikuje međunarodna konkurentnost Kine” te se utvrđuje niz ciljeva i metoda rada kojima bi se potaknuo razvoj sektora u razdoblju od 2021. do 2025., kao što su tehnološka modernizacija, poboljšanje strukture sektora (ponajviše daljnjom koncentracijom poduzeća) ili digitalna transformacija (43).

(107)

Plan rada za stabilni rast industrije čelika (vidjeti uvodnu izjavu 88.) pokazuje kako se usmjerenost kineskih tijela na taj sektor može promatrati u širem kontekstu upravljanja kineskim gospodarstvom koje provodi kineska vlada: „[p]odupiranje poduzeća u sektoru čelika da vode računa o potrebama nove infrastrukture, nove urbanizacije, revitalizacije ruralnih područja i industrija u nastajanju, da se povežu s velikim inženjerskim projektima povezanima s ‚14. petogodišnjim planom’ u raznim regijama te da poduzmu sve što je u njihovoj moći kako bi se osigurala opskrba čelikom. Uspostavljanje i učvršćivanje mehanizama suradnje na početku i na kraju proizvodnog lanca između sektora čelika i ključnih sektora koji upotrebljavaju čelik kao što su sektori brodogradnje, prijevoza, građevinarstva, energetike, automobila, kućanskih uređaja, poljoprivrednih strojeva i teške opreme, provedba aktivnosti povezivanja proizvodnje i potražnje te aktivno širenje područja u kojima se čelik primjenjuje” (44).

(108)

Osim toga, kad je riječ o željeznoj rudi, ključnoj sirovini koja se upotrebljava za proizvodnju proizvoda iz ispitnog postupka, u skladu s 14. petogodišnjim planom razvoja industrije sirovina država planira „racionalno razvijati domaće mineralne resurse. Jačanje istraživanja željezne rude […], provedba politike povlaštenih poreza i poticanje uvođenja napredne tehnologije i opreme za smanjenje stvaranja krutog rudarskog otpada” (45), što dovodi do uspostave sustava za rezerve proizvodnje željezne rude i zemljišta bogata rudama koji će „postati važna mjera za stabilizaciju tržišne cijene željezne rude i sigurnost industrijskog lanca” (46).

(109)

Na lokalnoj razini, primjerice u pokrajini Hebei, nadležna tijela predviđaju sljedeće za sektor željeza i čelika: „subvencija u obliku olakšica za ulaganja u nove projekte; ispitivanje mogućnosti davanja zajmova s niskim kamatama i usmjeravanje financijskih institucija da poduzećima u sektoru željeza i čelika daju takve zajmove kako bi se preusmjerila na nove industrije, a vlada će istodobno osigurati subvencije u obliku olakšica” (47).

(110)

Ukratko, kineska vlada utvrdila je mjere kojima subjekte navodi da postupaju u skladu s ciljevima javne politike pružanja potpore poticanim industrijama, uključujući proizvodnju glavnih sirovina koje se upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda iz ispitnog postupka. Takvim se mjerama sprečava slobodno djelovanje tržišnih sila.

(111)

U ovom ispitnom postupku nisu otkriveni nikakvi dokazi da diskriminatorna primjena ili neodgovarajuće izvršavanje zakonodavstva o stečaju i vlasništvu u sektoru željeza i čelika u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) četvrtom alinejom osnovne uredbe ne utječe na proizvođače proizvoda iz ispitnog postupka.

(112)

Na proizvod iz ispitnog postupka utječu i poremećaji u području troškova plaća u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) pete alineje osnovne uredbe. Ti poremećaji utječu na sektor izravno (kad je riječ o proizvodnji proizvoda iz ispitnog postupka ili glavnih ulaznih materijala) i neizravno (kad je riječ o pristupu ulaznim materijalima društava koja imaju isti radni sustav u Kini) (48).

(113)

U ovom ispitnom postupku nisu dostavljeni dokazi o tome da na sektor proizvoda iz ispitnog postupka ne utječu državne intervencije u financijskom sustavu u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe.

(114)

Plan rada za stabilan rast također je vrlo dobar primjer te vrste državne intervencije: „Poticanje financijskih institucija da aktivno pružaju financijske usluge poduzećima za proizvodnju čelika koja provode spajanja i preustroje, prilagodbe organizacije, preobrazbu i modernizaciju, u skladu s načelima kontrole rizika i poslovne održivosti.” Prema tomu, znatne državne intervencije u financijski sustav ozbiljno utječu na tržišne uvjete na svim razinama.

(115)

Konačno, Komisija podsjeća da su za proizvodnju proizvoda iz ispitnog postupka potrebni brojni ulazni materijali. Kad proizvođači proizvoda iz ispitnog postupka kupuju ulazne materijale ili ugovaraju njihovu nabavu, cijene koje plaćaju (i koje se iskazuju kao njihovi troškovi) očito su izložene istim prethodno navedenim sustavnim poremećajima. Primjerice, dobavljači ulaznih materijala zapošljavaju radnu snagu koja je izložena poremećajima. Mogu pozajmiti novac koji je izložen poremećajima u financijskom sektoru/raspodjeli kapitala. Osim toga, dio su sustava planiranja koji se primjenjuje na svim razinama vlasti i u svim sektorima.

(116)

Stoga ne samo da domaće prodajne cijene proizvoda iz ispitnog postupka nisu primjerene za uporabu u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe, nego su i svi troškovi ulaznih materijala (uključujući sirovine, energiju, zemljište, financiranje, rad itd.) nepouzdani jer na određivanje njihovih cijena utječu znatne državne intervencije, kako je opisano u dijelovima I. i II. Izvješća. Naime, opisane državne intervencije povezane s raspodjelom kapitala, zemljištem, radom, energijom i sirovinama prisutne su u cijeloj Kini. To znači, na primjer, da je ulazni materijal koji je proizveden u Kini kombinacijom niza čimbenika proizvodnje izložen znatnim poremećajima. Isto vrijedi i za ulazne materijale ulaznih materijala i tako dalje.

(117)

Ukratko, raspoloživi dokazi pokazali su da cijene ili troškovi proizvoda iz ispitnog postupka, uključujući troškove sirovina, energije i rada, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječu znatne državne intervencije u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, kao što je vidljivo iz stvarnog ili mogućeg utjecaja jednog ili više relevantnih elemenata navedenih u toj točki. Na temelju toga Komisija je zaključila da u ovom predmetu nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove za utvrđivanje uobičajene vrijednosti.

(118)

Kineska vlada nije dostavila primjedbe ni dokaze kojima bi potkrijepila ili osporavala postojeće dokaze iz dokumentacije predmeta, uključujući Izvješće i dodatne dokaze koje je dostavio podnositelj pritužbe, o postojanju znatnih poremećaja i/ili primjerenosti primjene članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u ovom predmetu.

(119)

U okviru ispitnog postupka primjedbe su dostavili CISA i društvo Baoshan Iron and Steel Ltd.

(120)

Prvo, CISA je tvrdila da Izvješće ne ispunjava standarde nepristranih i objektivnih dokaza i dokaza s dostatnom dokaznom vrijednosti. Tvrdila je da sama činjenica da je Izvješće sastavljeno s namjernim ciljem, odnosno kako bi se industrijama Unije olakšalo da podnesu pritužbu u području trgovinskih mjera, automatski znači da se ne može provesti nepristrana i objektivna analiza kineskog gospodarstva.

(121)

CISA je također tvrdila da je dokazna vrijednost Izvješća dvojbena jer se u njemu namjerno izostavljene činjenične okolnosti, elementi i zaključci, što bi bilo u suprotnosti s djelomičnom svrhom za koju je sastavljeno ili bi je oslabilo.

(122)

Nadalje, CISA je tvrdila da se Komisija ne može osloniti na prethodne predmete kako bi pronašla pozitivne dokaze o dampinškim praksama u ovom ispitnom postupku, kao što je podnositelj pritužbe učinio kako bi dokazao postojanje znatnih poremećaja. Teret dokazivanja u antidampinškim ispitnim postupcima iziskuje da istražno tijelo pozitivno utvrdi postojanje dampinških praksi.

(123)

Na tvrdnju da Izvješće nije objektivno i nepristrano, Komisija je odgovorila da je Izvješće sveobuhvatan dokument koji se temelji na opsežnim objektivnim dokazima, uključujući zakonodavstvo, propise i druge službene dokumente o politikama koje je objavila kineska vlada, izvješća trećih strana iz međunarodnih organizacija, akademske studije i članke znanstvenika te druge pouzdane neovisne izvore. Izvješće je stavljeno na raspolaganje javnosti u prosincu 2017. kako bi svaka zainteresirana strana imala dovoljno vremena da ga ospori, dopuni ili dostavi primjedbe na njega i na dokaze na kojima se ono temelji.

(124)

Komisija je otad preispitala Izvješće i objavila ažuriranu verziju u travnju 2024., kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 81. (49) CISA nije osporila sadržaj i dokaze navedene u Izvješću. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(125)

Nadalje, podnositelji pritužbe mogu se osloniti na dokaze i nalaze iz prethodnih ispitnih postupaka u mjeri u kojoj su relevantni i u kojoj pravosudno tijelo nije odbacilo njihovu zakonitost. Člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe osigurava se neutralnost i nepristranost postupaka te poštovanje prava na obranu svih stranaka tijekom ispitnog postupka.

(126)

Komisija je napomenula da se to što je podnositeljima pritužbe omogućeno da iznesu tvrdnje i dokaze o mogućem narušavanju cijena i troškova u zemljama u kojima bi moglo biti znatnih poremećaja izazvanih državnom intervencijom ne može tumačiti kao nepoštena i nepravedna praksa kojom se potiče iznošenje takvih tvrdnji.

(127)

Nadalje, Komisijino utvrđivanje stvarnog postojanja i učinka znatnih poremećaja i posljedične primjene metodologije propisane člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) provodi se u trenutku privremene i/ili konačne objave nakon završetka ispitnog postupka. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(128)

Drugo, CISA i društvo Baoshan Iron and Steel Ltd. tvrdili su da se čini da članak 2. stavak 6.a osnovne uredbe nije u skladu s Antidampinškim sporazumom WTO-a. Članak 2.2. Antidampinškog sporazuma WTO-a ne poznaje koncept znatnih poremećaja i ne dopušta korištenje podataka iz odgovarajuće reprezentativne zemlje ili međunarodnih cijena za izračun uobičajene vrijednosti. Konkretno, člankom 2.2. tog sporazuma dopušta se da se izračun uobičajene vrijednosti koriste samo troškovi proizvodnje u zemlji podrijetla uvećani za razuman iznos administrativnih, prodajnih i općih troškova te dobiti.

(129)

Društvo Baoshan Iron and Steel Ltd. tvrdilo je da bi znatni poremećaji u zemlji izvoznici trebali biti obuhvaćeni definicijom prodaje koja nije ostvarena u „uobičajenom tijeku trgovine” ili „posebne situacije na tržištu”, a da koncept znatnih poremećaja ne pripada ni jednoj od tih kategorija.

(130)

Prema mišljenju CISA-e i društva Baoshan Iron and Steel Ltd., članak 2. stavak 6.a osnovne uredbe čini se nespojivim s člankom 2.2.1.1. i tumačenjem tog članka koje je dalo Žalbeno tijelo u predmetu EU – Biodizel (Argentina) (DS473) („EU – Biodizel”), u kojem je utvrđeno da tijela koja provode ispitni postupak za izračun izračunanih uobičajenih vrijednosti moraju upotrijebiti stvarne troškove proizvoda koje su imali proizvođači ili izvoznici.

(131)

Stoga su CISA i društvo Baoshan Iron and Steel Ltd zatražili da Komisija prihvati domaće cijene i troškove koje su prijavili kineski izvoznici koji surađuju te su tako odbacili postojanje navodnih znatnih poremećaja.

(132)

Komisija smatra da su odredbe članka 2. stavka 6.a u potpunosti u skladu s obvezama Europske unije prema WTO-u i sudskom praksom koju navode CISA i društvo Baoshan Iron and Steel Ltd. Prije svega, Izvješće WTO-a u predmetu EU – Biodizel nije se odnosilo na primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, nego na primjenu posebne odredbe iz članka 2. stavka 5. osnovne uredbe. Osim toga, pravo WTO-a kako ga tumače povjerenstvo WTO-a i Žalbeno tijelo u sporu EU – biodizel dopušta upotrebu podataka iz treće zemlje koji su propisno prilagođeni ako je takva prilagodba potrebna i potkrijepljena. Ako postoje znatni poremećaji, troškovi i cijene u zemlji izvoznici nisu primjereni za izračun uobičajene vrijednosti.

(133)

U svakom slučaju, sudskom praksom sudova EU-a već je potvrđeno da, iako je člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe uspostavljen „posebni režim kojim se propisuju pravila za utvrđivanje uobičajene vrijednosti u slučaju izvoza iz zemalja za koje je dokazano da na njihovu domaćem tržištu postoje znatni poremećaji, kako je definirano u toj odredbi”, pravo WTO-a „međutim ne uključuje posebna pravila za izračun uobičajene vrijednosti u takvim situacijama” (50). Stoga se argumenti CISA-e i društva Baoshan Iron and Steel Ltd. ne mogu prihvatiti.

(134)

U tim se okolnostima člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe predviđa izračun troškova proizvodnje i prodaje na temelju nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti, uključujući one u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji sa sličnim stupnjem razvijenosti kao zemlja izvoznica.

(135)

Komisija je stoga odbila tu tvrdnju CISA-e i društva Baoshan Iron and Steel Ltd.

(136)

S obzirom na navedeno, Komisija je uobičajenu vrijednost izračunala isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti, to jest, u ovom slučaju, na temelju odgovarajućih troškova proizvodnje i prodaje u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe, kako je opisano u sljedećem odjeljku.

(137)

Odabir reprezentativne zemlje temeljio se na sljedećim kriterijima u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe:

(138)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 56. i 64., Komisija je u dokumentaciju dodala dvije bilješke o izvorima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti.

(139)

U tim su bilješkama opisane činjenice i dokazi na kojima se temelje relevantni kriteriji te su razmotrene primjedbe stranaka o tim elementima i o relevantnim izvorima. Komisija je u drugoj bilješci o čimbenicima proizvodnje obavijestila zainteresirane strane o svojoj namjeri da Maleziju smatra odgovarajućom reprezentativnom zemljom u ovom predmetu ako se potvrdi da postoje znatni poremećaji u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe.

(140)

Komisija je u prvoj bilješci o čimbenicima proizvodnje utvrdila da su, prema Svjetskoj banci, Argentina, Brazil, Malezija, Turska i Tajland zemlje sa sličnom razinom gospodarskog razvoja kao Kina, tj. Svjetska banka sve ih je na temelju bruto nacionalnog dohotka svrstala u kategoriju zemalja s „visokim srednjim dohotkom” za koje je poznato da se u njima odvija proizvodnja proizvoda iz ispitnog postupka.

(141)

U prvoj i drugoj bilješci iznesena su istraživanja Komisije o dostupnim javnim podacima u mogućim reprezentativnim zemljama. Ti su se podaci odnosili na društvo čiji su podaci korišteni za izračun troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti i podatke potrebne za referentne vrijednosti potrebne za izračun uobičajene vrijednosti.

(142)

U prvoj bilješci utvrđeni su dostupni podaci proizvođača proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima iz Argentine, Brazila, Malezije, Turske i Tajlanda koji bi te zemlje učinili prikladnima kao reprezentativne zemlje. Međutim, utvrđeno je da proizvođač proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima u Brazilu nije bio profitabilan 2023. pa se Brazil nije mogao smatrati odgovarajućom reprezentativnom zemljom.

(143)

Nadalje, Komisija je u prvoj bilješci analizirala uvoz glavnih čimbenika proizvodnje u četiri potencijalne reprezentativne zemlje.

(144)

Analiza je pokazala da je na uvoz glavnih čimbenika proizvodnje (toplovaljani čelik, hladnovaljani čelik, koks, koksni ugljen, plinski ugljen, ugljen za proizvodnju pare i željezni briketi, dobiveni iz vrućeg željeza) u Tursku utjecao znatni uvoz iz Ruske Federacije („Rusija”). Unija je, među ostalim, uvela sankcije za sve te čimbenike proizvodnje nakon opće invazije na Ukrajinu te proizvođači tih ulaznih materijala stoga više nisu imali pristup velikim izvoznim tržištima. To je pak povećalo relevantne neiskorištene kapacitete u Rusiji i potencijalno utjecalo na cijene izvoza na druga tržišta u njezinoj blizini, uključujući Tursku koja je ostala otvorena za predmetni izvoz.

(145)

Višak kapaciteta u ruskoj proizvodnji čelika utvrđen je u Radnom dokumentu službi Komisije o znatnim poremećajima u gospodarstvu Ruske Federacije u svrhu ispitnih postupaka trgovinske zaštite (52). Nadalje, planira se daljnje povećanje kapaciteta za proizvodnju čelika u narednim godinama (53).

(146)

Komisija je napomenula i da je Ministarstvo trgovine Republike Turske u listopadu 2024. u Priopćenju 2024/33 uvelo antidampinške pristojbe na uvoz toplovaljanih plosnatih proizvoda od čelika iz Kine, Indije, Japana i Ruske Federacije (54). U ispitnom postupku Ministarstvo trgovine analiziralo je učinak ruskog uvoza na industriju čelika u Turskoj i navelo da je taj uvoz vršio pritisak na cijene u domaćem sektoru proizvodnje po stopi od 15 % do 20 %. Toplovaljani plosnati čelik jedan je od glavnih čimbenika proizvodnje proizvoda iz ispitnog postupka.

(147)

Kad je riječ o ugljenu, Rusija ima druge najveće rezerve ugljena na svijetu i u posljednjem je desetljeću povećala svoju proizvodnju zbog rastućeg izvoza (55). To je u kombinaciji sa sankcijama smanjilo cijenu ruskog izvoza i turski uvoz ruskog ugljena posljednjih se godina znatno povećao (56).

(148)

Komisija je stoga zaključila da su cijene glavnog faktora proizvodnje u Turskoj narušene i da se Turska nije mogla smatrati odgovarajućom reprezentativnom zemljom.

(149)

U prvoj bilješci navedeno je i da Argentina nije uvozila hladnovaljani čelik, koji je ključni ulazni materijal za proizvodnju proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima za neintegrirane proizvođače. Zbog toga je u drugoj bilješci zaključeno da se Argentina nije mogla smatrati odgovarajućom reprezentativnom zemljom.

(150)

Ista je analiza pokazala da bi se Malezija mogla upotrijebiti kao odgovarajuća reprezentativna zemlja jer uvoz iz Kine ili bilo koje od zemalja navedenih u Prilogu I. Uredbi (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća (57) nije bitno utjecao na uvoz glavnih čimbenika proizvodnje, osim ugljena za proizvodnju pare, u toj zemlji.

(151)

Iako se Turska i Argentina nisu mogle smatrati odgovarajućim reprezentativnim zemljama zbog okolnosti navedenih u uvodnim izjavama 144. i 149., Komisija je u drugoj bilješci ažurirala informacije dostupne proizvođačima proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima u tim zemljama, zajedno s Malezijom i Tajlandom, te je utvrdila da su proizvođači u Argentini, Maleziji i Turskoj 2023. bili profitabilni. Proizvođač iz Tajlanda u biti je poslovao na pragu isplativosti, s dobiti manjom od 0,5 % prometa, što se nije smatralo razumnom dobiti.

(152)

Stoga je u drugoj bilješci navedeno da Komisija namjerava upotrijebiti Maleziju kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju i društvo Perusahaan Sadur Timah Malaysia (PERSTIMA) Berhad („Perstima”) u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) prvom alinejom osnovne uredbe kako bi utvrdila narušene cijene odnosno referentne vrijednosti za izračun uobičajene vrijednosti.

(153)

Zainteresirane strane bile su pozvane da dostave primjedbe o primjerenosti tih odabira.

(154)

Nijedna zainteresirana strana nije dostavila prijedlog za odabire neke druge reprezentativne zemlje ili drugog društva za izvor podataka o troškovima prodaje, općim i administrativnim troškovima te dobiti. Međutim, primljene su posebne primjedbe o nekim čimbenicima proizvodnje i izračunu troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti, koje su detaljno razmotrene u nastavku.

(155)

Budući da je na temelju svih navedenih elemenata utvrđeno da je Malezija jedina dostupna odgovarajuća reprezentativna zemlja, nije bila potrebna ocjena razine socijalne zaštite i zaštite okoliša u skladu sa zadnjom rečenicom članka 2. stavka 6.a točke (a) prve alineje osnovne uredbe jer se ta odredba primjenjuje ako postoji više od jedne odgovarajuće zemlje.

(156)

S obzirom na prethodnu analizu, Malezija je ispunila kriterije utvrđene u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe i stoga se može smatrati odgovarajućom reprezentativnom zemljom.

(157)

Komisija je u prvoj bilješci navela čimbenike proizvodnje kao što su materijali, energija i radna snaga koje proizvođači izvoznici upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda iz ispitnog postupka te je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe i predlože javno dostupne podatke o nenarušenim vrijednostima za svaki od čimbenika proizvodnje u toj bilješci.

(158)

Komisija je u drugoj bilješci navela da će za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe koristiti bazu podataka GTA kako bi utvrdila nenarušeni trošak većine čimbenika proizvodnje, ponajprije sirovina. Osim toga, Komisija je navela da će za utvrđivanje nenarušenih troškova rada i energije upotrijebiti izvore iz zemlje (58).

(159)

Komisija je u drugoj bilješci obavijestila zainteresirane strane da su određeni čimbenici proizvodnje koje su prijavili proizvođači izvoznici u uzorku koji su dostavili potpune informacije neznatno utjecali na ukupne troškove proizvodnje. Zbog toga su te stavke svrstane u kategoriju „potrošnog materijala”.

(160)

Komisija je zatim izračunala postotak potrošnog materijala u ukupnom trošku sirovina i taj postotak primijenila na ponovno izračunani trošak sirovina pri upotrebi utvrđenih nenarušenih referentnih vrijednosti u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji.

(161)

Uzimajući u obzir sve informacije koje su dostavile zainteresirane strane i koje su prikupljene tijekom posjeta radi provjere, utvrđeni su sljedeći čimbenici proizvodnje i njihovi izvori kako bi se utvrdila uobičajena vrijednost u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe:

Tablica 1

Čimbenici proizvodnje proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima

(162)

Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu sirovina i ulaznih materijala dostavljenih do vrata tvornice proizvođača iz reprezentativne zemlje, Komisija je kao temelj upotrijebila ponderiranu prosječnu cijenu uvoza u reprezentativnu zemlju na temelju podataka iz baze podataka GTA-a na razini nacionalnih tarifnih oznaka, kojoj su dodane uvozne carine i troškovi prijevoza.

(163)

Cijena proizvoda uvezenih u reprezentativnu zemlju utvrđena je kao ponderirani prosjek jediničnih cijena uvoza iz svih trećih zemalja osim Kine i zemalja koje nisu članice WTO-a i koje su navedene u Prilogu 1. Uredbi (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća (61).

(164)

Komisija je odlučila isključiti uvoz iz Kine u reprezentativnu zemlju jer je zaključila da nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u Kini zbog postojanja znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe.

(165)

Budući da nema dokaza koji potvrđuju da isti poremećaji ne utječu jednako na sirovine i ulazne materijale namijenjene izvozu, Komisija je smatrala da su isti poremećaji utjecali na izvozne cijene.

(166)

Nakon objave druge bilješke grupa Baosteel Group zatražila je od Komisije da promijeni izvor sljedećih referentnih vrijednosti umjesto da upotrebljava podatke o uvozu iz Malezije:

(167)

Društvo Baosteel Group smatralo je da je cijena peleta željezne rude uvezenih u Maleziju previsoka po toni u odnosu na cijenu proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima po toni u Kini te je primijetilo razliku u cijeni između dviju podoznaka za pelete željezne rude, odnosno „hematit” i „ostalo”.

(168)

Informacije koje je društvo Baosteel Group dostavilo u odgovoru na upitnik i koje su prikupljene za posjeta radi provjere kupnje peleta željezne rude pokazale su da su pelete željezne rude ispravno razvrstane u oznaku HS 2601 12 .

(169)

U Maleziju su se uvozile znatne količine peleta željezne rude (više od 300 000 tona) te je Komisija stoga smatrala da je referentna vrijednost na temelju uvoza u Maleziju točna i reprezentativna.

(170)

Komisija stoga odbija zahtjev društva Baosteel Group da umjesto toga odredi referentnu vrijednost za „pelete za visoke peći” jer to društvo nije pokazalo da bi taj indeks bio primjereniji od cijene uvoza u Maleziju.

(171)

Nakon primjedbe društva Baosteel Group o referentnoj vrijednosti za toplovaljani čelik Komisija se složila s njegovom ocjenom da podaci o malezijskom uvozu možda nisu reprezentativni jer je jedinična cijena toplovaljanog čelika bila niža od jedinične uvozne cijene hladnovaljanog čelika. Komisija je odlučila zamijeniti uvoznu cijenu u Maleziju podacima iz baze podataka Fastmarkets, tj. indeksom „toplo valjani kolutovi od čelika, uvoz (podrijetlom iz Japana, Koreje i Tajvana), cijena s vozarinom u Vijetnamu” kao nenarušenom međunarodnom referentnom vrijednošću.

(172)

Kad je riječ o hladnovaljanom čeliku, Komisija nije pronašla nijedan razlog zbog kojeg malezijska uvozna cijena nije bila reprezentativna. Nadalje, alternative koje je predložila grupa Baosteel Group obuhvaćaju „istočnu Aziju” i Komisija nije mogla potvrditi uključuje li taj indeks cijene hladnovaljanog čelika kineskog podrijetla i jesu li možda narušene tim cijenama.

(173)

Nakon objave druge bilješke grupa Baosteel Group zatražila je da Komisija uključi vapnenac i živo vapno kao potrošni materijal za društvo Baoshan Iron and Steel umjesto da potrošnju tih čimbenika proizvodnje usporedi s referentnom vrijednošću malezijskih uvoznih cijena.

(174)

Komisija je prihvatila taj zahtjev te su se vapnenac i živo vapno smatrali potrošnim materijalom.

(175)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 160., Komisija je zatim izračunala postotak potrošnog materijala u ukupnom trošku sirovina i taj postotak primijenila na ponovno izračunani trošak sirovina pri upotrebi utvrđenih nenarušenih referentnih vrijednosti u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji.

(176)

Osim toga, samoproizvedeni čimbenici proizvodnje koji su imali zanemariv udio u ukupnom trošku proizvodnje proizvođača izvoznika, ali i na razini kontrolnog broja proizvoda (PCN), također su razvrstani u potrošni materijal.

(177)

Nakon objave druge bilješke Komisija je ponovno razmotrila izvor referentne vrijednosti za mangan i ugljen u prahu. Zbog ograničenog uvoza mangana u Maleziju i činjenice da uvoz ugljena u prahu nije detaljno naveden u podacima o uvozu u Maleziju, Komisija je odlučila zamijeniti cijenu uvoza iz Malezije nenarušenom međunarodnom referentnom vrijednošću. Komisija je pronašla te referentne vrijednosti u bazi podataka društva Fastmarkets. Za mangan je to bio indeks „elektrolitičke manganove ljuskice s 99,7 % mangana, in-whs Rotterdam, USD/tona”, a za ugljen u prahu indeks „ugljen u prahu male gustoće, cijena FOB na terminalu DBCT, USD/wmt”.

(178)

Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu sirovina, kako je propisano člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) prvom alinejom osnovne uredbe, Komisija je primijenila relevantne uvozne carine reprezentativne zemlje.

(179)

Ako su takvi troškovi prijevoza postojali, Komisija je trošak prijevoza koji proizvođač izvoznik koji surađuje snosi za isporuku sirovina izrazila kao postotak stvarnog troška tih sirovina, a zatim je taj postotak primijenila na nenarušeni trošak tih istih sirovina kako bi dobila nenarušeni trošak prijevoza.

(180)

Komisija je smatrala da se u kontekstu ovog ispitnog postupka omjer troškova koje proizvođač izvoznik snosi za sirovine i njegovih prijavljenih troškova prijevoza može opravdano upotrijebiti kao pokazatelj za procjenu nenarušenih troškova prijevoza sirovina pri njihovoj isporuci u tvornicu društva.

(181)

Komisija je upotrijebila podatke Odjela za statistiku Malezije o plaćama u proizvodnji u podsektoru „24 – proizvodnja osnovnih metala” objavljene u mjesečnoj statistici za proizvodnju iz ožujka 2024. (62) Komisija je zatim dodala troškove rada poslodavca za sljedeće programe:

(182)

Komisija je upotrijebila statističke podatke o cijenama električne energije koje je objavilo javno komunalno poduzeće Tenaga Nasional Berhad, konkretno podatke o cijenama električne energije za industriju u kategoriji potrošnje „Tarifa E2 – Industrijska tarifa za srednji napon tijekom/izvan vršnog razdoblja” za vršnu potrošnju u kWh (66).

(183)

Cijenu prirodnog plina za industrijske korisnike u Maleziji objavljuje Malezijska komisija za energiju (Suruhanjaya Tenaga) do kraja 2021. (67)

(184)

Komisija je u drugoj bilješci navela da namjerava upotrijebiti cijene prirodnog plina iz dokumenta u kojem se navode cijene prirodnog plina za 2022. za četiri plinska postrojenja koja su odgovorna za opskrbu industrijskim plinom iz plinovoda u poluotočnoj Maleziji i Sabahu na internetskim stranicama komisije Suruhanjaya Tenaga (68).

(185)

Ta je metoda preuzeta iz prethodnog predmeta u kojem je Malezija upotrijebljena kao reprezentativna zemlja. Međutim, Komisija je napomenula da je u tom predmetu naposljetku primijenjena drukčija metoda, pri čemu su korištene cijene objavljene na internetskim stranicama komisije Suruhanjaya Tenaga, a zatim prilagođene s obzirom na inflaciju.

(186)

Nakon daljnjeg razmatranja Komisija je odlučila primijeniti istu metodologiju, pri čemu je inflaciju cijena energije Svjetske banke (69) koristila za izračun cijene prirodnog plina za 2023.

(187)

Nacionalna komisija za vodne usluge (SPAN) objavljuje tarife za vodu na svojim internetskim stranicama po saveznim državama. Komisija je upotrijebila naknadu za vodu koja se u Johoru 2024. naplaćivala industrijskim korisnicima („opskrba izvan kućanstava”). (70)

(188)

Komisija je izračunala cijenu ugljena i koksnog plina u Maleziji na temelju cijene prirodnog plina i uzimajući u obzir toplinsku vrijednost predmetnih plinova.

(189)

Komisija je izračunala cijenu pare u Maleziji prema metodologiji koju je predložilo Ministarstvo energetike SAD-a (71) na temelju troška ugljena potrebnog za njezinu proizvodnju.

(190)

Komisija je za taj izračun upotrijebila cijenu ugljena koju je objavila Svjetska banka.

(191)

Komisija je u drugoj bilješci napomenula da će upotrijebiti omjer između kupnje „djevičanske” sirovine i otpadaka ako za otpadni materijal ne postoji zasebna carinska oznaka odvojena od izvorne sirovine. Komisija je tu metodu omjera proširila i na otpadni čelik kao nusproizvod kako se tražilo u primjedbama društva Shougang Jingtang.

(192)

Komisija je stoga upotrijebila metodu omjera za izračun referentne vrijednosti za sljedeće čimbenike proizvodnje:

(193)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe „izračunana uobičajena vrijednost uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”.

(194)

Za utvrđivanje nenarušenog i razumnog iznosa troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti Komisija je u drugoj bilješci predložila da se za malezijskog proizvođača Perstima koriste financijski podaci za 2023. iz objavljenih godišnjih financijskih izvještaja.

(195)

Predloženi troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te dobit objavljeni su u drugoj bilješci. Komisija je od grupe Baosteel Group primila primjedbe na izračun obaju pokazatelja.

(196)

Komisija se složila s društvom da bi se troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi trebali sastojati samo od prodajnih, općih i administrativnih troškova. Komisija se složila i da se dobit društva Perstima uglavnom temeljila na „drugim prihodima”, a ne na prihodima od prodaje.

(197)

Na temelju toga Komisija je zaključila da se dobit društva Perstima ne može smatrati razumnom te bi stoga trebalo pronaći drugi izvor kako bi se utvrdio nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti.

(198)

Utvrđeno je da je društvo Perstima jedini proizvođač proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima u Maleziji na temelju informacija iz zahtjeva koji je podnio malezijskim tijelima za provedbu antidampinškog ispitnog postupka koji se odnosi na uvoz proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima iz Kine, koji je pokrenut 14. kolovoza 2024. (72)

(199)

U skladu s odredbama zadnjeg odlomka članka 2. stavka 6.a točke (a) Komisija je zatim razmotrila društva u drugim zemljama s višim srednjim dohotkom koja su bila proizvođači iste opće kategorije proizvoda kao i proizvod iz ispitnog postupka, tj. društva u sektoru proizvodnje čelika.

(200)

Komisija je odabrala društvo s javno dostupnim financijskim izvještajima u kojima je prikazan razuman iznos troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te profitnih marži za industriju proizvodnje čelika, odnosno malezijsko društvo Alliance Steel (M) Sdn. Bhd (73). Društvo je bilo profitabilno 2023. (što obuhvaća tri četvrtine razdoblja ispitnog postupka).

(201)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(202)

Prvo, Komisija je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje. Primijenila je nenarušene jedinične troškove na stvarnu potrošnju pojedinačnih čimbenika proizvodnje proizvođača izvoznika koji surađuju. Te stope potrošnje koje su naveli proizvođači izvoznici u uzorku potvrđene su tijekom provjere. Komisija je pomnožila čimbenike iskoristivosti s nenarušenim troškovima po jedinici koji su utvrđeni u reprezentativnoj zemlji.

(203)

Za one proizvođače izvoznike u uzorku koji su uvozili željeznu rudu iz zemalja bez navoda o poremećajima na temelju članka 2. stavka 6.a, Komisija je uzela nenarušenu cijenu koju su platili proizvođači izvoznici u uzorku umjesto prethodno utvrđene referentne vrijednosti iz malezijskih uvoznih cijena.

(204)

Komisija je zatim primijenila troškove prodaje, opće i administrativne troškove i dobit društva Alliance Steel (M) Sdn. Bhd na trošak proizvodnje. Troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi izraženi kao postotak troškova prodane robe i primijenjeni na nenarušene troškove proizvodnje iznosili su 6,6 %. Dobit izražena kao postotak troškova prodane robe i primijenjena na nenarušene troškove proizvodnje iznosila je 8,1 %.

(205)

Na temelju toga Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(206)

Proizvođači izvoznici u uzorku izvozili su u Uniju izravno nezavisnim kupcima ili preko povezanih društava koja djeluju kao uvoznici ili trgovci u trećoj zemlji.

(207)

Za proizvođača izvoznika koji je predmetni proizvod izvozio izravno nezavisnim kupcima u Uniji, izvozna cijena bila je cijena stvarno plaćena ili plativa za predmetni proizvod pri prodaji za izvoz u Uniju, u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe.

(208)

Za proizvođače izvoznike koji su predmetni proizvod izvozili u Uniju preko povezanih društava koja djeluju kao uvoznik, izvozna cijena utvrđena je na temelju cijene po kojoj je uvezeni proizvod prvi put preprodan nezavisnim kupcima u Uniji, u skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe.

(209)

U tom su slučaju cijene prilagođene za sve troškove koje bi obično snosio uvoznik, a koje su imale strane povezane s izvoznikom uključene u prodaju predmetnog proizvoda. Relevantni troškovi uključivali su troškove prodaje, opće i administrativne troškove relevantnih društava kćeri uključenih u prodaju i nominalnu dobit koju obično ostvaruje uvoznik.

(210)

Komisija je uzela 4,72 % za ostvarenu dobit, odnosno dobit nepovezanog uvoznika proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima koji surađuje u Europskoj uniji ostvarenu u razdoblju ispitnog postupka.

(211)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika u uzorku na temelju cijena franko tvornica.

(212)

Podsjeća se da je u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe Komisija dužna provesti pravednu usporedbu uobičajene vrijednosti i izvozne cijene na istoj razini trgovine, uzimajući u obzir razlike među čimbenicima koji utječu na cijene i usporedivost cijena. Komisija je u ovom predmetu usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika u uzorku na razini franko tvornica. Kako je dodatno objašnjeno u nastavku, uobičajena vrijednost i izvozna cijena prilagođene su: i. kako bi ih se vratilo na razinu franko tvornica i ii. kako bi se uzele u obzir razlike među čimbenicima za koje se tvrdi i dokazano je da utječu na cijene i usporedivost cijena.

(213)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 201., uobičajena vrijednost utvrđena je na razini franko tvornica upotrebom troškova proizvodnje zajedno s iznosima troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti, koji su se smatrali razumnima za tu razinu trgovine. Stoga nisu bile potrebne prilagodbe kako bi se uobičajena vrijednost vratila na razinu franko tvornica.

(214)

Uobičajena vrijednost prilagođena je kako bi se uzela u obzir razlika u tretmanu PDV-a između domaće prodaje proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima i njihova izvoza. Izvoz se oporezuje po stopi od 13 % i taj se iznos ne vraća u okviru sustava PDV-a, a pri prodaji na domaćem tržištu proizvođač od kupca naplaćuje 13 % PDV-a i doznačuje ga kineskoj vladi. Komisija nije pronašla razloge za primjenu bilo kakvih drugih prilagodbi uobičajene vrijednosti niti je bilo koji od proizvođača izvoznika u uzorku tražio takve prilagodbe.

(215)

Kako bi se izvozna cijena vratila na razinu franko tvornica, izvršene su prilagodbe za troškove prijevoza, osiguranja, rukovanja, utovara i pakiranja.

(216)

Izvršene su prilagodbe za sljedeće čimbenike koji utječu na cijene i usporedivost cijena: troškove kredita i bankovne naknade.

(217)

Društvo Shougang Jingtang prodavalo je proizvode od pokositrenog (bijelog) lima prvom nezavisnom kupcu u Uniji preko svojeg povezanog društva za trgovinu u Hong Kongu. S obzirom na to da je trgovačko društvo djelovalo kao posrednik koji posluje na temelju provizije i da je za to primilo naknadu obliku marže, troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi društva u Hong Kongu i nominalna dobit od 4,72 % kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 210. za ostvarenu dobit, uklonjeni su kao prilagodba u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (i).

(218)

Za proizvođače izvoznike u uzorku Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe.

(219)

Na temelju toga, privremene ponderirane prosječne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(220)

Za proizvođače izvoznike koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak Komisija je izračunala ponderiranu prosječnu dampinšku maržu u skladu s člankom 9. stavkom 6. osnovne uredbe.

(221)

Ta je marža utvrđena na temelju marži proizvođačâ izvoznikâ u uzorku. Na temelju toga privremena dampinška marža proizvođača izvoznika koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak iznosi 25,3 %.

(222)

Za sve ostale proizvođače izvoznike iz Kine Komisija je utvrdila dampinšku maržu na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. U tu je svrhu Komisija utvrdila razinu suradnje proizvođača izvoznika.

(223)

Razina suradnje mjeri se kao količina proizvoda koje su u Uniju izvezli proizvođači korisnici koji surađuju u ukupnom uvozu iz predmetne zemlje u Uniju u razdoblju ispitnog postupka, na temelju podataka Eurostata.

(224)

Komisija je smatrala da je razina suradnje u ovom slučaju niska jer je uvoz proizvođača izvoznika koji surađuju činio otprilike 61 % ukupnog izvoza u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(225)

Komisija je podsjetila da su u Obavijesti o pokretanju postupka (74) zainteresirane strane obaviještene da bi nesuradnja ili samo djelomična suradnja mogla dovesti do toga da se nalazi donesu na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe, što bi moglo rezultirati manje povoljnim ishodima za te strane. S obzirom na to da su zainteresirane strane jasno upozorene na posljedice nesuradnje i da je razina suradnje u ovom slučaju bila posebno niska, Komisija je smatrala primjerenim utvrditi preostalu dampinšku pristojbu na temelju reprezentativne količine proizvoda koje je društvo Shougang Jingtang prodalo Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka. Ta se prodaja smatrala primjerenom zamjenskom vrijednošću koja odražava dampinške prakse društava koja su odlučila ne surađivati.

(226)

Stoga je preostala dampinška marža utvrđena na razini od 62,6 %.

(227)

Privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(228)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka istovjetni proizvod proizvodilo je šest proizvođača u Uniji. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

(229)

Utvrđeno je da je ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka iznosila približno 2,1 milijun tona. Komisija je tu brojku utvrdila na temelju svih dostupnih podataka o industriji Unije, odnosno provjerenih odgovora na upitnik koje su dostavili podnositelj pritužbe i tri proizvođača iz Unije u uzorku. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 28., tri proizvođača iz Unije u uzorku činila su više od 80 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji.

(230)

Komisija je potrošnju u Uniji utvrdila na temelju odgovora na makroupitnik koji je primila od podnositelja pritužbe, koji je, ako je to bilo moguće, usporedila s provjerenim odgovorima na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku te uvozom predmetnog proizvoda iz trećih zemalja u Uniju na temelju statističkih podataka Eurostata.

(231)

Potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 2

Potrošnja u Uniji (u tonama)

(232)

Kako bi utvrdila je li industriji Unije nanesena šteta te kako bi odredila potrošnju i različite gospodarske pokazatelje povezane sa stanjem industrije Unije, Komisija je ispitala je li i u kojoj je mjeri u analizi potrebno uzeti u obzir daljnju upotrebu proizvodnje istovjetnog proizvoda industrije Unije.

(233)

Komisija je utvrdila da je zanemariv dio proizvodnje proizvođača iz Unije u uzorku bio namijenjen ograničenoj upotrebi. Kako je vidljivo iz tablice 2 količina prodana na ograničenom tržištu u razmatranom je razdoblju iznosila oko 1 % potrošnje na slobodnom tržištu te se smanjivala. Potrošnja na slobodnom tržištu razvijala se na isti način kao i ukupna potrošnja Unije u svakoj godini razmatranog razdoblja.

(234)

Komisija je stoga zaključila da nema potrebe praviti razliku između ograničenog i slobodnog tržišta jer razlika u ponašanju ograničenog tržišta (ako postoji) ne bi bila relevantna za analizu štete s obzirom na zanemariv udio ograničenog tržišta u ukupnoj potrošnji u Uniji.

(235)

Za razliku od nekih drugih tržišta pandemija bolesti COVID-19 nije uzrokovala smanjenje tržišta proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima za vrijeme ograničenja kretanja u Uniji u 2020. i 2021. Budući da su ljudi ostali kod kuće, potražnja za konzerviranom hranom bila je velika što je dovelo do relativno stabilne potražnje za proizvodima od pokositrenog (bijelog) lima u obje godine.

(236)

Stoga se od 2020. do 2022. potrošnja u Uniji (uključujući slobodnu potrošnju i potrošnju za vlastite potrebe) blago smanjila, a zatim se 2023. naglo smanjila za 19 postotnih bodova zbog smanjenja zaliha i slabe berbe povrća u Uniji te dodatno za još 3 postotna boda u RIP-u. Potrošnja se ukupno smanjila za 25 % od 2020. do razdoblja ispitnog postupka.

(237)

Komisija je količinu uvezenih proizvoda utvrdila na temelju podataka Eurostata. Tržišni udio uvoza utvrđen je usporedbom količine uvezenih proizvoda i potrošnje na tržištu Unije.

(238)

Uvoz u Uniju iz predmetne zemlje kretao se kako slijedi:

Tablica 3

Količina uvezenih proizvoda i tržišni udio

(239)

Zbog iznimnih okolnosti ograničenja kretanja u Kini i poremećaja u pomorskoj trgovini 2021., količina kineskog uvoza se od 2020. do 2021. najprije smanjila za 20 %. Budući da je potražnja u Uniji i dalje bila velika, kineski je uvoz te godine izgubio određeni tržišni udio.

(240)

Budući da su 2022. izvanredne okolnosti prestale, količina i tržišni udio kineskog uvoza počeli su se znatno povećavati 2022. i 2023., uz blago smanjenje od 2023. do RIP-a. Uvoz iz Kine ukupno se u razmatranom razdoblju povećao za 69 %, dok se kineski tržišni udio povećao s 10,5 % u 2022. na 23,5 % u RIP-u, što pokazuje ukupno povećanje od 125 %.

(241)

Komisija je cijene uvezenih proizvoda utvrdila na temelju podataka Eurostata. Sniženje cijena uvoza utvrđeno je na temelju provjerenih odgovora na upitnik proizvođača izvoznika iz Kine u uzorku i proizvođača iz Unije u uzorku.

(242)

Ponderirana prosječna cijena proizvoda uvezenih u Uniju iz predmetne zemlje kretala se kako slijedi:

Tablica 4

Uvozne cijene (EUR/tona)

(243)

Uvozne cijene iz Kine povećale su se dok 2022. nisu dosegnule vrhunac povećanja cijena od 89 % u odnosu na 2020., a zatim su se ponovno smanjile te su se u razmatranom razdoblju ukupno povećale za 36 %.

(244)

Komisija je sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrdila usporedbom:

(245)

Usporedba cijena izvršena je za svaku vrstu proizvoda za transakcije na istoj razini trgovine, nakon odbijanja rabata i popusta. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak teoretskog prometa proizvođačâ iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka. Dobivena je ponderirana prosječna marža sniženja cijena u iznosu od 15 % do 25 % za uvoz iz predmetne zemlje na tržište Unije u razdoblju ispitnog postupka.

(246)

Kineske cijene bile su niže od troškova proizvodnje industrije Unije 2020., 2023. i u razdoblju ispitnog postupka. Osim toga, 2021. zabilježeni su rekordno visoki troškovi pomorskog prijevoza, što upućuje na to da je cijena robe koja ne uključuje troškove prekooceanskog prijevoza možda bila znatno niža.

(247)

Takve su cijene prisilile proizvođače iz Unije da prodaju ispod troškova proizvodnje u svim godinama osim 2022. Razlog je taj što većina kupaca svake godine pregovara o cijenama proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima s proizvođačima iz Unije (za razliku od kineskog uvoza koji se obično prodaje na promptnom tržištu), a u četvrtom tromjesečju 2021. proizvođači su bili u boljem položaju da pregovaraju o razumnim cijenama.

(248)

Naime, jedinstvene okolnosti 2021. dovele su do neizvjesnosti na tržištu: s obzirom na to da je zbog poremećaja u međunarodnoj trgovini te godine bilo dostupno manje proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima iz Kine i ostalih trećih tržišta, a potražnja za limenkama i dalje je bila velika, korisnici su 2022. bili spremni platiti višu cijenu kako bi osigurali opskrbu od proizvođača iz Unije. Osim toga, s obzirom na to da su 2021. počeli rasti i troškovi proizvodnje, proizvođači iz Unije mogli su pregovarati o visokim cijenama za 2022.

(249)

Međutim, čim su takvi povoljni tržišni uvjeti prestali postojati i kineski uvoz počeo dolaziti u znatnijim količinama, proizvođači iz Unije više nisu mogli pregovarati o dovoljno visokim cijenama kako bi pokrili troškove proizvodnje. Umjesto toga, morali su ih smanjiti 2023. i u RIP-u, unatoč tome što su se troškovi proizvodnje 2023. i dalje povećavali.

(250)

Na temelju toga Komisija je zaključila da je došlo do sprečavanja rasta cijena 2020., 2023. i u RIP-u te do pada cijena 2023. i u RIP-u. Komisija je zato, s obzirom na iznimno visoke troškove pomorskog prijevoza 2021., smatrala da nije potrebno dodatno ispitati je li i 2021. došlo do sprečavanja rasta cijena.

(251)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(252)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koji je dostavio podnositelj pritužbe i obuhvaća podatke koji se odnose na sve proizvođače iz Unije. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Podaci su se odnosili na proizvođače iz Unije u uzorku. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(253)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, količina prodanih proizvoda, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga.

(254)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(255)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 5

Proizvodnja, proizvodni kapaciteti i iskorištenost kapaciteta

(256)

Iako se količina proizvoda koje je proizvela industrije Unije donekle povećala od 2020. do 2021., u ostatku razmatranog razdoblja se stalno smanjivala. Količina proizvodnje smanjila se za 8 postotnih bodova od 2021. do 2022., za dodatnih 15 postotnih bodova 2023. te se u RIP-u dodatno smanjila za još 2 postotna boda. Ukupna količina proizvodnje smanjila se za 34 % od 2020. do RIP-a zbog smanjenja prodaje.

(257)

Smanjenje količine proizvodnje negativno je utjecalo na iskorištenost kapaciteta, koja je pala s 85 % u 2020. na 57 % u RIP-u, što je smanjenje od 33 %.

(258)

Količina prodanih proizvoda i tržišni udio industrije Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 6

Količina prodanih proizvoda i tržišni udio

(259)

Prodaja industrije Unije ostala je prilično konstantna u 2020. i 2021., a zatim se u razmatranom razdoblju stalno smanjivala te se ukupno smanjila za 36 %.

(260)

Tržišni udio industrije Unije se od 2020. do 2021. povećao za 5 postotnih bodova, sa 78 % na 83 %, a zatim se u ostatku razmatranog razdoblja stalno smanjivao te je u RIP-u pao na 67 %.

(261)

U razmatranom razdoblju smanjile su se potrošnja, proizvodnja i prodaja predmetnog proizvoda na tržištu Unije. U istom se razdoblju povećao uvoz iz Kine, što je dovelo do toga da se tržišni udio kineskog uvoza više nego udvostručio na tržištu Unije.

(262)

Kako je prikazano u tablici 2, potrošnja u Uniji se postojano smanjivala 2021. i 2022., a zatim je 2023. značajno pala i dodatno se smanjila u RIP-u. Potrošnja se u razmatranom razdoblju ukupno smanjila za 25 %, što upućuje na smanjenje tržišta.

(263)

Kako je prikazano u tablicama 5 i 6, i količina proizvodnje i prodaje u Uniji općenito se smanjivala te se od 2020. do razdoblja ispitnog postupka smanjila za 34 % i 36 %. To je smanjenje bilo znatno izraženije od smanjenja potrošnje u Uniji od 25 % u istom razdoblju. U razmatranom razdoblju se i tržišni udio industrije Unije smanjio sa 78 % na 66 %.

(264)

Istodobno je u razmatranom razdoblju zabilježen opći trend povećanja uvoza iz Kine u smislu količine i tržišnih udjela. Uvoz iz Kine povećao se za 69 postotnih bodova, a njegov se tržišni udio od 2020. do RIP-a povećao s 10,4 % na 23,4 %.

(265)

Samo je 2021. došlo do privremenog preokreta tih kretanja. Zbog iznimnih okolnosti ograničenja kretanja u Kini i poremećaja u pomorskoj trgovini od 2020. do 2021. uvoz iz Kine smanjio se za 15 %, a njegov tržišni udio s 10,4 % na 8,7 %. Istodobno se količina proizvoda koje je proizvela i prodala industrija Unije povećala što je dovelo do povećanja njezina tržišnog udjela za 5 postotnih bodova.

(266)

Međutim, čim se međunarodna trgovina počela normalizirati 2022., kineski uvoz i tržišni udio znatno su se povećali te premašili razine iz 2020. i nastavili rasti 2023., a taj se trend samo neznatno usporio u razdoblju ispitnog postupka.

(267)

Istodobno su se 2022. količina proizvoda koje je proizvela i prodala industrija Unije te njezin tržišni udio smanjili na razine ispod onih iz 2020. te su se nastavili smanjivati 2023. Zbog tržišta koje se smanjivalo u razdoblju ispitnog postupka, tržišni udio jedini je od ta tri pokazatelja koji je ostao relativno stabilan od 2023. do razdoblja ispitnog postupka, dok su se količina proizvedenih i prodanih proizvoda smanjili i u razdoblju ispitnog postupka.

(268)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 7

Zaposlenost i produktivnost

(269)

Broj zaposlenika isto se tako u razmatranom razdoblju stalno smanjivao te se neznatno povećao samo 2022. Broj se zaposlenika 2021. smanjio za 6 postotnih bodova, a 2022. povećao za 3 postotna boda. Zatim se 2023. ponovno znatno smanjio, za 9 postotnih bodova, te se u razdoblju ispitnog postupka nastavio smanjivati i ukupno se smanjio za 23 %.

(270)

Produktivnost se kretala u skladu s promjenama u proizvodnji i zapošljavanju te se od 2020. do 2021. umjereno povećala, a zatim se smanjivala do razdoblja ispitnog postupka i iznosila 86 % produktivnosti iz 2020. Produktivnost se 2021. povećala jer je industrija Unije te godine proizvela i prodala veću količinu proizvoda nego ijedne druge godine u razmatranom razdoblju.

(271)

Smanjenje produktivnosti u preostalim godinama može se jednako tako objasniti time što se količina proizvedenih proizvoda smanjila više nego broj zaposlenika od 2022. do razdoblja ispitnog postupka.

(272)

Sve su dampinške marže bile znatno iznad razine de minimis. Utjecaj visine stvarnih dampinških marži na industriju Unije bio je znatan s obzirom na količinu i cijene proizvoda uvezenih iz predmetne zemlje.

(273)

Ovo je prvi antidampinški ispitni postupak u vezi s predmetnim proizvodom. Stoga nisu bili raspoloživi podaci za procjenu učinaka mogućeg prethodnog dampinga.

(274)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku za nepovezane kupce u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 8

Prodajne cijene u Uniji

(275)

Trošak proizvodnje u Uniji počeo se povećavati 2021. zbog povećanja troškova sirovina kao što su željezna ruda i koksni ugljen. Povećanje cijena energije i daljnje povećanje troškova sirovina znatno su povećali trošak proizvodnje, za 67 postotna boda 2022. i za dodatnih 5 postotnih bodova 2023., a smanjili su se za 8 postotnih bodova samo u razdoblju ispitnog postupka. Trošak proizvodnje ukupno se od 2020. do razdoblja ispitnog postupka povećao za 64 %.

(276)

Prosječna prodajna cijena u Uniji se od 2020. do 2022. povećala te se počela smanjivati 2023. i u razdoblju ispitnog postupka. Od 2020. do razdoblja ispitnog postupka ukupne prodajne cijene povećale su se za 64 %.

(277)

Prosječne prodajne cijene industrije Unije ostale su ispod prosječnih troškova proizvodnje u svim godinama osim 2022. Kako je već objašnjeno u uvodnim izjavama od 246. do 250., kineski dampinški uvoz smanjivao je cijene industrije Unije 2020. te uzrokovao sprečavanje rasta i pad cijena 2023. i u razdoblju ispitnog postupka, zbog čega je industrija Unije bila prisiljena na prodaju uz gubitke.

(278)

Kako je već objašnjeno u uvodnim izjavama 247. i 248., s obzirom na to da kupci obično pregovaraju o cijenama s industrijom Unije na godišnjoj osnovi i zbog nesigurnosti na tržištu 2021., proizvođači iz Unije mogli su pregovarati o visokim cijenama 2022., što im je omogućilo da prodaju uz dobit.

(279)

Međutim, čim se međunarodni trgovinski tok normalizirao, proizvođači iz Unije morali su ponovno sniziti svoje cijene.

(280)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 9

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(281)

Prosječni trošak rada po zaposleniku u punom radnom vremenu povećao se za 17 postotnih bodova 2021. i dodatnih 11 u 2022., zatim se smanjio za 16 u 2023. i povećao za dodatnih 7 postotnih bodova u razdoblju ispitnog postupka. Općenito, troškovi rada povećali su se za 19 % tijekom razmatranog razdoblja.

(282)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 10

Zalihe

(283)

Unatoč smanjenju proizvodnje u razmatranom razdoblju apsolutne razine zaliha u tom su razdoblju ostale relativno stabilne te su 2023. dosegnule najnižu točku od 85 % količine završnih zaliha iz 2020.

(284)

Relativne zalihe kao postotak proizvodnje, nakon početne stagnacije u 2020. i 2021., stalno su se povećavale u ostatku razmatranog razdoblja te su se do razdoblja ispitnog postupka povećale za 38 %.

(285)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 11

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(286)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku tako što je neto dobit prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji iskazala kao postotak prihoda od te prodaje. Profitabilnost je u razmatranom razdoblju bila negativna, osim 2022., kad je ostvarena dobit od 5,4 %.

(287)

Gubici industrije Unije 2021. posljedica su posebnih tržišnih okolnosti te godine. Naime, kako je navedeno u uvodnim izjavama 247. i 301., cijene između proizvođača proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima iz Unije i njihovih kupaca obično se utvrđuju za jednu kalendarsku godinu, uz malo mogućnosti za prilagodbu cijena. Cijene proizvođača iz Unije za 2021. utvrđene su na temelju troškova za 2020., međutim troškovi proizvodnje 2021. znatno su se povećali. Industrija Unije stoga je bila obvezna prodavati svoje proizvode po cijeni nižoj od troškova proizvodnje, pri čemu je količina prodanih proizvoda ostala ista, odnosno čak je blago povećana, što je te godine dovelo do znatnih gubitaka.

(288)

Nakon gubitaka nastalih zbog niskih cijena i rastućih troškova proizvodnje 2021. industrija Unije dogovorila je 70 % više cijene 2022. kako bi se uzelo u obzir znatno povećanje troškova proizvodnje. Kako je već objašnjeno u uvodnim izjavama od 247. do 249. te 277. i 278., 2022. bila je jedina godina u kojoj je industrija Unije uspjela prodati proizvode od pokositrenog (bijelog) lima iznad troškova proizvodnje zbog povoljnog položaja u kojem se na kraju 2021. nalazila u pregovorima o cijenama za tu godinu. Zbog toga je, naravno, ostvarila dobit.

(289)

Kretanje neto novčanog toka uglavnom je pratilo kretanje dobiti, no 2023. i u razdoblju ispitnog postupka ostalo je pozitivno zbog izvozne prodaje i kretanja vrijednosti zaliha u tim godinama.

(290)

Iako su se 2021. smanjila, ulaganja su se 2022. više nego udvostručila te su se 2023. povećala za dodatnih 72 postotna boda, a zatim su se neznatno smanjila u razdoblju ispitnog postupka.

(291)

Međutim, najveći dio tog ulaganja odnosi se na veliko ulaganje u održavanje koje je izvršio samo jedan proizvođač iz Unije radi redovitog održavanja jedne od visokih peći. Taj se projekt nije mogao razumno odgoditi jer se takav veliki remont mora provoditi u redovitim vremenskim razmacima kako bi se osigurala funkcionalnost visoke peći te je stoga potreban za održavanje poslovanja cijelog društva. Osim toga, u tom je razdoblju izvršeno nekoliko ulaganja radi usklađivanja s propisima o okolišu, čime su se dodatno povećali iznosi ulaganja.

(292)

Povrat ulaganja je dobit izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Povrat ulaganja u cijelom je razdoblju bio negativan i stabilan, uz primjetnu negativnu i pozitivnu iznimku 2021. i 2022. uglavnom u skladu s kretanjima profitabilnosti prodaje.

(293)

Glavni pokazatelji štete su u razmatranom razdoblju bili negativni. Kad je riječ o prodaji, profitabilnosti, novčanom toku i povratu ulaganja, stanje industrije Unije privremeno se poboljšalo 2022., ali se od 2023. ponovno pogoršalo. Profitabilnost je u razmatranom razdoblju bila negativna, osim privremenog povećanja na 5,4 % u 2022. zbog iznimnih okolnosti na tržištu nakon pandemije bolesti COVID-19. Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 287. i 301., pad profitabilnosti 2021. posljedica je posebnih okolnosti, odnosno neočekivanog povećanja nekoliko elemenata troškova proizvodnje, pri čemu proizvođači iz Unije nisu mogli dostatno povećati cijene zbog prirode ugovora koje imaju s kupcima.

(294)

Ulaganja su naizgled bila jedini pokazatelj za koji je zabilježeno pozitivno kretanje. Međutim, umjesto da povećanje ulaganja bude znak zdravog stanja industrije Unije, kako je prethodno navedeno, ta su ulaganja izvršena radi potrebnog održavanja i usklađivanja s propisima o okolišu.

(295)

Za sve je ostale pokazatelje štete zabilježeno smanjenje. Industrija Unije proizvela je 34 % manje proizvoda u skladu s prodajom u Uniji koja se od 2020. do razdoblja ispitnog postupka smanjila za 36 %. To je smanjenje bilo veće od smanjenja potrošnje u Uniji, koja se u istom razdoblju smanjila za 25 %. U skladu s tim tržišni udio industrije Unije u razdoblju ispitnog postupka smanjio se s 78 % u 2020. na 66 %.

(296)

Istodobno se u razmatranom razdoblju kineski uvoz povećao za 69 %. Najveće povećanje uvoza zabilježeno je 2023., u vrijeme kada se potražnja najviše smanjila, što je dovelo do povećanja kineskog tržišnog udjela s 10,4 % u 2020. na 23,4 % u razdoblju ispitnog postupka.

(297)

Zbog smanjenja tržišta mogao se očekivati određeno smanjenje prodaje. Međutim, smanjenje prodaje industrije Unije bilo je mnogo izraženije od smanjenja potražnje u Uniji, dok se količina proizvoda uvezenih iz Kine povećavala čak i dok se potražnja smanjivala. Slijedom toga, tržišni udjeli prodaje industrije Unije i kineske prodaje bili su gotovo savršeno obrnuti, što pokazuje jasnu štetu u pogledu količine.

(298)

Industrija Unije morala se nositi sa znatnim povećanjem troškova proizvodnje, koji su u razmatranom razdoblju porasli za 65 %. Povećanje troškova uglavnom je potaknuto višim troškovima za glavne sirovine i energiju. Industrija Unije dovoljno je povećala prodajne cijene kako bi nadoknadila to veliko povećanje troškova (povećanje od 64 % od 2020. do razdoblja ispitnog postupka).

(299)

Industrija Unije bilježila je gubitke gotovo u cijelom predmetnom razdoblju, osim 2022. Međutim, njezina ukupna profitabilnost smanjila se tijekom razmatranog razdoblja s –4,6 % u 2020. na –7,6 % u razdoblju ispitnog postupka, uz izniman pad 2021., nakon čega je uslijedilo iznimno povećanje 2022., kako je navedeno u uvodnim izjavama od 287. do 288.

(300)

Ti su se trendovi smanjenja privremeno zaustavljeni 2021. i 2022. jer je pandemija bolesti COVID-19 utjecala na tržište. Budući da su ljudi ostali kod kuće, potražnja za konzerviranom hranom je 2021. bila velika što je dovelo do stabilne potražnje za proizvodima od pokositrenog (bijelog) lima. Istodobno se uvoz iz Kine 2021. smanjio za 20 %, vjerojatno zbog poremećaja u prekooceanskom prijevozu tereta i strogih ograničenja kretanja u Kini, što je potaknulo korisnike da se više okrenu dobavljačima iz Unije. Industrija Unije stoga je te godine prodala neznatno veću količinu proizvoda, a njezin tržišni udio se povećao za 5 postotnih bodova.

(301)

Kako je prethodno objašnjeno, s obzirom na to da se o cijenama s proizvođačima iz Unije obično pregovara na godišnjoj osnovi na kraju prethodne godine, industrija Unije nije mogla ostvariti dovoljnu dobit od takvog povećanja prodaje 2021. jer su cijene bile ograničene na one dogovorene 2020.

(302)

S druge strane, s obzirom na prethodno opisane nesigurnosti na tržištu koje su se pojavile 2021., u pregovorima o ugovorima za 2022. korisnici su bili spremni platiti više cijene kako bi osigurali stabilnu opskrbu. S obzirom na to da su i troškovi proizvodnje počeli rasti 2021., proizvođači iz Unije mogli su pregovarati o visokim cijenama za 2022. Industrija Unije stoga je te godine uspjela ostvariti visok novčani tok i pozitivnu profitabilnost.

(303)

Međutim, čim su se međunarodni trgovinski tokovi počeli normalizirati, svi su se ti pokazatelji ponovno počeli smanjivati jer je industrija Unije počela gubiti tržišni udio i morala je smanjiti cijene 2023. i u razdoblju ispitnog postupka, unatoč sve većim troškovima proizvodnje.

(304)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je u ovoj fazi zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe.

(305)

Komisija stoga u ovoj fazi nije smatrala potrebnim ispitati tvrdnje o prijetnji štete.

(306)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 6. osnovne uredbe ispitala je li zbog dampinškog uvoza iz predmetne zemlje industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu. Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 7. osnovne uredbe ispitala i postoje li drugi poznati čimbenici koji su istodobno mogli uzrokovati štetu industriji Unije. Komisija je osigurala da se dampinškom uvozu ne pripisuje druga moguća šteta prouzročena čimbenicima koji nisu dampinški uvoz iz predmetne zemlje. Ti su čimbenici sljedeći: smanjenje potrošnje, uvoz iz trećih zemalja i izvozni rezultati industrije Unije.

(307)

Kako je prikazano u tablici 1, potrošnja u Uniji se postojano smanjivala 2021. i 2022., a zatim se znatno smanjila 2023. i dodatno u razdoblju ispitnog postupka. Potrošnja se u razmatranom razdoblju ukupno smanjila za 25 %, što upućuje na smanjenje tržišta.

(308)

Kako je prikazano u tablicama 5 i 6, i količina proizvodnje i prodaje u Uniji općenito se smanjivala te se od 2020. do razdoblja ispitnog postupka smanjila za 34 % i 36 %. To je smanjenje bilo znatno izraženije od smanjenja potrošnje u Uniji od 25 % u istom razdoblju. U razmatranom razdoblju se i tržišni udio industrije Unije smanjio sa 78 % na 66 %.

(309)

Istodobno je u razmatranom razdoblju zabilježen opći trend povećanja uvoza iz Kine u smislu količine i tržišnih udjela. Količina proizvoda uvezenih iz Kine povećala se za 69 % u smislu apsolutne vrijednosti, a tržišni udio se od 2020. do razdoblja ispitnog postupka povećao s 10,4 % na 23,4 % (odnosno za 125 %).

(310)

Samo je 2021. došlo do privremenog preokreta tih kretanja. Zbog iznimnih okolnosti ograničenja kretanja u Kini i poremećaja u pomorskoj trgovini od 2020. do 2021. uvoz iz Kine smanjio se za 15 %, a njegov tržišni udio s 10,4 % na 8,7 %. Istodobno se količina proizvoda koje je proizvela i prodala industrija Unije povećala što je dovelo do povećanja njezina tržišnog udjela za 5 postotnih bodova. Međutim, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 287., zbog niskih godišnjih prodajnih cijena utvrđenih za 2021. i povećanja troškova proizvodnje industrija Unije morala je prodavati po cijeni nižoj od troška proizvodnje i stoga je te godine pretrpjela znatne gubitke.

(311)

Međutim, čim se međunarodna trgovina počela normalizirati 2022., kineski uvoz i tržišni udio znatno su se povećali te premašili razine iz 2020. i nastavili rasti 2023., a taj se trend samo neznatno usporio u razdoblju ispitnog postupka.

(312)

Istodobno su se količina proizvedenih i prodanih proizvoda te tržišni udio industrije Unije smanjili na razine ispod onih iz 2020. te su se nastavili smanjivati 2023. i u razdoblju ispitnog postupka. Zbog donekle smanjenog tržišta tržišni udio industrije Unije jedini je od ta tri pokazatelja koji je od 2023. do razdoblja ispitnog postupka ostao relativno stabilan.

(313)

CISA i društvo Steelforce tvrdili su da dampinški uvoz iz Kine nije mogao prouzročiti štetu. CISA je tvrdila da se količina kineskog uvoza ne može povezati s kretanjem pokazatelja štete, dok je društvo Steelforce tvrdilo da, čak i ako Kina povećava tržišni udio, to čini na štetu tržišnih udjela drugih zemalja.

(314)

Nadalje, CISA je tvrdila da kineske cijene nisu mogle prouzročiti štetu jer su se kretale u skladu s kretanjima na tržištu. Društvo Steelforce je dodalo da su cijene industrije Unije 2021. bile niže od kineskih cijena i gotovo iste 2022., što upućuje na to da su proizvođači iz Unije mogli provoditi vlastitu cjenovnu politiku. Osim toga, društvo Steelforce tvrdilo je da su se proizvođači iz Unije mogli prijeći s godišnjih ugovora na prodaju na promptnom tržištu, ako bi to doista bilo ekonomski razumnije, što bi im omogućilo da prodaju proizvode uz dobit.

(315)

Kako je sažeto u uvodnim izjavama od 307. do 312., kretanja količine i tržišnih udjela kineskog uvoza te prodaje i tržišnih udjela industrije Unije gotovo su potpuno obrnuta. Suprotno tvrdnjama CISA-e, to pokazuje jasnu korelaciju s kretanjem prodaje i pokazateljima štete.

(316)

Kad je riječ o cijenama, iako su cijene kineskog uvoza doista bile više od cijena Unije 2021. i približno iste 2022., to je bilo zbog prethodno navedenih iznimnih okolnosti i činjenice da su proizvođači iz Unije vezani godišnjim sporazumima s većinom svojih kupaca.

(317)

Kako je objašnjeno, među ostalim, u uvodnim izjavama 239., 246., 265. i 310., zbog poremećaja u pomorskoj trgovini i strogih ograničenja kretanja u Kini količina proizvoda uvezenih u Uniju 2021. se smanjila, a cijene pri isporuci naizgled su se povećale iznad prodajnih cijena proizvođača iz Unije. Međutim, budući da su proizvođači iz Unije bili ovisni o cijenama utvrđenima u dugoročnim ugovorima dogovorenima krajem 2020., nisu mogli dovoljno iskoristiti takve povoljne uvjete da povećaju prodajne cijene. Istodobno su 2021. troškovi proizvodnje počeli znatno rasti, što je pogoršalo gubitke industrije Unije u toj godini.

(318)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 288., poremećaji na tržištu 2021. i ugovori koji se godišnje dogovaraju s druge strane doveli su proizvođače iz Unije u povoljniji položaj u odnosu na kupce pri dogovaranju cijena za 2022. jer su zbog nesigurnosti iz 2021. korisnici željeli osigurati dostatnu opskrbu 2022. To je industriji Unije omogućilo da poveća cijene i bude profitabilna 2022. tijekom predmetnog razdoblja.

(319)

Nadalje, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 244. i 245., za svaku je vrstu proizvoda utvrđeno znatno sniženje cijena. Osim toga, kretanje i učinak kineskih cijena opisani su u uvodnim izjavama od 246. do 250., a Komisija je zaključila da su kineske uvozne cijene uzrokovale sprečavanje rasta cijena 2020., 2023. i u razdoblju ispitnog postupka te pad cijena 2023. i u razdoblju ispitnog postupka.

(320)

To se ne dovodi u pitanje čak i ako su se, kako tvrdi CISA, kineske cijene kretale slično cijenama uvoza iz ostalih trećih zemalja ili cijenama industrije Unije. Kineske cijene bile su niže od uvoznih cijena gotovo svih ostalih trećih zemalja u gotovo svim godinama razmatranog razdoblja, osim Indije (vidjeti tablicu 12). Osim toga, kineski uvoz imao je daleko najveći tržišni udio u ukupnom uvozu, a sljedećih pet najvećih zemalja uvoznica pojedinačno je imalo od 0,7 % do 3,2 % tržišnog udjela u bilo kojoj godini razmatranog razdoblja. Stoga je očito da je kineski uvoz najviše utjecao na kretanje cijena na tržištu.

(321)

Naposljetku, Komisija se osvrnula na tvrdnju društva Steelforce i istaknula da bi proizvođači iz Unije, kad bi to mogli, sigurno provodili vlastitu cjenovnu politiku i/ili prešli na prodaju na promptnom tržištu koja bi im donijela dobit u svim godinama. Nisu predočeni dokazi o tome zašto bi industrija Unije namjerno sebi nanosila štetu.

(322)

Umjesto toga, kako je podnositelj pritužbe objasnio, cijene proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima dogovorene na godišnjoj razini tržišni su standard, koji nameću subjekti s kraja lanca opskrbe. Veliki trgovci na malo traže godišnje dogovorene cijene od svojih dobavljača konzervirane hrane, koji pak isto traže od svojih dobavljača konzervi. Stoga proizvođači, kao glavni korisnici pokositrenih proizvoda, mogu isto tražiti od industrije Unije kako bi se zajamčio stabilan izvor opskrbe.

(323)

Pandemija bolesti COVID-19 na poseban je način utjecala na potražnju proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima. U razdoblju ograničenja kretanja 2020. i 2021. ljudi su konzumirali i gomilali zalihe konzervirane hrane. Stoga je potražnja za limenkama, a time i proizvodima od pokositrenog (bijelog) lima, u tim godinama i 2022. bila prilično stabilna te se neznatno smanjivala.

(324)

Na kraju tog razdoblja potrošnja u Uniji naglo se smanjila za 19 postotnih bodova 2023. i za još 3 postotna boda u razdoblju ispitnog postupka. Nagli pad 2023. može se pripisati smanjenju zaliha iz prethodnih godina i slaboj berbi povrća u Europi 2022. Potrošnja se od 2020. do razdoblja ispitnog postupka ukupno smanjila za 25 %.

(325)

CISA i Steelforce tvrdili su da je šteta prvenstveno uzrokovana takvim smanjenjem tržišta.

(326)

Komisija je, međutim, navela da iako se potražnja u Uniji smanjila, to ne može objasniti smanjenje prodaje i pad profitabilnosti industrije Unije 2023. i u razdoblju ispitnog postupka.

(327)

Kako je već prethodno objašnjeno, industrija Unije prodala je 36 % manje proizvoda, što je gotovo 50 % više od smanjenja potrošnje, a količina kineskog uvoza nastavila se povećavati iako se tržište smanjivalo.

(328)

Nadalje, takav je uvoz u Uniju dolazio po cijenama koje su snižavale, sprečavale rast i smanjile cijene industrije Unije.

(329)

Komisija je stoga zaključila da je, čak i na tržištu koje se smanjuje, na kojem bi došlo do određenog smanjenja prodaje industrije Unije, kineski uvoz i dalje glavni čimbenik koji uzrokuje štetu.

(330)

Količina proizvoda uvezenih iz ostalih trećih zemalja u razmatranom razdoblju kretala se kako slijedi:

Tablica 12

Uvoz iz trećih zemalja

(331)

Kako je prikazano u tablici 12, uvoz iz ostalih trećih zemalja (osim Kine) u povijesti je bio nizak. Taj je uvoz 2020. ukupno činio 12 % tržišnog udjela te se u razdoblju ispitnog postupka smanjio na 10 % jer se količina uvoza iz tih zemalja u tom razdoblju smanjila za 37 %. Kina je daleko najveći uvoznik u Uniju, dok je sljedećih pet najvećih uvoznika u razmatranom razdoblju pojedinačno imalo od 0,7 % do 3,2 % tržišnog udjela.

(332)

Uvozne cijene iz ostalih trećih zemalja bile su 2020. i 2021. više od cijena industrije Unije, a 2022. bile su na istoj razini. Bile su 7 % niže od cijena industrije Unije 2023. i 10 % niže u razdoblju ispitnog postupka.

(333)

Međutim, količina tog uvoza i njegov tržišni udio bili su niski te su se dodatno znatno smanjili od 2020. do razdoblja ispitnog postupka. Stoga taj uvoz nije mogao ni približno toliko znatno utjecati na industriju Unije kao kineski uvoz, koji se znatno povećao u smislu količine i tržišnog udjela.

(334)

Značajna iznimka od prethodno navedenog jest uvoz iz Indije, koji se od 2020. do razdoblja ispitnog postupka povećao za 4 000 tona i za 0,6 % ukupnog tržišnog udjela te se u svim godinama osim 2021. prodavao u Uniju po cijenama nižima od kineskog uvoza.

(335)

Međutim, s obzirom na to da je ukupna potražnja u Uniji u razdoblju ispitnog postupka iznosila više od 2 milijuna tona, Komisija je smatrala da je učinak takvog povećanja uvoza iz Indije na tržište Unije bio zanemariv i da nije mogao uzrokovati štetu industriji Unije, čak i da su njegove cijene bile niže od cijena industrije Unije.

(336)

Nadalje, cijene kineskog uvoza u prosjeku su bile 14 % niže od cijena industrije Unije 2023. i 19 % niže u razdoblju ispitnog postupka. Stoga smo zaključili da uvoz iz trećih zemalja nije mogao prouzročiti štetu industriji Unije.

(337)

Količina proizvoda koju su proizvođači iz Unije u uzorku izvezli u razmatranom razdoblju kretala se kako slijedi:

Tablica 13

Izvozni rezultati proizvođača iz Unije u uzorku

(338)

Količina izvoza industrije Unije kretala se slično kao i njezina prodaja u Uniju: postupno se smanjivala od 2020. do razdoblja ispitnog postupka, osobito bez povećanja zabilježenog na tržištu Unije 2022., što dodatno potkrepljuje zaključak da je to bila iznimna godina na tržištu Unije.

(339)

Međutim, izvoz se od 2020. do razdoblja ispitnog postupka smanjio samo 24 %, dok se prodaja na tržištu Unije u istom razdoblju smanjila za 36 %.

(340)

Prosječna izvozna cijena povećavala se do 2022., kad se više nego udvostručila u odnosu na 2020. Od 2022. izvozne cijene počele su se smanjivati, ali su u razdoblju ispitnog postupka ostale 75 % iznad cijena iz 2020.

(341)

Osim toga, izvozne cijene su 2020. i 2021. bile neznatno niže od prodajnih cijena u Uniji, ali su zato 2022., 2023. i u razdoblju ispitnog postupka bile više.

(342)

Komisija je stoga zaključila da izvozni rezultati industrije Unije nisu uzrok pretrpljene štete.

(343)

CISA i Steelforce tvrdili su da je industrija Unije sama sebi nanijela štetu jer: su troškovi proizvodnje rasli, a ona je svejedno znatno povećavala ulaganja.

(344)

Prvo, Komisija je u tom pogledu pojasnila da je globalno povećanje troškova proizvodnje, a posebno sirovina i energije, u sličnoj mjeri utjecalo na sve sudionike na tržištu, što je dokazano činjenicom da su se cijene uvoza iz svih ostalih trećih zemalja, uključujući Kinu, znatno povećale tijekom razmatranog razdoblja. Stoga takvo povećanje troškova nije bilo element jedinstven samo za industriju Unije.

(345)

Istodobno, ni CISA, ni Steelforce, ni druge zainteresirane strane nisu dostavili dokaze koji bi upućivali na to da je navedeno drugačije utjecalo na druge sudionike na tržištu, primjerice na kineske proizvođače izvoznike.

(346)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 291. i 294., ulaganja industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja morala su biti u skladu sa standardima zaštite okoliša ili su bila potrebna kako bi se nužnim popravcima i zamjenama održali postojeći kapaciteti.

(347)

Komisija je stoga zaključila da rastući troškovi proizvodnje nisu pridonijeli šteti koju je pretrpjela industrija Unije u razdoblju ispitnog postupka. Slično tome, ne može se smatrati da su ulaganja koja su propisana zakonom ili potrebna za održavanje sigurne proizvodnje pridonijela šteti nanesenoj industriji Unije.

(348)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 317., prodaja industrije Unije na tržištu Unije obično se temeljila na godišnjim ugovorima s kupcima kojima se utvrđuju cijene za sljedeću godinu, uz mogućnost prilagodbi u iznimnim okolnostima. To znači da cijene ne mogu slijediti kratkoročne promjene troškova do kojih dođe u određenoj godini. Stoga je industriji Unije potrebno određeno vrijeme da prilagodi cijene promjenama tržišnih uvjeta. Naime, tijekom 2021. bila je ograničena cijenama dogovorenima u četvrtom tromjesečju 2020., a troškovi proizvodnje povećali su se za 15 % od 2020. do 2021. Međutim, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 318., poremećaji na tržištu 2021. i posljedično smanjenje uvoza iz Kine po niskim cijenama omogućili su proizvođačima iz Unije da za 2022. dogovore znatno veće cijene koje su odražavale njihove povećane troškove proizvodnje i da ponovno ostvare profitabilnost.

(349)

Stoga se čini da vremenski odmak između povećanja troškova sirovina i povećanja prodajnih cijena zbog godišnjih ugovora nije spriječio industriju Unije da svoje prodajne cijene prilagodi rastućim troškovima proizvodnje tijekom razmatranog razdoblja. Stoga je Komisija privremeno zaključila da određivanje prodajnih cijena u godišnjim ugovorima nije oslabilo uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i utvrđene štete.

(350)

Na tržištu koje se smanjuje i nakon što je tržište Unije 2021. privremeno zaštićeno od kineskog uvoza, količina uvoza iz Kine se 2022., 2023. i u razdoblju ispitnog postupka povećavala kao i njegov tržišni udio, nauštrb količine prodanih proizvoda i tržišnog udjela industrije Unije, koji su se postupno smanjivali.

(351)

Takav kineski uvoz ulazio je u Uniju po cijenama koje su snižavale cijene u Uniji te dovele do sprečavanja rasta i smanjenja cijena, pri čemu je 2022. bila jedina iznimka kad je industrija Unije, zbog nesigurnosti na tržištu u prethodnoj godini, mogla postići cijene dovoljno visoke da pokrije svoje troškove proizvodnje. Kineski dampinški uvoz smanjivao je profitabilnost industrije Unije, koja je već bilježila gubitke na početku razmatranog razdoblja.

(352)

Nije utvrđeno da drugi čimbenici uzrokuju takvu štetu industriji Unije.

(353)

Komisija je učinke svih poznatih čimbenika na stanje industrije Unije razlikovala i razdvojila od štetnih učinaka dampinškog uvoza. Učinak smanjenja potrošnje, uvoza iz ostalih trećih zemalja i izvoznih rezultata industrije Unije na negativna kretanja industrije Unije u smislu smanjenja prodaje, cijena i pada profitabilnosti bio je ograničen, ako ga je uopće bilo.

(354)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je u ovoj fazi zaključila da je dampinški uvoz iz predmetne zemlje nanio materijalnu štetu industriji Unije i da ostali čimbenici, uzeti u obzir pojedinačno ili zajedno, ne umanjuju uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i materijalne štete. Šteta se uglavnom sastoji od gubitka tržišnog udjela, sniženja cijena, sprečavanja rasta i smanjenja cijena te pada profitabilnosti.

(355)

U ovom je predmetu podnositelj pritužbe iznio tvrdnju o postojanju poremećaja povezanih sa sirovinama u smislu članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe u odnosu na toplovaljani čelik. Stoga je Komisija, kako bi procijenila odgovarajuću razinu mjera, najprije utvrdila iznos pristojbe potreban za uklanjanje štete koju je pretrpjela industrija Unije bez poremećaja na temelju članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe. Zatim je ispitala hoće li dampinška marža proizvođača izvoznika u uzorku biti veća od njihove marže štete.

(356)

Štete ne bi bilo da je industrija Unije mogla ostvariti ciljnu dobit prodajom proizvoda po ciljnoj cijeni u smislu članka 7. stavaka 2.c i 2.d osnovne uredbe.

(357)

U skladu s člankom 7. stavkom 2.c osnovne uredbe, Komisija je za utvrđivanje ciljne dobiti uzela u obzir sljedeće čimbenike: razinu profitabilnosti prije povećanja uvoza iz predmetne zemlje, razinu profitabilnosti potrebnu za pokrivanje punih troškova i ulaganja, istraživanja i razvoja i inovacija te razinu profitabilnosti koja se očekuje u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Ta profitna marža ne bi trebala biti niža od 6 %.

(358)

Komisija je najprije utvrdila osnovnu dobit koja pokriva pune troškove u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Budući da svi proizvođači iz Unije u uzorku nisu mogli dostaviti pouzdane podatke kojima bi dokazali profitabilnost prodaje nepovezanim kupcima u Uniji prije povećanja uvoza iz predmetne zemlje, Komisija je utvrdila ciljnu dobit kako bi utvrdila neštetnu cijenu od 6 % u skladu s člankom 7. stavkom 2.c osnovne uredbe.

(359)

Na temelju toga neštetna cijena izračunana je primjenom prethodno navedene profitne marže od 6 % na trošak proizvodnje proizvođača iz Unije u uzorku u razdoblju ispitnog postupka.

(360)

Naposljetku, u skladu s člankom 7. stavkom 2.d osnovne uredbe Komisija je procijenila buduće troškove koje će industrija Unije snositi tijekom razdoblja primjene mjere u skladu s člankom 11. stavkom 2., a koji proizlaze iz multilateralnih sporazuma o okolišu i njihovih protokola kojih je Unija stranka te konvencija ILO-a navedenih u Prilogu I.a osnovnoj uredbi. Na temelju dokaza koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku Komisija je utvrdila dodatni trošak za svakog proizvođača iz Unije, od kojeg je odbila stvarni trošak usklađivanja s tim konvencijama u razdoblju ispitnog postupka za predmetnog proizvođača, što je dovelo do rezultata od [0 – 70] EUR/tona. Ta je razlika pribrojena neštetnoj cijeni iz uvodne izjave 359.

(361)

Na temelju toga Komisija je izračunala konačnu ciljnu jediničnu cijenu istovjetnog proizvoda za industriju Unije u rasponu od 1 323 do 1 821 EUR po toni primjenom prethodno navedene ciljne profitne marže (vidjeti uvodnu izjavu 358.) na trošak proizvodnje proizvođača iz Unije u uzorku u razdoblju ispitnog postupka za svaku vrstu proizvoda, a zatim dodavanjem prilagodbi na temelju članka 7. stavka 2.d.

(362)

Komisija je zatim utvrdila razinu marže štete na temelju usporedbe ponderirane prosječne uvozne cijene proizvođača izvoznika u uzorku koji surađuju u Kini, kako je utvrđeno za izračune sniženja cijena, s ponderiranom prosječnom neštetnom cijenom istovjetnog proizvoda koji su tijekom razdoblja ispitnog postupka na tržištu Unije prodavali proizvođači iz Unije u uzorku. Sve razlike proizašle iz te usporedbe izražene su kao postotak ponderirane prosječne uvozne vrijednosti CIF.

(363)

Razina uklanjanja štete za „ostala društva koja surađuju” i za „sav ostali uvoz iz Narodne Republike Kine” određena je na isti način kao i dampinška marža za ta društva (vidjeti uvodne izjave od 220. do 227.).

(364)

Kako je objašnjeno u Obavijesti o pokretanju postupka, podnositelj pritužbe Komisiji je dostavio dovoljno dokaza da u pogledu proizvoda iz ispitnog postupka u predmetnoj zemlji postoje poremećaji povezani sa sirovinama. Stoga je u skladu s člankom 7. stavkom 2.a osnovne uredbe ovim ispitnim postupkom ocijenjeno je li za navodne poremećaje, ako je relevantno, pristojba manja od dampinške marže dovoljna da se ukloni šteta.

(365)

Međutim, s obzirom na to da su marže dostatne za uklanjanje štete više od dampinških marži, Komisija je smatrala da se u ovoj fazi nije potrebno baviti tim aspektom.

(366)

Iz prethodne ocjene proizlazi da bi privremene antidampinške pristojbe trebalo utvrditi kako slijedi u skladu s člankom 7. stavkom 2. osnovne uredbe:

(367)

Budući da je odlučila primijeniti članak 7. stavak 2. osnovne uredbe, Komisija je ispitala može li jasno zaključiti da u ovom slučaju donošenje mjera nije u interesu Unije iako je utvrđen štetni damping, u skladu s člankom 21. osnovne uredbe. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na ocjeni interesa svih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika i korisnika.

(368)

Industrija Unije sastoji se od četiri proizvođača, čija su se prodaja i tržišni udio znatno smanjili u drugoj polovini razmatranog razdoblja, što je imalo negativan učinak na njezinu profitabilnost, razinu zaliha i zaposlenost. Komisija je u ovoj fazi zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu zbog dampinškog uvoza iz predmetne zemlje.

(369)

Ako se ne uvedu privremene mjere, vjerojatno je da će zbog pritiska dampinškog uvoza na cijene gubitak tržišnog udjela i akumulirani gubici prisiliti industriju Unije da prekine proizvodnju proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima. Međutim, nakon uvođenja privremenih antidampinških mjera očekuje se da će se obujam prodaje i cijene industrije Unije na tržištu Unije povećati, čime će se poboljšati profitabilnost i drugi financijski pokazatelji te industrije i spriječiti zatvaranje proizvodnih postrojenja.

(370)

Komisija je stoga zaključila da bi privremene antidampinške mjere bile u interesu industrije Unije.

(371)

Jedan uvoznik, odnosno društvo Steelforce, dostavio je odgovor na upitnik koji je provjeren. Službe Komisije održale su i saslušanje s tim društvom, na kojem je ono dodatno objasnilo svoje stajalište.

(372)

Društvo Steelforce zapošljava oko [50 – 70] osoba i činilo je velik udio u ukupnom kineskom uvozu u razdoblju ispitnog postupka. Uvoznik je tvrdio da bi uvođenje pristojbi bilo protivno interesu Unije. Budući da se većina argumenata društva Steelforce u prilog toj tvrdnji odnosila na učinak koji bi pristojbe imale na korisnike, te se primjedbe analiziraju zajedno s primjedbama korisnika u odjeljku 7.3.

(373)

U okviru procjene učinka koji bi pristojbe imale na tog uvoznika Komisija je primijetila da je društvo Steelforce, iako je uvozilo znatan udio ukupnog kineskog uvoza u Uniju, uvozilo i brojne druge proizvode. Naime, preprodaja proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima činila je tek relativno mali dio ukupnog prometa tog društva.

(374)

S obzirom na to da je društvo u razdoblju ispitnog postupka bilo profitabilno u svim segmentima poslovanja i da je imalo znatan udio uvoznog tržišta proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima, a većina njegova poslovanja nije bila povezana s tim proizvodima, Komisija je zaključila da pristojbe neće znatno negativno utjecati na tog uvoznika.

(375)

S obzirom na to da se nijedan drugi uvoznik ili trgovac nije usprotivio pristojbama, Komisija je zaključila da nije vjerojatno da će pristojbe imati znatan negativan učinak na položaj uvoznika i trgovaca u Uniji.

(376)

Dva korisnika Massilly Holding S.A.S („Massilly”) i Trivium Packaging B.V. („Trivium”) dostavila su odgovore na upitnik. Društvo Massilly i drugi korisnik, Pirlo Holding GmbH („Pirlo”), dostavili su i primjedbe protiv uvođenja pristojbi, a to je učinilo i jedno udruženje korisnika, odnosno Metal Packaging Europe („MPE”).

(377)

Društva Massilly, Pirlo i MPE tvrdila su da bi uvođenje pristojbi bilo protivno interesu Unije jer bi imalo ozbiljan negativan učinak na poslovanje korisnika. Društvo Steelforce je iznijelo slične tvrdnje, osobito s obzirom na to da je sektor proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima već zaštićen zaštitnim mjerama.

(378)

Društvo Steelforce i MPE tvrdili su i da u Uniji ne postoji dovoljan proizvodni kapacitet te da je stoga uvoz neophodan kako bi se zajamčila stabilnost opskrbe jer korisnici iz Unije već imaju poteškoća zbog znatnih kašnjenja u isporuci od proizvođača iz Unije. Nadalje, budući da postoji velika potražnja za proizvodima od pokositrenog (bijelog) lima u svijetu, neiskorišteni kapaciteti za izvoz u Uniju ograničeni su i u svakom slučaju zaštićeni zaštitnim mjerama.

(379)

Nadalje, MPE i društva Steelforce, Pirlo i Massilly tvrdila su da bi antidampinške pristojbe izvršile pritisak na profitabilnost proizvođača metalnih limenki jer je njihovo glavno tržište (industrija pakirane hrane i pića) iznimno osjetljivo na cijene i ne mogu prenijeti povećanja cijena na svoje kupce na kraju proizvodnog lanca. Osim toga, svako povećanje cijene naštetilo bi njihovoj konkurentnosti u odnosu na proizvođače drugih vrsta ambalaže, posebno plastike i tetrapaka.

(380)

Društva Steelforce i Massilly tvrdila su da bi to dodatno negativno utjecalo na politike Unije u području zaštite okoliša jer čelične limenke imaju mnogo veću mogućnost recikliranja od drugih vrsta ambalaže.

(381)

Društvo Steelforce i CISA nadalje su tvrdili da bi antidampinške pristojbe nanijele štetu cijelom lancu opskrbe, posebno industriji konzervirane hrane, te dovele do sve veće prodaje poslovanja izvan Unije. Budući da se uvoz proizvoda na kraju proizvodnog lanca (prazne limenke) ili gotovih proizvoda (limenke punjene hranom/pićima) u Uniju povećava, antidampinške pristojbe na proizvode od pokositrenog (bijelog) lima sigurno će doprinijeti takvim trendovima prodaje.

(382)

U pogledu zaštitnih mjera navedenih u uvodnoj izjavi 244. i tvrdnji zainteresiranih strana sažetih u uvodnim izjavama 363. i 378., Komisija je napomenula da zaštitne mjere nemaju svrhu zaštite od dampinškog uvoza ni takav učinak. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 244., Komisija je uzela u obzir pristojbe plaćene za količine proizvoda iz ispitnog postupka uvezene iznad carinskih kvota oslobođenih od carine utvrđenih zaštitnim mjerama te je utvrdila da je marža sniženja cijena i dalje znatna, od 15 % do 25 %.

(383)

Kad je riječ o raspoloživim kapacitetima, kapacitet industrije Unije premašio je ukupnu potražnju za proizvodima od pokositrenog (bijelog) lima u Uniji za gotovo milijun tona čak i u godini najveće potražnje 2020. Osim toga, proizvodi uvezeni iz više trećih zemalja stalno se prodaju na tržištu Unije. Komisija je stoga zaključila da ne postoji rizik od nedostatne opskrbe.

(384)

Kad je riječ o učinku pristojbi na korisnike, odgovori društava Trivium i Massilly na upitnik pokazali su da proizvodi od pokositrenog (bijelog) lima čine oko [35 – 55] % njihovih ukupnih troškova proizvodnje, dok relativno mali udio proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima nabavljaju iz Kine.

(385)

Društva Massilly i Trivium su 2023. bila profitabilna, pri čemu je društvo Trivium zadržalo slične razine profitabilnosti u razdoblju ispitnog postupka, dok društvo Massilly nije dostavilo podatke o profitabilnosti za razdoblje ispitnog postupka.

(386)

Na temelju dostupnih, neprovjerenih podataka Komisija je procijenila da bi se čak i uz pristojbu od 50 % na kineske proizvode od pokositrenog (bijelog) lima koje ti korisnici kupuju, ako bi svi ostali čimbenici bili nepromijenjeni, ukupni troškovi proizvodnje tih dvaju korisnika u segmentu poslovanja koje se oslanja na proizvode od pokositrenog (bijelog) lima povećali za manje od 2 %.

(387)

Komisija je stoga zaključila da bi ti korisnici, čak i ako ne bi mogli prenijeti dio povećanja troškova na kupce, i dalje bili profitabilni i da bi učinak pristojbi na njih bio zanemariv.

(388)

Tvrdnje o povećanoj konkurenciji iz inozemstva u sektorima na kraju proizvodnog lanca i prelasku na druge materijale u industriji ambalaže kao navodnoj posljedici antidampinških pristojbi nisu potkrijepljene sveobuhvatnim dokazima. Komisija stoga nije mogla provjeriti istinitost tih tvrdnji niti kvantificirati koliko bi takav učinak mogao biti ozbiljan.

(389)

Isto tako, Komisija nije mogla procijeniti u kojoj bi mjeri pristojbe stoga negativno utjecale na njezine politike u području okoliša.

(390)

Komisija je stoga zaključila da uvođenje pristojbi ne bi znatno negativno utjecalo na korisnike.

(391)

Kako je prethodno prikazano, stanje industrije proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima u Uniji je nestabilno jer je u većem dijelu razmatranog razdoblja bilježila gubitke. Komisija je u tom smislu navela, da su, s druge strane, uvoznik koji surađuje i oba korisnika koji su dostavili odgovore na upitnik bili profitabilni.

(392)

Slično tome, na temelju podataka koje je imala na raspolaganju od korisnika koji surađuju, Komisija nije mogla zaključiti da bi pristojbe ozbiljno negativno utjecale na poslovanje korisnika proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima. Povećanje troška proizvodnje od 2 % ne bi moglo biti štetno za korisnika onoliko koliko je to sve lošije poslovno okruženje za proizvođače iz Unije.

(393)

Naposljetku, jedan od korisnika u svojem je odgovoru na upitnik spomenuo da proizvođači iz Unije nude fleksibilnost usluge i kratko vrijeme isporuke te je naveo da i sami korisnici imaju koristi od prisutnosti proizvođača iz Unije te je stoga u njihovu interesu da industrija ne nestane.

(394)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da uvođenje mjera na uvoz proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima podrijetlom iz Kine u ovoj fazi ispitnog postupka nije u interesu Unije.

(395)

Na temelju zaključaka koje je Komisija donijela o dampingu, šteti, uzročno-posljedičnoj vezi, razini mjera i interesu Unije trebalo bi uvesti privremene mjere kako bi se spriječila daljnja šteta koja se industriji Unije nanosi dampinškim uvozom.

(396)

Trebalo bi uvesti privremene antidampinške mjere na uvoz proizvoda od pokositrenog (bijelog) lima podrijetlom iz Kine u skladu s pravilom niže pristojbe prema članku 7. stavku 2. osnovne uredbe. Komisija je usporedila marže štete i dampinške marže (uvodna izjava 363.). Iznos pristojbi određen je na razini dampinške marže ili marže štete, ovisno o tome koja je niža.

(397)

Na temelju prethodno navedenog stope privremene antidampinške pristojbe, izražene na osnovi cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi:

(398)

Stope pojedinačne antidampinške pristojbe za svako društvo određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. One stoga odražavaju stanje utvrđeno tijekom ovog ispitnog postupka u odnosu na ta društva. Te stope pristojbe primjenjuju se isključivo na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz predmetne zemlje koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u normativnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz iz Narodne Republike Kine”. Na taj uvoz ne bi se trebala primjenjivati nijedna druga pojedinačna stopa antidampinške pristojbe.

(399)

Kako bi se smanjio rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbe, potrebne su posebne mjere kojima se osigurava primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi primjenjiva je samo uz predočenje valjanog trgovačkog računa carinskim tijelima država članica. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Dok se takav račun ne predoči, na uvoz bi trebalo primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz iz Narodne Republike Kine”.

(400)

Iako je predočenje tog računa potrebno carinskim tijelima država članica za primjenu pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe na uvoz, to nije jedini element o kojem carinska tijela trebaju voditi računa. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, carinska tijela država članica dužna su provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) kako bi provjerila točnost podataka navedenih u deklaraciji i osigurala opravdanost daljnje primjene niže stope pristojbe, u skladu s carinskim propisima.

(401)

Ako se količina izvoza jednog od društava koja ostvaruju korist od nižih stopa pojedinačne pristojbe znatno poveća nakon uvođenja predmetnih mjera, takvo bi se povećanje količine moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe.

(402)

U tim okolnostima i ako su ispunjeni uvjeti, moguće je pokrenuti ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera. Tim ispitnim postupkom može se ispitati potreba za ukidanjem pojedinačnih stopa pristojbe i posljedično uvođenje pristojbe na razini zemlje.

(403)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 3., Komisija je uvela obvezno evidentiranje uvoza predmetnog proizvoda. Evidentiranje se provodi kako bi se omogućila retroaktivna naplata pristojbi na temelju članka 10. stavka 4. osnovne uredbe.

(404)

S obzirom na nalaze u privremenoj fazi, evidentiranje uvoza trebalo bi ukinuti/obustaviti.

(405)

U ovoj fazi postupka ne može se donijeti odluka o mogućoj retroaktivnoj primjeni antidampinških mjera.

(406)

U skladu s člankom 19.a. osnovne uredbe Komisija je obavijestila zainteresirane strane o planiranom uvođenju privremenih pristojbi. Te su informacije objavljene i na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu. Zainteresirane strane dobile su tri radna dana za dostavljanje primjedbi o točnosti izračuna koji su im posebno objavljeni.

(407)

Primjedbe su dostavili Baosteel Group i Shougang Jingtang, ali ni u jednoj od tih primjedbi nije izražena zabrinutost u pogledu točnosti izračuna te će Komisija odgovoriti na primjedbe tih strana u konačnoj fazi.

(408)

U interesu dobrog upravljanja Komisija će pozvati zainteresirane strane da u određenom roku dostave pisane primjedbe i/ili podnesu zahtjev za saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(409)

Nalazi koji se odnose na uvođenje privremenih pristojbi privremeni su i mogu se izmijeniti u konačnoj fazi ispitnog postupka,