L_2021340HR.01013201.xml

REZOLUCIJA (EU) 2021/1551 EUROPSKOG PARLAMENTA

od 29. travnja 2021.

s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2019., dio V. – Revizorski sud

EUROPSKI PARLAMENT,

—	uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2019., dio V. – Revizorski sud,

—	uzimajući u obzir članak 100. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A9-0059/2021),

budući da u kontekstu postupka davanja razrješnice tijelo nadležno za davanje razrješnice želi istaknuti da je posebno važno dalje jačati demokratski legitimitet institucija Unije poboljšanjem transparentnosti i odgovornosti te uvođenjem koncepta izrade proračuna utemeljenog na uspješnosti kao i dobrim upravljanjem ljudskim resursima;

napominje da godišnju računovodstvenu dokumentaciju Revizorskog suda revidira nezavisni vanjski revizor kako bi se primjenjivala ista načela transparentnosti i odgovornosti koja Revizorski sud primjenjuje na subjekte svojih revizija; sa zadovoljstvom prima na znanje mišljenje revizora da financijski izvještaji istinito i vjerno prikazuju financijsko stanje Revizorskog suda;

napominje da je 2019. proračun Revizorskog suda iznosio 146 890 000 EUR (u usporedbi s 146 469 000 EUR 2018. i 141 240 000 EUR 2017.) te da su do kraja 2019. obveze preuzete za 98 % svih odobrenih sredstava (u usporedbi s 96,21 % 2018. i 97,73 % 2017.);

podsjeća da je proračun Revizorskog suda većinom administrativne naravi s obzirom na to da se velik dio rashoda odnosi na osobe koje rade za instituciju (glava 1.), te na zgrade, namještaj, opremu i razne operativne troškove (glava 2.);

podsjeća da se stope izvršenja za glavu 2. nedostatno poboljšavaju, odnosno da stopa izvršenja za obveze iznosi 64,17 % (u usporedbi s 59,13 % 2018. i 57,13 % 2017.), a za plaćanja 62,21 % (u usporedbi s 55,11 % 2018. i 55,75 % 2017.); ističe potvrdu Revizorskog suda iz njegova dokumenta o daljnjim mjerama u vezi s rezolucijom o razrješnici za 2018. da će nastaviti napore za poboljšanje stopa izvršenja te da će pažljivo razmotriti svoje projekcije proračuna;

prima na znanje komentar Revizorskog suda kako bi izvršenje proračuna za glavu 2. bilo primjerenije pratiti iz dvogodišnje perspektive; prima na znanje da je tijekom dvogodišnjeg razdoblja 2018.–2019. izvršena isplata za 91,38 % odobrenih sredstava i 98,04 % preuzetih obveza;

konstatira nastavak prijenosâ, npr. 3 057 772 EUR iz 2019. iz poglavlja 21 (Obrada podataka, oprema i pokretnine: nabava, najam i održavanje) u usporedbi s 4 310 280 EUR u 2018., zbog IT projekata koji su u tijeku; napominje da je ukupni prijenos za glavu 2. iz 2018. u 2019. iznosio 6 068 597 EUR i smatra pozitivnom činjenicu da su iz toga proizašla plaćanja u iznosu od 5 777 454 EUR za prijenose;

konstatira da je prijenos odobrenih sredstava za glavu 1. i glavu 2. iz financijske godine 2018. u financijsku godinu 2019. iznosio 7 406 944 EUR što je dovelo do plaćanja u iznosu od 6 553 576 EUR, uz stopu iskorištenosti od 88,48 %, koja je jednaka stopi iskorištenosti iz 2018.;

pozdravlja činjenicu da Revizorski sud razmatra prijedlog iz rezolucije o razrješnici za 2018. prema kojemu bi se trebalo predstaviti neovisno godišnje izvješće o institucijama Unije u sklopu osvrta na strategiju Revizorskog suda za razdoblje 2021.–2025., koja bi trebala biti usvojena do kraja 2020.; u tom pogledu ponovno ističe potrebu da Revizorski sud temeljito ispita svaku instituciju kako bi se Parlamentu omogućilo da ispuni svoje dužnosti tijela nadležnog za davanje razrješnice;

pozdravlja predanost Revizorskog suda da, na zahtjev Parlamenta, pripremi prvo izvješće o uspješnosti u okviru proračuna Unije, čiji je cilj ocijeniti rezultate potrošnje u okviru proračuna Unije te, konkretno, ocijeniti uspješnost svih politika Unije; smatra da je revizija uspješnosti ključna za procjenu stvarnog učinka ulaganja Unije;

10.

žali zbog činjenice da je u daljnjem postupanju po rezoluciji o razrješnici za 2018. Revizorski sud dao samo djelomične odgovore na primjedbe Parlamenta; naglašava da je daljnje postupanje od ključne važnosti kako bi Odbor za proračunski nadzor Parlamenta utvrdio je li Revizorski sud proveo preporuke Parlamenta; poziva Revizorski sud da u svoje sljedeće izvješće o daljnjem postupanju uključi sve potrebne odgovore i detaljnija objašnjenja o provedbi preporuka Parlamenta, uz izričito upućivanje na svaki stavak rezolucije i dostavljanje sve potrebne dokumentacije;

11.

ponavlja preporuku Revizorskog suda prema kojoj bi Komisija godišnje izvješće o upravljanju proračunom EU-a i o njegovu izvršenju trebala svake godine objaviti ranije kako bi Revizorski sud mogao ispitati pravilnost predstavljenih informacija i o njima izvijestiti; prima na znanje ograničenja zbog pandemije bolesti COVID-19 zbog kojih je Revizorski sud svoje godišnje izvješće za 2019. morao objaviti u studenome 2020.;

Ljudski resursi

12.

napominje da su na kraju 2019. godine bila zaposlena 853 dužnosnika i privremena djelatnika, u usporedbi s 891 djelatnikom 2013., što predstavlja smanjenje od 4,26 %; posebno primjećuje da su se broj stalnih radnih mjesta smanjio za 6,91 postotni bod, dok se broj privremenih radnih mjesta povećao za 10,07 postotnih bodova; traži od Revizorskog suda da procijeni je li sve veća tendencija korištenja privremeno zaposlenog osoblja posljedica posebnih potreba Revizorskog suda ili je to reakcija na proračunska ograničenja; konstatira da se razina osoblja redovito evaluira te da je odobreni plan radnih mjesta Revizorskog suda isti kao i u 2017. i 2018., s 853 radna mjesta; konstatira da je zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije i u skladu s rezultatima pregovora, plan radnih mjesta prilagođen tijekom 2019.;

13.

pozdravlja činjenicu da je Revizorski sud, u skladu sa svojom strategijom za razdoblje od 2018. do 2019., proširio svoje kontakte s istraživačima, akademskom zajednicom i skupinama za strateško promišljanje te da je od 1. lipnja 2020. uputio 15 članova osoblja u druga međunarodna tijela; napominje da Revizorski sud redovito prima osoblje upućeno iz drugih međunarodnih tijela te da je također pružio 55 mjesta za stažiste s diplomom (u usporedbi sa 60 mjesta u 2018.), s trajanjem staža od tri do pet mjeseci; napominje da je 2019. šest tih mjesta bilo neplaćeno; traži od Revizorskog suda da stažistima ponudi naknadu koja pokriva barem njihove troškove života, čak i kada je riječ o kratkotrajnom stažiranju; pozdravlja činjenicu da je Revizorski sud sklopio nekoliko partnerstva sa sveučilištima i strukovnim organizacijama u cilju buduće suradnje;

14.

prima na znanje da je prema svojoj politici zapošljavanja, koja se temelji na reformi iz 2016. i općim načelima i uvjetima zapošljavanja u institucijama Unije, Revizorski sud organizacija koja je usmjerena na zadaće; konstatira da su članovi osoblja dodijeljeni bazi osoblja na razini cijelog Revizorskog suda iz koje se zatim raspoređuju u revizijska vijeća i na revizijske zadaće; konstatira da prilikom postupka raspoređivanja zadaća članovima osoblja Revizorski sud posebnu pozornost posvećuje osiguravanju da je potrebno stručno znanje i osoblje pravovremeno dostupno te da postoji odgovarajuća rotacija osoblja među timovima redovitim postupcima za mobilnost osoblja;

15.

cijeni činjenicu da je Revizorski sud reagirao na rezultate ankete o zadovoljstvu osoblja iz 2018. i proveo aktivnosti vezane uz dobrobit osoblja, poput uspostave mreže Revizorskog suda koja se sastoji od povjerljivih osoba za kontakt u cijeloj organizaciji, s ciljem pružanja profesionalne i, ako se to zahtijeva, anonimne potpore članovima osoblja; konstatira da Revizorski sud također pruža mogućnost pet besplatnih sastanaka sa psihologom i organizira prezentacije o tome kako se nositi sa sindromom izgaranja na poslu, a za menadžere, kako otkriti i riješiti problem uznemiravanja;

16.

zabrinut je zbog smanjenja broja direktorica, s 30 % u 2018. na 20 % u 2019., te smanjenja broja načelnica odjela s 39 % u 2018. na 35 % u 2019.; konstatira, međutim, blagi porast broja žena članica Revizorskog suda, s 21 % 2018. (6 od 28 članova) na 25 % 2019. (7 od 28 članova); ističe predanost Odbora Parlamenta za proračunski nadzor da pruži podršku reviziji postupka imenovanja članova Revizorskog suda u cilju postizanja rodne ravnoteže (7 žena i 21 muškaraca bili su članovi u 2019.); podsjeća na poziv državama članicama da aktivnije potiču žene da se prijave za takva radna mjesta; ponavlja da bi Vijeće tijekom postupka imenovanja trebalo uvijek predložiti najmanje dva kandidata, jednu ženu i jednog muškarca;

17.

pozdravlja stalna nastojanja Revizorskog suda na administrativnoj razini za promicanjem jednakih prilika za razvoj karijere osoblja, s posebnim ciljem ostvarivanja rodne ravnoteže na upravljačkim pozicijama; konstatira da je Revizorski sud 2019. pokrenuo program razvoja vještina upravljanja usmjeren na razvoj potencijalnih rukovoditelja, uz jednako sudjelovanje muškaraca i žena;

18.

cijeni sudjelovanje Revizorskog suda u Zajedničkom odboru za jednake mogućnosti i u Akcijskom planu za jednake mogućnosti za razdoblje 2018.–2020., kojima su također obuhvaćena pitanja dobi i invaliditeta; traži od Revizorskog suda da tijelo nadležno za davanje razrješnice izvijesti o provedbi tog akcijskog plana;

19.

potiče Revizorski sud da teži daljnjim poboljšanjima u smislu geografske ravnoteže osoblja (posebno za funkcijske skupine AST 1 – 4 i 5 – 9, u kojima postoji znatna prekomjerna zastupljenost državljana određenih zemalja); poziva Revizorski sud da pripremi akcijski plan za zapošljavanje novih članova osoblja vodeći računa o geografskoj ravnoteži, kao što je navedeno u članku 7. Pravilnika o osoblju;

20.

konstatira da su fleksibilni radni uvjeti dostupni svim članovima osoblja osim za određene kategorije u kojima to iz praktičnih razloga nije moguće; napominje, međutim, da je 2019. velika većina članova osoblja koji su iskoristili te radne uvjete bile žene (87 % osoblja koje radi na nepuno radno vrijeme i 68 % osoblja koje je koristilo roditeljski dopust); poziva Revizorski sud da razmotri tu situaciju u okviru svojih mogućnosti za razvoj karijere i politika za promicanje raznolikosti; potiče Revizorski sud da dovrši uspostavu fleksibilnih radnih uvjeta uz zaštitu prava zaposlenika na isključenje;

21.

ističe primjedbe Revizorskog suda o visokim troškovima života u Luksemburgu kao jednom od glavnih čimbenika koji dovodi do poteškoća pri zapošljavanju i zadržavanju osoblja; ponavlja svoju zabrinutost zbog sve većeg problema razlike u kupovnoj moći za javne službenike Unije zaposlene u Luksemburgu;

Zgrade, sigurnost

22.

pozdravlja modernizaciju zgrade K2 u cilju poboljšanja tehničkih instalacija unutar zgrade, uzimajući u obzir nova pitanja vezana uz okoliš, i preoblikovanje postojećih prostora za arhiviranje (koji više nisu potrebni zbog digitalizacije) u skup zajedničkih prostora za suradnju i dobrobit osoblja, kao što su prostorije za sastanke i videokonferencije i prostori za pauzu;

23.

cijeni činjenicu da je Revizorski sud 2017. godine proveo preliminarno istraživanje i da su rezultati istraživanja uzeti u obzir u sadašnjem projektu modernizacije; primjećuje da Revizorski sud nastavlja koristiti pojedinačne urede i samo nekoliko prostora za zajednički rad; pozdravlja činjenicu da su organizirani namjenski sastanci kako bi se projekt predstavio osoblju te da su primljene povratne informacije uglavnom bile pozitivne;

24.

pozdravlja poboljšanja sigurnosne zone, posebno postavljanje dodatnih ograda, novih parkirnih barijera i nove ulazne brave na parkingu zgrade K3, projekt koji se trebao završiti 2020.; napominje da je u 2019., uz redovite troškove kao što su periodične kontrole instalacija, Revizorski sud uložio 123 000 EUR u fizičku sigurnost;

25.

prima na znanje mjere poduzete u pogledu sigurnosti osoblja, odnosno krizni plan za rješavanje incidenata velikih razmjera, interni postupak u slučaju moguće nuklearne nesreće i sporazum o razini usluga s Europskom službom za vanjsko djelovanje kako bi se iskoristili njegovi savjeti u vezi s misijama u zemlje u kojima postoji visoka ili kritična razina opasnosti;

Okoliš

26.

napominje da je krajem 2019. izvršena vanjska revizija sustava upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja (EMAS) čime je revizorski sud uspješno obnovio svoj certifikat EMAS za razdoblje od 2020. do 2022. i usvojio novi akcijski plan za suočavanje s klimatskom krizom; napominje da se razina emisija CO2 Revizorskog suda objavljuje svake godine na njegovoj stranici kako bi se pratila nastojanja Revizorskog suda da smanji svoj ugljični otisak u sklopu šireg projekta EMAS i kako bi se postigao cilj održivog razvoja iz Strategije Europa 2020., koju je 2010. odobrilo Europsko vijeće;

Digitalizacija, kibersigurnost

27.

pozdravlja činjenicu da je Revizorski sud sredinom 2018. usvojio akcijski plan za kibersigurnost kojim je obuhvaćen trogodišnji vremenski okvir; napominje da su tijekom 2019. postignuti sljedeći ciljevi: djelotvornije i redovitije uklanjanje softverskih nedostataka, sprječavanje nedopuštenog pristupa uslugama u digitalnom oblaku, preispitivanje struktura upravljanja informacijskom sigurnošću i poboljšanje kapaciteta za sigurnosno praćenje; pozdravlja održavanje sjednice za podizanje svijesti o kibersigurnosti namijenjene osoblju Revizorskog suda; konstatira da Revizorski sud također ima koristi od usluga kibersigurnosti i infrastrukture koju pruža tim za hitne računalne intervencije europskih institucija, tijela i agencija;

28.

pozdravlja uspostavu upravljačkog odbora za digitalizaciju radi postizanja napretka u digitalnoj transformaciji postupka revizija u okviru inicijative pod nazivom „Digitalizacija revizija ECA-a”; napominje da je ECA Lab, interdisciplinarni laboratorij Revizorskog suda za inovacije usmjeren na digitalnu transformaciju revizije s pomoću podataka i tehnologije, 2019. pružio potporu za deset revizijskih zadaća, uključujući pilot-projekt o uporabi velikih količina podataka za reviziju uspješnosti; traži od Revizorskog suda da izvijesti Parlament o svim preprekama na koje se naišlo pri traženju strojno čitljivih podataka od institucija Unije;

29.

pozdravlja činjenicu da je Odluka Revizorskog suda br. 6-2019 o politici otvorenih podataka i ponovnoj uporabi dokumenata objavljena u travnju 2019. te da se informatički sustavi Revizorskog suda temelje na čvrstim arhitektonskim načelima koja uzimaju u obzir pristup temeljen na troškovima i koristi u odnosu na međuinstitucionalnu nabavu dominantnih tehnologija; pozdravlja činjenicu da su tehnologije otvorenog koda koje se koriste na Revizorskom sudu u skladu s tim načelima; potiče Revizorski sud da prednost da tehnologijama otvorenog koda kako bi se spriječila ovisnost o pružatelju usluga, zadržala kontrola nad vlastitim tehničkim sustavima, pružile snažnije zaštitne mjere za privatnost i zaštitu podataka korisnika te povećala sigurnost i transparentnost za javnost;

30.

sa zadovoljstvom konstatira da je Revizorski sud 2016. uspostavio akcijski plan kako bi se pripremio za Uredbu (EU) 2016/679 (1) i bio usklađen s tom Uredbom čim se ona počela primjenjivati na institucije, tijela, urede i agencije Unije; konstatira da su dužnosti u području zaštite podataka i informacijske sigurnosti restrukturirane 2019. kako bi se raspodijelila i povećala dodijeljena sredstva;

31.

potiče Revizorski sud da slijedi preporuke Europskog nadzornika za zaštitu podataka o ponovnom pregovaranju o međuinstitucijskom sporazumu o licenciranju i ugovoru o provedbi, potpisanom između institucija Unije i Microsofta 2018., s ciljem postizanja digitalnog suvereniteta, izbjegavanja ovisnosti o pružatelju usluga i nedostatka kontrole te jamčenja zaštite osobnih podataka;

Međuinstitucijska suradnja

32.

potiče Revizorski sud da razvije dodatnu sinergiju i racionalizaciju s drugim europskim tijelima kroz međuinstitucionalnu suradnju; konstatira da Revizorski sud koristi alate i usluge koje pružaju druge institucije ili koji se nabavljaju zajednički s njima, kao što je sporazum o razini usluga s Uredom Komisije za upravljanje individualnim materijalnim pravima i njihovu isplatu koji upravlja mirovinama, financijskim pravima i obračunom plaća; napominje da Revizorski sud koristi informatičke alate Komisije u područjima kao što su misije, ljudski resursi, osposobljavanje i prevođenje; pozdravlja sudjelovanje u zajedničkim postupcima javne nabave za informatičke usluge, usluge prevođenja itd.;

33.

prima na znanje činjenicu da je, u skladu s međuinstitucionalno dogovorenom metodologijom, trošak eksternaliziranih usluga prevođenja u 2019. iznosio 2 740 366 EUR te da bi ukupni trošak prijevoda istog broja stranica iznosio 4 647 880 EUR da su te prijevode izvršile interne službe;

34.

traži od Revizorskog suda da pruži informacije o postignutom napretku vezanom uz učinkovitost upravnih procesa koji su nužni uslijed sve većeg obima posla; podsjeća na nužnost stalnih reformi kako bi se osiguralo da Revizorski sud bude spreman odgovoriti na buduće izazove;

35.

traži od Revizorskog suda da razmotri mogućnost pridruživanja registru transparentnosti na temelju sporazuma o razini usluga; primjećuje međuinstitucijsku suradnju Revizorskog suda s ostalim institucijama i tijelima Unije putem sporazuma o razini usluge; traži informacije o tome je li provedena analiza troškova i koristi prije sklapanja bilo kojeg sporazuma;

36.

pozdravlja administrativni sporazum potpisan 2019. kojim se pruža strukturirani okvir za suradnju između Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) i Revizorskog suda i omogućuje pravovremena razmjena informacija u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 (2) i odluke Revizorskog suda vezane uz unutarnje istrage; pozdravlja činjenicu da je sporazum već rezultirao učinkovitijom suradnjom između Revizorskog suda i OLAF-a, uspostavom stalnih kontaktnih točaka koje omogućuju česte razmjene te bržim i redovitijim povratnim informacijama o predmetima koje je Revizorski sud proslijedio OLAF-u; napominje da taj sporazum također sadržava odredbe o neoperativnim pitanjima kao što su organizacija osposobljavanja, radionice i razmjena osoblja; napominje da je 2019. Revizorski sud OLAF-u prijavio deset slučajeva sumnje na prevaru u usporedbi s devet slučajeva 2018. (osam utvrđenih tijekom revizije i dvije prijave trećih strana);

37.

konstatira da su Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) i Revizorski sud dogovorili razmotriti sklapanje administrativnog sporazuma u budućnosti kako bi se postavio okvir za njihovu suradnju; traži od Revizorskog suda da u skladu s time obavještava Odbor Parlamenta za proračunski nadzor; pozdravlja činjenicu da je Revizorski sud dao svoj doprinos uspostavi službe za unutarnju reviziju EPPO-a;

38.

pozdravlja činjenicu da je u listopadu 2019. potpisan memorandum o razumijevanju s Europskom središnjom bankom (ESB) kojim se određuju praktični načini razmjene informacija o nadzornim aktivnostima ESB-a;

39.

cijeni suradnju Revizorskog suda s vrhovnim revizijskim institucijama država članica kojom se Revizorskom sudu omogućava promicanje djelovanja nezavisne vanjske revizije u Uniji i njezinim državama članicama; prima na znanje sudjelovanje Revizorskog suda u radu Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI), Europske organizacije vrhovnih revizijskih institucija (EUROSAI) i europske regionalne skupine INTOSAI-ja, posebice u njezinim radnim skupinama za reviziju u području okoliša, informacijske tehnologije i reviziju financijskih sredstava dodijeljenih za nepogode i katastrofe, i njezinoj radnoj skupini za reviziju i etička pitanja;

40.

napominje da je Europski ombudsman pozvao Revizorski sud da (u sklopu konzultacija sa svim institucijama Unije) komentira Nacrt praktičnih preporuka Ombudsmana za administraciju EU-a o uporabi službenih jezika EU-a prilikom komunikacije s javnošću (predmet SI/98/2018/DDJ), na što je Revizorski sud odgovorio izjavom da je njegova trenutačna politika već u skladu s time; zahtijeva da se u taj postupak uključe nacionalni znakovni jezici;

Komunikacija

41.

ističe nastojanja Revizorskog suda u pogledu daljnjeg poboljšanja načina komunikacije s dionicima, medijima i širom javnošću općenito; svjestan je da je nakon europskih izbora 2019. Revizorski sud razvio portal za publikacije na kojem se svim zastupnicima u Parlamentu omogućava pristup bitnim činjenicama i brojkama; pozdravlja činjenicu da je taj portal za publikacije sada javno dostupan na internetskim stranicama Revizorskog suda, što omogućuje brzo i jednostavno pretraživanje izvješća i publikacija; pozdravlja aktualno preuređenje stranice Revizorskog suda kako bi rad i publikacije bili još dostupniji i jednostavniji za praćenje;

42.

pozdravlja snažan porast medijskog interesa za Revizorski sud, uz posebno veliko zanimanje za njegova tematska izvješća;

Unutarnje upravljanje, unutarnja kontrola, uspješnost

43.

potvrđuje da Revizorski sud primjenjuje skup ključnih pokazatelja uspješnosti za praćenje postignutog napretka; sa zadovoljstvom prima na znanje da se u analizi Revizorskog suda pokazalo da je 96 % preporuka koje je Revizorski sud iznio u svojem godišnjem izvješću za 2015. i 94 % preporuka u tematskim izvješćima iz iste godine provedeno u potpunosti ili u većoj ili određenoj mjeri; napominje da je Revizorski sud izdao 6 godišnjih izvješća, 36 tematskih izvješća, 3 mišljenja, 18 uvodnih dokumenata o reviziji i 4 druge publikacije, koje čine dio ukupno 67 publikacija izdanih 2019.; napominje da je 2019. otprilike 52 % resursa Revizorskog suda u pogledu revizija iskorišteno za rad na izjavi o jamstvu i financijske revizije agencija i drugih tijela Unije; traži od Revizorskog suda da izvijesti o učinku i zadovoljavajućim rezultatima svojih tematskih izvješća i drugih proizvoda, kao i o odabranim revizijskim temama;

44.

poziva Revizorski sud da istraži načine za pružanje više informacija o administrativnim rashodima institucija Unije u kontekstu razrješnice; ponavlja da cjelokupan revizijski pristup Revizorskog suda traži daljnji revizijski rad i usmjereniju procjenu; ponovno poziva na namjensku reviziju administrativnih rashoda i aktivnosti potpore drugih institucija Unije, posebno u pogledu najrelevantnijih, odnosno kritičnih pitanja;

45.

pozdravlja nastojanja Revizorskog suda, u skladu s Financijskom uredbom, da svoja tematska izvješća općenito sastavi u roku od 13 mjeseci te istodobno primjećuje da je prosječno vrijeme za sastavljanje tematskih izvješća još uvijek dulje od tog roka;

46.

pozdravlja unutarnju reviziju putnih troškova članova i visoko pozicioniranih dužnosnika, troškova reprezentacije članova i upotrebe voznog parka Revizorskog suda s ciljem provjere pouzdanosti sustavâ upravljanja i kontrole Revizorskog suda koji se odnose na članove i visoko pozicionirane dužnosnike; napominje da je velika većina nasumično odabranih operacija koje je pregledala služba unutarnje revizije (IAS) bila u skladu s pravilima i postupcima koji su primjenjivi na Revizorskom sudu;

47.

konstatira da je nezavisni odvjetnik Suda Europske unije u svojem mišljenju od 17. prosinca 2020. (3) utvrdio da je jedan član Revizorskog suda prekršio Kodeks ponašanja za članove Revizorskog suda zlouporabom prava i povlastica povezanih s njegovim položajem u kontekstu aktivnosti koje nisu povezane s njegovim dužnostima tako što je neopravdano bio odsutan i nije prijavio svoje vanjske aktivnosti, neovlašteno prenosio povjerljive informacije te bio u sukobu interesa; pozdravlja činjenicu da je Revizorski sud zatražio od OLAF-a da provede istragu, pokrenuo postupak pred Sudom Europske unije te se obvezao poštovati preporučene sankcije kako bi se nadoknadili svi gubici za proračun Unije;

48.

ističe da je revizija pokazala da slučaj tog člana pod istragom OLAF-a predstavlja izoliran slučaj; konstatira da je u izvješću zaključeno da su sustavi upravljanja i kontrole Revizorskog suda bili zahvaćeni određenim nedostatcima koji su, međutim, od tada djelotvorno ispravljeni te da su postojeći postupci upravljanja i kontrole općenito gledano pouzdani; uzima u obzir činjenicu da je IAS izdao preporuke usmjerene na daljnje poboljšanje sustava upravljanja i kontrole, da je izvješće o reviziji bilo strogo povjerljivo te da su svi članovi i glavni tajnik Revizorskog suda primili izvješće;

49.

prima na znanje mišljenje nezavisnog odvjetnika od 17. prosinca 2020., u kojem on jasno navodi da je došlo do povrede obveza koje proizlaze iz dužnosti člana Revizorskog suda i preporučuje sankciju koja odgovara oduzimanju dvije trećine mirovinskih prava i povezanih davanja dotičnom članu od datuma presude u ovom predmetu;

50.

napominje da su sve zadaće revizije iz godišnjeg programa rada IAS-a za 2019. završene, osim tri zadaće koje će se nastaviti u 2020.: „Sporazum o razini pružanja usluge s PMO-om”, „Revizija modela ugovora o upravljanju zgradama/opremom” i „Osposobljavanje s izuzetkom jezičnog osposobljavanja”; napominje da je 2019. IAS završio preostale dvije odabrane zadaće iz godišnjeg programa rada za 2018.; konstatira da je IAS potvrdio stratešku važnost horizontalnog odbora koji je odgovoran za preglede osiguravanja kvalitete Revizorskog suda koji se odnose na politike, standarde i metodologije revizije; pozdravlja činjenicu da se provodi preporuka IAS-a za razvoj sustava kontrole kvalitete;

51.

prima na znanje da je IAS 2019. pregledao nacrt odluke o okviru unutarnje kontrole Revizorskog suda; primjećuje da je IAS predložio uključivanje dodatne odredbe u nacrt odluke kako bi se dužnosnicima za ovjeravanje na temelju delegiranja dala jasna uputa o provedbi načelâ i karakteristika unutarnje kontrole u 2019. i kako bi se barem jednom godišnje provodila ukupna procjena provedbe i funkcioniranja cijelog okvira unutarnje kontrole, te da bi se to trebalo prvi put učiniti najkasnije u sklopu godišnjeg izvješća o radu za 2020.;

52.

pozdravlja činjenicu da IAS smatra da su provedene pouzdane ex-post kontrole za većinu visokorizičnih područja rada uprava glavnog tajništva koje se temelje na registru rizika i operativnim ciljevima; cijeni činjenicu da je obaviješten, posebno u kontekstu ranijih problema utvrđenih istragom jednog člana Revizorskog suda koju je proveo OLAF, o tome da IAS nije primijetio nikakve nedostatke od takve važnosti da bi ozbiljno doveli u pitanje cjelokupnu pouzdanost sustavâ unutarnje kontrole koje je uveo dužnosnik za ovjeravanje na temelju delegiranja s obzirom na zakonitost i pravilnost financijskih operacija u 2019.; cijenio bi da ga se u tom smislu obavještava i u budućnosti;

53.

slaže se s postojećom strategijom Revizorskog suda da poveća dodanu vrijednost izjave o jamstvu, da stavi veći naglasak na aspekte uspješnosti djelovanja Unije te da osigura da se ciljana publika primi jasne poruke; napominje da je 2019. skupina od četiri vrhovne revizijske institucije (vrhovne revizijske institucije Estonije, Nizozemske, Danske i Sjedinjenih Američkih Država) provela pregled strategije Revizorskog suda; napominje da je izvješće objavljeno u ožujku 2020. te da služi kao izvor dragocjenih informacija za sljedeću strategiju;

Transparentnost

54.

konstatira da su članovi ovlašteni koristiti službena vozila prilikom obavljanja službenih dužnosti; primjećuje da je korištenje službenih vozila za druga putovanja nije uključeno u obavljanje takvih dužnosti i da su se od 1. siječnja 2017. troškovi i kilometraža vezani uz upotrebu službenih vozila značajno smanjili; naglašava nova pravila u pogledu upotrebe službenih vozila i vozača kako bi se zajamčilo da su putovanja članova povezana samo s izvršavanjem njihovih dužnosti; ponavlja svoje mišljenje da se službena vozila ni pod kojim okolnostima ne bi trebala upotrebljavati u privatne svrhe, s obzirom na to da bi ta praksa mogla naštetiti ugledu Revizorskog suda i, općenito, ugledu institucija Unije; napominje da su nova pravila uvedena 1. siječnja 2020. te da se njima uveo mjesečni doprinos od 100 EUR za korištenje vozila u neslužbene svrhe kao i odgovornost članova i glavnog tajnika za određene troškove i terećenja;

55.

žali zbog toga što je Revizorski sud poduzeo tek vrlo ograničene popratne mjere u pogledu stavka 18. Rezolucije o razrješnici za 2018. o potrebi za registrom godišnjih odmora za članove Revizorskog suda; napominje da će Revizorski sud razmotriti provedbu usporedne analize pravila i najboljih praksi koje postoje u drugim institucijama Unije u pogledu prisutnosti i odsutnosti visokih javnih dužnosnika u Uniji, kako je definirano u Uredbi (EU) 2016/300 (4); podsjeća da je Parlament jasno pozvao Revizorski sud da uspostavi postupke za vođenje registra godišnjih odmora, bolovanja i odsutnosti članova s posla iz drugih razloga kako bi se osiguralo da sva odsustva članova budu na odgovarajući način zabilježena; ističe da bi se trenutačnom praksom moglo ugroziti povjerenje građana i institucija Unije u Revizorski sud;

56.

prima na znanje da zbog obveze članova da prisustvuju svim sastancima Revizorskog suda, vijeća i Upravnog odbora kojima pripadaju, tajništvo Revizorskog suda vodi popis nazočnih; napominje da se iz popisa vidi prisutnost i odsutnost članova te da se njime također bilježi za koje se odsutnosti smatra da ih je predsjednik Revizorskog suda opravdao; napominje da je popis nazočnih dio pravila Revizorskog suda kojima se provodi njegov poslovnik;

Sukob interesa, uznemiravanje, zviždači

57.

traži od Revizorskog suda da dostavi informacije o trima pritužbama za uznemiravanje, koje su prijavljene i za koje je provedena istraga 2019.; napominje da su one obrađene u skladu s postupcima navedenima u politici za održavanje zadovoljavajućeg radnog okruženja i za borbu protiv psihičkog i spolnog uznemiravanja; prima na znanje da su, u smislu izdataka, istrage svakog slučaja provedene interno te stoga nisu izazvale dodatne troškove; pozdravlja namjeru da se politika Revizorskog suda o zaštiti osoblja od uznemiravanja procjenjuje svake tri godine te da se to treba provesti u 2020.;

58.

naglašava činjenicu da su vrhovne revizijske institucije Poljske i Hrvatske provele značajnu istorazinsku ocjenu etičkog okvira Revizorskog suda; napominje da bi se prema mišljenjima iz istorazinske ocjene sustav Revizorskog suda za kontrolu etičnosti trebao još poboljšati sveobuhvatnijom procjenom etičkih rizika, većom dosljednošću i jasnoćom etičkih pravila, kao i boljim aktivnostima informiranja i komunikacije;

59.

podržava zaključke istorazinske ocjene vezane uz potrebu za uvođenjem redovitih ažuriranja izjava o interesima, što bi povećalo njihovu pouzdanost; i dalje ponavlja svoju zabrinutost zbog toga što su izjave o interesima samodeklaratorne prirode i što, s obzirom na trenutačni pravni okvir, niti Revizorski sud niti njegov etički odbor nemaju nikakve istražne ovlasti kako bi osigurali istinitost i iscrpnost podataka navedenih u tim izjavama; od Revizorskog suda traži da osigura da svi članovi podnesu izjave o financijskim interesima umjesto izjava o izostanku sukoba interesa; ističe da je potrebno poboljšati postojeće postupke, uključujući one etičkog odbora, kako bi se spriječio sukob interesa; slaže se da odbor za etička pitanja igra ključnu ulogu, u mjeri da predsjednik i članovi Revizorskog suda mogu tražiti njegov savjet za svako pitanje koje je povezano s etikom i za pitanja vezana uz tumačenje kodeksa ponašanja; napominje i da je odboru povjereno odobravanje svih vanjskih aktivnosti članova, uključujući bivše članove koji namjeravaju obavljati određenu aktivnost u dvije godine nakon što napuste Revizorski sud, ali se to samo po sebi ne može smatrati učinkovitim alatom za jamčenje sprečavanja sukoba interesa, kao što je već naglašeno u prošlogodišnjoj rezoluciji o razrješnici; pozdravlja donošenje revidiranog Kodeksa ponašanja članova i bivših članova Revizorskog suda (5), a posebno činjenicu da se u izjavama o financijskim interesima zahtijevaju opširnije informacije te da je proširena uloga Odbora za etička pitanja; konstatira da će Revizorski sud objavljivati godišnja izvješća o primjeni svojeg Kodeksa ponašanja; nadalje konstatira da Revizorski sud trenutačno preispituje etički okvir koji se odnosi na osoblje.

(1) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(2) Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).

(3) mišljenje nezavisnog odvjetnika Hogana od 17. prosinca 2020., Europski revizorski sud / Karel Pinxten, C-130/19, ECLI:EU:C:2020:1052.

(4) Uredba Vijeća (EU) 2016/300 od 29. veljače 2016. o utvrđivanju prihoda nositelja visokih javnih dužnosti EU-a (SL L 58, 4.3.2016., str. 1.).

(5) SL L 30, 28.1.2021., str. 10.