15.10.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 366/62


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2021/1812

оd 14. listopada 2021.

o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz određenih sustava grafitnih elektroda podrijetlom iz Narodne Republike Kine

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (1) („osnovna uredba”), a posebno njezin članak 7.,

nakon savjetovanja s državama članicama,

budući da:

1.   POSTUPAK

1.1.   Pokretanje postupka

(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 17. veljače 2021. antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom određenih sustava grafitnih elektroda podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK”, „Kina” ili „predmetna zemlja”) na temelju članka 5. Uredbe (EU) 2016/1036. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (2) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Komisija je pokrenula ispitni postupak nakon pritužbe koju su 4. siječnja 2021. podnijela društva Graphite Cova GmbH, Showa Denko Carbon Holding GmbH i Tokai ErftCarbon GmbH („podnositelji pritužbe”). Pritužbu je podnijela industrija Unije koja proizvodi određene sustave grafitnih elektroda u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe. Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti dostatne za opravdanje pokretanja ispitnog postupka.

1.2.   Evidentiranje

(3)

U skladu s člankom 14. stavkom 5.a osnovne uredbe Komisija bi trebala evidentirati uvoz koji je predmet antidampinškog ispitnog postupka tijekom razdoblja prethodnog objavljivanja, osim ako ima dovoljno dokaza u smislu članka 5. da nisu ispunjeni uvjeti iz članka 10. stavka 4. točke (c) ili (d).

(4)

Jedan je od tih uvjeta, kako je navedeno u članku 10. stavku 4. točki (d) osnovne uredbe, da je osim razine uvoza koja je nanijela štetu tijekom razdoblja ispitnog postupka, došlo do dodatnog znatnog povećanja uvoza. Uvoz grafitnih elektroda podrijetlom iz NRK-a smanjio se za 59,1 % tijekom četiri mjeseca nakon pokretanja postupka (od 1. ožujka do 30. lipnja 2021.) u usporedbi s razdobljem ispitnog postupka (od 1. siječnja do 31. prosinca 2020.). Podaci nakon pokretanja postupka uspoređeni su s prosječnim mjesečnim uvozom iz NRK-a tijekom razdoblja ispitnog postupka. Izvori su podataka baza podataka Comext (Eurostat) i baza podataka Surveillance. Izvršena je prilagodba kako bi se utvrdilo koji proizvodi nisu obuhvaćeni opsegom proizvoda (vidjeti uvodnu izjavu 187.).

(5)

Stoga Komisija nije odredila da se na uvoz predmetnog proizvoda primijeni evidentiranje na temelju članka 14. stavka 5.a osnovne uredbe jer uvjet iz članka 10. stavka 4. točke (d) osnovne uredbe, tj. dodatno znatno povećanje uvoza, nije bio ispunjen.

1.3.   Zainteresirane strane

(6)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Uz to, Komisija je posebno obavijestila podnositelje pritužbe, druge proizvođače iz Unije koji su joj poznati, proizvođače izvoznike koji su joj poznati, vlasti Narodne Republike Kine, uvoznike, dobavljače, korisnike i trgovce koji su joj poznati te udruženja za koja se zna da se na njih odnosi pokretanje ispitnog postupka te ih je pozvala na sudjelovanje.

1.4.   Primjedbe na pokretanje postupka

(7)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(8)

Kineska gospodarska komora za uvoz i izvoz strojeva i elektroničkih proizvoda („CCCME”), Eurofer, Misano, Sangraf, Trasteel i podnositelji pritužbe zatražili su saslušanje pred službama Komisije. Zahtjeve su podnijeli u propisanim rokovima te su dobili priliku da ih se sasluša.

(9)

Nekoliko zainteresiranih strana dostavilo je primjedbe o pokretanju postupka. Primjedbe su se posebno odnosile na opseg proizvoda, kontrolni broj proizvoda, štetu koju je pretrpjela industrija Unije, uzročnost i interes Unije. U tom pogledu, interes Unije nije relevantan kriterij za procjenu opravdava li pritužba pokretanje antidampinškog postupka na temelju članka 5. osnovne uredbe. Stoga se te primjedbe nisu razmatrale u odnosu na tvrdnje u pogledu pokretanja postupka. Nadalje, u ovoj fazi nisu uzete u obzir ni primjedbe zaprimljene nakon roka za dostavu primjedbi utvrđenog u Obavijesti o pokretanju postupka koje će biti razmotrene u konačnoj fazi. Tvrdnje u pogledu opsega proizvoda i zahtjeva za isključenje proizvoda razmotrene su u odjeljku 2.3. ove Uredbe.

(10)

U pogledu tvrdnji o šteti i uzročnosti, podnositelji pritužbe na temelju podataka iz baze podataka TARIC pokazali su povećanje uvoza iz Kine i smanjenje njegove cijene. Pokazali su koliko su znatno cijene tog uvoza snižavale cijene industrije Unije. Nadalje su tvrdili da je smanjenje kineske uvozne cijene prisililo industriju EU-a da snizi svoju cijenu ispod troška proizvodnje. To je dovelo do smanjenja prodaje i profitabilnosti, čime je industrija dovedena u stanje štete. Na temelju podataka o industriji dodatno su pokazali da su proizvođači iz Unije od sredine 2019. nadalje znatno smanjili svoju proizvodnju, iskorištenost kapaciteta, prodaju te cijene i dobit.

(11)

Nekoliko zainteresiranih strana spomenulo je da kineski proizvođači nisu bili vrlo prisutni na tržištu elektroda ultravelike snage. Navodno je Kina uglavnom bila prisutna na tržištu elektroda velike i supervelike snage, na kojem industrija Unije nije proizvodila dostatne količine. Time je navodno prekinuta uzročno-posljedična veza. Međutim, podnositelji pritužbe dostavili su dostatne dokaze da kineski uvoz sve više sadržava i elektrode ultravelike snage, što je potvrđeno u ispitnom postupku. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

1.5.   Odabir uzorka

(12)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

1.5.1.   Odabir uzorka proizvođača iz Unije

(13)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Komisija je odabrala uzorak na temelju obujma proizvodnje i prodaje proizvoda iz ispitnog postupka u Uniji, uzimajući u obzir i zemljopisni položaj proizvođača iz Unije. Uzorak se sastojao od triju proizvođača iz Unije iz triju različitih država članica. Proizvođači iz Unije u uzorku činili su više od 55 % procijenjenog ukupnog obujma proizvodnje i više od 65 % prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o odabranom privremenom uzorku. Nije zaprimljena nijedna primjedba.

1.5.2.   Odabir uzorka uvoznika

(14)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(15)

Deset nepovezanih uvoznika dostavilo je zatražene podatke i pristalo da ih se uključi u uzorak. U skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe, Komisija je na temelju najvećeg obujma prodaje proizvoda iz ispitnog postupka u Uniji odabrala uzorak od triju nepovezanih uvoznika. Uzorak je činio 64 % ukupnog obujma iskazane prodaje proizvoda iz ispitnog postupka uvoznika koji surađuju i 34,7 % procijenjenog ukupnog obujma uvoza proizvoda iz ispitnog postupka iz Narodne Republike Kine. U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim poznatim uvoznicima. Nije zaprimljena nijedna primjedba.

1.5.3.   Odabir uzorka proizvođačâ izvoznikâ iz NRK-a

(16)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika iz NRK-a zatražila da dostave podatke utvrđene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, zatražila je od Misije Narodne Republike Kine pri Europskoj uniji da utvrdi ostale proizvođače izvoznike, ako postoje, koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da s njima stupi u kontakt.

(17)

Ukupno je šest proizvođača izvoznika u predmetnoj zemlji dostavilo zatražene informacije i pristalo da ih se uključi u uzorak. U skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak triju proizvođača izvoznika na temelju najvećeg reprezentativnog obujma izvoza u Uniju koji bi se razumno mogao ispitati u raspoloživom vremenu. Osim toga, odabrana su društva prodavala znatne količine proizvoda iz ispitnog postupka na domaćem tržištu Narodne Republike Kine. Taj je uzorak obuhvaćao 33 % procijenjenog ukupnog obujma izvoza u Europsku uniju iz NRK-a u razdoblju ispitnog postupka (vidjeti uvodnu izjavu 24.). U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim poznatim predmetnim proizvođačima izvoznicima te s tijelima predmetne zemlje. Nije zaprimljena nijedna primjedba.

1.6.   Pojedinačno ispitivanje

(18)

Dvanaest proizvođača izvoznika iz predmetne zemlje zatražilo je pojedinačno ispitivanje u skladu s člankom 17. stavkom 3. osnovne uredbe, uključujući prethodno navedena tri proizvođača izvoznika u uzorku. Međutim, nijedan proizvođač izvoznik, osim proizvođača u uzorku, nije u roku dostavio ispunjeni odgovor na upitnik. Stoga se nije mogao razmotriti nijedan zahtjev za pojedinačno ispitivanje.

1.7.   Odgovori na upitnik i posjeti radi provjere

(19)

Komisija je Vladi Narodne Republike Kine („kineska vlada”) poslala upitnik o postojanju znatnih poremećaja u NRK-u u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe.

(20)

Nadalje, podnositelji pritužbe u pritužbi su dostavili dostatne dokaze o poremećajima povezanima sa sirovinama u NRK-u u pogledu predmetnog proizvoda. Stoga su, kako je objavljeno u Obavijesti o pokretanju postupka, ti poremećaji povezani sa sirovinama bili obuhvaćeni ispitnim postupkom kako bi se utvrdilo treba li na NRK primijeniti odredbe iz članka 7. stavaka 2.a i 2.b. osnovne uredbe. Zbog toga je Komisija od kineske vlade zatražila dodatne informacije u tom pogledu.

(21)

Komisija je upitnike poslala trima kineskim proizvođačima izvoznicima/grupama proizvođača izvoznika u uzorku, trima proizvođačima iz Unije u uzorku i trima nepovezanim uvoznicima u uzorku. Ti su upitnici objavljeni i na internetu (3) na dan pokretanja postupka.

(22)

Komisija je primila odgovore na upitnik od triju proizvođača iz Unije u uzorku, triju nepovezanih uvoznika, osam korisnika i triju proizvođača izvoznika. Društvo Sangraf Italy prvotno je dostavilo upitnik za korisnike. Na kraju je odlučeno da se društvo Sangraf Italy smatra proizvođačem i kao takvo dijelom industrije Unije (vidjeti uvodne izjave 183. i 184.).

(23)

Zbog izbijanja bolesti COVID-19 i mjera ograničenja kretanja koje su uvele razne države članice, kao i razne treće zemlje, Komisija u privremenoj fazi nije mogla provesti posjete radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe. Komisija je umjesto toga na daljinu provjerila sve informacije koje je smatrala nužnima za svoje privremene nalaze u skladu s Obavijesti o posljedicama izbijanja covida-19 za antidampinške i antisubvencijske ispitne postupke (4). Provela je provjere na daljinu društava/strana u nastavku:

Proizvođači iz Unije

—

GrafTech France S.N.C., Francuska

—

Showa Denko Carbon Spain S.A., Španjolska

—

Tokai Erftcarbon GmbH, Njemačka

Proizvođači izvoznici iz NRK-a

—

Liaoning Dantan Technology Group Co., Ltd

—

Fangda Carbon New Material Co., Ltd

—

Nantong Yangzi Carbon Co., Ltd.

1.8.   Razdoblje ispitnog postupka i razmatrano razdoblje

(24)

Ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020. („razdoblje ispitnog postupka” ili „RIP”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2017. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

2.   PREDMETNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD

2.1.   Predmetni proizvod

(25)

U trenutku pokretanja postupka predmetni proizvod bile su grafitne elektrode vrste koja se upotrebljava za električne peći, prividne gustoće 1,5 g/cm3 ili veće i električnog otpora 7,0 μΩm ili manjeg, i nastavci koji se upotrebljavaju za takve elektrode, bez obzira na to uvoze li se zajedno ili posebno, i koji su podrijetlom iz NRK-a, trenutačno razvrstani u oznake KN ex 8545 11 00 i ex 8545 90 90 (oznake TARIC 8545110010, 8545110015, 8545909010 i 8545909015).

(26)

Nakon zahtjeva za isključenje nastavaka iz opsega proizvoda (vidjeti odjeljak 2.3. u nastavku) Komisija je revidirala opseg proizvoda i definirala predmetni proizvod kao grafitne elektrode vrste koja se upotrebljava za električne peći, prividne gustoće 1,5 g/cm3 ili veće i električnog otpora od 7,0 μΩm ili manjeg, neovisno o tome jesu li opremljene nastavcima, podrijetlom iz NRK-a, trenutačno razvrstane u oznaku KN ex 8545 11 00 (oznake TARIC 8545110010 i 8545110015).

(27)

Grafitne elektrode potrošni su proizvodi koji se uglavnom upotrebljavaju u proizvodnji čelika u elektrolučnoj peći. Grafitne elektrode kao takve ključna su sastavnica svjetske industrije recikliranja jer su jedini proizvod koji može provoditi energiju i izdržati toplinu potrebnu za taljenje lomljevina. Grafitne elektrode stoga pridonose ublažavanju klimatskih promjena smanjenjem upotrebe sirovina te smanjenjem količine neobrađenog otpada.

2.2.   Istovjetni proizvod

(28)

Ispitni je postupak pokazao da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

—

predmetni proizvod;

—

proizvod koji se proizvodi i prodaje na domaćem tržištu Narodne Republike Kine, i

—

proizvod koji u Uniji proizvodi i prodaje industrija Unije.

(29)

Komisija je u ovoj fazi stoga odlučila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

2.3.   Tvrdnje u pogledu opsega proizvoda i zahtjeva za isključenje proizvoda

(30)

Proizvođač iz Unije (Sangraf Italy), korisnik (NLMK Verona), nepovezani uvoznik (CTPS Srl) i Kineska gospodarska komora („CCCME”) zaprimili su četiri tvrdnje u pogledu opsega proizvoda.

(31)

Društvo Sangraf Italy zatražilo je da se nastavci (ili spojne igle) isključe iz opsega ispitnog postupka jer u Uniji više nema proizvodnje nastavaka. Društvo Sangraf tvrdilo je da ih ne može kupovati od svojih konkurenata.

(32)

Podsjeća se da su nastavci sastavni i nužni dio sustava grafitnih elektroda. Međutim, Komisija je napomenula i da nastavci imaju različita svojstva od tijela grafitnih elektroda. Komisija je isto tako primila na znanje da u Uniji više nema proizvodnje nastavaka i da ne postoji zasebno konkurentno tržište za nastavke. Nastavci se krajnjem korisniku (proizvođačima čelika) prodaju pričvršćeni na grafitnu elektrodu ili povremeno kao rezervni dio. Međutim, nastavci su specifični za pojedina tijela grafitnih elektroda i dobavljači sustava grafitnih elektroda ne prodaju ih drugim takvim dobavljačima.

(33)

Stoga je Komisija zaključila da bi se opseg proizvoda trebao definirati kao „grafitne elektrode”, neovisno o tome jesu li opremljene nastavcima, kako je opisano u uvodnoj izjavi 26.

(34)

NLMK Verona, proizvođač čelika, zatražio je isključivanje elektroda promjera 350 mm iz opsega proizvoda. NLMK tvrdi da industrija Unije ne osigurava stabilnu opskrbu elektrodama takvog promjera jer je usmjerena na elektrode većeg promjera, koje su profitabilnije. COMAP SAS, uvoznik grafitnih elektroda, iznio je slične argumente za male elektrode (promjer između 130 i 250 mm). CCCME je, slično tome, zatražio isključenje elektroda promjera manjeg od 450 mm.

(35)

Komisija je smatrala da te grafitne elektrode, neovisno o veličini, imaju ista osnovna fizička, tehnička i/ili kemijska svojstva. Stoga su te tvrdnje odbačene.

(36)

CTPS Srl, nepovezani uvoznik, zatražio je isključivanje elektroda velike snage (5) iz opsega proizvoda. CTPS Srl tvrdio je da Unija ne proizvodi dovoljno elektroda velike snage. Osim toga, CTPS Srl ističe da se elektrode velike i ultravelike snage razlikuju po sirovinama, tehničkim svojstvima i uporabi. Društvo Misano S.p.A. u svojem je podnesku istaknulo slične argumente. CCCME je iznio slične tvrdnje i zatražio da se isključe grafitne elektrode koje nisu ultravelike snage.

(37)

S druge strane, podnositelji pritužbe tvrdili su da ne postoji jasna razlika između razreda grafitnih elektroda. Ne postoji službeni industrijski standard koji bi omogućio jasno razlikovanje grafitnih elektroda velike snage od onih ultravelike snage. Osim toga, tvrdili su da se kod nekih veličina može upotrebljavati više različitih razreda elektroda.

(38)

Komisija je smatrala da te elektrode imaju ista osnovna fizikalna, tehnička i/ili kemijska svojstva te da postoji određeno preklapanje među različitim razredima koji se mogu upotrijebiti, a njihov se opis u svakom slučaju uglavnom temelji na samodeklaraciji proizvođača jer ne postoji općepriznati industrijski standard za razvrstavanje po razredima. Isključivanjem neke od tih vrsta stoga bi se ugrozila bi se učinkovitost svake antidampinške mjere i olakšalo moguće izbjegavanje mjera. Stoga su odbijeni zahtjevi za isključenje elektroda velike i ultravelike snage.

3.   DAMPING

3.1.   Postupak za utvrđivanje uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe

(39)

Dokazi raspoloživi pri pokretanju ispitnog postupka upućivali su na postojanje znatnih poremećaja u NRK-u u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Komisija je stoga smatrala primjerenim pokrenuti ispitni postupak uzimajući u obzir članak 2. stavak 6.a osnovne uredbe.

(40)

Kako bi prikupila potrebne podatke za moguću primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, Komisija je pozvala sve proizvođače izvoznike u predmetnoj zemlji da dostave podatke o ulaznim elementima koji se upotrebljavaju za proizvodnju grafitnih elektroda. Relevantne informacije dostavila su 32 proizvođača izvoznika.

(41)

Osim toga, Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve zainteresirane strane da iznesu svoja stajališta, dostave informacije i popratne dokaze o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u roku od 37 dana od datuma objave Obavijesti o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije.

(42)

Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka obavijestila zainteresirane strane i da bi, na temelju informacija dostupnih u toj fazi, Meksiko mogao biti odgovarajuća reprezentativna zemlja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe. Komisija je navela i da će ispitati druge moguće odgovarajuće reprezentativne zemlje u skladu s kriterijima utvrđenima u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe.

(43)

Komisija je 22. ožujka 2021. objavila prvu bilješku o izvorima za određivanje uobičajene vrijednosti („prva bilješka” (6)), kojom je zainteresirane strane obavijestila o relevantnim izvorima koje namjerava upotrijebiti za određivanje uobičajene vrijednosti. Komisija je u toj bilješci navela popis svih faktora proizvodnje, kao što su sirovine, rad i energija koji se koriste u proizvodnji grafitnih elektroda. Analizirane su tri moguće reprezentativne zemlje: Meksiko, Malezija i Ruska Federacija. Na temelju kriterijâ za odabir nenarušenih cijena odnosno referentnih vrijednosti, Komisija je utvrdila da je Meksiko odgovarajuća reprezentativna zemlja. Komisija je zaprimila primjedbe na prvu bilješku od društava Fangda Carbon New Material Co., LTD. i Liaoning Dantan Technology Group Co., LTD., od proizvođača izvoznika koje zastupa Kineska gospodarska komora za uvoz i izvoz strojeva i elektroničkih proizvoda („CCCME”) te od Europskog udruženja za ugljik i grafit.

(44)

Komisija je 17. lipnja 2021. nakon analize zaprimljenih primjedbi objavila drugu bilješku o izvorima za određivanje uobičajene vrijednosti („druga bilješka” (7)) (prva bilješka i druga bilješka zajedno se nazivaju „bilješke”). U drugoj bilješci Komisija je ažurirala popis faktora proizvodnje i obavijestila zainteresirane strane o svojoj namjeri da upotrijebi Meksiko kao reprezentativnu zemlju u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) prvom alinejom osnovne uredbe. Zainteresirane strane obavijestila je i o tome da će na temelju lako dostupnih financijskih izvješća proizvođača koji posluju u sektoru neglinenih vatrostalnih materijala u Meksiku utvrditi troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe. Komisija je zaprimila primjedbe na drugu bilješku od društava Fangda Carbon New Material Co., LTD., Liaoning Dantan Technology Group Co., LTD., od proizvođača izvoznika koje zastupa CCCME te od Europskog udruženja za ugljik i grafit.

(45)

Nakon analize primjedbi i informacija zaprimljenih u vezi s drugom bilješkom, Komisija je privremeno zaključila da je Meksiko odgovarajući izbor za reprezentativnu zemlju koja će poslužiti kao izvor nenarušenih cijena i troškova za određivanje uobičajene vrijednosti. Osnovni razlozi za taj odabir detaljnije su opisani u odjeljku 3.4. u nastavku.

3.2.   Primjena članka 18. osnovne uredbe

(46)

Nakon pokretanja ispitnog postupka na temelju članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe Komisija je kineskoj vladi poslala dva upitnika o postojanju poremećaja. No kineska vlada nije dostavila primjedbe. Komisija je verbalnom notom 15. lipnja 2020. obavijestila kinesku vladu da namjerava iskoristiti odredbu članka 18. osnovne uredbe u vezi s mogućim postojanjem znatnih poremećaja na kineskom domaćem tržištu grafitnih elektroda u smislu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe i mogućih poremećaja u vezi sa sirovinama u smislu članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe. Komisija je pozvala kinesku vladu da dostavi primjedbe o primjeni članka 18. Nije zaprimljena nijedna primjedba.

3.3.   Uobičajena vrijednost

(47)

U skladu s člankom 2. stavkom 1. osnovne uredbe „uobičajena vrijednost obično se temelji na cijenama, koje su nezavisni kupci platili ili plaćaju, u uobičajenom tijeku trgovine, u zemlji izvoznici”.

(48)

Međutim, prema članku 2. stavku 6.a točki (a) osnovne uredbe, „ako se utvrdi […] da upotreba domaćih cijena i troškova u zemlji izvoznici nije primjerena zbog toga što u toj zemlji postoje znatni poremećaji u smislu točke (b), uobičajena vrijednost izračunava se isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti” i ona „uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”.

(49)

U svojim primjedbama na bilješke Fangda Carbon New Material Co., LTD., Liaoning Dantan Technology Group Co., LTD. i proizvođači izvoznici koje zastupa CCCME tvrdili su sljedeće:

(1)

Članak 2. stavak 6.a osnovne uredbe nije u skladu s člancima 2.2. i 2.2.1.1. Sporazuma WTO-a o antidampingu i sudskom praksom WTO-a.

(2)

Nema dovoljno dokaza o navodnim „znatnim poremećajima” u odnosu na kinesku industriju grafitnih elektroda. Naprotiv, kineska industrija grafitnih elektroda posluje u tržišnim uvjetima.

(50)

Točnije, kad je riječ o usklađenosti članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe s pravilima WTO-a, stranke su istaknule da pojam znatnih poremećaja ne postoji u Sporazumu WTO-a o antidampingu. Tvrdili su da se metodologijom utvrđenom u članku 2. Sporazuma WTO-a o antidampingu za utvrđivanje uobičajene vrijednosti ne dopušta upotreba drugih informacija osim onih u zemlji izvoznici i da u Sporazumu WTO-a o antidampingu ne postoji ništa što bi omogućilo da se zanemare troškovi i cijene proizvođača izvoznika ili onih koji postoje u zemlji izvoznici te da ih se umjesto toga zamijeni navodno nenarušenim cijenama ili referentnim vrijednostima u takozvanoj odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji. Stranke su se nadalje pozvale na sporove u okviru WTO-a DS473 Europska unija – Antidampinške mjere za biodizel iz Argentine i DS494 Europska unija – Metodologije prilagodbe troškova i određene antidampinške mjere na uvoz iz Rusije, podsjećajući da, u skladu s tim odlukama, za potrebe izračuna troškova kako bi se dobila uobičajena vrijednost predmetnog proizvoda kad se ne može upotrijebiti domaća cijena u zemlji izvoznici, tijelima koja provode ispitni postupak nije dopušteno procijeniti troškove navedene u poslovnim knjigama izvoznika/proizvođača na temelju referentne vrijednosti koja nije povezana s troškovima proizvodnje u zemlji podrijetla.

(51)

Kad je riječ o navodnom nedostatku dokaza o „znatnim poremećajima”, stranke su kao prvo smatrale da izvješće o NRK-u (u daljnjem tekstu: „Izvješće”) (8) ne ispunjava standarde nepristranih i objektivnih dokaza i dokaza s dovoljnom dokaznom vrijednošću jer ga je izradila Komisija, da je prilagođeno kako bi se olakšalo podnošenje pritužbi te da se stoga u njemu namjerno izostavljaju činjenične okolnosti, elementi i zaključci koji bi bili u suprotnosti s tom svrhom ili bi je narušili. Nadalje, stranke smatraju da je Izvješće zastarjelo i stoga ne može odražavati navodne poremećaje tijekom razdoblja ispitnog postupka ili u pogledu proizvoda iz ispitnog postupka. Nadalje, Izvješće se ne odnosi izričito na sektor grafitnih elektroda, čime se dovodi u pitanje njegova relevantnost za ovaj ispitni postupak. Drugo, stranke su tvrdile da je kineski sektor grafitnih elektroda u velikoj mjeri usmjeren na tržište, uz ograničenu prisutnost poduzeća u državnom vlasništvu, koja posluju na temelju tržišnih i komercijalnih načela i bez posebnih propisa ili politika koje je kineska vlada donijela kako bi „poticala” proizvodnju ili izvoz grafitnih elektroda.

(52)

Stoga su stranke tvrdile da Komisija ne bi trebala primijeniti članak 2. stavak 6.a osnovne uredbe, već bi trebala prihvatiti domaće cijene i troškove iskazane u NRK-u. Ako Komisija ipak primijeni članak 2. stavak 6.a, stranke smatraju da bi ocjenu trebalo provesti zasebno za svakog proizvođača izvoznika i svaki faktor proizvodnje.

(53)

Odjeljak 3.3.1. u nastavku sadržava Komisijinu ocjenu o postojanju znatnih poremećaja. Ta se ocjena odnosi na posebne primjedbe stranaka o navodnom nedostatku dokaza o znatnim poremećajima u sektoru grafitnih elektroda u Kini. Komisija je u pogledu opće tvrdnje da je Izvješće usmjereno na određenu svrhu te da stoga nije nepristrano i objektivno najprije napomenula da je to Izvješće sveobuhvatan dokument koji se temelji na opsežnim objektivnim dokazima, uključujući kinesko zakonodavstvo, propise i druge službene dokumente o politikama koje je objavila kineska vlada, izvješća trećih strana iz međunarodnih organizacija, akademske studije i članke znanstvenika te druge pouzdane neovisne izvore. Izvješće je stavljeno na raspolaganje u prosincu 2017. kako bi sve zainteresirane strane imale dovoljno prilike da ospore, dopune ili dostave primjedbe na njega i na dokaze na kojima se ono temelji. Budući da stranke nisu ničime pobijale sadržaj Izvješća i dokaze u njemu, osim što su ukazale na apstraktne nedostatke u pogledu njegove dokazne vrijednosti, Komisija mora odbaciti taj argument. Isto tako, ne može se prihvatiti argument da je izvješće previše zastarjelo i preopćenito da bi odražavalo navodne poremećaje tijekom razdoblja ispitnog postupka ili u pogledu proizvoda iz ispitnog postupka. Zakonodavstvo i politike koji se odnose na šira područja kineskog gospodarstva ili na zemlju u cjelini ne mogu se smatrati nevažnima samo zato što se u njima izričito ne spominje proizvod iz ispitnog postupka. Slično tomu, dokle god su na snazi, primjenjivo zakonodavstvo i vladine politike relevantni su za ovaj ispitni postupak, neovisno o tome kad su doneseni ili navedeni u Izvješću. Naposljetku, Komisija je podsjetila da se analiza iz odjeljka 3.3.1. temelji na nizu izvora, među kojima je Izvješće samo jedan dokaz.

(54)

Kad je riječ o argumentima stranaka u pogledu usklađenosti članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe s pravilima WTO-a, Komisija smatra da su odredbe članka 2. stavka 6.a u potpunosti u skladu s obvezama Europske unije u okviru WTO-a i sudskom praksom na koju se poziva CCCME. Komisija na početku napominje da se odluke WTO-a u predmetima DS473 i DS494 nisu odnosile na primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, nego na primjenu posebne odredbe iz članka 2. stavka 5. osnovne uredbe. U svakom slučaju, pravo WTO-a kako ga tumače povjerenstvo i Žalbeno tijelo WTO-a u predmetu DS473 dopušta upotrebu podataka iz treće zemlje, pravilno prilagođenih kad je takvo prilagođavanje potrebno i potkrijepljeno. Ako postoje znatni poremećaji, troškovi i cijene u zemlji izvoznici nisu primjereni za izračun uobičajene vrijednosti. U tim se okolnostima člankom 2. točkom 6.a predviđa izračun troškova proizvodnje i prodaje na temelju nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti, uključujući one u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji sa sličnim stupnjem razvijenosti kao u zemlji izvoznici. Osim toga, kad je riječ o predmetu DS494, Komisija nadalje podsjeća da su se i Unija i Ruska Federacija žalile na nalaze povjerenstva koji nisu konačni pa, prema ustaljenoj sudskoj praksi WTO-a, nemaju pravni status u sustavu WTO-a jer nisu odobreni odlukama članica WTO-a. U svakom slučaju, u izvješću povjerenstva o ovom sporu izričito se smatralo da su odredbe članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe izvan područja primjene spora.

(55)

Kad je riječ o tvrdnji stranaka da bi se postojanje poremećaja trebalo procijeniti pojedinačno za svakog proizvođača izvoznika te za svaki faktor proizvodnje, Komisija podsjeća da, nakon što se utvrdi da zbog postojanja znatnih poremećaja za zemlju izvoznicu u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u zemlji izvoznici, Komisija može izračunati uobičajenu vrijednost koristeći se nenarušenim cijenama ili referentnim vrijednostima u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji za svakog proizvođača izvoznika u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a). Člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) dopušta se upotreba domaćih troškova samo ako je sa sigurnošću utvrđeno da nisu narušeni. Međutim, uzevši u obzir raspoložive dokaze o faktorima proizvodnje pojedinačnih proizvođača izvoznika, nije bilo troškova proizvodnje i prodaje proizvoda iz ispitnog postupka za koje se moglo utvrditi da su nenarušeni. Tvrdnja je stoga odbačena.

(56)

Zbog prethodno navedenih razloga i kako je objašnjeno u nastavku, Komisija je u ovom ispitnom postupku zaključila da je, s obzirom na raspoložive dokaze i nesuradnju kineske vlade, primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe primjerena.

3.3.1.   Postojanje znatnih poremećaja

3.3.1.1.   Uvod

(57)

Člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe propisano je: „Znatni poremećaji su oni poremećaji do kojih dolazi ako prijavljene cijene ili troškovi, uključujući troškove sirovina i energije, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječu znatne državne intervencije. Pri procjeni postojanja znatnih poremećaja u obzir se uzima, među ostalim, mogući učinak jednog ili više sljedećih elemenata:

—

na dotičnom tržištu u znatnoj mjeri djeluju poduzeća koja su u vlasništvu ili pod kontrolom vlasti zemlje izvoznice odnosno koja ta tijela politički nadziru ili im pružaju smjernice,

—

prisutnost države u poduzećima zbog koje država može utjecati na cijene ili troškove,

—

javne politike ili mjere kojima se diskriminira u korist domaćih dobavljača ili se na drugi način utječe na sile slobodnog tržišta,

—

nepostojanje, diskriminatorna primjena ili neodgovarajuće izvršavanje zakonodavstva o stečaju, trgovačkim društvima ili o vlasništvu,

—

poremećaji u području troškova plaća,

—

pristup financijskim sredstvima odobravaju institucije koje provode ciljeve javnih politika ili na drugi način ne djeluju neovisno o državi.”

(58)

Budući da popis iz članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe nije kumulativan, nije potrebno uzeti u obzir sve elemente kako bi se utvrdili znatni poremećaji. Nadalje, za dokazivanje postojanja jednog ili više elementa s popisa mogu se upotrijebiti iste činjenične okolnosti. Međutim, svaki zaključak o znatnim poremećajima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) mora se donijeti na temelju svih raspoloživih dokaza. Pri općoj procjeni postojanja poremećaja u obzir se mogu uzeti i opći kontekst i situacija u zemlji izvoznici, osobito ako temeljni elementi gospodarskog i upravnog ustroja zemlje izvoznice vladi daju znatne ovlasti da intervenira u gospodarstvo tako da cijene i troškovi nisu posljedica slobodnog kretanja tržišnih sila.

(59)

U članku 2. stavku 6.a točki (c) osnovne uredbe utvrđeno je: „Ako Komisija ima utemeljene naznake o mogućem postojanju znatnih poremećaja u smislu točke (b) u određenoj zemlji ili u određenom sektoru u toj zemlji i ako je to primjereno za djelotvornu primjenu ove Uredbe, Komisija izrađuje, stavlja na raspolaganje javnosti i redovito ažurira izvješće u kojem se navode okolnosti iz točke (b) na tržištu u toj zemlji ili sektoru.”

(60)

Na temelju te odredbe Komisija je izdala Izvješće iz kojeg je vidljivo postojanje znatnih državnih intervencija na mnogim razinama gospodarstva, uključujući specifične poremećaje mnogih ključnih faktora proizvodnje (kao što su zemljište, energija, kapital, sirovine i radna snaga) te u pojedinim sektorima (na primjer, čelika i kemikalija). U trenutku pokretanja postupka zainteresirane strane pozvane su da ospore, dopune ili dostave primjedbe na dokaze iz dokumentacije ispitnog postupka. Izvješće je dodano u dokumentaciju ispitnog postupka u fazi pokretanja postupka.

(61)

Pritužba je sadržavala dodatne informacije uz nalaze Izvješća. U njoj se citiraju dodatni izvori, uključujući Izvješće SAD-a iz 2019. o usklađenosti Kine s pravilima WTO-a (9) koje upućuje na poremećaje na različitim razinama kineskog gospodarstva. U pritužbi je nadalje naglašeno da su sektor grafitnih elektroda istražila tijela drugih zemalja koja su otkrila nepravilnosti u tom sektoru (10). U pritužbi se nadalje navodi da velik broj ključnih proizvođača grafitnih elektroda čine poduzeća u državnom vlasništvu, uključujući: Sinosteel Engineering & Technology (bivši Sinosteel Jilin Carbon), Shanxi Jinneng Group, Henan General Machinery, Jilin Songjiang Carbon i Kaifeng Carbon. Istaknuto je i da postoje inicijative za stvaranje velikih proizvođača grafitnih elektroda u Kini, na primjer društvo Shanghai Baosteel Chemical, društvo kći grupe Baosteel, udružilo se s vodećim privatnim proizvođačem grafitnih elektroda Fangda Carbon te su osnovali Baofang Carbon Material Technology, zajednički pothvat čiji je cilj proizvodnja grafitnih elektroda ultravelike snage u zoni gospodarskog i tehnološkog razvoja Lanzhou u pokrajini Gansu u količini od 100 000 tona godišnje (11). Fangda Carbon, iako je u privatnom vlasništvu, u svojem godišnjem izvješću ističe da je svoje aktivnosti pomno uskladio s ciljevima kineske vlade (njegove su „uobičajene poslovne aktivnosti blisko povezane s nacionalnom politikom”, dodatno naglašavajući činjenicu da će se „društvo pomno usredotočiti na cilj izgradnje prvog i najvećeg poduzeća u sektoru ugljika na svijetu te (…) u cijelosti provoditi duh 19. nacionalnog kongresa Komunističke partije Kine”, kao i da će osigurati „pridržavanje smjernica Xi Jinpingova novog doba socijalizma s kineskim obilježjima” (12)).

(62)

U pritužbi se nadalje objašnjava da su čak i poduzeća u privatnom vlasništvu često pod izravnim utjecajem vlade, na primjer općinska podružnica SASAC-a ima manjinski udio u društvu Fushun Carbon, najvećem proizvođaču grafitnih elektroda u Liaoningu, što znači da ima izravan utjecaj na to društvo. Slično tome, investicijsko društvo u državnom vlasništvu CITIC ima manjinski udio u društvu Heifei Carbo, važnom proizvođaču grafitnih elektroda.

(63)

U pritužbi se nadalje navodi da su proizvođači glavne sirovine, igličnog koksa, u velikoj mjeri i poduzeća u državnom vlasništvu. Prema pritužbi, glavni proizvođač igličnog koksa na bazi nafte i ugljena u Kini jest CNPC Jinzhou Petrochemical Company, društvo kći društva PetroChina, čiji je jedini većinski dioničar China National Petroleum Corporation, veliko poduzeće u državnom vlasništvu kojim upravlja SASAC. Isto tako, društvo Shanghai Baosteel Chemical, društvo kći državnog poduzeća China Baowu Steel Group, vodeći je proizvođač igličnog koksa.

(64)

U pritužbi je istaknuto i da su glavni proizvođači grafitnih elektroda, neovisno o tome je li riječ o poduzećima u državnom vlasništvu ili privatnim poduzećima, članovi Kineskog udruženja industrije ugljika, koje je pod izravnim nadzorom SASAC-a i Ministarstva civilnih poslova. Cilj je te organizacije slijediti zapovijedi Partije i ostvarivati glavne ciljeve i ključne zadaće koje je utvrdio 19. nacionalni kongres Komunističke partije.

(65)

U pritužbi je naveden i niz primjera osobnih veza između uprave proizvođača grafitnih elektroda i Kineske komunističke partije (KPK), uključujući prisutnost članova KPK-a među višim rukovodstvom proizvođača grafitnih elektroda, među ostalim u društvima Fushun Carbon, Fangda Carbon i CIMM Group te u društvima koja proizvode glavne sirovine, kao što su Ansteel Chemical i Shaanxi Coal and Chemical Industry Group.

(66)

U pritužbi se spominje i veliko proširenje kapaciteta u Unutarnjoj Mongoliji (13).

(67)

U pritužbi se navode i smjernice kojima se usmjerava razvoj industrije grafitnih elektroda, uključujući: Katalog smjernica za industrijsku strukturnu prilagodbu iz 2013. i 2019. – provedbena mjera Odluke br. 40 kojom podupire proizvodnja grafitnih elektroda ultravelike snage promjera 600 mm i više; Katalog ključnih proizvoda i usluga strateških industrija u nastajanju i Klasifikacija strateških industrija u nastajanju iz 2018. koji grafitne elektrode uključuju u odredbe o „novim materijalima”; 13. petogodišnji plan za kemijsku industriju pokrajine Shanxi; 13. petogodišnji plan za industriju novih materijala pokrajine Shanxi i 13. petogodišnji plan za industrijski i informacijski razvoj pokrajine Shanxi; Petogodišnji plan za zapadni Henan 2019.–2025.; Provedbeni plan Unutarnje Mongolije za visokokvalitetni razvoj industrija u nastajanju u toj autonomnoj regiji; Provedbeni plan za projekt izgradnje nacionalne baze novih sirovina u pokrajini Liaoning i Plan izgradnje za jačanje industrije pokrajine Heilongjiang; te strateški plan „Made in China 2025”. Niz dokumenata odnosi se na iglični koks, uključujući Katalog smjernica za restrukturiranje industrije i Katalog smjernica za prilagodbu industrijske strukture iz 2019. i na pokrajinskoj razini. Trinaesti petogodišnji plan pokrajine Shanxi za razvoj industrije novih materijala izravno je usmjeren na iglični koks koji se definira kao poticana industrija. Nadalje, 13. petogodišnji plan pokrajine Shanxi za industrijski i informacijski razvoj usmjeren je na iglični koks kako bi se ostvario cilj ubrzane transformacije tradicionalne industrije i ubrzao razvoj potencijalne industrije.

(68)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 46., kineska vlada nije dostavila primjedbe ni dokaze kojima bi potkrijepila ili osporavala postojeće dokaze iz dokumentacije predmeta, uključujući Izvješće i dodatne dokaze koje su dostavili podnositelji pritužbe, o postojanju znatnih poremećaja i/ili primjerenosti primjene članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u ovom predmetu.

(69)

Primjedbe u tom pogledu zaprimljene su od proizvođača izvoznika u uzorku. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 51., proizvođači izvoznici tvrdili su da je kineski sektor grafitnih elektroda u velikoj mjeri usmjeren na tržište, uz tek ograničenu prisutnost poduzeća u državnom vlasništvu koja posluju na temelju tržišnih i komercijalnih načela i bez posebnih propisa ili politika koje je kineska vlada donijela kako bi „poticala” proizvodnju ili izvoz grafitnih elektroda.

(70)

Komisija je ispitala je li bilo primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u, s obzirom na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Učinila je to na temelju raspoloživih dokaza iz dokumentacije, uključujući dokaze sadržane u Izvješću, koje se oslanja na lako dostupne izvore. Tom su analizom obuhvaćeni ispitivanje znatnih državnih intervencija u gospodarstvu NRK-a općenito i konkretne situacije na tržištu u relevantnom sektoru, uključujući predmetni proizvod. Komisija je te dokazne materijale dodatno nadopunila svojim istraživanjem o raznim kriterijima koji su relevantni za potvrdu postojanja znatnih poremećaja u NRK-u.

3.3.1.2.   Znatni poremećaji koji utječu na domaće cijene i troškove u NRK-u

(71)

Kineski gospodarski sustav temelji se na konceptu „socijalističkog tržišnog gospodarstva”. Taj je koncept sadržan u kineskom Ustavu i određuje gospodarsko upravljanje NRK-om. Temeljno je načelo sljedeće: „proizvodna sredstva u socijalističkom javnom vlasništvu, točnije u vlasništvu cijelog naroda i kolektivnom vlasništvu radnika”. Gospodarstvo u državnom vlasništvu je „pokretačka sila nacionalnoga gospodarstva” i država ima zadaću „osigurati njegovu konsolidaciju i rast” (14). S obzirom na takvo opće uređenje kineskog gospodarstva, ne samo da su moguće znatne državne intervencije u gospodarstvu, nego su takve intervencije izričito propisane. Ideja da javno vlasništvo ima prednost pred privatnim vlasništvom prožima cijeli pravni sustav i istaknuta je kao glavno načelo u svim glavnim zakonodavnim aktima. Kineski Zakon o vlasništvu odličan je primjer toga: u njemu se upućuje na primarni stadij socijalizma i državi se povjerava održavanje osnovnog gospodarskog sustava u kojem javno vlasništvo ima glavnu ulogu. Zakonom je dopušteno i postojanje i razvoj drugih oblika vlasništva uz državno vlasništvo (15).

(72)

Osim toga, na temelju kineskog prava, socijalističko tržišno gospodarstvo razvija se pod vodstvom KPK-a. Strukture kineske države i KPK-a povezane su na svakoj razini (pravna, institucionalna, osobna) i tvore nadstrukturu u kojoj se uloge KPK-a i države ne razlikuju. Izmjenom kineskog Ustava u ožujku 2018. vodeća uloga KPK-a dobila je još veći značaj jer je izričito potvrđena u tekstu članka 1. Ustava. Nakon postojeće prve rečenice odredbe koja glasi: „Socijalistički sustav temeljni je sustav Narodne Republike Kine” ubačena je nova druga rečenica koja glasi: „Glavna značajka socijalizma s kineskim obilježjima vodstvo je Komunističke partije Kine”. (16) To pokazuje neupitnu i sve veću kontrolu KPK-a nad gospodarskim sustavom NRK-a. To vođenje i kontrola svojstveni su kineskom sustavu i znatno nadilaze uobičajenu situaciju u drugim zemljama u kojima vlade imaju široku makroekonomsku kontrolu u granicama unutar kojih djeluju sile slobodnog tržišta.

(73)

Kineska država provodi intervencionističku gospodarsku politiku kako bi ispunila svoje ciljeve, koji se podudaraju s političkim programom KPK-a umjesto da odražavaju prevladavajuće gospodarske uvjete na slobodnom tržištu (17). Intervencionistički gospodarski instrumenti koje primjenjuju kineska tijela raznovrsni su te uključuju sustav industrijskog planiranja, financijski sustav i razinu regulatornog okruženja.

(74)

Prvo, na razini opće administrativne kontrole smjer kineskog gospodarstva određuje složeni sustav industrijskog planiranja koji utječe na sve gospodarske aktivnosti u toj zemlji. Svi ti planovi zajedno obuhvaćaju sveobuhvatnu i složenu matricu sektora i međusektorskih politika te se donose na svim razinama vlasti. Na pokrajinskoj razini planovi su podrobni, a u nacionalnim se planovima postavljaju općenitiji ciljevi. U planovima se navode i sredstva potpore relevantnim industrijama/sektorima te rokovi unutar kojih se ciljevi moraju ostvariti. Izričiti proizvodni ciljevi bili su uobičajeni u prošlim ciklusima planiranja, a sad ih sadržavaju samo određeni planovi. Pojedinačni industrijski sektori i/ili projekti izdvajaju se u planovima kao (pozitivni ili negativni) prioriteti u skladu s vladinim prioritetima i za njih se utvrđuju posebni razvojni ciljevi (modernizacija industrije, širenje na međunarodnoj razini itd.). Neovisno o tome jesu li u privatnom ili državnom vlasništvu, gospodarski subjekti praktički moraju prilagoditi svoje poslovne aktivnosti stvarnom stanju koje je određeno sustavom planiranja. To nije samo zato što planovi obvezuju, nego i zato što se relevantna kineska tijela na svim razinama vlasti pridržavaju sustava planova i u skladu s njim primjenjuju ovlasti koje su im povjerene, čime potiču gospodarske subjekte da se pridržavaju prioriteta utvrđenih u tim planovima (vidjeti i odjeljak 3.3.1.5. u nastavku) (18).

(75)

Drugo, na razini raspodjele financijskih sredstava u financijskom sustavu NRK-a prevladavaju poslovne banke u državnom vlasništvu. Pri utvrđivanju i provedbi svoje politike odobravanja zajmova te banke moraju nastojati ispuniti ciljeve državne industrijske politike, umjesto da u prvom redu procjenjuju gospodarsku vrijednost predmetnog projekta (vidjeti i odjeljak 3.3.1.8. u nastavku) (19). Isto vrijedi i za druge sastavnice kineskog financijskog sustava, kao što su tržišta dionica, obveznica, privatnog vlasničkog kapitala itd. Uz bankarski sektor i ti su dijelovi financijskog sektora institucionalno i operativno ustrojeni tako da nisu usmjereni na postizanje maksimalno učinkovitih financijskih tržišta, nego na osiguravanje kontrole i omogućivanje intervencija države i KPK-a (20).

(76)

Treće, na razini regulatornog okruženja intervencije države u gospodarstvo javljaju se u različitim oblicima. Na primjer, pravila o javnoj nabavi redovito se upotrebljavaju za ispunjenje ciljeva politike umjesto za gospodarsku učinkovitost, čime se dovode u pitanje tržišna načela u tom području. U primjenjivom zakonodavstvu izričito se navodi da se javna nabava provodi kako bi se olakšalo ostvarivanje ciljeva utvrđenih u državnim politikama. Međutim, priroda tih ciljeva nije jasno definirana, pa tijela koja donose odluke imaju veliku slobodu u odlučivanju (21). Slično tomu, u području ulaganja kineska vlada ima znatnu kontrolu i utjecaj nad predmetom i iznosom državnih i privatnih ulaganja. Tijela provode provjere ulaganja i primjenjuju različite poticaje, ograničenja i zabrane u području ulaganja kao važan instrument potpore ciljevima industrijske politike, kao što su zadržavanje državne kontrole nad ključnim sektorima ili jačanje domaće industrije (22).

(77)

Ukratko, kineski gospodarski model temelji se na određenim osnovnim postulatima kojima se predviđaju i potiču raznovrsne državne intervencije. Takve znatne državne intervencije u suprotnosti su sa slobodnim djelovanjem tržišnih sila, a posljedica je toga narušavanje djelotvorne raspodjele resursa u skladu s tržišnim načelima (23).

3.3.1.3.   Znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) prve alineje osnovne uredbe: na dotičnom tržištu u znatnoj mjeri djeluju poduzeća koja su u vlasništvu ili pod kontrolom vlasti zemlje izvoznice odnosno koja ta tijela politički nadziru ili im pružaju smjernice

(78)

Poduzeća koja posluju u vlasništvu ili pod kontrolom države, koja država politički nadzire i/ili im pruža smjernice čine bitan dio gospodarstva u NRK-u.

(79)

Kineska vlada i KPK održavaju strukture preko kojih imaju stalan utjecaj na poduzeća, osobito ona u državnom vlasništvu. Država (a u mnogim aspektima i KPK) ne samo da aktivno određuje i nadzire način na koji pojedinačna poduzeća u državnom vlasništvu provode opće gospodarske politike, nego i iskorištava svoja prava na sudjelovanje u njihovu donošenju operativnih odluka. To se u pravilu postiže rotacijom kadrova između državnih tijela i poduzeća u državnom vlasništvu, prisutnošću članova partije u izvršnim tijelima poduzeća u državnom vlasništvu i partijskih ćelija u društvima (vidjeti i odjeljak 3.3.1.4.) te oblikovanjem korporativne strukture u sektoru poduzeća u državnom vlasništvu (24). U zamjenu za to poduzeća u državnom vlasništvu dobivaju poseban status u kineskom gospodarstvu koji im donosi niz gospodarskih prednosti, ponajprije zaštitu od tržišnog natjecanja i povlašteni pristup relevantnim ulaznim elementima, među ostalim financijskim sredstvima (25). Elementi koji upućuju na postojanje državne kontrole nad poduzećima u sektoru grafitnih elektroda podrobnije su razrađeni u odjeljku 3.3.1.4. u nastavku.

(80)

Konkretno, kineska vlada i dalje ima znatan udio vlasništva u sektoru grafitnih elektroda, kako je navedeno u pritužbi i opisano u uvodnoj izjavi 61. Ispitnim postupkom potvrđeno je da su brojna poduzeća, uključujući ona navedena u pritužbi, zaista poduzeća u državnom vlasništvu i da je, iako ne postoje službene informacije o točnoj podjeli između poduzeća u privatnom i u državnom vlasništvu, prisutnost poduzeća u državnom vlasništvu u sektoru grafitnih elektroda znatna, uključujući, među ostalim, sljedeće subjekte: Shanxi Jinneng Group Co., Ltd., Henan General Machinery, Kaifeng Carbon. Komisija nadalje primjećuje prisutnost zajedničkih pothvata privatnih društava i poduzeća u državnom vlasništvu u sektoru, primjerice u slučaju društva Baofang Carbon Material Technology (koje s udjelom od 51 % kontrolira grupa Baowu u državnom vlasništvu, a s udjelom od 49 % društvo Fangda Carbon New Materials Co., LTD (26)) ili društva Fushun Carbon (u kojem udio od 65,5 % drži društvo Fangda Carbon New Materials Co., LTD, a 34,5 % je u vlasništvu društva Fushun Longsheng State-owned Capital Operation Group Co., Ltd.).

(81)

Nadalje, Komisija napominje da su različita poduzeća u državnom vlasništvu, kao što su CNPC Jinzhou Petrochemical (27) i Shanghai Baosteel Chemical (28), uključena u proizvodnju igličnog koksa, ključne sirovine za proizvodnju grafitnih elektroda. Nadalje, još jedno poduzeće u državnom vlasništvu, Ordos Weiyi High-tech Materials (29), društvo kći društva Baotou, uključeno je u projekt povećanja kapaciteta za proizvodnju igličnog koksa u Unutarnjoj Mongoliji.

(82)

S obzirom na učestale državne intervencije u industriji grafitnih elektroda i znatnu prisutnost poduzeća u državnom vlasništvu u tom sektoru, kao i u početnim segmentima proizvodnog lanca, čak ni proizvođači u privatnom vlasništvu ne mogu poslovati u tržišnim uvjetima. Doista, javna i privatna poduzeća u sektoru grafitnih elektroda također se politički nadziru i usmjeravaju kako je objašnjeno u odjeljku 3.3.1.5. u nastavku.

3.3.1.4.   Znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) druge alineje osnovne uredbe: prisutnost države u poduzećima zbog koje država može utjecati na cijene ili troškove

(83)

Osim što kontrolira gospodarstvo preko poduzeća u državnom vlasništvu i s pomoću drugih alata, kineska vlada može utjecati na cijene i troškove svojom prisutnošću u poduzećima. Iako se može smatrati da pravo relevantnih državnih tijela na imenovanje i razrješenje ključnog rukovodstva u poduzećima u državnom vlasništvu, kako je predviđeno kineskim zakonodavstvom, odražava pripadajuća prava vlasništva (30), ćelije KPK-a u poduzećima u državnom i privatnom vlasništvu još su jedan važan način na koji država može utjecati na donošenje poslovnih odluka. Prema zakonu o trgovačkim društvima NRK-a organizacija KPK-a mora se osnovati u svakom društvu (s barem tri člana KPK-a kako je određeno u Ustavu KPK-a (31)), a društvo mora omogućiti uvjete za rad te partijske organizacije. Čini se da se u prošlosti taj zahtjev nije uvijek poštovao ili strogo provodio. Međutim, barem od 2016. KPK je ojačao svoja prava na kontrolu poslovnih odluka poduzeća u državnom vlasništvu kao pitanje političkog načela. Zabilježeno je i da KPK vrši pritisak na privatna društva da na prvo mjesto stave „patriotizam” te da se pridržavaju partijske stege (32). 2017. zabilježeno je da su partijske ćelije postojale u 70 % od približno 1,86 milijuna društava u privatnom vlasništvu i da je pritisak da organizacije KPK-a imaju konačnu riječ u poslovnim odlukama u društvima u kojima djeluju sve veći (33). Ta se pravila primjenjuju općenito na cijelo kinesko gospodarstvo u svim sektorima, uključujući proizvođače grafitnih elektroda i dobavljače njihovih ulaznih elemenata.

(84)

Osim toga, 15. rujna 2020. objavljen je dokument pod naslovom „Smjernice glavnog ureda središnjeg odbora KPK-a o jačanju rada Ujedinjene fronte u privatnom sektoru za novo doba” („Smjernice”) (34), kojim je dodatno proširena uloga partijskih odbora u privatnim poduzećima. U odjeljku II.4. Smjernica navodi se: „moramo povećati ukupni kapacitet Partije da predvodi rad Ujedinjene fronte u privatnom sektoru i učinkovito pojačati rad u tom području”; a odjeljak III.6. glasi: „moramo dodatno intenzivirati aktivnosti jačanja Partije i omogućiti ćelijama Partije da učinkovito igraju svoju ulogu tvrđave, a članovima Partije da igraju svoju ulogu zaštitnika i predvodnika”. Smjernicama se stoga naglašava i nastoji povećati uloga KPK-a u društvima i drugim subjektima u privatnom sektoru (35).

(85)

Konkretno, u sektoru grafitnih elektroda, kao što je već istaknuto, mnogi su proizvođači u državnom vlasništvu i izražavaju svoju predanost pridržavanju vladinih industrijskih politika, kao i poštovanju vodeće uloge KPK-a. Na primjer, trgovačko društvo u državnom vlasništvu Henan General Machinery i proizvođač Kaifeng Carbon već godinama naglašavaju važnost smjernica KPK-a, pri čemu je Henan General Machinery izjavio da ga „vodi znanstveni koncept razvoja” i da će „sveobuhvatno provoditi duh 18. nacionalnog kongresa Komunističke partije Kine” (36), a Kaifeng Carbon još je 2016. (37) izvijestio o svojem prvom uspješnom kongresu članova Partije. Međutim, utjecaj države i Partije nije ograničen na poduzeća u državnom vlasništvu, već je prisutan i u društvima u privatnom vlasništvu, što potvrđuje sve veći utjecaj KPK-a na privatni sektor opisan u uvodnoj izjavi u prethodnom tekstu. Komisija u tom pogledu napominje da je predsjednik upravnog odbora društva Fangda Carbon New Materials Co., LTD. također član KPK-a (38). Osim toga, društvo u pogledu aktivnosti na izgradnji Partije navodi sljedeće: „Fangda Carbon, kao jedno od vodećih svjetskih poduzeća u sektoru ugljika, aktivno provodi korporativnu kulturu čija je ‚duša izgradnja Partije’. Društvo se tijekom godina pomno usredotočilo na korporativnu razvojnu strategiju ‚izgradnje snažne Partije u cilju snažnog rasta’, nepokolebljivo je integriralo izgradnju Partije u proizvodnju i poslovanje društva i skupilo snažnu pozitivnu energiju za zdrav i brz razvoj društva. […] Tijekom godina Fangda Carbon kontinuirano je jačao izgradnju Partijske organizacije […]. Partijski odbor društva primio je nagradu ‚Nacionalni pionir napredne lokalne partijske organizacije’ […].” (39) Slično tomu, društvo Jilin Carbon Co. LTD., dio Grupe Zhongze, navodi: „Partijske organizacije na svim razinama Grupe Zhongze aktivno provode niz aktivnosti na izgradnji Partije kako bi proslavile 99. obljetnicu osnivanja Komunističke partije Kine, […] pokazujući odlučnost, vjeru i odgovornost privatnih poduzeća da se uvijek pridržavaju vodstva Partije kako bi pomogle u izgradnji socijalističkog gospodarstva. […] Sva društva grupe Zhongze oduvijek su uspješna u radu na izgradnji Partije, pri čemu provode aktivnosti kao što je priprema partijskih predavanja te organiziranje predavanja o partijskoj povijesti, kao i uspostava naprednih modela, nasljeđivanje crvenog gena i održavanje izvorne težnje.” (40)

(86)

Nadalje, Komisija napominje da statut Kineskog udruženja industrije ugljika, tj. industrijskog udruženja sektora grafitnih elektroda, u kojem društvo Fangda Carbon New Materials Co., LTD. ima funkciju člana i zamjenika predsjednika, a društvo Liaoning Dantan Technology Group funkciju člana i stalnog direktora (41), nedvosmisleno navodi da je sama svrha udruženja „provođenje partijske linije, smjernica i politika” te da udruženje „slijedi opće vodstvo Komunističke partije Kine te, u skladu s odredbama Ustava Komunističke partije Kine, osniva organizaciju Komunističke partije Kine, razvija partijske aktivnosti te osigurava potrebne uvjete za aktivnosti partijske organizacije” (42).

(87)

Prisutnost i intervencije države na financijskim tržištima (vidjeti i odjeljak 3.3.1.8. u nastavku) te u nabavi sirovina i ulaznih elemenata stvaraju dodatne poremećaje na tržištu (43). Stoga prisutnost države u poduzećima, uključujući poduzeća u državnom vlasništvu, u sektoru grafitnih elektroda i u drugim sektorima (kao što su financijski sektor i sektor ulaznih elemenata) omogućuje kineskoj vladi da utječe na cijene i troškove.

3.3.1.5.   Znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) treće alineje osnovne uredbe: javne politike ili mjere kojima se diskriminira u korist domaćih dobavljača ili se na drugi način utječe na sile slobodnog tržišta

(88)

Smjerom kineskog gospodarstva uvelike se upravlja u okviru razrađenog sustava planiranja u kojem se utvrđuju prioriteti i postavljaju ciljevi na koje se moraju usredotočiti središnja vlast i lokalne vlasti. Relevantni planovi postoje na svim razinama vlasti i obuhvaćaju gotovo sve gospodarske sektore. Ciljevi utvrđeni planskim instrumentima obvezni su, a tijela na svakoj administrativnoj razini nadziru kako odgovarajuća niža razina vlasti provodi te planove. Zbog sustava planiranja u NRK-u resursi se općenito usmjeravaju u sektore za koje je vlada odredila da su strateški ili na drugi način politički važni, umjesto da se raspodjeljuju u skladu s tržišnim silama (44).

(89)

Kineska vlada industriju grafitnih elektroda smatra ključnom industrijom. To je potvrđeno u brojnim planovima, direktivama i drugim dokumentima koji se odnose na grafitne elektrode, a izdaju se na nacionalnoj, regionalnoj i općinskoj razini.

(90)

Kako je navedeno u pritužbi i u uvodnoj izjavi 67., postoji velik broj dokumenata sa smjernicama politike za industriju grafitnih elektroda i igličnog koksa, koji je glavna sirovina za proizvodnju grafitnih elektroda. Komisijinim istraživanjem potvrđene su informacije iz pritužbe u tom pogledu. Na primjer, grafitne elektrode navedene su kao poticana industrija u točki VIII.2. Kataloga smjernica NDRC-a za prilagodbu industrije iz 2019. Ta se odredba odnosi na „elektrode ultravelike snage promjera 600 mm i više, mikroporozne i ultramikroporozne ugljene opeke za visoke peći, posebni grafit (visoke snage, visoke gustoće, visoke čistoće, visokog modula čvrstoće), grafitnu (kvalitetnu) katodu, razvoj i proizvodnju peći s unutarnjom grafitizacijom” (45). U istom odjeljku Kataloga smjernica navodi se i iglični koks: „iskorištavanje otpadnih voda od odsumporavanja kao resursa, napredna obrada i ponovna upotreba otpadnih voda iz procesa koksiranja, ugljeni katran i materijali na bazi ugljika, iglični koks iz smole ugljena, visoka dodana vrijednost iskorištavanja koksnog plina, sirovog plina i cirkulirajućeg amonijaka itd.”. Slično tome, na razini pokrajina, ubrzavanje transformacije i unaprjeđenja industrije ugljena jedan je od prioriteta 13. petogodišnjeg plana za industrijski i informacijski razvoj pokrajine Shanxi. U skladu s tim planom, koji se odnosi i na grafitne elektrode i iglični koks, pokrajina bi trebala: „aktivno dalje razvijati naknadnu finu obradu kemikalija iz ispranog ulja, fenolnog ulja, naftalenskog ulja, antracenskog ulja i drugih frakcija, s naglaskom na promicanje igličnog koksa na bazi smole i grafitnih elektroda ultravelike snage, specijalne ugljene čađe, nuklearnog grafita i materijala s visokom dodanom vrijednošću na bazi smole, kao što su ugljična vlakna; promicati stvaranje velikih proizvodnih kapaciteta.” (46) Na općinskoj razini primjer je Industrijski park Xishe u zoni gospodarskog razvoja Jishan u Datongu (Shanxi) gdje se novoizgrađeni pogon za proizvodnju grafitnih elektroda ultravelike snage s godišnjom proizvodnjom od 60 000 tona promjera 600 mm i više, s ukupnim iznosom ulaganja od 1,2 milijarde RMB, smatra ključnim projektom na razini pokrajine (47). Istraživanjem Komisije potvrđeno je i da su plan zapadnog Henana za preobrazbu i modernizaciju industrije te izgradnju demonstracijskih područja (48), provedbeni plan Unutarnje Mongolije za visokokvalitetni razvoj industrija u nastajanju u toj autonomnoj regiji (49), Provedbeni plan za projekt izgradnje nacionalne baze novih sirovina u pokrajini Liaoning (50), kao i Plan izgradnje za jačanje industrije pokrajine Heilongjiang (51) među dokumentima o industrijskoj politici koji su usmjereni na sektor grafitnih elektroda.

(91)

Ukratko, kineska vlada uvela je mjere kojima se subjekte koji posluju u sektoru grafitnih elektroda potiče na usklađivanje s ciljevima javnih politika podupiranja poticanih industrija, uključujući proizvodnju igličnog koksa kao glavne sirovine koja se upotrebljava u proizvodnji predmetnog proizvoda. Takvim se mjerama sprečava slobodno djelovanje tržišnih sila.

3.3.1.6.   Znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) četvrte alineje osnovne uredbe: nepostojanje, diskriminatorna primjena ili neodgovarajuće izvršavanje zakonodavstva o stečaju, trgovačkim društvima ili o vlasništvu

(92)

Prema podacima u dokumentaciji kineski stečajni sustav nije primjeren za ispunjavanje svojih glavnih ciljeva, kao što su pravedno podmirenje potraživanja i dugova te zaštita zakonskih prava i interesa vjerovnika i dužnika. Izgleda da je razlog tomu činjenica da je, iako se kineski zakon o stečaju službeno temelji na načelima koja su slična onima u odgovarajućim zakonima u drugim zemljama, jedno od glavnih obilježja kineskog sustava njegova sustavna nedovoljna provedba. Broj stečajeva i dalje je iznimno nizak u odnosu na veličinu gospodarstva te zemlje, upravo zbog toga što postupci u slučaju nesolventnosti imaju brojne nedostatke, čiji je učinak zapravo odvraćanje od podnošenja zahtjeva za pokretanje stečajnog postupka. Nadalje, država i dalje ima snažnu i aktivnu ulogu u postupcima u slučaju nesolventnosti, što često izravno utječe na ishod tih postupaka (52).

(93)

Osim toga, nedostaci u sustavu prava vlasništva posebno su očiti kada je riječ o vlasništvu nad zemljištem i pravima korištenja zemljišta u NRK-u (53). Sva su zemljišta u vlasništvu kineske države (kolektivno vlasništvo nad ruralnim zemljištima i državno vlasništvo nad urbanim zemljištima). Dodjela zemljišta ovisi isključivo o državi. Postoje pravne odredbe čiji je cilj transparentno ustupanje prava korištenja zemljišta po tržišnim cijenama, na primjer uvođenjem postupaka nadmetanja. Međutim, te se odredbe redovito ne poštuju pa određeni kupci stječu svoje zemljište besplatno ili po cijenama nižima od tržišnih (54). Osim toga, nadležna tijela pri dodjeli zemljišta često nastoje ostvariti određene političke ciljeve, uključujući provedbu gospodarskih planova (55).

(94)

Baš kao i drugi sektori kineskoga gospodarstva, proizvođači grafitnih elektroda podliježu uobičajenim odredbama kineskog zakonodavstva o stečaju, trgovačkim društvima i vlasništvu. Zbog toga su i ta društva podložna poremećajima „odozgo”, koji su posljedica diskriminatorne primjene ili neodgovarajuće provedbe stečajnog zakona i zakona o vlasništvu. U ovom se ispitnom postupku nije otkrilo ništa što bi dovelo u pitanje te nalaze. Stoga je Komisija zaključila da se kinesko zakonodavstvo o stečaju i vlasništvu ne primjenjuje na ispravan način, što dovodi do poremećaja kada se omogućuje nastavak poslovanja nesolventnih društava te pri dodjeli prava korištenja zemljišta u NRK-u. Prema raspoloživim dokazima čini se da se ta razmatranja u potpunosti mogu primijeniti i na sektor grafitnih elektroda.

(95)

Komisija je u kontekstu svega navedenoga zaključila da je došlo do diskriminatorne primjene ili neodgovarajućeg izvršavanja zakonodavstva o stečaju i o vlasništvu u sektoru grafitnih elektroda, što se odnosi i na predmetni proizvod.

3.3.1.7.   Znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) pete alineje osnovne uredbe: poremećaji u području troškova plaća

(96)

Sustav tržišno utemeljenih plaća ne može se u potpunosti razviti u NRK-u jer je radnicima i poslodavcima onemogućeno ostvarivanje prava na kolektivno udruživanje. NRK nije ratificirao niz temeljnih konvencija Međunarodne organizacije rada („ILO”), posebno onih koje se odnose na slobodu udruživanja i kolektivno pregovaranje (56). U skladu s nacionalnim pravom aktivan je samo jedan sindikat. Međutim, ta organizacija nije nezavisna od državnih tijela i tek se neznatno uključuje u kolektivno pregovaranje i zaštitu prava radnika (57). Nadalje, mobilnost kineske radne snage ograničena je sustavom registracije kućanstava, kojim je pristup svim davanjima iz sustava socijalne sigurnosti i ostalim davanjima ograničen na lokalne stanovnike određenog administrativnog područja. Zbog toga su radnici koji nemaju lokalnu boravišnu dozvolu u nepovoljnom položaju kad je riječ o zapošljavanju te primaju manji dohodak od radnika koji imaju boravišnu dozvolu (58). To dovodi do poremećaja u troškovima plaća u NRK-u.

(97)

Nisu dostavljeni nikakvi dokazi o tome da sektor grafitnih elektroda ne podliježe opisanom kineskom sustavu radnog prava. Stoga poremećaji troškova plaća utječu na sektor grafitnih elektroda i izravno (kada je riječ o proizvodnji predmetnog proizvoda ili glavne sirovine za njegovu proizvodnju) i neizravno (kada je riječ o pristupu kapitalu ili ulaznim elementima društava koja podliježu istom sustavu radnog prava u NRK-u).

3.3.1.8.   Znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe: pristup financijskim sredstvima odobravaju institucije koje provode ciljeve javnih politika ili na drugi način ne djeluju neovisno o državi

(98)

Poslovni subjekti u NRK-u suočavaju se s različitim poremećajima u pristupu kapitalu.

(99)

Prvo, za kineski financijski sustav karakterističan je snažan položaj banaka u državnom vlasništvu (59), koje pristup financijskim sredstvima ne odobravaju samo na temelju gospodarske održivosti projekta nego i drugih kriterija. Slično kao nefinancijska poduzeća u državnom vlasništvu, banke su povezane s državom ne samo vlasništvom nego i osobnim vezama (izvršne direktore velikih financijskih institucija u državnom vlasništvu imenuje KPK) (60) te, kao i nefinancijska poduzeća u državnom vlasništvu, redovito provode javne politike koje je osmislila vlada. Banke pritom poštuju izričitu zakonsku obvezu poslovanja u skladu s potrebama nacionalnog gospodarskog i socijalnog razvoja te prema smjernicama iz državnih industrijskih politika (61). Tomu pridonose i dodatna postojeća pravila u skladu s kojima se financijska sredstva usmjeravaju u sektore za koje je vlada odredila da se potiču ili su u nekom drugom smislu važni (62).

(100)

Iako je utvrđeno da se u raznim pravnim odredbama upućuje na potrebu za poštovanjem uobičajenih bankarskih praksi i bonitetnih pravila, kao što je potreba za provjerom kreditne sposobnosti dužnika, velik broj dokaza, uključujući nalaze ispitnih postupaka u svrhu trgovinske zaštite, upućuje na to da te odredbe imaju tek sekundarnu ulogu u primjeni raznih pravnih instrumenata.

(101)

Na primjer, kineska vlada nedavno je pojasnila da čak i odluke privatnih komercijalnih banaka mora nadgledati KPK i da moraju biti u skladu s nacionalnim politikama. Jedan od tri opća cilja države u vezi s upravljanjem bankama sad je jačanje vodstva Partije u sektoru bankarstva i osiguranja, među ostalim u odnosu na operativna i upravljačka pitanja u društvima (63). Isto tako, kriterijima ocjenjivanja uspješnosti komercijalnih banaka sada se mora posebno uzeti u obzir kako subjekti „služe nacionalnim razvojnim ciljevima i realnom gospodarstvu”, a posebno kako „služe strateškim industrijama i industrijama u nastajanju” (64).

(102)

Nadalje, česti poremećaji u rejtinzima obveznica i kreditnim rejtinzima imaju mnogobrojne razloge, među ostalima i taj što na procjenu rizika utječu strateška važnost društva za kinesku vladu i koliko je čvrsto bilo kakvo implicitno vladino jamstvo. Procjene uvelike upućuju na to da kineski kreditni rejtinzi sustavno odgovaraju nižim međunarodnim rejtinzima (65).

(103)

Tomu pridonose i dodatna postojeća pravila u skladu s kojima se financijska sredstva usmjeravaju u sektore za koje je vlada odredila da se potiču ili su u nekom drugom smislu važni (66). To dovodi do sklonosti kreditiranju poduzeća u državnom vlasništvu, velikih privatnih poduzeća s dobrim vezama i poduzeća u ključnim industrijskim sektorima, što znači da dostupnost i trošak kapitala nisu jednaki za sve sudionike na tržištu.

(104)

Drugo, troškovi zaduživanja održavaju se na umjetno niskoj razini kako bi se potaknuo rast ulaganja. To je dovelo do prekomjerne upotrebe kapitalnih ulaganja sa sve manjim povratima ulaganja. Primjer za to je rast učinka korporativne poluge u državnom sektoru unatoč naglom padu profitabilnosti, što navodi na zaključak da mehanizmi koji djeluju u bankarskom sustavu ne reagiraju na način uobičajen u poslovnom okruženju.

(105)

Treće, iako je u listopadu 2015. postignuta liberalizacija nominalnih kamatnih stopa, cjenovni signali i dalje nisu rezultat sila slobodnog tržišta, nego na njih utječu poremećaji izazvani djelovanjem države. Udio pozajmljivanja po referentnoj ili nižoj stopi na kraju 2018. i dalje je činio najmanje jednu trećinu svih zajmova (67). Službeni mediji u NRK-u nedavno su izvijestili da je KPK zatražio „smanjenje kamatne stope na tržištu zajmova”. (68) Umjetno niske kamatne stope dovode do određivanja preniskih cijena i time do prekomjernog korištenja kapitala.

(106)

Opći kreditni rast u NRK-u upućuje na sve lošiju učinkovitost raspodjele kapitala bez ikakvih znakova ograničavanja kredita koji bi se mogli očekivati u okruženju nenarušenog tržišta. Zbog toga je posljednjih godina zabilježen nagli porast broja neprihodonosnih kredita. Suočena sa sve većim brojem rizičnih dugova kineska je vlada odlučila izbjeći neispunjenje obveza. Stoga se rješavanju problema loših dugova pristupilo reprogramiranjem duga, pa su nastala tzv. „zombi” poduzeća, ili prijenosom vlasništva nad dugom (npr. spajanjem ili zamjenom duga za vlasnički udio), a da pritom zapravo nije riješen opći problem zaduženosti niti su uklonjeni njegovi glavni uzroci.

(107)

U biti, unatoč mjerama za liberalizaciju tržišta, na sustav kreditiranja poduzeća u NRK-u utječu znatni poremećaji koji proizlaze iz trajne i sveobuhvatne uloge države na tržištima kapitala.

(108)

Nisu dostavljeni dokazi da prethodno opisane državne intervencije u financijskom sustavu ne bi imale učinak na sektor grafitnih elektroda. Prema tomu, znatne državne intervencije u financijski sustav ozbiljno utječu na tržišne uvjete na svim razinama.

3.3.1.9.   Sustavna priroda opisanih poremećaja

(109)

Komisija je istaknula da su poremećaji opisani u Izvješću karakteristični za kinesko gospodarstvo. Raspoloživi dokazi pokazuju da se činjenice o kineskom sustavu kako je opisan u odjeljcima od 3.3.1.2. do 3.3.1.5. i u dijelu A Izvješća te njegova obilježja mogu uočiti u cijeloj zemlji i u svim gospodarskim sektorima. Isto vrijedi i za faktore proizvodnje opisane u odjeljcima od 3.3.1.6. do 3.3.1.8. i u dijelu B Izvješća.

(110)

Komisija podsjeća da je za proizvodnju grafitnih elektroda potreban niz ulaznih elemenata, kao što su, među ostalim, naftni koks, iglični naftni koks, iglični koks od smole te električna energija (vidjeti odjeljak 2.1.). Prema dokazima u dokumentaciji, NRK je jedan od glavnih proizvođača igličnog koksa, ključne sirovine u postupku proizvodnje grafitnih elektroda, a proizvođači izvoznici u uzorku nabavljali su većinu svojih ulaznih elemenata u NRK-u (tj. više od 70 % izraženo u kupovnoj vrijednosti). Kada proizvođači grafitnih elektroda kupuju ulazne elemente ili ugovaraju njihovu nabavu, cijene koje plaćaju (i koje se iskazuju kao njihovi troškovi) očito su izložene istim prethodno navedenim sustavnim poremećajima. Na primjer, dobavljači ulaznih elemenata zapošljavaju radnu snagu koja je izložena poremećajima. Mogu pozajmiti novac koji je izložen poremećajima u financijskom sektoru/raspodjeli kapitala. Osim toga, dio su sustava planiranja koji se primjenjuje na svim razinama vlasti i u svim sektorima.

(111)

Stoga ne samo da domaće prodajne cijene grafitnih elektroda nisu primjerene za uporabu u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe, nego su i svi troškovi ulaznih elemenata (uključujući sirovine, energiju, zemljište, financiranje, rad itd.) nepouzdani jer na određivanje njihovih cijena utječu znatne državne intervencije, kako je opisano u dijelovima A i B Izvješća. Naime, državne intervencije opisane u pogledu raspodjele kapitala, zemljišta, rada, energije i sirovina prisutne su u cijelom NRK-u. To znači, na primjer, da je ulazni materijal koji je spajanjem niza faktora proizvodnje proizveden u Kini izložen znatnim poremećajima. Isto vrijedi i za ulazne elemente ulaznih elemenata i tako dalje. Ni kineska vlada ni proizvođači izvoznici nisu u ovom ispitnom postupku predočili nikakve dokaze ni argumente koji bi to osporili.

3.3.1.10.   Zaključak

(112)

Analiza iz odjeljaka od 3.3.1.2. do 3.3.1.9., koja je uključivala ispitivanje svih raspoloživih dokaza o intervenciji NRK-a u vlastito gospodarstvo općenito i konkretno u sektor grafitnih elektroda, pokazala je da cijene ili troškovi predmetnog proizvoda, uključujući troškove sirovina, energije i radne snage, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječe znatna državna intervencija u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, kako je vidljivo iz stvarnog ili mogućeg utjecaja jednog ili više relevantnih elemenata navedenih u njoj. Na temelju toga i s obzirom na to da kineska vlada nije surađivala, Komisija je odbacila argumente proizvođača izvoznika o nepostojanju znatnih poremećaja (vidjeti uvodnu izjavu 69.) i zaključila da u ovom slučaju nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove za utvrđivanje uobičajene vrijednosti.

(113)

Komisija je stoga uobičajenu vrijednost izračunala isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti, to jest, u ovom slučaju, na temelju odgovarajućih troškova proizvodnje i prodaje u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe, kako je objašnjeno u sljedećem odjeljku.

3.3.2.   Reprezentativna zemlja

3.3.2.1.   Opće napomene

(114)

Odabir reprezentativne zemlje temeljio se na sljedećim kriterijima u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe:

—

sličan stupanj gospodarskog razvoja kao u NRK-u. U tu svrhu Komisija je iz baze podataka Svjetske banke odabrala zemlje čiji je bruto nacionalni dohodak po stanovniku sličan bruto nacionalnom dohotku NRK-a (69);

—

proizvodnja proizvoda iz ispitnog postupka u toj zemlji,

—

raspoloživost relevantnih javnih podataka u reprezentativnoj zemlji.

—

ako postoji više mogućih reprezentativnih zemalja, prednost se, ako je to primjereno, daje zemlji s odgovarajućom razinom socijalne zaštite i zaštite okoliša.

(115)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 43. i 44., Komisija je objavila i uložila u spis dvije bilješke o izvorima za određivanje uobičajene vrijednosti. U bilješkama su opisane činjenice i dokazi na kojima se temelje relevantni kriteriji te su razmotrene primjedbe primljene od strana o tim elementima i o relevantnim izvorima. Komisija je u drugoj bilješci obavijestila zainteresirane stranke o svojoj namjeri da Meksiko smatra odgovarajućom reprezentativnom zemljom u ovom slučaju ako se potvrdi postojanje znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe. Komisijina procjena može se sažeti na sljedeći način.

3.3.2.2.   Razina gospodarskog razvoja slična onoj u Kini i proizvodnja proizvoda iz ispitnog postupka

(116)

U prvoj bilješci o faktorima proizvodnje Komisija je utvrdila zemlje sa sličnim stupnjem gospodarskog razvoja kao Kina. U razdoblju ispitnog postupka Svjetska banka klasificirala je te zemlje na temelju bruto nacionalnog dohotka kao zemlje s „višim srednjim dohotkom”. Međutim, utvrđeno je da znatna proizvodnja proizvoda iz ispitnog postupka postoji samo u trima zemljama, odnosno Maleziji, Meksiku i Rusiji.

(117)

Nakon druge bilješke, CCCME i Fangda Carbon New Material Co., LTD tvrdili su da Malezija, Meksiko i Rusija nisu prikladan odabir reprezentativnih zemalja te su preporučili druge moguće zemlje, posebno Ukrajinu i Indiju. Obje su stranke napomenule da je Komisija u nedavnom postupku odabrala Indiju kao reprezentativnu zemlju (70).

(118)

Kad je riječ o ispitnom postupku koji su prethodno navele stranke, Komisija je kao reprezentativnu zemlju upotrijebila Indiju jer se činilo da se proizvod iz tog ispitnog postupka proizvodi samo u Indiji i Sjedinjenim Američkim Državama. Nadalje, budući da je taj ispitni postupak bio revizija zbog predstojećeg isteka mjera u okviru kojeg je postavljeno pitanje bilo je li vjerojatno da će se damping nastaviti ili ponoviti bez obzira na stvarnu razinu dampinga, Komisija je smatrala da bi Indija iznimno mogla biti osnova za utvrđivanje troškova proizvodnje i prodaje u konkretnim okolnostima tog predmeta.

(119)

Konačno, bilješke sadržavaju poseban prilog, u kojem su stranama dane smjernice za dostavljanje informacija o mogućim dodatnim reprezentativnim zemljama i/ili društvima za potrebe članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe. Nijedna strana nije dostavila informacije u skladu s potrebnim standardom i razinom detalja koji su propisani navedenim prilogom.

(120)

Komisija je napomenula da je stupanj gospodarskog razvoja Indije i Ukrajine niži od stupnja razvoja NRK-a utvrđenog klasifikacijom Svjetske banke, dok Malezija, Meksiko i Rusija imaju sličnu razinu gospodarskog razvoja kao NRK. U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) prvom alinejom osnovne uredbe, kojom se nalaže utvrđivanje uobičajene vrijednosti na temelju odgovarajućih troškova proizvodnje i prodaje u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji koja ima sličnu razinu gospodarskog razvoja kao zemlja izvoznica, te su se zemlje smatrale primjerenim potencijalnim reprezentativnim zemljama i nije bilo razloga uzeti u obzir zemlje s nižom razinom gospodarskog razvoja, kao što su Indija i Ukrajina. Stoga je Komisija odbila te tvrdnje.

3.3.2.3.   Raspoloživost relevantnih javnih podataka u reprezentativnoj zemlji

(121)

Komisija je u prvoj bilješci navela da je za zemlje utvrđene kao zemlje u kojima se proizvodi predmetni proizvod, odnosno Maleziju, Meksiko i Rusiju, potrebno dodatno provjeriti dostupnost javnih podataka, posebno javnih financijskih podataka proizvođačâ predmetnog proizvoda.

(122)

Kad je riječ o Ruskoj Federaciji, financijski izvještaji predmetnih proizvođača odnosili su se samo na 2019. Osim toga, jedno trgovačko društvo u Rusiji ostvarivalo je gubitke. Nadalje, Komisija je u prvoj bilješci utvrdila niz poremećaja na ruskom tržištu koji su utjecali na troškove proizvodnje proizvoda iz ispitnog postupka i doveli u pitanje Rusiju kao prikladnu reprezentativnu zemlju.

(123)

Kad je riječ o Maleziji, lako dostupni financijski izvještaji datiraju iz 2017., što znači da su zastarjeli u odnosu na razdoblje ispitnog postupka. Osim toga, u Maleziji su postojala dva izvozna ograničenja, iako su imala neznatan učinak na troškove proizvodnje proizvoda iz ispitnog postupka koji čini približno 1 % troška proizvodnje grafitnih elektroda proizvođača izvoznika u uzorku. U međuvremenu je Komisija dobila pristup javno dostupnim financijskim izvještajima za 2020. za društvo Showa Denko iz Malezije (71), ali to društvo ostvarilo je gubitke za tu godinu. Stoga, budući da u toj zemlji nije postojao profitabilan proizvođač s lako dostupnim podacima za razdoblje ispitnog postupka, Komisija Maleziju nije smatrala prikladnom reprezentativnom zemljom.

(124)

Kad je riječ o Meksiku, Komisija je utvrdila jednog proizvođača, odnosno društvo GrafTech Mexico S.A. de C.V („GrafTech Mexico”). Iako financijski izvještaji društva nisu bili lako dostupni, Komisija je pronašla godišnje izvješće grupe GrafTech („GrafTech International”) za 2020. koje je sadržavalo konsolidirane financijske izvještaje grupe. U kontekstu svega navedenog činilo se da su to općenito najbolji lako dostupni podaci. Naposljetku, Komisija je u prvoj bilješci utvrdila da Meksiko u pogledu uvoza grafitnih elektroda (tarifne oznake 8545 11 i 8545 90) ima i zahtjeve u pogledu označivanja. Međutim, ti zahtjevi u pogledu označivanja nisu specifični za određeni proizvod, nego se primjenjuju na sve proizvode uvezene u Meksiko. Relevantnom meksičkom uredbom (72) utvrđena su opća pravila kojima se osigurava da oznake ne dovode potrošače ili krajnje korisnike u zabludu kad je riječ o uvozu iz trećih zemalja te ona kao takva ne predstavlja ograničenje uvoza. Ti zahtjevi stoga nemaju bitan utjecaj na troškove proizvodnje proizvoda iz ispitnog postupka.

(125)

Nakon prve bilješke društva Fangda Carbon New Material Co., Ltd., Liaoning Dantan Technology Group Co., Ltd. i CCCME u svojim su podnescima tvrdili da je GrafTech Mexico neprikladna opcija. Prvo, budući da su jedini dostupni financijski izvještaji bili konsolidirani financijski izvještaji koji obuhvaćaju ne samo Meksiko nego druga društva kćeri diljem svijeta, ti konsolidirani financijski izvještaji uključivali bi društva iz zemalja za koje se ne bi moglo smatrati da su na istom stupnju razvoja kao Kina i koje ne bi imale slične fiksne režijske troškove proizvodnje, troškove prodaje, opće i administrativne troškove i dobit kao Meksiko, ako bi Meksiko bio odabran kao reprezentativna zemlja za potrebe ovog ispitnog postupka. Nadalje, društvo Liaoning Dantan Technology Group Co., Ltd. tvrdilo je da se, ako Meksiko bude odabran kao reprezentativna zemlja, dobit društva GrafTech International Ltd mora prilagoditi kako bi odražavala razumnu razinu dobiti iz poslovanja s grafitnim elektrodama jer je razina konsolidirane dobiti društva GrafTech International Ltd previsoka, što proizlazi iz potpuno vertikalno integrirane prirode poslovanja društva GrafTech, gdje društvo proizvodi vlastiti iglični koks, a ne oslanja se na treće dobavljače. Naposljetku, CCCME je doveo u pitanje opću objektivnost svih podataka koje je dostavio GrafTech Mexico, s obzirom na to da je GrafTech International Ltd stranka koja podupire pritužbu.

(126)

Naposljetku, Liaoning Dantan Technology Group Co., Ltd. iznio je općenitiju primjedbu da će profitabilnost za 2020. biti znatno smanjena u odnosu na 2019. zbog cikličke naravi te industrije i posljedica globalne pandemije u posljednje vrijeme. Stoga, osim ako pojedinačni financijski podaci društva GrafTech Mexico za 2020. postanu dostupni, Meksiko ne ispunjava zahtjev kao odgovarajuća reprezentativna zemlja u skladu s odredbom članka 2. stavka 6.a.

(127)

Kako je navedeno u prvoj bilješci, Komisija je na internetu pronašla konsolidirane financijske izvještaje društva GrafTech International Ltd. U prvoj su se bilješci odnosili se na fiskalnu godinu 2019. (73) , a u drugoj bilješci na fiskalnu godinu 2020. (74)

(128)

Kad je riječ o tvrdnji da bi konsolidirani financijski izvještaji društva GrafTech International Ltd. obuhvaćali društva koja ne bi odražavala fiksne režijske troškove proizvodnje, troškove prodaje, opće i administrativne troškove i dobit Meksika, podaci dostupni od društva GrafTech International Ltd. specifični su za proizvodnju proizvoda iz ispitnog postupka jer su grafitne elektrode jedini proizvod koji grupa proizvodi. Drugim riječima, konsolidirani financijski podaci grupe odražavaju rezultate proizvodnje grafitnih elektroda i fiksne režijske troškove proizvodnje, troškove prodaje, opće i administrativne troškove i dobit grafitnih elektroda jer grupa ne proizvodi druge proizvode osim grafitnih elektroda. Društvo GrafTech International Ltd. ostvarilo je dobit i tijekom razdoblja ispitnog postupka. Nadalje, društvo GrafTech Mexico i veličinom je slično kineskim društvima te ima i znatnu proizvodnju predmetnog proizvoda.

(129)

Naposljetku, podaci svih drugih razmatranih proizvođača iz drugih zemalja nisu se mogli upotrijebiti zbog objašnjenih razloga, a nijedna stranka koja je dostavila primjedbe nakon prve bilješke nije iznijela druge mogućnosti.

(130)

Međutim, s obzirom na te primjedbe, Komisija je odlučila ispitati i postoje li u Meksiku proizvođači u istim ili sličnim kategorijama proizvoda kao što je proizvod iz ispitnog postupka. Konkretno, Komisija je primijetila da je dobit iskazana u konsolidiranim financijskim izvještajima društva GrafTech International za 2020. doista bila iznimno visoka (35,5 % izraženo na temelju prihoda). Među meksičkim proizvođačima koji proizvode iste ili slične kategorije proizvoda kao što je proizvod iz ispitnog postupka Komisija je u ovoj fazi utvrdila samo jedno društvo koje je imalo dostupne podatke za 2020. To je Reotix Materiales Refractarios S.A. de C.V. („Reotix Materiales Refractarios”), društvo koje posluje u segmentu neglinenih vatrostalnih materijala. Dobit koju je to društvo ostvarilo 2020. iznosila je 4,7 %. Budući da u ovoj fazi nema drugih pouzdanih lako dostupnih podataka, Komisija je smatrala da bi proizvođač proizvoda iz ispitnog postupka u Meksiku realno mogao ostvariti tu dobit.

(131)

S druge strane, utvrđeno je da troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi društva Reotix Materiales Refractarios iznose 39,0 % u odnosu na prihode. S obzirom na to, Komisija je zaključila da je razumnije osloniti se na troškove prodaje, opće i administrativne troškove navedene u Godišnjem izvješću društva GrafTech International Ltd za 2020., koji su iznosili 5,9 % u odnosu na prihode, jer se to odnosilo na predmetni proizvod, a djelomično na društvo GrafTech Mexico.

(132)

S obzirom na prethodno navedeno, u nedostatku drugih pouzdanih podataka, Komisija je smatrala da su iznos troškova prodaje, općih i administrativnih troškova društva GrafTech International Ltd i dobit koju je ostvarilo društvo Reotix Materiales Refractarios nenarušeni i razumni u smislu posljednjeg odlomka članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe.

(133)

U odgovoru na drugu bilješku CCCME i Fangda Carbon New Material Co., LTD i Liaoning Dantan Technology Group Co., Ltd. usprotivili su se tome da se upotrijebe troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi dobiveni od društva GrafTech International Ltd jer potječu iz konsolidiranih financijskih podataka različitih društava s poslovnim nastanom u zemljama s različitim razinama dohotka, uključujući zemlje s visokim dohotkom, ali nisu iznijeli nikakve nove argumente u usporedbi sa sličnim argumentima iznesenima nakon prve bilješke niti su podnijeli dokaze u tom pogledu. Istodobno, Komisija je napomenula da su CCCME i Fangda Carbon New Material Co., LTD podržali odluku Komisije da upotrijebi razumnu dobit.

(134)

Stoga je, s obzirom na to da nije bilo nikakvih drugih primjedbi niti su dostavljeni drugi lako dostupni podaci, Komisija privremeno zaključila da su izvori za koje je predložila da se upotrijebe kao troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi i dobit nenarušeni i razumni u smislu posljednjeg odlomka članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe.

3.3.2.4.   Razina socijalne zaštite i zaštite okoliša

(135)

Budući da je na temelju svih prethodno navedenih elemenata utvrđeno da je Meksiko bio jedina dostupna primjerena reprezentativna zemlja, nije bilo potrebe provesti ocjenu razine socijalne zaštite i zaštite okoliša u skladu sa zadnjom rečenicom članka 2. stavka 6.a točke (a) prve alineje osnovne uredbe.

3.3.2.5.   Zaključak

(136)

S obzirom na prethodnu analizu, Meksiko ispunjava kriterije utvrđene u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe i stoga ga se može smatrati odgovarajućom reprezentativnom zemljom.

(137)

Fangda Carbon New Material Co., Ltd., Liaoning Dantan Technology Group Co., Ltd. i CCCME naglasili su u svojim primjedbama da se mora pronaći alternativna četvrta reprezentativna zemlja. Međutim, nijedna od tih stranaka nije predložila alternativnu reprezentativnu zemlju. Valja naglasiti da je od svih zemalja s gospodarskim razvojem usporedivim s NRK-om Komisija na temelju informacija kojima raspolaže utvrdila da samo Meksiko, Malezija i Rusija proizvode proizvod iz ispitnog postupka. Nadalje, od tih triju zemalja relevantni podaci bili su lako dostupni samo u Meksiku.

(138)

S obzirom na ta opažanja i sve razmotrene relevantne činjenice, Komisija je privremeno odlučila upotrijebiti Meksiko kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti kineskih proizvođača izvoznika u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe i društvo GrafTech Mexico sa sjedištem u Meksiku u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) prvom alinejom osnovne uredbe.

3.3.3.   Izvori korišteni za utvrđivanje nenarušenih troškova za faktore proizvodnje

(139)

Na temelju podataka koje su dostavile zainteresirane strane i drugih relevantnih podataka dostupnih u dokumentaciji, Komisija je u prvoj bilješci sastavila početni popis faktora proizvodnje, kao što su materijali, energija i rad, koji se upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda iz ispitnog postupka.

(140)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe Komisija je utvrdila i izvore koji će se upotrebljavati za utvrđivanje nenarušenih cijena i referentnih vrijednosti. Glavni izvor koji je Komisija predložila za upotrebu uključivao je bazu podataka Global Trade Atlas („GTA”). Konačno, u istoj je bilješci Komisija utvrdila oznake Harmoniziranog sustava (HS) za faktore proizvodnje za koje se, na temelju informacija koje su dostavile zainteresirane strane, u početku smatralo da će biti upotrijebljeni za analizu podataka iz baze podataka GTA.

(141)

Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe i predlože lako dostupne informacije o nenarušenim vrijednostima za svaki od faktora proizvodnje navedenih u toj bilješci.

(142)

Komisija je zatim u drugoj bilješci ažurirala popis faktora proizvodnje na temelju primjedbi strana i podataka koje su proizvođači izvoznici u uzorku dostavili u odgovoru na upitnik.

(143)

Komisija je u drugoj bilješci predložila upotrebu malezijskih podataka o uvozu za utvrđivanje cijene naftnog koksa (HS 2713 12) umjesto meksičke uvozne cijene, i to nakon primjedbi proizvođača izvoznika i Europskog udruženja za ugljik i grafit da statistički podaci o uvozu naftnog koksa u Meksiko ne odražavaju dovoljno stupanj kvalitete igličnog koksa koji se upotrebljava u proizvodnji sustava grafitnih elektroda.

(144)

Nakon druge bilješke nekoliko je strana tvrdilo da Komisija ne bi trebala upotrebljavati malezijske podatke o uvozu za utvrđivanje cijene naftnog koksa (HS 2713 12) jer je količina navedena u malezijskim statističkim podacima vrlo niska i nije reprezentativna.

(145)

Komisija je prihvatila tu tvrdnju i odlučila privremeno utvrditi referentnu vrijednost za naftni koks na temelju meksičke uvozne cijene.

(146)

U drugoj bilješci Komisija je nadalje izvijestila da u Meksiku ne postoji uvoz ugljenog katrana (HS 2708 20) te je stoga odlučila upotrijebiti Maleziju za utvrđivanje te referentne vrijednosti.

(147)

Komisija je napomenula da se stranke u svojim primjedbama na drugu bilješku nisu protivile toj odluci.

(148)

Jedna je stranka tvrdila da metodologija upotrijebljena za utvrđivanje meksičke uvozne cijene CIF nije točna jer je Komisija upotrijebila isti omjer troškova vozarine na temelju jedinstvene oznake HS (tj. 2713) za sve zemlje izvoznice i za sve referentne vrijednosti. Osim toga, upotrijebljeni skup podataka zastario je jer je posljednja dostupna financijska godina 2016.

(149)

Iako je stranka tvrdila da metodologija nije ispravna, nije predloženo alternativno rješenje. Komisija je zaključila da je predmetna procjena i dalje najtočnija kojom raspolaže.

(150)

Uzimajući u obzir sve informacije koje su dostavile zainteresirane strane i koje su prikupljene tijekom posjeta radi provjere, utvrđeni su sljedeći faktori proizvodnje i njihovi izvori kako bi se utvrdila uobičajena vrijednost u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe:

Faktori proizvodnje grafitnih elektroda

Faktor proizvodnje

Oznaka robe

Nenarušena vrijednost

(RMB)

Mjerna jedinica

Sirovine

Naftni koks (pržen)

2713 12

5 240

tona

Naftni koks (nepržen)

2713 11

432

tona

Smola od katrana kamenog ugljena

2708 10

8 640

tona

Koks od smole od katrana kamenog ugljena

2708 20

3 917

tona

Koks i polukoks od kamenog ugljena

2704 00

1 884

tona

Ugljeni asfalt

2715 00

6 113

tona

Ugljen

2701 12

881

tona

Grafitni fragmenti

3801 90

13 048

tona

Potrošni materijal

Radna snaga

Plaće radne snage u proizvodnom sektoru

[nije primjenjivo]

13,37

sati

Energija

Električna energija

[nije primjenjivo]

1 138

kWh

Prirodni plin

[nije primjenjivo]

0,70

m3

Nusproizvod/otpad

Grafitni otpad

3801 90

13 048

tona

Otpad silicijeva karbida

2849 20

8 055

tona

3.3.3.1.   Sirovine koje se upotrebljavaju u proizvodnom postupku

(151)

Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu sirovina, Komisija je kao osnovu upotrijebila ponderiranu prosječnu uvoznu cijenu (CIF) u reprezentativnoj zemlji, kako je navedena u bazi podataka GTA, iz svih trećih zemalja osim NRK-a i zemalja koje nisu članice WTO-a, a navedene su u Prilogu I. Uredbi 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća (75). Komisija je odlučila isključiti uvoz iz Kine jer je zaključila da nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u Kini zbog postojanja znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe (vidjeti prethodno navedeni odjeljak 3.3.1.). Budući da nije bilo dokaza da isti poremećaji ne utječu jednako na proizvode namijenjene izvozu, Komisija je smatrala da su isti poremećaji utjecali na izvoz. Za Meksiko isključenje uvoza iz NRK-a i nekih zemalja koje nisu članice WTO-a nije imalo znatan učinak jer je preostali uvoz i dalje činio oko 99 % ukupnog obujma uvoza u reprezentativnu zemlju. U Maleziji je uvoz koksa od smole od katrana kamenog ugljena iz NRK-a činio 55 % ukupnog uvoza. Ponderirana prosječna uvozna cijena prema potrebi je prilagođena za uvozne carine.

(152)

Za mali broj faktora proizvodnje stvarni troškovi proizvođača izvoznika koji surađuju činili su zanemariv udio u ukupnim troškovima sirovina u razdoblju ispitnog postupka. Budući da vrijednost koja je za njih upotrijebljena nije imala znatan utjecaj na izračune dampinške marže, neovisno o upotrijebljenom izvoru, Komisija je te faktore proizvodnje tretirala kao potrošni materijal, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 166.

(153)

Komisija je troškove prijevoza koje proizvođači izvoznici koji surađuju snose za isporuku sirovina izrazila kao postotak stvarnog troška tih sirovina i zatim je taj postotak primijenila na nenarušeni trošak tih istih sirovina kako bi dobila nenarušene troškove prijevoza. Komisija je smatrala da se u kontekstu ovog ispitnog postupka omjer između troškova koje proizvođač izvoznik snosi za sirovine i njegovih prijavljenih troškova prijevoza može opravdano upotrijebiti kao pokazatelj za procjenu nenarušenih troškova sirovina pri njihovoj isporuci u tvornicu društva.

3.3.3.2.   Radna snaga

(154)

Komisija je upotrijebila statističke podatke ILO-a koji pružaju informacije o prosječnom mjesečnom dohotku zaposlenika i prosječnom broju stvarno odrađenih sati tjedno po zaposlenoj osobi u Meksiku 2020. Mjesečna primanja ne uključuju troškove socijalnog osiguranja i poreze koje snosi poslodavac. Te su informacije dostupne u knjižnici OECD-a za istu godinu (76).

3.3.3.3.   Električna energija

(155)

Meksičko povjerenstvo za električnu energiju objavljuje cijenu električne energije u Meksiku. Komisija je upotrijebila podatke o cijenama električne energije za industriju objavljenima u Službenom listu Meksika.

(156)

Nakon druge bilješke društvo Liaoning Dantan Technology Group Co., Ltd. tvrdilo je da su cijene električne energije u Meksiku neopravdano visoke i da bi ih stoga trebalo sniziti jer su državne vlasti Meksika ugrozile razvoj obnovljivih izvora energije.

(157)

Komisija je napomenula da ta stranka nije dostavila nikakve dokaze kojima bi potkrijepila svoju tvrdnju, osim uopćenih izjava. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

3.3.3.4.   Prirodni plin

(158)

Komisija je upotrijebila cijenu plina za industrijske korisnike u Meksiku koju je u svojim redovitim priopćenjima za medije objavila Comisión Reguladora de Energía (77). Komisija je upotrijebila podatke o cijenama industrijskog plina u odgovarajućoj kategoriji potrošnje u gigadžulima koji obuhvaćaju razdoblje ispitnog postupka.

3.3.3.5.   Otpad

(159)

Komisija je analizirala računovodstvene prakse kineskih proizvođača izvoznika u uzorku koje se odnose na nusproizvode i otpad. Stoga je Komisija prilagodila izračunani trošak proizvodnje u skladu s računovodstvenom praksom svakog društva koja se odnosi na nusproizvode i otpad.

3.3.3.6.   Režijski troškovi proizvodnje, troškovi prodaje te administrativni i opći troškovi, dobit i amortizacija

(160)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe „izračunana uobičajena vrijednost uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”. Osim toga, mora se utvrditi vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi se obuhvatili troškovi koji nisu uključeni u navedene faktore proizvodnje.

(161)

Režijski troškovi proizvodnje koji su nastali proizvođačima izvoznicima koji surađuju izraženi su kao udio troškova proizvodnje koji su stvarno nastali proizvođačima izvoznicima. Taj je postotak primijenjen na nenarušene troškove proizvodnje.

(162)

Za utvrđivanje nenarušenog i razumnog iznosa režijskih troškova proizvodnje, troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i dobiti Komisija se oslonila na financijske podatke društva GrafTech International Ltd. za troškove prodaje, opće i administrativne troškove i podatke društva Reotix Materiales Refractarios za dobit.

3.3.4.   Izračun uobičajene vrijednosti

(163)

Na temelju prethodno opisanih nenarušenih cijena i referentnih vrijednosti Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(164)

Kako bi utvrdila nenarušene troškove proizvodnje za svaki pravni subjekt koji proizvodi i izvozi predmetni proizvod, Komisija je za svakog proizvođača izvoznika faktore proizvodnje kupljene od povezanih i nepovezanih strana zamijenila faktorima proizvodnje iz prethodne tablice.

(165)

Prvo, Komisija je nenarušene troškove proizvodnje utvrdila na temelju faktora proizvodnje koje je kupilo svako društvo. Zatim je primijenila nenarušene jedinične troškove na stvarnu potrošnju pojedinačnih faktora proizvodnje svakog proizvođača izvoznika koji surađuje. Komisija je troškove proizvodnje umanjila za nenarušene troškove nusproizvoda koji su ponovo korišteni u proizvodnom postupku.

(166)

Drugo, kako bi dobila ukupne nenarušene troškove proizvodnje, Komisija je dodala režijske troškove proizvodnje. Režijski troškovi proizvodnje koje su imali proizvođači izvoznici koji surađuju uvećani su za troškove potrošnih materijala iz uvodne izjave 152. i zatim izraženi kao udio u troškovima proizvodnje koje je stvarno imao svaki proizvođač izvoznik. Taj je postotak primijenjen na nenarušene troškove proizvodnje.

(167)

Naposljetku, Komisija je dodala troškove prodaje, opće i administrativne troškove i dobit koji su izraženi kao postotak troška prodane robe i primijenjeni na nenarušene ukupne troškove proizvodnje (tj. troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi iznosili su 12,0 %, a dobit 8,9 %).

(168)

Na temelju toga Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

3.4.   Izvozna cijena

(169)

Društvo Liaoning Dantan Technology Group Co., Ltd. izvozilo je svu proizvodnju predmetnog proizvoda preko dvaju povezanih trgovaca u Kini. Drugi proizvođač izvoznik, Chengdu Rongguang Carbon Co., Ltd., koji je dio grupe Fangda Carbon New Material Co., Ltd., izvozio je samo dio svoje proizvodnje predmetnog proizvoda preko povezanog trgovca u Kini. S druge strane, društvo Nantong Yangzi Carbon Co., Ltd. prodavalo je samo izravno Uniji.

(170)

Stoga je izvozna cijena bila stvarno plaćena ili plativa cijena za predmetni proizvod kada se prodavao za izvoz u Uniju u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe za sva tri proizvođača izvoznika u uzorku.

3.5.   Usporedba

(171)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika u uzorku na temelju cijena franko tvornica.

(172)

U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala pravedna usporedba Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena, u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe. Izvršene su prilagodbe za troškove prijevoza, osiguranja, manipuliranja i utovara, troškova kredita, bankovnih naknada, provizija i carina.

(173)

Budući da su društva Liaoning Dantan Technology Group Co., Ltd. i Chengdu Rongguang Carbon Co., Ltd., dio grupe Fangda Carbon New Material Co., Ltd., izvozila preko povezanog trgovca iz Kine, Komisija je prilagodila izvozne cijene tih društava u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (i) osnovne uredbe jer su ti trgovci djelovali kao posrednici koji posluju na temelju provizije. Ta je prilagodba iznosila koliko i troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi i dobit trgovca.

3.6.   Dampinške marže

(174)

Za proizvođače izvoznike u uzorku koji surađuju Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe.

(175)

Na temelju toga privremene ponderirane prosječne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

Društvo

Privremena dampinška marža

Grupa Fangda koju čine četiri proizvođača

24,5  %

Liaoning Dantan Technology Group Co., Ltd.

17,5  %

Nantong Yangzi Carbon Co., Ltd.

24,5  %

(176)

Za proizvođače izvoznike koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak Komisija je izračunala ponderiranu prosječnu dampinšku maržu u skladu s člankom 9. stavkom 6. osnovne uredbe. Ta je marža stoga utvrđena na temelju marži proizvođačâ izvoznikâ u uzorku.

(177)

Na temelju toga privremena dampinška marža proizvođača izvoznika koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak, iznosi 21,6 %.

(178)

Za sve ostale proizvođače izvoznike iz Kine Komisija je utvrdila dampinške marže na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. U tu je svrhu Komisija utvrdila razinu suradnje proizvođača izvoznika. Razina suradnje je obujam izvoza u Uniju proizvođača izvoznika koji surađuju izražen kao udio u ukupnom uvozu iz predmetne zemlje u Uniju u razdoblju ispitnog postupka koji je utvrđen na osnovi podataka Eurostata.

(179)

Razina suradnje u ovom je slučaju niska jer je uvoz proizvođača izvoznika koji surađuju činio samo oko 62 % ukupnog izvoza u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka. Na temelju toga, Komisija je smatrala primjerenim dampinšku maržu na razini zemlje, primjenjivu na sve ostale proizvođače izvoznike koji ne surađuju, odrediti na razini najviše dampinške marže utvrđene za vrstu proizvoda koje proizvođač izvoznik prodaje u reprezentativnim količinama s najvišom utvrđenom dampinškom maržom. Tako utvrđena dampinška marža iznosila je 66,5 %.

(180)

Privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

Društvo

Privremena dampinška marža

Grupa Fangda koju čine četiri proizvođača

24,5  %

Liaoning Dantan Technology Group Co., Ltd.

17,5  %

Nantong Yangzi Carbon Co., Ltd.

24,5  %

Ostala društva koja surađuju

21,6  %

Sva ostala društva

66,5  %

4.   ŠTETA

4.1.   Definicija industrije Unije i proizvodnje u Uniji

(181)

Pet društava ili grupacija društava iz Unije proizvodilo je istovjetni proizvod tijekom razdoblja ispitnog postupka. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

(182)

Ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrđena je u iznosu od oko 164 460 tona. Komisija je utvrdila tu vrijednost na temelju podataka koje su dostavili proizvođači iz Unije. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 13., tri proizvođača iz Unije u uzorku činila su više od 55 % ukupnog obujma proizvodnje i više od 65 % prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji.

(183)

Podnositelji pritužbe zatražili su da se društvo Sangraf Italy isključi iz definicije industrije Unije jer su društvo Sangraf Italy i njegovo povezano društvo Sangraf Henan iz NRK-a pod potpunom kontrolom Grupe Gaoshuo sa sjedištem u Hong Kongu (Hong Kong), koja je u krajnjem vlasništvu društva Sanergy Group Limited, osnovanog na Kajmanskim Otocima.

(184)

Ispitni postupak pokazao je da je društvo Sangraf Italy uvozilo nastavke od svojeg povezanog društva u NRK-u, ali je tijela grafitnih elektroda proizvodilo u Narniju u Italiji. Društvo Sangraf pokazalo je i da posluje u EU-u s određenim stupnjem operativne autonomije. Društvom Sangraf Italy upravlja se iz Italije, dok se grupacijom (Sangraf International) upravlja iz SAD-a. Kad je riječ o vlasničkim udjelima, matično holdinško društvo s kontrolnim udjelom osnovano je na Kajmanskim Otocima. Sangraf Italy isto je tako punopravni član Europskog udruženja za ugljik i grafit.

(185)

Na temelju tih razmatranja društvo Sangraf Italy smatralo se dijelom industrije Unije u skladu s člankom 4. osnovne uredbe. Stoga je odbačen zahtjev za isključenje društva Sangraf Italy iz definicije industrije Unije.

4.2.   Potrošnja u Uniji

(186)

Komisija je potrošnju u Uniji utvrdila na temelju podataka koje je dostavila industrija Unije i obujma uvoza (razina oznake TARIC) iskazanog u podacima Eurostata.

(187)

Potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 1.

Potrošnja u Uniji (u tonama)

 

2017.

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka

Ukupna potrošnja u Uniji

175 738

181 070

153 706

132 454

Indeks

100

103

87

75

Izvor: Eurostat (Comext) i industrija Unije.

Napomena: Izvršena je prilagodba uvoza pod oznakom TARIC 8545 11 00 90 kako bi se isključile grafitne elektrode prividne gustoće manje od 1,5 g/cm3 ili električnog otpora većeg od 7,0 μΩm. Ta se prilagodba sastojala od povlačenja 7,5 % obujma ukupnog izvoza i 3,3 % vrijednosti ukupnog izvoza. Ta je prilagodba bila u skladu s metodologijom primijenjenom u pritužbi koja se temeljila na udjelu grafitnih elektroda obične snage u svjetskoj potrošnji grafitnih elektroda (isključujući Kinu) za 2019.(*) Drugim riječima, elektrode obične snage činile su 7,5 % ukupnog obujma potrošnje elektroda izvan Kine 2019. Elektrode obične snage činile su 3,3 % ukupne vrijednosti potrošnje elektroda izvan Kine 2019.

(*)

Posljednja godina dostupna službama Komisije. Smatrala se dovoljnom jer ta brojka ne pokazuje veliku volatilnost.

(188)

Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja grafitnih elektroda u Uniji smanjila se za 25 %. Godine 2017. i 2018. zabilježena je visoka potrošnja potaknuta visokom potražnjom industrije čelika u Uniji, koja se oporavljala od krize čelika. Osim toga, u situaciji iznenadnog povećanja cijena grafitnih elektroda, proizvođači čelika stvarali su zalihe grafitnih elektroda u strahu od dodatnog povećanja. Prema podacima Eurofera, 2019. je proizvodnja čelika iz elektrolučnih peći pala na nisku razinu (–6,6 %) u usporedbi s 2018. Smanjila se potražnja za grafitnim elektrodama. Budući da se cijena grafitnih elektroda znatno smanjila, industriji na kraju proizvodnog lanca više nije bilo potrebno povećanje zaliha. Zbog toga su proizvođači čelika smanjivali svoje zalihe grafitnih elektroda. Potražnja se 2020. dodatno smanjila zbog pandemije bolesti COVID-19.

4.3.   Uvoz iz predmetne zemlje

4.3.1.   Obujam i tržišni udio uvoza iz predmetne zemlje

(189)

Komisija je obujam uvoza utvrdila na temelju baze podataka Comext. Tržišni udio uvoza utvrđen je na temelju podataka o uvozu i podataka industrije Unije o prodaji na tržištu Unije.

(190)

Uvoz iz predmetne zemlje kretao se kako slijedi:

Tablica 2.

Obujam uvoza (u tonama) i tržišni udio

 

2017.

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka

Obujam uvoza iz Kine

42 256

43 180

45 932

47 429

Indeks

100

102

109

112

Tržišni udio (%)

24,0

23,8

29,9

35,8

Indeks

100

99

124

149

Izvor: Eurostat (Comext), industrija Unije.

(191)

U kontekstu smanjenja potrošnje kineski uvoz povećao se na štetu industrije Unije. Obujam uvoza iz Kine tijekom razmatranog razdoblja povećao se za 12 %, a njegov tržišni udio za 49 % te je u razdoblju ispitnog postupka dosegnuo 35,8 % (+11,8 postotnih bodova). Tržišni udio industrije Unije smanjio se za 6,4 postotna boda, sa 60,0 % 2017. na 53,6 % 2020. (tablica 5.). Tržišni udio ostalih zemalja smanjio se tijekom razmatranog razdoblja na 10,6 % (–5,3 postotna boda) (tablica 11.).

4.3.2.   Cijene proizvoda uvezenih iz predmetne zemlje i sniženje cijena

(192)

Komisija je utvrdila cijene uvoza na temelju baze podataka Eurostat Comext. Sniženje cijena uvoza utvrđeno je na temelju odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku i kineski proizvođači izvoznici.

(193)

Prosječna cijena uvoza u Uniju iz predmetne zemlje kretala se kako slijedi:

Tablica 3.

Uvozne cijene (EUR/tona)

 

2017.

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka

Kina

4 152

9 710

4 845

2 077

Indeks

100

234

117

50

Izvor: Eurostat (Comext).

(194)

Od 2019. prosječne uvozne cijene iz Kine znatno su niže od cijena i troškova industrije Unije. Prema podacima koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku (vidjeti tablicu 7.), prosječne uvozne cijene iz Kine smanjile su se za 50 % tijekom razmatranog razdoblja, dok su se troškovi proizvodnje za industriju Unije povećali. U početku su se cijene uvoza povećale na vrlo visoke razine, dosegnule su vrhunac 2018., a zatim su se počele naglo smanjivati. Nakon vrhunca cijena 2018. to je smanjenje cijena kineskog uvoza bilo znatnije od smanjenja prodajnih cijena u Uniji.

(195)

Komisija je sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrdila uspoređujući:

(1)

ponderirane prosječne prodajne cijene po vrsti proizvoda proizvođača iz Unije u uzorku koje su naplaćene nepovezanim kupcima na tržištu Unije, prilagođene na razinu franko tvornica; i

(2)

odgovarajuće ponderirane prosječne cijene po uvezenoj vrsti proizvoda koje kineski proizvođači u uzorku koji surađuju naplaćuju prvom nezavisnom kupcu na tržištu Unije, utvrđene na temelju cijena CIF (troškovi, osiguranje, vozarina), uz odgovarajuće prilagodbe za carine i troškove nakon uvoza.

(196)

Usporedba cijena izvršena je za svaku vrstu proizvoda za transakcije na istoj razini trgovine, nakon potrebnog usklađivanja i odbijanja rabata i popusta. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak teoretskog prometa proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka. Dobivena je ponderirana prosječna marža sniženja cijene u iznosu od 51,2 % za uvoz iz predmetne zemlje na tržište Unije. Za sav uvoz za koji je postojala paralelna prodaja utvrđeno je da je snižavao cijene u Uniji.

4.4.   Gospodarsko stanje industrije Unije

4.4.1.   Opće napomene

(197)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(198)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 13., odabir uzorka proveden je radi utvrđivanja moguće štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(199)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je makroekonomske pokazatelje ocijenila na temelju podataka koje je dostavila industrija Unije. Podaci su se odnosili na sve proizvođače iz Unije. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku.

(200)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga.

(201)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

4.4.2.   Makroekonomski pokazatelji

4.4.2.1.   Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(202)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 4.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

 

2017.

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka

Obujam proizvodnje (u tonama)

233 538

250 597

219 526

164 460

Indeks

100

107

94

70

Proizvodni kapacitet (u tonama)

255 500

283 500

294 900

294 900

Indeks

100

111

115

115

Iskorištenost kapaciteta (%)

91,4

88,4

74,4

55,8

Indeks

100

97

81

61

Izvor: odgovori na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku.

(203)

Tijekom razmatranog razdoblja obujam proizvodnje smanjio se za 30 %: Proizvodnja je u stopu pratila promjene potrošnje: visoka potražnja u razdoblju 2017.–2018., pad potražnje 2019. (smanjenje zaliha), daljnji i izraženiji pad potražnje 2020. (pandemija bolesti COVID-19).

(204)

Proizvodni se kapacitet tijekom razmatranog razdoblja povećao za 15 %. Do toga je djelomično došlo zahvaljujući društvu Sangraf Italy, koje je započelo s radom 2018. Industrija Unije općenito je uložila u razvoj kapaciteta. Industrija Unije očekivala je da će potrajati pozitivno stanje na tržištu kakvo je bilo na početku razmatranog razdoblja te da će se potražnja dodatno povećati.

(205)

Dva prethodno navedena kretanja (smanjenje proizvodnje, povećanje kapaciteta) dovela su do znatnog smanjenja iskorištenosti kapaciteta (–35 %). U razdoblju ispitnog postupka stopa iskorištenosti kapaciteta pala je na vrlo nisku razinu (55,8 %).

4.4.2.2.   Obujam prodaje i tržišni udio

(206)

Obujam prodaje industrije Unije i tržišni udio u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 5.

Obujam prodaje i tržišni udio

 

2017.

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka

Obujam prodaje na tržištu Unije (u tonama)

105 520

118 025

91 949

70 970

Indeks

100

112

87

67

Tržišni udio (%)

60,0

65,2

59,8

53,6

Indeks

100

109

100

89

Izvor: industrija Unije.

(207)

Prodaja se povećala od 2017. do 2018., a zatim se smanjila u razdoblju 2018.–2020. Opće kretanje u skladu je s razvojem potrošnje. Međutim, u razmatranom razdoblju pad prodaje (–33 %) bio je izraženiji od pada potrošnje (–25 %).

(208)

Zbog toga se tržišni udio industrije Unije smanjio za 6,4 postotna boda. Tržišni udio trećih zemalja osim NRK-a smanjio se za 5,3 postotna boda. Tržišni udio industrije Unije smanjio se u korist kineskog uvoza, koji se u istom razdoblju povećao za 11,8 postotnih bodova.

4.4.2.3.   Rast

(209)

Stopa rasta BDP-a Unije (27 zemalja) u razdoblju 2017.–2019. iznosila je oko +2,2 % (Eurostat (78)). Godine 2020. iznosila je –6 % (Eurostat (79)). Prije pandemije bolesti COVID-19 došlo je do silaznog kretanja proizvodnje sirovog čelika iz električnih peći u Uniji: 68 497 tona 2017., 69 781 tona 2018., 65 171 tona 2019. (izvor: Eurofer). Potražnja za grafitnim elektrodama i njihova proizvodnja slijedile su to kretanje. U kontekstu smanjenja potrošnje industrija Unije izgubila je ne samo obujam prodaje nego i tržišni udio, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 208.

4.4.2.4.   Zaposlenost i produktivnost

(210)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 6.

Zaposlenost i produktivnost

 

2017.

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka

Broj zaposlenika

1 034

1 164

1 150

1 102

Indeks

100

113

111

107

Produktivnost (u tonama po zaposleniku)

226

215

191

149

Indeks

100

95

85

66

Izvor: industrija Unije.

(211)

Zaposlenost u tom sektoru pratila je slično kretanje kao proizvodnja i potrošnja na tržištu Unije te je od 2017. do 2018. porasla za 13 %. Do toga je djelomično došlo zahvaljujući društvu Sangraf Italy, koje je započelo s radom 2018. Zaposlenost je zatim nastavila slijediti slično kretanje kao proizvodnja i potrošnja te se smanjivala od 2018. do kraja razmatranog razdoblja, ali sporijim tempom. Ukupno gledano, zaposlenost se tijekom razmatranog razdoblja povećala za 7 %.

(212)

S obzirom na prethodno navedeno, u situaciji u kojoj se proizvodnja smanjila za 30 % u razmatranom razdoblju, smanjila se i produktivnost. Tijekom razmatranog razdoblja smanjila se za 34 %.

4.4.2.5.   Visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga

(213)

Sve su dampinške marže bile znatno iznad razine de minimis. Utjecaj visine stvarnih dampinških marži na industriju Unije bio je znatan s obzirom na obujam i cijene uvoza iz predmetne zemlje.

(214)

Grafitne elektrode već su bile predmet antidampinških ispitnih postupaka, a antidampinške mjere na uvoz grafitnih elektroda iz Indije još su na snazi.

(215)

Prethodni ispitni postupci pokazali su da je prethodni damping imao dugotrajan negativan učinak na stanje industrije Unije. Ti ispitni postupci nisu upućivali na to da se industrija Unije oporavila od prethodnog dampinga. Naprotiv, nalazi posljednje privremene revizije, koja je okončana u listopadu 2020., pokazali su da je dobro gospodarsko stanje industrije Unije 2017. i 2018. bilo privremeno i da nije bilo potrebe za ukidanjem mjera protiv Indije (80).

4.4.3.   Mikroekonomski pokazatelji

(216)

Komisija je pri razmatranju prodaje industrije Unije i mikroekonomskih pokazatelja napomenula da je dio proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji (konkretno, jedan proizvođač iz Unije, GrafTech, koji ima više od 50 % ukupne prodaje i više od 50 % ukupne proizvodnje (81)) bio zaštićen od izravne konkurencije na tržištu, a drugi je dio (preostala dva proizvođača iz Unije u uzorku) bio izravno izložen jeftinom kineskom uvozu (vidjeti odjeljak 4.3.).

(217)

Do te je situacije došlo zbog postojanja dugoročnih ugovora koje je najveći pojedinačni proizvođač grafitnih elektroda u Uniji (GrafTech) sklopio sa svojim kupcima nakon razdoblja neobično visokih cijena 2017.–2018. Riječ je o ugovorima o kupnji tipa „uzmi ili plati” kojima je društvo GrafTech jamčilo određenu razinu opskrbe po utvrđenim cijenama, a kupac se obvezao kupiti dogovorenu količinu po unaprijed utvrđenoj i fiksnoj cijeni, uz primjenu raznih ugovornih prava i obveza. Ti su ugovori trajali tri ili pet godina. Činilo se da je vrlo velik dio prodaje društva GrafTech tijekom razdoblja ispitnog postupka ostvaren na temelju tih dugoročnih ugovora. Prema svim saznanjima Komisije, nijedan drugi proizvođač iz Unije nema slične dugoročne ugovore. S obzirom na trajanje dugoročnih ugovora, Komisija je napomenula da su njihovi učinci privremeni.

(218)

Stoga je, kako bi pravilno ocijenila gospodarski odnos između dvaju dijelova industrije Unije, Komisija na sličan način i u skladu sa sudskom praksom WTO-a (82) ispitala, s jedne strane, dio industrije za koji se smatralo da je zaštićen od izravnog tržišnog natjecanja s uvozom i, s druge strane, dio koji je bio izložen konkurentskom pritisku uvoza, kao i industriju u cjelini.

4.4.3.1.   Cijene i čimbenici koji utječu na cijene

(219)

Prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku za nepovezane kupce u Uniji tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 7.

Prodajne cijene u Uniji

 

2017.

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka

Prosječna jedinična prodajna cijena u Uniji na ukupnom tržištu (EUR/tona)

2 221

8 780

9 900

5 993

Indeks

100

395

446

270

Jedinični trošak proizvodnje (EUR/tona)

2 071

4 095

5 454

5 016

Indeks

100

198

263

242

Izvor: odgovori na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku.

(220)

Prodajne cijene znatno su se povećale 2018. i 2019. prije naglog pada 2020. Međutim, prodajne su cijene 2020. i dalje bile više nego dvostruko veće nego 2017. (+170 %).

(221)

Zahvaljujući postojećim dugoročnim ugovorima, društvo GrafTech France moglo je tijekom razdoblja ispitnog postupka zadržati visoku razinu cijena ([25–50] % iznad prosječne jedinične prodajne cijene u Uniji) unatoč općem padu cijena od kojeg ostatak industrije Unije nije bio zaštićen. Komisija je na temelju dostupnih informacija, a osobito na temelju obujma prodaje društva GraftTech France koji nije obuhvaćen dugoročnim ugovorima te obujma prodaje preostalih dvaju proizvođača iz Unije u uzorku, procijenila da je prosječna cijena na „slobodnom” tržištu koje nije zaštićeno dugoročnim ugovorima bila oko [20–40] % niža od prosječne jedinične prodajne cijene u Uniji na ukupnom tržištu. U skladu s tim, prosječna prodajna cijena u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka ne odražava točno stanje konkurentnih cijena na tržištu Unije, na koje je znatno utjecao jeftin i dampinški uvoz iz Kine.

(222)

U razdoblju 2017.–2019. prodajne cijene grafitnih elektroda porasle su na globalnoj razini. To je bila posljedica tržišne neravnoteže s porastom globalne potražnje i ponude koja nije uspjela održati korak s potražnjom. Glavni razlog za povećanje potražnje bio je globalni prelazak u industriji čelika s visokih peći na elektrolučne peći u kojima se upotrebljavaju grafitne elektrode. Kao ključni razlog zaostajanja u opskrbi u svijetu naveden je prekid rada kineskih proizvođača grafitnih elektroda radi ekološke modernizacije koji je propisala vlada. Ta su se privremena zatvaranja poklopila s povećanjem potražnje kineskih proizvođača čelika za grafitnim elektrodama i pojavom nove konkurencije u potražnji za igličnim koksom (glavna sirovina u proizvodnji grafitnih elektroda) iz industrije litij-ionskih baterija.

(223)

Cijena igličnog koksa stalno se i znatno povećavala od 2017. do sredine 2019. Množi se s faktorom oko 9, čime se povećava s oko 500 USD po toni na oko 4 500 USD po toni. Ta volatilnost cijena grafitnih elektroda i sirovina od kojih se proizvode dovela je do toga da je dio industrije sklopio dugoročne ugovore, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 217. Cijene igličnog koksa zatim su se vratile na uobičajenu razinu, ali troškovi i cijene grafitnih elektroda ostali su viši nego 2017. U razdoblju ispitnog postupka prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku vratile su se na razine bliže dugoročnom prosjeku. To je bilo povezano s kombinacijom čimbenika: smanjenje cijene igličnog koksa, smanjenje potražnje povezano s pandemijom bolesti COVID-19 i povećan pritisak na cijene zbog konkurencije jeftinog uvoza iz Kine. Kako je prethodno navedeno (uvodne izjave 216.–218.), to stanje nije jednako utjecalo na cijelu industriju Unije. U dijelu industrije Unije koji nije bio zaštićen dugoročnim ugovorima došlo je do znatnog pada prodajnih cijena od –[48–60] % tijekom razdoblja ispitnog postupka, dok su se prodajne cijene društva GrafTech France smanjile samo za –[15–35] %.

(224)

U razmatranom razdoblju troškovi proizvodnje povećali su se za 242 %. To je bilo povezano s povećanjem cijena glavne sirovine: igličnog koksa, kako je prethodno navedeno. Troškovi rada bili su stabilni tijekom razdoblja (vidjeti tablicu 8.). Cijena energije (uključujući električnu energiju) bila je u porastu, što je u određenoj mjeri pridonijelo povećanju troškova proizvodnje.

4.4.3.2.   Troškovi rada

(225)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 8.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

 

2017.

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka

Prosječni troškovi rada po zaposleniku (EUR)

83 705

91 784

89 456

84 780

Indeks

100

110

107

101

Izvor: odgovori na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku.

(226)

Prosječni trošak rada po zaposleniku povećao se 2018. za 10 %, nakon čega je uslijedilo smanjenje od 3 %, da bi se troškovi nastavili smanjivati tijekom razdoblja ispitnog postupka te dosegnuli razinu 1 % višu nego 2017.

(227)

Pri procjeni kretanja troškova rada za različite dijelove industrije i industriju u cjelini Komisija nije utvrdila znatne razlike u promjenama troškova tijekom razmatranog razdoblja.

4.4.3.3.   Zalihe

(228)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 9.

Zalihe

 

2017.

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka

Završne zalihe (u tonama)

6 142

6 424

9 114

8 163

Indeks

100

105

148

133

Završne zalihe kao postotak proizvodnje

4,8  %

4,9  %

8,3  %

8,6  %

Indeks

100

103

174

180

Izvor: odgovori na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku.

(229)

Zalihe su rasle i nominalno (+33 %) i kao postotak proizvodnje (80 %). To je bilo povezano sa smanjenjem prodaje industrije Unije i na tržištu Unije i na izvoznim tržištima. Industrija je navela da je morala zadržati određeni obujam poslovanja te stoga nije mogla smanjiti proizvodnju u skladu sa smanjenjem prodaje.

(230)

Komisija je pri zasebnom ispitivanju dijela industrije Unije koji sa svojim kupcima nije sklopio dugoročne ugovore napomenula da su se zalihe više povećale tijekom razmatranog razdoblja ([5–15] postotnih bodova iznad prosječnog rasta zaliha). S druge strane, zasebnim ispitivanjem društva GrafTech France utvrđeno je da su se zalihe povećale u manjoj mjeri ([5–15] postotnih bodova manje od prosječnog rasta zaliha). To dodatno pokazuje da je postojanje dugoročnih ugovora imalo (i još uvijek ima) znatan pozitivan učinak na gospodarske pokazatelje samo jednog proizvođača iz Unije.

4.4.3.4.   Profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala

(231)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 10.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

 

2017.

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka

Četvrto tromjesečje razdoblja ispitnog postupka

Profitabilnost prodaje u Uniji nepovezanim kupcima (% prodajnog prometa)

8,0

52,7

43,8

16,1

2,6

Indeks

100

658

547

201

33

Novčani tok (EUR)

28 215 108

488 291 957

380 447 375

60 964 690

–22 330 357

Indeks

100

1 731

1 348

216

- 356

Ulaganja (EUR)

12 662 440

30 259 283

21 600 910

18 670 327

6 542 529

Indeks

100

239

171

147

208 (*)

Povrat ulaganja (%)

17,8

552,4

366,5

–3,9

–32,6

Indeks

100

3 100

2 057

-22

- 183

Izvor: odgovori na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku.

(*) Jedanput godišnje.

(232)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje. Tijekom razmatranog razdoblja dobit je vrtoglavo porasla u razdoblju 2018.–2019., a zatim je naglo pala i pretvorila se u dvoznamenkaste gubitke za sve proizvođače iz Unije, osim društva GrafTech France. Iznimno visoka dobit u razdoblju 2018.–2019. povezana je s vrlo posebnom situacijom tih godina koju obilježavaju tržišne neravnoteže vrlo povoljne za proizvođače grafitnih elektroda. U kontekstu naglog pada potražnje 2020. povezanog s pandemijom bolesti COVID-19 povećana konkurencija kineskog izvoza potpuno je preokrenula situaciju, a dobit je dosegnula najnižu razinu.

(233)

Profitabilnost prodaje u Uniji općenito se povećala s +8,0 % 2017. na +16,1 % tijekom razdoblja ispitnog postupka. Međutim, situacija je vrlo različita za različite dijelove industrije.

(234)

Komisija je najprije analizirala stanje dijela industrije Unije koji nije sklopio dugoročne ugovore i stoga je bio u potpunosti izložen promijenjenoj dinamici tržišta, uključujući povećani obujam dampinškog uvoza iz Kine. Proizvođači iz Unije u uzorku koji pripadaju toj kategoriji zabilježili su izražen pad profitabilnosti tijekom razmatranog razdoblja, s +[5–15] % 2017. na [–10 do –20] % tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(235)

Komisija je zatim ispitala društvo GrafTech France. To trgovačko društvo ima dugoročne ugovore te je u skladu s time i dalje ostvarivalo veliku dobit tijekom razdoblja ispitnog postupka. Međutim, Komisija je napomenula da se dio prodaje grafitnih elektroda društva GrafTech France odvijao i na otvorenom tržištu. Cijene tih transakcija bile su znatno niže od cijena njegovih transakcija u okviru dugoročnih ugovora. Kada su cijene transakcija društva GrafTech France koje nisu obuhvaćene dugoročnim ugovorima uspoređene po kontrolnim brojevima proizvoda s cijenama ostalih proizvođača iz Unije u uzorku, pokazalo se da su neke cijene više, a neke niže. Cijene tih transakcija u prosjeku su bile vrlo blizu cijenama ostalih proizvođača iz Unije u uzorku. Komisija je zaključila da su u tim transakcijama na otvorenom tržištu cijene bile usporedive s cijenama ostalih proizvođača iz Unije u uzorku. Stoga je i društvo GrafTech France osjetilo konkurentski pritisak jeftinog uvoza iz Kine kada nije bilo zaštićeno od tržišnog natjecanja na temelju dugoročnih ugovora.

(236)

Komisija je nadalje napomenula da se stanje cijele industrije Unije, uključujući društvo GrafTech France, pogoršalo na kraju razdoblja ispitnog postupka, što je posebno vidljivo iz podataka o profitabilnosti za četvrto tromjesečje razdoblja ispitnog postupka, koji su znatno ispod profitne marže uobičajene za taj sektor u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Pogoršanje stanja industrije uglavnom je posljedica pogoršanja stanja dijela industrije koji nije obuhvaćen dugoročnim ugovorima.

(237)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Neto novčani tok kretao se na sličan način kao profitabilnost: veliko povećanje u razdoblju 2018.–2019., nakon kojeg je uslijedilo drastično smanjenje 2020. I to se može objasniti istim čimbenicima. Pri ispitivanju novčanog toka za različite dijelove industrije Unije iste se napomene mogu iznijeti i u odnosu na razlike između društva GrafTech France (znatan novčani tok) i ostatka industrije Unije (negativan novčani tok).

(238)

Ulaganja su se u razmatranom razdoblju povećala (+47 %). Zahvaljujući velikoj dobiti u razdoblju 2018.–2019., industrija Unije mogla je ulagati u svoje proizvodne pogone. Ulaganja su se ponovno usporila krajem razmatranog razdoblja, nakon izbijanja pandemije bolesti COVID-19.

(239)

Pri analizi različitih dijelova industrije nije uočen jasan trend. Društvo GrafTech France više je ulagalo sredinom razmatranog razdoblja, a ostatak industrije prema kraju tog razdoblja.

(240)

Povrat ulaganja je dobit izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Kretao se na sličan način kao profitabilnost: veliko povećanje u razdoblju 2018.–2019., nakon kojeg je uslijedilo drastično smanjenje 2020.

4.4.4.   Zaključak o šteti

(241)

Svi glavni makropokazatelji imali su negativno kretanje tijekom razmatranog razdoblja. Obujam prodaje u Uniji smanjio se za 33 %, proizvodnja za 30 %, a smanjio se i tržišni udio industrije Unije. U kontekstu smanjenja tržišta obujam uvoza iz Kine povećao se za 12 % tijekom razmatranog razdoblja, a njegov tržišni udio za 49 % te je u razdoblju ispitnog postupka dosegnuo 35,8 %. Uvozne cijene iz Kine od 2019. stalno su znatno niže od cijena i troškova industrije Unije.

(242)

Kad je riječ o mikropokazateljima koji se odnose na industriju u cjelini, stanje industrije Unije šaroliko je: povećali su se profitabilnost prodaje u Uniji (s +8,0 % na +16,1 %) te novčani tok (+116 %), ali su se znatno pogoršali zalihe (+33 %) i povrat ulaganja (s +17,8 % na –3,9 %).

(243)

Međutim, ti objedinjeni podaci prikrivaju vrlo neujednačenu situaciju koja utječe na tržišnu dinamiku i gospodarski odnos među različitim proizvođačima u Uniji. Zbog razloga navedenih u uvodnim izjavama 216.–218. Komisija je s jedne strane zasebno ispitala dio industrije Unije koji nije sklopio dugoročne ugovore sa svojim kupcima i koji posluje na otvorenom tržištu (te je stoga kontinuirano izložen tržišnom natjecanju s dampinškim uvozom), a s druge strane dio industrije Unije koji je s kupcima sklopio dugoročne ugovore u razdoblju 2017.–2018. (tj. GrafTech).

(244)

Za dva od tri proizvođača iz Unije u uzorku koji nisu sklopili dugoročne ugovore sa svojim kupcima svi mikropokazatelji znatno su se pogoršali: profitabilnost prodaje u Uniji pala je s [5–10] % 2017. na –[10–20] % 2020., zalihe su se povećale (+[30–60] %), povrat ulaganja pao je s [20–50] % na –[200–250] %, a novčani se tok smanjio (–[220–260] %).

(245)

S druge strane, situacija trećeg proizvođača iz Unije u uzorku, društva GrafTech France, bila je drukčija i iznimna. Tijekom razdoblja ispitnog postupka društvo GrafTech France zabilježilo je veliku dobit i novčani tok.

(246)

U tom je pogledu ispitnim postupkom razotkrivena uloga dugoročnih ugovora između društva GrafTech France i njegovih klijenata. Činilo se da je vrlo velik dio prodaje društva GrafTech France tijekom razdoblja ispitnog postupka ostvaren na temelju dugoročnih ugovora. Zbog toga su tijekom razdoblja ispitnog postupka cijene društva GrafTech France bile znatno više od cijena njegovih konkurenata. Ti dugoročni ugovori doveli su do toga da prodajne cijene društva GrafTech France nisu bile povezane s konkurentnim cijenama na tržištu Unije. Zapravo, zbog dugoročnih ugovora sklopljenih s kupcima društvo GrafTech France i društvo GrafTech općenito bili su u velikoj mjeri zaštićeni od vanjskih čimbenika kao što su pad potražnje i sve veća konkurencija jeftinog uvoza iz Kine.

(247)

Međutim, to je bila privremena i iznimna situacija jer su neki od dugoročnih ugovora već istekli, a većina preostalih dugoročnih ugovora istječe krajem 2022.

(248)

U četvrtom tromjesečju razdoblja ispitnog postupka već je zabilježeno daljnje pogoršanje jer su brojčani podaci o profitabilnosti (prosjek društava u uzorku, uključujući GrafTech France) pali na 2,6 %. Nakon isteka svih dugoročnih ugovora, GrafTech će morati poslovati pod istim tržišnim uvjetima kao i ostali proizvođači iz Unije.

(249)

Komisija je dodatno ispitala odnos između dijela industrije Unije koji nije sklopio dugoročne ugovore sa svojim kupcima i dijela industrije Unije koji je s kupcima sklopio dugoročne ugovore (tj. društva GrafTech France) kako bi utvrdila hoće li drugi dio industrije i industrija Unije u cjelini povući zdraviji dio industrije u negativan trend već zabilježen tijekom razmatranog razdoblja.

(250)

Kad je riječ o proizvodnji, sva tri proizvođača u uzorku obavijestila su Komisiju da proizvode isti razred elektroda (elektrode ultravelike snage). Raspon grafitnih elektroda koje proizvode ta tri proizvođača iz uzorka obuhvaća promjere od 500 do 720 mm i dužinu veću od 1 651 cm (a posebno veću od 1 951 cm). Tri proizvođača u velikim količinama proizvode elektrode promjera oko 600 mm i 700 mm. Komisija nije mogla utvrditi drukčiji proizvodni uzorak između dijela industrije Unije koji nije sklopio dugoročne ugovore sa svojim kupcima i društva GrafTech France.

(251)

Kada se promatraju troškovi, troškovi proizvodnje proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka iznosili su oko 5 000 EUR. Nije uočena nikakva znatna razlika između triju proizvođača u uzorku. Svi njihovi troškovi proizvodnje bili su u rasponu od ±10 % oko tog prosjeka.

(252)

Komisija je napomenula i da je društvo GrafTech France dio svoje prodaje za koji se smatralo da nije obuhvaćen dugoročnim ugovorima ostvarivalo po cijenama vrlo sličnima cijenama ostatka industrije (vidjeti uvodnu izjavu 235.). Kad nije bilo zaštićeno dugoročnim ugovorima, jasno je da je i društvo GrafTech France bilo izloženo pritisku jeftinog uvoza iz Kine.

(253)

Zbog toga su proizvodi prodani na tržištu Unije koji nisu obuhvaćeni dugoročnim ugovorima reprezentativni za industriju Unije u cjelini. To je zato što su dugoročni ugovori jedini elementi po kojima se jedan proizvođač iz Unije razlikuje od ostatka industrije Unije. Međutim, olakšana situacija za tog proizvođača zahvaljujući dugoročnim ugovorima privremenog je karaktera i ne odražava ukupnu dinamiku tržišta u razdoblju ispitnog postupka, koje je obilježeno stalnim povećanjem jeftinog kineskog uvoza. Bez dugoročnih ugovora čak i društvo GrafTech France trpi štetu zbog dampinškog uvoza (vidjeti uvodnu izjavu 235.). S obzirom na činjenicu da dugoročni ugovori društva GrafTech France uskoro istječu, može se predvidjeti da će se društvo GrafTech France pridružiti istim negativnim trendovima koji su već utvrđeni za preostali dio industrije Unije, a time i za industriju Unije u cjelini.

(254)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je u ovoj fazi postupka zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe. Profitabilni dio industrije neće moći pozitivno utjecati na neprofitabilni dio koji trpi iznimno velik konkurentski pritisak jeftinog uvoza iz Kine. Nadalje, ako se uzmu u obzir podaci iz četvrtog tromjesečja razdoblja ispitnog postupka, već se može uočiti daljnje pogoršanje gospodarskog stanja industrije Unije u cjelini. Očekuje se da će se ta silazna kretanja pojačati kad isteknu dugoročni ugovori društva GrafTech, među ostalim i s obzirom na znatnu stopu rasta dampinškog uvoza po cijenama zbog kojih su stalno znatno snižene cijene u Uniji te s obzirom na povećanje proizvodnih kapaciteta u NRK-u tijekom posljednjih godina.

5.   UZROČNOST

(255)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 6. osnovne uredbe ispitala je li zbog dampinškog uvoza iz predmetne zemlje industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu. Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 7. osnovne uredbe ispitala i postoje li drugi poznati čimbenici koji su istodobno mogli uzrokovati štetu industriji Unije. Komisija je osigurala da se dampinškom uvozu ne pripisuje druga moguća šteta prouzročena čimbenicima koji nisu dampinški uvoz iz predmetne zemlje. Ti su čimbenici bili pandemija bolesti COVID-19, kraj krize u razdoblju 2017.–2018., zastarjelost industrije Unije, uvoz iz drugih zemalja, izvozni rezultati industrije Unije i potrošnja u Uniji.

5.1.   Učinci dampinškog uvoza

(256)

Obujam uvoza iz Kine povećao se za 12 % tijekom razmatranog razdoblja, s približno 42 256 tona u 2017. na 47 429 tona u 2020. Tijekom istog razdoblja njegov se tržišni udio povećao za 49 % te je u razdoblju ispitnog postupka dosegnuo 35,8 %. Cijene tog sve većeg uvoza bile su znatno niže od cijena industrije Unije tijekom druge polovine razmatranog razdoblja (2019.–2020.). To je snažno utjecalo na industriju Unije, koja je u razdoblju ispitnog postupka zabilježila pad prodaje sa 118 025 tona 2018. na 91 949 tona 2019. i 70 970 tona 2020. To je dovelo do vrlo velikog pada profitabilnosti za sve proizvođače iz Unije u uzorku, osim jednog koji ima dugoročne ugovore, od dobiti (+[5–10] % 2017.) do velikih gubitaka (–[10–20] % 2020.) i posljedičnog pogoršanja drugih financijskih pokazatelja kao što su razina zaliha, povrat ulaganja i novčani tok.

(257)

Stoga se potvrđuje da je, s obzirom na vremensku podudarnost, povećani uvoz grafitnih elektroda podrijetlom iz Kine po dampinškim cijenama doveo do pogoršanja gospodarskog i financijskog stanja industrije Unije. Ostali čimbenici razmatrat će se u točki 5.2.

5.2.   Učinci drugih čimbenika

5.2.1.   Pandemija bolesti COVID-19

(258)

Uvoz grafitnih elektroda iz NRK-a po niskim cijenama zabilježen je od 2019. nadalje. Prosječna cijena kineskog uvoza 2019. iznosila je 57 %, a 2020. 51 % prosječne cijene uvoza, isključujući uvoz iz Kine. Od 2019. (tj. prije pandemije) kineski uvoz počeo se povećavati u razdoblju smanjenja potrošnje u Uniji. To je dovelo do stalnog povećanja uvoza iz Kine od 2018., među ostalim i u pogledu tržišnog udjela. Stoga smanjenje potrošnje zbog pandemije nije umanjilo uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i štete nanesene industriji Unije.

5.2.2.   Kraj razdoblja najviših cijena 2017.–2019.

(259)

Nakon razdoblja 2017.–2019. snizile su se i domaće i uvozne cijene. Međutim, kako je prethodno navedeno, kineske su se cijene smanjivale brže od prosječnih cijena uvoza iz trećih zemalja osim Kine (–50 % 2019. i –57 % 2020. u usporedbi s –12 % i –51 %). Stoga globalno smanjenje cijena nije pridonijelo šteti koja je nanesena industriji Unije.

5.2.3.   Zastarjelost industrije Unije

(260)

Iako neki proizvođači iz Unije možda zaostaju u pogledu opreme, riječ je o dinamičnoj industriji koja je povećala ulaganja kako bi povećala kapacitet, prilagodila proizvodnu opremu i nabavila najnoviju tehnologiju. Ulaganja su se tijekom razmatranog razdoblja povećala za 47 %.

5.2.4.   Uvoz iz trećih zemalja

(261)

Obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja u razmatranom razdoblju kretao se kako slijedi:

Tablica 11.

Uvoz iz trećih zemalja

Zemlja

 

2017.

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka

Indija

Obujam (u tonama)

5 662

6 212

3 700

2 211

 

Indeks

100

110

65

39

 

Tržišni udio (%)

3,2

3,4

2,4

1,7

 

Prosječna cijena (EUR)

2 339

13 709

10 018

4 072

 

Indeks

100

586

428

174

Meksiko

Obujam (u tonama)

2 865

1 379

12

896

 

Indeks

100

48

0,4

31

 

Tržišni udio (%)

1,6

0,8

0

0,7

 

Prosječna cijena (EUR)

2 218

2 525

3 344

3 976

 

Indeks

100

114

151

179

Rusija

Obujam (u tonama)

4 118

5 244

8 092

5 485

 

Indeks

100

127

197

133

 

Tržišni udio (%)

2,3

2,9

5,3

4,1

 

Prosječna cijena (EUR)

2 382

9 055

6 879

3 578

 

Indeks

100

380

289

150

SAD

Obujam (u tonama)

9 689

3 359

1 860

2 950

 

Indeks

100

35

19

30

 

Tržišni udio (%)

5,5

1,9

1,2

2,2

 

Prosječna cijena (EUR)

2 398

7 997

11 376

5 025

 

Indeks

100

333

474

210

Ostale treće zemlje

Obujam (u tonama)

5 629

3 671

2 162

2 514

 

Indeks

100

65

38

45

 

Tržišni udio (%)

3,2

2,0

1,4

1,9

 

Prosječna cijena (EUR)

2 427

7 435

9 057

4 285

 

Indeks

100

306

373

177

Ukupno sve treće zemlje, osim predmetne zemlje

Obujam (u tonama)

27 962

19 866

15 826

14 055

 

Indeks

100

71

57

50

 

Tržišni udio (%)

15,9

11,0

10,3

10,6

 

Prosječna cijena (EUR)

2 371

9 579

8 436

4 111

 

Indeks

100

404

356

173

Izvor: Eurostat (Comext).

(262)

Tržišni udio trećih zemalja osim predmetne zemlje bio je nizak (oko 10–11 %) i ostao je stabilan u razdoblju 2018.–2020. To znači da se u apsolutnom smislu smanjio razmjerno smanjenju potrošnje u Uniji.

(263)

Cijene uvoza iz trećih zemalja osim predmetne zemlje u prosjeku su tijekom razmatranog razdoblja bile na istim razinama kao cijene industrije Unije. Međutim, u razdoblju ispitnog postupka cijene su bile 31 % niže od cijena industrije Unije, što je bila najniža razina postignuta u relativnom smislu u usporedbi s cijenama industrije Unije u razmatranom razdoblju. To je u oštroj suprotnosti s cijenama kineskog uvoza, koji se znatno smanjio 2020. i bio je 65 % niži od cijena industrije Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka. Međutim, cijene variraju ovisno o specifikacijama elektroda i, iako usporedba prosječnih cijena daje određene naznake, takva usporedba ne može zamijeniti usporedbu cijena na temelju PCN-a.

(264)

Stoga je zaključeno da uvoz iz drugih zemalja nije pridonio šteti nanesenoj industriji Unije jer su cijene tog uvoza bile znatno više od cijena kineskog uvoza.

5.2.5.   Izvozni rezultati industrije Unije

(265)

Obujam izvoza proizvođača iz Unije u razmatranom razdoblju kretao se kako slijedi:

Tablica 12.

Izvozni rezultati proizvođača iz Unije

 

2017.

2018.

2019.

Razdoblje ispitnog postupka

Obujam izvoza (u tonama)

134 311

132 850

124 460

102 222

Indeks

100

99

93

76

Prosječna cijena (EUR/tona)

2 377

8 134

9 186

5 660

Indeks

100

342

386

238

Izvor: Odgovori na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku i industrije Unije.

(266)

Tijekom razmatranog razdoblja izvoz industrije Unije stalno se smanjivao (–24 % tijekom tog razdoblja). Industrija Unije upućivala je na konkurenciju kineskog izvoza koja je prisutna ne samo na domaćem tržištu nego i na tržištima trećih zemalja.

(267)

Ukupni izvozni rezultati pokazivali su slična kretanja kao i prodaja industrije Unije na tržištu Unije, no izvozna se prodaja, u relativnom smislu, smanjila manje od prodaje na tržištu Unije. Na temelju toga Komisija je privremeno zaključila da smanjenje izvoznih rezultata nije pridonijelo šteti.

5.2.6.   Potrošnja

(268)

Kako je prikazano u tablici 1., potrošnja grafitnih elektroda u Uniji smanjila se za 25 % tijekom razmatranog razdoblja. To je povezano s pandemijom bolesti COVID-19, čiji je učinak analiziran u uvodnoj izjavi 258. Istodobno, prodaja industrije Unije na tržištu EU-a smanjila se za 33 %. Na temelju toga Komisija je privremeno zaključila da kretanje potrošnje nije pridonijelo šteti nanesenoj industriji Unije.

5.2.7.   Ograničena upotreba

(269)

Prema informacijama koje su dostavila društva u uzorku, nije bilo prodaje povezanim društvima u Uniji, ali bilo je prodaje povezanim društvima u trećim zemljama. Ta je prodaja, ovisno o razmatranoj godini, činila od 5 % do 11 % ukupnog obujma prodaje. Na toj je osnovi Komisija privremeno zaključila da je uloga razvoja ograničene potrošnje na štetu koju je pretrpjela industrija Unije, ako je postojala, bila ograničena.

5.3.   Zaključak o uzročnosti

(270)

Kineske su uvozne cijene od 2019. bile znatno niže od cijena i troškova industrije Unije. Ispitnim postupkom dobivena je ponderirana prosječna marža sniženja cijena od 51,2 %. Tijekom istog razdoblja povećao se tržišni udio proizvođača iz NRK-a. Tijekom razmatranog razdoblja obujam uvoza iz Kine povećao se za 12 %, a njegov tržišni udio za 49 % te je u razdoblju ispitnog postupka dosegnuo 35,8 %. Ta sve veća prisutnost na tržištu bila je na štetu industrije Unije. Tržišni udio industrije Unije smanjio se s najviše razine od 65,2 % u 2018. na 53,6 % u 2020. To je dovelo do negativnog kretanja gospodarskog stanja industrije Unije.

(271)

Komisija je učinke svih poznatih čimbenika na stanje industrije Unije razlikovala i razdvojila od štetnih učinaka dampinškog uvoza.

(272)

Pandemija bolesti COVID-19 i s njom povezano smanjenje potrošnje grafitnih elektroda u Uniji i globalno negativno su utjecali na kretanja industrije Unije, ali smatrali su se privremenim čimbenikom. Stanje industrije Unije pogoršalo se prije pandemije i na kraju razmatranog razdoblja. Postojala je i asimetrija jer se, unatoč gospodarskom padu, uvoz iz Kine nije smanjio. Naprotiv, tijekom razdoblja 2018.–2020. obilježenog smanjenjem potrošnje taj se uvoz neprestano povećavao.

(273)

Učinak završetka krize iz razdoblja 2017.–2018., zastarjelosti industrije Unije i uvoza iz drugih zemalja na negativna kretanja u industriji Unije mogao je biti tek iznimno ograničen.

(274)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je u ovoj fazi zaključila da je dampinški uvoz iz predmetne zemlje stvara materijalnu štetu za industriju Unije, a da ostali čimbenici, uzeti u obzir pojedinačno ili zajedno, ne umanjuju uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i materijalne štete.

6.   INTERES UNIJE

(275)

Uzimajući u obzir članak 7. stavak 2. osnovne uredbe, Komisija je ispitala može li jasno zaključiti da u ovom slučaju donošenje mjera nije u interesu Unije iako je utvrđen štetni damping, u skladu s člankom 21. osnovne uredbe. Pri utvrđivanju interesa Unije u obzir su uzeti interesi svih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika i trgovaca, korisnika i krajnjih potrošača.

6.1.   Interes industrije Unije

(276)

Industrija Unije sastoji se od pet grupacija koje proizvode grafitne elektrode u Uniji. Sve su grupacije u potpunosti surađivale u ispitnom postupku.

(277)

Uvođenjem mjera industriji Unije omogućilo bi se da povrati izgubljeni tržišni udio, poveća iskorištenost kapaciteta, podigne cijene na održive razine te dovede profitabilnost na razinu koja bi se očekivala u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja.

(278)

Iako je zahvaljujući dugoročnim ugovorima dio industrije privremeno zaštićen od dampinškog uvoza iz Kine, većina tih ugovora istječe najkasnije krajem 2022. S obzirom na nagli pad cijena grafitnih elektroda na globalnoj razini od 2019., u trenutačnim uvjetima nije vjerojatno nikakvo produljenje tih ugovora.

(279)

Neuvođenje mjera vjerojatno bi dovelo do daljnjeg pogoršanja profitabilnosti, koja je već bila negativna za sve osim jednog proizvođača iz Unije u uzorku koji je privremeno zaštićen od učinaka dampinškog uvoza jer je u razdoblju 2017.–2018. s kupcima sklopio dugoročne ugovore. Neuvođenje mjera moglo bi dovesti do zatvaranja proizvodnih postrojenja i otpuštanja radnika, čime bi se ugrozila održivost industrije Unije.

(280)

Komisija je stoga privremeno zaključila da bi uvođenje privremenih mjera bilo u interesu industrije Unije.

6.2.   Interes nepovezanih uvoznika i trgovaca

(281)

Deset nepovezanih uvoznika, koji predstavljaju 63 % obujma kineskog uvoza, dostavilo je obrazac za odabir uzorka. Ponderirani prosjek dobiti uvoznika u uzorku u razdoblju ispitnog postupka iznosio je oko 4 %.

(282)

Ti su uvoznici bili protiv uvođenja mjera. Tvrdili su da proizvođači iz Unije ne mogu zadovoljiti postojeću potražnju i osigurati raznolikost proizvoda u Uniji, posebno za elektrode malog promjera (najviše od 400 do 450 mm). Nadalje, naveli su da su mogućnosti prelaska na druge izvore opskrbe neznatne. Proizvođači grafitnih elektroda iz trećih zemalja obično imaju vlastite prodajne odjele i izravno su u kontaktu s kupcima iz Unije.

(283)

Komisija je napomenula da su kontrola kvalitete grafitnih elektroda i pružene tehničke usluge neke od ključnih prednosti uvoznika iz Unije. Stoga je vjerojatno da se određeni dodatni troškovi mogu prenijeti na krajnje korisnike grafitnih elektroda. Komisija je stoga smatrala da bi uvođenje antidampinških mjera moglo utjecati, iako ograničeno, na rezultate uvoznika iz Unije.

(284)

Stoga se očekuje da će svaki negativan utjecaj mjera na nepovezane uvoznike u cjelini biti ograničen i neće biti veći od pozitivnog učinka mjera na proizvođače iz Unije.

6.3.   Interes korisnikâ

(285)

Petnaest korisnika registriralo se kao zainteresirane strane, a osam korisnika poslalo je odgovore na upitnik. Ti korisnici uglavnom predstavljaju industriju čelika Unije. Sektori na kraju proizvodnog lanca (a posebno industrija čelika) veći su u smislu prometa i zaposlenosti od industrije grafitnih elektroda. Prema podacima Eurofera, 2019. industrija čelika izravno je zapošljavala 330 000 osoba, a neizravno 1 620 000 osoba.

(286)

Korisnici su izrazili zabrinutost da bi uvođenje mjera moglo negativno utjecati na njihovu konkurentnost. Procjenjuje se da trošak grafitnih elektroda iznosi od 1 % do 5 % troškova proizvodnje čelika. To znači da mjere neće znatno utjecati na troškove proizvodnje proizvođača čelika.

(287)

Nadalje, podnositelji pritužbe i mediji izvijestili su da cijene čelika rastu jer potražnja premašuje ponudu. To industriji čelika može omogućiti da sve dodatne troškove, ili njihov dio, prenese na korisnike na kraju proizvodnog lanca.

(288)

Industrija čelika Unije tvrdila je i da proizvođači iz Unije nisu mogli zadovoljiti potražnju tijekom razdoblja ispitnog postupka. Kad je riječ o sigurnosti opskrbe, industrija Unije ima dostatan rezervni kapacitet. Tijekom razmatranog razdoblja proizvodni kapaciteti Unije povećali su se s 255 500 tona na 294 900 tona (+15 %). Iskorištenost kapaciteta iznosila je samo 55,6 % tijekom razdoblja ispitnog postupka. Druge zemlje, kao što su Indija, Meksiko, Rusija i SAD, mogući su alternativni izvori opskrbe, iako još nisu dobro etablirani na tržištu Unije. Te su četiri zemlje 2020. zajedno činile samo 11 % opskrbe Unije.

(289)

Komisija je stoga privremeno zaključila da se očekuje da će negativni učinci mjera na korisnike biti ograničeni i da neće nadmašiti pozitivan učinak mjera na proizvođače iz Unije.

6.4.   Ostali čimbenici

(290)

Nadalje, grafitne elektrode pridonose cilju Unije u području okoliša, a posebno borbi protiv klimatskih promjena. Grafitne elektrode bitna su komponenta elektrolučnih peći u kojima se reciklira čelik. Elektrolučna peć proizvodi čelik s manjim emisijama CO2 u usporedbi s tradicionalnom metodom proizvodnje čelika koja se temelji na visokim pećima.

(291)

Neke zainteresirane strane tvrdile su da bi uvođenje mjera imalo negativan učinak na tržišno natjecanje u sektoru koji je navodno vrlo koncentriran. Međutim, Komisija je napomenula da postoji pet grupacija iz Unije koje opskrbljuju tržište. Komisija primjećuje i da je društvo Sangraf Italy novi proizvođač iz Unije (ali uz napomenu da postrojenja nisu nova, već je njima prethodno upravljala Grupa SGL). Komisija je stoga zaključila da se u ovoj fazi ne može očekivati negativan učinak mjera na tržišno natjecanje unutar Unije.

6.5.   Zaključak o interesu Unije

(292)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da uvođenje mjera na uvoz sustava grafitnih elektroda podrijetlom iz Kine u ovoj fazi ispitnog postupka nije u interesu Unije.

7.   RAZINA MJERA

(293)

Kako bi utvrdila razinu mjera, Komisija je ispitala bi li pristojba niža od dampinške marže bila dovoljna za uklanjanje štete prouzročene industriji Unije dampinškim uvozom.

(294)

U ovom predmetu podnositelji pritužbe iznijeli su tvrdnju o postojanju poremećaja u vezi sa sirovinama u smislu članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe. Stoga je Komisija, kako bi ocijenila odgovarajuću razinu mjera, najprije utvrdila iznos pristojbe koja je potrebna za uklanjanje štete koju je pretrpjela industrija Unije. Zatim je ispitala bi li taj iznos pristojbe bio primjeren za uklanjanje štete uzimajući u obzir navodnu prisutnost poremećaja u vezi sa sirovinama u skladu s člankom 7. stavkom 2.a osnovne uredbe.

7.1.   Marža sniženja ciljnih cijena

(295)

Komisija je najprije utvrdila iznos pristojbe koja je potrebna kako bi se uklonila šteta koju je pretrpjela industrija Unije bez poremećaja na temelju članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe. U tom bi se slučaju šteta uklonila ako bi industrija Unije mogla pokriti svoje troškove proizvodnje, uključujući troškove koji proizlaze iz multilateralnih sporazuma o okolišu i njihovih protokola, kojih je Unija stranka, te konvencija Međunarodne organizacije rada (ILO) koje su navedene u Prilogu I.a, i ostvariti razumnu dobit („ciljna dobit”).

(296)

U skladu s člankom 7. stavkom 2.c osnovne uredbe, Komisija je za utvrđivanje ciljne dobiti uzela u obzir sljedeće čimbenike:

—

razinu profitabilnosti prije povećanja uvoza iz predmetne zemlje,

—

razinu profitabilnosti potrebnu za pokrivanje svih troškova i ulaganja, istraživanja i razvoja te inovacija, i

—

razinu profitabilnosti koja se očekuje u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja.

(297)

Takva profitna marža ne bi trebala biti niža od 6 %.

(298)

Podnositelji pritužbe kao ciljnu dobit u pritužbi naveli su 8 %, ali su ocijenili da je to konzervativna procjena i da bi se bez štetnog uvoza trebala očekivati veća profitna marža.

(299)

U prethodnom ispitnom postupku protiv uvoza grafitnih elektroda iz Indije Komisija je zaključila da iznos profitne marže, za koji se opravdano može pretpostaviti da predstavlja financijski položaj industrije Zajednice bez štetnog dampinga, treba odrediti na razini od 8 % za potrebe izračuna marže štete. Isti su profit 2017. ostvarili i proizvođači iz Unije u uzorku.

(300)

S obzirom na prethodna razmatranja, profitna marža utvrđena je na 8 % u skladu s odredbom članka 7. stavka 2.c.

(301)

U skladu s člankom 7. stavkom 2.d osnovne uredbe, kao zadnji korak Komisija je procijenila buduće troškove koje će industrija Unije snositi tijekom razdoblja primjene mjere u skladu s člankom 11. stavkom 2., a koji proizlaze iz multilateralnih sporazuma o okolišu i njihovih protokola kojih je Unija stranka te konvencija Međunarodne organizacije rada (ILO) koje su navedene u Prilogu I.a. Komisija je utvrdila dodatni trošak od približno 0 do 42 EUR po toni koji je dodan neštetnoj cijeni za predmetne proizvođače iz Unije u uzorku. Bilješka o tome kako je Komisija utvrdila taj dodatni trošak dostupna je u dokumentaciji koja se daje na uvid zainteresiranim stranama.

(302)

Ti su troškovi sadržavali dodatne buduće troškove kako bi se osigurala usklađenost sa sustavom EU-a za trgovanje emisijama (EU ETS). Sustav EU-a za trgovanje emisijama okosnica je politike EU-a za usklađivanje s multilateralnim sporazumima o okolišu. Ti dodatni troškovi izračunani su na temelju procijenjenih emisijskih jedinica EU-a koje će se morati kupiti tijekom razdoblja primjene mjera (2021.–2025.). U dodatnim troškovima uzeti su u obzir i neizravni troškovi CO2 koji proizlaze iz povećanja cijena električne energije u razdoblju 2021.–2025. povezanog sa sustavom EU-a za trgovanje emisijama i predviđenim cijenama emisijskih jedinica EU-a.

(303)

Izvor tih predviđenih cijena emisijskih jedinica jest izvadak iz analize društva Bloomberg New Energy Finance od 30. srpnja 2021. Prosječna predviđena cijena emisijskih jedinica EU-a u tom razdoblju iznosi 55 EUR/tona emitiranog CO2.

(304)

Na temelju toga Komisija je izračunala neštetnu cijenu istovjetnog proizvoda za industriju Unije.

(305)

Komisija je zatim utvrdila razinu uklanjanja štete na temelju usporedbe ponderirane prosječne uvozne cijene proizvođača izvoznika koji surađuju, kako je utvrđeno za izračune sniženja cijena, s ponderiranom prosječnom neštetnom cijenom istovjetnog proizvoda koji su tijekom razdoblja ispitnog postupka na tržištu Unije prodavali proizvođači iz Unije u uzorku. Sve razlike proizašle iz te usporedbe izražene su kao postotak ponderirane prosječne uvozne vrijednosti CIF.

(306)

Imajući na umu nisku razinu suradnje kineskih izvoznika, kao što je objašnjeno u uvodnoj izjavi 179., Komisija je smatrala da je primjereno utvrditi preostalu maržu na temelju raspoloživih podataka. Ta je marža utvrđena na razini najviše marže sniženja ciljnih cijena utvrđene za vrstu proizvoda koju proizvođač izvoznik prodaje u reprezentativnim količinama s najvišom utvrđenom maržom sniženja ciljnih cijena. Tako izračunana preostala marža sniženja ciljnih cijena utvrđena je na razini od 153,6 %.

(307)

Rezultat tih izračuna prikazan je u tablici u nastavku.

Društvo

Dampinška marža

Marža sniženja ciljnih cijena

Grupa Fangda koju čine četiri proizvođača: Fangda Carbon New Material Co., Ltd.; Fushun Carbon Co., Ltd.; Chengdu Rongguang Carbon Co., Ltd.; Hefei Carbon Co., Ltd.

24,5  %

139,7  %

Liaoning Dantan Technology Group Co., Ltd.

17,5  %

99,5  %

Nantong Yangzi Carbon Co., Ltd.

24,5  %

150,5  %

Ostala društva koja surađuju

21,6  %

123,6  %

Sva ostala društva

66,5  %

159,3  %

7.2.   Poremećaji u vezi sa sirovinama

(308)

Kako je objašnjeno u Obavijesti o pokretanju postupka, podnositelj pritužbe Komisiji je dostavio dovoljno dokaza da u pogledu proizvoda iz ispitnog postupka u predmetnoj zemlji postoje poremećaji u vezi sa sirovinama. Stoga se u skladu s člankom 7. stavkom 2.a osnovne uredbe ovim ispitnim postupkom ocijenilo je li za navodne poremećaje, ako je relevantno, pristojba manja od dampinške marže dovoljna da se ukloni šteta.

(309)

Međutim, budući da su marže dostatne za uklanjanje štete više od utvrđenih dampinških marži, Komisija je smatrala da u ovoj fazi nije potrebno riješiti taj aspekt.

8.   PRIVREMENE ANTIDAMPINŠKE MJERE

(310)

Na temelju zaključaka koje je Komisija donijela u pogledu dampinga, štete, uzročnosti i interesa Unije potrebno je uvesti privremene mjere kako bi se spriječila daljnja šteta koja se industriji Unije nanosi dampinškim uvozom.

(311)

Potrebno je uvesti privremene antidampinške mjere na uvoz grafitnih elektroda podrijetlom iz Narodne Republike Kine u skladu s pravilom nižeg iznosa iz članka 7. stavka 2. osnovne uredbe.

(312)

Komisija je usporedila marže sniženja ciljnih cijena i dampinške marže kako je navedeno u uvodnoj izjavi 307. Iznos pristojbi određen je na razini dampinške marže ili marže sniženja ciljnih cijena, ovisno o tome koja je niža.

(313)

Na temelju prethodno navedenog stope privremene antidampinške pristojbe, izražene na osnovi cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi:

Društvo

Privremena dampinška marža

Grupa Fangda koju čine četiri proizvođača: Fangda Carbon New Material Co., Ltd.; Fushun Carbon Co., Ltd.; Chengdu Rongguang Carbon Co., Ltd.; Hefei Carbon Co., Ltd.

24,5  %

Liaoning Dantan Technology Group Co., Ltd.

17,5  %

Nantong Yangzi Carbon Co., Ltd.

24,5  %

Ostala društva koja surađuju

21,6  %

Sva ostala društva

66,5  %

(314)

Stope pojedinačne antidampinške pristojbe za svako društvo određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. One stoga odražavaju stanje utvrđeno tijekom ovog ispitnog postupka u odnosu na to društvo. Te se stope pristojbe primjenjuju isključivo na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz predmetne zemlje koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. Taj uvoz ne bi trebao podlijegati nikakvoj drugoj pojedinačnoj stopi antidampinške pristojbe.

(315)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji (83). Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima je moguće dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, uredba o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(316)

Kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških pristojbi, antidampinšku pristojbu za sva ostala društva trebalo bi primjenjivati ne samo na proizvođače izvoznike koji nisu surađivali u ovom ispitnom postupku, već i na proizvođače koji nisu izvozili u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(317)

Kako bi se rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbi sveo na najmanju moguću razinu, potrebne su posebne mjere kako bi se osigurala primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Društva na koja se primjenjuju pojedinačne antidampinške pristojbe moraju carinskim tijelima država članica predočiti valjani trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Na uvoz uz koji nije priložen takav račun trebalo bi primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(318)

Iako je predočenje tog računa potrebno carinskim tijelima država članica za primjenu pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe na uvoz, to nije jedini element o kojem carinska tijela trebaju voditi računa. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, carinska tijela država članica moraju provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) radi provjere točnosti pojedinosti navedenih u izjavi te kako bi se osiguralo da je daljnja primjena niže stope pristojbe opravdana, u skladu s carinskim propisima.

(319)

Ako se obujam izvoza jednog od društava na koja se primjenjuje niža pojedinačna stopa pristojbe nakon uvođenja predmetnih mjera znatno poveća, takvo povećanje obujma moglo bi se samo po sebi smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U takvim okolnostima, i pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti, moguće je pokrenuti ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera. U tom se ispitnom postupku može, među ostalim, ispitati potreba za ukidanjem pojedinačnih stopa pristojbe i posljedično uvođenje pristojbe za cijelu zemlju.

9.   INFORMACIJE U PRIVREMENOJ FAZI

(320)

U skladu s člankom 19.a osnovne uredbe Komisija je obavijestila zainteresirane strane o planiranom uvođenju privremenih pristojbi. Te su informacije objavljene i na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu (GU TRADE). Zainteresirane strane dobile su tri radna dana za dostavljanje primjedbi o točnosti izračuna koji su im posebno objavljeni.

(321)

Zaprimljene su primjedbe o točnosti izračunâ. Primjedbe koje su dostavili Liaoning Dantan Technology Group Co., Ltd i Fangda Carbon New Material Co., Ltd nisu utjecale na točnost izračunâ. Nadalje, društva Misano S.p.A. i COMAP SAS (uvoznik i korisnik predmetnog proizvoda) nakon prethodnog objavljivanja iznijela su opće primjedbe koje se nisu odnosile na točnost izračunâ. Te će se primjedbe stoga razmatrati tek u konačnoj fazi.

10.   ZAVRŠNE ODREDBE

(322)

U interesu dobrog upravljanja Komisija će pozvati zainteresirane strane da u određenom roku dostave pisane primjedbe i/ili podnesu zahtjev za saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(323)

Nalazi koji se odnose na uvođenje privremenih pristojbi privremeni su i mogu se izmijeniti u konačnoj fazi ispitnog postupka,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

(1)   Uvodi se privremena antidampinška pristojba na uvoz grafitnih elektroda vrste koja se upotrebljava za električne peći, prividne gustoće 1,5 g/cm3 ili veće i električnog otpora od 7,0 μΩm ili manjeg, neovisno o tome jesu li opremljene nastavcima, trenutačno razvrstanih u oznaku KN ex 8545 11 00 (oznake TARIC 8545110010 i 8545110015), podrijetlom iz Narodne Republike Kine.

(2)   Stope privremene antidampinške pristojbe koje se primjenjuju na neto cijenu franko granica Unije, neocarinjeno, za proizvod opisan u stavku 1. koji proizvode društva navedena u nastavku, jesu sljedeće:

Zemlja

Društvo

Privremena antidampinška pristojba

Dodatna oznaka TARIC

NRK

Grupa Fangda koju čine četiri proizvođača: Fangda Carbon New Material Co., Ltd.; Fushun Carbon Co., Ltd.; Chengdu Rongguang Carbon Co., Ltd.; Hefei Carbon Co., Ltd.

24,5  %

C731

NRK

Liaoning Dantan Technology Group Co., Ltd.

17,5  %

C732

NRK

Nantong Yangzi Carbon Co., Ltd.

24,5  %

C733

NRK

Ostala društva koja surađuju navedena u Prilogu

21,6  %

 

NRK

Sva ostala društva

66,5  %

C999

(3)   Uvjet za primjenu pojedinačnih stopa pristojbi utvrđenih za trgovačka društva navedena u stavku 2. podnošenje je carinskim tijelima država članica valjanog trgovačkog računa na kojem se nalazi datirana izjava koju je potpisao službenik subjekta koji izdaje račun, uz navođenje njegova imena i funkcije, koja glasi: „Ja, niže potpisani, potvrđujem da je (obujam) (predmetnog proizvoda) iz ovog računa koji se prodaje za izvoz u Europsku uniju proizvelo društvo (naziv društva i adresa) (dodatna oznaka TARIC) u [predmetna zemlja]. Izjavljujem da su podaci na ovom računu potpuni i točni.” Ako se takav račun ne predoči, primjenjuje se pristojba koja se primjenjuje na sva ostala društva.

(4)   Puštanje proizvoda iz stavka 1. u slobodni promet u Uniji podliježe polaganju osiguranja u iznosu koji je jednak iznosu privremene pristojbe.

(5)   Ako nije drukčije određeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinama.

Članak 2.

(1)   Zainteresirane strane Komisiji dostavljaju svoje pisane primjedbe o ovoj Uredbi u roku od 15 kalendarskih dana od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

(2)   Zainteresirane strane koje žele zatražiti saslušanje pred Komisijom to čine u roku od pet kalendarskih dana od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

(3)   Zainteresirane strane koje žele zatražiti saslušanje pred službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima to čine u roku od pet kalendarskih dana od datuma stupanja na snagu ove Uredbe. Zahtjeve podnesene izvan tog roka službenik za saslušanje mora razmotriti i, ako je primjereno, može odlučiti hoće li ih prihvatiti.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 1. primjenjuje se na razdoblje od šest mjeseci.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 14. listopada 2021.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)   SL L 176, 30.6.2016., str. 21.

(2)  Obavijest o pokretanju antidampinškog postupka u vezi s uvozom određenih sustava grafitnih elektroda iz Narodne Republike Kine (SL C 57, 17.2.2021., str. 3.).

(3)  https://trade.ec.europa.eu/tdi/case_details.cfm?id=2515

(4)  Obavijest o posljedicama izbijanja covida-19 za antidampinške i antisubvencijske ispitne postupke, SL C 86, 16.3.2020., str. 6.

(5)  Grafitne elektrode obično se dijele na različite razrede: elektrode obične ili normalne snage („RP”), velike snage („HP”) i ultravelike snage („UHP”). Grafitne elektrode obične snage niske su kvalitete te se uglavnom upotrebljavaju u pećima obične snage, dok se grafitne elektrode velike i ultravelike snage uglavnom upotrebljavaju u proizvodnji čelika u elektrolučnim pećima s većom gustoćom struje.

(6)  Dokument registriran pod br. t21.002670.

(7)  Dokument registriran pod br. t21.004605.

(8)  Radni dokument službi Komisije o znatnim poremećajima u gospodarstvu Narodne Republike Kine u svrhu ispitnih postupaka trgovinske zaštite, 20. prosinca 2017., SWD(2017) 483 final/2.

(9)  Predstavnik SAD-a za trgovinska pitanja, „Izvješće za 2019. o usklađenosti Kine s WTO-om”, ožujak 2020.

(10)  U pritužbi su citirane sljedeće istrage drugih tijela: Tajnik za vanjsku trgovinu brazilskog Ministarstva razvoja, Resolução No 19, 8.4.2009.; Ministarstvo trgovine i industrije indijske vlade, Antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom „grafitnih elektroda svih promjera” podrijetlom ili izvezenih iz NR Kine, Konačni nalazi, 19. studenoga 2014.; Ministarstvo trgovine Sjedinjenih Američkih Država, Osmo administrativno preispitivanje grafitnih elektroda malog promjera iz NRK-a: Zamjenske vrijednosti za preliminarni rezultat, 5. ožujka 2018., A-570-929.

(11)  Xinhua Silk Road, „Projekt 100 000 tona grafitnih elektroda ultravelike snage dogovoren u Lanzhou, Gansu”, 21. kolovoza 2018. https://www.imsilkroad.com/news/p/107255.html.

(12)  Vidjeti Fangda Carbon, Godišnje izvješće za 2018.

(13)  Mining News Agency, Is China’s Inner Mongolia Region becoming Manufacturing Hub for Graphite Electrode Industry? (Postaje li kineska regija Unutarnje Mongolije centar industrije proizvodnje grafitnih elektroda?), https://www.miningnewspro.com/news/230134/is-china%E2%80%99s-inner-mongolia-region-becoming-manufacturing-hub-for-graphite-electrode-industry; SteelMint's China Roadshow: Precious Insights into Graphite Electrodes and Needle Coke (Važni uvidi u grafitne elektrode i iglični koks) – SteelMint Events, https://www.steelmintevents.com/blog/steelmints-china-roadshow-precious-insights-into-graphite-electrodes-and-needle-coke/.

(14)  Izvješće – poglavlje 2., str. 6.–7.

(15)  Izvješće – poglavlje 2., str. 10.

(16)  Dostupno na http://www.fdi.gov.cn/1800000121_39_4866_0_7.html (posljednji pristup 15. srpnja 2019.).

(17)  Izvješće – poglavlje 2., str. 20.–21.

(18)  Izvješće – poglavlje 3., str. 41., 73.–74.

(19)  Izvješće – poglavlje 6., str. 120.–121.

(20)  Izvješće – poglavlje 6., str. 122.–135.

(21)  Izvješće – poglavlje 7., str. 167.-168.

(22)  Izvješće – poglavlje 8., str. 169.–170., 200.–201.

(23)  Izvješće – poglavlje 2., str. 15.–16., Izvješće – poglavlje 4., str. 50., str. 84., Izvješće – poglavlje 5., str. 108.–109.

(24)  Izvješće – poglavlje 3., str. 22.–24. i poglavlje 5., str. 97.–108.

(25)  Izvješće – poglavlje 5., str. 104.–109.

(26)  Vidjeti na primjer: Asian Metal, Baosteel Chemical and Fangda Carbon jointly construct graphite electrode project (Baosteel Chemical i Fangda Carbon zajednički grade postrojenje za proizvodnju grafitnih elektroda), http://www.asianmetal.com/news/data/1440613/Baosteel%20Chemical%20and%20Fangda%20Carbon%20jointly%20construct%20graphite%20electrode%20project (pristup 2. kolovoza 2021.).

(27)  Vidjeti: http://www.cnpc.com.cn/cnpc/lyxgdt/201912/74dfc55f14f84da189c03c7654d143c5.shtml (pristup 15. rujna 2021.), Jinzhou Petrochemical’s needle coke quality keeps improving (Kvaliteta igličnog koksa društva Jinzhou Petrochemical sve je bolja), objavljeno 19. prosinca 2019. u publikaciji China National Petroleum News.

(28)  Vidjeti: https://www.sohu.com/a/282104808_120065805 (pristup 4. kolovoza 2021.)

(29)  Vidjeti: https://www.sohu.com/a/314213234_120054226 (pristup 4. kolovoza 2021.)

(30)  Izvješće – poglavlje 5., str. 100.–101.

(31)  Izvješće – poglavlje 2., str. 26.

(32)  Izvješće – poglavlje 2., str. 31.–32.

(33)  Dostupno na stranicama agencije Reuters, Exclusive: In China, the Party’s push for influence inside foreign firms stirs fears (Ekskluzivno: Nastojanja Partije da poveća utjecaj u stranim društvima razbuktala strahove u Kini), https://www.reuters.com/article/us-china-congress-companies-idUSKCN1B40JU (posljednji pristup 15. srpnja 2019.).

(34)  Dostupno na: www.gov.cn/zhengce/2020-09/15/content_5543685.htm (posljednji pristup 10. ožujka 2021.).

(35)  Financial Times (2020.) „Chinese Communist Party asserts greater control over private enterprise” (Kineska komunistička partija povećava kontrolu nad privatnim poduzećima), dostupno na: https://on.ft.com/3mYxP4j.

(36)  Vidjeti: Http://www.hngcmc.com/index.php?m=content&c=index&a=show&catid=27&id=451,, Innovative development year (Godina inovativnog razvoja) objavljeno 28. veljače 2013. i dostupno na internetskim stranicama društva Henan General Machinery (pristup 15. rujna 2021.).

(37)  Vidjeti: http://www.kfcc.com.cn/news/newsInfo.asp?ID=110‚ The Company’s first Party members’ congress was a success (Uspjeh prvog kongresa članova partije održanog u društvu), objavljeno 28. prosinca 2016. i dostupno na internetskim stranicama društva Kaifeng Carbon (pristup 15. rujna 2021.).

(38)  Vidjeti: https://vip.stock.finance.sina.com.cn/corp/view/vCI_CorpManagerInfo.php?stockid=600516&Pcode=30033806&Name=%B5%B3%CE%FD%BD%AD, Informativna obavijest o g. Dangu Xijiangu, predsjedniku društva Fangda Carbon New Materials, objavljena na informativnim internetskim stranicama sina.com.cn (pristup 15. rujna 2021.).

(39)  Vidjeti: Http://www.fdtsgs.com/htm/202011/13_1830.htm, Party Building guides and fosters development (Izgradnja Partije kao smjernica i poticaj razvoju), na internetskim stranicama društva Fangda Carbon New Materials od 25. studenoga 2020. (pristup 15. rujna 2021.).

(40)  Vidjeti: http://www.jlts.cn/Html/NewsView.asp?ID=1367&SortID=13 (pristup 2. kolovoza 2021.).

(41)  Vidjeti: http://www.chinacarbon.org.cn/huiyuan.html (pristup 2. kolovoza 2021.).

(42)  Vidjeti točke 2. i 3. statuta, dostupne na: http://www.chinacarbon.org.cn/zhangcheng.html (pristup 2. kolovoza 2021.).

(43)  Izvješće – poglavlja od 14.1. do 14.3.

(44)  Izvješće – poglavlje 4., str. 41.–42., 83.

(45)  Vidjeti: http://www.gov.cn/xinwen/2019-11/06/content_5449193.htm (pristup 30. srpnja 2021.).

(46)  Vidjeti: https://www.jcgov.gov.cn/zwgk/wjgg/sxwj/201611/t20161125_137333.shtml (pristup 30. srpnja 2021.)

(47)  Vidjeti: http://www.dt.gov.cn/dtzww/sxyw/202106/42ef183ea0ab4ab084a2dadc8fd5c7b5.shtml (pristup 30. srpnja 2021.)

(48)  Vidjeti: https://www.ndrc.gov.cn/fzggw/jgsj/zxs/sjdt/202004/P020200401627899644473.pdf (pristup 3. kolovoza 2021.) Taj plan naveden je u pritužbi pod nazivom Petogodišnji plan za zapadni Henan 2019.–2025.

(49)  Vidjeti: http://www.nmg.gov.cn/zwgk/zfxxgk/zfxxgkml/zzqzfjbgtwj/202012/t20201208_315136.html (pristup 3. kolovoza 2021.).

(50)  Vidjeti: http://www.ln.gov.cn/zwgkx/zfwj/szfbgtwj/zfwj2011_136268/201901/t20190122_3424162.html (pristup 3. kolovoza 2021.).

(51)  Vidjeti: https://www.hlj.gov.cn/zwfb/system/2019/07/02/010903336.shtml (pristup 3. kolovoza 2021.).

(52)  Izvješće – poglavlje 6., str. 138.-149.

(53)  Izvješće – poglavlje 9., str. 216.

(54)  Izvješće – poglavlje 9., str. 213.-215.

(55)  Izvješće – poglavlje 9., str. 209.-211.

(56)  Izvješće – poglavlje 13., str. 332.-337.

(57)  Izvješće – poglavlje 13., str. 336.

(58)  Izvješće – poglavlje 13., str. 337.-341.

(59)  Izvješće – poglavlje 6., str. 114.-117.

(60)  Izvješće – poglavlje 6., str. 119.

(61)  Izvješće – poglavlje 6., str. 120.

(62)  Izvješće – poglavlje 6., str. 121.–122., 126.–128., 133.–135.

(63)  Vidjeti službeni dokument o politici Kineskog regulatornog tijela za bankarstvo i osiguranje (CBIRC) od 28. kolovoza 2020.: Three-year action plan for improving corporate governance of the banking and insurance sectors (2020-2022) (Trogodišnji akcijski plan za poboljšanje korporativnog upravljanja u bankarskom sektoru i sektoru osiguranja (2020.–2022.)), http://www.cbirc.gov.cn/cn/view/pages/ItemDetail.html?docId=925393&itemId=928 (posljednji pristup 3. travnja 2021.). U Planu se nalaže „daljnja provedba smjera iz uvodnog govora glavnog tajnika Xija Jinpinga o unapređenju reforme korporativnog upravljanja financijskim sektorom”. Nadalje, cilj II. odjeljka u planu jest promicanje organske integracije vodstva Partije u korporativno upravljanje: „integracija vodstva Partije u korporativno upravljanje bit će sustavnija i standardiziranija te će se temeljiti na postupcima […]. O važnim operativnim i upravljačkim pitanjima mora se raspravljati u partijskom odboru prije nego što o njima odluči upravni odbor ili više rukovodstvo.”

(64)  Vidjeti Obavijest CBIRC-a o metodi procjene uspješnosti komercijalnih banaka, objavljenu 15. prosinca 2020., http://jrs.mof.gov.cn/gongzuotongzhi/202101/t20210104_3638904.htm (posljednji pristup 12. travnja 2021.).

(65)  Vidjeti Radni dokument MMF-a „Resolving China’s Corporate Debt Problem” (Rješavanje problema korporativnog duga u Kini), Wojciech Maliszewski, Serkan Arslanalp, John Caparusso, José Garrido, Si Guo, Joong Shik Kang, W. Raphael Lam, T. Daniel Law, Wei Liao, Nadia Rendak, Philippe Wingender, Jiangyan, listopad 2016., WP/16/203.

(66)  Izvješće – poglavlje 6., str. 121.–122., 126.–128., 133.–135.

(67)  Vidjeti OECD (2019.), Ekonomska istraživanja OECD-a: Kina 2019., OECD Publishing, Pariz, str. 29.

https://doi.org/10.1787/eco_surveys-chn-2019-en.

(68)  Vidjeti: http://www.xinhuanet.com/fortune/2020-04/20/c_1125877816.htm (posljednji pristup 12. travnja 2021.).

(69)  Otvoreni podaci Svjetske banke – viši srednji dohodak, https://data.worldbank.org/income-level/upper-middle-income.

(70)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/441 оd 11. ožujka 2021. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz sulfanilne kiseline podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 85, 12. ožujka 2021., str. 154.), uvodna izjava 111.

(71)  Podaci za to trgovačko društvo bili su dostupni na sljedećoj internetskoj stranici https://www.crif.com.my/ koja sadrži javno dostupne financijske podatke društava registriranih u Maleziji, a podaci dolaze iz SSM-a, nacionalnog registra trgovačkih društava i poduzeća u Maleziji. Međutim, izvješće je zaštićeno autorskim pravom i zasad se ne može staviti u otvoreni spis, ali je dostupno za kupnju uz nominalnu naknadu.

(72)  NORMA Oficial Mexicana NOM-024-SCFI-2013, Información comercial para empaques, instructionivos y garantías de los productos electrónicos, eléctricos y electrodomésticos, dostupno na: dof.gob.mx/nota_detalle.php?codigo=5309980&fecha=12/08/2013.

(73)  Godišnje izvješće za 2019. dostupno je na: https://s2.q4cdn.com/282965219/files/doc_financials/2019/q4/843539-GrafTech-Bookmarked-Annual-Report.pdf.

(74)  Godišnje izvješće za 2020. dostupno je na: https://s2.q4cdn.com/282965219/files/doc_financials/2020/q4/2020-Graftech-Bookmarked-Annual-Report.pdf (pristup 16. lipnja 2021.).

(75)  Uredba (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o zajedničkim pravilima za uvoz iz određenih trećih zemalja (SL L 123, 19.5.2015., str. 33.). U članku 2. stavku 7. osnovne uredbe navodi se da se domaće cijene u tim zemljama ne mogu upotrijebiti za određivanje uobičajene vrijednosti.

(76)  Dostupno na https://ilostat.ilo.org/data/country-profiles/ (posljednji pristup 28. ožujka 2021.).

(77)  Dostupno na https://www.cre.gob.mx//IPGN/index.html (posljednji pristup 28. ožujka 2021.).

(78)  https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/tec00115/default/table?lang=en

(79)  Vidjeti prethodnu bilješku.

(80)  Provedbena odluka Komisije (EU) 2020/1605 оd 30. listopada 2020. o završetku djelomične privremene revizije antidampinških i kompenzacijskih mjera koje se primjenjuju na uvoz određenih sustava grafitnih elektroda podrijetlom iz Indije.

(81)  Unutar Unije, GrafTech France i GrafTech Iberica proizvode za GrafTech. Podaci u ovoj uvodnoj izjavi odnose se na oba subjekta.

(82)  Izvješće Žalbenog tijela, Sjedinjene Američke Države – Antidampinške mjere za određene toplovaljane proizvode od čelika iz Japana, WT/DS184/AB/R, točke 195.–205.

(83)  European Commission, Directorate-General for Trade, Directorate H, Rue de la Loi 170, 1040 Bruxelles, Belgija.


PRILOG

Proizvođači izvoznici koji surađuju, ali nisu uključeni u uzorak

Zemlja

Naziv

Dodatna oznaka TARIC

Narodna Republika Kina

ANSHAN CARBON CO., LTD

C 735

Narodna Republika Kina

ASAHI FINE CARBON DALIAN CO., LTD

C 736

Narodna Republika Kina

DALIAN JINGYI CARBON CO., LTD

C 738

Narodna Republika Kina

DATONG YU LIN DE GRAPHITE NEW MATERIAL CO., LTD

C 739

Narodna Republika Kina

DECHANG SHIDA CARBON CO., LTD

C 740

Narodna Republika Kina

Fushun Jinly Petrochemical Carbon Co., Ltd

C 741

Narodna Republika Kina

FUSHUN ORIENTAL CARBON CO., LTD

C 742

Narodna Republika Kina

Fushun Xinxinda Furnace Charge Factory

C 743

Narodna Republika Kina

Henan Sangraf Carbon Technologies Co., Limited

C 744

Narodna Republika Kina

Jiangsu Jianglong New Energy Technology Co., Ltd

C 746

Narodna Republika Kina

JILIN CARBON CO., LTD

C 747

Narodna Republika Kina

Jilin City Chengxin Carbon Co., Ltd

C 748

Narodna Republika Kina

JILIN CITY ZHAOCHEN CARBON CO., LTD

C 749

Narodna Republika Kina

Kaifeng Pingmei New Carbon Materials Technology Co., Ltd

C 750

Narodna Republika Kina

LIAONING SINCERE CARBON NEW MATERIAL CO., LTD

C 751

Narodna Republika Kina

LIAOYANG CARBON CO., LTD

C 752

Narodna Republika Kina

LIAOYANG SHOUSHAN CARBON FACTORY

C 753

Narodna Republika Kina

LINGHAI HONGFENG CARBON PRODUCTS CO., LTD

C 754

Narodna Republika Kina

MEISHAN SHIDA NEW MATERIAL CO., LTD

C 755

Narodna Republika Kina

SHANDONG ASAHI GRAPHITE NEW MATERIAL TECHNOLOGY CO., LTD

C 756

Narodna Republika Kina

SHANDONG BASAN GRAPHITE NEW MATERIAL PLANT

C 757

Narodna Republika Kina

SHANXI JUXIAN GRAPHITE NEW MATERIALS CO., LTD

C 758

Narodna Republika Kina

SHANXI SINSAGE CARBON MATERIAL TECHNOLOGY CO., LTD

C 759

Narodna Republika Kina

TIANJIN KIMWAN CARBON TECHNOLOGY AND DEVELOPMENT CO., LTD

C 760

Narodna Republika Kina

XINGHE COUNTY MUZI CARBON CO., LTD

C 762