European flag

Službeni list
Europske unije

HR

Serija L


2026/1540

7.7.2026

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2026/1540

оd 6. srpnja 2026.

o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz novih pneumatskih guma, vrsta koje se rabi za osobne automobile, autobuse ili kamione, s indeksom opterećenja ne većim od 121 („gume”), podrijetlom iz Narodne Republike Kine

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (1) („osnovna uredba”), a posebno njezin članak 7.,

nakon savjetovanja s državama članicama,

budući da:

1.   POSTUPAK

1.1.   Pokretanje postupka

(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 21. svibnja 2025. antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom novih pneumatskih guma, vrsta koje se rabi za osobne automobile, autobuse ili kamione, s indeksom opterećenja ne većim od 121, podrijetlom iz Narodne Republike Kine („predmetna zemlja”, „Kina” ili „NRK”) na temelju članka 5. osnovne uredbe. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (2) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Komisija je ispitni postupak pokrenula nakon pritužbe koju je 7. travnja 2025. podnijela Koalicija protiv nepoštenog uvoza guma („podnositelj pritužbe”). Pritužba je podnesena u ime Unijine industrije guma za osobna vozila i lake kamione u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe. Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti koji su dostatna osnova za pokretanje ispitnog postupka.

1.2.   Evidentiranje

(3)

Komisija je Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2025/1538 („uredba o evidentiranju”) (3) uvela obvezno evidentiranje uvoza predmetnog proizvoda.

1.3.   Zainteresirane strane

(4)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju ispitnog postupka obavijestila podnositelje pritužbe, druge poznate proizvođače iz Unije, poznate proizvođače izvoznike i kineska tijela, poznate uvoznike, dobavljače, korisnike, trgovce te udruženja za koja se zna da se postupak na njih odnosi i pozvala ih na sudjelovanje.

(5)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(6)

Održana su saslušanja s nepovezanim trgovcem proizvoda iz ispitnog postupka 4M Pro&Invest Sp. z o.o. („4M Pro&Invest”) te s Koalicijom uvoznika osobnih vozila i lakih kamiona, koja predstavlja dva nepovezana uvoznika proizvoda iz ispitnog postupka, Deldo Autobanden NV („Deldo”) i Interpneu Handelsgesellschaft mbH („Interpneu”).

1.4.   Zahtjev za anonimnost

(7)

Nekoliko proizvođača iz Unije (podnositelji pritužbe ili podupiratelji pritužbe) zatražilo je anonimnost tijekom cijelog ispitnog postupka tvrdeći da su izloženi riziku znatnog štetnog učinka zbog odmazde. Komisija je smatrala da je zahtjev stranaka osnovan u smislu članka 19. stavka 1. osnovne uredbe te je odobrila povjerljivo postupanje s podacima o identitetu tih društava.

(8)

Ostali proizvođači iz Unije koji su se javili nisu zatražili anonimnost. Međutim, s obzirom na rizik da identitet proizvođača iz Unije kojima je odobrena anonimnost bude utvrđen eliminacijom, anonimno postupanje moralo se proširiti na proizvođače iz Unije koji su se javili, a nisu zatražili anonimnost.

1.5.   Primjedbe na pokretanje postupka

(9)

Brojne stranke dostavile su primjedbe na pritužbu i na pokretanje ispitnog postupka.

(10)

Dva nepovezana uvoznika, Deldo i Interpneu, tvrdila su da je otvorena verzija pritužbe pretjerano redigirana i da zbog toga stranke nisu mogle provesti cjelovitu procjenu štete do koje je došlo prema navodima podnositelja pritužbe. Stoga su zatražili da otvorena verzija pritužbe uz indekse sadržava i raspone te postotni udio u ukupnoj prodaji i dobiti u EU-u po razinama. Kinesko udruženje industrije kaučuka („CRIA”) tvrdilo je da nije moglo u potpunosti ostvariti svoja prava na obranu zbog pretjerano povjerljivog postupanja s podacima industrije Unije, posebno makropokazateljima (proizvodnja, prodaja i tržišni udio u Uniji).

(11)

CRIA, Deldo, Interpneu i proizvođač izvoznik Giti Tyre Fujian Company Ltd. („grupa GITI”) osporavali su da je u pritužbi u dostatnoj mjeri dokazana šteta nanesena industriji Unije. Te zainteresirane strane tvrdile su da šteta ne postoji u 1. i 2. razini, za koje je većina pokazatelja, kao što su prodajne količine, tržišni udio i profitabilnost industrije Unije, bila stabilna ili se čak poboljšala na kraju razdoblja ispitnog postupka. Nadalje, s obzirom na to da gotovo nije bilo uvoza proizvoda 1. i 2. razine iz Kine, te četiri zainteresirane strane tvrdile su da uvoz iz Kine nije mogao prouzročiti štetu, ako je do nje uopće došlo.

(12)

CRIA i grupa GITI nadalje su tvrdile da proizvodi različitih razina nisu međusobno zamjenjivi i ne natječu se na tržištu te da stoga uvoz proizvoda 3. razine iz Kine nije prouzročio niže cijene proizvoda viših razina.

(13)

Kad je riječ o informacijama dostupnima u verziji pritužbe koja nije povjerljiva, Komisija je smatrala da indeksirani podaci pokazuju kretanja podataka dostavljenih na povjerljivoj osnovi i stoga ispunjavaju kriterij smislenog sažetka. Nadalje, Komisija je smatrala da pritužba sadržava dostatne dokaze o šteti i uzročno-posljedičnoj vezi za pokretanje ispitnog postupka koji obuhvaća sve tri razine. Naime, u pritužbi je dokazano da su se količina proizvodnje, kapacitet i iskorištenost kapaciteta te količina proizvoda prodanih nepovezanim kupcima podnositelja pritužbe smanjili na svim razinama, pri čemu je na 3. razini zabilježen najveći pad. Iako su se prodajne cijene povećale, to je povećanje bilo manje od stope povećanja troška proizvodnje, pa se profitabilnost smanjila u sve tri razine. Nadalje, u pritužbi je dokazano i da se to znatno pogoršanje gospodarskog stanja podnositelja pritužbe podudaralo sa znatnim povećanjem količine proizvoda uvezenih iz Kine, čije su cijene bile niže od cijena podnositelja pritužbe i u punom opsegu proizvoda i zasebno u 3. razini, u kojoj je koncentrirana većina uvoza iz Kine. U pritužbi je objašnjeno i kako je došlo do međurazinskog tržišnog natjecanja te kako su uvoz i cijene proizvoda nižih razina utjecali na više razine. Prethodno navedeni dokazi smatrali su se dostatnima u fazi pokretanja postupka i uvelike su potvrđeni ispitnim postupkom. Stoga su te tvrdnje odbačene.

(14)

Osim toga, CRIA, Deldo, Interpneu, grupa Hankook i grupa GITI iznijeli su dodatne primjedbe o raznim pokazateljima štete, nepostojanju uzročno-posljedične veze i interesu Unije. One su detaljno opisane i razmotrene u odjeljcima 4.6., 5. i 7.

1.6.   Odabir uzorka

(15)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da je moguće da će provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

Odabir uzorka proizvođača iz Unije

(16)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Komisija je uzorak odabrala na temelju reprezentativnosti po količini proizvodnje u Uniji za svaki tržišni segment (1., 2. i 3. razina) u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2024. i zemljopisnim lokacijama. Uzorak se sastojao od tri proizvođača iz Unije. Na proizvođače iz Unije u uzorku otpadalo je više od 14,5 % ukupne procijenjene proizvedene količine istovjetnog proizvoda u Uniji. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku.

(17)

Nisu zaprimljene primjedbe pa je privremeni uzorak potvrđen. Uzorak je reprezentativan za industriju Unije.

Odabir uzorka nepovezanih uvoznika

(18)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(19)

Četiri nepovezana uvoznika (Deldo, Delticon, AG („Decticon”), Interpneu i 4M Pro&Invest) dostavila su zatražene informacije i pristala da ih se uključi u uzorak. U skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak dvaju nepovezanih uvoznika (Deldo i Delticon) na temelju najveće količine uvoza predmetnog proizvoda. U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim poznatim uvoznicima.

(20)

Jedan proizvođač izvoznik, Triangle Tyre Co., Ltd. („Triangle Tyre”), te 4M Pro&Invest dostavili su primjedbe na predloženi uzorak. Obje stranke tvrdile su da dva društva u uzorku nisu reprezentativna za širu skupinu uvoznika s obzirom na to da su to veliki uvoznici koji posluju s relativno nižim maržama jer ostvaruju korist od veće pregovaračke moći i ekonomije razmjera. Osim toga, robne marke u privatnom vlasništvu čine važan dio prodajnog portfelja obaju društava. Triangle je dodao i da uzorak nije reprezentativan jer jedan od uvoznika distribuira proizvode prvenstveno putem interneta. Društvo 4M Pro&Invest istaknulo je i da se oba uvoznika nalaze u zapadnoj Europi i europodručju te stoga ne prikazuju na odgovarajući način gospodarsku stvarnost raznolikog tržišta Unije. Nadalje je tvrdilo da ga je trebalo uključiti u uzorak jer je malo i srednje poduzeće iz istočne Europe i bavi se uvozom „specijaliziranih guma”.

(21)

Komisija je odgovorila da je pri odabiru uzorka mogla birati samo među nepovezanim uvoznicima koji su dostavili odgovore na upitnik za odabir uzorka, a svi su oni (osim društva 4M Pro&Invest) bili prilično slični, tj. veliki uvoznici sa širokim portfeljem proizvoda, uključujući privatne robne marke, koji posluju u zapadnoj Europi. Dva uvoznika s najvećom količinom uvoza odabrana su u uzorak jer ih se smatralo najreprezentativnijima po količini. U odgovoru na zahtjev društva 4M Pro&Invest da ga se uključi u uzorak Komisija je smatrala da, s obzirom na specifičan portfelj proizvoda koji to društvo uvozi i koji se sastoji gotovo isključivo od „specijaliziranih guma” te na ukupnu vrlo ograničenu količinu uvoza (koja je činila manje od 0,01 % količine proizvoda uvezenih iz Kine 2024.), njegovo uključivanje ne bi znatno povećalo reprezentativnost uzorka i u svakom slučaju ne bi značajno utjecalo na nalaze o nepovezanim uvoznicima.

(22)

Nakon što je od društva Delticon primila obavijest da neće dostaviti odgovor na upitnik, Komisija je obavijestila stranke da je odlučila zamijeniti tog uvoznika društvom Interpneu, sljedećim najvećim uvoznikom po količini uvoza predmetnog proizvoda. Nakon toga su i Deldo i Interpneu obavijestili Komisiju da neće dostaviti odgovor na upitnik.

(23)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 21., društvo 4M Pro&Invest nije se smatralo reprezentativnim uvoznikom. Stoga Komisija od tog društva nije zatražila da dostavi odgovor na upitnik.

Odabir uzorka proizvođača izvoznika

(24)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika u NRK-u zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, Komisija je od Misije Narodne Republike Kine pri Europskoj uniji zatražila da utvrdi eventualne ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da s njima stupi u kontakt.

(25)

Ukupno je 51 proizvođač izvoznik / grupa proizvođača izvoznika u predmetnoj zemlji dostavila zatražene informacije i pristala da je se uključi u uzorak. U skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak od dvije grupe proizvođača na temelju najveće reprezentativne količine robe izvezene u Uniju koja se razumno mogla ispitati u raspoloživom vremenu. U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim poznatim predmetnim proizvođačima izvoznicima i s tijelima predmetne zemlje.

(26)

Uzorak se sastojao od društva Shandong Yongsheng Rubber Group Co., Ltd. („Shandong Yongsheng”) i grupe Hankook, koji su na temelju informacija primljenih u fazi odabira uzorka činili 21,7 % procijenjene ukupne količine guma izvezenih u Uniju iz Narodne Republike Kine u razdoblju ispitnog postupka. Primjedbe na uzorak dostavili su podnositelj pritužbe, CRIA i šest proizvođača izvoznika ili grupa proizvođača izvoznika – društva Cheng Shin Tire and Rubber Co., Ltd. te Cheng Shin Rubber Ind., Ltd. („grupa Cheng Shin”), grupa GITI, grupa Hankook, Kumho Tire Co., Inc („Kumho”), Qingdao Nexen Tire Corporation („Nexen”) i Triangle Tyre.

(27)

Zainteresirane strane uglavnom su iznijele primjedbe o reprezentativnosti uzorka u smislu podjele tržišta na različite segmente (4) („razine”), a pet (grupa) proizvođača izvoznika koji nisu uključeni u uzorak zatražilo je da ih se doda u uzorak ili da im se odobri pojedinačno ispitivanje.

(28)

Podnositelj pritužbe tvrdio je da više od 90 % uvoza iz Kine u Uniju čine gume 3. razine (segment jeftinih guma), a tek manje od 10 % čine gume 1. ili 2. razine koje proizvodi grupa Hankook (5). Tvrdio je da je, s obzirom na to da je udio grupe Hankook u uzorku od 50 % do 60 %, uvoz proizvoda 1. ili 2. razine prekomjerno zastupljen i da stoga uzorak nije reprezentativan za ukupni uvoz iz Kine u smislu tržišnih segmenata i prosječne cijene. Podnositelj pritužbe nadalje je tvrdio da, u skladu s presudom Suda u predmetu Fliesen-Zentrum, prosječne uvozne cijene za svaku vrstu proizvoda moraju biti što je moguće bliže prosječnoj cijeni uvoza predmetnog proizvoda u Uniju i da bi uvoz trebao što točnije odražavati cjenovni pritisak na industriju Unije (6). Tvrdio je da se maržom štete i dampinškom maržom utvrđenom na temelju trenutačnog uzorka ne bi uklonila šteta za industriju Unije. Zatražio je da se grupu Hankook ukloni iz uzorka i zamijeni drugim proizvođačem. Osim toga, podnositelj pritužbe smatrao je da su prijavljeni podaci o količini uvoza, proizvodnji i domaćoj prodaji društva Shandong Yongsheng možda netočni, pa bi u tom slučaju Komisija trebala isključiti to društvo iz uzorka.

(29)

CRIA je tvrdila da, s obzirom na raznolikost guma koje proizvode i izvoze kineski proizvođači, različite prodajne kanale i podjelu tržišta na razine, uzorak koji se sastoji od samo dva društva od ukupno 56 kineskih proizvođača izvoznika koji su dostavili obrasce za odabir uzorka nije reprezentativan. Tvrdila je da uzorak koji čini samo 21,7 % ukupne količine izvoza nije dovoljno reprezentativan za stanje kineskih proizvođača izvoznika i da bi Komisija trebala proširiti uzorak dodavanjem dvaju društava. Navela je da Komisija ima dovoljno vremena za proširenje uzorka te da bi ujedno trebala razmotriti i prihvatiti zahtjeve za utvrđivanje pojedinačne dampinške marže.

(30)

Grupa Cheng Shin smatrala je da je uzorak koji čini 21,7 % procijenjene ukupne količine izvoza premalen, nerazmjeran i nereprezentativan za uvoz iz Kine u Uniju. Smatrala je da bi njezinim uključivanjem u toj fazi postupka, kad je bilo dovoljno vremena i radne snage za ispitivanje još jednog društva, uzorak bio reprezentativniji. Za razliku od većine kineskih proizvođača ta grupa (i) proizvodila je vlastite robne marke (Maxxis i CST), (ii) opskrbljivala je tržište originalne opreme, među ostalim društva kao što su BMW, Volkswagen i PSA, (iii) ulagala je velika sredstva u istraživanje i razvoj te je (iv) kupovala prirodni i sintetički kaučuk izravno od izvora izvan Kine zbog čega poremećaji nisu utjecali na njezine ulazne elemente za proizvodnju. Nadalje je tvrdila da bi se njezinim uključivanjem u uzorak bolje pokrili svi segmenti jer proizvodi gume za koje je općepriznato da pripadaju višoj razini.

(31)

Grupa GITI smatrala je da je, kao jedan od najvećih, ako ne i najveći proizvođač guma 2. razine u Kini, trebala biti uključena u uzorak proizvođača izvoznika. Opskrbljivala je segmente proizvođača originalne opreme i sekundarnog tržišta (zamjenskih proizvoda), nabavljala je velik dio svojih ulaznih materijala s međunarodnih tržišta, poslovala je u skladu s propisima o deforestaciji i već je surađivala u ispitnom postupku o određenim gumama za autobuse ili kamione (7), što bi trebalo olakšati administraciju u ovom postupku i smanjiti administrativno opterećenje Komisije. I grupa GITI pozvala se na predmet Fliesen-Zentrum, tvrdeći da bi Komisija trebala odabrati uzorak koji bi osigurao da su prosječne uvozne cijene za sve vrste proizvoda što je moguće bliže stvarnom prosjeku i da u ovom slučaju uzorak ne sadržava društva iz 2. razine. Uputila je i na ispitni postupak o solarnim pločama (8), u kojem je Komisija u uzorak izvoznika izričito uključila najveće proizvođače svake vrste predmetnog proizvoda, te na ispitni postupak o biodizelu (9), u kojem je Komisija u uzorak uključila dodatno društvo kako bi poboljšala reprezentativnost uvoza iz Kine u odnosu na asortiman proizvoda industrije Unije i olakšala usporedbu uvoznih cijena i cijena Unije. Nadalje je tvrdila da Komisija, ako isključi društva iz 2. razine, ne može utvrditi sniženje cijena i sniženje ciljnih cijena po tržišnom segmentu te da bi, s obzirom na to da je oko 25 % industrije Unije pripadalo 2. razini, svaki nalaz o stanju industrije Unije i utjecaju uvoza iz Kine bio ozbiljno manjkav.

(32)

Grupa Hankook smatrala je da uzorak pravilno odražava podjelu tržišta na razine. Nije se složila s argumentima podnositelja pritužbe da bi je trebalo isključiti iz uzorka. Tvrdila je da prema osnovnoj uredbi uzorak u cjelini mora biti u skladu s gospodarskim i komercijalnim uvjetima proizvođača izvoznika, ali ne i da svako pojedinačno društvo mora točno odražavati tržišnu stvarnost izvoznika guma za osobna vozila i lake kamione iz Kine. Stoga je uključivanjem grupe Hankook uzorak točno prikazivao stvarno stanje na tržištu. Drugo, s obzirom na to da opseg proizvoda uključuje 1., 2. i 3. razinu, grupa Hankook smatrala je opravdanim da je Komisija odabrala proizvođače koji prodaju gume u segmentima koji nisu 3. razina jer bi u protivnom opseg proizvoda bio ograničen na 3. razinu. Treće, smatrala je da društvo Kumho i grupa GITI izvoze gume 2. razine u Uniju i da je stoga udio 2. razine u ukupnom uvozu veći od 20 %. Nadalje, grupa Hankook tvrdila je da tvrdnja Suda u predmetu Fliesen-Zentrum da bi uzorak trebao „što je moguće točnije odražava[ti] cjenovni pritisak na industriju Unije” ne znači da bi trebalo odabrati samo društva s najnižim cijenama, kako tvrdi podnositelj pritužbe, jer bi isključivanje viših cijena umjetno povećalo cjenovni pritisak. Stoga je grupa Hankook tvrdila da bi trebala ostati u uzorku.

(33)

Društvo Kumho tvrdilo je da uzorak nije predstavljao najveću reprezentativnu količinu izvoza koji se razumno može ispitati u raspoloživom razdoblju niti je bio u skladu s karakteristikama tržišta guma, koje je bilo fragmentirano. Smatralo je da se u uzorku osobito moraju uzeti u obzir tržišni segmenti (razine) i razlike u cijenama. Istaknulo je da je u ispitnom postupku o određenim gumama za autobuse i kamione u uzorku bilo zastupljeno 37 % izvoza. Smatralo je i da bi udio proizvođača izvoznika u uzorku od 21,7 % ukupnog uvoza mogao biti precijenjen jer su društva u uzorku možda preuveličala svoj izvoz. Pozivajući se na presudu u predmetu Fliesen-Zentrum, tvrdilo je da bi konačni uzorak trebao obuhvaćati uvoz po cijenama koje su u skladu s prosječnim uvoznim cijenama. Stoga bi uzorak trebalo proširiti kako bi prikazivao stvarno stanje na tržištu i kako bi se točno utvrdila antidampinška pristojba za „sav ostali uvoz”. Društvo Kumho nadalje je smatralo da bi ga bilo primjereno dodati u uzorak koji predstavlja 2. razinu jer se njegova politika određivanja cijena razlikuje i od grupe Hankook i od društva Shandong Yongsheng. Smatralo je da bi njegovo uključivanje u uzorak povećalo reprezentativnost i da ne bi uzrokovalo dodatno opterećenje s obzirom na jednostavnu korporativnu strukturu tog društva.

(34)

Nexen je tvrdio da predloženi uzorak ne odražava u dovoljnoj mjeri podjelu tržišta na razine te da postoje bitne razlike među segmentima u smislu razvoja proizvoda, proizvodnih postupaka, kontrole kvalitete, marketinških strategija i cijena. Tvrdio je da bi ga trebalo uključiti u uzorak jer je jedan od 20 najvećih svjetskih proizvođača guma te opskrbljuje i tržište proizvođača originalne opreme i tržište zamjenskih proizvoda. Kao član Europskog udruženja proizvođača guma i proizvoda od kaučuka („ETRMA”) i s obzirom na to da ima proizvodna postrojenja u Uniji, nema razloga djelovati protivno interesu Unije te sustavno preispituje svoju strategiju određivanja cijena kako bi osigurao da ne uzrokuje poremećaje na tržištu ili damping.

(35)

Triangle Tyre tvrdio je da svako društvo u uzorku ima drukčiji poslovni model i da je u drugim ispitnim postupcima Komisija odabrala uzorak od tri društva. Nadalje je istaknuo da je tržište predmetnog proizvoda jedinstveno tržište podijeljeno na različite segmente (razine) i da bi ga, s obzirom na to da se njegov poslovni model razlikuje od poslovnog modela društava u uzorku, trebalo dodati u uzorak kako bi bio reprezentativniji.

(36)

Komisija je razmotrila sve primjedbe koje su dostavile stranke.

(37)

Prvo, Komisija je podsjetila da je, kako je obavijestila stranke u bilješci od 3. lipnja 2025., kriterij za odabir uzorka količina izvoza u Uniju. S obzirom na to da sadržava dva društva s najvećim izvozom u Uniju, grupu Hankook i društvo Shandong Yongsheng, uzorak je obuhvatio dva tržišna segmenta jer grupa Hankook posluje i u 2. i u 3. razini. Budući da informacije iz pritužbe, koje su potvrđene tijekom ispitnog postupka, pokazuju da se gume 1. razine ne uvoze u Uniju, uzorkom su u najvećoj mogućoj mjeri obuhvaćene različite razine.

(38)

Drugo, ta dva društva, od kojih je jedno bilo velika grupa, predstavljaju maksimalan broj društava koja Komisija može ispitati u raspoloživom razdoblju. Stoga je Komisija ponovila da su se kriteriji upotrijebljeni za odabir uzorka temeljili na najvećoj reprezentativnoj količini izvoza u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka koja se razumno može ispitati u raspoloživom razdoblju, u skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe.

(39)

Naposljetku, Komisija je podsjetila da ima diskrecijsko pravo donijeti konačnu odluku o odabiru broja društava koja će biti predmet ispitnog postupka i o obuhvaćenim vrstama proizvoda, ovisno o okolnostima svakog predmeta. Stoga činjenica da je u drugim ispitnim postupcima uzet veći uzorak nije relevantna u ovom predmetu.

(40)

Na temelju informacija iz pritužbe industrija Unije posluje u svim razinama, pri čemu je u 1. razini ostvarena veća prodaja nego u 2. i 3. razini zajedno. Predloženim uzorkom obuhvaćene su dvije razine u kojima Kina proizvodi i izvozi proizvode u Uniju te su stoga u najvećoj mogućoj mjeri uzeti u obzir uvezeni proizvodi koji blisko konkuriraju gumama koje proizvodi i prodaje industrija Unije. Stoga je Komisija zaključila da uzorak u dovoljnoj mjeri obuhvaća različite vrste proizvoda koji se izvoze u Uniju i podjelu tržišta na razine.

(41)

U odnosu na upućivanja na predmet Fliesen-Zentrum i argumente da uzorak mora odražavati prosječnu cijenu uvoza u Uniju, Komisija je prvo podsjetila da se upućivanje na prosječne cijene odnosi na usporedbu prosječnih cijena iste vrste proizvoda, a ne na prosjek svih proizvoda (i, u ovom slučaju, razina). To znači da će se pri usporedbi za potrebe izračuna sniženja cijena i sniženja ciljnih cijena uzeti u obzir vrsta proizvoda i razina. Međutim, podaci dostavljeni u odgovorima u okviru odabira uzorka pokazuju da su prosječne cijene društava u uzorku bile blizu prosječne cijene uvoza u Uniju.

(42)

Komisija je nadalje podsjetila da se odluka o tome ima li dovoljno vremena za uključivanje drugog proizvođača izvoznika u uzorak morala ocijeniti s obzirom na posebne okolnosti svakog ispitnog postupka. U ovom je slučaju jedno od dva društva u uzorku, grupa Hankook, grupa koju čine tri proizvodna subjekta i velik broj povezanih stranaka. Stoga, s obzirom na veličinu društava i broj povezanih stranaka koje je trebalo ispitati, nije bilo dovoljno vremena da se u uzorak uključi još jedan proizvođač izvoznik ili grupa proizvođača izvoznika. Budući da je, na temelju informacija iz faze odabira uzorka, uzorak obuhvaćao 21,7 % količine uvoza u Uniju, obuhvatio je reprezentativnu količinu uvoza u Uniju. Komisija je stoga smatrala da dodavanje trećeg društva u uzorak nije potrebno.

(43)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je odbacila tvrdnje i potvrdila predloženi uzorak.

1.7.   Pojedinačno ispitivanje

(44)

Šest (grupa) proizvođača izvoznika iz NRK-a zatražilo je pojedinačno ispitivanje prema članku 17. stavku 3. osnovne uredbe. Komisija je razmotrila zahtjeve i zaključila da ih ne može prihvatiti jer je već samo ispitivanje dvaju društava u uzorku podrazumijevalo procjenu/provjere četiriju proizvodnih subjekata i više od petnaest povezanih društava u Uniji. Budući da se neki od tih dodatnih proizvođača ili grupa proizvođača sastoje od nekoliko proizvođača i velikog broja povezanih stranaka uključenih u proizvodnju i prodaju proizvoda iz ispitnog postupka, trebalo bi provjeriti približno 30 društava. Stoga uključivanje šest (grupa) društava koja su zatražila pojedinačno ispitivanje ne bi bilo izvedivo u raspoloživom razdoblju. Zahtjeve stoga nije bilo moguće prihvatiti.

(45)

Nakon konačne objave grupa Cheng Shin tvrdila je da je Komisija imala dovoljno vremena između objave o neuvođenju privremenih mjera i konačne objave da ispita društva koja su zatražila pojedinačno ispitivanje. Komisija je potvrdila da bi, s obzirom na elemente navedene u uvodnoj izjavi 44., koje grupa Cheng Shin nije osporavala, i pozamašnu količinu istraživačkog rada od objave o neuvođenju privremenih mjera do konačne objave, pojedinačno ispitivanje proizvođača izvoznika koji nisu uključeni u uzorak bilo neopravdano opterećenje te bi spriječilo pravovremeni završetak ispitnog postupka. Zahtjev je stoga odbačen.

1.8.   Odgovori na upitnik i posjeti radi provjere

(46)

Komisija je Vladi Narodne Republike Kine („kineska vlada”) poslala upitnik o postojanju znatnih poremećaja u NRK-u u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe.

(47)

Nadalje, podnositelj pritužbe u pritužbi je dostavio dostatne dokaze o poremećajima u vezi sa sirovinama u NRK-u u pogledu predmetnog proizvoda. Stoga su, kako je najavljeno u Obavijesti o pokretanju postupka, ti poremećaji povezani sa sirovinama bili obuhvaćeni ispitnim postupkom kako bi se utvrdilo treba li na NRK primijeniti odredbe iz članka 7. stavaka 2.a i 2.b osnovne uredbe. Iz tog je razloga Komisija u vezi s time poslala dodatne upitnike kineskoj vladi.

(48)

Komisija je poslala upitnike dvjema grupama proizvođača izvoznika u uzorku i trima proizvođačima iz Unije u uzorku. Svi su upitnici objavljeni na internetu (10) na dan pokretanja postupka. U ispitnom postupku javilo se nekoliko korisnika, ali samo je jedan od njih, Hyundai Motor Manufacturing Czech s.r.o („Hyundai”), dostavio podnesak. Nijedan korisnik ni uvoznik nije dostavio odgovor na upitnik.

(49)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje dampinga, nastale štete i interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih društava:

Proizvođači iz Unije:

—

Društvo G,

—

Društvo I,

—

Društvo T.

Proizvođači izvoznici iz NRK-a:

—

Shandong Yongsheng Rubber Group Co., Ltd,

—

Grupa Hankook, koju čine:

—

Chongqing Hankook Tire Co., Ltd („CHKT”),

—

Jiangsu Hankook Tire Co., Ltd („JHKT”),

—

Hankook Tire China Co., Ltd („HKTC”).

Sjedište grupe Hankook u Koreji:

—

Hankook Tire and Technology Co., Ltd.

Trgovci u Europi:

—

Hankook España S.A. („HES”),

—

Hankook France S.A.R.L. („HSF”),

—

Hankook Reifen Deutschland GmbH („HKRD”),

—

Hankook Tire Italia S.R.L. („HIS”).

1.9.   Razdoblje ispitnog postupka i razmatrano razdoblje

(50)

Ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2024. do 31. prosinca 2024. („razdoblje ispitnog postupka”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2021. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

1.10.   Neuvođenje privremenih mjera

(51)

Na temelju članka 7. stavka 1. osnovne uredbe rok za uvođenje privremenih mjera bio je 20. siječnja 2026. U skladu s člankom 19.a stavkom 2. osnovne uredbe Komisija je 18. prosinca 2025. obavijestila zainteresirane strane da ne namjerava uvesti privremene mjere.

1.11.   Daljnji postupak

(52)

Komisija je nastavila prikupljati i provjeravati sve informacije koje je smatrala potrebnima za svoje konačne nalaze.

(53)

Komisija je 27. travnja 2026. obavijestila sve zainteresirane strane o osnovnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih je namjeravala uvesti konačnu antidampinšku pristojbu („konačna objava”). Svim je strankama odobren rok u kojem su mogle iznijeti primjedbe na konačnu objavu.

(54)

CRIA je 30. travnja 2026. zatražila intervenciju službenika za saslušanje kako bi joj se odobrilo produljenje roka za dostavu primjedbi na dokument o općoj objavi. Službenik za saslušanje odmah je ispitao zahtjev i obavijestio CRIA-u o svojoj odluci da ga odbije. Službenik za saslušanje razmotrio je propisane rokove za dovršetak ovog ispitnog postupka, uzeo u obzir preostale korake potrebne za zaključenje ispitnog postupka i sve ostale elemente koje je iznijela CRIA te zaključio da se ne radi o iznimnim okolnostima ili valjanom razlogu.

(55)

Budući da su na temelju nekih primjedbi primljenih nakon konačne objave ispravljene administrativne pogreške u izračunu cijena CIF i podacima o troškovima proizvođača iz Unije te s obzirom na to da je Komisija revidirala stopu troškova prodaje, općih i administrativnih troškova kako bi utvrdila nenarušene i razumne troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit koji utječu na damping, sniženje cijena i marže štete, 26. svibnja 2026. poslala je dodatnu konačnu objavu („dodatna konačna objava”) svim zainteresiranim stranama.

(56)

Nakon konačne objave primjedbe su dostavili grupa Cheng Shin, CRIA, grupa GITI, grupa Hankook, društvo Kumho, društvo Shandong Yongsheng, podnositelj pritužbe, uvoznici/distributeri: Vannetukku Oy („Vannetukku”), Otto Just Gmbh & Co („Otto Just”), Koalicija uvoznika osobnih vozila i lakih kamiona, Mileage Tyres, udruženje uvoznika i distributera guma u Španjolskoj Asociacion Nacional de Distribuidores e Importadores de Neumaticos („Adine”) te Hyundai. Nakon dodatne konačne objave primjedbe su dostavili grupa Hankook, društva Kumho i Shandong Yongsheng te podnositelj pritužbe. Primjedbe su razmotrene u odgovarajućim odjeljcima u nastavku.

(57)

Komisija je održala saslušanja s CRIA-om, podnositeljem pritužbe, grupom GITI, grupom Hankook te društvima Kumho, Shandong Yonsgheng i Vannetukku. Nakon dodatne konačne objave održano je saslušanje s društvom Shandong Yongsheng.

(58)

U primjedbama na konačnu objavu CRIA je tvrdila da rok određen za podnošenje primjedbi na konačne nalaze nije dovoljan za podnošenje smislenih primjedbi. Komisija je uputila na zaključke službenika za saslušanje o tom pitanju i podsjetila da se produljenje ne može odobriti zbog vremenskog okvira postupka. Osim toga, rok od 10 dana u skladu je s člankom 20. stavkom 5. osnovne uredbe. Stoga je odbacila tu tvrdnju.

(59)

U primjedbama nakon dodatne konačne objave društvo Shandong Yongsheng tvrdilo je da je Komisija prekršila članak 20. stavak 5. osnovne uredbe i njegovo pravo na obranu jer nije odgovorila na sve primjedbe zainteresiranih strana nakon konačne objave. Tijekom saslušanja dodalo je da je Komisija trebala objaviti novu dodatnu objavu koja se odnosi na analizu uzročno-posljedične veze, odabir reprezentativne zemlje i tursku hiperinflaciju. Komisija je podsjetila da se dodatna konačna objava odnosila samo na promjene koje su utjecale na izračune dampinga i štete, ali da je, kako je detaljno opisano u odgovarajućim odjeljcima u nastavku, u svojim konačnim razmatranjima propisno razmotrila i odgovorila na sve primjedbe dostavljene nakon konačne i dodatne konačne objave. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

2.   PROIZVOD IZ ISPITNOG POSTUPKA, PREDMETNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD

2.1.   Proizvod iz ispitnog postupka

(60)

Proizvod iz ispitnog postupka nove su pneumatske gume, vrsta koje se rabi za osobne automobile (uključujući karavan ili kombi vozila i trkaće automobile) i za autobuse ili kamione, s indeksom opterećenja ne većim od 121, trenutačno razvrstane u oznake KN 4011 10 00 i 4011 20 10 („proizvod iz ispitnog postupka”). Ti se proizvodi obično nazivaju gumama za osobna vozila i lake kamione.

(61)

Gume za osobna vozila i lake kamione proizvode se od istih osnovnih materijala, i to: prirodnog i sintetičkog kaučuka, ugljene čađe, ulja za ekstendiranje, raznih kemikalija (antioksidansi, ubrzivači), čelika (za pojaseve i žičane obruče) i tekstila (rajon, najlon, poliesterska i aramidna vlakna).

(62)

Glavni koraci proizvodnog postupka uključuju: (i) miješanje glavnih sirovina, (ii) ekstrudiranje i kalandriranje, (iii) zelenu proizvodnju gume, (iv) vulkanizaciju i (v) završnu kontrolu (mjerenje, ispitivanje).

(63)

Proizvod iz ispitnog postupka obuhvaća širok raspon guma u smislu vrsta i veličina, a sve imaju indeks opterećenja manji od 121. Obično se ugrađuju na mala vozila kao što su osobna vozila i laki kamioni ili prikolice.

2.2.   Predmetni proizvod

(64)

Predmetni proizvod je proizvod iz ispitnog postupka podrijetlom iz Kine, trenutačno razvrstan u oznake KN 4011 10 00 i 4011 20 10 .

2.3.   Istovjetni proizvod

(65)

Ispitni je postupak pokazao da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

—

predmetni proizvod pri izvozu u Uniju,

—

proizvod iz ispitnog postupka koji se proizvodi i prodaje na domaćem tržištu NRK-a, i

—

proizvod iz ispitnog postupka koji u Uniji proizvodi i prodaje industrija Unije.

(66)

Komisija je odlučila da su ti proizvodi stoga istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

2.4.   Tvrdnje o opsegu proizvoda

(67)

Brojne stranke dostavile su podneske u kojima su zatražile isključenje raznih vrsta guma.

(68)

Društvo 4M Pro&Invest tvrdilo je da bi gume za privremenu uporabu (koje se nazivaju i gume smanjenih dimenzija) i gume za prikolice trebalo isključiti iz opsega proizvoda jer se bitno razlikuju po fizičkim i tehničkim svojstvima te namjeni u usporedbi sa standardnim gumama za osobna vozila i lake kamione. Konkretno, tvrdilo je da se na gume za privremenu uporabu primjenjuju drugi zahtjevi za označivanje, da su manjih dimenzija, uže i plićeg gaznog sloja te da im je upotreba često ograničena u smislu maksimalne udaljenosti i brzine vožnje (obično do 80 km/h). Za gume za prikolice tvrdilo je da su, za razliku od proizvoda iz ispitnog postupka, manjeg promjera naplatka (manje od 15 inča), drukčije dubine i uzorka gaznog sloja te da imaju posebne oznake, brzinske kategorije (najviše 140 km/h ili u rasponu od 80 do 100 km/h) i tlak na koji ih treba napuhati. Tvrdilo je i da te razlike imaju posebne svrhe te da stoga i gume za privremenu uporabu i gume za prikolice nisu zamjenjive standardnim gumama za osobna vozila i lake kamione. Nadalje, dodalo je i da industrija Unije ne proizvodi te gume ili ih barem ne proizvodi u potrebnim količinama, posebno na tržištu zamjenskih proizvoda. Naposljetku, dodalo je i da su u predmetu koji se odnosio na kotače (11) oni promjera manjeg od 16 inča koje ne proizvodi industrija Unije isključeni iz opsega proizvoda.

(69)

Hyundai je zatražio da se gume za privremenu uporabu proizvedene primjenom tehnologije izrade guma dijagonalne strukture isključe iz opsega proizvoda. Tvrdio je da ih industrija Unije ne proizvodi i da stoga nisu mogle uzrokovati štetu industriji Unije. Stoga bi pristojbe neopravdano naštetile proizvođačima automobila i krajnjim korisnicima.

(70)

I grupa Hankook zagovarala je isključenje guma za privremenu uporabu s obzirom na to da se te gume vidljivo razlikuju od standardnih guma (manje, lakše, ograničenog prianjanja, jednostavnijeg uzorka gaznog sloja, nižeg ograničenja brzine (najviše 30 – 50 mph) i namijenjene su za kratke udaljenosti (od 50 do 100 milja)). Dodala je da te gume imaju drukčije oznake i da je trošak njihove proizvodnje općenito niži od troška proizvodnje standardnih guma za osobna vozila i lake kamione. Na temelju tih svojstava grupa Hankook tvrdila je da gume za privremenu uporabu nisu zamjenjive standardnim gumama za osobna vozila i lake kamione.

(71)

Otto Just GmbH & Co („Otto Just”), nepovezani uvoznik specijaliziran za opskrbu proizvođača originalne opreme u industriji prikolica, tvrdio je da bi gume za prikolice trebalo isključiti iz opsega proizvoda. Istaknuo je da su gume za prikolice obično manje (u rasponu od 8 do 15 inča) i imaju visok indeks opterećenja te da industrija Unije nema dostatni kapacitet da zadovolji potrebe tog segmenta tržišta. Antidampinške mjere stoga bi uzrokovale nestašice u opskrbi i naštetile proizvođačima prikolica, koji su uglavnom mala i srednja poduzeća.

(72)

Vannetukku je tvrdio da bi „bijele gume” (koje se ugrađuju na stare (kolekcionarske) automobile koji su prvi put registrirani prije 1980.) širine najmanje 40 mm trebalo isključiti iz opsega proizvoda. Smatrao je da su skuplje od standardnih guma za osobna vozila i lake kamione i da ih industrija Unije ne proizvodi te da stoga nisu mogle nanijeti štetu industriji Unije. Vannetukku je tvrdio i da se, suprotno tvrdnjama proizvođača iz Unije, te gume razlikuju od guma za starodobna vozila (oldtajmere).

(73)

Osim toga, brojne zainteresirane strane (B.I.S. Srl, grupa Baltityre, Bronson Wheels AB, Edison, Gummistrada B.V, Maxxis Hellas, Pneurama Lda i VA-PA Toute Oy) zatražile su isključenje raznih posebnih, specijaliziranih vrsta proizvoda, kao što su terenske gume, gume dijagonalne strukture, gume za oldtajmere, posebne marke za antikna vozila, gume za prikolice za velike brzine te natjecateljske poluglatke gume koje se upotrebljavaju za kontrolirano proklizavanje (drifting) u motosportovima). U svim tim podnescima tvrdile su da bi pristojbe naštetile kupcima, a industrija Unije ne proizvodi te vrste guma ili ih proizvodi samo u vrlo ograničenoj mjeri te stoga nije pretrpjela štetu zbog uvoza tih proizvoda.

(74)

CRIA je tvrdila da je opseg proizvoda iz ispitnog postupka preširok i nejasan te da obuhvaća širok spektar skupina proizvoda koje nemaju slična svojstva, specifikacije i krajnje namjene. Slično kao i prethodno navedene stranke, tvrdila je da neke od tih guma ne konkuriraju gumama za osobna vozila i lake kamione te da proizvodnja u Uniji nije dostatna. Navela je i da su u antidampinškom ispitnom postupku koji je proveo SAD isključene rezervne gume za privremenu uporabu tipa T, gume za male brzine i gume za prikolice (12). Osim toga, CRIA je istaknula da se u samoj pritužbi upućuje na Uredbu (EU) 2020/740 Europskog parlamenta i Vijeća (13) pri definiranju proizvoda iz ispitnog postupka iako se ta uredba izričito ne primjenjuje na određene gume (14). Stoga je zatražila da Komisija za svaku od kategorija isključenih Uredbom (EU) 2020/740 navede je li obuhvaćena opsegom ispitnog postupka. U kasnijem podnesku usmjerila se na privremenu uporabu rezervnih guma, gume za prikolice i terenske profesionalne gume. Ponovila je da su gume za privremenu uporabu i terenske profesionalne gume izuzete od zahtjeva za označivanje guma utvrđenih u Uredbi (EU) 2020/740 i, s obzirom na to da je u samoj pritužbi istaknuta važnost obveznih zahtjeva za označivanje (Europski registar proizvoda za označivanje energetske učinkovitosti („EPREL”)), smatrala je da bi gume na koje se ti zahtjevi izričito ne primjenjuju logično trebale biti izvan opsega ispitnog postupka. Kad je riječ o gumama za prikolice, navela je da su one ujedno obuhvaćene drugim regulatornim okvirom na temelju Pravilnika UNECE-a br. 54 (15), kojim su definirane kao gume s oznakom „FRT” (Free Rolling Tyre) i kojim je zabranjena njihova upotreba na prednjim upravljanim i pogonskim osovinama. Ponovila je argumente da te tri vrste guma nisu zamjenjive standardnim gumama za osobna vozila i lake kamione te da se mogu lako identificirati zbog oznaka na bočnim stjenkama, koje su dodane tijekom postupka vulkanizacije i trajne su značajke gume koje se ne mogu ukloniti.

(75)

Komisija je pažljivo analizirala te tvrdnje i donijela sljedeću odluku.

(76)

Prvo, kao odgovor na zahtjev za pojašnjenje koji je podnijela CRIA Komisija ističe da su sve gume koje su u skladu s definicijom proizvoda iz odjeljka 2. Obavijesti o pokretanju postupka i odjeljka 2.1. ove Uredbe obuhvaćene opsegom proizvoda ispitnog postupka, osim ako su izričito isključene. Obuhvat proizvoda u raznim pravilnicima EU-a ili UN-a o označivanju proizvoda ili klasifikaciji vozila nije relevantan za utvrđivanje opsega proizvoda, osim ako se navodi u definiciji proizvoda, kako je istaknuto i u pritužbi, na koju se poziva dotična stranka (16). Osim toga, ne postoji zahtjev koji se odnosi na zamjenjivost među različitim vrstama proizvoda obuhvaćenima opsegom predmetnog proizvoda i nije nužno da se svaka guma može upotrijebiti u svakom vozilu ili na svakom položaju. Ti se elementi odnose na definiciju istovjetnog proizvoda, važni su za analizu štete i nužni za usporedbu proizvoda. Slično tome, definicije proizvoda u ispitnim postupcima koje provode uprave trećih zemalja nisu relevantan čimbenik.

(77)

U odgovoru na tvrdnje o gumama za privremenu uporabu (4M Pro&Invest, CRIA, Hyundai i Hankook) i gumama za prikolice (4M Pro&Invest, CRIA i Otto Just), Komisija je napomenula da većina istaknutih razlika, kao što su plići ili jednostavniji uzorak gaznog sloja, niži ili viši tlak na koji treba napuhati gume, manja veličina, uža širina itd., nije ni dovoljno specifična ni dovoljno prepoznatljiva da bi činila osnovu za definiranje ili isključenje proizvoda. Nadalje, tvrdnja da te gume navodno ne proizvodi industrija Unije nije potvrđena u ispitnom postupku, odnosno provjerama Komisije. Komisija je utvrdila da industrija Unije proizvodi i gume za privremenu uporabu i gume za prikolice, iako u ograničenim količinama. Osim toga, s obzirom na velik pritisak nerazumno jeftinog uvoza iz Kine, u trenutačnim tržišnim uvjetima industrija Unije doista gubi tržišni udio u tim segmentima proizvoda. Komisija je općenito smatrala da gume za privremenu uporabu i gume za prikolice imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva. Izrađene su od istih osnovnih materijala kako je opisano u uvodnoj izjavi 62.

(78)

U odnosu na bijele gume Komisija je napomenula da Vannetukku nije dostavio potkrijepljene informacije i dokaze koji pokazuju konkretne razlike u fizičkim, kemijskim ili tehničkim svojstvima na temelju kojih bi te gume trebalo isključiti. Nadalje, viša cijena sama po sebi ne znači da nije došlo do dampinga, sniženja cijena i/ili sniženja ciljnih cijena. Nadalje, dokazi u dokumentaciji i javno dostupne informacije pokazuju da i industrija Unije proizvodi takve gume (17).

(79)

Slično tome, Komisija je smatrala da opće tvrdnje, kako su navedene u uvodnoj izjavi 73., koje su iznijele različite stranke (B.I.S. Srl, grupa Baltityre, Bronson Wheels AB, Edison, Gummistrada B.V, Maxxis Hellas, Pneurama Lda i VA-PA Toute Oy) nisu sadržavale potkrijepljene dokaze o razlikama u fizičkim, kemijskim ili tehničkim svojstvima tih guma na temelju kojih bi se one mogle jasno definirati ili isključiti iz opsega proizvoda iz ispitnog postupka.

(80)

Nakon konačne objave društvo Vannetukku ponovilo je tvrdnju da bi bijele gume trebalo isključiti iz opsega proizvoda. Istaknulo je da se te gume znatno razlikuju od standardnih guma, uglavnom zbog dodatnog debelog sloja bijele gume u bočnoj stjenci koji se proizvodi od drukčijih sirovina i drugim proizvodnim postupkom. Dodalo je i da su ograničenja brzine za bijele gume drukčija (niža) te da ih proizvodi vrlo malo poduzeća u svijetu, a nijedno u Uniji. Naglasilo je da ne prodaje bijele gume po dampinškim cijenama. Tvrdilo je da su, naprotiv, ti proizvodi općenito gotovo dvostruko skuplji od ekvivalentne standardne gume i da je njihova cijena bila stabilna tijekom razmatranog razdoblja. Zbog tih razloga, odnosno nepostojanja proizvodnje u Uniji i dampinga, društvo Vannetukku smatralo je da bijele gume nisu uzrokovale gubitak radnih mjesta u Uniji i da ne mogu uzrokovati štetu industriji Unije.

(81)

CRIA je ponovila svoju tvrdnju da bi gume za privremenu uporabu, gume za prikolice i terenske profesionalne gume trebalo isključiti iz opsega ovog ispitnog postupka, osobito zbog toga što nisu međusobno zamjenjive sa standardnim gumama za osobna vozila i lake kamione. CRIA je u vezi s tim ponovila iste argumente koji su već opisani u uvodnoj izjavi 74. i navela niz antidampinških ispitnih postupaka u kojima je Komisija isključila određene vrste proizvoda navodno zbog toga što nisu međusobno zamjenjivi (18). Smatrala je da je Komisijin zaključak da ti proizvodi imaju istu krajnju namjenu jer se „okreću na vozilima” površan i ne uvažava gospodarsku i funkcionalnu stvarnost. Dodala je i da je Komisija pogrešno odbacila Uredbu (EU) 2020/740 o označivanju guma i homologacijske norme UNECE-a kao nevažne za definiciju opsega proizvoda, zanemarujući time obvezujuće sigurnosne propise kojima se jasno razvrstavaju tipovi guma.

(82)

Hyundai je ponovio svoju tvrdnju da bi rezervne gume za privremenu uporabu trebalo isključiti iz opsega proizvoda kako je opisano u uvodnoj izjavi 69. i istaknuo da se te gume jasno razlikuju zbog svojih oznaka.

(83)

Otto Just ponovio je svoje tvrdnje o gumama za prikolice sažete u uvodnoj izjavi 71. i zatražio da se provede zasebna procjena za taj segment.

(84)

Tvrdnje koje se odnose na opseg proizvoda, a posebno na međusobnu nezamjenjivost raznih vrsta proizvoda već su opisane i razmotrene u uvodnim izjavama od 76. do 78., pa ih nema potrebe ponavljati. Komisija je ostala pri tvrdnji da ima široku diskrecijsku ovlast pri utvrđivanju definicije proizvoda i procjeni stupnja zamjenjivosti. Osim toga, čak i unutar skupine najstandardnijih guma za osobna vozila i lake kamione određene vrste guma možda gospodarski ili funkcionalno nisu prikladne za svaku vrstu i veličinu vozila, no to nikako ne znači da ne mogu biti obuhvaćene istom definicijom proizvoda za potrebe antidampinškog ispitnog postupka. Specijalizirane gume koje su istaknule te stranke imaju ista osnovna fizička svojstva kao i standardne gume za osobna vozila i lake kamione, odnosno sve su pneumatske gume na bazi kaučuka, s bočnim stijenkama i strukturama gaznog sloja prilagođenima njihovoj osnovnoj namjeni, a to je da budu ugrađene na kotače vozila i u kontaktu s cestom podupiru masu vozila, pri čemu omogućuju prianjanje, upravljanje vozilom, kočenje i apsorpciju udara u različitim kombinacijama. Navodne razlike u fizičkim svojstvima ili namjeni koje su te stranke istaknule nisu u suprotnosti s tim zajedničkim temeljnim funkcionalnim značajkama i stoga nije moguće zaključiti da gume za osobna vozila i lake kamione nikad nisu zamjenjive drugim specijaliziranim proizvodima. U raznim predmetima na koje se pozvala CRIA izuzeća su odobrena na temelju činjenica specifičnih za te ispitne postupke i u svim slučajevima na temelju razlika u fizičkim, kemijskim i tehničkim svojstvima proizvoda te stoga nisu dokaz da je Komisija odstupila od svoje ustaljene prakse. Na primjer, u slučaju bimetalnih pričvršćivača odluka o isključenju proizvoda prvenstveno se temeljila na razlikama u fizičkim, kemijskim i tehničkim svojstvima (19) s obzirom na to da su ti pričvršćivači zapravo posebna kombinacija pričvršćivača od nehrđajućeg čelika i ugljičnog čelika. Slično tome, razni proizvodi isključeni iz opsega proizvoda u ispitnim postupcima o keramičkim stolnim i kuhinjskim proizvodima ili lijevanom priboru za cijevi s navojem bili su isključeni na temelju njihovih drukčijih fizičkih, kemijskih i tehničkih svojstava. I predmet koji se odnosi na biodizel očito je različit jer je održivo zrakoplovno gorivo („SAF”) isključeno zbog toga što je namijenjeno zasebnoj industriji (zrakoplovstvu), a ne cestovnom prijevozu.

(85)

Naposljetku, kad je riječ o navodno zanemarenoj Uredbi (EU) 2020/740 o označivanju guma i homologacijskim normama UNECE-a, Komisija je smatrala da nisu relevantne za definiciju opsega proizvoda jer u antidampinškom ispitnom postupku predmetni proizvod autonomno definira tijelo koje provodi ispitni postupak na temelju svojstava proizvoda i konkurentskog odnosa na tržištu te njegova definicija ne prati regulatornu klasifikaciju proizvoda drugih tijela osnovanih na temelju prava Unije.

(86)

Stoga su zahtjevi da se navedene vrste proizvoda isključe iz opsega proizvoda odbačeni i zadržana je definicija proizvoda kako je navedena u Obavijesti o pokretanju postupka i ponovljena u odjeljku 2.1.

2.4.1.   Podjela tržišta Unije na tri razine

(87)

Prema navodima iz pritužbe tržište guma za osobna vozila i lake kamione može se podijeliti na tri različite razine. Gume 1. razine vrhunske su gume koje se odlikuju najboljim performansama i najvišim cijenama. Gume 2. razine opisane su kao gume srednje kvalitete koje se odlikuju najboljim omjerom cijene i kvalitete. Gume 3. razine pripadaju tržišnom segmentu jeftinih guma.

(88)

Informacije koje je prikupila i/ili primila Komisija potvrđuju tu podjelu tržišta guma za osobna vozila i lake kamione na tržištu Unije. Iako ne postoje jasne i trajne granice među razinama (kako je dodatno objašnjeno u uvodnoj izjavi 425.), među zainteresiranim stranama postoji opći konsenzus, koji potvrđuju i nalazi Komisije, o sljedećoj kategorizaciji:

(a)

prva razina obuhvaća segment „vrhunskih guma” kojem pripadaju vodeće robne marke glavnih proizvođača. Prepoznatljivost marke ključan je čimbenik za gume te razine i opravdava više cijene za očekivane visoke performanse i visokotehnološki sadržaj. Ta razina obuhvaća prodaju originalne opreme i tržište zamjenskih proizvoda;

(b)

druga razina obuhvaća „srednji” segment za originalne i zamjenske gume. Prepoznatljivost marke važna je i na toj razini, a marke su obično dobro poznate kupcima koji mogu i prepoznati proizvođača guma. Cijena se više uzima u obzir pri odlučivanju o kupnji;

(c)

treća razina obuhvaća segment „jeftinih guma” koji uglavnom uključuje zamjenske gume, iako se i u toj razini može prodavati originalna oprema. Taj segment odlikuju niže performanse u smislu otpora kotrljanja, kočenja, upravljivosti i smanjenja buke. Cijena je najvažniji, iako ne i jedini, čimbenik u odluci kupca o kupnji.

(89)

Komisija je izdala bilješku u kojoj je mapirala gume po markama, koju je 4. rujna 2025. stavila na raspolaganje svim zainteresiranim stranama kako bi mogle dostaviti primjedbe.

(90)

Mapiranje se temeljilo na analizi informacija iz sljedećih izvora:

—

pritužbe (odjeljak 3. i posebno Prilog 4.),

—

odgovora na upitnik (20) društava u uzorku i društava koja su zatražila pojedinačno ispitivanje, od kojih je zatraženo da izvijeste o odgovarajućoj razini svake robne marke, i

—

specijaliziranih internetskih stranica (21) na kojima se robne marke razvrstavaju u razine na temelju njihove percepcije na tržištu.

2.4.2.   Tvrdnje o razvrstavanju u razine tržišta guma u Uniji

(91)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 88., zainteresirane strane općenito su prihvatile da je tržište podijeljeno u tri razine (segmenta) i da su marke guma mapirane na tržištu kako je predložila Komisija.

(92)

Primljene su primjedbe kojima se predlaže ponovno razvrstavanje sljedećih robnih marki: Barum, Debica, Dunlop, Tigar, General Tire, Gislaved, Hankook, Matador, Sava i Viking.

(93)

Kako bi se zaštitila anonimnost zainteresiranih strana, Komisija nije mogla objaviti koja je zainteresirana strana iznijela određenu tvrdnju.

(94)

Za marku Hankook navedena su četiri razloga za njezino razvrstavanje u 2. razinu umjesto u 1. razinu:

—

u pritužbi je Hankook razvrstan u 2. razinu na temelju spoznaja podnositelja pritužbe o tržištu,

—

Hankook je priznao da postupno prelazi s 2. razine na 1. razinu, ali još uvijek ne postoji općeprihvaćena percepcija da pripada 1. razini,

—

Hankook se pozvao na percepciju tržišta navodeći ukupni poredak razina utvrđen u „Pregledu guma iz 2018.” (22),

—

cijene robne marke Hankook odgovaraju cijenama drugih proizvođača guma 2. razine, a ne 1. razine.

(95)

Uzimajući u obzir primjedbe na Komisijino mapiranje tržišta te izvore navedene u uvodnim izjavama 90. i 94., marke Debica, Barum, Matador i Sava smatrale su se 3. razinom, dok su marke Hankook i Dunlop premještene iz 1. razine u 2. razinu. Komisija je 27. ožujka 2026. obavijestila stranke o revidiranom mapiranju guma po markama.

3.   DAMPING

3.1.   Postupak za utvrđivanje uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe

(96)

Budući da su u trenutku pokretanja ispitnog postupka dostatni dokazi upućivali na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe u NRK-u, Komisija je smatrala primjerenim pokrenuti ispitni postupak u vezi s proizvođačima izvoznicima iz te zemlje na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(97)

Komisija je stoga, kako bi prikupila potrebne podatke za moguću primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve proizvođače izvoznike u NRK-u da dostave informacije o ulaznim elementima za proizvodnju proizvoda iz ispitnog postupka. Trideset i četiri proizvođača izvoznika dostavila su relevantne podatke.

(98)

Kako bi prikupila informacije koje je smatrala potrebnima za ispitni postupak u pogledu navodnih znatnih poremećaja, Komisija je kineskoj vladi poslala upitnik. Osim toga, Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve zainteresirane strane da iznesu svoja stajališta te dostave informacije i popratne dokaze o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u roku od 37 dana od datuma objave Obavijesti o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije.

(99)

Kineska vlada nije dostavila odgovor na upitnik, a u utvrđenom roku nije primljen nikakav podnesak o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Komisija je stoga obavijestila kinesku vladu da će za utvrđivanje postojanja znatnih poremećaja u NRK-u koristiti raspoložive podatke u smislu članka 18. osnovne uredbe.

(100)

Osim toga, Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da će, s obzirom na raspoložive dokaze, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe možda morati odabrati odgovarajuću reprezentativnu zemlju za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti na temelju nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti. Podnositelj pritužbe naveo je Srbiju kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju.

(101)

Komisija je 4. rujna 2025. bilješkom („prva bilješka”) obavijestila zainteresirane strane o relevantnim izvorima koje namjerava upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Komisija je u toj bilješci navela popis svih čimbenika proizvodnje, kao što su sirovine, radna snaga i energija koji se koriste u proizvodnji predmetnog proizvoda. Osim toga, Komisija je na temelju kriterija za odabir nenarušenih cijena odnosno referentnih vrijednosti utvrdila moguće reprezentativne zemlje, i to Meksiko, Srbiju i Tursku kao moguće reprezentativne zemlje. Komisija je zaprimila primjedbe podnositelja pritužbe, CRIA-e, grupe GITI, grupe Hankook, društva Kumho i društva Shandong Yongsheng.

(102)

Komisija je 14. listopada 2025. drugom bilješkom („druga bilješka”) obavijestila zainteresirane strane o relevantnim izvorima koje namjerava upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti, s Turskom kao reprezentativnom zemljom. Obavijestila je zainteresirane strane i da će troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit utvrditi na temelju raspoloživih informacija za društvo Brisa Bridgestone, proizvođača u Turskoj.

(103)

Komisija je zaprimila primjedbe CRIA-e, grupe GITI, grupe Hankook, društava Kumho, Shandong Yongsheng te Sumitomo Rubber (Hunan) i Sumitomo Rubber (Changshu) („grupa Sumitomo”). Na primjedbe se odgovara u odjeljku 3.3.

3.2.   Uobičajena vrijednost

(104)

U skladu s člankom 2. stavkom 1. osnovne uredbe „uobičajena vrijednost obično se temelji na cijenama, koje su nezavisni kupci platili ili plaćaju, u uobičajenom tijeku trgovine, u zemlji izvoznici”.

(105)

Međutim, prema članku 2. stavku 6.a točki (a) osnovne uredbe, „ako se utvrdi […] da upotreba domaćih cijena i troškova u zemlji izvoznici nije primjerena zbog toga što u toj zemlji postoje znatni poremećaji u smislu točke (b), uobičajena vrijednost izračunava se isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti” i ona „uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”.

(106)

Kako je objašnjeno u nastavku, Komisija je u ovom ispitnom postupku zaključila da je, s obzirom na raspoložive dokaze i nesuradnju kineske vlade, primjerena primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

3.2.1.   Postojanje znatnih poremećaja

(107)

U članku 2. stavku 6.a točki (b) osnovne uredbe navodi se sljedeće: „Znatni poremećaji su oni poremećaji do kojih dolazi ako prijavljene cijene ili troškovi, uključujući troškove sirovina i energije, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječu znatne državne intervencije. Pri procjeni postojanja znatnih poremećaja u obzir se uzima, među ostalim, mogući učinak jednog ili više sljedećih elemenata:

—

na dotičnom tržištu u znatnoj mjeri djeluju poduzeća koja su u vlasništvu ili pod kontrolom vlasti zemlje izvoznice odnosno koja ta tijela politički nadziru ili im pružaju smjernice,

—

prisutnost države u poduzećima zbog koje država može utjecati na cijene ili troškove,

—

javne politike ili mjere kojima se diskriminira u korist domaćih dobavljača ili se na drugi način utječe na sile slobodnog tržišta,

—

nepostojanje, diskriminatorna primjena ili neodgovarajuće izvršavanje zakonodavstva o stečaju, trgovačkim društvima ili o vlasništvu,

—

poremećaji u području troškova plaća,

—

pristup financijskim sredstvima odobravaju institucije koje provode ciljeve javnih politika ili na drugi način ne djeluju neovisno o državi.”

(108)

Budući da popis iz članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe nije kumulativan, ne moraju biti prisutni svi elementi da bi se utvrdili znatni poremećaji. Nadalje, za dokazivanje postojanja jednog ili više elementa s popisa mogu se upotrijebiti iste činjenične okolnosti.

(109)

Međutim, svaki zaključak o znatnim poremećajima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe mora se donijeti na temelju svih raspoloživih dokaza. Pri općoj procjeni postojanja poremećaja u obzir se mogu uzeti i opći kontekst i situacija u zemlji izvoznici, osobito ako temeljni elementi gospodarskog i upravnog ustroja zemlje izvoznice vladi daju znatne ovlasti da intervenira u gospodarstvo tako da cijene i troškovi nisu posljedica slobodnog kretanja tržišnih sila.

(110)

U članku 2. stavku 6.a točki (c) osnovne uredbe propisano je da „[a]ko Komisija ima utemeljene naznake o mogućem postojanju znatnih poremećaja u smislu točke (b) u određenoj zemlji ili u određenom sektoru u toj zemlji i ako je to primjereno za djelotvornu primjenu ove Uredbe, Komisija izrađuje, stavlja na raspolaganje javnosti i redovito ažurira izvješće u kojem se navode okolnosti iz točke (b) na tržištu u toj zemlji ili sektoru”.

(111)

Na temelju te odredbe Komisija je izradila izvješće o Kini (23) („Izvješće”) s dokazima o postojanju znatnih državnih intervencija na brojnim razinama gospodarstva, uključujući specifične poremećaje mnogih ključnih čimbenika proizvodnje (kao što su zemljište, energija, kapital, sirovine i radna snaga) te u odabranim sektorima, uključujući kemijski sektor. U trenutku pokretanja postupka zainteresirane strane pozvane su da ospore, dopune ili dostave primjedbe na dokaze iz dokumentacije ispitnog postupka. Izvješće je dodano u dokumentaciju ispitnog postupka u fazi pokretanja postupka.

(112)

Podnositelj pritužbe tvrdio je da u sektoru predmetnog proizvoda postoje znatni poremećaji. Uputio je na Izvješće i druge relevantne dokaze koji ga dopunjuju. Točnije, istaknuo je da tržište u Kini nije pod utjecajem uobičajenih tržišnih sila jer je Kina komunistička država koja se temelji na doktrini „socijalističkog tržišnog gospodarstva” i jer Komunistička partija Kine („KPK” ili „Partija”) vrši jak utjecaj na gospodarstvo, uključujući privatni sektor. Država određuje gospodarske prioritete i raspodjelu resursa zahvaljujući ustavnim ovlastima, industrijskom planiranju i partijskim strukturama koje su dio poduzeća u svim industrijama.

(113)

Podnositelj pritužbe tvrdio je i da su u prethodnim ispitnim postupcima Komisije utvrđeni znatni poremećaji u industriji guma za autobuse i kamione te u sektorima na početku proizvodnog lanca kao što su sektori čelika, petrokemikalija, energije i tekstila. Smatrao je da se ti nalazi primjenjuju i na industriju guma za osobna vozila i lake kamione.

(114)

Nadalje, podnositelj pritužbe ponovio je dodatne pojedinosti o sljedećim elementima koji dovode do znatnih poremećaja.

(115)

Prvo, podnositelj pritužbe tvrdio je da na tržištu guma za osobna vozila i lake kamione u Kini u znatnoj mjeri djeluju poduzeća koja su u vlasništvu, pod kontrolom ili političkim nadzorom vlade.

(116)

Točnije, podnositelj pritužbe tvrdio je da kinesko gospodarstvo u velikoj mjeri ovisi o poduzećima u državnom vlasništvu, koja imaju stratešku ulogu u održavanju državne kontrole. Poduzeća u državnom vlasništvu čine oko 25 % kineskog BDP-a i koncentrirana su u ključnim sektorima. Povjerenstvo za nadzor i upravljanje državnom imovinom („SASAC”) nadzire poduzeća u državnom vlasništvu, provodi industrijske planove i kontrolira resurse, upravljanje i imenovanje osoblja poduzeća te tako jamči postizanje ciljeva Partije. Ta sveobuhvatna kontrola prisutna je u industriji guma te sektorima na početku i na kraju njezina proizvodnog lanca.

(117)

Podnositelj pritužbe istaknuo je da u sektorima na početku proizvodnog lanca, kao i u samom sektoru proizvodnje guma, poduzeća u državnom vlasništvu imaju znatnu kontrolu. Osim u industriji petrokemikalija, Kina ima velika poduzeća u državnom vlasništvu i u industrijama prirodnog kaučuka i tekstila. Nekoliko velikih kineskih proizvođača guma u izravnom je ili neizravnom vlasništvu državnih tijela. Na primjer, društvo Shuangqian Tire Group Co. Ltd., koje proizvodi gume za osobna vozila, pod kontrolom je poduzeća u državnom vlasništvu, a China National Tyre & Rubber Co. Ltd. („CNRC”), jedan od najvećih kineskih proizvođača guma, društvo je kći društva SINOCHEM. Čak i društva koja nisu u većinskom vlasništvu države, kao što su Giti Tire Co. i Prinx Chengshan (Shandong) Tire Co., u svojoj strukturi kapitala imaju poduzeća u državnom vlasništvu. Ta sveprisutna državna kontrola u sektorima na početku proizvodnog lanca i unutar same industrije guma dokazuje da postoje znatni poremećaji tržišnih sila.

(118)

Drugo, podnositelj pritužbe tvrdio je da je utjecaj vlade i KPK-a sveprisutan u kineskim poduzećima, što omogućuje uplitanje države u cijene i troškove.

(119)

Podnositelj pritužbe istaknuo je da KPK kontrolira društva putem partijskih ćelija, koje su obvezni dio strukture organizacija s tri ili više članova Partije. KPK ima velike ovlasti u poduzećima u državnom vlasništvu, u kojima imenuje rukovoditelje i utječe na važne odluke. Nadalje, i privatna poduzeća pod sve su većim pritiskom da uključe vodstvo Partije u svoje postupke donošenja odluka. Utjecaj KPK-a sve je veći zahvaljujući politikama kao što su Kodeks korporativnog upravljanja iz 2018. i Mišljenje o jačanju rada Ujedinjene fronte iz 2020. (24), kojima se potiče partijsko vodstvo u privatnim poduzećima. Osim toga, sustav „dvosmjernog priključivanja i unakrsnih imenovanja” KPK-a olakšava integraciju članova Partije u vodstvo poduzeća. U poduzećima u državnom vlasništvu ključne izvršne uloge moraju imati članovi KPK-a, čime se osigurava vodstvo Partije u korporativnom upravljanju. KPK kontrolira i ljudske resurse u poduzećima u državnom vlasništvu i privatnim društvima, nadzire odluke o zapošljavanju osoblja i vodi baze podataka o talentima kako bi imenovanja bila usklađena s ciljevima Partije.

(120)

Osim toga, podnositelj pritužbe istaknuo je da se u nacionalnom 14. petogodišnjem planu naglašava postupanje u skladu sa smjernicama KPK-a, kojima se društvima nalaže da integriraju partijsku ideologiju u svoje poslovanje. Industrijska udruženja kao što su CRIA i Kineska gospodarska komora uvoznika i izvoznika metala, minerala i kemikalija („CCCMC”) osiguravaju da proizvođači guma i povezana društva postupaju u skladu s direktivama države. CRIA preko svojih ogranaka i smjernica djeluje kao posrednik između Partije, vlade i trgovačkih društava, potičući utjecaj KPK-a u kontroli nad rezultatima industrije. I ta udruženja vode osobe povezane s KPK-om, a partijski ogranci dio su njihovih struktura.

(121)

Podnositelj pritužbe nadalje je tvrdio da Partija ima znatan utjecaj na velike proizvođače guma, kao što su Qingdao Doublestar, Shuangqian Tire Group Co., Ltd. i Sailun Group Co., zahvaljujući državnom vlasništvu i rukovodstvu koje je povezano s KPK-om. Istaknuo je da sveprisutna kontrola države i Partije ograničava sposobnost kineskih poduzeća da neovisno određuju cijene i troškove jer se u obzir uzimaju netržišna razmatranja usklađena s ciljevima KPK-a, zbog čega nisu pod utjecajem uobičajenih tržišnih sila.

(122)

Treće, podnositelj pritužbe istaknuo je da javne politike i mjere u Kini pogoduju domaćim dobavljačima i znatno narušavaju sile slobodnog tržišta, među ostalim u industriji guma i njezinu lancu opskrbe. Kineska vlada provodi sveobuhvatno planiranje u okviru petogodišnjih planova, što uključuje planove za pojedine sektore, u kojima se utvrđuju i ciljevi za proizvodnju, inovacije i zeleni razvoj. U tim se planovima prednost daje ključnim sektorima na početku proizvodnog lanca kao što su petrokemikalije, prirodni kaučuk, čelik i energija, kao i industrijama na kraju proizvodnog lanca povezanima s industrijom proizvodnje guma.

(123)

Podnositelj pritužbe istaknuo je da su vladine politike oblikovane tako da bi se povećala kontrola nad industrijom guma. Tim se politikama strateški podupire razvoj industrije, osigurava usklađenost s državnim ciljevima i jača utjecaj vlade na svim razinama industrije. Na primjer, sektor guma posebno je obuhvaćen petogodišnjim planovima i ostvaruje izravnu korist od potpore kineske vlade. Gume su uključene u okvir Smjernica o poticanju visokokvalitetnog razvoja kemijske i petrokemijske industrije tijekom 14. petogodišnjeg plana. U tim se smjernicama ističe poboljšanje guma standardiziranom digitalnom transformacijom, ali obuhvaćaju i poboljšanje tehnoloških standarda i standarda kvalitete u cijelom sektoru. Provedbu olakšavaju industrijska udruženja kao što je CRIA, koja djeluju kao posrednici između vlade i poduzeća za proizvodnju guma te osiguravaju usklađenost sa strateškim ciljevima navedenima u Smjernicama. Kineska vlada daje povoljan tretman u javnoj nabavi i financijsku potporu te koristi druga sredstva za povećanje konkurentnosti guma proizvedenih u Kini na stranim tržištima.

(124)

Nadalje, podnositelj pritužbe istaknuo je da pokrajinske vlade donose propise u korist proizvođača guma. Ključni je primjer 14. petogodišnji plan pokrajine Shandong, čiji je cilj konsolidirati potporu javnog sektora i poboljšati kapacitete privatnih poduzeća, pri čemu su u prvom planu lanac opskrbe automobilske industrije i dodjela resursa. Ta je pokrajina posebnu pozornost posvetila „sinergiji lanca opskrbe i sposobnosti raspodjele resursa” svoje automobilske industrije. Drugim državnim intervencijama pruža se izravna potpora proizvođačima guma da ulažu u istraživanje i razvoj, provode inicijative za ozelenjivanje i poboljšaju proizvodni lanac.

(125)

Nadalje, podnositelj pritužbe istaknuo je da se tim politikama umjetno smanjuju troškovi proizvodnje. Na primjer, inicijativom „Jedan pojas, jedan put” podupire se proširivanje dosega kineskih proizvođača guma tako što im se omogućuju povoljni uvjeti izvoza i učvršćuje položaj na globalnom tržištu, kao i u Kini.

(126)

Četvrto, podnositelj pritužbe je ukazao na nepostojanje, diskriminatornu primjenu ili neodgovarajuće izvršavanje kineskog zakonodavstva o stečaju, trgovačkim društvima i vlasništvu. Posebno je istaknuo umjetno održavanje financijski neodrživih proizvođača guma koji se natječu na lokalnoj i međunarodnoj razini sa stranim poduzećima zahvaljujući potpori koja im omogućuje da izbjegnu stečaj.

(127)

Podnositelj pritužbe istaknuo je i nepostojanje privatnog vlasništva nad zemljištem u Kini, gdje je dodjela zemljišta pod kontrolom vlade i pod utjecajem političkih čimbenika, a ne tržišnih odluka. Time se daje nepravedna prednost poduzećima koja proizvode gume i koja su pod pokroviteljstvom države, čime se dodatno remeti tržište i narušava slobodno tržišno natjecanje u industriji guma.

(128)

Peto, podnositelj pritužbe tvrdio je da u Kini postoje znatni poremećaji u troškovima plaća, napominjući da u toj zemlji djeluje samo jedan pravno priznati sindikat, koji je pod kontrolom KPK-a. Ta kontrola, u kombinaciji s činjenicom da Kina nije ratificirala ključne konvencije Međunarodne organizacije rada i provodi restriktivne prakse na tržištu rada, dovodi do političkog uplitanja koje utječe na postupke određivanja plaća, a ishod je da plaće određuje država, a ne tržište. Osim toga, sustav registracije kućanstava diskriminatoran je prema radnicima migrantima zbog ograničenog pristupa socijalnim i gospodarskim koristima, što dodatno narušava troškove rada u kineskom gospodarstvu.

(129)

Šesto, kineski proizvođači guma ostvaruju korist od pristupa financijskim sredstvima koja dodjeljuju institucije koje provode ciljeve javnih politika ili na drugi način ne djeluju neovisno o državi. Ne samo da su velike banke u Kini u državnom vlasništvu, nego se i privatne banke u svojem poslovanju moraju pridržavati nacionalnih politika. Zbog toga se ulaganja po povlaštenim uvjetima usmjeravaju prema „poticanim” industrijama. Podnositelj pritužbe ilustrirao je te koristi za kineske proizvođače guma tako što je izdvojio zajmove i financiranja po povlaštenim uvjetima koje su društva kao što su grupa Shanghai Huayi, Double Coin i Prinx Chengshan primila od javnih banaka kao što su Kineska izvozno-uvozna banka i Narodna banka Kine. Osim toga, društva kao što je Doublestar održavaju jake veze s bankama kao što je Komunikacijska banka, koje su se obvezale na znatnu potporu u području ulaganja i financijskih kreditnih linija, što pokazuje da se motivacija tih financijskih institucija temelji na državnim politikama.

(130)

Podnositelj pritužbe nadalje je naveo da su rejtinzi obveznica i kreditni rejtinzi u Kini često preuveličani i sustavno viši od međunarodnih rejtinga. Taj poremećaj rezultat je implicitnih državnih jamstava industrijama koje su određene kao „poticane” ili u nekom drugom smislu važne, koja imaju učinak smanjivanja rizika od neispunjavanja obveza po obveznicama. Primjeri uključuju kineske kreditne agencije koje društvima dodjeljuju znatno više rejtinge od priznatih međunarodnih agencija, zbog čega se tim društvima nude povoljniji uvjeti zaduživanja.

(131)

Općenito, podnositelj pritužbe tvrdio je da na cijelo kinesko gospodarstvo utječu znatni poremećaji koji se stoga odnose i na industriju guma. Kineska vlada intervenira na svim razinama lanca opskrbe gumama, pri čemu nastaje situacija u kojoj poremećaji koje stvara vlada na razne načine utječu na ulazne elemente, ulazne elemente tih ulaznih elemenata itd.

(132)

Zaključno, podnositelj pritužbe tvrdio je da su u sektoru guma prisutni znatni poremećaji u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe.

(133)

Komisija je ispitala je li primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u Kini zbog postojanja znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Tom je analizom obuhvaćeno ispitivanje znatnih državnih intervencija u kineskom gospodarstvu općenito, ali i konkretne situacije na tržištu u relevantnom sektoru, uključujući sektor predmetnog proizvoda.

(134)

Komisija je to učinila na temelju raspoloživih dokaza iz dokumentacije. Dokazi iz dokumentacije uključivali su dokaze iz Izvješća, koje se temelji na javno dostupnim izvorima. Komisija je te dokazne materijale dopunila svojim istraživanjem o raznim kriterijima koji su relevantni za potvrdu postojanja znatnih poremećaja u Kini.

3.2.1.1.   Znatni poremećaji koji utječu na domaće cijene i troškove u Kini

(135)

Kineski gospodarski sustav temelji se na konceptu „socijalističkog tržišnog gospodarstva”. Taj je koncept sadržan u kineskom Ustavu i služi kao temelj za upravljanje gospodarstvom Kine. Temeljno je načelo „proizvodna sredstva u socijalističkom javnom vlasništvu, točnije u vlasništvu cijelog naroda i kolektivnom vlasništvu radnika” (25).

(136)

Gospodarstvo u državnom vlasništvu je „pokretačka sila nacionalnog gospodarstva”, a država ima zadaću „osigurati njegovu konsolidaciju i rast” (26). U skladu s tim, noviji dokumenti o politikama iz 2024. ukazuju na to da kineska vlada i dalje nastoji „promicati koncentraciju kapitala u državnom vlasništvu u važnim industrijama […] i u strateškim industrijama u nastajanju okrenutima budućnosti” (27) i „jačati dokapitalizacije kako bi se pružila potpora visokokvalitetnom razvoju poduzeća u državnom vlasništvu” (28). S obzirom na takvo opće uređenje kineskog gospodarstva, ne samo da su moguće znatne vladine intervencije u gospodarstvu nego su takve intervencije izričito propisane. Ideja da javno vlasništvo ima prednost pred privatnim prožima cijeli pravni sustav i istaknuta je kao glavno načelo u svim glavnim zakonodavnim aktima.

(137)

Kineski Zakon o vlasništvu odličan je primjer toga: u njemu se upućuje na primarni stadij socijalizma i državi se povjerava održavanje osnovnog gospodarskog sustava u kojem javno vlasništvo ima glavnu ulogu.

(138)

Tolerira se i postojanje drugih oblika vlasništva, kojima zakon dopušta da se razvijaju usporedno s državnim vlasništvom (29). U skladu s tim, iako se Zakonom o promicanju razvoja privatnog gospodarstva iz 2025. („Zakon o privatnom gospodarstvu”) (30) privatna poduzeća službeno prepoznaju kao „važna sastavnica socijalističkog tržišnog gospodarstva”, istodobno se propisuje da „privatne gospodarske organizacije i njihovi rukovoditelji podupiru vodstvo KPK-a, pridržavaju se socijalističkog sustava s kineskim obilježjima i aktivno sudjeluju u izgradnji moderne socijalističke sile” (31).

(139)

Stoga gospodarski subjekti izravno ili neizravno podliježu političkim smjernicama, administrativnom usmjeravanju i zahtjevima za ideološko usklađivanje koje donose institucije države kojom upravlja Partija, zbog čega se nastavljaju strukturni poremećaji u konkurentnom okruženju.

(140)

Osim toga, s obzirom na to da se na temelju kineskog prava socijalističko tržišno gospodarstvo razvija pod vodstvom KPK-a, strukture kineske države i KPK-a povezane su na svim razinama (pravna, institucionalna, osobna) i tvore nadstrukturu u kojoj se uloge KPK-a i države ne razlikuju.

(141)

Izmjenom kineskog Ustava u ožujku 2018. vodeća uloga KPK-a dobila je još veći značaj jer je izričito potvrđena u tekstu članka 1. Ustava.

(142)

Nakon postojeće prve rečenice odredbe koja glasi: „Socijalistički sustav temeljni je sustav Narodne Republike Kine.” ubačena je nova druga rečenica, koja glasi: „[g]lavna značajka socijalizma s kineskim obilježjima vodstvo je [KPK-a]” (32). To pokazuje neupitnu i sve veću kontrolu KPK-a nad gospodarskim sustavom Kine.

(143)

To vođenje i kontrola svojstveni su kineskom sustavu i znatno nadilaze uobičajenu situaciju u drugim zemljama u kojima vlade imaju široku makroekonomsku kontrolu u granicama unutar kojih djeluju sile slobodnog tržišta.

(144)

Kineska država provodi intervencionističku gospodarsku politiku kako bi ispunila svoje ciljeve, koji se podudaraju s političkim programom KPK-a umjesto da odražavaju prevladavajuće gospodarske uvjete na slobodnom tržištu (33). Intervencionistički gospodarski instrumenti koje primjenjuju kineska tijela raznovrsni su te uključuju sustav industrijskog planiranja, financijski sustav i razinu regulatornog okruženja.

(145)

Prvo, na razini opće administrativne kontrole smjer kineskog gospodarstva određuje složeni sustav industrijskog planiranja koji utječe na sve gospodarske aktivnosti u toj zemlji. Svi ti planovi zajedno čine sveobuhvatnu i složenu matricu sektorskih i međusektorskih politika koja je prisutna na svim razinama vlasti.

(146)

Na pokrajinskoj razini planovi su podrobni, a u nacionalnim se planovima postavljaju općenitiji ciljevi. U planovima se navode i sredstva potpore relevantnim industrijama/sektorima te rokovi unutar kojih se ciljevi moraju ostvariti. Neki planovi sadržavaju izričite ciljeve za rezultate proizvodnje.

(147)

Pojedinačni industrijski sektori, specifični tipovi gospodarskih subjekata (34) i/ili projekti izdvajaju se u planovima kao (pozitivni ili negativni) prioriteti u skladu s vladinim prioritetima i za njih se utvrđuju posebni razvojni ciljevi (modernizacija industrije, širenje na međunarodnoj razini itd.).

(148)

Središnji odbor KPK-a objavio je 2025. analizu kojom se potvrđuje da su ti planovi obvezujući: „Znanstvena formulacija i djelotvorna provedba nacionalnih razvojnih planova važno su sredstvo kojim naša Partija djelotvorno predvodi gospodarski i društveni razvoj. U postupku modernizacije Kina je razmotrila i uspostavila institucionalni mehanizam u kojem, pod centraliziranim i jedinstvenim vodstvom središnjeg odbora Partije, plenarna sjednica središnjeg odbora Partije podnosi prijedlog plana, Državno vijeće priprema nacrt okvira plana, a Nacionalni narodni kongres ga preispituje i odobrava prije nego što se objavi i provede. Time se prijedlozi Partije djelotvorno pretvaraju u volju države i naroda. Tim se postupkom glavne strateške odluke središnjeg odbora Partije pretvaraju u pravno obvezujuće planove za provedbu na nacionalnoj razini” (35).

(149)

Prema tome, neovisno o tome jesu li u privatnom ili državnom vlasništvu, gospodarski subjekti praktički moraju prilagoditi svoje poslovne aktivnosti stvarnom stanju koje je određeno sustavom planiranja. To nije samo zbog toga što su ti planovi obvezujući već i zato što se relevantna kineska tijela na svim razinama vlasti pridržavaju sustava planova i u skladu s njim primjenjuju ovlasti koje su im povjerene, čime potiču gospodarske subjekte da se pridržavaju prioriteta utvrđenih u tim planovima (36).

(150)

Drugo, u financijskom sustavu Kine, na razini raspodjele financijskih resursa, prevladavaju poslovne banke i banke za provedbu državne politike u državnom vlasništvu koje kineska vlada opisuje kao „glavnu silu koja služi realnom gospodarstvu i znatno doprinosi stabilnosti i dugoročnom razvoju nacionalnog gospodarstva” (37). Te banke pri utvrđivanju i provedbi svoje politike odobravanja zajmova moraju nastojati ispuniti ciljeve vladine industrijske politike, umjesto da prvenstveno ocjenjuju gospodarsku vrijednost predmetnog projekta (38).

(151)

Isto vrijedi i za druge sastavnice kineskog financijskog sustava kao što su tržišta dionica, obveznica, privatnog vlasničkog kapitala itd. Osim toga, ti su dijelovi financijskog sektora institucionalno i operativno ustrojeni tako da nisu usmjereni na postizanje maksimalno učinkovitih financijskih tržišta, nego na osiguravanje kontrole i omogućivanje intervencija države i KPK-a (39).

(152)

Treće, na razini regulatornog okruženja intervencije države u gospodarstvo javljaju se u različitim oblicima.

(153)

Na primjer, pravila o javnoj nabavi redovito se upotrebljavaju za ispunjenje ciljeva politike umjesto za gospodarsku učinkovitost, čime se dovode u pitanje tržišna načela u tom području. Primjenjivim propisima izričito se propisuje da se javna nabava provodi na način kojim će se „postići ciljevi nacionalne politike gospodarskog i socijalnog razvoja” (40). No priroda tih ciljeva nije jasno definirana, pa tijela koja donose odluke imaju veliku slobodu u odlučivanju (41). Nadalje, u primjenjivom zakonodavstvu zadržavaju se pravila kojima se izričito diskriminiraju inozemni proizvodi na način da se propisuje da će se „od cijene ponude domaćeg proizvoda odbiti 20 % i ta snižena cijena uzet će se u obzir u postupku evaluacije” (42). Zbog toga se u odlukama o javnoj nabavi daje prednost domaćim proizvodima i te se odluke ne donose na temelju sila slobodnog tržišta.

(154)

Slično tomu, u području ulaganja kineska vlada ima znatnu kontrolu i utjecaj nad predmetom i iznosom državnih i privatnih ulaganja. Vlasti provode provjere ulaganja i primjenjuju različite poticaje, ograničenja i zabrane u području ulaganja kao važan instrument potpore ciljevima industrijske politike, kao što su zadržavanje državne kontrole nad ključnim sektorima ili jačanje domaće industrije (43). Na primjer, kineska vlada radi na „optimiziranju mehanizma rada i nadzora velikih industrijskih fondova kako bi se ulaganja fondova usmjerila na način koji odgovara zahtjevima nacionalnih strategija” (44). Kontrola kineske vlade nad gospodarstvom usmjeravanjem financijskih sredstava očituje se i u politikama koje su opisane u nekoliko mjera za daljnje promicanje razvoja privatnih ulaganja (45) iz 2025. Prema tim mjerama, kineska vlada nastoji „povećati središnja proračunska sredstva za potporu kvalificiranim projektima privatnih ulaganja te imati aktivnu vodeću i usmjeravajuću ulogu”. Kineska vlada ujedno namjerava „dobro iskoristiti nove financijske instrumente politike [i] poduprijeti niz kvalificiranih projekata privatnih ulaganja u važnim industrijama i ključnim područjima” (46).

(155)

Intervencije kineske vlade u gospodarstvu oblikovane su kao „koordinirane mjere fiskalnih, monetarnih, industrijskih, cjenovnih i drugih politika te politika zapošljavanja u vezi s provedbom nacionalnih razvojnih planova i glavnih strategija” (47).

(156)

Ukratko, kineski gospodarski model temelji se na određenim osnovnim postulatima kojima se predviđaju i potiču brojne raznovrsne državne intervencije. Takve znatne državne intervencije u suprotnosti su sa slobodnim djelovanjem tržišnih sila, a posljedica je toga narušavanje djelotvorne raspodjele resursa u skladu s tržišnim načelima (48).

3.2.1.2.   Znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) prve alineje osnovne uredbe: na dotičnom tržištu u znatnoj mjeri djeluju poduzeća koja su u vlasništvu ili pod kontrolom vlasti zemlje izvoznice odnosno koja ta tijela politički nadziru ili im pružaju smjernice

(157)

Poduzeća koja posluju u vlasništvu ili pod kontrolom države, koja država politički nadzire ili im pruža smjernice čine ključan dio gospodarstva u Kini.

(158)

U sektoru predmetnog proizvoda uglavnom posluju društva u privatnom vlasništvu, kao što je Shandong Linglong Tire Co. (49), ili društva s manjinskim udjelima u vlasništvu države, kao što je grupa Sailun (50), čiji je udio od 1,18 % u državnom vlasništvu (51), ili grupa Zhongce Rubber (52), čiji je udio od 36 % u državnom vlasništvu (53).

(159)

Osim toga, država nema samo udjele, nego i kontrolu u brojnim društvima, kao što je društvo Qingdao Double Star Co. Ltd. (54), koje je u 41,35-postotnom državnom vlasništvu i pod kontrolom SASAC-a općine Qingdao, ili društvo Double Star Dongfeng Tire, društvo kći u 100-postotnom vlasništvu društva Qingdao Double Star Co. Ltd. (55) Još je jedan primjer društvo Guizhou Tyre Co. Ltd. (56), koje je u 20,48-postotnom državnom vlasništvu i pod kontrolom Narodne vlade općine Guiyang (57).

(160)

Nadalje, u sektoru predmetnog proizvoda posluju i poduzeća u državnom vlasništvu, kao što su: CNRC (58), u vlasništvu društva SINOCHEM (poduzeće u državnom vlasništvu pod kontrolom središnjeg SASAC-a (59)), i SINOPEC (60) (još jedno poduzeće u državnom vlasništvu pod kontrolom središnjeg SASAC-a (61)), vodeći proizvođači sintetičkog kaučuka, ključnog ulaznog elementa za proizvodnju predmetnog proizvoda (62).

(161)

Intervencije KPK-a u donošenje operativnih odluka nisu postale pravilo samo u poduzećima u državnom vlasništvu nego i u privatnim društvima (63), pri čemu KPK preuzima vodstvo u gotovo svim aspektima gospodarstva zemlje. Utjecaj države preko struktura KPK-a u poduzećima zapravo znači da su, s obzirom na to u kojoj su mjeri u Kini srasle državne i partijske strukture, gospodarski subjekti pod kontrolom i političkim nadzorom države.

(162)

Nadalje, na sektor predmetnog proizvoda primjenjuje se više vladinih politika, kao što su Smjernice o poticanju visokokvalitetnog razvoja kemijske i petrokemijske industrije tijekom 14. petogodišnjeg plana koje je donijelo Ministarstvo industrije i informacijske tehnologije i u kojima je, u odjeljku II.3., predviđena provedba „mjera za poboljšanje kvalitete opskrbe kemijskim proizvodima. Usmjeravanje na nove strateške industrije […] i ubrzavanje razvoja […] materijala od kaučuka i plastičnih materijala visokih performansi […]. Povećanje udjela zelenih proizvoda u industrijama kao što su […] industrija guma […]. Poticanje poduzeća na poboljšanje kvalitete proizvoda te na stvaranje i razvoj robnih marki”. Osim toga, u odjeljku V. Smjernica predviđa se uspostava „internetskog praćenja industrijskog lanca primjenjivog na proizvode u rasutom stanju kao što su gnojiva i gume” (64).

(163)

Industrija guma obuhvaćena je i politikama na razini pokrajina, kao što je 14. petogodišnji plan za razvoj kemijske industrije pokrajine Shandong, u kojem se sljedeće predviđa posebno za „industriju guma”: „[s]trogo provoditi industrijske politike i industrijske standarde, integrirati i obustaviti poduzeća s godišnjim proizvodnim kapacitetom manjim od 1,2 milijuna čeličnih radijalnih guma (osim guma za inženjering, guma za zrakoplove i guma širokog presjeka bez zračnica) i manjim od 5 milijuna polučeličnih radijalnih guma (osim guma s produženom mobilnošću, vrhunskih trkaćih guma i guma vrlo malog presjeka). […] Na temelju kretanja na tržištu vrhunskih proizvoda i segmentiranom tržištu razviti vrhunske proizvode kao što su gume vrlo malog presjeka, bez zraka, niskog otpora pri kotrljanju, niske razine buke i s produženom mobilnošću, proširiti istraživanje i razvoj te proizvodnju radijalnih guma visoke izvedbe kao što su pametne gume, sigurnosne gume, gume s niskim otporom pri kotrljanju i gume vrlo otporne na trošenje kako bi se povećala dodana vrijednost proizvoda i tržišni udjeli. Ojačati klastere industrije guma na poluotoku Shandong te u sjevernom Shandongu, ojačati veze s industrijskim potpornim objektima, razviti klaster industrije aditiva za kaučuk u zapadnom Shandongu i proširiti klaster industrije opreme za preradu kaučuka u istočnom Shandongu. Sveobuhvatno poboljšati digitalizaciju, razvoj mreže i pametan razvoj industrije guma, poticati izgradnju pametnih tvornica u industriji guma u cijeloj pokrajini i uspostaviti internetsku platformu u oblaku za industriju koja proizvodi gume. Aktivno poticati zelene postupke proizvodnje guma kao što su rafiniranje kemijskog kaučuka i tehnologija predvulkanizacije zračenjem, poticati sekundarnu upotrebu guma, poticati zelenu pirolizu i tehnologiju regeneracije ugljene čađe u otpadnim gumama te poticati zeleni kružni razvoj industrije. […] Do 2025. vrijednost proizvodnje industrije guma dosegnut će 200 milijardi CNY, a osam poduzeća za gume imat će prihod od prodaje veći od 10 milijardi CNY, od kojih će više od dva poduzeća ostvariti prihod veći od 20 milijardi CNY, a jedno do dva poduzeća ući će među deset najboljih u globalnoj industriji guma” (65).

(164)

Državni nadzor i politička kontrola postoje i na općinskoj razini. Primjer je općina Changchun, poznata kao „grad automobila” (66), u kojoj je društvo Shandong Linglong Tire Co. Ltd potpisalo sporazum o ulaganju u vrijednosti od 4,89 milijardi CNY za tvornicu koja godišnje proizvodi 14,2 milijuna guma. U zoni razvoja automobila općine Changchun ističe se da su „postignuća ostvarena zahvaljujući političkom usmjeravanju i snažnom vodstvu pokrajinskog partijskog odbora, pokrajinske vlade, općinskog partijskog odbora i općinske vlade [te] koheziji i inovacijama partijskog radnog odbora zone razvoja automobila” (67).

(165)

Državna kontrola i politički nadzor vidljivi su i na razini relevantnih industrijskih udruženja (68).

(166)

Na primjer, CRIA (69), čiji su članovi Shandong Linglong Tire Co., Ltd., grupa Sailun, grupa Zhongce Rubber, CNRC, Qingdao Double Star Co., Ltd., Guizhou Tyre Co., Ltd. (70), ima 15 ogranaka i stručnih odbora, a najveći je ogranak za gume. Proizvodnja društava članova ogranka za gume čini oko 80 % kineske domaće proizvodnje guma. CRIA ima 62 upravljačke jedinice, među kojima je Zhongce Rubber Group Co., Ltd. predsjedavajuća jedinica, a Sailun Group Co., Ltd. i Linglong Tire Co., Ltd. potpredsjedavajuće jedinice (71). Ogranak CRIA-e za gume poštuje odredbe Statuta CRIA-e, u kojem se navodi njezina svrha da služi članovima, ima ulogu posrednika između vlade i poduzeća te da obavlja razne zadaće pod vodstvom Općeg udruženja (72).

(167)

U skladu s člankom 3. Statuta CRIA-e organizacija „poštuje opće vodstvo [KPK-a]. U skladu s odredbama Statuta [KPK-a], Udruženje osniva organizaciju [KPK-a], provodi aktivnosti Partije i osigurava potrebne uvjete za aktivnosti partijske organizacije. Tijelo zaduženo za registraciju i upravljanje Udruženja je Ministarstvo civilnih poslova, a tijelo zaduženo za jačanje Partije je partijski odbor [središnjeg SASAC-a]. Udruženje prihvaća poslovne smjernice, nadzor i upravljanje tijela nadležnog za registraciju i upravljanje, tijela nadležnog za jačanje Partije te relevantnog administrativnog odjela nadležnog za upravljanje industrijom” (73). U članku 36. nadalje se navodi da osobe koje su na čelu Udruženja moraju ispunjavati uvjete kao što su „[p]oštovanje vodstva [KPK-a], podupiranje socijalizma s kineskim obilježjima, odlučna provedba partijske linije, načela i politika te dobre političke kvalitete” (74).

(168)

Stoga proizvođači u privatnom vlasništvu u sektoru predmetnog proizvoda ne mogu poslovati po tržišnim uvjetima. I javna i privatna poduzeća u sektoru politički se nadziru i usmjeravaju.

3.2.1.3.   Znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) druge alineje osnovne uredbe: prisutnost države u poduzećima zbog koje država može utjecati na cijene ili troškove

(169)

Kineska vlada može utjecati na cijene i troškove svojom prisutnošću u poduzećima. Naime, ćelije KPK-a u poduzećima, državnima i privatnima, još su jedan važan način na koji država može utjecati na poslovne odluke.

(170)

U skladu s člankom 17. kineskog zakona o trgovačkim društvima u svakom trgovačkom društvu mora se osnovati organizacija KPK-a s barem tri člana KPK-a, kako je određeno u članku 30. Statuta KPK-a (75), i to društvo mora omogućiti uvjete potrebne za rad partijske organizacije.

(171)

Po svemu sudeći, u prošlosti se taj zahtjev nije uvijek poštovao ni strogo provodio. Međutim, barem od 2016. KPK kao stvar političkog načela nastoji sve više kontrolirati poslovne odluke u poduzećima (76), uključujući vršenje pritiska na privatna društva da na prvo mjesto stave „patriotizam” te da se pridržavaju partijske stege (77).

(172)

Već 2017. zabilježeno je da su partijske ćelije postojale u 70 % od približno 1,86 milijuna društava u privatnom vlasništvu i da je pritisak da se organizacijama KPK-a prepusti zadnja riječ u poslovnim odlukama u društvima u kojima djeluju sve veći (78). Slične procjene prijavljene su 2022. (79) Ta se pravila primjenjuju općenito na cijelo kinesko gospodarstvo u svim sektorima, uključujući proizvođače predmetnog proizvoda i dobavljače ulaznih elemenata za taj proizvod.

(173)

Osim toga, 15. rujna 2020. objavljen je dokument pod naslovom Smjernice glavnog ureda središnjeg odbora KPK-a o jačanju rada Ujedinjene fronte u privatnom sektoru za novo doba (80) („Smjernice”), kojim je dodatno proširena uloga partijskih odbora u privatnim poduzećima.

(174)

U odjeljku II.4. Smjernica navodi se sljedeće: „[m]oramo povećati ukupni kapacitet Partije da predvodi rad Ujedinjene fronte u privatnom sektoru i učinkovito pojačati rad u tom području”, a u odjeljku III.6. navodi se: „[m]oramo dodatno intenzivirati aktivnosti jačanja Partije u privatnim poduzećima i omogućiti ćelijama Partije da učinkovito igraju svoju ulogu tvrđave, a članovima Partije da igraju svoju ulogu zaštitnika i predvodnika”. U Smjernicama se tako naglašava i nastoji povećati uloga KPK-a u društvima i drugim subjektima u privatnom sektoru (81).

(175)

Ispitnim postupkom potvrđeno je da su preklapanja upravljačkih položaja i članstva ili funkcija u KPK-u uobičajena i u sektoru guma. Na primjer, predsjednik upravnog odbora i glavni direktor SINOCHEM-a ujedno su tajnik odnosno zamjenik tajnika partijskog odbora SINOCHEM-a (82). Slično tome, predsjednik i potpredsjednik društva Qingdao Double Star Co. Ltd. ujedno su tajnik odnosno zamjenik tajnika partijskog odbora tog društva (83). Osim toga, predsjednik upravnog odbora društva Guizhou Tyre Co., Ltd. na položaju je tajnika partijskog odbora (84).

(176)

Nadalje, društva za proizvodnju guma također izričito spominju utjecaj KPK-a na njihovo postupanje. Na primjer, društvo Qingdao Double Star Co. Ltd. u svojem godišnjem izvješću za 2024. navodi sljedeće: „Tijekom izvještajnog razdoblja društvo je ustrajalo na visokokvalitetnom jačanju Partije kao temelja visokokvalitetnog razvoja” i osiguralo „vodstvo za jačanje Partije radi promicanja visokokvalitetnog razvoja: [društvo] je [u]čvrstilo položaj vodstva za jačanje Partije, orijentiralo se na glavne odgovornosti i glavnu djelatnost, provelo sveobuhvatnu edukaciju o razmišljanju Xi Jinpinga o socijalizmu s kineskim obilježjima za novo doba, promicalo inovativna teorijska postignuća Partije kao smjernice za poslovni razvoj društva, […] oformilo vodeći tim u područjima proizvodnje, znanstvenog istraživanja, stavljanja na tržište i upravljanja te integriralo jačanje Partije u svakodnevno poslovanje” (85). Slično tome, društvo Guizhou Tyre Co., Ltd. smatra da „[k]ao holding društvo u državnom vlasništvu, poduzeće uvijek poštuje nepokolebljivo vodstvo Partije nad poduzećima u državnom vlasništvu. Statut jasno definira pravni status partijske organizacije u korporativnom upravljanju te se njime vodstvo Partije integrira u sve aspekte korporativnog upravljanja” (86).

(177)

Stoga prisutnost države u društvima, u sektoru guma i u drugim sektorima (kao što su financijski sektor i sektor ulaznih elemenata) omogućuje kineskoj vladi da utječe na cijene i troškove.

3.2.1.4.   Znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) treće alineje osnovne uredbe: javne politike ili mjere kojima se diskriminira u korist domaćih dobavljača ili se na drugi način utječe na sile slobodnog tržišta

(178)

Smjerom kineskog gospodarstva uvelike se upravlja u okviru razrađenog sustava planiranja u kojem se utvrđuju prioriteti i postavljaju ciljevi na koje se moraju usredotočiti središnja vlast te pokrajinske i lokalne vlasti. Relevantni planovi postoje na svim razinama vlasti i obuhvaćaju gotovo sve gospodarske sektore. Ciljevi utvrđeni planskim instrumentima obvezni su, a tijela na svakoj administrativnoj razini nadziru kako odgovarajuća niža razina vlasti provodi te planove.

(179)

Sustav planiranja u Kini općenito dovodi do toga da se resursi usmjeravaju u sektore za koje je vlada utvrdila da su strateški ili u nekom drugom političkom smislu važni, umjesto da ih raspodjeljuje u skladu s tržišnim silama (87).

(180)

Kineska tijela donijela su niz politika kojima se usmjerava funkcioniranje sektora predmetnog proizvoda.

(181)

Četrnaestim petogodišnjim planom za razvoj industrije sirovina (88) nastoji se postići napredak u ključnim kategorijama sirovina „usmjeravanjem na ključna područja primjene kao što je [...] bionički sintetički kaučuk” (89). Daljnje odredbe koje se posebno odnose na industriju guma uključene su i u Smjernice o poticanju visokokvalitetnog razvoja kemijske i petrokemijske industrije tijekom 14. petogodišnjeg plana koje je donijelo Ministarstvo industrije i informacijske tehnologije ili u 14. petogodišnji plan za razvoj kemijske industrije pokrajine Shandong.

(182)

Slično tome, na razini pokrajina, prema 14. petogodišnjem planu za razvoj industrije novih materijala pokrajine Anhui (90) državna tijela trebala bi utvrditi strukturu industrije u sektoru na sljedeći način: „usmjerenost na sektore automobila, elektronike, brzih željeznica, zrakoplovnu i svemirsku industriju te nuklearnu energiju, uz oslanjanje na industrijske baze u Anqingu, Huainanu i drugim mjestima, povećanje intenziteta istraživanja i razvoja te inovacija i snažan razvoj proizvoda od gumenih materijala s posebnim svojstvima i postupcima, kao što su otpornost na visoke i niske temperature, starenje, ablaciju, kemijski medij, vremenske uvjete, ozon i električni luk itd.” Na popisu ključnih proizvoda u tom planu navode se i: „hidrogenirani nitrilni kaučuk, bromirani nitrilni kaučuk, stiren-butadienski kaučuk dobiven polimerizacijom u otopini, izoprenski kaučuk i njegovi monomeri, akrilatni kaučuk, poseban kaučuk koji sadržava fluor, fluorosilikonski kaučuk, silikonski kaučuk za izolaciju električne energije”, a na popisu revolucionarnih tehnologija navode se: „tehnologija hidrogenacije nitrilnog kaučuka, tehnologija pripreme karboksilnog nitrilnog kaučuka, funkcionalizirana tehnologija proizvodnje stiren-butadienskog kaučuka dobivenog polimerizacijom u otopini, tehnologija za uštedu energije u postupku sušenja sintetičkog kaučuka, tehnologija koncentracije polimerizacije emulzije, tehnologija zamjene aditivima prihvatljivima za okoliš itd.” (91).

(183)

Slično tome, 14. petogodišnji plan za razvoj industrije sirovina pokrajine Gansu (92) uključuje odjeljak o finoj kemijskoj industriji u kojem se navodi da će se „do 2025. nastojati dosegnuti ukupna vrijednost proizvodnje industrije od 50 milijardi juana” i da je u području sintetičkog kaučuka cilj „osloniti se na temeljna poduzeća, snažno razvijati za okoliš prihvatljive aditive za kaučuk, akcelerator za kaučuk serije CBS/MBS, ugljikov disulfid, netopljivi sumpor, visokokvalitetnu ugljenu čađu i druge proizvode”, a za napredne nove petrokemijske materijale „osloniti se na temeljna poduzeća, poboljšati razinu i kapacitete posebne tehničke plastike, posebnog sintetičkog kaučuka [itd.] u pokrajini Gansu” i „snažno razvijati ključne nove strateške materijale”. U području petrokemikalija, „razviti tehničku plastiku, poseban sintetički kaučuk, posebna vlakna, biorazgradive materijale visokih performansi i kompozitne materijale visokih performansi”.

(184)

Na popisu ključnih projekata u 14. petogodišnjem planu provincije Gansu spominje se i društvo PetroChina Lanzhou Petrochemical Company te izgradnja novih jedinica za poseban nitrilni kaučuk kapaciteta 35 000 tona godišnje, koje uglavnom uključuju jedinicu za kemijsku pripremu, jedinicu za polimerizaciju, jedinicu za oporabu monomera, skladištenje suspenzije, jedinicu za miješanje te jedinicu za sušenje i pakiranje koagulata itd., uz ukupno ulaganje od više od 84 milijuna CNY (93). U 14. petogodišnjem planu za visokokvalitetni razvoj petrokemijske industrije pokrajine Jiangxi (94) navodi se da „[ćemo] proširiti opseg primjene […] organosilikonskih proizvoda kao što su silikonsko ulje, silikonska guma […] i bijela čađa. Jačat ćemo istraživanje i razvoj te proizvodnju novih kemijskih materijala te snažno razvijati najsuvremenije nove materijale kao što su specijalna guma […]”. Kad je riječ o specijalnoj gumi, u tom se planu navodi i da će se vlada „usmjeriti na razvoj stiren-butadienskog kaučuka dobivenog polimerizacijom u otopini, hidrogeniranog nitrilnog kaučuka, halogeniranog butilnog kaučuka, hidrogeniranih stiren-termoplastičnih elastomera, izoprenskog kaučuka, termoplastičnog vulkanizata, etilen-propilenskog kaučuka itd.”.

(185)

Nadalje, u 14. petogodišnjem planu za razvoj petrokemijske industrije pokrajine Jilin (95) predviđa se da će vlada „u potpunosti poticati razvoj industrije novih kemijskih materijala, kao što su tehnička plastika, specijalni sintetički kaučuk i vlakna visokih performansi, proširiti opseg primjene novih kemijskih materijala u području automobilske industrije, željezničkog prijevoza, zrakoplovne i svemirske industrije itd. i ostvariti visokokvalitetan razvoj sustava petrokemijske industrije u našoj pokrajini” te „[o]jačati […] etilen-propilenski kaučuk i etanol za gorivo, rafinirati posebna karbonska vlakna, vrlo aktivni poliizobutilen, specijalnu gumu i plastične materijale te druge specijalizirane proizvode […] i stvoriti tri glavna konkurentna sektora, odnosno sektore sintetičke smole, sintetičkog kaučuka i osnovnih organskih kemijskih sirovina, povećati konkurentnost i endogeni razvoj petrokemijske industrije te pomoći u razvoju konkurentnih klastera proizvoda i specifičnih proizvodnih lanaca”.

(186)

Ukratko, kineska vlada uvela je mjere kojima subjekte navodi da postupaju u skladu s ciljevima javne politike koji se odnose na predmetni sektor. Tim mjerama kineska vlada usmjerava i kontrolira gotovo svaki aspekt razvoja i funkcioniranja tog sektora te ulazne elemente na početku proizvodnog lanca. Takvim se mjerama sprečava slobodno djelovanje tržišnih sila.

3.2.1.5.   Znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) četvrte alineje osnovne uredbe: nepostojanje, diskriminatorna primjena ili neodgovarajuće izvršavanje zakonodavstva o stečaju, trgovačkim društvima ili o vlasništvu

(187)

Prema podacima u dokumentaciji kineski stečajni sustav ne ispunjava adekvatno svoje glavne ciljeve, kao što su pravedno podmirenje potraživanja i dugova te zaštita zakonskih prava i interesa vjerovnika i dužnika. Po svemu sudeći, razlog tomu je činjenica da je za kineski sustav tipično sustavno nedovoljno izvršenje propisa iako se kineski zakon o stečaju službeno temelji na načelima koja su slična onima u odgovarajućim zakonima u drugim zemljama.

(188)

Broj stečajeva i dalje je iznimno nizak u odnosu na veličinu gospodarstva te zemlje, upravo zbog toga što postupci u slučaju nesolventnosti imaju brojne nedostatke, čiji je učinak zapravo odvraćanje od podnošenja zahtjeva za pokretanje stečajnog postupka. Nadalje, država i dalje ima snažnu i aktivnu ulogu u postupcima u slučaju nesolventnosti, što često izravno utječe na ishod tih postupaka (96), koji su navodno često netransparentni i dovode do diskriminirajućih praksi (97).

(189)

Osim toga, nedostaci u sustavu prava vlasništva posebno su očiti kad je riječ o vlasništvu zemljišta i pravima korištenja zemljišta u Kini (98). Sva zemljišta u vlasništvu su države (ruralno zemljište u zajedničkom vlasništvu i urbano zemljište u državnom vlasništvu), a njihova dodjela i dalje ovisi isključivo o državi. Postoje pravne odredbe čiji je cilj transparentno ustupanje prava korištenja zemljišta po tržišnim cijenama, na primjer uvođenjem postupaka nadmetanja. Međutim, te se odredbe redovito ne poštuju pa određeni kupci zemljište stječu besplatno ili po cijenama nižima od tržišnih (99). Nadalje, Odlukom središnjeg odbora KPK-a iz 2024. o daljnjem sveobuhvatnom produbljivanju reformi i promicanju modernizacije kineskog tipa nalaže se „poboljšanje sustava upravljanja zemljištem kako bi on bio učinkovito povezan s makropolitikama i regionalnim razvojem te davao prednost razumnom korištenju zemljišta za vodeće industrije i velike projekte” (100). Rezultat toga je da tijela pri raspodjeli zemljišta često nastoje ostvariti određene političke ciljeve, uključujući provedbu gospodarskih planova (101).

(190)

Baš kao i u drugim sektorima kineskog gospodarstva na proizvođače predmetnog proizvoda primjenjuju se uobičajene odredbe kineskih zakona o stečaju, trgovačkim društvima i vlasništvu. Zbog toga su i ta društva podložna poremećajima „odozgo”, koji su posljedica diskriminatorne primjene ili neodgovarajuće provedbe stečajnog zakona i zakona o vlasništvu. Prema raspoloživim dokazima ta se razmatranja po svemu sudeći mogu u potpunosti primijeniti i na sektor industrije guma. U ovom se ispitnom postupku nije otkrilo ništa što bi dovelo u pitanje te nalaze.

(191)

Komisija je u kontekstu svega navedenog zaključila da je u sektoru predmetnog proizvoda došlo do diskriminatorne primjene ili neodgovarajuće provedbe stečajnog zakona i zakona o vlasništvu.

3.2.1.6.   Znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) pete alineje osnovne uredbe: poremećaji u području troškova plaća

(192)

Sustav tržišno utemeljenih plaća ne može se u potpunosti razviti u Kini jer je radnicima i poslodavcima onemogućeno ostvarivanje prava na kolektivno udruživanje. Kina nije ratificirala niz temeljnih konvencija Međunarodne organizacije rada, posebno one koje se odnose na slobodu udruživanja i kolektivno pregovaranje (102).

(193)

U skladu s nacionalnim pravom aktivan je samo jedan sindikat. Međutim, ta organizacija nije nezavisna od državnih tijela i tek se neznatno uključuje u kolektivno pregovaranje i zaštitu prava radnika (103). Nadalje, mobilnost kineske radne snage ograničena je sustavom registracije kućanstava, kojim je pristup svim davanjima iz sustava socijalne sigurnosti i ostalim davanjima ograničen na lokalne stanovnike određenog administrativnog područja.

(194)

Zbog toga su radnici koji nemaju lokalnu boravišnu dozvolu u nepovoljnom položaju kad je riječ o zapošljavanju te primaju manji dohodak od radnika koji imaju boravišnu dozvolu (104). To dovodi do poremećaja u troškovima plaća u Kini.

(195)

Nisu dostavljeni nikakvi dokazi o tome da u sektoru guma ne vrijedi opisani kineski sustav radnog prava. Stoga poremećaji troškova plaća utječu na taj sektor izravno (kad je riječ o proizvodnji predmetnog proizvoda ili glavne sirovine za njegovu proizvodnju) i neizravno (kad je riječ o pristupu kapitalu ili ulaznim elementima društava za koja vrijedi isti sustav rada u Kini).

3.2.1.7.   Znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe: pristup financijskim sredstvima odobravaju institucije koje provode ciljeve javnih politika ili na drugi način ne djeluju neovisno o državi

(196)

Poslovni subjekti u Kini suočavaju se s različitim poremećajima u pristupu kapitalu. Za kineski financijski sustav karakterističan je snažan položaj banaka u državnom vlasništvu (105), koje pristup financijskim sredstvima ne odobravaju samo na temelju gospodarske održivosti projekta već i na temelju drugih kriterija. Slično kao i nefinancijska poduzeća u državnom vlasništvu banke su s državom povezane ne samo vlasništvom nego i osobnim vezama (izvršne direktore velikih financijskih institucija u državnom vlasništvu imenuje KPK) (106) i redovito provode javne politike koje je osmislila kineska vlada.

(197)

Banke pritom poštuju izričitu zakonsku obvezu poslovanja u skladu s potrebama nacionalnog gospodarskog i socijalnog razvoja te prema smjernicama iz državnih industrijskih politika (107). Iako je utvrđeno da se u raznim pravnim odredbama upućuje na potrebu za poštovanjem uobičajenih bankarskih praksi i bonitetnih pravila, kao što je potreba za provjerom kreditne sposobnosti dužnika, velik broj dokaza, uključujući nalaze ispitnih postupaka u svrhu trgovinske zaštite, upućuje na to da te odredbe imaju tek sekundarnu ulogu u primjeni raznih pravnih instrumenata.

(198)

Na primjer, kineska vlada pojasnila je da KPK mora nadgledati čak i odluke privatnih komercijalnih banaka i da one moraju biti u skladu s nacionalnim politikama. Jedan od tri opća cilja države u vezi s upravljanjem bankama sad je jačanje vodstva Partije u sektoru bankarstva i osiguranja, među ostalim u odnosu na operativna i upravljačka pitanja (108). Isto tako, u kriterijima ocjenjivanja uspješnosti komercijalnih banaka mora se posebno uzimati u obzir kako subjekti „služe nacionalnim razvojnim ciljevima i realnom gospodarstvu”, a osobito kako „služe strateškim industrijama i industrijama u nastajanju” (109).

(199)

Točnije, prema Smjernicama za financijsku potporu novoj industrijalizaciji iz 2025. koje je objavila Narodna banka Kine zajedno s Ministarstvom industrije i informacijske tehnologije, Ministarstvom financija, Nacionalnim povjerenstvom za razvoj i reforme i drugim državnim upravama kineska vlada nastoji i „usmjeriti financijske institucije da diversificiranim instrumentima kao što su zajmovi, obveznice, vlasnički kapital i osiguranje pružaju sveobuhvatne financijske usluge velikim poduzećima i važnim pratećim poduzećima koja posluju u ključnim industrijskim lancima, pružaju financijska rješenja za stabilno poslovanje poduzeća izloženih vanjskim utjecajima i pružaju potporu privatnim poduzećima u aktivnom sudjelovanju u neovisnoj izgradnji industrijskih lanaca koju se može kontrolirati” (110).

(200)

Nadalje, česti poremećaji u rejtinzima obveznica i kreditnim rejtinzima imaju mnogobrojne razloge, među ostalima i taj što na procjenu rizika utječu strateška važnost društva za kinesku vladu i koliko je čvrsto bilo kakvo implicitno vladino jamstvo (111). Tomu pridonose i dodatna postojeća pravila u skladu s kojima se financijska sredstva usmjeravaju u sektore za koje je vlada odredila da se potiču ili su u nekom drugom smislu važni (112). To dovodi do sklonosti kreditiranja poduzeća u državnom vlasništvu, velikih privatnih poduzeća s dobrim vezama i poduzeća u ključnim industrijskim sektorima, što znači da dostupnost i trošak kapitala nisu jednaki za sve sudionike na tržištu.

(201)

Nadalje, troškovi zaduživanja održavaju se na umjetno niskoj razini kako bi se potaknuo rast ulaganja. To je dovelo do prekomjerne upotrebe kapitalnih ulaganja sa sve manjim povratima ulaganja. Primjer za to je rast učinka korporativne poluge u državnom sektoru unatoč naglom padu profitabilnosti, što navodi na zaključak da mehanizmi koji djeluju u bankarskom sustavu ne reagiraju na način uobičajen u poslovnom okruženju.

(202)

Osim toga, iako je u listopadu 2015. postignuta liberalizacija nominalnih kamatnih stopa, cjenovni signali i dalje nisu rezultat sila slobodnog tržišta, nego na njih utječu poremećaji izazvani djelovanjem države. Na primjer, na poduzeća u državnom vlasništvu, ali i cijele industrijske sektore koje kineska vlada smatra strateškima, navodno se primjenjuju niže kamatne stope od tržišnih (113). Umjetno niske kamatne stope dovode do određivanja preniskih cijena i time do prekomjernog korištenja kapitala.

(203)

Opći kreditni rast u Kini upućuje na sve lošiju učinkovitost raspodjele kapitala bez ikakvih znakova ograničavanja kredita koji bi se mogli očekivati u okruženju nenarušenog tržišta. Zbog toga se količina neprihodonosnih kredita brzo povećala, pri čemu je kineska vlada više puta odlučila izbjeći neispunjavanje obveza, pa su nastala tzv. „zombi” poduzeća, čiji se broj povećava (114), ili prenijeti vlasništvo nad dugom (npr. spajanjem ili zamjenom duga za vlasnički udio), a da pritom zapravo nije riješen opći problem zaduženosti niti su uklonjeni njegovi glavni uzroci.

(204)

U suštini, unatoč mjerama za liberalizaciju tržišta, na sustav kreditiranja poduzeća u Kini utječu znatni poremećaji koji proizlaze iz trajne i sveobuhvatne uloge države na tržištima kapitala. Prema tomu, znatne državne intervencije u financijski sustav ozbiljno utječu na tržišne uvjete na svim razinama.

(205)

U ovom ispitnom postupku nisu dostavljeni dokazi o tome da na sektor predmetnog proizvoda ne utječu državne intervencije u financijskom sustavu u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe. Prema tomu, znatne državne intervencije u financijski sustav ozbiljno utječu na tržišne uvjete na svim razinama.

3.2.1.8.   Sustavna priroda opisanih poremećaja

(206)

Komisija je istaknula da su poremećaji opisani u Izvješću karakteristični za kinesko gospodarstvo. Raspoloživi dokazi pokazuju da se činjenice o kineskom sustavu opisanom u prethodnom tekstu i u dijelu I. Izvješća te njegova obilježja mogu uočiti u cijeloj zemlji i u svim gospodarskim sektorima. Isto vrijedi i za čimbenike proizvodnje opisane u prethodnom tekstu i u dijelu II. Izvješća.

(207)

Komisija podsjeća da su za proizvodnju predmetnog proizvoda potrebni određeni ulazni elementi. Kad proizvođači predmetnog proizvoda kupuju ulazne elemente ili ugovaraju njihovu nabavu, cijene koje plaćaju (i koje se iskazuju kao njihovi troškovi) očito su izložene navedenim sustavnim poremećajima. Primjerice, dobavljači ulaznih elemenata zapošljavaju radnu snagu koja je izložena poremećajima. Mogu pozajmiti novac koji je izložen poremećajima u financijskom sektoru/raspodjeli kapitala. Osim toga, dio su sustava planiranja koji se primjenjuje na svim razinama vlasti i u svim sektorima. Ti poremećaji detaljno su opisani u odjeljku 3.2.1.2. Komisija je istaknula da se regulatorni okvir na kojem se temelje ti poremećaji primjenjuje općenito i da ta pravila jednako vrijede za proizvođače guma kao i za sve druge gospodarske subjekte u Kini. Dakle, poremećaji izravno utječu na strukturu troškova predmetnog proizvoda.

(208)

Stoga zbog okolnosti navedenih u odjeljku 3.2.1.2. ne samo da upotreba domaćih prodajnih cijena predmetnog proizvoda nije primjerena u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe, nego su i svi troškovi ulaznih elemenata (uključujući sirovine, energiju, zemljište, financiranje, rad itd.) nepouzdani jer na određivanje njihovih cijena utječu znatne državne intervencije. Naime, opisane državne intervencije povezane s raspodjelom kapitala, zemljištem, radom, energijom i sirovinama prisutne su u cijelom NRK-u. To znači, na primjer, da je ulazni element koji je proizveden u NRK-u kombinacijom niza čimbenika proizvodnje izložen znatnim poremećajima. Isto vrijedi i za ulazne elemente ulaznih elemenata i tako dalje.

3.2.2.   Argumenti koje su iznijele zainteresirane strane

(209)

CRIA je 30. lipnja 2025. dostavila niz primjedbi o primjeni članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. U svojem je podnesku iznijela sljedeće argumente: (i) podnositelj pritužbe nije dostavio izravne dokaze o poremećajima na tržištu, (ii) kineska industrija guma u velikoj je mjeri usmjerena na tržište i (iii) u pritužbi se ne poštuje razlika između antidampinškog i antisubvencijskog ispitnog postupka.

(210)

Konkretnije, kako bi potkrijepila svoj prvi argument, CRIA je tvrdila da su tvrdnje podnositelja pritužbe o znatnim poremećajima, s jedne strane, općenite i nespecifične te, s druge strane, logički proturječne u pogledu poremećaja na tržištu prirodnog kaučuka. U kontekstu navoda o općenitoj prirodi tvrdnji istaknula je da se podnositelj pritužbe u velikoj mjeri oslanjao na Izvješće, zaključke donesene u nerelevantnim ispitnim postupcima o gumama za kamione i autobuse ili sektoru čelika te na iskrivljena tumačenja makroekonomskih dokumenata kao što je 14. petogodišnji plan. Istaknula je da prikazivanje cjelokupnog kineskog gospodarstva kao pomno kontroliranog subjekta nije u skladu sa stvarnim gospodarskim razvojem Kine i da navodi podnositelja pritužbe nemaju nikakvu dokaznu vrijednost koja bi pokazala kako su te makropolitike konkretno i izravno narušile troškove i cijene proizvođača guma za osobna vozila i lake kamione. CRIA smatra da je Komisija obvezna provesti neovisan i objektivan ispitni postupak utemeljen na činjenicama u ovom predmetu, a ne samo prihvatiti makroargumente podnositelja pritužbe. U kontekstu tvrdnje o navodnim logičkim proturječnostima CRIA je istaknula da je podnositelj pritužbe, unatoč tome što je tvrdio da je tržište prirodnog kaučuka u Kini narušeno, priznao da uvoz prirodnog kaučuka u Kinu višestruko premašuje njezinu domaću proizvodnju. Stoga je vrlo vjerojatno da na cijenu na domaćem tržištu u Kini prvenstveno utječu uvoz i međunarodno tržište. Nadalje, argument podnositelja pritužbe da se određene zemlje jugoistočne Azije koje izvoze prirodni kaučuk ne mogu smatrati kandidatkinjama za reprezentativnu zemlju s obzirom na to da se Kina kao neto uvoznik prirodnog kaučuka nalazi u drukčijoj situaciji kad je riječ o tom ulaznom elementu pravno je pogrešan jer drukčije stanje opskrbe nije dio kriterija za odabir iz članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Stoga bi Komisija trebala prihvatiti trošak prirodnog kaučuka naveden u poslovnim knjigama kineskih proizvođača izvoznika.

(211)

Kad je riječ o drugom argumentu, CRIA je iznijela temeljnu tvrdnju da je kineska industrija guma konkurentan sektor koji je samostalan u upravljanju, pod utjecajem tržišnih sila i koji se strogo pridržava načela tržišnog gospodarstva te je u vezi s tim iznijela sljedeće tvrdnje:

(a)

tvrdnja podnositelja pritužbe da u kineskoj industriji guma i industrijama na početku proizvodnog lanca prevladavaju poduzeća u državnom vlasništvu znatno odstupa od činjenica. Privatna poduzeća imaju nadmoćni dominantni položaj, bilo da je mjeren brojem poduzeća, opsegom proizvodnje, udjelom u izvozu ili ukupnim kapacitetom. Sama veličina kineskog tržišta neizbježno potiče intenzivno tržišno natjecanje, što potvrđuju i izvješća industrije. Selektivnom usmjerenošću na poduzeća u kojima udjele ima država u pritužbi se zanemaruju tisuće privatnih poduzeća koja su okosnica industrije.

Slično tome, industrije na početku proizvodnog lanca (koje proizvode primjerice petrokemikalije, kaučuk, čelik i tekstile) nisu pod kontrolom države, već je to prilično raznoliko i konkurentno okruženje u kojem sudjeluju poduzeća u državnom i privatnom vlasništvu te poduzeća s udjelom stranog kapitala. Točnije, tržište sintetičkog kaučuka podijeljeno je na četiri skupine među SINOPEC-om i CNPC-om, privatnim poduzećima te tajvanskim poduzećima i poduzećima s udjelom stranog kapitala. I na tržištu bijele čađe (taloženog silicijevog dioksida) dominiraju privatna poduzeća koja čine 68,57 % proizvodnog kapaciteta i 66,36 % proizvodnje tog sektora u Kini. Osim toga, tržište čelične užadi vrlo je globalizirano i konkurentno, a glavni akteri na kineskom tržištu nisu samo kineska privatna poduzeća nego i brojni međunarodni divovi. Velik broj poduzeća aktivnih u sektoru industrijskog tekstila podrazumijeva konkurentnu, a ne monopolističku strukturu tržišta.

Podnositelj pritužbe pogrešno izjednačuje poduzeća povezana s državom s poduzećima pod kontrolom države, zanemarujući moderno korporativno upravljanje i pravni okvir u Kini. Društva kao što su SINOCHEM ili grupa Huayi uvrštena su na javna tržišta i moraju se pridržavati strogih pravnih i tržišnih pravila te odgovarati svim dioničarima, a ne samo jednom dioničaru, odnosno državi. Konkretno, grupa Huayi uvrštena je na šangajsku burzu, a njezina struktura korporativnog upravljanja u skladu je s kineskim Zakonom o trgovačkim društvima, Zakonom o vrijednosnim papirima i propisima Kineskog regulatornog tijela za vrijednosne papire. U skladu s tim, u godišnjem izvješću za 2024. izričito se navodi da je društvo potpuno neovisno o većinskom dioničaru u područjima odabira osoblja, imovine, financija, organizacije i poslovanja. Većinski dioničar ostvaruje svoja prava na skupštini dioničara u skladu sa zakonom i ne smije se izravno ili neizravno miješati u donošenje odluka i poslovne aktivnosti društva. Kad je riječ o društvu Sinochem, podnositelj pritužbe nije dostavio nikakve dokaze koji bi upućivali na to da se društvo Sinochem, kao dioničar svojih društava kćeri za proizvodnju guma Pirelli i Aeolus Tyre, miješalo u svakodnevne poslovne odluke tih društava. U tom je smislu miješanje vlasništva nad velikim udjelom sa stvarnom kontrolom poslovanja temeljna pogrešna predodžba u argumentu podnositelja pritužbe, koji nije dostavio nikakve dokaze o tome kako bi činjenica da je država vlasnik znatnog broja dionica društva dovela do izravne državne intervencije u svakodnevne poslovne aktivnosti društva;

(b)

tvrdnja podnositelja pritužbe da kineska vlada može utjecati na cijene i troškove poduzeća preko organizacija KPK-a u društvima pogrešno prikazuje stvarno stanje korporativnog upravljanja u Kini. U skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima i relevantnim statutima kineskih društava za proizvodnju guma partijske organizacije u poduzećima prvenstveno se bave partijskim pitanjima i jamče da društva poštuju nacionalne zakone, a ne miješaju se u konkretne poslovne aktivnosti. Statutarna tijela društva nadležna za donošenje odluka i dalje su upravni odbor i uprava. Tvrdnja da je postojanje partijskih organizacija u društvima za proizvodnju guma izravan pokazatelj vladine kontrole nad poslovnim odlukama društva nije ni činjenično ni pravno utemeljena;

(c)

industrijsko planiranje u Kini nije diskriminirajuće i ne narušava tržište kako tvrdi podnositelj pritužbe, služi kao strateška smjernica, a ne obvezujuća naredba, u skladu s uobičajenom praksom velikih svjetskih gospodarstava. Kineski petogodišnji planovi strateški su dokumenti na makrorazini i smjernice za nacionalni gospodarski i socijalni razvoj, koji se bitno ne razlikuju od industrijskih politika drugih velikih gospodarstava u svijetu, kao što su „industrijski plan u okviru zelenog plana” EU-a ili „Zakon o smanjenju inflacije” SAD-a. Industrijski planovi u Kini poduzećima daju tržišna predviđanja i viziju razvoja, ali nisu pravno obvezujući za gospodarske subjekte na mikrorazini kao što su poduzeća za proizvodnju guma;

(d)

navodi podnositelja pritužbe o netržišnim prijenosima zemljišta nisu nimalo u skladu s postojećim funkcionalnim tržištem zemljišta i mehanizmom ustupanja i prijenosa prava korištenja zemljišta koji su uređeni zakonima i propisima, posebno Odredbama o ustupanju prava korištenja građevinskog zemljišta u državnom vlasništvu na temelju nadmetanja, dražbe i javnog prikupljanja ponuda, prema kojima se određeno zemljište mora ustupiti u okviru javnog nadmetanja, dražbe ili javnog prikupljanja ponuda. Nadalje, nepotkrijepljene tvrdnje u pritužbi da su tvornice guma grupa Sailun i Zhongce dobile zemljište znatno ispod tržišne cijene ne mogu dovesti u pitanje funkcionalan tržišno utemeljeni sustav koji se obvezno, otvoreno i ujednačeno provodi na nacionalnoj razini.

Kad je riječ o kineskom stečajnom pravu i pravu trgovačkih društava, mjerodavnim Zakonom o stečaju poduzeća predviđaju se diversificirani načini izlaska s tržišta ili oporavka za poduzeća koja imaju poteškoće ili su nesolventna te je izričit cilj tog zakona osigurati okvir koji je „usmjeren na tržište i temelji se na pravilima”. Nadalje, Zakon o trgovačkim društvima zadaje jasne standarde korporativnog upravljanja za sve vrste trgovačkih društava, uključujući trgovačka društva u državnom vlasništvu uvrštena na burzu, i čvrstu pravnu osnovu za neovisno tržišno utemeljeno poslovanje trgovačkih društava;

(e)

u tvrdnji podnositelja pritužbe da kineski sustav registracije kućanstava i sindikata dovodi do poremećaja u troškovima plaća zanemaruju se korjenite promjene i postupak liberalizacije kineskog tržišta rada, na kojem su ograničenja sustava hukou postupno ukinuta ili ublažena, a sustav socijalne sigurnosti sve je manje povezan s registracijom kućanstava. Oslanjanje na zastarjeli sustav koji postupno postaje znatno manje ograničavajući kako bi se poduprlo stajalište o poremećajima u plaćama stoga je potpuno neusklađeno s aktualnom socioekonomskom stvarnošću Kine;

(f)

kineski financijski sustav ne daje povlaštene zajmove određenim industrijama koje podupire država (kao što je industrija guma) i ne manipulira kreditnim rejtinzima. Naime, kineske poslovne banke, uključujući velike poslovne banke u državnom vlasništvu, neovisne su financijske institucije koje poštuju Zakon o poslovnim bankama. U članku 4. tog zakona navodi se da je „poslovanje poslovnih banaka uređeno načelima sigurnosti, likvidnosti i učinkovitosti. Poslovne banke donose vlastite odluke o svojem poslovanju, preuzimaju odgovornost za vlastite rizike, preuzimaju isključivu odgovornost za svoju dobit i gubitke te samostalno ograničavaju svoje poslovne aktivnosti”. Također se ističe da „poslovne banke […] izvršavaju poslovne aktivnosti bez uplitanja bilo kojeg subjekta ili osobe”. Transparentnost, predvidljivost i tržišno utemeljeno funkcioniranje kineskog financijskog tržišta dodatno pokazuje činjenica da su posljednjih godina brojni inozemni subjekti odlučili izdavati obveznice denominirane u renminbiju u Kini.

Osim toga, razlike u kreditnim rejtinzima koje su istom društvu dodijelile domaće i strane kreditne agencije uobičajena su pojava u cijelom svijetu, a proizlaze iz različitih metodologija dodjele rejtinga, kanala za pristup informacijama, modela rizika i razumijevanja lokalnog tržišta, na koje se oslanjaju razne agencije za kreditni rejting. Pripisivanje takvih nepodudarnosti izravno državnoj manipulaciji potpuno je neutemeljeno.

(212)

Kako bi potkrijepila svoj treći argument, CRIA je kritizirala pritužbu zbog navoda o postojanju praksi subvencioniranja u Kini. CRIA je istaknula da Unija ima zaseban pravni instrument za rješavanje problema subvencioniranja te bi stoga te tvrdnje podnositelja pritužbe trebalo ispitati i provjeriti u zasebnom antisubvencijskom ispitnom postupku. Pokušaj podnositelja pritužbe da se oslone na tvrdnje o subvencioniranju kako bi potkrijepili tvrdnje o znatnim poremećajima u antidampinškom ispitnom postupku prelazi granice između dva različita pravna instrumenta iz dva različita pravna okvira.

(213)

Podnositelj pritužbe odgovorio je 1. kolovoza 2025. na podnesak CRIA-e istaknuvši (i) da je sektor guma u Kini izložen znatnim poremećajima zbog sustavnog miješanja kineske države i KPK-a u gotovo sve aspekte industrije, u djelatnostima na kraju i na početku proizvodnog lanca, u društvima, bez obzira na to jesu li u privatnom ili državnom vlasništvu, (ii) da broj privatnih aktera koji su također prisutni na kineskom tržištu ne dovodi u pitanje dokazivanje postojanja znatnih poremećaja jer privatne aktere u Kini usmjerava država i posluju u skladu s industrijskim politikama, (iii) da je postojanje znatnih poremećaja koji utječu na sve dijelove kineskog lanca vrijednosti proizvodnje guma prethodno jasno dokazano, bilo u prošlim ispitnim postupcima Komisije ili u ispitnim postupcima u drugim jurisdikcijama, kako je detaljno navedeno u pritužbi.

(214)

CRIA je 15. rujna 2025. dopunila svoje primjedbe nakon pokretanja postupka nizom primjedbi u odgovoru na prvu bilješku. U svojem je podnesku iznijela dva argumenta.

(215)

Prvo, CRIA je zauzela stajalište da članak 2. stavak 6.a osnovne uredbe nije primjenjiv jer nije u skladu sa sporazumima WTO-a i odlukom Tijela WTO-a za rješavanje sporova.

(216)

Konkretno, CRIA je tvrdila sljedeće:

(a)

neke odredbe Protokola o pristupanju Kine WTO-u koje su relevantne za izračun dampinga istekle su 11. prosinca 2016., EU mora poštovati svoje odgovarajuće obveze na temelju prava WTO-a;

(b)

u skladu s nalazima Žalbenog tijela u predmetu DS 473, kako bi se za potrebe izračuna troškova dobila uobičajena vrijednost predmetnog proizvoda kad se domaća cijena u zemlji izvoznici ne može upotrijebiti, tijelima koja provode ispitni postupak nije dopušteno procijeniti troškove prijavljene u poslovnim knjigama izvoznika/proizvođača na temelju referentne vrijednosti koja nije povezana s troškovima proizvodnje u zemlji podrijetla.

(217)

Drugo, CRIA je tvrdila da kineska tržišta guma i sirovina nisu izložena navodnim znatnim poremećajima. S tim u vezi tvrdila je da poremećaji koje navodi podnositelj pritužbe nisu dobro potkrijepljeni dokazima i uputila je na svoj podnesak od 30. lipnja 2025., ponavljajući da tvrdnje podnositelja pritužbe obiluju generalizacijama, nagađanjima i unutarnjim proturječnostima te nisu potkrijepljene izravnim i konkretnim dokazima koji se odnose na industriju guma za osobna vozila i lake kamione u Kini ili razdoblje ovog ispitnog postupka.

(218)

Argumente CRIA-e nije bilo moguće prihvatiti zbog razloga navedenih u nastavku.

(219)

Kad je riječ o prvom argumentu CRIA-e nakon pokretanja postupka, da podnositelj pritužbe nije dostavio izravne dokaze o poremećajima na tržištu, Komisija je najprije napomenula da se, kako je Opći sud potvrdio u predmetu Viraj Profiles, količina i kvaliteta dokaza potrebnih za ispunjavanje kriterija dostatnosti dokaza za potrebe pokretanja ispitnog postupka razlikuje od količine i kvalitete dokaza potrebnih za privremeno ili konačno utvrđivanje postojanja dampinga, štete ili uzročno-posljedične veze (115). Pritužba je u skladu sa standardima utvrđenima u članku 5. stavku 9. osnovne uredbe u vezi s člankom 2. stavkom 6.a točkom (d). Naime, kako je navedeno u Obavijesti o pokretanju postupka, Komisija je u fazi pokretanja postupka smatrala da postoji dovoljno dokaza u skladu s člankom 5. stavkom 9. osnovne uredbe koji upućuju na to da zbog znatnih poremećaja koji utječu na cijene i troškove ne bi bilo primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u, što je opravdavalo pokretanje ispitnog postupka na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(220)

Komisija je stoga nastavila s dokazivanjem takvih poremećaja. U tu je svrhu Komisija u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (e) osnovne uredbe prikupila podatke potrebne za utvrđivanje postojanja i učinka znatnih poremećaja i posljedičnu primjenu metodologije propisane člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe. Ta je analiza detaljno iznesena u odjeljcima od 3.2.1.1. do 3.2.1.8. Stoga je primjedba CRIA-e o obvezi Komisije da provede neovisnu i objektivnu istragu utemeljenu na činjenicama bespredmetna. Nadalje, analizom Komisije u odjeljcima od 3.2.1.1. do 3.2.1.8. opovrgnuta je i tvrdnja CRIA-e da je stvarno stanje kineskog gospodarskog razvoja takvo da nema državnih intervencija kojima se narušava tržišno natjecanje te da relevantne kineske makropolitike ne narušavaju konkretno i izravno troškove i cijene u sektoru predmetnog proizvoda.

(221)

Osim toga, kao završno očitovanje o prvom argumentu CRIA-e nakon pokretanja postupka, Komisija je za navodne logičke proturječnosti u pritužbi o prirodnom kaučuku kao robi kojom se trguje na globalnoj razini i za odabir reprezentativne zemlje napomenula, prvo, da CRIA nije dostavila nikakve dokaze da su cijene prirodnog kaučuka u Kini pod utjecajem sila globalnog tržišta robe i, drugo, da je reprezentativna zemlja odabrana u skladu s primjenjivim kriterijima iz članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, kako je detaljno navedeno u odjeljku 3.2.4.

(222)

Kad je riječ o drugom argumentu CRIA-e nakon pokretanja postupka, prema kojem je kineska industrija guma u velikoj mjeri usmjerena na tržište, Komisija je istaknula sljedeće:

(a)

ne osporava se prisutnost društava u privatnom vlasništvu u sektoru predmetnog proizvoda. Međutim, ne samo da su i društva koja su u državnom vlasništvu ili su na drugi način pod kontrolom države aktivna u tom sektoru, nego je sektor na različite načine pod državnom kontrolom i političkim nadzorom, od vladinih politika koje oblikuju razvoj sektora do izjava pojedinačnih društava i industrijskih udruženja o odanosti vodstvu KPK-a, kako je opisano u odjeljku 3.2.1.2.

Slično tome, kad je riječ o industrijama na početku proizvodnog lanca, upućivanje CRIA-e na podjelu tržišta na četiri skupine među SINOPEC-om i CNPC-om, privatnim poduzećima te tajvanskim poduzećima i poduzećima s udjelom stranog kapitala opovrgava samo izvješće na koje se CRIA poziva i u kojem se za tržište sintetičkog kaučuka navodi: „[p]rvi rang predstavljaju CNPC i Sinopec, pri čemu ta dva društva imaju 49 % tržišnog udjela. […] Poduzeća prve razine ostvaruju korist od prednosti integriranog lanca petrokemijske industrije i stvaraju ekonomiju razmjera u području proizvoda od sintetičkog kaučuka. Ukupni kapacitet za proizvodnju sintetičkog kaučuka društava CNPC i Sinopec trenutačno iznosi 5 milijuna tona godišnje, što je više od 45 % ukupnog kapaciteta za proizvodnju sintetičkog kaučuka u Kini. Zahvaljujući velikom broju kanala za opskrbu sirovom naftom njihova stopa samodostatnosti u pogledu sirovina dosegnula je više od 85 %. Integriranim modelom proizvodnje trošak proizvodnje sintetičkog kaučuka smanjen je za 20 %, čime je postignuta ekonomija razmjera.” Kad je riječ o ostalim ulaznim elementima za proizvodnju predmetnog proizvoda, tvrdnja CRIA-e da u predmetnim sektorima posluju privatna društva nije relevantna. Komisija nije smatrala da je u ovom kontekstu relevantna monopolistička struktura sektora, nego stupanj državne kontrole i političkog nadzora. Takav nadzor putem planiranja industrijske politike, kontrole nad sektorskim udruženjima i vodstva KPK-a, uključujući iste osobe na rukovodećim i partijskim funkcijama u društvima itd., detaljno je dokumentiran i u sektorima ulaznih elemenata (116) predmetnog proizvoda. CRIA nije dostavila nijedan dokaz koji bi doveo u pitanje ta zapažanja.

U odnosu na tvrdnju da se proizvođači guma kao što je grupa Huayi navodno pridržavaju strogih pravnih i tržišnih pravila i odgovaraju svim dioničarima, a ne samo državi, Komisija je istaknula da se u godišnjem izvješću grupe Huayi za 2024., na koje upućuje CRIA, navodi sljedeće u vezi s analizom poslovnih rezultata za 2024.: „2024. obilježava se 75. obljetnica osnivanja Narodne Republike Kine i ključna je godina za postizanje ciljeva i zadaća iz 14. petogodišnjeg plana. Svi zaposlenici pomno provode ideje iznesene na 20. nacionalnom kongresu [KPK-a] te drugoj i trećoj plenarnoj sjednici 20. središnjeg odbora. Pod pravilnim vodstvom partijskog odbora i upravnog odbora društva te u duhu predanosti i napornog rada aktivno smo se bavili dvostrukim izazovom sporog makroekonomskog oporavka i kontinuiranih malih fluktuacija u kemijskoj industriji […].” U godišnjem izvješću dodatno se ističe da će društvo „ojačati opće vodstvo Partije, poticati obiteljsku kulturu pod nazivom ‚Sunshine Huayi’, spojiti ideale i uvjerenja te promicati autonomiju, entuzijazam i kreativnost naše radne snage kako bi se zajednički potaknuo visokokvalitetni razvoj grupe”. Komisija je u vezi s tim podsjetila da su 15 od 17 članova upravnog odbora grupe Huayi članovi KPK-a i da je u kineskom Zakonu o trgovačkim društvima na koji se poziva CRIA izričito propisano osnivanje organizacija KPK-a u trgovačkim društvima. Zakonom o trgovačkim društvima, u kombinaciji s dodatnim primjenjivim zakonodavstvom, tim se strukturama KPK-a dodjeljuju znatne ovlasti nad poslovanjem predmetnih društava (vidjeti posebno uvodne izjave od 138. do 139. i od 170. do 174.). Iako u Kini postoje brojne standardne karakteristike korporativnog upravljanja, upravo je postojanje prethodno navedenih dodatnih struktura koje omogućuju partiji/državi da provodi politički nadzor i kontrolu nad gospodarskim subjektima od posebnog značaja za procjenu u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe i opovrgava argument CRIA-e;

(b)

utjecaj KPK-a na kinesko gospodarstvo, od institucijskog ustroja na razini cijele zemlje do uloge koju organizacije KPK-a imaju u poslovnom ponašanju pojedinačnih društava, detaljno je opisan u ovoj Uredbi (vidjeti posebno uvodne izjave od 169. do 177.) i u Izvješću (117). Tvrdnja CRIA-e da se partijske organizacije u poduzećima prvenstveno bave partijskim pitanjima i ne miješaju se u konkretne poslovne aktivnosti dodatno je izravno u suprotnosti s navedenim dokumentima koje su izravno objavila relevantna društva (vidjeti godišnje izvješće društva Qingdao Double Star Co. Ltd. za 2024. ili godišnje izvješće društva Guizhou Tyre Co., Ltd. za 2023.) koji sadržavaju navode o integraciji vodstva Partije u sve aspekte korporativnog upravljanja (vidjeti godišnje izvješće grupe Huayi za 2024.), u kojem se vodstvo partijskog odbora i upravnog odbora stavljaju na istu razinu (vidjeti točku (a) ove uvodne izjave));

(c)

s obzirom na industrijsko planiranje u Kini Komisija se nije složila sa stajalištem CRIA-e da dokument o planiranju nema funkciju obvezujuće naredbe. Naprotiv, Komisija je podsjetila na to da se u kineskom sustavu planiranja utvrđuju prioriteti i propisuju ciljevi na čijem ostvarivanju moraju raditi središnja i lokalna vlast. Relevantni planovi postoje na svim razinama vlade i obuhvaćaju gotovo sve gospodarske sektore, a tijela na svakoj upravnoj razini nadziru provedbu planova pripadajuće niže razine vlasti. Kako je detaljno opisano u Izvješću (118), ciljevi koji se utvrđuju instrumentima za planiranje u biti jesu obvezujući s obzirom na to da se na temelju sustava planiranja sredstva dodjeljuju sektorima koje vlada odredi kao strateške ili na drugi način politički važne, umjesto da se raspodijele u skladu s tržišnim silama. Nadalje, u rujnu 2025. sam središnji odbor KPK-a potvrdio je da se u postupku donošenja i provedbe razvojnih planova strateški prioriteti Partije pretvaraju u „pravno obvezujuće planove za provedbu na nacionalnoj razini”. Naposljetku, Komisija je podsjetila da politike u jurisdikcijama izvan Kine, poput politika u EU-u ili SAD-u, nisu relevantne u ovom kontekstu procjene koja se provodi u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe;

(d)

slično tome, Komisija je primijetila da CRIA u vezi s prijenosom zemljišta te zakonom o trgovačkim društvima ili stečaju samo tvrdi da ta područja imaju čvrste, tržišne temelje, a da pritom nije komentirala nijedan dokaz koji upućuje na postojanje poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe opisanih u odjeljku 3.2.1.5;

(e)

pozivanje CRIA-e na postupno ukidanje ograničenja sustava hukou ne može promijeniti stajalište Komisije o znatnim poremećajima plaća u Kini; iako su u Kini možda u tijeku reforme sustava hukou, taj sustav registracije kućanstava i dalje postoji, što utječe na gospodarske temelje određivanja plaća. Nadalje, drugi čimbenici, kao što je uloga sindikata ili činjenica da Kina nije stranka nekih konvencija MOR-a, dodatno uzrokuju poremećaje plaća u Kini;

(f)

argumenti CRIA-e o kineskom financijskom sustavu nisu uvjerljivi. Nepotkrijepljeno upućivanje na inozemne subjekte koji izdaju obveznice denominirane u renminbiju ni na koji način ne dokazuje tržišno utemeljeno funkcioniranje kineskog financijskog sustava. Komisija je istaknula i Izvješće (119), u kojem se ističu ograničenja kineskog domaćeg tržišta obveznica. Što je još važnije, CRIA selektivno tumači Zakon o poslovnim bankama. Uz analizu iz uvodnih izjava od 196. do 198., Komisija je u vezi s tim uputila i na dodatne odredbe Zakona o poslovnim bankama na koji se poziva CRIA, a posebno na članak 34., u kojem je navedeno sljedeće: „Poslovne banke odobravaju zajmove u skladu s potrebama nacionalnoga gospodarskog i socijalnog razvoja te industrijskim politikama države.”

(223)

Kao odgovor na treći argument CRIA-e nakon pokretanja postupka, da se u pritužbi brišu granice između antidampinških i antisubvencijskih pravnih instrumenata, Komisija je već u uvodnoj izjavi 219. zaključila da pritužba ispunjava standarde utvrđene u članku 5. stavku 9. osnovne uredbe, što opravdava pokretanje ispitnog postupka na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Komisija pri provedbi te procjene nije uzela u obzir elemente iz pritužbe koji nisu obuhvaćeni procjenom u skladu s člankom 5. stavkom 9. osnovne uredbe.

(224)

Kad je riječ o prvom argumentu CRIA-e u odgovoru na prvu bilješku, koji se odnosi na spojivost članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe s pravilima WTO-a, Komisija je istaknula sljedeće:

(a)

u antidampinškim postupcima u vezi s proizvodima iz Kine, dijelovi odjeljka 15. Protokola o pristupanju Kine WTO-u koji nisu istekli i dalje se primjenjuju pri utvrđivanju uobičajene vrijednosti, kako u pogledu stanja tržišnog gospodarstva tako i u pogledu upotrebe metodologije koja se ne temelji na strogoj usporedbi s kineskim cijenama ili troškovima.

(b)

Izvješće Žalbenog tijela u predmetu DS 473 nije se odnosilo na provedbu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, nego posebne odredbe iz članka 2. stavka 5. osnovne uredbe. Međutim, pravo WTO-a kako ga tumači Žalbeno tijelo u predmetu DS 473 dopušta upotrebu podataka iz treće zemlje koji su propisno prilagođeni ako je takva prilagodba potrebna i potkrijepljena.

(225)

Drugi argument CRIA-e iz odgovora na prvu bilješku o čimbenicima proizvodnje, koji se odnosi na dostatnost dokaza, prethodno je razmotren u ovom odjeljku.

3.2.3.   Zaključak

(226)

Raspoloživi dokazi pokazali su da cijene ili troškovi proizvoda iz ispitnog postupka, uključujući troškove sirovina, zemljišta, energije i rada, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječu znatne državne intervencije u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, kao što je vidljivo iz stvarnog ili mogućeg utjecaja jednog ili više relevantnih elemenata navedenih u toj točki.

(227)

S obzirom na navedeno, Komisija je zaključila da u ovom predmetu nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Komisija je stoga uobičajenu vrijednost izračunala isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti, to jest, u ovom slučaju, na temelju odgovarajućih troškova proizvodnje i prodaje u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe, kako je opisano u sljedećem odjeljku.

3.2.4.   Reprezentativna zemlja

3.2.4.1.   Opće napomene

(228)

Odabir reprezentativne zemlje temeljio se na sljedećim kriterijima u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe:

—

sličan stupanj gospodarskog razvoja kao u NRK-u. U tu svrhu Komisija je iz baze podataka Svjetske banke odabrala zemlje čiji je bruto nacionalni dohodak po stanovniku sličan bruto nacionalnom dohotku NRK-a (120),

—

proizvodnja proizvoda iz ispitnog postupka u toj zemlji,

—

postojanje relevantnih lako dostupnih podataka u reprezentativnoj zemlji,

—

Ako ima više mogućih reprezentativnih trećih zemalja, prednost je, ako je to primjereno, dana zemlji s odgovarajućom razinom socijalne zaštite i zaštite okoliša.

(229)

Kako je objašnjeno u odjeljku 3.1., Komisija je u dokumentaciju dodala (dvije) bilješke o izvorima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti: prvu bilješku i drugu bilješku.

(230)

U tim su bilješkama opisane činjenice i dokazi na kojima se temelje relevantni kriteriji te su razmotrene primjedbe stranaka o tim elementima i o relevantnim izvorima. Komisija je u drugoj bilješci obavijestila zainteresirane strane o svojoj namjeri da Tursku smatra odgovarajućom reprezentativnom zemljom u ovom predmetu ako se potvrdi da postoje znatni poremećaji u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe.

3.2.4.2.   Prva bilješka

(231)

Komisija je u prvoj bilješci utvrdila da su, prema Svjetskoj banci, Argentina, Brazil, Kolumbija, Indonezija, Malezija, Meksiko, Srbija, Južna Afrika, Tajland i Turska zemlje sa sličnom razinom gospodarskog razvoja kao NRK, tj. Svjetska banka ih je na temelju bruto nacionalnog dohotka svrstala u kategoriju zemalja s „višim srednjim dohotkom” za koje je poznato da se u njima proizvodi proizvod iz ispitnog postupka.

(232)

Komisija je zatim dodatno ispitala dostupnost podataka o čimbenicima proizvodnje, među ostalim postoje li lako dostupni financijski podaci proizvođača proizvoda iz ispitnog postupka. Na temelju informacija dostavljenih nakon pokretanja postupka utvrdila je šest najvažnijih čimbenika proizvodnje koji su činili približno 70 % ukupnih troškova za materijal – prirodni kaučuk (HS 4001 22 ), ugljena čađa (HS 2803 00), stiren-butadien kaučuk (HS 4002 19 ), polibutadien kaučuk (HS 4002 20 ), kord-materijali (HS 5902 20 ), čelična užad (HS 7312 10 ). Zatim je ocijenila jesu li ti čimbenici proizvodnje uvezeni u moguće reprezentativne zemlje u dostatnim količinama i na koji bi udio uvoza mogao bitno utjecati uvoz iz NRK-a ili bilo koje od zemalja navedenih u Prilogu I. Uredbi (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća (121).

(233)

Komisija je utvrdila da su i Argentina i Kolumbija uvozile relativno male količine ključnih čimbenika proizvodnje i da nisu uopće uvozile neke od čimbenika proizvodnje. Budući da su relativno male količine uvoza ključnih čimbenika proizvodnje mogle utjecati na cijenu uvoza, Komisija je smatrala da taj uvoz možda nije odgovarajuća referentna vrijednost i zaključila da ni Kolumbija ni Argentina nisu odgovarajuća reprezentativna zemlja.

(234)

Nadalje, analiza uvoza glavnih sirovina u druge kandidatkinje za reprezentativnu zemlju pokazala je da bi na dio uvoza mogle bitno utjecati znatne količine proizvoda podrijetlom iz Kine. To je posebno vrijedilo za Tajland i Južnu Afriku, gdje je uvoz iz Kine triju od šest prethodno navedenih glavnih čimbenika proizvodnje činio više od 50 % ukupnog uvoza tih čimbenika, i u manjoj mjeri za Maleziju, gdje se udio uvoza iz Kine triju glavnih čimbenika proizvodnje kretao od 27 % do 69 %. Osim toga, u Brazilu i Indoneziji nije bilo proizvodnje proizvoda iz ispitnog postupka ili dostupnih financijskih podataka. Komisija je stoga smatrala da nijedna od tih zemalja nije odgovarajuća reprezentativna zemlja.

(235)

Komisija je zatim utvrdila dostupne financijske izvještaje za profitabilna društva koja proizvode istovjetni proizvod u Meksiku (Compana Hulera Tornel), Srbiji (Tigar Tyres d.o.o.) i Turskoj (Brisa Bridgestone Sabanci) koji obuhvaćaju razdoblje ispitnog postupka te je zaključila da bi neka od tih zemalja mogla biti odgovarajuća reprezentativna zemlja. Pozvala je stranke da dostave primjedbe.

3.2.4.3.   Primjedbe za svaku potencijalnu reprezentativnu zemlju nakon objave prve bilješke

(236)

Nakon objave prve bilješke Komisija je zaprimila primjedbe podnositelja pritužbe, CRIA-e i četiriju proizvođača izvoznika ili grupa proizvođača izvoznika – grupe GITI, grupe Hankook, Kumhoa i Shandong Yongshenga. Stranke su iznijele tvrdnje koje se odnose na zemlje navedene u nastavku.

Indonezija

(237)

Grupa GITI tvrdila je da je Indonezija (zajedno s Malezijom) moguća reprezentativna zemlja jer (i) uvozi pripremljene smjese kaučuka (koje su, prema mišljenju grupe GITI, važan čimbenik proizvodnje), (ii) udio uvoza nekoliko ključnih čimbenika proizvodnje (kord-materijala, čelične užadi, ugljene čađe) iz Kine u ukupnom uvozu bio je niži u Indoneziji nego u Srbiji, Meksiku i Turskoj i (iii) Indonezija je imala dostupne financijske podatke za indonezijska društva (PT Goodyear Indonesia Tbk i PT Gajah Tunggal Tbk, zajednički pothvat grupe GITI i društva Michelin).

(238)

I društvo Kumho Tire i grupa Hankook tvrdili su da je Indonezija odgovarajuća reprezentativna zemlja zbog veličine njezina domaćeg tržišta i velike količine uvoza svih čimbenika proizvodnje.

Malezija

(239)

Grupa GITI i CRIA tvrdile su da je udio izvoza ključnih čimbenika proizvodnje (ugljene čađe, čelične užadi, kord-materijala i polibutadien kaučuka) iz Kine u Maleziju bio sličan udjelu uvoza iz Kine u Srbiju i Tursku, koje su se smatrale mogućim reprezentativnim zemljama, te da stoga Maleziju ne bi trebalo isključiti iz skupine mogućih reprezentativnih zemalja. Grupa GITI nadalje je tvrdila da je, zajedno s Indonezijom, Malezija jedina zemlja s reprezentativnim uvozom pripremljenih smjesa kaučuka.

(240)

Grupa GITI, društvo Shandong Yongsheng i CRIA spomenuli su da je Malezija odabrana kao reprezentativna zemlja u antidampinškom ispitnom postupku SAD-a protiv guma koje se uvoze iz Kine (122) te da su financijski izvještaji javno dostupni za nekoliko društava u Maleziji (123).

Meksiko

(241)

Grupa GITI tvrdila je da Meksiko ne može biti moguća reprezentativna zemlja. Uglavnom se pozivala na male količine uvezenih pripremljenih smjesa kaučuka i velike količine kord-materijala uvezenih iz Kine u Meksiko.

(242)

CRIA i Shandong Yongsheng iznijeli su slične argumente o razini uvoza iz Kine u Meksiko, Srbiju i Tursku, tvrdeći da se razina uvoza iz Kine ne može smatrati glavnim kriterijem za odbacivanje mogućih reprezentativnih zemalja i da je visoka razina uvoza čelične užadi iz Kine uobičajena za sve moguće reprezentativne zemlje. CRIA je nadalje tvrdila da je, kao i u nekim drugim slučajevima, Komisija dodatno analizirala je li uvoz iz Kine narušio uvozne cijene te da to može analizirati i u ovom ispitnom postupku u slučaju zemalja s visokim udjelom uvoza iz Kine.

(243)

Grupa GITI smatrala je da bi, s obzirom na to da su u Meksiku na snazi razne antidampinške i kompenzacijske pristojbe na čelik, meksičke uvozne cijene ključnih ulaznih elemenata koji sadržavaju čelik, kao što je čelična žica, mogle biti narušene. Uputila je i na mjere koje je Meksiko uveo protiv uvoza sintetičkog kaučuka iz Japana, Republike Koreje i Sjedinjenih Američkih Država te na antidampinške pristojbe na gume za osobna vozila i lake kamione podrijetlom iz Kine. Grupa GITI nadalje je tvrdila da financijski podaci društava za proizvodnju guma u Meksiku nisu odgovarajuća referentna vrijednost jer se nisu preklapali s razdobljem ispitnog postupka i jer su podaci bili dostupni samo za jedno društvo. Stoga je smatrala da Meksiko ne može biti reprezentativna zemlja.

(244)

Društvo Shandong Yongsheng tvrdilo je da je među Meksikom, Srbijom i Turskom Meksiko najprikladnija reprezentativna zemlja (i) jer je količina uvoza iz Kine u Srbiju viša od razine uvoza u Maleziju, zemlju koja je isključena u prvoj bilješci zbog mjere u kojoj ovisi o kineskom uvozu i (ii) jer je Meksiko imao najvišu razinu socijalne zaštite i zaštite okoliša u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a).

(245)

Društvo Kumho Tire i grupa Hankook tvrdili su da bi Meksiko bio odgovarajuća reprezentativna zemlja zbog veličine njegova domaćeg tržišta i velike količine uvoza prirodnog kaučuka.

Tajland

(246)

CRIA i Shandong Yongsheng tvrdili su da Tajland nije trebalo odbaciti kao moguću reprezentativnu zemlju zbog velike količine uvoza iz Kine.

(247)

Društvo Shandong Yongsheng nadalje je tvrdilo da bi Komisija mogla upotrijebiti podatke o troškovima prodaje, općim i administrativnim troškovima te dobiti koji su dostupni za tajlandske proizvođače guma za osobna vozila i lake kamione. Dodalo je da su Tajland, Indonezija i Malezija imali uvjete najsličnije Kini u smislu troškova energije i rada.

Turska i Srbija

(248)

Grupa GITI tvrdila je da se u Tursku i Srbiju uvozi mala količina pripremljenih smjesa kaučuka te da bi, ako neka od tih zemalja bude odabrana, referentnu vrijednost za tu sirovinu trebalo prilagoditi. Drugo, grupa GITI, društvo Kumho Tire, grupa Hankook i CRIA tvrdili su da su troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi za obje moguće reprezentativne zemlje nerazumno visoki. Grupa GITI i CRIA istaknule su financijske podatke iz Meksika (124), Indonezije (125), Malezije (126) i Tajlanda (127) u kojima se spominje niži postotak troškova prodaje te općih i administrativnih troškova.

(249)

Grupa GITI i CRIA nadalje su tvrdile da je količina uvoza kord-materijala iz Kine posebno velika i u slučaju Srbije i Turske.

(250)

Grupa Hankook tvrdila je da su se konsolidirani financijski izvještaji turskog društva Brisa Bridgestone odnosili i na društva kćeri koja se bave razvojem i proizvodnjom mobilnih tehnologija te da njegovi financijski izvještaji stoga očito nisu reprezentativni za potrebe izračuna uobičajene vrijednosti.

(251)

CRIA, Kumho Tire i grupa Hankook tvrdili su da se Turska i Srbija ne mogu smatrati odgovarajućim reprezentativnim zemljama zbog količine uvoza iz Rusije. Kumho Tire i grupa Hankook dodali su da Turska i Srbija i dalje uvoze ruski čelik, koji se zatim može upotrijebiti za proizvodnju čelične užadi.

(252)

Kumho Tire i grupa Hankook tvrdili su da su Turska i Srbija dostavile podatke o kord-materijalima u četvornim metrima, a masa kord-materijala može se razlikovati ovisno o debljini i gustoći niti, dok su druge zemlje dostavile podatke u kilogramima. Ta dva društva dodala su da karakteristike tržišta u Srbiji nisu usporedive s Kinom te da je inflacija u Turskoj i dalje izrazito visoka, što utječe na relevantne gospodarske pokazatelje.

(253)

Komisija je u drugoj bilješci ocijenila sve argumente koje su dostavile razne zainteresirane strane, kako je sažeto u odjeljku 3.2.4.4.

3.2.4.4.   Druga bilješka

(254)

Kad je riječ o tvrdnji grupe GITI, Komisija je smatrala da odabir reprezentativne zemlje na temelju količine uvoza pripremljenih smjesa kaučuka (oznaka HS 4002 80 ) nije opravdan. Za proizvođače izvoznike u uzorku udio troškova pripremljenih smjesa kaučuka u ukupnim troškovima proizvodnje bio je nizak ili se te smjese ni ne upotrebljavaju (128). Komisija je stoga smatrala da količina uvoza pripremljenih smjesa kaučuka nije relevantan kriterij za odabir reprezentativne zemlje.

(255)

Nadalje, s obzirom na to da je Kina najveći svjetski izvoznik proizvoda pod tarifnim brojem 5902  (129) (kord-materijali za gume) i HS 7312 10  (130) (čelična užad), udio uvoza iz Kine u ukupnom uvozu tih dvaju čimbenika proizvodnje u sve moguće reprezentativne zemlje bio je velik. Stoga je Komisija zaključila da količina uvoza iz Kine za ta dva čimbenika proizvodnje nije kriterij koji treba uzeti u obzir.

(256)

Naposljetku, Komisija je razmotrila argumente koji se odnose na prijedloge da se kao moguća reprezentativna zemlja odabere Indonezija, Malezija ili Tajland. Međutim, zaključila je da ni Indonezija, Malezija ni Tajland nisu odgovarajuće reprezentativne zemlje.

(257)

Količina uvoza glavnog čimbenika proizvodnje u Indoneziju, tj. prirodnog kaučuka, koji čini znatan udio u troškovima, bila je relativno mala, a udio uvoza iz Kine u ukupnom uvozu triju od šest glavnih čimbenika proizvodnje (čelična užad, kord-materijali i ugljena čađa) bio je visok. Iako je u svim mogućim reprezentativnim zemljama udio uvoza čelične užadi i kord-materijala iz Kine bio visok, visok je bio i udio uvoza ugljene čađe iz Kine, koji je činio 46 % ukupnog uvoza. U usporedbi s tim uvoz ugljene čađe iz Kine u Tursku činio je samo 5 % ukupnog uvoza.

(258)

I udio uvoza iz Kine u ukupnom uvozu glavnih čimbenika proizvodnje u Maleziju bio je visok: osim visokog udjela uvoza kord-materijala i čelične užadi iz Kine, udio uvoza stiren-butadien kaučuka iz Kine, jednog od glavnih čimbenika proizvodnje, u ukupnom uvozu (27 %) isto je tako bio visok u usporedbi s 12 % u slučaju uvoza u Tursku. Nadalje, činjenica da je Malezija odabrana u antidampinškom ispitnom postupku SAD-a nije relevantna za ovaj ispitni postupak.

(259)

Uvoz svih glavnih čimbenika proizvodnje iz Kine bio je posebno visok i u slučaju Tajlanda: ugljena čađa (57 %), stiren-butadien kaučuk (25 %), polibutadien kaučuk (32 %), kord-materijali (7 %), čelična užad (82 %). Nadalje, u svibnju 2025. Komisija Južne Afrike za upravljanje međunarodnom trgovinom utvrdila je da nekoliko tajlandskih društava izbjegava antidampinške pristojbe na gume uvozom iz Kine preko Kambodže, Tajlanda i Vijetnama, što potvrđuje veliku izloženost Tajlanda Kini (131).

(260)

Uzimajući u obzir prethodno navedeno, Komisija je utvrdila da se uvozne cijene glavnih čimbenika proizvodnje u Indoneziji, Maleziji i Tajlandu ne mogu smatrati reprezentativnima jer će vjerojatno biti narušene ako se potvrde znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe.

(261)

Komisija je nadalje ocijenila informacije koje su joj bile na raspolaganju za tri predložene zemlje (Meksiko, Srbiju i Tursku) i zaključila da je Turska odgovarajući izbor za reprezentativnu zemlju.

(262)

Prvo, statistički podaci o uvozu u Tursku sadržavali su lako dostupne podatke za većinu čimbenika proizvodnje osim čelične užadi. U statističkim podacima o uvozu šest glavnih čimbenika proizvodnje nije bilo uvoza iz Kine ili je on bio ograničen (najviše 5 % za ugljenu čađu (132)). U usporedbi s tim, u Srbiji je zabilježen visok udio uvoza ugljene čađe (45 %) i čelične užadi (68 %) iz Kine.

(263)

Količina uvoza glavnih čimbenika proizvodnje u Tursku bila je nekoliko puta veća nego u slučaju Srbije i Meksika, pa je postojala veća vjerojatnost da bi njihove uvozne cijene mogle biti razumne referentne vrijednosti. Nadalje, suprotno tvrdnjama stranaka, Komisija je smatrala i da bi se podaci o uvozu kord-materijala u Tursku prijavljeni u m2 mogli pretvoriti u kilograme na temelju stope konverzije za tu vrstu materijala.

(264)

Drugo, Komisija je smatrala da su financijski izvještaji turskog društva Brisa Bridgestone razumna osnova za utvrđivanje referentne vrijednosti za troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit jer su revidirani i preklapali su se s razdobljem ispitnog postupka. Komisija je napomenula da tvrdnja o mogućem utjecaju prihoda društva kćeri Arvento na konsolidirane financijske izvještaje nije potkrijepljena dokazima. Osim toga, smatrala je da tvrdnja da su troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi društva Arvento nerazumno visoki jer društva u drugim zemljama imaju niže troškove prodaje te opće i administrativne troškove nije potkrijepljena dokazima. Komisija je analizom utvrdila da je više tajlandskih društava (133) prijavilo troškove prodaje te opće i administrativne troškove u rasponu od 30 % do 60 %. Stoga je zaključila da su financijski podaci društva Brisa Bridgestone i dalje odgovarajući izvor za utvrđivanje postotaka troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti. Društvo Brisa Bridgestone ima revidirane financijske izvještaje i veće je od jedinog društva u Meksiku za koje su bili dostupni financijski podaci, kojih je bilo manje i nije poznato jesu li revidirani.

(265)

Osim toga, Turska je uz Kinu jedan od najvećih svjetskih izvoznika proizvoda iz ispitnog postupka (134) i zemlja na sličnom stupnju gospodarskog razvoja kao Kina.

(266)

Kad je riječ o tvrdnji o turskoj inflaciji, Komisija je smatrala da devalvacija turske lire nije utjecala na uvozne cijene. Svako povećanje cijena bilo bi popraćeno i povećanjem ukupnih troškova prodane robe i/ili troškova prodaje te općih i administrativnih troškova, a time i smanjenjem profitne marže reprezentativnog proizvođača. Budući da su troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi i profitne marže izraženi u postocima, to nije utjecalo na izračun uobičajene vrijednosti. Kad je riječ o tvrdnji o inflaciji određenih specifičnih troškova, Komisija je napomenula da su nenarušene cijene koje je utvrdila za troškove proizvodnje izražene u valuti predmetne zemlje, a razlike u inflaciji između reprezentativne i predmetne zemlje već se u znatnoj mjeri odražavaju u odgovarajućem deviznom tečaju. Zbog toga inflacija u reprezentativnoj zemlji uglavnom nije utjecala na izračunane referentne vrijednosti. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(267)

Naposljetku, kad je riječ o navodnom učinku uvoza ruskog čelika u Tursku, koji se možda koristio za proizvodnju čelične užadi, Komisija je utvrdila da je ta tvrdnja općenita i da ne sadržava popratne dokaze o navodnom prijenosu. Kad je riječ o uvozu ugljene čađe, stiren-butadien kaučuka i polibutadien kaučuka u Srbiju i Tursku, utvrđeno je da je dio proizvoda uvezen i iz Rusije. Međutim, Komisija je zaključila da nije opravdano isključiti te dvije zemlje na temelju toga. Udio tih čimbenika proizvodnje u troškovima proizvodnje nije bio velik (135), a u Srbiji je tržišni udio tog uvoza bio relativno nizak (136). Komisija je napomenula i da nijedna zainteresirana strana nije dostavila dokaze da bi podaci o uvozu u Tursku mogli biti nepouzdani zbog uvoza iz Rusije te je utvrdila da nema dokaza ni o neuobičajenoj razlici u cijeni između prosječne uvozne cijene tih ulaznih elemenata u Tursku i cijene uvoza istih ulaznih elemenata u zemlje koje ne uvoze iz Rusije. Komisija je isti zaključak donijela u ispitnom postupku o gumama za autobuse i kamione (137) kad je analizirala razdoblje ispitnog postupka u tom predmetu (138), koje je završilo 30. lipnja 2023. Stoga je Komisija utvrdila da je tvrdnja da se zbog toga Tursku mora odbaciti neopravdana.

(268)

Komisija je stoga zaključila da se Turska može smatrati reprezentativnom zemljom jer (i) među svim ostalim zemljama ima najkvalitetnije podatke koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti za čimbenike proizvodnje i (ii) dostupni su razumni financijski podaci.

3.2.4.5.   Primjedbe za svaku potencijalnu reprezentativnu zemlju nakon objave druge bilješke

(269)

Nakon druge bilješke CRIA, grupa GITI, grupa Hankook, društva Kumho Tire, Shandong Yongsheng i Sumitomo Rubber dostavili su primjedbe na odluku Komisije da koristi Tursku kao reprezentativnu zemlju. Primjedbe su razmotrene u nastavku.

Turska

Opće tvrdnje o odabiru Turske kao reprezentativne zemlje

(270)

Grupa Hankook i društvo Kumho tvrdili su da je Komisija pogriješila kad je odabrala Tursku kao reprezentativnu zemlju na temelju jednog kriterija, tj. udjela uvoza iz Kine u zemlju, koji nije naveden u članku 2. stavku 6.a točki (a) osnovne uredbe. Ta dva društva tvrdila su da je Komisija zanemarila elemente kao što su količina proizvodnje proizvoda iz ispitnog postupka u svakoj potencijalnoj reprezentativnoj zemlji, kao i dostupnost većeg broja financijskih izvještaja potrebnih za točno utvrđivanje troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti koje treba upotrijebiti za izračun uobičajene vrijednosti. Grupa Hankook nadalje je tvrdila da druge zemlje imaju tržišta koja su sličnija Kini i/ili da su u njima javni podaci dostupniji.

(271)

Grupa Hankook i društvo Kumho tvrdili su da je Komisija pogriješila u svojoj ocjeni utjecaja uvoza iz Kine na uvozne cijene i da bi trebala razmotriti jediničnu cijenu kako bi ocijenila je li uvoz narušen. Te su stranke tvrdile da je jedinična cijena uvoza nekih čimbenika proizvodnje u Tursku slična jediničnoj cijeni u drugim zemljama koje su izloženije uvozu iz Kine, navodeći da velika količina uvoza iz Kine sama po sebi nije valjan razlog za isključivanje zemlje iz odabira reprezentativne zemlje u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe. Komisija je ponovila da je pri odabiru odgovarajuće reprezentativne zemlje količina uvoza iz Kine važan kriterij za procjenu ukupne vjerojatnosti da je uvoz čimbenika proizvodnje narušen uvozom iz Kine. Prvo je podsjetila da je svrha članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe izračunati uobičajenu vrijednost bez poremećaja. Stoga bi uzimanje u obzir količine uvoza iz Kine omogućilo ponovno uvođenje poremećaja u izračunanu uobičajenu vrijednost. Pri odabiru zemlje ta se procjena provodi općenito i nije potrebno uspoređivati cijene. To se razlikuje od situacije u kojoj je zemlja odabrana jer ispunjava sve kriterije. U tom slučaju Komisija nema drugog izbora nego razmotriti određenu uvoznu cijenu i odlučiti je li ta cijena narušena. Stoga se ta ocjena u tom slučaju provodi kao drugi korak. Komisija je stoga odbacila tvrdnju da mora usporediti cijene za svaku potencijalnu reprezentativnu zemlju kako bi utvrdila je li cijena određenog ulaznog elementa narušena uvozom iz Kine.

(272)

Drugo, Komisija je istaknula da se odabir Turske kao reprezentativne zemlje temeljio na činjenici da Turska ispunjava sve kriterije utvrđene u članku 2. stavku 6.a točki (a) osnovne uredbe.

(273)

Lako dostupni podaci pokazuju da se glavni čimbenici proizvodnje uvoze u Tursku u reprezentativnim količinama te su dostupni financijski podaci iz revidiranih financijskih izvještaja društva Brisa Bridgestone, na temelju kojih su utvrđeni nenarušeni i razumni iznosi troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti. Komisija je utvrdila da su informacije dostupne za Tursku kvalitetnije nego za druge potencijalne reprezentativne zemlje.

(274)

Grupa Hankook tvrdila je i da činjenica da se u gotovo sve moguće reprezentativne zemlje uvoze velike količine kord-materijala i čelične užadi iz Kine prolazi iz netočnih podataka jer je Komisija proizvoljno grupirala kord-materijale pod oznakama HS (HS 5902 10 , HS 5902 20 i HS 5902 90 ) u širi tarifni broj potkategorije 5902 . Tvrdila je da Kina nije najveći svjetski izvoznik kad se sagledaju konkretne oznake HS (139).

(275)

Suprotno tvrdnji grupe Hankook, podaci Opservatorija ekonomske složenosti („OEC”) na razini HS-a potvrđuju da je Kina najveći svjetski izvoznik za oznaku HS 5902 10  (140). Kina je nakon Vijetnama drugi najveći svjetski izvoznik za oznaku HS 5902 20  (141). Ukupna trgovina proizvodima iz oznake HS 5902 90  (142) prilično je ograničena u usporedbi s drugim oznakama. U svakom slučaju, bez obzira na to je li Kina najveći ili jedan od najvećih izvoznika tih čimbenika proizvodnje, poanta je da je razina uvoza tih čimbenika proizvodnje iz Kine bila relativno visoka za sve moguće reprezentativne zemlje. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(276)

Grupa Hankook i društvo Kumho ponovili su i svoju tvrdnju da Komisija pogrešno smatra da uvoz iz Rusije nije narušen, a sankcije u obliku zabrana uvoza proizvoda od čelika podrijetlom iz Rusije primjenjuju se od 16. ožujka 2022. (143) Nadalje, zabrana uvoza koja se primjenjuje na ugljenu čađu (tarifni broj 2803 ), stiren-butadien kaučuk (oznaka HS 4002 19 ), butadien kaučuk (oznaka HS 4002 20 ), pripremljene smjese kaučuka (oznaka HS 4002 80 ) i haloizobutenizopren kaučuk (oznaka HS 4002 39 ) stupila je na snagu 26. veljače 2023. (144), a prijelazni sustav uvoznih kvota primjenjivao se do 30. lipnja 2024. Grupa Hankook tvrdila je da je prosječna cijena uvoza iz Rusije u Tursku bila znatno niža od prosječne cijene uvoza iz drugih zemalja, uključujući Kinu, te da, s obzirom na to da postoji izvješće o određenoj zemlji u kojem su opisani znatni poremećaji i u Kini i Rusiji, ne postoji valjan razlog zbog kojeg bi Turskoj trebalo dati prednost u odnosu na te zemlje. Naposljetku, grupa Hankook tvrdila je da su se Turska i Srbija oslanjale na uvoz energije iz Rusije, što pokazuje da je cijelo tursko gospodarstvo izloženo poremećajima.

(277)

Komisija je istaknula da su ti argumenti već razmotreni u drugoj bilješci. Zabrana uvoza počela se primjenjivati tek u drugoj polovini razdoblja ispitnog postupka, tj. od 1. srpnja 2024., a prije toga na ta tri materijala primjenjivala se samo prijelazna kvota (stoga je na snazi bilo samo djelomično ograničenje). Stoga se, s obzirom na to da zainteresirane strane nisu dostavile nikakve konkretne dokaze, ne može utvrditi je li i u kojoj mjeri uvoz iz Rusije bio narušen tijekom razdoblja ispitnog postupka. Stranke su samo uputile na činjenicu da su cijene nekih ulaznih elemenata uvezenih iz Rusije bile niže od prosječne uvozne cijene u Tursku tijekom razdoblja ispitnog postupka, a pritom nisu dokazale da su te niske cijene rezultat sankcija. Osim toga, unatoč tome što su cijene uvoza iz Rusije bile nešto niže od prosjeka, prosječne uvozne cijene tih materijala u Tursku bile su slične cijenama uvoza u neke od mogućih reprezentativnih zemalja na koje nije utjecao uvoz iz Rusije. Komisija je smatrala da je tvrdnja o uvozu energije iz Rusije opća i da nije potkrijepljena. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

Opće tvrdnje o kvaliteti podataka koje se namjerava upotrijebiti kao referentne vrijednosti

(278)

CRIA je tvrdila (i) da Turska nije odgovarajuća reprezentativna zemlja, (ii) da financijski podaci društva Brisa Bridgestone nisu prikladni i (iii) ako Komisija potvrdi Tursku kao reprezentativnu zemlju, da bi trebala upotrijebiti alternativne izvore ili na odgovarajući način prilagoditi referentne vrijednosti određenih čimbenika proizvodnje.

(279)

Prvo, CRIA je tvrdila da bi Komisija trebala utvrditi konkretne oznake HS koje točno odgovaraju materijalu koji kineski proizvođači izvoznici upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda iz ispitnog postupka. Smatrala je da bi Komisija trebala utvrditi oznaku podrazine (na osmeroznamenkastoj razini) proizvoda, npr. kord-materijala, pod oznakama 5902 10 10 i 5902 20 10 (kord-materijali impregnirani gumom). Tvrdila je da Turska uvozi znatno veći udio tih materijala iz Kine i zemalja koje nisu članice WTO-a nego Indonezija ili Malezija. Ustvrdila je da su slični nalazi primjenjivi na uvoz čelične užadi u Tursku.

(280)

Komisija je na početku ponovila da je Kina najveći svjetski izvoznik kord-materijala i čelične užadi te da je udio uvoza iz Kine u ukupnom uvozu tih dvaju čimbenika proizvodnje velik u svim mogućim reprezentativnim zemljama. Stoga, iako je udio uvoza tih dvaju materijala iz Kine u Tursku doista bio veći u usporedbi s njihovim uvozom u Indoneziju i Maleziju, taj se kriterij nije smatrao odlučujućim za odabir odgovarajuće reprezentativne zemlje. Komisija je ponovila da je, za razliku od drugih mogućih reprezentativnih zemalja, udio uvoza drugih glavnih čimbenika proizvodnje iz Kine u Tursku bio vrlo nizak, najviše 5 % u slučaju ugljene čađe.

(281)

Nadalje, Komisija je utvrdila da materijali pod oznakama KN koje je identificirala CRIA nisu materijali koje ta društva uglavnom upotrebljavaju (145). Stoga su te tvrdnje odbačene.

(282)

Drugo, CRIA je tvrdila da inflacija u Turskoj i deprecijacija valute dovode do poremećaja domaćih troškova i cijena, uključujući troškove energije i rada, te da su se u slučaju električne energije cijene od 2021. povećale više od šest puta, a u slučaju troškova rada više od četiri puta od 2022. do 2024. Tvrdila je da povećanja nisu ublažena devalvacijom valute i da su podaci stoga iskrivljeni i nepouzdani te se ne mogu upotrijebiti kao referentna vrijednost. Osim toga, CRIA je tvrdila da su državne intervencije turske vlade na deviznom tržištu, mjere koje narušavaju trgovinu i državna potpora industriji čelika znatno narušili dinamiku tržišta, a visoke kamatne stope u Turskoj narušile su troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit reprezentativnog društva (146). Slične su argumente iznijeli grupa GITI, grupa Hankook, društvo Kumho, društvo Shandong Yongsheng i grupa Sumitomo.

(283)

Komisija je ponovila da su cijene uvoza raznih čimbenika proizvodnje u Tursku koje namjerava upotrijebiti kao referentne vrijednosti izražene u drugim valutama i stoga na njih nije utjecala devalvacija turske lire. Troškovi rada i električne energije doista su se povećali u razdoblju od 2022. do 2024. Povećanje troškova električne energije pratilo je slična kretanja u mnogim drugim zemljama i vjerojatno je bilo povezano s ruskom vojnom agresijom na Ukrajinu. U svakom slučaju nije bilo moguće utvrditi jesu li ta povećanja u realnim vrijednostima uzrokovana samo inflacijom ili i drugim čimbenicima. S obzirom na to Komisija je smatrala da postojanje inflacije u zemlji ne dovodi automatski do toga da su podaci iz te zemlje narušeni i nerazumni, kao ni činjenica da vlada intervenira na tržištu rada kako bi, na primjer, izmijenila minimalnu plaću. Tvrdnje su stoga odbačene.

(284)

Društvo Shandong Yongsheng tvrdilo je i da su, prema njegovoj analizi, uvozne cijene čelične užadi, pripremljenih smjesa kaučuka i silicijeva dioksida u Tursku bile iznad prosječne cijene u ostatku svijeta – više od 20 % više u slučaju čelične užadi, 49 % više u slučaju silicijeva dioksida i 576 % više u slučaju pripremljenih smjesa kaučuka. To je društvo predložilo da Komisija upotrijebi cijene uvoza tih materijala u Maleziju i Meksiko.

(285)

Komisija je istaknula da se čelična užad i silicijev dioksid (HS 7312 10 odnosno HS 2811 22 ) uvoze u Tursku u velikim količinama i da se njihova cijena smatra razumnom. Činjenica da su njihove cijene bile više od prosječne cijene uvoza u ostatak svijeta ne utječe na procjenu prikladnosti referentnih vrijednosti za te čimbenike proizvodnje. Stoga su te tvrdnje odbačene. Kad je riječ o pripremljenim smjesama kaučuka, kako je navedeno u ovom odjeljku, zbog male količine uvoza tog čimbenika proizvodnje u Tursku Komisija je referentnu vrijednost za taj čimbenik proizvodnje zamijenila cijenom uvoza u Meksiko.

(286)

CRIA je tvrdila i da zbog visoke inflacije financijski izvještaji društava koji se temelje na povijesnim troškovima nisu pouzdani te ih stoga treba prilagoditi u skladu s inflacijom. Tvrdila je da financijski podaci društva Brisa Bridgestone stoga nisu prikladni za utvrđivanje nenarušenog iznosa troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti. CRIA je nadalje istaknula činjenicu da su revidirani financijski izvještaji sadržavali prilagodbe u skladu s inflacijom („dobitak od neto novčane pozicije”) i da je društvo zapravo bilo neprofitabilno ako se zanemari ta prilagodba zajedno s prihodima od ulagačkih aktivnosti.

(287)

Komisija se nije složila da bi prilagodbu za inflaciju trebalo zanemariti. Prilagodba se odnosila na financijsko izvještavanje u hiperinflacijskim gospodarstvima i bila je propisana turskim računovodstvenim standardom 29 kako bi se dobila točna slika financijskih rezultata društva (147). Zanemarivanje prilagodbe dovelo bi do iskrivljene procjene troškova prodaje te općih i administrativnih troškova. Ponovno izračunani troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te dobit pokazali su da je društvo bilo profitabilno tijekom razdoblja ispitnog postupka. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

Tvrdnje o prilagodbama referentnih vrijednosti

(288)

CRIA i druge stranke, kao što su grupa GITI, grupa Hankook, Kumho i Shandong Yongsheng, nadalje su tvrdile da bi, ako Komisija potvrdi Tursku kao reprezentativnu zemlju, trebalo provesti sljedeće prilagodbe:

—

čelična užad: CRIA je tvrdila da je, s obzirom na to da je Turska veliki proizvođač čelika, uvoz određenog čeličnog materijala ograničen samo na specijalizirane proizvode. Tvrdila je i da su, s obzirom na to da su uvedene zaštitne mjere za žičane šipke, ključni ulazni element za proizvodnju čelične užadi, cijene čelične užadi bile narušene. Sličnu tvrdnju iznijela je i grupa GITI,

—

konverzija iz četvornih metara u kilograme za kord-materijale: CRIA je istaknula da su društva prijavila uvoz kord-materijala u m2, a ne u kilogramima. Tvrdila je da, s obzirom na to da se težina znatno razlikuje ovisno o denieru pređe upotrijebljene za proizvodnju kord-materijala, nije moguće utvrditi odgovarajući koeficijent konverzije. CRIA je tvrdila i da je udio uvoza iz Kine i zemalja koje nisu članice WTO-a u ukupnom uvozu kord-materijala visok. Predložila je da Komisija umjesto toga upotrijebi statističke podatke o uvozu u Indoneziju ili Maleziju. Isti su argument iznijeli Hankook, Kumho i Shandong Yongsheng,

—

pripremljene smjese kaučuka: s obzirom na malu količinu uvoza u Tursku (20 kg) i visoke cijene u usporedbi s drugim mogućim reprezentativnim zemljama, CRIA je smatrala da bi Komisija trebala upotrijebiti podatke iz Malezije. Isti je argument iznijela i grupa GITI,

—

ugljena čađa, kord-materijali i čelična užad: CRIA je tvrdila da bi Komisija trebala utvrditi relevantne oznake podrazine koje se točno odnose na materijale koji se koriste u proizvodnji proizvoda iz ispitnog postupka,

—

radna snaga: CRIA je tvrdila da bi Komisija trebala upotrijebiti statističke podatke Međunarodne organizacije rada („MOR”) za prosječni nominalni trošak rada po satu po zaposleniku u sektoru proizvodnje za 2024., koji obuhvaća sve troškove poslodavaca u sektoru proizvodnje u Turskoj,

—

grupa GITI tvrdila je da Komisija ne bi trebala prilagoditi trošak rada kako bi se uzeli u obzir troškovi rada po satu društava koja zapošljavaju više od 1 000 zaposlenika jer je u referentnoj vrijednosti već uzet u obzir trošak rada po satu za velika društva u industriji guma.

(289)

Komisija je smatrala da su tvrdnje o mogućim poremećajima cijena uvoza čelične užadi u Tursku preopćenite i da nisu potkrijepljene dokazima. Stoga su te tvrdnje odbačene.

(290)

Kad je riječ o kord-materijalima, Komisija je prvotno utvrdila uvoznu cijenu po m3. Međutim, cijene s plaćenom carinom preuzete iz baze podataka GTA (148) bile su navedene i po kilogramu kao sekundarnoj jedinici. Zbog toga Komisija nije morala sama utvrditi koeficijent konverzije za utvrđivanje referentne vrijednosti. Stoga sve primjedbe o stopi konverzije za kord-materijale i o prikladnosti Turske kao reprezentativne zemlje zbog nepostojanja stope konverzije za taj čimbenik proizvodnje smatra bespredmetnima.

(291)

Kad je riječ o pripremljenim smjesama kaučuka, Komisija je prihvatila tvrdnju da je količina uvoza od 20 kg premala i da zbog toga referentna vrijednost nije bila reprezentativna, pa je referentnu vrijednost za taj čimbenik proizvodnje zamijenila cijenom uvoza pripremljenih smjesa kaučuka u Meksiko, jedinu zemlju s reprezentativnom količinom uvoza na koju ne utječe uvoz iz Kine. Komisija je podsjetila da je udio troška pripremljenih smjesa kaučuka u ukupnim troškovima proizvodnje bio nizak ili da se te smjese uopće nisu koristile (149), pa su imale neznatan učinak na postupak proizvodnje kineskih proizvođača izvoznika u uzorku koji surađuju.

(292)

Kad je riječ o tvrdnji CRIA-e o troškovima rada, Komisija je odbila zahtjev za upotrebu podataka MOR-a jer, za razliku od TURKSTAT-a (150), baza podataka MOR-a nije sadržavala informacije o troškovima rada u zasebnim sektorima te je stoga bila manje precizna. S druge strane, TURKSTAT je dostavio informacije upravo za oznaku djelatnosti NACE 22.11 (Proizvodnja, protektiranje i obnova vanjskih i unutrašnjih guma za vozila te proizvodnja zračnica), koja obuhvaća proizvođače guma. Nadalje, Komisija je tvrdnju grupe GITI da trošak rada po satu ne bi trebalo prilagođavati zbog činjenice da su društva za proizvodnju guma uglavnom velika društva s više od 1 000 zaposlenika smatrala općenitom i nepotkrijepljenom. Suprotno tvrdnji grupe GITI, za troškove rada po satu koji su se primjenjivali na sektor pod oznakom djelatnosti NACE 22 prikupljene su informacije za 1 274 poduzeća, od kojih su 95 % MSP-ovi, dok su proizvođači guma obično velika poduzeća s više od 1 000 zaposlenika. Prilagodba se stoga smatrala opravdanom, a tvrdnja je odbačena.

Opće tvrdnje o financijskim izvještajima društva Brisa Bridgestone

(293)

CRIA, grupa Hankook, društvo Shandong Yongsheng i grupa Sumitomo tvrdili su da Komisija ne bi trebala koristiti konsolidirane financijske izvještaje društva Brisa Bridgestone jer su obuhvaćali poslovnu jedinicu za telekomunikacije Arvento. Grupa Hankook tvrdila je da se financijski podaci društva Brisa Bridgestone temelje na proizvodnji proizvoda od kaučuka u cjelini (uključujući proizvode za obuću, remenje od kaučuka i materijale koji sadržavaju proizvode od kaučuka), a ne samo na proizvodnji guma. CRIA je predložila da se svi podaci koji se ne odnose na gume isključe iz izračuna troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti primjenom omjera prihoda od poslovanja koje se odnosi na gume i prihoda od poslovanja koje se ne odnosi na gume (96 % odnosno 4 %).

(294)

Komisija je smatrala da u financijskom izvještaju nisu zasebno navedeni troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te dobit za Brisa Bridgestone i Arvento. Međutim, napomenula je da te tvrdnje nisu potkrijepljene, posebno s obzirom na utjecaj prihoda poslovne jedinice Arvento na konsolidirane financijske izvještaje. Osim toga, člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe propisano je da izračunana uobičajena vrijednost uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti. U njemu nije navedeno kako bi se ti iznosi trebali utvrditi, nego je samo propisano da moraju biti nenarušeni i razumni. Komisija nije obvezna koristiti podatke društava koja proizvode proizvod iz ispitnog postupka. U svakom slučaju, ispitni postupak pokazao je da je poslovanje društva Brisa Bridgestone koje se odnosi na gume činilo 96 % prodaje i da se prodaja koja se ne odnosi na gume sastoji od protektiranih guma, rezervnih dijelova, uređaja za praćenje, akumulatora i drugih alternativnih proizvoda (151), što potvrđuje da je utjecaj poslovne jedinice Arvento (i drugih proizvoda od kaučuka) na poslovanje društva Brisa Bridgestone bio vrlo ograničen. Stoga je Komisija zaključila da su troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te dobit utvrđeni u ovom predmetu nenarušeni i razumni te su stoga u skladu sa zahtjevima iz članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe. Ta je tvrdnja odbačena.

(295)

Grupa GITI i grupa Hankook tvrdile su da bruto operativna marža društva Brisa Bridgestone, koja je iznosila više od 30 %, nije reprezentativna za prevladavajuće tržišne uvjete kojima su izloženi proizvođači guma u Turskoj. Grupa Hankook tvrdila je da su, prema turskim statističkim podacima koji se odnose na oznaku djelatnosti NACE 22.11, turski proizvođači guma u prosjeku imali bruto operativnu maržu od 24,58 % (s omjerom troškova prodaje te općih i administrativnih troškova od 21,18 % i omjerom dobiti od 3,40 %). Tvrdila je da su niske razine profitabilnosti bile povezane s nedavnim pokretanjem antidampinškog postupka u Turskoj koji se odnosi na uvoz guma za osobna vozila i lake kamione iz više zemalja.

(296)

Osim podataka društva Brisa Bridgestone, CRIA i grupa GITI utvrdile su i druge profitabilne proizvođače guma u Turskoj, Sumitomo Rubber AKO Lastik Sanayi ve Ticaret Anonim Şirketi („Sumitomo Rubber Türkiye”) i Goodyear Lastikleri T.A.S („Goodyear Türkiye”). Grupa GITI nadalje je smatrala da bi, ako se turski podaci o troškovima prodaje te općim i administrativnim troškovima upotrijebe za utvrđivanje troškova prodaje te općih i administrativnih troškova, trebalo ukloniti narušavajuće učinke nerazumno visokih kamatnih stopa i napuhanih dobitaka/gubitaka od tečajnih razlika.

(297)

Komisija je analizirala financijske podatke društva Sumitomo Rubber Türkiye. Prvo je primijetila da su informacije dostupne za to društvo bile manje detaljne od informacija navedenih u revidiranim financijskim izvještajima društva Brisa Bridgestone. U skladu sa svojom standardnom praksom pri primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe Komisija upotrebljava najdetaljnije dostupne podatke društva kako bi utvrdila razumne i nenarušene iznose troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti. To omogućuje: (i) dodatnu sigurnost da su upotrijebljeni podaci točni i (ii) prilagodbe kad god je to potrebno. Komisija je ipak pokušala utvrditi troškove prodaje te opće i administrativne troškove na temelju nepotpunih informacija dostupnih za društvo Sumitomo Rubber Türkiye, koji su iznosili oko 6 %. Smatrala je da je ta razina izračunanih troškova prodaje te općih i administrativnih troškova nerazumna. Kako je navela grupa Hankook, prema statističkim podacima Središnje banke Republike Turske (152) koji se odnose na oznaku djelatnosti NACE 22.11, prosječni troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi za društva koja posluju u tom sektoru bili su iznad 20 % i stoga u skladu s troškovima prodaje, općim i administrativnim troškovima društva Brisa Bridgestone kako ih je izračunala Komisija.

(298)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 297., Komisija upotrebljava podatke koji omogućuju detaljnije utvrđivanje financijskih informacija kad god su dostupni, kao u ovom slučaju u kojem su dostupni detaljni revidirani financijski izvještaji društva Brisa Bridgestone. Stoga je Komisija odlučila temeljiti svoje izračune troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti samo na podacima društva Brisa Bridgestone. Društvo Goodyear Türkiye nije bilo profitabilno u razdoblju ispitnog postupka te se njegovi podaci stoga nisu mogli uzeti u obzir. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

Zahtjev za upotrebu financijskih izvještaja društva Brisa Bridgestone, a ne podataka iz Orbisa

(299)

CRIA, grupa Hankook i grupa GITI tvrdile su da bi Komisija trebala koristiti revidirane financijske izvještaje društva Brisa Bridgestone, a ne podatke iz Orbisa. Stranke su tvrdile da su pri korištenju financijskih izvještaja dobiveni troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te dobit niži nego ako se utvrđuju na temelju podataka iz Orbisa.

(300)

Komisija je prihvatila tu tvrdnju i revidirala iznos troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti na temelju financijskih izvještaja.

Zahtjevi za prilagodbu financijskih izvještaja društva Brisa Bridgestone

(301)

CRIA je tvrdila da je, kako bi se osigurala primjerena usporedba izvozne cijene kineskih proizvođača izvoznika i izračunane uobičajene vrijednosti, potrebno provesti nekoliko prilagodbi izračuna dobiti te troškova prodaje, općih i administrativnih troškova društva Brisa Bridgestone. Predložila je (a) da se svi podaci koji se ne odnose na gume isključe iz izračuna troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti primjenom omjera prihoda od poslovanja koje se odnosi na gume i prihoda od poslovanja koje se ne odnosi na gume (96 % odnosno 4 %), (b) da se isključe prihodi i rashodi od ulagačkih aktivnosti koje, prema njezinu mišljenju, nisu bile povezane s poslovanjem koje se odnosi na gume, kao i troškovi istraživanja i razvoja, troškovi prijevoza i skladištenja te troškovi naknada za licenciju i provizija od prodaje (isti je argument iznijela i grupa GITI) i (c) da se gubici koji proizlaze iz izvedenih financijskih instrumenata isključe iz ostalih prihoda i rashoda iz poslovanja.

(302)

Komisija nije smatrala primjerenim izvršiti prilagodbe financijskih podataka društva Brisa Bridgestone za dio poslovanja koji se ne odnosi na gume (Arvento), kako je prethodno objašnjeno u ovom odjeljku.

(303)

Komisija je nadalje smatrala da su troškovi istraživanja i razvoja sastavni dio troškova prodaje te općih i administrativnih troškova i da ih ne bi trebalo isključiti iz izračuna uobičajene vrijednosti. Isto tako, prihodi i rashodi od drugog poslovanja općenito su dio uobičajenog poslovanja društva u sektoru proizvodnje.

(304)

S druge strane, Komisija je prihvatila tvrdnju da bi prihode od ulagačkih aktivnosti povezanih s poslovanjem koje se ne odnosi na proizvodnju proizvoda iz ispitnog postupka trebalo oduzeti od troškova prodaje te općih i administrativnih troškova, kao i troškove prijevoza i skladištenja koji su povezani s prodajom proizvoda iz ispitnog postupka. Osim toga, Komisija je isključila naknade za licencije i provizije od prodaje iz izračuna troškova prodaje te općih i administrativnih troškova kako bi osigurala da se izračunana uobičajena vrijednost i izvozna cijena uspoređuju na istoj razini trgovine nakon odgovarajućih prilagodbi radi odgovarajuće usporedbe u skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe.

Malezija i Indonezija

(305)

Grupa GITI i društvo Shandong Yongsheng tvrdili su da su Malezija i Indonezija reprezentativnije zemlje od Turske. I grupa Sumitomo tvrdila je da bi prednost trebalo dati zemljama kao što su Malezija i Indonezija, ali nije dostavila nikakvo objašnjenje u vezi s tom tvrdnjom.

(306)

Grupa GITI tvrdila je da je Malezija odabrana u nekoliko relativno nedavnih ispitnih postupaka. Ponovila je da je uvoz pripremljenih smjesa kaučuka u tu zemlju reprezentativan. Tvrdila je da je udio kombiniranog uvoza iz Kine i Rusije u Tursku veći od udjela uvoza nekih čimbenika proizvodnje iz Kine u Maleziju i Indoneziju. Nadalje je smatrala da bi, s obzirom na to da se Indonezija ne smatra odgovarajućom reprezentativnom zemljom zbog malog uvoza prirodnog kaučuka, jednog od glavnih čimbenika proizvodnje, Malezija bila najprikladnija reprezentativna zemlja jer je najveći uvoznik prirodnog kaučuka.

(307)

Društvo Shandong Yongsheng tvrdilo je da je Malezija isključena iz odabira samo zato što je udio uvoza iz Kine u ukupnom uvozu stiren-butadien kaučuka bio velik, dok je udio uvoza iz Kine u ukupnom uvozu nekih čimbenika proizvodnje (kao što su silicijev dioksid i čelična užad) u Tursku bio čak i veći. Tvrdilo je da su cijene uvoza stiren-butadien kaučuka u Maleziju iz zemalja WTO-a koje nisu Kina bile blizu prosječne cijene i više od cijena uvoza u Tursku. Slično tome, društvo Shandong Yongsheng tvrdilo je da su cijene uvoza ugljene čađe u Indoneziju iz zemalja WTO-a koje nisu Kina bile gotovo jednake cijenama uvoza u Tursku, a u svakom slučaju blizu prosječne cijene. Kako je prethodno objašnjeno u ovom odjeljku, Komisija je odabrala Tursku kao reprezentativnu zemlju tako što je prvo utvrdila zemlje u kojima uvoz iz Kine najviše narušava uvozne cijene za glavne čimbenike proizvodnje, ali i općenito. Utvrdila je da je Turska prijavila najnižu ukupnu trgovinu s Kinom u usporedbi sa svim drugim mogućim reprezentativnim zemljama. Očito je da se za najvažnije čimbenike proizvodnje Turska najmanje oslanjala na uvoz iz Kine, čiji je udio u prosjeku bio oko 17 %, u usporedbi s 26 % u Maleziji i 32 % u Indoneziji. Komisija je pojasnila i da nije utvrđeno da je uvoz iz Rusije imao učinak narušavanja uvoznih cijena. Stoga se nisu mogle smatrati narušenima zbog kombinacije uvoza iz Rusije i Kine.

(308)

Komisija je uzela u obzir i elemente kao što su dostatna količina uvoza većine čimbenika proizvodnje i dostupnost razumnih financijskih podataka. Stoga nije smatrala potrebnim provesti usporedbu cijena kako bi za zemlje koje je smatrala manje prikladnim izborom za reprezentativnu zemlju usporedila cijene određenog uvoza iz Kine s prosjekom. Osim toga, činjenica da je uvozna cijena određenog čimbenika proizvodnje viša ili blizu uvozne cijene istog čimbenika u Turskoj ne znači da bi zemlji s višom uvoznom cijenom trebalo dati prednost ili da bi se trebalo smatrati da su cijene u njoj manje narušene.

(309)

Grupa GITI prigovorila je da Komisija nije objasnila zašto Malezija nije odabrana kao reprezentativna zemlja u ovom predmetu, a bila je odabrana kao reprezentativna zemlja u predmetu koji se odnosio na uvoz PET-a iz Kine (153) i acesulfam kalija iz Kine. Isti je argument iznesen pri pozivanju na antidampinški postupak SAD-a protiv uvoza guma iz Kine (154), u kojem je Malezija odabrana kao reprezentativna zemlja. Naposljetku, grupa GITI i društvo Shandong Yongsheng tvrdili su da je obrazloženje Komisije, kad je tvrdila da antidampinški ispitni postupak SAD-a nije kriterij za prihvaćanje primjedbi, u suprotnosti s činjenicom da je Komisija citirala odluku Komisije Južne Afrike za upravljanje međunarodnom trgovinom koja se odnosila na izbjegavanje antidampinških pristojbi na gume uvozom iz Kine preko Kambodže, Tajlanda i Vijetnama (155).

(310)

Komisija je podsjetila da se svaki predmet ocjenjuje zasebno i da činjenica da je Malezija upotrijebljena u prethodnim ispitnim postupcima ne utječe na odabir reprezentativne zemlje u ovom ispitnom postupku. Isto vrijedi i za antidampinški ispitni postupak SAD-a. Nadalje, Komisija je istaknula da je razdoblje ispitnog postupka u predmetima koje je navela grupa GITI bilo drukčije. Naposljetku, odluka Komisije Južne Afrike za upravljanje međunarodnom trgovinom citirana je kako bi se pokazalo da se mjere izbjegavaju preko Tajlanda, što potvrđuje veliku izloženost te zemlje Kini, i iznijela činjenica da su kineska društva otvorila tvornice u drugim zemljama jugoistočne Azije kako bi izbjegla pristojbe. To je potvrdila i CRIA (156), koja je izjavila da je šest kineskih poduzeća uspostavilo proizvodnju guma u Tajlandu od 2012. do 2020. i navela da je izbjegavanje antidampinških i kompenzacijskih pristojbi iz SAD-a jedan od razloga za tu poslovnu odluku (157).

(311)

Grupa GITI ponovila je da samo Malezija (i Indonezija) uvozi znatne količine pripremljenih smjesa kaučuka, glavnog čimbenika proizvodnje u proizvodnom postupku te grupe. Osim toga, postojali su lako dostupni financijski izvještaji profitabilnih malezijskih društava.

(312)

Komisija je na početku podsjetila da je referentna vrijednost za pripremljene smjese kaučuka zamijenjena podacima iz Meksika. Kad je riječ o dostupnim financijskim podacima malezijskih društava, Komisija ističe da dva od četiri društva za koja je grupa GITI dostavila financijske podatke nisu prijavila nikakve troškove prodane robe (158). Troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi drugih dvaju društava kretali su se u rasponu od 4,4 % do 7 %, što se smatra nerazumnim za sektor guma.

(313)

Društvo Shandong Yongsheng tvrdilo je da je razina malezijskog bruto nacionalnog dohotka („BND”) po stanovniku mnogo bliža kineskoj nego turska, zbog čega je prikladnija reprezentativna zemlja. Nadalje, bilo je dostupno više informacija o malezijskim proizvođačima guma nego o turskim proizvođačima s obzirom na to da je Komisija pronašla samo jednog proizvođača.

(314)

Kad je riječ o izračunu uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe, Komisija može odabrati reprezentativnu zemlju koja ima sličnu razinu gospodarskog razvoja kao zemlja izvoznica. Osnovna uredba ne sadržava dodatni zahtjev da se odabere zemlja s najbližim stupnjem gospodarskog razvoja kao zemlja izvoznica. U tim okolnostima Komisija to čini na temelju svojeg diskrecijskog prava i odabire zemlje koje je Svjetska banka svrstala u istu kategoriju dohotka. Relevantna kategorija prema Svjetskoj banci odnosi se na zemlje s višim srednjim dohotkom, u koje je razvrstana Kina. Komisija je u prvoj bilješci jasno navela da će se u tu svrhu koristiti bazom podataka Svjetske banke, što je također u skladu s njezinom praksom. Činjenica da BND ili BDP po stanovniku neke zemlje može biti bliži BND-u ili BDP-u Kine nego u nekoj drugoj zemlji nije odlučujući čimbenik u odabiru odgovarajuće reprezentativne zemlje. Stoga je ta tvrdnja odbačena. Naposljetku, kako je navedeno u ovom odjeljku, člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe propisano je da izračunana uobičajena vrijednost uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti. U njemu nije navedeno kako bi se ti iznosi trebali utvrditi, nego je samo propisano da moraju biti nenarušeni i razumni. Komisija nije obvezna koristiti podatke određenog broja društava za koja postoje financijski podaci, pod uvjetom da su iznosi troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti nenarušeni i razumni. Članak 2. stavak 6. točka (a) osnovne uredbe. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

Meksiko

(315)

Društvo Shandong Yongsheng tvrdilo je da visok udio uvoza čelične užadi i kord-materijala iz Kine u Meksiko ne bi trebalo uzeti u obzir pri odabiru reprezentativne zemlje jer udjeli uvoza čelične užadi i kord-materijala iz Kine nisu relevantni za analizu poremećaja povezanih s čimbenicima proizvodnje. Drugo, tvrdilo je da je Komisija dostavila samo sažetak zaštićenih informacija o financijskim izvještajima meksičkog društva, što zainteresiranim stranama nije omogućilo da zaista provjere te podatke. Treće, činjenica da je Meksiko manji proizvođač guma za osobna vozila i lake kamione od Turske nije kriterij definiran u članku 2. stavku 6.a točki (a) osnovne uredbe. Stoga je tvrdilo da je Meksiko i dalje najprikladnija reprezentativna zemlja među zemljama predloženima u prvoj bilješci (Meksiko, Turska i Srbija).

(316)

Komisija je podsjetila da činjenica da je uvoz čelične užadi i kord-materijala u Meksiko bio velik nije bio jedini kriterij za odluku da se Meksiko ne odabere kao reprezentativna zemlja i da je utvrđeno da je Turska bolji izbor iz niza razloga: Turska je prijavila najnižu ukupnu trgovinu s Kinom u usporedbi sa svim drugim mogućim reprezentativnim zemljama, u nju se uvozila dostatna količina većine čimbenika proizvodnje i za nju su bili dostupni razumni financijski podaci. Komisija je podsjetila i da su jedine dostupne informacije o društvu Compana Hulera Tornel financijski podaci u obliku pregleda iz baze podataka Orbis objavljeni u prvoj bilješci. Za razliku od toga, dostupni financijski podaci društva Brisa Bridgestone bili su revidirani financijski izvještaji.

3.2.4.6.   Zaključak

(317)

Osim toga, iako veličina tržišta nije jedan od kriterija definiranih u članku 2. stavku 6.a točki (a) osnovne uredbe, Komisija je istaknula da ne samo da Turska ispunjava sve kriterije iz članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe, nego je i među svim mogućim reprezentativnim zemljama njezino tržište guma mnogo usporedivije s kineskim tržištem.

3.2.4.7.   Primjedbe nakon konačne objave

(318)

Nakon konačne objave društvo Shandong Yongsheng ponovilo je neke od svojih tvrdnji. Smatralo je da Komisija nije razmotrila brojne elemente koje su iznijele zainteresirane strane, da nije provela usporedbu cijena čimbenika proizvodnje među potencijalnim reprezentativnim zemljama kako bi utvrdila pruža li određena zemlja razumnu i nenarušenu referentnu vrijednost te da je morala dokazati razmjer navodnih poremećaja, a ne samo odabrati zemlju s najnižom razinom uvoza iz Kine.

(319)

Shandong Yongsheng nadalje je smatrao da bi Malezija bila primjereniji izbor od Turske jer je na stupnju razvoja koji je iznimno sličan Kini na temelju bruto nacionalnog dohotka („BND”) te ima troškove energije i rada sličnije Kini od Turske, zbog čega je bolji izbor kao reprezentativna zemlja.

(320)

Komisija je napomenula da Shandong Yongsheng nije dostavio nikakve nove elemente, osim onih koje je prethodno iznio i koje je Komisija već razmotrila, na temelju kojih bi bilo opravdano promijeniti reprezentativnu zemlju. Komisija je uputila na svoju analizu koja pokazuje da je Turska odabrana kao reprezentativna zemlja na temelju objektivnih kriterija: ne samo da je uvoz glavnih čimbenika proizvodnje u Tursku sadržavao najmanje uvoza iz Kine, nego su postojali i drugi elementi kao što je dostatan uvoz većine čimbenika proizvodnje i dostupnost razumnih financijskih podataka, koji nisu bili dostupni u slučaju Malezije. Komisija je stoga odbacila tu tvrdnju.

(321)

Nakon konačne objave društvo Shandong Yonsgheng ponovilo je da je i Meksiko očito bolji izbor za reprezentativnu zemlju od Turske. Smatralo je da bi upotreba podataka meksičkog proizvođača Compania Hulera Tornel bila mnogo primjerenija jer je to društvo proizvodilo gume 3. razine, a velika većina guma uvezenih iz Kine u Uniju bile su gume te razine. Tvrdilo je i da je društvo Compania Hulera Tornel društvo kći multinacionalnog društva za proizvodnju guma te da su njegovi financijski izvještaji stoga temeljito revidirani. Nadalje je tvrdilo da veličina tržišta nije relevantan kriterij, kako je potvrdila Komisija. Stoga je smatralo da Komisijino davanje prednosti Turskoj nad Meksikom nije opravdano, da je odabir Turske pogrešan i nezakonit te da Turska nije odgovarajuća reprezentativna zemlja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe. Društvo Shandong Yongsheng nadalje je smatralo da je zadržavanje Turske kao reprezentativne zemlje kažnjavajuće i da je maksimalno povećalo njegovu dampinšku maržu, čime je naštetilo interesima tog društva i kineskih proizvođača izvoznika općenito, unatoč njegovoj kontinuiranoj i revnoj suradnji.

(322)

Komisija je napomenula da društvo Shandong Yongsheng nije dostavilo nikakve dokaze da su financijski izvještaji društva Compania Hulara Tornel revidirani, a ni sama nije uspjela pronaći informacije o tome. Jedine dostupne informacije bile su one u bazi podataka Orbis, na temelju koje je tijekom razdoblja ispitnog postupka društvo Compania Hulara Tornel zabilježilo nerazumno nisku dobit. Stoga je Komisija zaključila da su dostupni podaci za Tursku najbolja dostupna referentna vrijednost za utvrđivanje troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti.

(323)

Nakon konačne objave i društvo Kumho tvrdilo je da je Komisijin odabir Turske upitan te da referentne vrijednosti za troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit nisu primjerene, pretežito zbog toga što nisu reprezentativne za tržišni segment u kojem Kumho posluje. Istaknulo je da Komisija mora provesti usporednu procjenu dostupnih alternativa i da u ovom slučaju očito nije provela potrebnu procjenu, zbog čega njezin zaključak o odabiru Turske kao reprezentativne zemlje nije u skladu sa zahtjevima iz članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe jer je razmatrala količinu uvezenih proizvoda iz Kine prije nego što je uzela u obzir sve kriterije propisane osnovnom uredbom, kao što je razina socijalne zaštite i zaštite okoliša, unatoč tome što je utvrdila da postoji nekoliko potencijalnih reprezentativnih zemalja. Nadalje, smatralo je da je visok udio uvoza iz Kine mogao imati učinak narušavanja cijena ulaznih elemenata, ali da je Komisija ujedno trebala analizirati jedinične cijene u odnosu na odgovarajuće međunarodne referentne vrijednosti.

(324)

Društvo Kumho tvrdilo je i da je Komisija trebala uzeti u obzir i činjenicu da se Turska oslanja na uvoz određenih materijala, prije svega čelika, iz Rusije. Tvrdilo je da bi se, s obzirom na to da je Komisija objavila izvješće o „poremećajima” za Rusiju, trebalo smatrati da uvoz iz Rusije narušava tržišno natjecanje, kao što je to slučaj s uvozom iz Kine, jer su uvozne cijene nekih čimbenika proizvodnje bile niže od prosječne uvozne cijene tih materijala u Tursku. Tvrdilo je da je, ako se uzmu u obzir narušavajući učinci uvoza iz Rusije i Kine, udio uvoza glavnih čimbenika proizvodnje u Tursku iz ostatka svijeta usporediv s udjelom uvoza u Maleziju, Indoneziju i Meksiko, što znači da odabir Turske nije objektivno opravdan.

(325)

Komisija je pažljivo analizirala te tvrdnje. Uputila je na svoju analizu svih potencijalnih reprezentativnih zemalja u prvoj i drugoj bilješci provedenu u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe. U analizi je uzela u obzir sve relevantne elemente u dokumentaciji i one koje su iznijele zainteresirane strane te je zaključila da je Turska jedini odgovarajući izbor za reprezentativnu zemlju. Zbog toga je smatrala da nije potrebno ocijeniti razinu socijalne zaštite i zaštite okoliša u razmatranim zemljama. Osim toga, Komisija nema pravnu obvezu usporediti cijene uvoza u Tursku s „odgovarajućim međunarodnim referentnim vrijednostima”, kako tvrdi društvo Kumho. Komisija je ponovila da je Turska odabrana na temelju elemenata kao što su dostatna količina uvoza većine čimbenika proizvodnje i dostupnost razumnih financijskih podataka, koji nisu bili dostupni u slučaju drugih potencijalnih reprezentativnih zemalja. Samo postojanje izvješća o Rusiji, s obzirom na zaključke u njemu, ne opravdava automatsku pretpostavku da je sav uvoz iz Rusije narušen. Analiza uvoznih cijena iz Rusije u Tursku koju je provela Komisija nije dovela do zaključka o postojanju poremećaja. Konkretno, cijene uvoza iz Rusije za te čimbenike proizvodnje (ugljena čađa, sintetički kaučuk i čelična užad) u razdoblju ispitnog postupka bile su slične ili više od uvoznih cijena istih čimbenika proizvodnje iz Rusije prije uvođenja sankcija. Komisija je stoga odbacila tu tvrdnju.

(326)

Nakon konačne objave Komisija je na temelju zaprimljenih primjedbi odlučila uz podatke društva Brisa Bridgestone upotrijebiti i jedine druge financijske podatke nekog turskog društva (Sumitomo Rubber Türkiye). Smatrala je da su tako utvrđene referentne vrijednosti za troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit razumne i dovoljno reprezentativne za kineski sektor guma. Smatrala je da svrha nije utvrditi troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit koji prikazuju pojedinačnu situaciju svakog proizvođača izvoznika, nego utvrditi iznose koji su nenarušeni i razumni. Stoga je ostala pri tvrdnji da je Turska odgovarajuća reprezentativna zemlja te je smatrala da taj odabir ne kažnjava društvo Shandong Yongsheng i ostale kineske proizvođače izvoznike. Komisija je stoga odbacila tu tvrdnju.

(327)

S obzirom na prethodnu analizu Komisija je Tursku smatrala jedinom odgovarajućom reprezentativnom zemljom. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 233., Komisija je odbacila Argentinu i Kolumbiju kao odgovarajuće reprezentativne zemlje jer se ključni čimbenici proizvodnje nisu uopće uvozili u njih ili su uvezene količine bile male. Nadalje je zaključila da ni Indonezija, Malezija ni Tajland nisu odgovarajuće reprezentativne zemlje s obzirom na velik udio uvoza ključnih čimbenika proizvodnje iz Kine, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 256. do 260. Slično tome, i kako je navedeno u uvodnim izjavama 262. i 263., Komisija je odbacila Srbiju kao reprezentativnu zemlju zbog velike količine uvoza dvaju važnih čimbenika proizvodnje iz Kine i činjenice da je uvoz svih glavnih čimbenika proizvodnje bio nekoliko puta manji od uvoza u Tursku. Naposljetku, iako se Komisija oslonila na podatke iz Meksika kako bi ih upotrijebila kao referentnu vrijednost za jedan manji čimbenik proizvodnje, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 291., ipak je isključila Meksiko kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju na temelju sljedećih elemenata navedenih u uvodnim izjavama 263., 264., 316. i 322.: (i) prisutnost velike količine uvoza određenih čimbenika proizvodnje iz Kine u tu zemlju, (ii) manja količina i reprezentativnost uvoza čimbenika proizvodnje u usporedbi s, primjerice, Turskom i (iii) činjenica da je društvo Compania Hulera Tornel zabilježilo nerazumno nisku dobit.

Razina socijalne zaštite i zaštite okoliša

(328)

Budući da je na temelju svih prethodno navedenih elemenata utvrđeno da je Turska odgovarajuća reprezentativna zemlja, nije bilo potrebe provesti ocjenu razine socijalne zaštite i zaštite okoliša u skladu sa zadnjom rečenicom članka 2. stavka 6.a točke (a) prve alineje osnovne uredbe.

3.2.4.8.   Zaključak

(329)

S obzirom na prethodnu analizu, Turska je ispunila kriterije utvrđene u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe i stoga je se može smatrati odgovarajućom reprezentativnom zemljom.

3.2.5.   Izvori upotrijebljeni za utvrđivanje nenarušenih troškova

(330)

Komisija je u prvoj bilješci navela čimbenike proizvodnje kao što su materijali, energija i radna snaga koje proizvođači izvoznici upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda iz ispitnog postupka te je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe i predlože javno dostupne podatke o nenarušenim vrijednostima za svaki od čimbenika proizvodnje u toj bilješci.

(331)

Potom je Komisija u drugoj bilješci navela da će za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe koristiti bazu podataka GTA kako bi utvrdila nenarušeni trošak većine čimbenika proizvodnje, ponajprije sirovina. Osim toga, Komisija je navela da će za utvrđivanje nenarušenih troškova električne energije s jedne strane upotrijebiti podatke Turskog zavoda za statistiku (159) za utvrđivanje nenarušenih troškova rada i pare te s druge strane statističke podatke koje je dostavilo regulatorno tijelo za energetsko tržište (160).

(332)

Komisija je u drugoj bilješci obavijestila zainteresirane strane i da su zbog velikog broja čimbenika proizvodnje proizvođača izvoznika u uzorku koji su dostavili potpune informacije i zanemarivog udjela nekih sirovina u ukupnom trošku proizvodnje te zanemarive stavke razvrstane u „potrošni materijal”. Nadalje, Komisija je izvijestila stranke da će pri upotrebi utvrđenih nenarušenih referentnih vrijednosti u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji izračunati postotak potrošnog materijala u ukupnom trošku sirovina i taj postotak primijeniti na ponovno izračunani trošak sirovina.

3.2.5.1.   Čimbenici proizvodnje

(333)

Uzimajući u obzir sve informacije koje su dostavile zainteresirane strane i koje su prikupljene tijekom posjeta radi provjere, utvrđeni su sljedeći čimbenici proizvodnje i njihovi izvori kako bi se utvrdila uobičajena vrijednost u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe:

Tablica 1

Čimbenici proizvodnje proizvoda iz ispitnog postupka

Čimbenik proizvodnje

Oznaka robe

Nenarušena vrijednost

Mjerna jedinica

Izvor podataka

SIROVINE

Naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih minerala

2710 19

4,73

kg

baza podataka GTA

Sumpor

2802 00

33,02

 

 

Ugljena čađa

2803 00

10,98

kg

baza podataka GTA

Silicijev dioksid

2811 22

20,05

kg

baza podataka GTA

Cinkov oksid, cinkov peroksid

2817 00

26,63

kg

baza podataka GTA

Derivati anilina

2921 42

16,41

kg

baza podataka GTA

Fenilendiamin, diaminotolueni te njihovi derivati

2921 51

25,87

kg

baza podataka GTA

Organski sumporni spojevi

2930 90

23,96

kg

baza podataka GTA

Staklarski kitovi, kitovi za cijepljenje, smolni cementi, mase za brtvljenje i ostali kitovi

3214 10

31,21

kg

baza podataka GTA

Umjetni voskovi i pripremljeni voskovi

3404 90

16,54

kg

baza podataka GTA

Kolofonij i smolne kiseline te njihovi derivati, kolofonijski špirit, kolofonijska ulja, tekuće smole

3806 90

14,13

kg

baza podataka GTA

Pripremljeni ubrzivači vulkanizacije za gumu

3812 10

37,05

kg

baza podataka GTA

Složeni plastifikatori za gumu ili plastične mase

3812 20

14,30

kg

baza podataka GTA

Mješavine oligomera od 2,2,4-trimetil-1,2-dihidrokvinolina

3812 31

17,01

kg

baza podataka GTA

Stearinska kiselina

3823 11

9,34

kg

baza podataka GTA

Druge kemikalije

3824 99

24,65

kg

baza podataka GTA

Poliizobutilen

3902 20

19,78

kg

baza podataka GTA

Ostali polimeri propilena ili drugih olefina

3902 90

19,01

kg

baza podataka GTA

Ostali polimeri stirena

3903 90

13,54

kg

baza podataka GTA

Melaminske smole

3909 20

17,47

kg

baza podataka GTA

Fenolne smole

3909 40

21,23

kg

baza podataka GTA

Naftne smole, kumaronske, indenske i kumaronindenske smole te politerpeni

3911 10

17,18

kg

baza podataka GTA

Polisulfidi

3911 90

28,97

kg

baza podataka GTA

Ploče, listovi, filmovi, folije ili vrpce od poliuretana

3921 13

72,18

kg

baza podataka GTA

Dimljeni kaučuk u obliku listova

4001 21

17,4

kg

baza podataka GTA

Prirodni kaučuk, tehnički određen

4001 22

13,54

kg

baza podataka GTA

Ostale vrste prirodnog kaučuka

4001 29

12,41

kg

baza podataka GTA

Ostale vrste sintetičkog kaučuka

4002 19

14,37

kg

baza podataka GTA

Butadien kaučuk

4002 20

13,3

kg

baza podataka GTA

Izobuten-izopren (butil) kaučuk

4002 31

20,3

kg

baza podataka GTA

Ostali butadien kaučuk

4002 39

19,91

kg

baza podataka GTA

Mješavine bilo kojeg proizvoda iz tarifnog broja 4001 s bilo kojim proizvodom iz ovog tarifnog broja (pripremljene smjese kaučuka)

4002 80

23,96

kg

baza podataka GTA

Regenerirani kaučuk

4003 00

4,35

kg

baza podataka GTA

Kord-materijali za gume od najlona ili drugih poliamida

5902 10

63,34

kg

baza podataka GTA

Kord-materijali za gume od poliestera

5902 20

25,13

kg

baza podataka GTA

Kord-materijali za gume – ostalo

5902 90

64,15

kg

baza podataka GTA

Žica od željeza ili nelegiranog čelika, prevučena ostalim običnim kovinama

7217 30

11,28

kg

baza podataka GTA

Žica u strukovima, užad i kabeli (čelična užad)

7312 10

22,88

kg

baza podataka GTA

POTROŠNI MATERIJAL

RADNA SNAGA

Radna snaga

Nije primjenjivo

93,69

Po satu rada

Turski zavod za statistiku

ENERGIJA

Električna energija

Nije primjenjivo

0,72

kWh

Turski zavod za statistiku

Prirodni plin

Nije primjenjivo

4,27

CNY/m3

Turski zavod za statistiku

Parni plin

Nije primjenjivo

309,05

CNY/tona

Turski zavod za statistiku

Voda

Nije primjenjivo

5,76

CNY/m3

Ured predsjedništva Republike Turske za ulaganja

3.2.5.2.   Sirovine

(334)

Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu sirovina dostavljenih do vrata tvornice proizvođača iz reprezentativne zemlje, Komisija je kao osnovu upotrijebila ponderiranu prosječnu cijenu proizvoda uvezenih u reprezentativnu zemlju na temelju podataka iz baze podataka GTA, kojoj su dodane uvozne carine i troškovi prijevoza. Cijena proizvoda uvezenih u reprezentativnu zemlju utvrđena je kao ponderirani prosjek jediničnih cijena uvoza iz svih trećih zemalja osim NRK-a i zemalja koje nisu članice WTO-a i koje su navedene u Prilogu 1. Uredbi (EU) 2015/755 (161). Komisija je odlučila isključiti uvoz iz NRK-a u reprezentativnu zemlju jer je u odjeljku 3.2.1. zaključila da nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u zbog postojanja znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe. Budući da nema dokaza koji potvrđuju da isti poremećaji ne utječu jednako na proizvode namijenjene izvozu, Komisija je smatrala da su isti poremećaji utjecali na izvozne cijene.

(335)

Komisija je trošak prijevoza koji proizvođač izvoznik koji surađuje snosi za isporuku sirovina izrazila kao postotak stvarnog troška tih sirovina, a zatim je taj postotak primijenila na nenarušeni trošak tih istih sirovina kako bi dobila nenarušeni trošak prijevoza. Komisija je smatrala da se u kontekstu ovog ispitnog postupka omjer troškova koje proizvođač izvoznik snosi za sirovine i njegovih prijavljenih troškova prijevoza može opravdano upotrijebiti kao pokazatelj za procjenu nenarušenih troškova prijevoza sirovina pri njihovoj isporuci u tvornicu društva.

(336)

Nakon konačne objave društvo Shandong Yongsheng tvrdilo je da su cijene uvoza triju materijala, čelične užadi (HS 7312 10 ), kord-materijala za gume (tarifni broj HS 5902 ) i silicijeva dioksida (tarifni broj HS 2811 22 ) u Tursku bile pretjerano visoke i stoga nerazumne te da su cijene uvoza čelične užadi i silicijeva dioksida u Tursku bile 20 % odnosno 49 % iznad svjetskog prosjeka. Tvrdilo je i da su cijene čelične užadi očito narušene jer je Turska uvela zaštitne mjere protiv čeličnih žičanih šipki, proizvoda na početku proizvodnog lanca čelične užadi, što narušava cijene te užadi na turskom tržištu.

(337)

Komisija je istaknula da se referentne cijene utvrđuju na temelju cijena uvoza u odabranu reprezentativnu zemlju (u ovom slučaju Tursku), a ne na temelju usporedbe s prosječnim svjetskim cijenama. Budući da su se ti čimbenici proizvodnje uvozili u Tursku u dostatnim količinama i smatrali reprezentativnima, činjenica da su cijene bile iznad svjetskog prosjeka sama po sebi ne navodi na zaključak da su te referentne vrijednosti pretjerano visoke ili nerazumne. Komisija je smatrala i da činjenica da Turska ima zaštitne mjere protiv čeličnih žičanih šipki sama po sebi ne dokazuje da su cijene uvoza čelične užadi u Tursku narušene, a ni društvo Shandong Yongsheng nije iznijelo takve dokaze – referentna vrijednost nije bila cijena čelične užadi proizvedene u Turskoj, nego cijena čelične užadi uvezene u Tursku. Stoga nije dokazana veza između cijene uvezene čelične užadi i zaštitnih mjera. Budući da društvo Shandong Yongsheng nije dostavilo nikakve druge argumente ni dokaze da su referentne cijene nerazumne, ta je tvrdnja odbačena.

(338)

Društvo Shandong Yongsheng tvrdilo je i da Komisija ne bi trebala zamijeniti cijene čimbenika proizvodnje koje je to društvo uvezlo referentnim vrijednostima jer te cijene nisu narušene.

(339)

Komisija je napomenula da je društvo Shandong Yongsheng uglavnom uvozilo prirodni kaučuk i nekoliko drugih materijala, no najveću količinu tih materijala nabavljalo je u Kini. Napomenula je i da je više od dvije trećine uvoza prirodnog kaučuka i drugih uvezenih materijala kupljeno preko kineskog posrednika te je stoga izloženo poremećajima na kineskom tržištu. Osim toga, ni društvo Shandong Yongsheng ni bilo koja druga stranka nisu dostavili pozitivne dokaze o nepostojanju poremećaja za taj uvoz ni za uvoz izravno iz zemalja izvan Kine. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(340)

Nakon konačne objave CRIA je tvrdila da bi referentnu vrijednost za ugljenu čađu trebalo utvrditi na temelju oznake podrazine 2803 00 00 90 11, odnosno vrste ugljene čađe prikladne za uporabu u proizvodnji guma. Slično tome, tvrdila je da je Komisija trebala utvrditi referentnu vrijednost za čeličnu užad na temelju oznake podrazine 7312 10 41 .

(341)

Komisija je odbacila tu tvrdnju. Na temelju podataka koje su dostavili proizvođači izvoznici u uzorku nije se moglo utvrditi da su to oznake za materijale koji su se upotrebljavali u proizvodnji guma kineskih proizvođača izvoznika koji surađuju. Točnije, na temelju računovodstvene evidencije grupe Hankook nije bilo moguće utvrditi materijale koji su upotrijebljeni na razini nižoj od šest znamenki, dok oznake koje je navela CRIA nisu odgovarale materijalu koji je prijavilo društvo Shandong Yongsheng.

3.2.5.3.   Radna snaga

(342)

Turski zavod za statistiku objavljuje detaljne podatke o plaćama u različitim gospodarskim sektorima u Turskoj. Komisija je na temelju tih statističkih podataka utvrdila plaću u Turskoj koristeći detaljne informacije o plaćama u sektoru proizvodnje za 2024. za gospodarsku djelatnost skupine NACE 22 (Proizvodnja, protektiranje i obnova vanjskih i unutrašnjih guma za vozila te proizvodnja zračnica), u koju je razvrstana ta proizvodnja prema klasifikaciji NACE Rev. 2 (162), a to je 93,69 CNY/sat (163).

(343)

Nakon konačne objave društvo Shandong Yongsheng osporavalo je činjenicu da je Komisija prilagodila troškove rada razini velikih poduzeća (s više od 1 000 zaposlenika). Smatralo je da je Komisija time umjetno povećala troškove rada jer prosječna veličina kineskih proizvođača guma nije izravno usporediva s veličinom turskih poduzeća s više od 1 000 zaposlenika.

(344)

Komisija je tvrdnju smatrala neutemeljenom. Oba društva u uzorku bila su društva s više od 1 000 zaposlenika. Stoga je smatrala da je referentna vrijednost ispravno utvrđena te je odbacila tu tvrdnju.

(345)

Nakon konačne objave podnositelj pritužbe tvrdio je da su u financijskim izvještajima društva Brisa Bridgestone navedeni i broj osoblja zaposlenog u tom društvu i troškovi osoblja i izravni troškovi rada za razdoblje ispitnog postupka te da bi se, s obzirom na to da Komisija kad god je to moguće nastoji upotrijebiti detaljnije podatke, ti podaci mogli upotrijebiti za utvrđivanje referentne vrijednosti za rad. Tvrdio je da bi referentna vrijednost za rad utvrđena na toj osnovi iznosila 201,61 tursku liru po satu.

(346)

Grupa Hankook u svojim je primjedbama osporavala tu tvrdnju. Tvrdila je da podaci Turskog zavoda za statistiku neutralnije i reprezentativnije prikazuju prosječne troškove rada u turskom sektoru guma od unutarnje strukture troškova jednog proizvođača. Dovela je u pitanje i točnost izračuna podnositelja pritužbe te je smatrala da je podnositelj pritužbe pogrešno izračunao broj zaposlenika.

(347)

Komisija je smatrala da su podaci Turskog zavoda za statistiku reprezentativnija i prikladnija referentna vrijednost za potrebe utvrđivanja troškova rada u Turskoj od podataka jednog društva. Stoga je odbacila tu tvrdnju.

3.2.5.4.   Električna energija

(348)

Kako bi utvrdila referentnu vrijednost za električnu energiju, Komisija je upotrijebila statističke podatke o cijenama električne energije koje je EMRA, Regulatorno tijelo za energetsko tržište Turske, objavila u svojim redovitim priopćenjima za medije (164). Komisija je upotrijebila prosječnu cijenu električne energije za industriju u odgovarajućoj kategoriji potrošnje u kWh u razdoblju ispitnog postupka, a to je 0,7183 CNY/kWh.

3.2.5.5.   Plin i parni plin

(349)

Cijenu prirodnog plina za industrijske korisnike u Turskoj objavljuje Turski zavod za statistiku. Komisija je upotrijebila cijenu dostupnu za drugu polovinu 2021. i prvu polovinu 2022. koja odgovara kategoriji potrošnje od 2 610 000 do 26 100 000 m3 (165). Cijena je dodatno prilagođena s obzirom na inflaciju pomoću indeksa cijena proizvođača koji je objavio Turski zavod za statistiku (166) kako bi odražavala cijenu u razdoblju ispitnog postupka. PDV, koji je uključen u objavljenu cijenu, oduzet je jer turski proizvođači proizvoda iz ispitnog postupka imaju pravo na povrat PDV-a.

(350)

Za parni plin referentna vrijednost izvedena je iz referentne vrijednosti za prirodni plin primjenom stope konverzije. Konkretno, procjenjuje se da se u standardnim uvjetima potroši približno 72,37 m3 prirodnog plina za proizvodnju jedne tone parnog plina.

3.2.5.5.1.   Tvrdnje o inflaciji u Turskoj nakon konačne objave

(351)

Nakon konačne objave CRIA je tvrdila da Turska ima hiperinflacijsko gospodarstvo, što neizbježno narušava referentne vrijednosti koje treba utvrditi za tu zemlju, prvenstveno troškove rada i energije, kao i rezultate turskih društava upotrijebljene za utvrđivanje nenarušenih i razumnih iznosa troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti. Nije se složila s tvrdnjom da je inflacija u znatnoj mjeri neutralizirana deviznim tečajem turske lire i kineskog juana.

(352)

CRIA je tvrdila da su se od 2022. do 2024. troškovi rada povećali za 424 %, ali da se u istom razdoblju devizni tečaj turske lire u odnosu na kineski juan smanjio s 0,4066 na 0,2189, što je devalvacija od 186 %. Stoga su se troškovi rada udvostručili, čak i nakon što se u obzir uzme devizni tečaj. Kad je riječ o troškovima energije, CRIA je tvrdila da se referentna vrijednost za plin od 2021. do 2024. povećala za 162 % kad se primijeni devizni tečaj CNY/TL za 2021. i 2024.

(353)

Nadalje je tvrdila da se ne može potkrijepiti ni Komisijina tvrdnja da su drugi čimbenici osim inflacije mogli uzrokovati povećanje lokalnih troškova. Povećanje cijena električne energije koje je slijedilo slične trendove u drugim zemljama, vjerojatno u kontekstu ruske vojne agresije na Ukrajinu i, kad je riječ o povećanju troškova rada, intervencija turske vlade na tržištu rada kako bi se iznenada povećala minimalna plaća zbog tadašnjeg političkog programa turske vlade bili su narušavajući čimbenici koji su imali samo lokalni ili regionalni učinak i nisu utjecali na kineske proizvođače izvoznike. Stoga se te cijene ne mogu smatrati nenarušenom referentnom vrijednošću. CRIA je smatrala da je učinak hiperinflacije vidljiv u financijskim rezultatima turskih društava, zbog čega su ti podaci nepouzdani. U tom kontekstu nadalje je uputila na prilagodbu u financijskim izvještajima društva Brisa Bridgestone („dobitak od neto novčane pozicije”) koja, prema njezinu mišljenju, proizlazi iz potpuno fiktivnog računovodstva. Tvrdila je da bi bez te prilagodbe društvo Brisa Bridgestone ostvarilo gubitke.

(354)

CRIA je stoga smatrala da se nenarušeni i razumni referentni trošak može utvrditi samo uklanjanjem tog poremećaja te je predložila upotrebu referentnih cijena iz drugih zemalja kao što su Malezija ili Indonezija. Nadalje je smatrala da bi se umjesto toga, ako Komisija tu opciju smatra neprimjerenom, moglo indeksirati troškove rada ili energije u razdoblju prije razdoblja hiperinflacije, tj. prije 2022., za prosječnu stopu inflacije koja obuhvaća razdoblje od najmanje 10 godina. U tom bi se slučaju pri utvrđivanju troškova rada i energije uzela u obzir razumna razina inflacije.

(355)

Slično tome, društvo Shandong Yongsheng tvrdilo je da Komisija nije prilagodila cijene hiperinflaciji turske lire od 58,5 % do koje je došlo tijekom razdoblja ispitnog postupka te da ta prilagodba ne bi trebala obuhvatiti samo plin i paru, nego i troškove rada, električne energije, vode i režijske troškove proizvodnje, troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit. Tvrdilo je da se razina inflacije jasno vidi u financijskim podacima društva Brisa Bridgestone jer su se troškovi rada i kamate u razdoblju ispitnog postupka povećali za 67 %. Stoga je smatralo da je, s obzirom na tursku hiperinflaciju, Komisijin odabir Turske nerazuman i nezakonit. Iz tog razloga tvrdilo je da bi Komisija trebala na odgovarajući način prilagoditi troškove kako bi poništila učinak inflacije i tako zajamčila odabir primjerene referentne vrijednosti i primjerenu usporedbu izračunane uobičajene vrijednosti i stvarne izvozne cijene u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(356)

Društvo Shandong Yongsheng nadalje je tvrdilo da Turska u opskrbi energijom uvelike ovisi o ruskoj i srednjoazijskoj nafti te da su se troškovi energije povećali nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. Smatralo je da su ti poremećaji trebali biti dovoljno dobar razlog da Komisija odbaci Tursku kao reprezentativnu zemlju. Tvrdilo je da bi Komisija trebala upotrijebiti meksičku ili malezijsku referentnu vrijednost za električnu energiju ili, umjesto toga, od turske referentne vrijednosti oduzeti „premiju za energetski šok koji je uzrokovala Rusija” (koja se može kvantificirati pozivanjem na razliku u cijeni od 2021. do 2024.).

(357)

Komisija je ponovila da nijedna stranka nije dostavila dokaze da je određivanje referentnih vrijednosti narušeno ili nepouzdano zbog inflacije. Predmetna referentna vrijednost izvedena je iz prosječne cijene rada, električne energije i plina tijekom cijelog razdoblja ispitnog postupka (RIP), što znači da je u skladu s godišnjim prosjekom. Nominalna povećanja plaća (od 2022. do 2024.) i cijena plina u Turskoj bili su u skladu sa sve većim troškovima života, uključujući troškove energije. Stoga je Komisija zaključila da su te cijene predstavljale razumne referentne vrijednosti za razdoblje ispitnog postupka.

(358)

Kako je Komisija nadalje napomenula, ukupno povećanje troškova energije u Turskoj pratilo je šira kretanja zabilježena u cijeloj Uniji, što se djelomično može pripisati ruskoj vojnoj agresiji na Ukrajinu. Međutim, ta korelacija ne podrazumijeva da su referentne vrijednosti narušene. Unatoč tvrdnjama o povećanju troškova rada i energije, nijedna stranka nije dostavila dokaze da su ti troškovi nerazumni ili narušeni.

(359)

Štoviše, Komisija je istaknula da je u ispitnom postupku koji se odnosio na uvoz sličnog proizvoda (gume za kamione) (167) za razdoblje ispitnog postupka od 1. srpnja 2022. do 30. lipnja 2023. referentna vrijednost za električnu energiju iznosila 1180 CNY/kWh, što je znatno više od 0,72 CNY/kWh u ovom predmetu. Slično tome, referentna vrijednost za prirodni plin u ispitnom postupku o gumama za kamione iznosila je 5,02 CNY/m3, u usporedbi s 4,27 CNY/m3 u ovom predmetu. Te usporedbe pokazuju da se referentne vrijednosti za energiju nisu znatno povećale i da nisu preuveličane, kako su tvrdile neke stranke. Komisija stoga nije utvrdila razloge zbog kojih bi referentne vrijednosti smatrala narušenima, nerazumnima ili nepouzdanima, pa su te tvrdnje odbačene.

3.2.5.6.   Voda

(360)

Ured predsjedništva Republike Turske za ulaganja objavio je cijenu vode za industrijsku upotrebu (168). Komisija je upotrijebila cijenu koja je vrijedila 2023. za regiju Ankara (169), bez PDV-a, jer turski proizvođači proizvoda iz ispitnog postupka imaju pravo na povrat PDV-a.

3.2.5.7.   Režijski troškovi proizvodnje, troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te dobit

(361)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe „izračunana uobičajena vrijednost uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”. Osim toga, treba utvrditi vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi se obuhvatili troškovi koji nisu uključeni u navedene čimbenike proizvodnje.

(362)

Režijski troškovi proizvodnje koje su imali proizvođači izvoznici koji surađuju izraženi su kao udio stvarnih troškova proizvodnje proizvođača izvoznika. Taj je postotak primijenjen na nenarušene troškove proizvodnje.

(363)

Za utvrđivanje nenarušenog i razumnog iznosa troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti Komisija je upotrijebila financijske podatke za 2024. za društvo Brisa Bridgestone, kako su preuzeti iz godišnjeg izvješća društva.

(364)

Na temelju financijskih izvještaja društva Brisa Bridgestone stope troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti, izražene kao postotak troškova prodane robe, iznose 18,26 % odnosno 8,81 %. Te su se stope smatrale razumnima za industriju guma.

(365)

Nakon konačne objave CRIA je tvrdila da je Komisija trebala prihvatiti upotrebu podataka društva Sumitomo Rubber Türkiye. Tvrdila je da su podaci iz Orbisa izvor koji Komisija stalno upotrebljava za utvrđivanje referentnih vrijednosti za troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit i da ih Komisija smatra pouzdanima. Nadalje je tvrdila da, s obzirom na to da su podaci bili dostupni za razdoblje ispitnog postupka, nije bilo razloga da ih Komisija ne konsolidira s detaljnijim informacijama dostupnima za društvo Brisa Bridgestone ni da ih odbije. Činjenica da se manje detaljni podaci nisu mogli prilagoditi ne može biti razlog da ih se odbije jer se prilagodbe provode samo na zahtjev stranaka. CRIA je ujedno smatrala da ne postoji prag za utvrđivanje da su troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi preniski. Smatrala je da bi se uključivanjem tih podataka povećala reprezentativnost razina.

(366)

Komisija je razmotrila argumente CRIA-e i prihvatila da bi se pri utvrđivanju referentnih vrijednosti trebali upotrebljavati podaci društva Sumitomo Rubber Türkiye. U skladu s tim ponovno je izračunala referentne vrijednosti za troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit.

(367)

CRIA je nadalje tvrdila da bi referentna vrijednost za troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit trebala uključivati podjelu tržišta na razine, kao što ju je Komisija uključila u izračunima sniženja ciljnih cijena, te da bi troškove istraživanja i razvoja trebalo ukloniti kako bi se uzela u obzir niža razina tih ulaganja kineskih proizvođača 3. razine. Od Komisije je zatražila barem da potvrdi da troškovi istraživanja i razvoja nisu uključeni u režijske troškove proizvodnje proizvođača izvoznika. Slične je argumente iznijelo i društvo Shandong Yongsheng.

(368)

Društvo Shandong Yongsheng tvrdilo je i da se u referentnoj vrijednosti koja se temelji na financijskim podacima društva Brisa Bridgestone ne uzima u obzir razlika između troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti društava 1. i 2. razine te da bi stoga Komisija trebala primijeniti omjer dobiti upotrijebljen pri izračunu marže štete (1. razina: 15,1 %; 3. razina: 9,4 %) iz tablice 15 na troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit i tako smanjiti dobit na 5,48 %, a troškove prodaje te opće i administrativne troškove na 11,36 %.

(369)

Društvo Kumho iznijelo je sličan argument. Tvrdilo je da je sama Komisija tijekom ispitnog postupka sustavno uzimala u obzir činjenicu da je tržište guma podijeljeno na razine i da proizvođači 1. razine općenito imaju drukčije razine troškova istraživanja i razvoja, prodaje i stavljanja na tržište, da ostvaruju koristi od veće prepoznatljivosti robne marke i da posluju u komercijalnim uvjetima koji se znatno razlikuju od uvjeta koji prevladavaju u segmentima 2. i 3. razine. Tvrdilo je da bi primjena referentne vrijednosti koja je u osnovi izvedena iz podataka proizvođača 1. razine na proizvođače koji posluju u nižim razinama stoga mogla dovesti do precijenjene izračunane uobičajene vrijednosti.

(370)

Komisija je smatrala da se ti omjeri utvrđeni za 2021. na temelju podataka industrije Unije ne mogu ekstrapolirati na stanje u Turskoj i da se na temelju njih ne može utvrditi bi li troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te dobit u skladu s time bili manji da turski proizvođači posluju u 3. razini. Argumenti o različitim razinama tih referentnih vrijednosti po razinama tržišta temelje se samo na pretpostavkama te nema potkrijepljene i kvantificirane osnove na temelju koje bi Komisija prilagodila te referentne vrijednosti u kontekstu utvrđivanja dampinga. Činjenica da je u nalazima o šteti nanesenoj proizvođačima iz Unije utvrđena veza između razina troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti i razina tržišta guma nije se mogla upotrijebiti za utvrđivanje dampinga jer su to dvije zasebne analize. Osim toga, troškovi istraživanja i razvoja nisu dio režijskih troškova proizvodnje proizvođača izvoznika. Komisija je ponovila da su referentne vrijednosti za troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit razumne za industriju guma. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(371)

CRIA je nadalje smatrala da se gubitak od izvedenih financijskih instrumenata iz prihoda od poslovanja i ostalih rashoda od poslovanja u financijskim izvještajima društva Brisa Bridgestone ne bi trebao uzeti u obzir jer je povezan s transakcijama za zaštitu od valutnog rizika te stoga ne proizlazi iz uobičajenih poslovnih aktivnosti društva.

(372)

Komisija je smatrala da je za društvo koje izvozi i prodaje u stranim valutama taj trošak ili prihod povezan s uobičajenim poslovanjem jer je svrha toga zaštita od valutnog rizika povezanog s kupnjom (sirovina) i prodajom u stranoj valuti. Komisija je stoga odbacila tu tvrdnju.

(373)

CRIA je tvrdila i da bi Komisija, s obzirom na to da je pristala odbiti naknade za licencije od troškova prodaje te općih i administrativnih troškova, te naknade trebala odbiti i od dobiti, što nije učinila. U svojim pobijajućim primjedbama na primjedbe CRIA-e podnositelj pritužbe tvrdio je da, ako Komisija odbije neke troškove od troškova prodaje te općih i administrativnih troškova, te troškove ne bi trebala odbiti od dobiti jer društvo koje nastoji ostvariti najveću moguću dobit neće smanjiti svoju prodajnu cijenu ako prestane snositi neki trošak. Stoga se usprotivio odbijanju naknada za licencije od dobiti.

(374)

Komisija je razmotrila te tvrdnje i složila se s CRIA-om da bi i naknade za licencije trebalo odbiti od dobiti kako bi se zajamčila primjerena usporedba uobičajene vrijednosti i izvozne cijene.

(375)

Grupa Hankook i društvo Kumho također su smatrali da je Komisija pogriješila u izračunu jer su prihodi od ulagačkih aktivnosti ostali sadržani u profitnoj marži društva Brisa Bridgestone i da bi ih trebalo odbiti.

(376)

Komisija je pojasnila da prihodi od ulagačkih aktivnosti nisu dio profitne marže i da stoga nije bilo pogreške u izračunu. Stoga je odbacila tu tvrdnju.

(377)

Grupa Hankook tvrdila je i da Komisija, s obzirom na to da je od izvozne cijene odbila naknade za licencije koje čine 5 % njezine izvozne cijene, isti postotak mora odbiti od troškova prodaje te općih i administrativnih troškova društva Brisa Bridgestone.

(378)

Komisija je odbacila taj pristup tvrdeći da je odbijanje jedinstvenog postotka od troškova prodaje te općih i administrativnih troškova i izvozne cijene neopravdano. Kako bi se postigla primjerena usporedba, stvarne naknade za licencije uklonjene su iz obje varijable, bez obzira na to jesu li činile 2 % ili 5 % vrijednosti izvoza.

(379)

Na temelju argumenata koje su dostavile zainteresirane strane Komisija je prilagodila referentne vrijednosti za troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit uključivanjem financijskih podataka društva Sumitomo Rubber Türkiye i odbijanjem naknada za licencije od dobiti društva Brisa Bridgestone. Konačne referentne vrijednosti za troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit, izražene kao postotak troškova prodane robe, iznose 15,04 % odnosno 6,02 %.

(380)

Nakon dodatne konačne objave društvo Shandong Yongsheng tvrdilo je da su društva Brisa Bridgestone i Sumitomo Rubber Türkiye uglavnom proizvođači 1. i 2. razine te stoga njihovi konsolidirani financijski podaci nisu dali realističnu referentnu vrijednost za uvoz guma za osobna vozila i lake kamione iz Kine, koje su uglavnom gume 3. razine. Predložilo je prilagodbu referentnih vrijednosti na temelju metodologije objašnjene u njegovim primjedbama nakon konačne objave.

(381)

Komisija je uputila na svoju analizu u odjeljku 3.2.4.6. Smatrala je da se referentne vrijednosti za troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit temelje na podacima društava koja proizvode gume različitih razina te da su ti iznosi troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti koji se uključuju u izračunanu uobičajenu vrijednost razumni, nenarušeni i dovoljno reprezentativni za sektor. Budući da u podnesku društva Shandong Yongsheng nije iznesen nijedan novi element, ta je tvrdnja odbačena.

(382)

Nakon dodatne konačne objave Koalicija je tvrdila da troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi društva Sumitomo Rubber Türkiye nisu razumni jer čine samo oko 6 %, a omjer troškova prodaje te općih i administrativnih troškova u Turskoj za cijeli sektor iznosi 21,18 %, te da je Komisija prvotno uputila na te statističke podatke i smatrala da tako nizak omjer troškova prodaje te općih i administrativnih troškova nije razuman.

(383)

Koalicija je tvrdila i da podaci društva Sumitomo Rubber Türkiye iz Orbisa nisu dovoljno detaljni te da ih je, osim toga, trebalo zanemariti jer su prijavljeni troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te dobit bili nerazumni. Alternativno, ako Komisija odluči zadržati društvo Sumitomo Rubber Türkiye u izračunu troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti, trebala bi ponovno upotrijebiti informacije iz Orbisa za društvo Brisa Bridgestone kako bi mogla usporediti financijske izvještaje iste razine detaljnosti.

(384)

Komisija je podsjetila da se referentna vrijednost za troškove prodaje te opće i administrativne troškove temeljila na prosjeku dvaju društava, Sumitomo Rubber Türkiye i Brisa Bridgestone, a ne na pojedinačnim podacima društva Sumitomo Rubber Türkiye. Unatoč tome što je dobivena referentna vrijednost od 15,04 % bila niža od 21,18 % prema turskim statističkim podacima na razini sektora, Komisija je smatrala da je takva referentna vrijednost preciznija i razumnija te da u svakom slučaju predstavlja najbolje dostupne informacije kojima raspolaže. Komisija je podsjetila i da su podaci za društvo Sumitomo Rubber Türkiye bili dostupni samo u Orbisu, koji se obično upotrebljava za izračun troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti ako ne postoje drugi dostupni podaci. Međutim, Komisija upotrebljava detaljnije financijske podatke kad god su dostupni. Stoga je u ovom slučaju upotrijebila financijske izvještaje društva Brisa Bridgestone, a ne podatke iz Orbisa. Ta dva skupa podataka mogla su se konsolidirati i nije bilo razloga da se za društvo Brisa Bridgestone upotrijebe manje detaljni podaci iz Orbisa. Stoga su te tvrdnje odbačene.

3.2.5.8.   Izračun

(385)

Na temelju navedenog Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(386)

Prvo, Komisija je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje. Primijenila je nenarušene jedinične troškove na stvarnu potrošnju pojedinačnih čimbenika proizvodnje proizvođača izvoznika koji surađuje. Te stope potrošnje potvrđene su tijekom provjere. Komisija je pomnožila čimbenike iskoristivosti s nenarušenim jediničnim troškovima koji su utvrđeni u reprezentativnoj zemlji, kako je opisano u odjeljku 3.2.3.5.

(387)

Nakon što je utvrđen nenarušeni trošak proizvodnje, Komisija je dodala režijske troškove proizvodnje. Komisija je zatim dodala troškove prodaje te opće i administrativne troškove od 15,04 % i dobit od 6,02 %.

3.3.   Izvozna cijena

(388)

Proizvođači izvoznici u uzorku u Uniju su izvozili izravno nezavisnim kupcima ili preko povezanih društava koja djeluju kao uvoznik.

(389)

Ako su proizvođači izvoznici predmetni proizvod izvozili izravno nezavisnim kupcima u Uniji, izvozna cijena bila je cijena stvarno plaćena ili plativa za predmetni proizvod pri prodaji za izvoz u Uniju, u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe.

(390)

Ako su proizvođači izvoznici predmetni proizvod izvozili u Uniju preko povezanih društava koja djeluju kao uvoznik, izvozna cijena utvrđena je na temelju cijene po kojoj je uvezeni proizvod prvi put preprodan nezavisnim kupcima u Uniji, u skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe. U tom je slučaju cijena prilagođena uzimajući u obzir sve troškove nastale između uvoza i preprodaje, uključujući stvarne troškove prodaje, opće i administrativne troškove, te ostvarenu dobit. Budući da nepovezani uvoznik nije surađivao, Komisija se oslonila na dobit utvrđenu u ispitnom postupku koji se odnosio na sličan proizvod, gume za kamione na koje je prethodno upućeno, koja je iznosila 6,3 %.

(391)

Nakon konačne objave grupa Hankook tvrdila je da je pri izračunu izvozne cijene u skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe Komisija počinila administrativnu pogrešku koja se odnosi na postotak troškova prodaje te općih i administrativnih troškova jedne od njezinih povezanih stranaka te je od Komisije zatražila da ispravi pogrešku.

(392)

Komisija je ispravila tu i drugu sličnu administrativnu pogrešku koju je otkrila u jednoj od ostalih tablica koje se odnose na povezane subjekte grupe Hankook. Ispravci su doveli do malog povećanja cijena CIF upotrijebljenih za utvrđivanje i marže štete i dampinške marže.

3.4.   Usporedba

(393)

U skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe Komisija je obvezna provesti primjerenu usporedbu uobičajene vrijednosti i izvozne cijene na istoj razini trgovine, uzimajući u obzir razlike u čimbenicima koji utječu na cijene i usporedivost cijena. U ovom predmetu Komisija je odlučila usporediti uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika u uzorku na razini franko tvornica.

(394)

Kad je to bilo opravdano kako bi se postigla primjerena usporedba, prilagođene su uobičajena vrijednost i izvozna cijena: (i) kako bi ih se vratilo na razinu franko tvornica i (ii) kako bi se uzele u obzir razlike među čimbenicima za koje se tvrdi i dokazano je da utječu na cijene i usporedivost cijena.

3.4.1.   Prilagodbe uobičajene vrijednosti

(395)

Kako je objašnjeno u odjeljku 3.2., uobičajena vrijednost utvrđena je na temelju nenarušenih troškova proizvodnje zajedno s iznosima troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti, koji su se smatrali razumnima za tu razinu trgovine. Stoga nisu bile potrebne prilagodbe kako bi se uobičajena vrijednost vratila na razinu franko tvornica.

(396)

Komisija nije pronašla razloge za primjenu bilo kakvih prilagodbi uobičajene vrijednosti niti je bilo koji od proizvođača izvoznika u uzorku tražio takve prilagodbe.

3.4.2.   Prilagodbe izvozne cijene

(397)

Kako bi se izvozna cijena vratila na razinu trgovine franko tvornica, izvršene su prilagodbe s obzirom na troškove prijevoza u Uniji, carinske pristojbe, popuste na količinu, troškove kredita i bankovne naknade, provizije i naknade za licencije.

3.4.3.   Devizni tečaj

(398)

Nakon konačne objave društvo Shandong Yongsheng tvrdilo je da je Komisija pri izračunu izvozne cijene upotrijebila devizni tečaj korišten u knjigovodstvenoj dokumentaciji društva Yongsheng, ali da je za potrebe izračuna štete upotrijebila službeni devizni tečaj koji je objavila u dokumentaciji. Komisija je službene devizne tečajeve upotrijebila i za konverziju podataka Turske pri izračunu uobičajene vrijednosti. Društvo Shandong Yongsheng tvrdilo je da bi Komisija, kako bi usporedba bila primjerena, trebala upotrijebiti isti izvor koji bi, prema njegovu mišljenju, trebao biti službeni devizni tečaj koji je Komisija objavila u dokumentaciji pri utvrđivanju izvozne cijene. Ista je tvrdnja iznesena nakon dodatne konačne objave.

(399)

Upotreba podataka društva iz njegove knjigovodstvene dokumentacije za izračun uobičajene vrijednosti Komisiji omogućuje da provjeri podatke u poslovnim knjigama društva koje su izražene u CNY. Podaci o prodaji za potrebe izračuna štete upotrebljavaju se za izračun cijene CIF, koja je izražena u EUR prema službenom deviznom tečaju objavljenom u dokumentaciji kako bi se mogla usporediti s cijenom industrije Unije u postupku koji se razlikuje od izračuna dampinške marže. Stoga ne postoji asimetrija između ta dva pristupa te je tvrdnja odbačena.

3.5.   Dampinške marže

(400)

Za proizvođače izvoznike u uzorku koji surađuju Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe.

(401)

Na temelju toga, ponderirane prosječne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

Društvo

Konačna dampinška marža (%)

 

Grupa Hankook:

—

Chongqing Hankook Tire Co., Ltd

—

Jiangsu Hankook Tire Co., Ltd

—

Hankook Tire China Co., Ltd

7,4

 

Shandong Yongsheng Rubber Group Co., Ltd

45,3

(402)

Za proizvođače izvoznike koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak Komisija je izračunala ponderiranu prosječnu dampinšku maržu u skladu s člankom 9. stavkom 6. osnovne uredbe. Ta je marža stoga utvrđena na temelju marži proizvođača izvoznika u uzorku, ne uzimajući u obzir marže proizvođača izvoznika s nultim i de minimis dampinškim maržama te marže utvrđene u okolnostima navedenima u članku 18. osnovne uredbe.

(403)

Na temelju toga konačna dampinška marža proizvođača izvoznika koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak iznosi 24,4 %.

(404)

Za sve ostale proizvođače izvoznike iz Kine Komisija je utvrdila dampinšku maržu na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. U tu je svrhu Komisija utvrdila razinu suradnje proizvođača izvoznika. Razina suradnje mjeri se kao udio proizvoda koje su u Uniju izvezli proizvođači izvoznici koji surađuju u ukupnom uvozu iz predmetne zemlje u Uniju u razdoblju ispitnog postupka, koji je utvrđen na osnovi podataka Eurostata.

(405)

Razina suradnje u ovom je slučaju visoka jer je izvoz proizvođača izvoznika koji surađuju činio gotovo 100 % ukupnog uvoza u razdoblju ispitnog postupka. Na temelju toga Komisija je odlučila dampinšku maržu za proizvođače izvoznike koji ne surađuju utvrditi na razini pojedinačno ispitanog društva u uzorku koje surađuje i koje ima najvišu dampinšku maržu.

(406)

Nakon konačne objave društvo Kumho tvrdilo je da je Komisija sama priznala da je za tržište karakteristična jasna podjela na razine, pa upotreba jedinstvenog ukupnog prosjeka za sve proizvođače izvoznike koji surađuju, a nisu uključeni u uzorak ne prenosi strukturu tržišta na odgovarajući način. Stoga je navelo da bi mjere koje se primjenjuju na proizvođače izvoznike koji surađuju, a nisu uključeni u uzorak i koji uglavnom posluju u 2. razini trebalo ograničiti na razinu marže štete utvrđene za proizvođače 2. razine ili barem na razinu dampinške marže utvrđene za proizvođače 2. razine.

(407)

Sličnu je tvrdnju iznijela i grupa GITI, koja je smatrala da je, s obzirom na to da je proizvođač 2. razine, bitno slična grupi Hankook i da bi na nju stoga trebalo primijeniti pristojbu grupe Hankook, a ne prosjek uzorka. Smatrala je da je kažnjena zbog činjenice da će se na grupu Hankook, koja je poput nje proizvođač 2. razine, primijeniti antidampinška pristojba od 3,4 % (170), dok će se na grupu GITI primijeniti antidampinška pristojba od 29,9 % (171), unatoč tome što posluje u istom tržišnom segmentu, natječe se za iste ili slične kupce i prodaje po sličnim cijenama. Nadalje je tvrdila da također opskrbljuje ugledne kupce te da je jedna od malog broja kineskih proizvođača koji postupaju u skladu s Uredbom EU-a o deforestaciji. Grupa GITI smatrala je da osnovna uredba (članak 9. stavak 4.) omogućuje uvođenje niže pristojbe ako je „prikladna za uklanjanje štete” i da je prema staroj Uredbi Vijeća (EZ) br. 384/96 (172) o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice Komisija u prošlosti određivala pristojbu trgovačkim društvima koja nisu uključena u uzorak na temelju kategorije ili statusa tih trgovačkih društava koja nisu uključena u uzorak. Navela je primjere prošlih predmeta u kojima je Komisija društvima koja nisu uključena u uzorak odredila različite pristojbe ovisno o tome jesu li ta društva ispunjavala uvjete za tretman tržišnoga gospodarstva ili individualni tretman.

(408)

Komisija je odbacila te tvrdnje. Prilagodba koju je predložio Kumho nije jedna od prilagodbi predviđenih osnovnom uredbom. Isto tako, činjenica da je u skladu s Uredbom (EZ) br. 384/96 Komisija različito postupala prema društvima ovisno o tome ispunjavaju li uvjete za primjenu tretmana tržišnog gospodarstva ili individualnog tretmana nije presedan zbog kojeg bi Komisija na temelju sadašnjeg pravnog okvira određivala različite marže pristojbe ovisno o tržišnom segmentu.

(409)

Nakon konačne objave Koalicija je tvrdila da u skladu s osnovnom uredbom utvrđivanje dampinške marže mora obuhvatiti puni opseg dampinških praksi i da je stoga uobičajeno ponderiranje dampinške marže proizvođača izvoznika koji surađuju neprimjereno. Tvrdila je da je u ovom konkretnom predmetu sama Komisija priznala da je cijena grupe Hankook 50 % viša od prosječne cijene kineskih proizvođača izvoznika i da je glavni razlog toga specifičnost situacije grupe Hankook i činjenica da izvozi proizvode koji pripadaju tržišnim segmentima 2. razine i umalo 1. razine. Koalicija je uputila i na analizu štete kojom je potvrđen štetan učinak uvoza proizvoda 3. razine. Zbog toga, i s obzirom na to da je svrha antidampinških mjera uspostaviti ravnopravne uvjete te učinkovito i primjereno ispraviti štetu za industriju Unije, Koalicija je smatrala da bi mjere koje se donose trebale pratiti različite štetne učinke dampinških praksi po tržišnim razinama jer se i damping u najvećoj mjeri može pripisati segmentu 3. razine, iz kojeg dolazi velika većina priljeva dampinškog uvoza iz Kine, pa se to mora uzeti u obzir pri utvrđivanju razina pristojbi. Koalicija je stoga smatrala da bi dampinške marže društava u uzorku trebalo ponderirati s obzirom na udio svake tržišne razine za koju su utvrđene njihove dampinške marže u ukupnom izvozu iz Kine. Pod pretpostavkom da je 20 % uvoza dolazilo iz 1. ili 2. razine, a 80 % iz 3. razine, dobivena dampinška marža za proizvođače koji surađuju, a nisu uključeni u uzorak trebala bi iznositi 44 %.

(410)

Komisija je ponovila da su pri izračunu dampinške marže već uzete u obzir različite tržišne razine i da ne postoji osnova za utvrđivanje ponderiranja, pa je izračunala ponderiranu prosječnu dampinšku maržu u skladu s člankom 9. stavkom 6. osnovne uredbe. Stoga je odbacila tvrdnju da je trebala provesti alternativne izračune dampinške marže za proizvođače koji surađuju, a nisu uključeni u uzorak.

(411)

Konačne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

Društvo

Konačna dampinška marža (%)

Ostala društva koja surađuju

24,4

Sav ostali uvoz podrijetlom iz predmetne zemlje

45,3

4.   ŠTETA

4.1.   Definicija industrije Unije i proizvodnje u Uniji

(412)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka istovjetni proizvod proizvodilo je najmanje 10 grupa proizvođača u Uniji. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

(413)

Utvrđeno je da je ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka iznosila oko 251 milijun guma. Komisija je tu brojku utvrdila na temelju podataka Europoola (173), kojim upravlja Tyres Europe („Tyres Europe”), nekadašnje Europsko udruženje proizvođača guma i proizvoda od kaučuka („ETRMA”), i Eurostat. Velika većina proizvođača iz Unije članovi su udruženja Tyres Europe. Tyres Europe prikuplja tržišne podatke od svojih članova i daje im točne, agregirane podatke o tržištu guma.

(414)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 16., tri proizvođača iz Unije u uzorku činila su 14,5 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji u razdoblju ispitnog postupka. Mikroekonomski pokazatelji ispitani su na temelju provjerenih podataka dobivenih iz odgovora tih triju proizvođača iz Unije.

4.2.   Potrošnja u Uniji

(415)

Komisija je potrošnju u Uniji utvrdila na temelju informacija koje je dostavilo udruženje Tyres Europe (podaci Europoola).

(416)

Potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 2

Potrošnja u Uniji (gume, komadi)

 

2021.

2022.

2023.

Razdoblje ispitnog postupka (2024.)

Ukupna potrošnja u Uniji

311 176 988

316 533 953

312 072 799

335 932 482

Indeks

100

102

100

108

Izvor:

EUROPOOL (Tyres Europe)

(417)

Potrošnja u Uniji najprije se blago povećala 2022., zatim se ponovno smanjila 2023., pa se ponovno povećala u razdoblju ispitnog postupka. Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja se ukupno povećala za 8 %, tj. za oko 25 milijuna guma.

4.3.   Karakteristike tržišta Unije

(418)

Tržište guma za osobna vozila i lake kamione u Uniji vrlo je konkurentno tržište s više grupa proizvođača i robnih marki.

(419)

Na tržištu Unije postoje dva glavna prodajna kanala, originalna oprema i zamjenski proizvodi.

(420)

U segmentu originalne opreme proizvođači guma prodaju proizvod iz ispitnog postupka proizvođačima vozila radi ugradnje na nova vozila. Te gume stoga moraju odgovarati detaljnim specifikacijama u skladu s očekivanjima proizvođača originalne opreme. Gume razvijene za tržište originalne opreme isti proizvođači guma obično prodaju i na tržištu zamjenskih proizvoda, što znači da proizvođači guma žele ugovoriti prodaju originalne opreme kako bi imali zajamčenu buduću prodaju na tržištu zamjenskih proizvoda. Zbog toga proizvođači automobila imaju veliku pregovaračku moć tijekom pregovora o ugovorima, pa je profitabilnost proizvođača guma pri prodaji originalne opreme obično niža.

(421)

U segmentu zamjenskih proizvoda gume se prodaju povezanim/nepovezanim distributerima, trgovcima na malo koji će ih zatim preprodati krajnjim korisnicima. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 420., proizvođači guma obično ostvaruju veće marže na tržištu zamjenskih proizvoda nego od prodaje originalne opreme.

(422)

Na temelju informacija koje je udruženje Tyres Europe dostavilo tijekom posjeta radi provjere, segment originalne opreme čini oko 16 % – 20 % ukupne potrošnje u Uniji, dok ostatak čini tržište zamjenskih proizvoda.

(423)

Osim dvaju prodajnih kanala, kako je objašnjeno u odjeljku 2.4.1., i tržište proizvoda iz ispitnog postupka podijeljeno je na tri razine. Za potrebe ovog ispitnog postupka Komisija je upotrijebila kategorizaciju kako je sažeta u odjeljku 2.4.2.

(424)

CRIA i grupa GITI tvrdile su da gume različitih razina nisu međusobno zamjenjive ili je njihova međusobna zamjenjivost vrlo ograničena te su stoga zatražile da analiza štete i uzročno-posljedične veze u ispitnom postupku bude segmentirana. CRIA je nadalje tvrdila da različite razine opskrbljuju različite segmente tržišta jer kupci proizvoda 1. i 2. razine cijene sigurnost, performanse i marku više od cijene. Nadalje, dobro je poznat učinak ovisnosti o robnoj marki, što znači da osobito vlasnici automobila najviše klase i luksuznih automobila pokazuju izraženu vjernost nekoj marki i obično (posebno u prvim godinama upotrebe automobila) insistiraju na upotrebi iste marke zamjenskih guma kao i prvotno ugrađenih originalnih guma. CRIA smatra da i zahtjevi Unije za označivanje pridonose tom učinku ovisnosti jer su potrošači informirani o različitim aspektima sigurnosti i performansi. Stoga je zaključila da se tržišne dinamike guma za kamione i guma za osobna vozila bitno razlikuju, pa međurazinsko tržišno natjecanje utvrđeno u predmetu o gumama za kamione nije primjenjivo na proizvod iz ispitnog postupka.

(425)

Komisija je smatrala da su argumenti koje su iznijele stranke neutemeljeni. Prije svega, gume svih razina mogu se ugraditi na osobna vozila ili lake kamione te su stoga dovoljno međusobno zamjenjive. Činjenica da potrošači vrhunskih robnih marki više cijene performanse i sigurnost od cijene doista može ograničiti izravno tržišno natjecanje između 1. i 3. razine, međutim, isto se ne može reći za 3. razinu u odnosu na 2. razinu. Osim toga, mnoge uobičajene robne marke iz 3. razine sve se više pozicioniraju na tržištu na temelju tehničkih aspekata i aspekata kvalitete guma, a ne samo činjenice da su jeftine (174). Zbog stalnih i povećanih ulaganja u istraživanje i razvoj brojne robne marke iz 3. razine stalno nude sve bolju kvalitetu proizvoda po vrlo konkurentnim cijenama i kao takve jasno predstavljaju alternativu gumama 2. razine, kod kojih se nastoji postići dobar omjer kvalitete i cijene. Osim toga, granice između razina nisu jasno i konačno određene, što dokazuje činjenica da su iste marke (Falken, Giti, Cooper itd.) navedene kao gume 3. ili 2. razine ovisno o izvoru, uključujući uobičajene internetske stranice za ocjenjivanje guma i internetske stranice specijaliziranih trgovaca (175). Slično tome, za neke robne marke postoje preklapanja u razvrstavanju u 1. i 2. razinu (Vredestein, Hankook). Pojava alternativnih klasifikacija kao što su „gume srednje kvalitete”, „vrhunske jeftine gume”, „gume vrhunske kvalitete” i „kvalitetne jeftine gume” dodatno komplicira strogu podjelu među razinama. U prilog tržišnom natjecanju i zamjenjivosti razina ide i činjenica da sve veći broj robnih marki iz 3. razine ima certifikat originalne opreme (176) poznatih proizvođača automobila i pozicionira se na temelju kvalitete i performansi, što je obično obilježje robnih marki iz 2. razine.

(426)

Komisija je općenito smatrala da, čak i ako neki kupci vrednuju robnu marku i kvalitetu, na takvo ponašanje kupaca utječe i razlika u cijeni koju su u konačnici spremni prihvatiti za ta obilježja. Učinak ovisnosti koji spominje CRIA stoga doista može ograničiti izravno tržišno natjecanje između guma 1. i 3. razine na tržištu zamjenskih proizvoda (iako neki proizvođači guma 3. razine uvelike ulažu u istraživanje i razvoj te se ističu po određenim tehničkim parametrima), no ne poništava zamjenjivost 3. i 2. razine te, na sličan način, 2. i 1. razine. Zbog toga je Komisija zaključila da se gume 3. razine natječu s višim razinama (posebno gumama 2. razine) i tako uzrokuju niže cijene proizvoda viših razina zbog obrnutog kaskadnog učinka. Stoga su tvrdnje da proizvodi nisu međusobno zamjenjivi odbačene. Na istoj osnovi nisu prihvaćeni ni zahtjevi za potpuno segmentiranu analizu štete i uzročno-posljedične veze, kako je dodatno objašnjeno u uvodnoj izjavi 469. odnosno uvodnoj izjavi 534.

(427)

Nakon konačne objave CRIA je ponovila svoju tvrdnju o nepostojanju međurazinskog tržišnog natjecanja jer, iako je točno da postoji tržišno natjecanje među najbližim segmentima iz susjednih tržišnih razina, odnosno između guma više kvalitete iz 3. razine i guma niže kvalitete iz 2. razine te na sličan način između guma više kvalitete iz 2. razine i guma niže kvalitete iz 1. razine, smatra da se iz toga ne može zaključiti da postoji potpuna zamjenjivost na svim razinama.

(428)

Kumho je smatrao da Komisija nije objasnila ni potkrijepila svoj zaključak da se proizvodi 3. i 2. razine izravno natječu, posebno s obzirom na uvodnu izjavu 425. u kojoj je potvrdila da je izravno tržišno natjecanje između proizvoda 1. i 3. razine vjerojatno ograničeno. Naveo je da se isti ograničavajući čimbenici, tj. preferencije u pogledu kvalitete i sigurnosti guma, jednako primjenjuju na natjecanje između 2. i 3. razine. Tvrdilo je i da percepcija potrošača nije uzeta u obzir na odgovarajući način u Komisijinoj analizi tržišnih razina.

(429)

Društvo Shandong Yongsheng tvrdilo je da su kineske gume 3. razine isključene s Unijina tržišta originalne opreme, što pokazuje jasan strukturni jaz između guma 3. razine iz Kine i drugih razina, te je navelo da dokazi Komisije koji upućuju na suprotno „nisu potkrijepljeni izvorima, provjereni ni konkretni”. U vezi s tim to je društvo tvrdilo da je društvo Linglong nedavno dobilo certifikat proizvođača originalne opreme, 2024., i da se certifikat odnosio na srpsko proizvodno postrojenje te stoga ne utječe na ovaj ispitni postupak. Osim toga, tvrdilo je da Komisija nije na odgovarajući način procijenila stav potrošača o kineskim proizvodima 3. razine te je dostavilo primjere „negativnih oglasa” dvaju francuskih distributera.

(430)

Komisija je napomenula da CRIA, iako priznaje da se gume iz susjednih razina doista međusobno natječu, niječe postojanje potpune zamjenjivosti, a to nije potkrijepila dokazima niti ponudila objašnjenje. Komisija smatra da je tvrdnja CRIA-e djelomično dvosmislena jer nije jasno što se točno podrazumijeva pod pojmom „potpuna zamjenjivost na svim razinama” ni zašto bi to bio preduvjet za utvrđivanje međurazinskog tržišnog natjecanja. Moglo bi se osnovano tvrditi da se proizvodi natječu s onima koji su im najbliži u smislu kvalitete i cijene, bilo unutar ili između razina, a upravo je to bila poanta koju je Komisija iznijela i koju je prihvatila i CRIA.

(431)

Kad je riječ o tvrdnji društva Kumho, razlozi i dokazi o izravnom tržišnom natjecanju između 3. razine i 2. razine već su objašnjeni, posebno u uvodnim izjavama 425. i 426., a to društvo nije iznijelo nikakve konkretne dokaze kojima bi to pobilo. Kako je već objašnjeno, gume 3. razine natječu se s gumama 2. razine na temelju tehničkih i sigurnosnih parametara i stoga su stvarna alternativa kupcima koji traže najbolju vrijednost za svoj novac. Slično tomu, u više je navrata navedeno (na primjer, ali ne isključivo, u odjeljku 2.4.1.) da podjela na razine uvelike ovisi o percepciji tržišta i upravo su zbog toga granice između razina često nejasne i zasigurno nisu trajne. Trgovci i uvoznici koji nude gume 3. razine imaju izrazit interes da prodaju te gume i utječu na percepciju potrošača u korist svojeg portfelja proizvoda.

(432)

Kad je riječ o tvrdnji društva Shandong Yongsheng, a posebno upućivanju na izvore navedene u uvodnoj izjavi 425., Komisija je napomenula da to društvo nije iznijelo argumente kojima bi osporilo istinitost tih informacija. Komisija je smatrala da su javni članci internetskih distributera, kao što je Trojan, koji su specijalizirani za sektor guma i imaju više od 30 godina iskustva, prisutni su na globalnom tržištu i imaju raznolik portfelj proizvoda s detaljnim rezultatima ispitivanja i tehničkim specifikacijama dovoljno „potkrijepljeni izvorima” i „konkretni” da dokazuju da je u tijeku promjena globalne percepcije raznih robnih marki 3. razine. Kad je riječ o certifikatu proizvođača originalne opreme društva Linglong, činjenica da se odnosi na postrojenje u Srbiji ne isključuje zaključak da je društvo Linglong, kao robna marka, sklopilo ugovore za proizvodnju originalne opreme s europskim proizvođačima automobila. Naime, treba istaknuti da su podjela po razinama i percepcija potrošača povezani s nazivom robne marke, a ne sa zemljom podrijetla. Osim toga, taj se dokaz odnosi na 2024., što se podudara s razdobljem ispitnog postupka.

(433)

U svakom slučaju, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 422., tržište originalne opreme činilo je samo približno 16 – 20 % ukupne potrošnje u Uniji i čim se guma treba zamijeniti, dolazi do tržišnog natjecanja na tržištu zamjenskih proizvoda, pa se tvrdnja društva Shandong Yongsheng da su kineske gume 3. razine strukturno isključene iz ostatka tržišta smatra neutemeljenom.

(434)

Komisija tvrdnju društva Yongsheng Shandong o negativnoj percepciji kineskih robnih marki smatra neutemeljenom. Negativni oglasi nekih distributera nisu odraz stajališta drugih distributera i trgovaca, koji aktivno uvoze i stavljaju na tržište Unije razne kineske gume 3. razine. Na primjer, kad je riječ o kineskim proizvodima 3. razine, Koalicija uvoznika osobnih vozila i lakih kamiona u svojem podnesku tvrdi upravo suprotno te ističe učinkovitost i konkurentsku prednost kineskih proizvođača. Nadalje, tvrdnja društva Yongsheng Shandong u izravnoj je suprotnosti s podneskom CRIA-e u kojem tvrdi da se kao uzrok štete mora analizirati loša kvaliteta guma 3. razine iz Unije u usporedbi s kineskim konkurentima, kako je dodatno objašnjeno u uvodnoj izjavi 554.

(435)

Ukratko, kad je riječ o tvrdnjama o nezamjenjivosti i nepostojanju tržišnog natjecanja među razinama, Komisija je napomenula da sama činjenica da se gume natječu na temelju raznih kvalitativnih i tehničkih aspekata te istovremeno i cijene jasno pokazuje da je odluka o odabiru određenog proizvoda ili robne marke rezultat odvagivanja upravo tih čimbenika i da se u tom smislu sve gume međusobno natječu na tržištu. Nadalje, činjenica da su određene robne marke pozicionirane između razina ili ih se na temelju njihova tehničkog razvoja i marketinških kampanja oglašava opisima koji su općenito povezani s višim razinama utječe na percepciju potrošača i jača tržišno natjecanje među razinama. Nijedna stranka koja je dostavila primjedbe nije iznijela argumente kojima bi osporila taj osnovni razlog.

(436)

Stoga se ostaje pri zaključcima o međurazinskom tržišnom natjecanju i zamjenjivosti proizvoda kako su opisani u uvodnim izjavama 425. i 426.

4.4.   Uvoz iz predmetne zemlje

4.4.1.   Količina i tržišni udio proizvoda uvezenih iz predmetne zemlje

(437)

Komisija je količinu uvezenih proizvoda utvrdila na temelju podataka Eurostata. Tržišni udio uvoza utvrđen je na temelju potrošnje u Uniji iz tablice 2.

(438)

Uvoz u Uniju iz predmetne zemlje kretao se kako slijedi:

Tablica 3

Količina uvezenih proizvoda (gume, komadi) i tržišni udio

 

2021.

2022.

2023.

Razdoblje ispitnog postupka (2024.)

Količina proizvoda uvezenih iz predmetne zemlje (u komadima)

57 295 850

66 992 782

78 917 144

92 988 175

Indeks

100

117

138

162

Tržišni udio (%)

18

21

25

28

Indeks

100

117

138

156

Izvor:

Eurostatova baza podataka Comext

(439)

Količina predmetnog proizvoda uvezenog tijekom razmatranog razdoblja kontinuirano se povećavala iz godine u godinu, uz impresivno ukupno povećanje od 62 %, što je oko 35 milijuna guma. Povećanje količine uvoza iz Kine u Uniju stoga je premašilo rast potrošnje u Uniji (25 milijuna guma).

(440)

Povećana količina uvoza dovela je do očitog povećanja tržišnog udjela uvoza iz Kine s 18 % u 2021. na 28 % u razdoblju ispitnog postupka.

4.5.   Cijene proizvoda uvezenih iz predmetne zemlje, sniženje cijena i sprečavanje rasta cijena

(441)

Komisija je cijene uvezenih proizvoda utvrdila na temelju podataka Eurostata. Sniženje cijena zbog uvoza utvrđeno je na temelju provjerenih podataka kineskih proizvođača izvoznika u uzorku.

(442)

Prosječna cijena proizvoda uvezenih u Uniju iz predmetne zemlje kretala se kako slijedi:

Tablica 4

Uvozne cijene (EUR/komad)

 

2021.

2022.

2023.

Razdoblje ispitnog postupka (2024.)

NRK

27,0

34,0

29,0

30,3

Indeks

100

126

107

112

Izvor:

Eurostatova baza podataka Comext

(443)

Uvozne cijene najprije su se 2022. naglo povećale za 26 %, a zatim su se 2023. smanjile na razine iznad onih ih 2021. i ostale u istom rasponu u razdoblju ispitnog postupka. Tijekom razmatranog razdoblja cijene uvoza iz Kine ukupno su se povećale za 12 %, što je skromno povećanje u usporedbi s kretanjem prosječne cijene uvoza iz ostalih trećih zemalja u Uniju (+26 %). Čak su i cijene industrije Unije, koje su bile znatno više od kineskih izvoznih cijena tijekom cijelog razmatranog razdoblja, zabilježile veće povećanje, od 15 %.

(444)

Komisija je sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrdila usporedbom:

(a)

ponderiranih prosječnih prodajnih cijena po vrsti proizvoda proizvođača iz Unije u uzorku koje su naplaćene nepovezanim kupcima na tržištu Unije, prilagođenih na razinu franko tvornica; i

(b)

odgovarajućih ponderiranih prosječnih cijena po uvezenoj vrsti proizvoda koje kineski proizvođači u uzorku koji surađuju naplaćuju prvom nezavisnom kupcu na tržištu Unije, utvrđenih na temelju cijena CIF (troškovi, osiguranje, vozarina), uz odgovarajuće prilagodbe s obzirom na carine i troškove nakon uvoza.

(445)

Usporedba cijena izvršena je za svaku vrstu proizvoda, tj. na temelju kontrolnog broja proizvoda („PCN”), uključujući podjelu na razine, kao i razlikovanje tržišta originalne opreme i zamjenskih proizvoda u skladu s tim, za transakcije na istoj razini trgovine, propisno prilagođene kad je to bilo potrebno, te nakon odbitka rabata i popusta. Za proizvođače iz Unije u uzorku koji su poslovali unutar strukture grupe u kojoj su sjedište i povezani prodajni subjekti bili uključeni u prodaju, prodajne cijene prilagođene su uklanjanjem troškova prodaje te općih i administrativnih troškova povezanih s aktivnostima prodajnih subjekata i dobiti nepovezanog uvoznika po analogiji s člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak teoretskog prometa proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(446)

S obzirom na podjelu tržišta na razine, provedeni su zasebni izračuni sniženja cijena po razini. Nijedan proizvođač izvoznik u uzorku nije prodavao gume 1. razine, pa se u tom segmentu nije moglo izračunati sniženje cijena. Na 3. razini marže sniženja cijena kretale su se od 7,2 % do 36,9 %, a prosječna marža sniženja cijena iznosila je 32,2 %. U segmentu 2. razine nije utvrđeno sniženje cijena. Međutim, to je povezano s činjenicom da se na strani proizvođača izvoznika prodaja iz 2. razine sastojala isključivo od robne marke „Hankook”, koja se općenito smatra jednom od najboljih marki guma 2. razine. Naime, tijekom godina marka Hankook sklopila je više ugovora za proizvodnju originalne opreme s vodećim proizvođačima automobila, uključujući Audi, BMW, Mercedes i Porsche. Brojni trgovci/uvoznici klasificiraju Hankook kao „vrhunske gume srednje razine” ili takozvane „vrhunske alternativne” gume. Drugim riječima, analiza 2. razine donekle je ograničena usporedbom homogenog skupa vrhunske marke 2. razine sa širokim spektrom guma 2. razine koje proizvodi industrija Unije. Analiza prosječnih cijena proizvođača izvoznika koji surađuju, a nisu uključeni u uzorak, kako su navedene u njihovim obrascima za odabir uzorka, potvrdila je da se nalazi koji se odnose na gume Hankook 2. razine ne mogu ekstrapolirati na ostatak proizvoda uvezenih iz Kine. Prosječne cijene društva Hankook uvelike premašuju prosječnu cijenu kineskih proizvođača izvoznika za više od 50 %. Ponderirana prosječna marža sniženja cijena (2. i 3. razina zajedno) dosegnula je 17 %, što je značajno.

(447)

Nakon konačne objave grupa Hankook tvrdila je da razlikovanje prodaje originalne opreme i zamjenskih proizvoda u analizi štete nije pravno opravdano jer ista razlika nije napravljena pri utvrđivanju dampinga. Nadalje, smatrala je da je to razlikovanje nepotrebno jer u njezinoj prodaji u Uniju nije bilo moguće utvrditi jasan obrazac određivanja cijena po prodajnim kanalima, a kad bi se iz PCN-a uklonile završne znamenke na temelju kojih se razlikuje prodaja originalne opreme od prodaje zamjenskih proizvoda, marža štete grupe Hankook smanjila bi se s 3,4 % na 3,1 %.

(448)

Podnositelj pritužbe pozvao je Komisiju da dodatno izračuna maržu sniženja cijena za cijeli opseg proizvoda na temelju prosječnih cijena kako bi se pokazao razmjer sniženja cijena za tržište guma u cjelini.

(449)

Grupa GITI tvrdila je da je Komisija sama sebi proturječila kad je navela da se nepostojanje sniženja cijena za grupu Hankook ne može ekstrapolirati na ostatak uvoza iz Kine, a ujedno je tijekom odabira uzorka tvrdila da je prodaja grupe Hankook reprezentativna. Slično tome, društvo Kumho navelo je da Komisija ne može zanemariti nalaz o nepostojanju sniženja cijena u 2. razini tvrdeći da je grupa Hankook specifična, a potom je uključiti u uzorak i odbiti dodati druge proizvođače izvoznike.

(450)

Kad je riječ o tvrdnji grupe Hankook, Komisija je napomenula da nijedna stranka nije osporavala zaključke o razlici u cijeni i profitabilnosti između segmenata originalne opreme i zamjenskih proizvoda kako su navedeni u uvodnim izjavama 420. i 421. Komisija je smatrala da bi usporedbu proizvoda trebala provesti na što detaljnijoj razini (pod uvjetom da su podaci dostupni i provjereni). Činjenica da prodaja grupe Hankook navodno nije slijedila taj obrazac može se objasniti raznim dodatnim poslovnim odlukama, kao što su odluke o količini prodaje, vrijeme prodaje i kašnjenja u isporuci, te stoga ne dovodi u pitanje opravdanje za to razlikovanje. Slično tome, činjenica da bi marža sniženja cijena bila viša ili niža nije odlučujući čimbenik za odluku o razini usporedivosti proizvoda. Razlika između dva scenarija izračuna marže štete koja je iznijela grupa Hankook (s upućivanjem na tržište originalne opreme ili zamjenskih proizvoda u usporedbi i bez njega) čini se pristranom jer se nije temeljila na cijelom skupu podataka o troškovima/prodaji proizvođača iz Unije u uzorku, nego samo na informacijama dostavljenima grupi Hankook. U svakom slučaju, razlika koju je izračunala grupa Hankook iznosi oko 10 %, što pokazuje da je takvo razlikovanje bilo opravdano. U slučaju izračuna dampinga izračunana uobičajena vrijednost izračunava se na temelju referentnih vrijednosti za čimbenike proizvodnje bez dimenzije originalne opreme ili zamjenskih proizvoda, odnosno troškovi rada, troškovi energije i cijene sirovina ne razlikuju se ovisno o tome hoće li proizvedena guma biti prodana proizvođaču vozila ili na sekundarnom tržištu. Ni informacije u dokumentaciji koje se odnose na troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit u reprezentativnoj zemlji ne omogućuju takvo razlikovanje. Stoga uobičajenu vrijednost i dobivene dampinške marže nije bilo moguće razlikovati prema kanalu krajnje namjene. S druge strane, analiza štete temelji se na podacima o stvarnim transakcijama koji uključuju prodajni kanal. Prema tome, analiza koja se odnosi na originalnu opremu i zamjenske proizvode bila je opravdana i činjenično nužna za objektivno ispitivanje. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(451)

Kad je riječ o tvrdnji podnositelja pritužbe, Komisija je smatrala da je ponderirana prosječna marža sniženja cijena u kojoj se kombiniraju (uparuju) gume 3. i 2. razine u dovoljnoj mjeri prikazivala sniženje cijena. Zanemarivanjem vrsta proizvoda i uključivanjem modela 1. razine koje kineski izvoznici u uzorku nisu izvozili narušila bi se razina usporedivosti postignuta razlikovanjem na temelju PCN-a te rezultat stoga ne bi bio informativniji. Stoga je taj zahtjev odbačen.

(452)

Kad je riječ o tvrdnji grupe GITI, Komisija je istaknula da je Hankook odabran u uzorak kako bi se zajamčila reprezentativnost u smislu količine prodaje i zastupljenosti razina neovisno o tome hoće li naposljetku biti razvrstan u 1. ili 2. razinu. Naposljetku, razvrstavanje u 2. razinu smatralo se prikladnijim na temelju kombinacije razloga, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 94. Međutim, dokazi prikupljeni tijekom ispitnog postupka kako je opisano u uvodnoj izjavi 446. ujedno jasno pokazuju (a to nijedna stranka nije osporila) da se Hankook općenito smatra gumom najvišeg razreda 2. razine i da ta marka postupno prelazi iz 2. razine u 1. razinu. To potvrđuje i znatna razlika u cijenama između cijena grupe Hankook i prosjeka ostalih kineskih proizvođača izvoznika, uključujući brojne druge proizvođače 2. razine, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 446. Na temelju prethodno navedenog, zadržana su ograničenja iznesena pri tumačenju i ekstrapolaciji nalaza o nepostojanju sniženja cijena u 2. razini donesenih na temelju podataka grupe Hankook na ostale kineske proizvođače izvoznike, uključujući one 2. razine, te su tvrdnje grupe GITI i društva Kumho odbačene.

(453)

Nakon konačne objave društvo T utvrdilo je administrativnu pogrešku u izračunu troškova prodaje te općih i administrativnih troškova i zatražilo od Komisije da prilagodi izračun tih troškova. Društvo G utvrdilo je administrativnu pogrešku u konsolidaciji podataka o troškovima proizvodnje i zatražilo od Komisije da prilagodi te troškove.

(454)

Komisija je analizirala te tvrdnje i utvrdila da su opravdane. Izračuni sniženja cijena i sniženja ciljnih cijena prilagođeni su na odgovarajući način. Budući da su se ti ispravci odnosili na povjerljive podatke specifične za određeno društvo, ponovno su dostavljeni samo društvima na koja se odnose.

(455)

Nove marže sniženja cijena, uključujući i promjene ponderiranih prosječnih cijena na razini CIF po vrsti proizvoda za uvezene proizvode kineskih izvoznika u uzorku koji surađuju, kako je opisano u uvodnoj izjavi 392., za 3. razinu kretale su se od 10,2 % do 39,2 %, a prosječna marža sniženja cijena iznosila je 34,7 %. U segmentu 2. razine nije utvrđeno sniženje cijena za kineske proizvođače izvoznike u uzorku. Ponderirana prosječna marža sniženja cijena (2. i 3. razina zajedno) dosegnula je 19 %.

(456)

U primjedbama dostavljenima nakon roka za podnošenje primjedbi na proizvod i nakon provjera proizvođača iz Unije u uzorku CRIA je navela da se na temelju PCN-a u njegovu sadašnjem obliku ne može utvrditi je li riječ o rezervnim gumama za privremenu uporabu i gumama za prikolice, iako su te dvije vrste guma znatno jeftinije od standardnih guma istih parametara. Stoga je CRIA tvrdila da PCN ne jamči primjerenu usporedbu cijena proizvoda uvezenih iz Kine u EU i domaćih prodajnih cijena industrije Unije kad je riječ o tim posebnim vrstama proizvoda, zbog čega procjena štete nije točna.

(457)

Ispitnim postupkom utvrđeno je da kineski proizvođači izvoznici u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka nisu izvozili gume za prikolice. Jedan od proizvođača izvoznika u uzorku izvozio je rezervne gume za privremenu uporabu i one su činile manje od 1 % prodaje za izvoz proizvođača izvoznika u uzorku. Taj proizvođač izvoznik nije dostavio nikakve primjedbe o tome niti je zatražio bilo kakav oblik prilagodbe koji bi se odnosio na tu vrstu gume. U svakom slučaju, s obzirom na ograničenu količinu tih guma, Komisija je smatrala da njihov učinak ne može promijeniti rezultat usporedbe proizvoda.

(458)

Nakon konačne objave CRIA je iznijela primjedbu na uvodnu izjavu 457. i navela da „potreba za segmentiranom analizom proizlazi iz međusobne nezamjenjivosti, a ne iz količine izvoza”. Nadalje je tvrdila da je, s obzirom na to da nijedan proizvođač izvoznik u uzorku ne prodaje gume za prikolice, Komisija donijela pristrani zaključak koji nije potkrijepljen činjeničnim dokazima kad je u uvodnoj izjavi 77. navela da industrija Unije gubi tržišni udio u segmentima tih konkretnih vrsta proizvoda zbog velikog pritiska nerazumno jeftinog uvoza iz Kine.

(459)

Na primjedbe o segmentiranoj analizi detaljno je odgovoreno u odjeljku 4.7. Svrha objašnjenja u uvodnoj izjavi 457. bila je istaknuti da na usporedbu cijena provedenu na temelju PCN-a nije bitno utjecala činjenica da se u PCN-u ne razlikuju gume za prikolice ili gume za privremenu uporabu koje su navodno jeftinije. Nadalje, damping je utvrđen na temelju provjerenih podataka proizvođača izvoznika u uzorku za cijeli opseg proizvoda te je kao takav potkrijepljen činjeničnim dokazima. Nadalje, činjenica da proizvođači izvoznici u uzorku ne izvoze takvu vrstu guma ne znači da ih drugi proizvođači izvoznici ne izvoze u Uniju i da nemaju negativan učinak na rezultate industrije Unije. Stoga su te tvrdnje odbačene.

(460)

Komisija je stoga zaključila da su cijene uvoza iz Kine bile znatno niže od cijena industrije Unije i agregirano (2. i 3. razina) i zasebno u 3. razini.

(461)

Nadalje, usporedba cijena uvoza iz Kine s prodajnim cijenama i troškovima proizvodnje industrije Unije pokazala je stalno sprečavanje rasta cijena uzrokovano dampinškim uvozom iz Kine. Tijekom razmatranog razdoblja prosječne cijene uvoza iz Kine u Uniju stalno su bile niže od prodajne cijene industrije Unije, i na agregiranoj prosječnoj razini i zasebno za 3. razinu (vidjeti tablice 10 i 11). Važno je napomenuti da su cijene uvoza iz Kine bile niže i od prosječnog jediničnog troška proizvodnje industrije Unije. Cijene uvoza iz Kine čak su 2023. i u razdoblju ispitnog postupka pale ispod jediničnog troška proizvodnje industrije Unije u 3. razini, segmentu s najnižim troškovima i razini proizvoda koja se naviše uvozi iz Kine (tablica 11). Kako je objašnjeno u odjeljku 4.6.3.1., jedinični troškovi industrije Unije povećavali su se brže od njezinih prodajnih cijena u svim razinama tijekom cijelog razdoblja. To pokazuje da industrija nije mogla u potpunosti prenijeti rastuće troškove zbog stalnog pritiska na cijene uzrokovanog sve većom količinom jeftinog uvoza iz Kine.

(462)

Nakon konačne objave CRIA je tvrdila da su prodajne cijene industrije Unije ostale više od njezinih troškova proizvodnje tijekom razmatranog razdoblja, što pokazuje da nije bilo pada ili sprečavanja rasta cijena koji bi mogli uzrokovati štetu. Društvo Kumho dodalo je da činjenica da je industrija Unije uspjela povećati svoje cijene dokazuje da nije bilo sprečavanja rasta cijena.

(463)

Komisija je u vezi s tim napomenula da sprečavanje rasta cijena ne iziskuje da industrija ostvaruje gubitke niti isključuje postojanje povećanja cijena. Jedini pravni standard iz članka 3. stavka 3. osnovne uredbe je taj da predmetni uvoz sprečava „rast cijena do kojega bi inače došlo”, što je upravo bio slučaj u ovom predmetu, kao što je vidljivo iz tablice 8 koja pokazuje da industrija Unije nije mogla prilagoditi svoju prodajnu cijenu trošku proizvodnje, koji je rastao brže od cijena. Stoga su tvrdnje CRIA-e i društva Kumho odbačene.

4.6.   Gospodarsko stanje industrije Unije

4.6.1.   Opće napomene

(464)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je procjenu svih ekonomskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(465)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 16., uzorak je odabran radi utvrđivanja moguće štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(466)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz pritužbe, odgovora na makroupitnik koji je dostavilo udruženje Tyres Europe i statističkih podataka Eurostata. Podaci udruženja Tyres Europe odnosili su se na više od 10 grupa proizvođača iz Unije, koje čine više od 90 % ukupne proizvodnje u Uniji. Komisija je mikroekonomske pokazatelje ocijenila na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(467)

Makroekonomski pokazatelji su: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, količina prodanih proizvoda, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga.

(468)

Mikroekonomski pokazatelji su: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(469)

Kako je već navedeno u uvodnim izjavama 425. i 426., Komisija je smatrala da, unatoč podjeli tržišta Unije na razine, gume, kako su definirane u odjeljku 2.1., imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te istu osnovnu namjenu. Stoga je šteta utvrđena na razini proizvoda iz ispitnog postupka (sve razine zajedno). Konkretno, Žalbeno tijelo smatra da „kad istražna tijela poduzimaju istragu jednog dijela domaće industrije, ona bi načelno na sličan način trebala ispitati sve ostale dijelove koji sačinjavaju tu industriju, kao i ispitati industriju u cjelini” (177). Međutim, s obzirom na segmentiranost tržišta, agregirana analiza dopunjena je analizom pojedine razine kad je to bilo moguće.

4.6.2.   Makroekonomski pokazatelji

(470)

Makroekonomski pokazatelji utvrđeni su na temelju provjerenog odgovora na upitnik udruženja Tyres Europe, pri čemu su informacije dobivene iz podataka Europoola kombinirane s dodatnim informacijama koje su dostavili proizvođači iz Unije koji čine veliku većinu proizvodnje u Uniji (više od 80 % proizvodnje u Uniji).

4.6.2.1.   Proizvodnja, proizvodni kapaciteti i iskorištenost kapaciteta

(471)

Proizvodnja u Uniji utvrđena je zbrajanjem prodaje u Uniji (kako ju je prijavilo udruženje Tyres Europe) i izvozne prodaje na temelju podataka Eurostata, prilagođene za promjene u zalihama koje su prijavili proizvođači iz Unije koji čine veliku većinu proizvodnje u Uniji. Prilagodba za zalihe bila je manja od 1 % ukupne razine proizvodnje tijekom razmatranog razdoblja.

(472)

Iskorištenost kapaciteta temeljila se na podacima koje su dostavili proizvođači iz Unije koji čine veliku većinu proizvodnje u Uniji, a proizvodni kapacitet procijenjen je na temelju proizvodnje podijeljene sa stopom iskorištenosti kapaciteta.

(473)

Ukupna procijenjena proizvodnja u Uniji, proizvodni kapaciteti i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 5

Proizvodnja, proizvodni kapaciteti i iskorištenost kapaciteta

 

2021.

2022.

2023.

Razdoblje ispitnog postupka (2024.)

Količina proizvodnje (u komadima)

272 217 031

264 910 073

252 553 303

251 768 971

Indeks

100

97

93

92

Proizvodni kapacitet (u komadima)

315 079 224

308 084 155

305 842 283

302 027 262

Indeks

100

98

97

96

Iskorištenost kapaciteta (%)

86

86

83

83

Indeks

100

100

97

97

Izvor:

Tyres Europe – provjereni odgovor na makroupitnik, Eurostatova baza podataka Comext

(474)

Proizvodnja u Uniji postupno se smanjivala svake godine tijekom razmatranog razdoblja. Općenito, na rastućem tržištu (tablica 2) proizvodnja u Uniji smanjila se za 8 %, tj. za oko 20 milijuna guma.

(475)

Tijekom razmatranog razdoblja smanjio se i proizvodni kapacitet, iako nešto postupnije. Tijekom razmatranog razdoblja proizvodni kapacitet ukupno se smanjio za oko 13 milijuna guma, što je pad od 4 %.

(476)

Stoga se iskorištenost kapaciteta smanjila za 3 postotna boda, s 86 % u prvoj polovini razmatranog razdoblja na 83 % u drugoj polovini. To je proizašlo iz nastojanja industrije Unije da održi ukupno prihvatljivu razinu iskorištenosti kapaciteta prilagodbom proizvodnog kapaciteta i količine proizvodnje zbog smanjenja prodaje (tablica 6).

4.6.2.2.   Količina prodanih proizvoda i tržišni udio

(477)

Prodaja u Uniji utvrđena je oduzimanjem uvoza u Uniju (tablica 3) od potrošnje u Uniji (tablica 2). Količina prodanih proizvoda i tržišni udio industrije Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 6

Količina prodanih proizvoda i tržišni udio

 

2021.

2022.

2023.

Razdoblje ispitnog postupka (2024.)

Ukupna količina prodanih proizvoda na tržištu Unije (u komadima)

185 445 689

180 034 202

176 741 595

178 640 551

Indeks

100

97

95

96

Tržišni udio (%)

60

57

57

53

Indeks

100

95

95

88

Izvor:

Tyres Europe – provjereni odgovor na makroupitnik, Eurostatova baza podataka Comext

(478)

Prodaja industrije Unije nastavila se smanjivati tijekom razmatranog razdoblja, uz malo povećanje u razdoblju ispitnog postupka, ali je ostala ispod razine iz 2021. Ukupno se smanjila za oko 7 milijuna guma, što je smanjenje od 4 %, za razliku od kretanja potrošnje u Uniji koja se tijekom razmatranog razdoblja povećala za 8 % (tablica 2).

(479)

S obzirom na rast tržišta Unije to smanjenje prodaje dovelo je do velikog gubitka tržišnog udjela industrije Unije, koji se smanjio sa 60 % u 2021. na 53 % u 2024., što je smanjenje od 12 %.

4.6.2.3.   Rast

(480)

Iako se potrošnja u Uniji tijekom razmatranog razdoblja povećala za oko 25 milijuna guma, industrija Unije nije mogla ostvariti korist od tog pozitivnog kretanja. Umjesto toga, njezina se prodaja smanjila za oko 7 milijuna guma te je ona izgubila 7 postotnih bodova tržišnog udjela. Istodobno se uvoz iz Kine u Uniju postupno povećao za oko 35 milijuna guma i preuzeo tržišni udio koji je izgubila industrija Unije (tablice 2 i 3).

4.6.2.4.   Zaposlenost i produktivnost

(481)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 7

Zaposlenost i produktivnost

 

2021.

2022.

2023.

Razdoblje ispitnog postupka (2024.)

Broj zaposlenika (u EPRV-u)

84 714

83 705

81 903

80 194

Indeks

100

99

97

95

Produktivnost (u komadima/EPRV-u)

3 213

3 165

3 084

3 139

Indeks

100

99

96

98

Izvor:

Tyres Europe – provjereni odgovor na makroupitnik

(482)

Zaposlenost se tijekom razmatranog razdoblja smanjila za 5 %, u skladu s kretanjima u proizvodnji. To smanjenje odgovara gubitku oko 4 500 radnih mjesta u ekvivalentu punog radnog vremena u Uniji.

(483)

Produktivnost se postupno smanjivala od 2021. do 2023., uz blago povećanje u razdoblju ispitnog postupka. Ukupno se smanjila za 2 % tijekom razmatranog razdoblja.

4.6.2.5.   Visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga

(484)

Sve su dampinške marže bile znatno iznad razine de minimis. Utjecaj visine stvarnih dampinških marži na industriju Unije bio je znatan s obzirom na količinu i cijene proizvoda uvezenih iz predmetne zemlje.

(485)

Ovo je prvi antidampinški ispitni postupak u vezi s predmetnim proizvodom. Stoga nisu bili raspoloživi podaci za procjenu učinaka mogućeg prethodnog dampinga.

4.6.3.   Mikroekonomski pokazatelji

4.6.3.1.   Cijene i čimbenici koji utječu na cijene

(486)

Ponderirana prosječna jedinična prodajna cijena proizvođača iz Unije u uzorku za nepovezane kupce u Uniji u razmatranom razdoblju kretala se kako slijedi:

Tablica 8

Prodajne cijene u Uniji i trošak proizvodnje

 

2021.

2022.

2023.

Razdoblje ispitnog postupka (2024.)

Prosječna jedinična prodajna cijena u Uniji (EUR/guma)

54,1

62,0

64,9

62,4

Indeks

100

115

120

115

Jedinični trošak proizvodnje (EUR/guma)

46,1

54,1

57,8

57,5

Indeks

100

117

125

125

Izvor:

provjereni odgovori na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku

(487)

Prosječna jedinična prodajna cijena proizvođača iz Unije prvo se povećala za 15 % u 2022. i za 20 % u 2023. od početka razmatranog razdoblja. Prosječna cijena u razdoblju ispitnog postupka pala je na razinu cijena iz 2022., ali je ostala iznad razina iz 2021., uz ukupno povećanje od 15 %, što odgovara povećanju od gotovo 8 EUR po gumi.

(488)

Kako je prikazano u tablici 4, prosječne cijene uvoza iz Kine u Uniju, koje se uglavnom odnose na gume 3. razine, stalno su bile niže od cijena industrije Unije tijekom istog razdoblja.

(489)

Trošak proizvodnje u Uniji povećao se tijekom razmatranog razdoblja više od prodajnih cijena, za 25 % (u prosjeku za 11 EUR po gumi). Znatno povećanje troškova uglavnom je posljedica povećanja troškova energije i rada, kao i cijena nekih sirovina. Zbog smanjenja količine proizvodnje povećali su se i fiksni troškovi, kao što su amortizacija i režijski troškovi proizvodnje po jedinici.

(490)

Kao što se može vidjeti iz navedenih trendova, stopa rasta troška proizvodnje premašila je stopu povećanja prodajnih cijena, što znači da je industrija Unije pretrpjela sprečavanje rasta cijena i nije mogla u potpunosti prenijeti povećanje svojeg troška na prodajne cijene.

(491)

Zasebna analiza po razinama provedena je kako je sažeto u nastavku.

Tablica 9

Prodajne cijene u Uniji i trošak proizvodnje – 1. razina

 

2021.

2022.

2023.

Razdoblje ispitnog postupka (2024.)

Prosječna jedinična prodajna cijena u Uniji (EUR/guma)

65,8

73,5

74,4

71,5

Indeks

100

112

113

109

Jedinični trošak proizvodnje (EUR/guma)

55,8

63,8

65,5

65,9

Indeks

100

114

117

118

Izvor:

provjereni odgovori na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku

Tablica 10

Prodajne cijene u Uniji i trošak proizvodnje – 2. razina

 

2021.

2022.

2023.

Razdoblje ispitnog postupka (2024.)

Prosječna jedinična prodajna cijena u Uniji (EUR/guma)

37,9

44,5

47,5

45,3

Indeks

100

117

125

120

Jedinični trošak proizvodnje (EUR/guma)

31,3

36,8

41,2

39,4

Indeks

100

118

132

126

Izvor:

provjereni odgovori na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku

Tablica 11

Prodajne cijene u Uniji i trošak proizvodnje – 3. razina

 

2021.

2022.

2023.

Razdoblje ispitnog postupka (2024.)

Prosječna jedinična prodajna cijena u Uniji (EUR/guma)

29,1

35,0

37,1

36,1

Indeks

100

120

127

124

Jedinični trošak proizvodnje (EUR/guma)

26,4

33,1

37,8

35,4

Indeks

100

126

144

134

Izvor:

provjereni odgovori na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku

(492)

Kao što se može vidjeti iz prethodnih tablica, slična kretanja mogu se uočiti u svakoj razini pojedinačno, kao i agregirano.

(493)

Jedinične prodajne cijene povećale su se u svakoj razini od 2021. do 2023., a zatim su se blago smanjile u razdoblju ispitnog postupka. Cijene su općenito porasle za 9 % u 1., za 20 % u 2. i za 24 % u 3. razini. Za usporedbu, cijene uvoza iz Kine u Uniju stalno su bile niže od cijena industrije Unije za sve razine, kako je već objašnjeno u uvodnoj izjavi 461.

(494)

Jedinični trošak proizvodnje industrije Unije slijedio je slična kretanja kao prodajne cijene za 2. i 3. razinu, odnosno povećao se od 2021. do 2023., a zatim se blago smanjio u razdoblju ispitnog postupka. U svim godinama razmatranog razdoblja i za sve razine tempo povećanja jediničnog troška premašio je tempo povećanja jedinične prodajne cijene, što potvrđuje kretanje zabilježeno na agregiranoj razini.

4.6.3.2.   Troškovi rada

(495)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 12

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

 

2021.

2022.

2023.

Razdoblje ispitnog postupka (2024.)

Prosječni troškovi rada po zaposleniku (EUR)

53 697

54 345

56 634

60 521

Indeks

100

101

105

113

Izvor:

provjereni odgovori na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku

(496)

Prosječni troškovi rada postupno su se povećavali iz godine u godinu tijekom razmatranog razdoblja. Ukupno povećanje iznosilo je 13 %, što je uglavnom posljedica inflacijskih kretanja u Uniji. Osim toga, povećanje u 2024. obuhvaća i dodatne troškove rada povezane s otpuštanjima do kojih je došlo u tom razdoblju.

4.6.3.3.   Inventar (zalihe)

(497)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 13

Zalihe

 

2021.

2022.

2023.

Razdoblje ispitnog postupka (2024.)

Završne zalihe (u komadima)

5 881 772

6 385 905

5 698 728

6 096 676

Indeks

100

109

97

104

Završne zalihe kao postotak proizvodnje (%)

14,7

16,1

15,7

16,7

Izvor:

provjereni odgovori na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku

(498)

Zabilježene su manje fluktuacije u razinama zaliha tijekom razmatranog razdoblja, ali su one ostale relativno stabilne u smislu postotka proizvodnje te su se kretale od 14 % do 17 %. Opažena razina i kretanje zaliha mogu se smatrati uobičajenima za industriju guma. Razina završnih zaliha ukupno se povećala za 4 % u razmatranom razdoblju.

4.6.3.4.   Profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala

(499)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 14

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

 

2021.

2022.

2023.

Razdoblje ispitnog postupka (2024.)

Profitabilnost prodaje u Uniji nepovezanim kupcima (% prihoda od prodaje)

14,8  %

12,8  %

11,0  %

8,0  %

Indeks

100

86

74

54

Novčani tok (EUR)

455 834 373

382 313 353

580 698 485

715 878 931

Indeks

100

84

127

157

Ulaganja (EUR)

86 997 702

135 635 952

146 344 830

225 146 035

Indeks

100

156

168

259

Povrat ulaganja

64,6  %

67,4  %

83,7  %

82,2  %

Indeks

100

104

130

127

Izvor:

provjereni odgovori na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku

(500)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku tako što je neto dobit prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji iskazala kao postotak prihoda od te prodaje.

(501)

Zabilježeno je jasno silazno kretanje profitabilnosti (za sve razine zajedno) tijekom razmatranog razdoblja. Profitabilnost se općenito smanjila s 14,8 % u 2021. na 8 % u razdoblju ispitnog postupka, odnosno smanjila se za 6,8 postotnih bodova ili 46 %, što je znatno smanjenje.

(502)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Kretanje neto novčanog toka bilo je pozitivno, uz smanjenje 2022., a zatim povećanje do kraja razmatranog razdoblja. Općenito se stanje novčanog toka poboljšalo za 57 %.

(503)

Ulaganja su se znatno povećala u razmatranom razdoblju, ukupno za 159 %, pri čemu je do najvećeg godišnjeg povećanja od 54 % došlo od 2023. do 2024., na kraju razmatranog razdoblja. U apsolutnom smislu ulaganja su 2024. dosegnula 225 milijuna EUR, što se može smatrati važnim iznosom koji čini četvrtinu dugotrajne imovine koja se upotrebljava za proizvodnju guma. Iako je industrija Unije smanjila kapacitet, uložila je u modernizaciju proizvodne opreme kako bi osigurala održivost.

(504)

CRIA je tvrdila da su velika ulaganja dokaz nepostojanja štete, kako je Komisija zaključila u nekim prošlim ispitnim postupcima (178).

(505)

Prvo, važno je istaknuti da je u predmetima na koje se poziva CRIA zaključak o nepostojanju štete donesen na temelju kombinacije više pokazatelja štete, a ne samo ulaganja. Nadalje, visoku razinu ulaganja industrije Unije u razmatranom razdoblju, a posebno 2024., treba promatrati u kontekstu povećane konkurencije dampinškog uvoza iz Kine, što je dovelo do nedavnih i predstojećih zatvaranja postrojenja te nužne prilagodbe i modernizacije preostalih proizvodnih postrojenja kako bi se dobili proizvodi vrhunske kvalitete i većeg promjera naplatka te tako osiguralo vodstvo i održivost industrije Unije barem u višim segmentima (posebno 1. razini). U kontekstu smanjenog kapaciteta i radi osiguravanja održivosti industrija Unije nije imala izbora nego nastaviti ulagati u nove tehnologije i mijenjati opremu kako bi se preusmjerila na proizvode koji su manje izloženi nepoštenom tržišnom natjecanju.

(506)

Zainteresirane strane, posebno Deldo i Interpneu, u brojnim su podnescima spomenule modernizaciju proizvodnih postrojenja. U svojem podnesku Deldo i Interpneu tvrdili su, donekle oprečno, da je šteta zapravo posljedica visokih troškova ulaganja koja je industrija Unije provodila radi veće učinkovitosti i konkurentnosti, a ne uvoza iz Kine. Međutim, te stranke nisu potkrijepile tvrdnju objašnjenjem kako visoki troškovi ulaganja utječu na štetu koju je pretrpjela industrija Unije. Stoga se odbacuje tvrdnja da je šteta nastala zbog visokih troškova ulaganja.

(507)

Povrat ulaganja je dobit izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja (tj. ukupne dugotrajne imovine koja se upotrebljava za proizvodnju). Taj se financijski pokazatelj isto tako razvijao pozitivno, uz postupno povećanje iz godine u godinu tijekom razmatranog razdoblja i ukupni rast od 27 %.

(508)

Provedena je i pojedinačna analiza profitabilnosti po razinama. S obzirom na to da se gume svih razina mogu proizvoditi na istim proizvodnim linijama i da strojevi nisu namijenjeni za određene razine, industrija Unije nije mogla dostaviti smislenu raščlambu po razinama za druge financijske pokazatelje analizirane u ovom odjeljku.

Tablica 15

Profitabilnost – 1., 2. i 3. razina

 

2021.

2022.

2023.

Razdoblje ispitnog postupka (2024.)

Profitabilnost prodaje u Uniji nepovezanim kupcima (% prihoda od prodaje) – 1. razina

15,1

13,2

12,0

7,9

Indeks

100

87

79

52

Profitabilnost prodaje u Uniji nepovezanim kupcima (% prihoda od prodaje) – 2. razina

17,6

17,3

13,4

13,0

Indeks

100

98

76

74

Profitabilnost prodaje u Uniji nepovezanim kupcima (% prihoda od prodaje) – 3. razina

9,4

5,7

–2,0

2,1

Indeks

100

60

–21

22

Izvor:

provjereni odgovori na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku

(509)

Kao što je vidljivo iz tablice 15, profitabilnost se tijekom razmatranog razdoblja smanjila u svakoj razini, što potvrđuje kretanje zabilježeno na agregiranoj razini proizvoda (tablica 14).

(510)

U segmentu 1. razine koji se odnosi na vrhunske proizvode profitabilnost se kontinuirano smanjivala u razmatranom razdoblju, s 15,1 % u 2021. na 7,9 % u razdoblju ispitnog postupka. Drugim riječima, profitabilnost se gotovo prepolovila (smanjenje za 48 %).

(511)

U segmentu 2. razine zabilježeno je umjerenije smanjenje od ukupno 26 %, sa zdravih 17,6 % u 2021. na 13 % u razdoblju ispitnog postupka.

(512)

Ne iznenađuje da se profitabilnost najviše pogoršala u segmentu 3. razine koji obuhvaća jeftine gume i na koji je usmjerena većina proizvoda iz dampinškog uvoza iz Kine. Štoviše, u tom segmentu industrija Unije nije uspjela ostvariti održive razine dobiti, osim 2021. Konkretno, profitabilnost se 2022. smanjila s 9,4 % na 5,7 %, a 2023. postala je čak negativna (–2 %). U razdoblju ispitnog postupka profitabilnost se donekle oporavila na 2,1 %, ali je i dalje bila znatno ispod razine iz 2021.

4.7.   Zaključak o šteti

(513)

Kako je prikazano u tablici 3, tijekom razmatranog razdoblja količina uvoza iz Kine u Uniju povećala se za 62 %, odnosno za oko 35 milijuna guma. U istom se razdoblju cijena uvoza iz Kine u Uniju povećala za 12 % (tablica 4), što je skromno povećanje u usporedbi s kretanjem cijena na tržištu Unije, prvenstveno cijena uvoza iz ostalih trećih zemalja (+26 % kako je prikazano u tablici 17) te u usporedbi s već znatno višim cijenama industrije Unije (+15 % kako je prikazano u tablici 8).

(514)

Industrija Unije nije mogla ostvariti korist od sve veće potrošnje u Uniji te joj se smanjila i proizvodnja (za 20 milijuna guma) i prodaja (za 7 milijuna guma). Izgubila je 7 postotnih bodova tržišnog udjela, koji se smanjio sa 60 % na 53 %. Kapacitet industrije Unije smanjio se za 4 %, a iskorištenost kapaciteta s 86 % na 83 %. Zaposlenost se postupno smanjivala tijekom razmatranog razdoblja i ukupno za 5 %, što odgovara gubitku od oko 4 500 radnih mjesta u ekvivalentu punog radnog vremena. Produktivnost se također smanjila za 2 %.

(515)

Tijekom razmatranog razdoblja prosječni jedinični trošak proizvodnje (sve razine zajedno) industrije Unije povećao se za 25 %, što odgovara iznosu od oko 11 EUR po gumi, dok su se njezine prosječne prodajne cijene u Uniji povećale za samo 15 %, što je manje od 8 EUR po gumi. Drugim riječima, industrija Unije nije mogla prenijeti povećanje troškova na kupce. Isti su trendovi primijećeni i u pojedinačnim razinama tržišta. Stoga se profitabilnost industrije Unije smanjila i na agregiranoj razini (–46 %) i pojedinačno u svakoj razini (–48 % u 1., –26 % u 2. i –78 % u 3.).

(516)

Iako je za nekoliko pokazatelja štete zabilježeno stabilno stanje ili povećanje, kao što su novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja (vidjeti tablicu 14), ti pokazatelji nisu odlučujući za opće stanje industrije. Naime, povećanje ulaganja u ovom predmetu strateška je reakcija na nepovoljne uvjete u obliku brze reorganizacije i ponovne prilagodbe, a ne dokaz zdrave industrije koja se širi, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 503. Slično tome, poboljšanje povrata ulaganja nije znak operativne snage. To je rezultat strukturnog povlačenja iz segmenata nižih razina, u kojima se industrija više ne može natjecati cijenama, prema proizvodima 1. razine, za koje je cjenovna konkurencija manja. Povrat se poboljšava samo zato što proizvodi 1. razine imaju više cijene, a time i veće marže, a ne zato što su se poboljšali temeljni rezultati industrije. Nadalje, novčani tok možda proizlazi iz računovodstvenih praksi (npr. odgoda održavanja, negotovinska amortizacija), a ne iz neposrednih rezultata ostvarenih na konkurentnom tržištu. Zbog toga ti pokazatelji mogu privremeno biti stabilni čak i u okolnostima u kojima se ključni operativni pokazatelji, kao što su prodajne količine, cijene i profitabilnost, već pogoršavaju zbog štetnog dampinga.

(517)

Zaključno, za većinu pokazatelja štete kao što su proizvodnja, kapacitet, iskorištenost kapaciteta, količina prodanih proizvoda, tržišni udio, zaposlenost, profitabilnost i produktivnost zabilježeno je jasno negativno kretanje tijekom razmatranog razdoblja. Negativna kretanja potvrđena su analizom razina tržišta, posebno u pogledu troškova, cijene i profitabilnosti po razini, koja je pokazala povećanje troškova koje premašuje povećanje prodajne cijene, što znači smanjenje profitabilnosti u svakoj razini, pri čemu je 3. razina postala gospodarski neodrživa za industriju Unije s obzirom na povećanu količinu uvoza iz NRK-a. Kad se sagleda cjelokupna šteta, ta negativna kretanja nadmašuju ograničene pozitivne signale (za novčani tok i povrat ulaganja) te potkrepljuju nalaz o materijalnoj šteti.

(518)

Razne stranke, Deldo i Interpneu, grupa GITI i CRIA, tvrdile su da industrija Unije nije pretrpjela štetu, posebno u segmentima 1. i 2. razine. Konkretno, društva Deldo i Interpneu tvrdila su da industrija Unije nije pretrpjela materijalnu štetu i navela su dobre financijske rezultate u javno dostupnim financijskim izvještajima za 2024. nekih od najvećih grupa proizvođača iz Unije. Tvrdila su i da se ne može provesti pravilna analiza štete bez informacija o količini prodanih proizvoda po razinama.

(519)

Komisija je napomenula da se javno dostupni financijski izvještaji određenih grupa proizvođača iz Unije nisu odnosili samo na proizvod iz ispitnog postupka ili na prodaju na tržištu Unije te stoga nisu bili protivni nalazima o šteti.

(520)

Kad je riječ o zahtjevu za analizu štete na temelju informacija o količini prodanih proizvoda po razinama, Komisija je te informacije dodala u tablicu 16 i dala sažetak koji se temelji na provjerenim podacima proizvođača iz Unije u uzorku. Analiza silaznih kretanja prodaje industrije Unije u 2. i 3. razini jasan je pokazatelj konkurentskog pritiska dampinškog uvoza iz Kine.

Tablica 16

Raspodjela količine prodanih proizvoda industrije Unije po razinama (%)

 

2021.

2022.

2023.

Razdoblje ispitnog postupka (2024.)

1. razina

64

66

71

70

2. razina

18

16

15

16

3. razina

18

18

14

14

Ukupno

100

100

100

100

Izvor:

provjereni odgovori na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku

(521)

Nadalje, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 469., u ispitnom postupku zaključeno je da je primjereno provesti ispitni postupak i procjenu štete za cijeli opseg proizvoda (sve razine zajedno) i dopuniti ga, kad je to izvedivo, detaljnijom analizom razina tržišta. Kako je prikazano u tablicama 9, 10, 11 i 15, podaci za pojedine razine tržišta, s raspodjelom količine prodanih proizvoda kako je prikazano u tablici 16, potvrđuju štetu utvrđenu na agregiranoj razini. Kako je navedeno u uvodnim izjavama 425. i 426., Komisija je utvrdila postojanje međurazinskog tržišnog natjecanja. Zbog toga jeftini uvoz iz Kine, pretežno iz 3. razine, gura industriju Unije u više segmente, ali je zbog pritiska na cijene i u tim segmentima zabilježeno smanjenje količine i profitabilnosti. Taj pritisak na cijene može se objasniti time što bi se kupci više prebacivali na niže segmente što bi se više razlika u cijeni između 3. razine i viših segmenata povećala, čak i ako je razlika u cijeni među različitim razinama u određenoj mjeri opravdana višim standardima kvalitete i performansi u višim razinama. U skladu s tim, dampinški uvoz iz Kine ne nanosi štetu samo segmentu u kojem se izravno natječe, nego stvara poremećaje u kupovnom ponašanju na cijelom tržištu, potiskuje potražnju i sprečava rast cijena guma proizvedenih u Uniji u svakoj razini. To posebno vrijedi s obzirom na činjenicu da proizvodi 2. ili 3. razine imaju slične performanse kao i proizvodi iz viših razina kad je riječ o određenim tehničkim parametrima. Stoga su tvrdnje o nepostojanju štete koju je pretrpjela industrija Unije odbačene.

(522)

Nakon konačne objave grupa GITI složila se da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu pretežno zbog uvoza guma 3. razine iz Kine, no tvrdila je da je ta šteta ograničena na 3. razinu (tj. 14 % prodaje industrije Unije) i da se ne može ekstrapolirati na ostatak prodaje u Uniji, tj. na 1. i 2. razinu, bez potpuno segmentirane analize štete. Grupa GITI uputila je na nalaze Žalbenog tijela u predmetu Kina – Bešavne cijevi od nehrđajućeg čelika visokih performansi (Japan) (179), ali u otvorenoj verziji svojih primjedbi nije navela dodatne pojedinosti. Prema mišljenju grupe GITI, ako se 1. i 2. razina promatraju zasebno, ne može se utvrditi šteta. Grupa GITI u tom je pogledu tvrdila da je pad profitabilnosti u 1. razini u suprotnosti s kretanjima povrata ulaganja i ulaganja u istom razdoblju i da u svakom slučaju nije mogao biti posljedica pretežno uvoza proizvoda 3. razine iz Kine s obzirom na ograničeno izravno tržišno natjecanje između 3. razine i 1. razine. Tvrdila je da se, umjesto toga, profitabilnost u 1. razini smanjila zbog smanjenja količine izvoza i posljedičnog povećanja jediničnog troška. Kad je riječ o 2. razini, grupa GITI smatrala je da Komisija nije analizirala u kojoj je mjeri pad dobiti mogao biti uzrokovan prelaskom na prodaju originalne opreme. Nadalje, tvrdila je da je, s obzirom na to da u 2. razini nije utvrđeno sniženje cijena, Komisija ekstrapolacijom svojih nalaza o sniženju cijena iz 14 % prodaje u Uniji na ostatak prodaje u Uniji prekršila svoje obveze iz članka 3. stavaka 2. i 3. osnovne uredbe da utvrdi učinke na cijene na temelju objektivnog ispitnog postupka i pozitivnih dokaza. Stoga je tvrdila da se mjere (ako se donesu) mogu uvesti samo na uvoz proizvoda 3. razine iz Kine.

(523)

Slično tome, Kumho je tvrdio da segmentirano tržište zahtijeva segmentiranu procjenu štete, da je šteta ograničena na 3. razinu i da se ne može ekstrapolirati na cijelu industriju Unije, za koju se 86 % ukupne prodaje odnosilo na proizvode 1. i 2. razine. Kumho je smatrao da na 1. i 2. razini nije bilo znakova štete jer u te dvije razine nije utvrđeno sniženje cijena, a industrija Unije i dalje je bila profitabilna. Dodao je i da je prosječna marža sniženja cijena za koju su agregirane 2. i 3. razina metodološki manjkava jer se ne uspoređuje isto s istim. Naposljetku, Kumho je dodao i da je tržišni udio industrije Unije ostao iznad 50 % tijekom razmatranog razdoblja i da se samo neznatno smanjio. Pozvao se na sudski postupak (180) u kojem je u sličnim okolnostima Sud poništio uredbu o uvođenju konačnih antidampinških pristojbi zbog očite pogreške Komisije u zaključku da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu.

(524)

CRIA je dodala i da Komisija mora provesti potpuno segmentiranu analizu štete i uzročno-posljedične veze te istodobno ispitati industriju Unije u cjelini. Navela je da smanjenje tržišnog udjela treba promatrati u kontekstu povećanja potrošnje u Uniji koje je uglavnom bilo koncentrirano u 3. razini, dok je prodaja u 1. i 2. razini ostala stabilna. Tvrdila je da je profitabilnost, iako se smanjila, ostala pozitivna i da s obzirom na povećana ulaganja nije došlo do materijalne štete. Naposljetku, CRIA je ustrajala i na tvrdnji da je potrebno provesti dodatnu segmentiranu analizu za specijalizirane gume jer nisu međusobno zamjenjive s drugim gumama te je uputila na podatke koje je dostavilo društvo Shandong Linglong, proizvođač izvoznik u uzorku u usporednom antisubvencijskom ispitnom postupku (181) koji je u tijeku, na temelju kojih bi se ta analiza mogla provesti.

(525)

Komisija je smatrala da, s obzirom na zamjenjivost proizvoda i konkurentski odnos među razinama i raznim vrstama proizvoda (uključujući specijalizirane gume), kako je opisano u odjeljku 4.3., nisu ispunjeni uvjeti za potpuno segmentiranu analizu štete i uzročno-posljedične veze. Kad je riječ o navodnom nepostojanju materijalne štete u 1. i 2. razini, Komisija je podsjetila da analizu sniženja cijena i drugih pokazatelja štete ne bi trebalo razmatrati zasebno te da elementi kao što su sprečavanje rasta cijena i kretanje profitabilnosti za 1. i 2. razinu jasno ukazuju na materijalnu štetu u kontekstu povećanja uvoza iz Kine koji izravno ili neizravno utječe na sve razine (međurazinsko tržišno natjecanje). Nadalje, argument grupe GITI u kojem uspoređuje kretanje povrata ulaganja i ulaganja s rezultatima industrije Unije u 1. razini ne može se prihvatiti jer se temelji na informacijama koje se odnose na različite skupove podataka (sve razine u odnosu na samo 1. razinu). Isto tako, mora se odbaciti tvrdnja da je pogoršanje rezultata u 1. razini povezano sa smanjenjem izvoznih rezultata. Iako se količina izvoza doista smanjila, Komisija primjećuje da su se izvozne cijene znatno povećale tijekom razmatranog razdoblja (+39 %, kako je navedeno u tablici 18). To je povećanje znatno veće od povećanja zabilježenog na tržištu Unije u istom razdoblju (+15 %, kako je navedeno u tablici 8). Stoga je Komisija zaključila da je smanjenje količine izvoza u velikoj mjeri nadoknađeno povećanjem cijena i da nije povezano s kretanjem rezultata u 1. razini. U svakom slučaju izvozni rezultati odnose se na sve razine, a grupa GITI pozivala se samo na rezultate u 1. razini. Spekulativna tvrdnja o prelasku na prodaju originalne opreme odbačena je jer nije potkrijepljena dokazima.

(526)

Slično tome, stranke koje tvrde da se šteta koju je industrija Unije pretrpjela u 3. razini ne može ekstrapolirati na ostatak njezine prodaje jer nije bilo sniženja cijena u 2. i 1. razini zanemarile su činjenicu da je sprečavanje rasta cijena utvrđeno u svim razinama. U članku 3. stavku 3. osnovne uredbe sprečavanje rasta cijena jednako je priznato kao valjan pokazatelj učinka dampinškog izvoza na cijene, a zabilježeno je u svim razinama, kako je navedeno u odjeljku 4.6.3.1. i uvodnoj izjavi 521. Kao odgovor na tvrdnju o valjanosti agregirane marže sniženja cijena Komisija napominje da ne isključuje uparivanje proizvoda i da je navedena kao dodatan pokazatelj, a ne kao zamjena za usporedbu cijena po tržišnim razinama. U vezi s razinom profitabilnosti i tržišnim udjelom Komisija napominje da, kako bi se sagledali gospodarski rezultati, te pokazatelje treba promatrati s obzirom na njihova kretanja, a ne apsolutnu razinu. Njihova su kretanja pokazala jasno pogoršanje (u slučaju profitabilnosti u svim razinama) i stoga se smatra da dokazuju štetu. Komisija je u svakom slučaju smatrala da prosječna profitabilnost od 8 % ostvarena u razdoblju ispitnog postupka nije dovoljna za kapitalno intenzivnu industriju kao što je industrija guma i da je ispod utvrđene ciljne dobiti. Kad je riječ o tržišnom udjelu, kako je naveden u tablici 6, smanjenje od 10 postotnih bodova još je jedan znak materijalne štete. Nadalje, tvrdnja CRIA-e da je povećanje potrošnje u Uniji bilo ograničeno na 3. razinu nije potkrijepljena dokazima i u svakom slučaju nije potvrđena u ispitnom postupku, koji je pokazao da je industrija Unije mogla (iako u ograničenoj mjeri) povećati svoju prodaju u višim razinama (kako je navedeno u tablici 16). Stoga su tvrdnje grupe GITI, društva Kumho i CRIA-e odbačene.

(527)

Na temelju navedenog Komisija je zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe.

5.   UZROČNO-POSLJEDIČNA VEZA

(528)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 6. osnovne uredbe ispitala je li zbog dampinškog uvoza iz predmetne zemlje industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu. Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 7. osnovne uredbe ispitala i postoje li drugi poznati čimbenici koji su istodobno mogli uzrokovati štetu industriji Unije. Komisija je osigurala da se dampinškom uvozu ne pripisuje druga moguća šteta prouzročena čimbenicima koji nisu dampinški uvoz iz predmetne zemlje. Ti su čimbenici bili rezultati izvozne prodaje industrije Unije, uvoz u Uniju iz ostalih trećih zemalja, visoka razina vlastitog uvoza industrije Unije iz Kine i povećanje troškova proizvodnje.

5.1.   Učinci dampinškog uvoza

(529)

Kako je objašnjeno u odjeljku 4.6.2., analiza pokazatelja štete pokazala je da se na rastućem tržištu Unije smanjila prodaja, tržišni udio i količina proizvodnje industrije Unije, dok se u istom razdoblju uvoz iz Kine u Uniju povećao za više od 35 milijuna komada. Stoga su kineski proizvođači izvoznici uspjeli povećati svoj tržišni udio s 18 % na 28 %, uglavnom na štetu industrije Unije, koja je zabilježila pad tržišnog udjela sa 60 % na 53 %.

(530)

Cijene dampinškog uvoza iz Kine bile su znatno niže od cijena industrije Unije u razdoblju ispitnog postupka. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 445., prosječna marža sniženja cijena (na temelju usporedbe kojom se osigurava uparivanje razina, za koju su zatražene informacije na razini prodajnih transakcija) dosegnula je 19 %. U 3. razini prosječno sniženje cijena bilo je još veće i iznosilo je 34,7 %. Nadalje, kako je već objašnjeno u uvodnoj izjavi 461., industrija Unije bila je izložena stalnom i sve većem sprečavanju rasta cijena. Tijekom razmatranog razdoblja prosječne cijene uvoza iz Kine u Uniju stalno su bile niže od cijena industrije Unije, i to ne samo na agregiranoj razini proizvoda nego i pojedinačno u 2. i 3. razini. Budući da je stalno bio jeftiniji od prodajnih cijena industrije Unije, uvoz iz Kine kontinuirano je sprečavao rast cijena i time onemogućio industriji Unije da poveća svoje cijene u skladu s povećanjem troška proizvodnje. Zbog toga je ukupna profitabilnost industrije Unije za cijeli opseg proizvoda pokazivala jasno silazno kretanje, što je potvrdila i analiza po razinama (tablice 14 i 15).

(531)

Ukratko, analiza pokazatelja štete jasno je pokazala da se gospodarsko stanje industrije Unije pogoršalo i da se to podudara sa znatnim povećanjem količine uvoza iz Kine po vrlo niskim cijenama. Cijene kineskih proizvođača izvoznika bile su niže od cijena industrije Unije i spriječile rast cijena industrije Unije, čime su stekli tržišne udjele.

(532)

CRIA, Deldo, grupa GITI i Interpneu tvrdili su da se, čak i ako je industrija Unije pretrpjela ikakvu štetu, to ne može pripisati uvozu iz Kine jer je bio koncentriran gotovo isključivo u 3. razini, koja ima neznatnu ulogu u poslovnim rezultatima industrije Unije, koja je svoju pozornost preusmjerila na više i profitabilnije razine. Stoga su CRIA i grupa GITI pozvale Komisiju da provede analizu uzročno-posljedične veze po razinama.

(533)

U odgovoru na te tvrdnje, kako je već objašnjeno u uvodnim izjavama 425. i 426., Komisija je utvrdila da dampinški uvoz guma iz nižih razina vrši pritisak na sniženje cijena guma iz viših razina, čime se smanjuje njihova profitabilnost. Osim toga, tvrdnja da 3. razina ima tek neznatnu ulogu zanemaruje integriranu prirodu proizvodnje guma. Gume namijenjene različitim razinama obično se proizvode koristeći istu opremu, zbog čega smanjenje količine proizvodnje u jednoj razini istodobno utječe na druge razine jer neizbježno utječe na iskorištenost kapaciteta, apsorpciju troškova i ukupnu učinkovitost u svim razinama. Ta međuovisnost znači da pritisak u jednom segmentu nije izoliran i ima posljedice za cijelu industriju. Stoga je procjena štete provedena za cijeli opseg proizvoda, uz dodatnu analizu određenih pokazatelja štete po razinama. Ta je analiza potvrdila da je šteta pretrpljena i u višim razinama (1. i 2. razini).

(534)

Nadalje, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 425. i 426., Komisija je smatrala da postoji međurazinsko tržišno natjecanje, što znači da su gume iz različitih razina bile međusobno konkurentne i da stoga dampinški uvoz iz Kine u 3. razini nije vršio pritisak na sniženje cijena samo u 3. razini, nego i u višim razinama. Zasebna analiza uzročno-posljedične veze po razinama stoga nije bila opravdana. Stoga su te tvrdnje odbačene.

(535)

Nakon konačne objave CRIA, grupa GITI, Kumho i Shandong Yongsheng tvrdili su da zbog ograničene međusobne zamjenjivosti i ograničenog preklapanja tržišnog natjecanja između 1. i 3. razine nije postojala uzročno-posljedična veza između uvoza guma pretežito 3. razine iz Kine i štete koju je pretrpjela industrija Unije, koja je svoju gospodarsku djelatnost usmjerila na 1. i 2. razinu. CRIA je tako istaknula da je neznatno preklapanje s 3. razinom bilo apsolutno nedovoljno da bi izvršilo konkurentski pritisak na 2. razinu, a kamoli 1. razinu. Grupa GITI dodala je i da je, s obzirom na to da analiza cijena nije bila u skladu s člankom 3. stavcima 2. i 3. osnovne uredbe, odnosno da nije provedena na temelju objektivnog ispitnog postupka i pozitivnih dokaza kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 522., narušena i cjelokupna analiza uzročno-posljedične veze. Društvo Shandong Yongsheng ujedno je tvrdilo da činjenica da je industrija Unije i dalje mogla povećavati svoje cijene i ostati profitabilna također dokazuje njezino dobro stanje, pa je učinak uvoza iz Kine na cijene očito precijenjen.

(536)

Komisija je tvrdnje koje se odnose na aspekte međusobne zamjenjivosti, međurazinskog tržišnog natjecanja i analize cijena već detaljno osporila u odjeljcima 4.3. i 4.7. te su stoga odbačeni argumenti kojima se osporava uzročno-posljedična veza između dampinškog uvoza iz Kine i štete koju je industrija Unije zbog njega pretrpjela. Komisija je stoga ostala pri zaključku o uzročno-posljedičnoj vezi između dampinškog uvoza iz Kine i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

5.2.   Učinci drugih čimbenika

5.2.1.   Uvoz iz trećih zemalja

(537)

Količina proizvoda uvezenih iz ostalih trećih zemalja u razmatranom razdoblju kretala se kako slijedi:

Tablica 17

Uvoz iz ostalih trećih zemalja (gume, komadi)

Zemlja

 

2021.

2022.

2023.

Razdoblje ispitnog postupka (2024.)

Južna Koreja

Količina (u komadima)

13 763 494

16 571 153

14 635 104

19 365 770

 

Indeks

100

120

106

141

 

Tržišni udio (%)

4

5

5

6

 

Prosječna cijena

45,9

53,5

55,7

57,0

 

Indeks

100

117

121

124

Turska

Količina (u komadima)

11 677 022

12 866 097

11 644 406

11 475 348

 

Indeks

100

110

100

98

 

Tržišni udio (%)

4

4

4

3

 

Prosječna cijena

40,74

47,05

53,84

52,13

 

Indeks

100

116

132

128

Srbija

Količina (u komadima)

8 129 672

8 656 664

8 295 019

9 956 224

 

Indeks

100

106

102

122

 

Tržišni udio (%)

3

3

3

3

 

Prosječna cijena

32,10

40,06

43,31

42,66

 

Indeks

100

125

135

133

Ostatak svijeta osim NRK-a

Količina (u komadima)

34 865 261

31 413 055

21 839 531

23 506 414

 

Indeks

100

90

63

67

 

Tržišni udio (%)

11

10

7

7

 

Prosječna cijena

47,62

54,52

62,12

61,46

 

Indeks

100

115

130

129

Ukupno sve treće zemlje osim NRK-a

Količina (u komadima)

68 435 449

69 506 969

56 414 060

64 303 756

 

Indeks

100

102

82

94

 

Tržišni udio (%)

22

22

18

19

 

Prosječna cijena

44,25

51,09

55,98

55,54

 

Indeks

100

115

127

126

Izvor:

Eurostat

(538)

Tijekom razmatranog razdoblja uvoz iz Kine bio je znatno veći od uvoza iz bilo koje druge zemlje izvoznice. Štoviše, od 2023. iz Kine se uvozila veća količina proizvoda nego iz svih ostalih zemalja zajedno.

(539)

Ukupni uvoz iz svih ostalih zemalja osim Kine smanjio se za oko 4 milijuna komada u razmatranom razdoblju, a njihov tržišni udio u istom se razdoblju smanjio s 22 % na 19 %. Komisija nema informacije o raspodjeli uvoza iz ostalih trećih zemalja u Uniju po razinama, ali je u svakom slučaju prosječna razina cijena uvoza iz trećih zemalja bila znatno iznad prosječnih cijena industrije Unije u 2. i 3. razini tijekom razmatranog razdoblja. Nadalje, za razliku od kretanja kineskih cijena, stopa povećanja cijena izvoza iz trećih zemalja bila je približno u skladu sa stopom povećanja troškova industrije Unije, pa nije bilo vjerojatno da su sprečavale rast cijena industrije Unije.

(540)

Na temelju prethodno navedenih podataka Komisija je zaključila da uvoz iz trećih zemalja osim Kine nije prouzročio štetu industriji Unije ni u smislu količine ni u smislu cijena.

5.3.   Izvozni rezultati industrije Unije

(541)

Količina i prosječna cijena izvoza proizvođača iz Unije kretale su se u razmatranom razdoblju kako slijedi:

Tablica 18

Izvozni rezultati proizvođača iz Unije (gume, komadi)

 

2021.

2022.

2023.

Razdoblje ispitnog postupka (2024.)

Količina izvezenih proizvoda (u komadima)

84 931 094

83 323 695

77 955 961

74 399 154

Indeks

100

98

92

88

Prosječna cijena (EUR/komad)

56,9

69,2

75,4

78,8

Indeks

100

122

133

139

Izvor:

Eurostat i provjereni odgovori na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku

(542)

Prema podacima Eurostata količina izvoza smanjila se tijekom razmatranog razdoblja za 12 %, tj. za oko 10 milijuna komada. To bi smanjenje trebalo promatrati u kontekstu ukupnog smanjenja proizvodnje industrije Unije, koje je bilo dvostruko veće, odnosno proizvodnja se smanjila za 20 milijuna guma. Međutim, prosječna razina cijena izvoza stalno se povećavala u skladu s kretanjima troškova proizvodnje i razmjerno više od prodajne cijene industrije Unije u Uniji. S obzirom na to kretanje cijena Komisija je zaključila da izvozna aktivnost nije mogla umanjiti uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i utvrđene štete.

5.4.   Povećanje troška proizvodnje

(543)

CRIA, Deldo, grupa GITI, Guangzhou Jiachi Tire Co. Ltd. („Jiachi”) i Interpneu tvrdili su da je pogoršanje gospodarskog stanja industrije Unije, ako je do njega došlo, posljedica općeg povećanja troškova proizvodnje u Uniji, posebno troškova energije i rada, kao i cijena određenih sirovina, kao što su sintetički kaučuk i ugljena čađa, za koje su proizvođači iz Unije morali pronaći alternativne dobavljače umjesto Rusije.

(544)

Kako je već navedeno u odjeljku 4.6.3.1. i tablici 11, jedinični trošak proizvodnje povećao se tijekom razmatranog razdoblja. Važno je napomenuti da je u ispitnom postupku utvrđeno i da zbog agresivnog sprečavanja rasta cijena uzrokovanog jeftinim dampinškim uvozom iz Kine industrija Unije nije mogla povećati svoje prodajne cijene u skladu s tim kretanjima troškova. U tom je smislu vrlo znakovito i da je, kako je vidljivo u tablici 4 i objašnjeno u uvodnoj izjavi 443., stopa povećanja cijena uvoza iz Kine ostala manja od stope svih ostalih trećih zemalja pojedinačno i zajedno (tablica 17). To agresivno određivanje cijena bilo je glavni razlog nemogućnosti industrije Unije da prilagodi svoje cijene povećanju troškova, što je pak dovelo do pada profitabilnosti. Povećanja troškova, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 489., djelomično su uzrokovana višim fiksnim troškovima, kao što su amortizacija i režijski troškovi po jedinici, koji su posljedica smanjenja proizvodnje. To smanjenje količine proizvodnje bilo je pak u velikoj mjeri posljedica prisutnosti dampinškog uvoza. U uobičajenim tržišnim uvjetima gospodarski subjekti obično mogu prenijeti svoja povećanja troškova i nisu prisiljeni snositi posljedice viših fiksnih troškova, posebno kad je riječ o troškovnim elementima koji nisu specifični za određenu industriju (energija i rad) i koji jednako utječu i na druge industrije/sektore.

(545)

Stoga je Komisija na temelju prethodno navedenog zaključila da, iako je povećanje troškova proizvodnje možda pridonijelo gospodarskim poteškoćama industrije Unije, ono nije umanjilo uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz Kine i pretrpljene štete.

(546)

Nakon konačne objave CRIA, Kumho i Shandong Yongsheng ponovili su svoju tvrdnju da su povećanje troškova energije i inflacija glavni uzroci štete. Kumho je tako tvrdio da Komisija u svojoj analizi troškova nije uzela u obzir učinak energetske krize i europske energetske politike i politike održivosti. Smatrao je da Komisija nije potkrijepila ni nalaze da industrija Unije nije mogla prenijeti povećanje troškova na svoje kupce zbog politike određivanja cijena proizvoda uvezenih iz Kine. Umjesto toga, s obzirom na to da je pad profitabilnosti bio u skladu s povećanjem troškova, Kumho je zaključio da je šteta koja se ogleda u padu profitabilnosti posljedica povećanja troškova. I društvo Shandong Yongsheng tvrdilo je da su povećani troškovi proizvodnje zasigurno naštetili industriji Unije.

(547)

Komisija je smatrala da su ti argumenti nepotkrijepljeni ili da nisu činjenično osporili analizu i zaključke iz uvodnih izjava 544. i 545. Konkretno, Komisija je već potvrdila da je analizirala učinak povećanja troškova proizvodnje, što je uključivalo i učinak troškova energije. Činjenica da se pad profitabilnosti podudara s povećanjem troškova sama po sebi ne znači da je uzrokovan povećanjem ili da je povećanje troškova jedini uzrok štete. Ta je analiza smislena samo kad se promatra zajedno s kretanjima cijena, koja jasno pokazuju da je u istom razdoblju i na svim tržišnim razinama stopa povećanja prodajnih cijena stalno bila ispod stope povećanja troškova, što je definicija sprečavanja rasta cijena. Komisija je u vezi s tim napomenula da je povećanje prodajnih cijena industrije Unije bilo još skromnije s obzirom na inflacijski pritisak na koji je uputila CRIA, što dodatno potkrepljuje argument da industrija Unije ne posluje u uobičajenim tržišnim uvjetima, nego pod utjecajem sprečavanja rasta cijena. Takav zaključak potkrepljuje i kretanje cijena na izvoznim tržištima kako je prikazano u tablici 18. Na temelju toga njihove su tvrdnje odbačene.

5.5.   Samoprouzročena šteta: ulaganja i vlastiti uvoz iz NRK-a

(548)

Različite stranke tvrdile su da je šteta za industriju Unije, ako je do nje došlo, nastala zbog njezinih poslovnih odluka, posebno visokih troškova ulaganja i velike količine vlastitog uvoza industrije Unije iz NRK-a.

(549)

CRIA, Deldo, grupa GITI i Interpneu tvrdili su da je smanjenje dobiti industrije Unije, ako je do njega došlo, posljedica visokih troškova ulaganja radi poboljšanja proizvodnje i automatizacije u raznim postrojenjima u kojima se prvenstveno proizvode proizvodi 1. razine. Zainteresirane strane citirale su razne novinske članke i najave glavnih proizvođača iz Unije o njihovim izvršenim ili planiranim ulagačkim aktivnostima.

(550)

Deldo i Interpneu tvrdili su i da je industrija Unije pridonijela vlastitoj šteti povećavši uvoz predmetnog proizvoda iz Kine tijekom razmatranog razdoblja, upućujući na Prilog 10. pritužbi, u kojem se navodi povećanje od 237 % tijekom razmatranog razdoblja.

(551)

Kako je već objašnjeno u odjeljku 4.6.3.4., Komisija smatra da je visoka razina ulaganja posljedica, a ne uzrok štete. Kako su ispravno istaknule same zainteresirane strane, ta su ulaganja bila nužna radi prilagodbe promijenjenom stanju na tržištu, odnosno sve većoj količini dampinškog uvoza iz Kine. Industrija Unije nije imala drugog izbora nego povećati ulaganja u poboljšanje učinkovitosti proizvodnje i prilagodbu portfelja proizvoda i postrojenja višem segmentu tržišta, na koji je, međutim, već negativno utjecao nepošteni uvoz iz Kine. Nadalje, utvrđeno je da su te tvrdnje spekulativne i nepotkrijepljene. Zainteresirane strane nisu dokazale postojanje ulaganja koje je bilo gospodarski neopravdano. Zahtjev je stoga odbačen.

(552)

Kad je riječ o tvrdnji da je industrija Unije više uvozila predmetni proizvod iz Kine, Komisija je smatrala da, s obzirom na njegovu općenito malu količinu (manje od 1 % ukupne količine uvoza iz Kine u Uniju u razdoblju ispitnog postupka), utjecaj te stope povećanja nije mogao biti velik. Stoga je Komisija zaključila da ništa u dokumentaciji ne upućuje na to da su količina i/ili kretanje uvoza industrije Unije iz Kine prouzročili štetu toj industriji, a kamoli prekinuli uzročno-posljedičnu vezu utvrđenu između dampinškog uvoza iz Kine i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(553)

Nakon konačne objave CRIA je ponovila tvrdnju da su velika ulaganja glavni uzrok pada profitabilnosti. Smatrala je da se, s obzirom na vrijeme ulaganja (do najznačajnijeg povećanja ulaganja došlo je već 2022., kad je profitabilnost i dalje iznosila 12,8 %), ta ulaganja ne mogu smatrati reakcijom na uvoz iz Kine. Dodala je da su umjesto toga ulaganja posljedica strogih zahtjeva za zaštitu okoliša u Uniji. Društvo Shandong Yongsheng složilo se da su prekomjerna ulaganja zasigurno razlog pada profitabilnosti u 1. razini zbog povećanog troška amortizacije, a ne uvoz guma 3. razine iz Kine. Društvo Kumho i CRIA tvrdili su da su štetu prouzročila velika ulaganja, koja su proizašla iz strateške poslovne odluke industrije Unije da prednost da segmentima u kojima se ostvaruje veća dobit (kao što su 1. i 2. razina), pa su osporili Komisijinu procjenu da je preusmjeravanje poslovanja na više razine bilo posljedica uvoza iz Kine i tvrdili da je to bila namjerna i gospodarski dobro opravdana poslovna odluka. To je stajalište zauzela i Koalicija uvoznika osobnih vozila i lakih kamiona.

(554)

CRIA je tvrdila i da Komisija nije razmotrila njezin prethodni podnesak u kojem je tvrdila da je šteta zapravo posljedica loše kvalitete Unijinih guma 3. razine. Kako bi potkrijepila tu tvrdnju CRIA je dostavila popis rezultata testiranja u kojem se navodi niz robnih marki Unije koje nisu prošle različite sigurnosne testove.

(555)

Kad je riječ o tvrdnjama o ulaganjima, Komisija je u uvodnim izjavama 505. i 516. već objasnila da je do ulaganja došlo u kontekstu zatvaranja postrojenja, potrebne reorganizacije i prilagodbe proizvodnje te da vrijeme i stopa povećanja ulaganja ne pobijaju to utvrđenje, pri čemu je stopa povećanja ulaganja u svakom slučaju bila najviša u razdoblju ispitnog postupka, protivno tvrdnjama CRIA-e. Nadalje, ispitni postupak pokazao je da su, suprotno tvrdnji CRIA-e, ulaganja u područje okoliša proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razmatranog razdoblja, prema informacijama koje su bile dostupne, bila manja od 6 %. Kad je riječ o tvrdnjama o dobrovoljnom prestanku sudjelovanja industrije Unije u 3. razini, Komisija je napomenula da se čini da se tim tvrdnjama, osim što nisu potkrijepljene, negira glavni temeljni razlog za tu promjenu, a to su neodrživi tržišni uvjeti koji su nastali zbog dampinškog uvoza iz Kine. To je unatoč činjenici da su te iste stranke u istim podnescima priznale da je uvoz guma 3. razine iz Kine nanio štetu industriji Unije.

(556)

Kad je riječ o tvrdnji o lošoj kvaliteti guma 3. razine koje je proizvela industrija Unije, ispitivanja s nezadovoljavajućim rezultatom koja je iznijela CRIA obuhvaćala su robne marke i 3. i 2. razine, što dodatno potvrđuje dva vrlo važna zaključka. Prvo, aspekti kvalitete (vidljivi u rezultatima ispitivanja) preklapaju se za gume 3. i 2. razine, a drugo, gumama i 3. i 2. razine konkuriraju kineske alternative visokih performansi. Stoga su tvrdnje CRIA-e, društva Kumho i društva Shandong Yongsheng odbačene.

5.6.   Zaključak o uzročno-posljedičnoj vezi

(557)

Utvrđena je stvarna i bitna uzročno-posljedična veza između štete koju je pretrpjela industrija Unije i naglog porasta dampinškog uvoza iz Kine.

(558)

Kombinirani pritisak na količinu proizvodnje i cijene industrije Unije zbog sve veće količine jeftinog uvoza iz Kine u razmatranom razdoblju spriječio je industriju Unije da ostvari korist od rasta potrošnje u Uniji. Zbog toga su kineski proizvođači izvoznici stekli tržišni udio na štetu industrije Unije. Nadalje, zbog sprečavanja rasta cijena industrija Unije nije mogla povećati svoje cijene u skladu s povećanjem troškova proizvodnje.

(559)

Taj zaključak analize potvrđen je i procjenom sniženja cijena po razinama. Prosječna cijena uvoza iz Kine ostala je ispod prosječne prodajne cijene industrije Unije u svim razinama, čak i u 3. razini, što potvrđuje da je industrija Unije morala smanjiti cijene.

(560)

Komisija je učinke svih poznatih čimbenika na stanje industrije Unije razlikovala i razdvojila od štetnih učinaka dampinškog uvoza. Utvrđeno je da je utjecaj drugih utvrđenih čimbenika, a to su uvoz iz ostalih trećih zemalja, izvozni rezultati industrije Unije, kretanje troškova proizvodnje i ulaganja te vlastiti uvoz, zanemariv ili nepostojeći kad je riječ o negativnim kretanjima u industriji Unije, kao što su smanjenje proizvodnje, prodajnih količina, tržišnog udjela i profitabilnosti.

(561)

Na temelju navedenog Komisija je zaključila da je dampinški uvoz iz NRK-a nanio materijalnu štetu industriji Unije i da ostali čimbenici, uzeti u obzir pojedinačno ili zajedno, ne umanjuju uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i materijalne štete.

6.   RAZINA MJERA

(562)

Kako bi utvrdila razinu mjera, Komisija je ispitala bi li pristojba niža od dampinške marže bila dovoljna za uklanjanje štete koja je industriji Unije prouzročena dampinškim uvozom.

6.1.   Marža štete

(563)

Štete ne bi bilo da je industrija Unije mogla ostvariti ciljnu dobit prodajom proizvoda po ciljnoj cijeni u smislu članka 7. stavaka 2.c i 2.d osnovne uredbe.

(564)

U skladu s člankom 7. stavkom 2.c osnovne uredbe, Komisija je za utvrđivanje ciljne dobiti uzela u obzir sljedeće čimbenike: razinu profitabilnosti prije povećanja uvoza iz zemlje protiv koje je pokrenut ispitni postupak, razinu profitabilnosti potrebnu za pokrivanje punih troškova i ulaganja, istraživanja i razvoja i inovacija te razinu profitabilnosti koja se očekuje u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Ta profitna marža ne bi trebala biti niža od 6 %.

(565)

Komisija je najprije utvrdila osnovnu dobit koja pokriva pune troškove u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Budući da nije bilo drugih dostupnih podataka, Komisija je utvrdila ciljnu dobit na razini profitne marže industrije Unije za prodaju istovjetnog proizvoda na tržištu Unije 2021., prve godine razdoblja ispitnog postupka. Iako je te godine uvoz iz Kine već bio prisutan na tržištu Unije, njegov tržišni udio (18 %) bio je najniži u cijelom razmatranom razdoblju, a njegova prosječna prodajna cijena (27 EUR po gumi) bila je u sličnom rasponu kao cijena industrije Unije (u segmentu 3. razine 29 EUR po gumi). Za tu je godinu utvrđena profitna marža od prosječno 14,8 % te 15,1 % za 1. razinu, 17,6 % za 2. razinu i 9,4 % za 3. razinu.

(566)

Grupa GITI tvrdila je da 2021. nije odgovarajuća godina za ciljnu dobit s obzirom na umjetno visoke stope dobiti ostvarene zbog ograničenja kretanja u Kini i poremećaja u pomorskoj trgovini. Kako bi potkrijepila svoju tvrdnju, grupa GITI pozvala se na razne antidampinške ispitne postupke u kojima je Komisija odbacila upotrebu razina dobiti iz 2021. na temelju tih razmatranja, kao što su postupci o uvozu šperploča od mekog drva i svijeća (182).

(567)

Komisija podsjeća da je odabir odgovarajuće ciljne dobiti rezultat analize svakog pojedinog slučaja i ovisi o parametrima specifičnima za industriju. Drugim riječima, zaključci o odgovarajućim godinama za ciljnu dobit u jednom ispitnom postupku ne isključuju mogućnost da su neke godine najprikladniji izbor u drugom ispitnom postupku. Još važnije, osim općenite izjave i upućivanja na druge predmete, ta stranka nije dostavila nikakve dokaze ni konkretne statističke podatke o stanju na tržištu u Uniji povezanom s proizvodom iz ispitnog postupka kako bi potkrijepila svoju tvrdnju da 2021. nije odgovarajuća godina za utvrđivanje ciljne dobiti. Kad je riječ o uvozu predmetnog proizvoda iz Kine, ni njegova količina ni razina cijena nisu se posebno smanjile ili povećale 2021. u usporedbi s godinama prije razmatranog razdoblja, odnosno 2019. ili 2020., što bi upućivalo na iznimne okolnosti na tržištu u korist industrije Unije 2021. Iz Kine je 2019. uvezeno oko 57 milijuna guma (ista količina kao 2021.), a 2020. 55 milijuna guma. Njihova je cijena 2019. iznosila 24,9 EUR po gumi, a 2020. 23,8 EUR. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(568)

Nakon konačne objave Hankook i Kumho tvrdili su da 2021. nije bila dobar primjer uobičajenih uvjeta tržišnog natjecanja i da je ciljna dobit upotrijebljena za 2. razinu bila nerazumno visoka. Te su stranke tvrdile da je 2021. bila godina oporavka i naglog povratka nakon ograničenja kretanja uzrokovanih pandemijom bolesti COVID-19. Dodale su i da je u reviziji zbog predstojećeg isteka antidampinških mjera na uvoz određenih pneumatskih guma koje se upotrebljavaju za autobuse i kamione (183) („predmet o radijalnim gumama za kamione i autobuse”) sama Komisija utvrdila da se profitabilnost industrije Unije 2021. iznimno poboljšala. Te su stranke nadalje tvrdile da je dobit 2021. možda bila umjetno visoka jer su tu godinu obilježile nestašice poluvodiča koje su negativno utjecale na prodaju originalne opreme, što je pak možda povećalo udio prodaje zamjenskih proizvoda, koja je u prosjeku profitabilnija. Kako bi dokazale iznimnu prirodu 2021., te su stranke uputile na odgovarajuće podatke Eurostata na temelju klasifikacije NACE (184), koji pokazuju skromnije profitne marže u rasponu od 8 % do 10 %. Kad je riječ o razini ciljne dobiti koju je upotrijebila Komisija, te su stranke tvrdile da Komisija nije objasnila zašto je dobit u 2. razini bila viša nego u 1. razini i da je u svakom slučaju profitna marža u 2. razini bila nerazumno visoka s obzirom na marže EBIT-a koje su u javno dostupnim financijskim izvještajima prijavili Michelin i Pirelli, dva vodeća proizvođača guma iz Unije. Naposljetku, te su stranke predložile da Komisija, s obzirom na nepostojanje sniženja cijena u 2. razini u razdoblju ispitnog postupka, upotrijebi dobit koju je ostvarila industrija Unije u tom razdoblju, odnosno 13 %, kao ciljnu dobit za 2. razinu.

(569)

Komisija je smatrala da tvrdnja da je industrija Unije 2021. ostvarila iznimnu ili izvanrednu profitabilnost nije potkrijepljena. Tijekom 2021. doista je došlo do oporavka od rekordnog pada tijekom zabrane kretanja i drugih ograničenja povezanih s pandemijom bolesti COVID-19, no te stranke nisu dostavile dokaze da je, osim normalizacije, te godine doista došlo do iznimnog rasta dobiti. Slično tome, suprotno izjavama tih stranaka, u predmetu o radijalnim gumama za kamione i autobuse nije utvrđeno da je 2021. zabilježena iznimna ili neopravdano visoka dobit, nego da se dobit vratila na razinu iz 2019. i da je bila najviša u razmatranom razdoblju (2019. – 2023.). Dostavljeni statistički podaci na temelju sektora NACE-a ne smatraju se boljom procjenom ciljne dobiti za tu industriju jer se odnose na znatno širi sektor, koji uključuje i proizvođače protektiranih guma, koji posluju sa znatno nižim profitnim maržama. Nadalje, ti statistički podaci na razini NACE-a ne pokazuju pad profitabilnosti 2020., što je u suprotnosti s argumentom tih stranaka. Nadalje, Komisija je smatrala da je tvrdnja koja se odnosi na stanje na tržištu poluvodiča i njegov mogući učinak na gume spekulativna i da nije potkrijepljena dokazima o pretpostavljenim posljedicama. U svakom slučaju nestašica u opskrbi poluvodičima ne znači automatski da se dobit koju je ostvarila industrija Unije povećala. Naprotiv, te su nestašice možda uzrokovale znatne gubitke / kašnjenja u ispunjavanju obveza iz ugovora za proizvodnju originalne opreme i time negativno utjecale na ukupne rezultate industrije Unije. Drugim riječima, ništa u dokumentaciji ne upućuje na to da je taj događaj pozitivno utjecao na prosječnu profitabilnost industrije Unije. Kad je riječ o tvrdnjama o razini ciljne dobiti, a posebno u 2. razini, Komisija je napomenula da se ona temelji na provjerenim podacima proizvođača iz Unije u uzorku i kao takva nije dovedena u pitanje agregiranim podacima o dobiti koje su objavili određeni proizvođači iz Unije u svojim financijskim izvještajima, koji vjerojatno obuhvaćaju znatno širi opseg proizvoda i zemljopisno područje. Nadalje, Komisija je radi cjelovitosti napomenula da je u financijskim rezultatima koje su navele te stranke dobit iz 2021. opisana na sljedeći način: „povratak u normalno stanje” u slučaju društva Pirelli i „povratak na razine iz 2019.” kod Michelina, što je dodatno u suprotnosti s tvrdnjom da je 2021. bila izvanredna godina za tu industriju. Kad je riječ o činjenici da je dobit u 2. razini bila viša od one u 1. razini, Komisija je napomenula 1. da bi za to moglo postojati više valjanih gospodarskih razloga (uključujući asortiman proizvoda te prodaju originalne opreme u odnosu na zamjenske proizvode), kako su priznale i same stranke, i 2. da to nije utjecalo na ispitni postupak jer dobit u 1. razini nije ni upotrijebljena u izračunima štete zato što nije bilo uvoza guma te razine od proizvođača izvoznika u uzorku. Tvrdnja da je profitna marža 2. razine bila previsoka nije potkrijepljena. Na temelju svega navedenog te su tvrdnje o ciljnoj dobiti odbačene.

(570)

Jedan proizvođač iz Unije u uzorku dostavio je dokaze da bi razina ulaganja, istraživanja i razvoja te inovacija u razmatranom razdoblju bila viša u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Komisija je provjerila te informacije i utvrdila da je ta tvrdnja opravdana. Da bi se to odrazilo u ciljnoj dobiti, Komisija je izračunala razliku između troškova ulaganja, istraživanja i razvoja te inovacija u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja, koje je dostavila industrija Unije, a Komisija provjerila, i stvarnih troškova ulaganja, istraživanja i razvoja te inovacija u razmatranom razdoblju. Na temelju toga ciljna profitna marža za tog je proizvođača povećana za [1 % – 2 %].

(571)

Stoga se ciljna dobit utvrđena u ovom ispitnom postupku i u skladu s člankom 7. stavkom 2.c osnovne uredbe kretala u rasponu od 9,4 % do [18,6 % – 19,6 %].

(572)

Na temelju navedenog Komisija je izračunala neštetnu cijenu istovjetnog proizvoda za industriju Unije primjenjujući spomenute ciljne profitne marže specifične za razine na trošak proizvodnje (185) proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(573)

Naposljetku, u skladu s člankom 7. stavkom 2.d osnovne uredbe Komisija je procijenila buduće troškove koje će industrija Unije snositi tijekom razdoblja primjene mjere u skladu s člankom 11. stavkom 2., a koji proizlaze iz multilateralnih sporazuma o okolišu i njihovih protokola kojih je Unija stranka te konvencija ILO-a navedenih u Prilogu I.a osnovnoj uredbi. Jedan od proizvođača iz Unije u uzorku dostavio je provjerljive informacije iz poslovnih knjiga i predviđanja, na temelju kojih je ciljnoj cijeni, kako je utvrđena u uvodnoj izjavi 572., dodan dodatni trošak usklađivanja povezan s kupnjom emisijskih jedinica CO2 [manje od 0,5 EUR po gumi] u skladu s člankom 7. stavkom 2.d osnovne uredbe.

(574)

Komisija je zatim utvrdila razinu marže štete na temelju usporedbe ponderirane prosječne uvozne cijene proizvođača izvoznika u uzorku koji surađuju u predmetnoj zemlji, kako je utvrđena za izračune sniženja cijena, s ponderiranom prosječnom neštetnom cijenom istovjetnog proizvoda koji su tijekom razdoblja ispitnog postupka na tržištu Unije prodavali proizvođači iz Unije u uzorku. Sve razlike proizašle iz te usporedbe izražene su kao postotak ponderirane prosječne uvozne vrijednosti CIF.

(575)

Nakon konačne objave podnositelj pritužbe zatražio je da se za izračun ciljne cijene upotrijebi cjelokupni trošak proizvodnje, uključujući i ukupne troškove prodaje te opće i administrativne troškove (bez prijevoza) nastale na razini povezanih prodajnih subjekata pri prodaji na tržištu Unije. Smatrao je da je to opravdano jer se ciljnom cijenom namjerava utvrditi razina cijene na kojoj prestaje šteta te bi kao takva trebala obuhvaćati sve troškove povezane s proizvodnjom i prodajom istovjetnog proizvoda. Bez toga bi se utvrdila preniska ciljna cijena, a time i marža štete na razini na kojoj se utvrđuju pristojbe za grupu Hankook. Podnositelj pritužbe dodao je da bi, kao alternativa prethodnom prijedlogu, Komisija trebala prilagoditi razinu ciljne dobiti iz 2021. za smanjene troškove uključene u ciljnu cijenu, tj. isti iznos dobiti odgovarao bi višoj marži. Naposljetku, podnositelj pritužbe tvrdio je i da se izračun štete mora izmijeniti u mjeri u kojoj je za neke transakcije stvarna prodajna cijena bila viša od ciljne cijene.

(576)

Društvo Shandong Yongsheng zatražilo je od Komisije da ponovno provjeri svoj izračun štete jer trošak proizvodnje izveden obrnutim računanjem na temelju objavljenih izračuna, prosječne prodajne cijene i ciljne dobiti za 3. razinu nije bio u skladu s utvrđenjima Komisije. Osim toga, društvo Shandong Yongsheng i CRIA zatražili su od Komisije da iz izračuna štete ukloni PCN-ove s nereprezentativnim ili negativnim količinama. Društvo Shandong Yongsheng istaknulo je i vrlo malo podudaranje između njegove prodaje i prodaje industrije Unije (samo 157 PCN-ova od 500 PCN-ova koje prodaje društvo Shandong Yongsheng) te je pozvalo Komisiju da proširi podudaranje upotrebom najbližih usporedivih PCN-ova kako bi ishod bio pravedniji. Ponovilo je te tvrdnje nakon dodatne konačne objave.

(577)

Kad je riječ o uključivanju ukupnih troškova prodaje te općih i administrativnih troškova (bez prijevoza) nastalih na razini povezanih prodajnih subjekata pri prodaji na tržištu Unije, Komisija je napomenula da se, ako se članak 2. stavak 9. osnovne uredbe primjenjuje po analogiji za potrebe utvrđivanja izvozne cijene, ta cijena izračunava na granici Unije tako što se uvoznoj cijeni CIF dodaju carine i troškovi nakon uvoza te se od nje oduzimaju troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te nominalna dobit povezanog uvoznika. Izračunana izvozna cijena stoga se određuje na razini granice Unije jer je to razina koja je funkcionalno jednaka cijeni na razini franko tvornica proizvođača iz Unije koji prodaje izravno svojem prvom nezavisnom kupcu. Budući da se oba elementa usporedbe moraju odrediti na jednakovrijednoj razini trgovine, ciljna cijena industrije Unije mora se isto tako utvrditi na razini franko tvornica i, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 572., već uključuje iznos troškova prodaje te općih i administrativnih troškova u proizvodnom pogonu i/ili njegovu povezanom sjedištu. Stoga nije bilo osnove za dodavanje troškova prodaje te općih i administrativnih troškova povezanih trgovaca na strani industrije Unije pri utvrđivanju te ciljne cijene jer bi se time referentna cijena industrije Unije dovela na razinu trgovine koja se nalazi niže u lancu od granice Unije, čime bi se stvorila asimetrija s izračunanom izvoznom cijenom. Argument je stoga odbačen.

(578)

Kad je riječ o prijedlogu da se prilagodi ciljna dobit, Komisija napominje da je ciljna dobit nominalna marža reprezentativna za industriju u cjelini i potkrijepljena dokazima utvrđenima u ispitnom postupku. Smatra se indikativnom za cijelu industriju Unije. Slično tome, ciljna cijena konstrukcija je na razini industrije s ciljem zaštite industrije Unije u cjelini. Komisija je stoga smatrala da nije opravdano prilagoditi tu hipotetsku cijenu naviše kako bi se podudarala sa stvarnim cijenama pojedinačnih proizvođača u uzorku koji su u određenoj godini u određenim transakcijama možda postigli cijene iznad tog prosjeka industrije (iz razloga kao što su specifičan asortiman proizvoda, neuobičajeni ugovorni uvjeti ili posebni tržišni uvjeti).

(579)

Kad je riječ o tvrdnji društva Shandong Yongsheng o izračunima, Komisija je potvrdila da su ponovno provjereni i potvrđeni. U vezi s PCN-ovima s nereprezentativnim količinama Komisija je napomenula da prikazuju stvarne prodajne transakcije industrije Unije u razdoblju ispitnog postupka i da su unutar raspona cijena sličnih PCN-ova. Slično tome, negativne količine (konačna knjižna odobrenja ili povrati) također su se smatrale valjanim transakcijama i netirane su na razini PCN-a, trgovačkog društva ili industrije Unije. Naposljetku, Komisija je napomenula i da je udio podudarnih PCN-ova dosegnuo oko 70 % količine i vrijednosti prodaje društva Shandong Yongsheng te se stoga smatrao dovoljno visokim. Na temelju prethodno navedenog odbačene su tvrdnje društva Shandong Yongsheng i CRIA-e.

(580)

Razina uklanjanja štete za „ostala društva koja surađuju” i za „sav ostali uvoz podrijetlom iz predmetne zemlje” utvrđuje se na isti način kao dampinška marža za ta društva i uvoz (vidjeti uvodne izjave 400. i 401.).

(581)

Kako je opisano u uvodnim izjavama 391., 392. i od 453. do 455., cijena CIF kineskih proizvođača izvoznika i podaci društva T i društva G ispravljeni su i izmijenjene su marže štete za grupu Hankook, društvo Shandong Yongsheng, „ostala društva koja surađuju” i za „sav ostali uvoz podrijetlom iz predmetne zemlje”, kako je prikazano u tablici:

Društvo

Konačna dampinška marža (%)

Konačna marža sniženja ciljnih cijena (%)

Grupa Hankook:

—

Chongqing Hankook Tire Co., Ltd

—

Jiangsu Hankook Tire Co., Ltd

—

Hankook Tire China Co., Ltd

7,4

4,3

Shandong Yongsheng Rubber Group Co., Ltd

45,3

92,5

Ostala društva koja surađuju

24,4

40,0

Sav ostali uvoz podrijetlom iz predmetne zemlje

45,3

92,5

(582)

U ovom predmetu podnositelji pritužbe iznijeli su tvrdnju o postojanju poremećaja povezanih sa sirovinama u smislu članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe. Stoga je Komisija, kako bi procijenila odgovarajuću razinu mjera, najprije utvrdila iznos pristojbe potreban za uklanjanje štete koju je pretrpjela industrija Unije bez poremećaja na temelju članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe. Zatim je ispitala hoće li dampinška marža proizvođača izvoznika u uzorku biti veća od njihove marže štete.

6.2.   Ispitivanje marže prikladne za uklanjanje štete nanesene industriji Unije

(583)

Budući da je za društvo Shandong Yongsheng utvrđeno da je sniženje ciljnih cijena bilo veće od dampinga, analiza poremećaja povezanih sa sirovinama postala je bespredmetna jer antidampinška pristojba koju se planira uvesti ne može biti viša od dampinške marže utvrđene za tog proizvođača izvoznika.

(584)

Međutim, u slučaju grupe Hankook, s obzirom na to da je dampinška marža bila veća od marže sniženja ciljnih cijena, Komisija je u skladu s člankom 7. stavkom 2.a osnovne uredbe ocijenila postoje li poremećaji povezani sa sirovinama u odnosu na predmetni proizvod.

Poremećaji povezani sa sirovinama

(585)

Podnositelj pritužbe u pritužbi je dostavio dostatne dokaze da postoje poremećaji u vezi sa sirovinama u smislu članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe u Kini s obzirom na predmetni proizvod. U skladu s dokazima u pritužbi, sintetički kaučuk, ugljena čađa i čelična užad, koji svaki zasebno čine više od 17 % troška proizvodnje proizvoda iz ispitnog postupka, podlijegali su nepovratnom PDV-u na izvoz u NRK-u.

(586)

Stoga je, kako je najavljeno u Obavijesti o pokretanju postupka, u skladu s člankom 7. stavkom 2.a osnovne uredbe Komisija ispitala navodne poremećaje i sve druge poremećaje obuhvaćene člankom 7. stavkom 2.a osnovne uredbe u Kini.

(587)

Komisija je prvo utvrdila glavne sirovine koje u proizvodnji predmetnog proizvoda upotrebljava svaki od proizvođača izvoznika u uzorku. Sirovine za koje je vjerojatno da čine najmanje 17 % troškova proizvodnje predmetnog proizvoda smatrane su glavnim sirovinama.

(588)

Međutim, ispitnim postupkom utvrđeno je da nijedan od tih materijala nije činio 17 % ili više troškova proizvodnje grupe Hankook. To je utvrđeno u skladu s osnovnom uredbom na temelju nenarušenih cijena sirovina kako su utvrđene u odjeljku 3.2.5.1. Stoga uvjet iz članka 7. stavka 2.a osnovne uredbe nije ispunjen i konačne antidampinške mjere utvrđene su u skladu s pravilom nižeg iznosa iz članka 7. stavka 2. osnovne uredbe.

7.   INTERES UNIJE

(589)

Budući da je odlučila primijeniti članak 7. stavak 2. osnovne uredbe, Komisija je ispitala može li jasno zaključiti da u ovom slučaju donošenje mjera nije u interesu Unije iako je utvrđen štetni damping, u skladu s člankom 21. osnovne uredbe. Pri utvrđivanju interesa Unije u obzir su uzeti interesi svih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika, trgovaca na veliko, trgovaca na malo, korisnika i potrošača.

7.1.   Interes industrije Unije

(590)

U ispitnom postupku surađivali su proizvođači iz Unije na koje otpada velika većina proizvodnje u Uniji.

(591)

Ispitni postupak pokazao je da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu i da nije mogla ostvariti korist od rastućeg domaćeg tržišta niti u potpunosti prenijeti povećanje troškova na svoje kupce te su se njezine profitne marže smanjile.

(592)

Mjere će, ako se uvedu, vjerojatno omogućiti industriji Unije da nadoknadi dio izgubljenih prodajnih količina i tržišnog udjela. Nadalje, uklanjanjem nepoštenog pritiska dampinškog uvoza iz Kine na cijene pristojbe bi omogućile industriji Unije da poveća svoje prodajne cijene u skladu s kretanjem troškova i time poboljša svoje financijsko stanje.

(593)

Ako se mjere ne uvedu, velika je vjerojatnost da će se količina dampinškog uvoza povećati i vršiti dodatan pritisak na smanjenje cijena industrije Unije s obzirom na agresivno određivanje cijena kineskih proizvođača izvoznika. To bi dovelo do daljnjeg smanjenja prodajnih količina i profitabilnosti.

(594)

Na temelju toga Komisija je zaključila da je uvođenje mjera očito u interesu industrije Unije.

7.2.   Interes nepovezanih uvoznika i korisnika

(595)

Četiri nepovezana uvoznika odgovorila su na upitnik za odabir uzorka. Uvoz od njih činio je [10 % – 15 %] ukupnog uvoza iz NRK-a u razdoblju ispitnog postupka. Kako je već navedeno u odjeljku 1.6., nijedan uvoznik u uzorku nije dostavio odgovor na upitnik.

(596)

Nijedan korisnik ni udruženje korisnika nisu dostavili odgovor na upitnik ni podnesak o pitanjima povezanima s interesom Unije.

(597)

U svojem podnesku Deldo i Interpneu, dva velika uvoznika, usprotivili su se uvođenju mjera tvrdeći da bi pristojbe dovele do nestašica u opskrbi, posebno u 3. razini. Tvrdili su da bi takav manjak opskrbe naštetio poduzećima (prije svega proizvođačima automobila jer bi se cijene automobila dodatno povećale) i potrošačima koji bi zbog toga odgodili zamjenu guma, što bi dovelo do problema u sigurnosti na cestama i zaštiti okoliša. Tvrdili su i da bi pristojbe dovele do daljnje koncentracije na tržištu za koje se već vodi ispitni postupak zbog nekonkurentnog postupanja.

(598)

Druge zainteresirane strane, odnosno CRIA i Hankook, ponovile su neke od tih tvrdnji. Konkretno, tvrdili su da bi pristojbe smanjile učinkovitost tržišta i tržišno natjecanje te da bi dovele do nestašica u opskrbi u segmentu jeftinih guma, što bi nerazmjerno pogodilo kupce osjetljive na cijene.

(599)

Osim toga, brojne su stranke tvrdile da je uvođenje mjera za određene posebne vrste proizvoda protivno interesu Unije jer ih industrija Unije uopće ne proizvodi ili ih ne proizvodi u dovoljnim količinama. To se posebno odnosilo na gume za privremenu uporabu (4M Pro&Invest, CRIA, Hyundai i Hankook) i gume za prikolice (4M Pro&Invest, CRIA i Otto Just), bijele gume (Vannetukku) i razne druge specijalizirane gume kao što su terenske gume, gume dijagonalne strukture, gume za oldtajmere, posebne marke za antikna vozila, gume za prikolice za velike brzine te natjecateljske poluglatke gume koje se upotrebljavaju za kontrolirano proklizavanje (drifting) u motosportovima (B.I.S. Srl, grupa Baltityre, Bronson Wheels AB, Edison, Gummistrada B.V, Maxxis Hellas, Pneurama Lda i VA-PA Toute Oy).

(600)

Komisija je većinu tih tvrdnji smatrala prilično općenitima i nepotkrijepljenima. Konkretno, u dokumentaciji nije navedeno ništa što bi potkrijepilo tvrdnju da proizvođači automobila, ako nastave uvoziti svoje gume iz NRK-a, ne bi mogli prenijeti blago povećanje cijena svojeg krajnjeg proizvoda (automobila) na kupce. Slično tome, tvrdnje o odgađanju zamjene guma zbog većih cijena vrlo su spekulativne i, s obzirom na stroge regulatorne zahtjeve i provjere koje su na snazi u tom pogledu, nisu potvrđene. Naposljetku, kad je riječ o tvrdnjama o koncentraciji tržišta, Komisija je napomenula da na tržištu Unije trenutačno posluje najmanje 10 poznatih proizvođača iz Unije i da u svakom slučaju stranke nisu dostavile nikakve dokaze o tome zašto bi pristojbe dovele do daljnje koncentracije. Slično tome, ispitni postupak koji je u tijeku i na koji se pozivaju stranke ima drukčiji opseg i u smislu vremenskog okvira i u smislu opsega proizvoda te u svakom slučaju iz njega nisu proizašli nikakvi konkretni nalazi koji bi potkrijepili tvrdnju da bi antidampinške pristojbe bile protivne interesu Unije.

(601)

Tvrdnje o nestašicama u opskrbi nisu potvrđene ispitnim postupkom. Prvo, industrija Unije proizvodi znatne količine guma 3. razine i može povećati proizvodnju. Čak i ako se posljednjih godina prodajna količina industrije Unije u toj razini smanjila zbog nepoštenog tržišnog natjecanja uzrokovanog neodrživo niskim cijenama koje nude kineski proizvođači izvoznici, to ne znači da nakon normalizacije cijena industrija Unije ne bi mogla ili ne bi bila voljna povećati proizvodnju i prodaju proizvoda 3. razine. Isto vrijedi i za specijaliziranije vrste proizvoda navedene u uvodnoj izjavi 599. Komisija je utvrdila da je industrija Unije doista proizvodila većinu tih posebnih guma, kao što su gume za privremenu uporabu, gume za prikolice, bijele gume, gume dijagonalne strukture i terenske profesionalne gume. Iako je moguće da je jeftini uvoz iz Kine istisnuo industriju Unije s tržišta određenih vrsta proizvoda, nijedna stranka nije iznijela potkrijepljenu tvrdnju da industrija Unije, koja se sastoji od više od 70 postrojenja i više od 20 centara za istraživanje i razvoj u cijeloj Europi, ne bi mogla proizvoditi neke od tih specijaliziranih guma. Nadalje, dostupni su brojni alternativni izvori opskrbe, kao što je vidljivo iz odjeljka 5.2.1. o uvozu iz trećih zemalja.

(602)

Nakon konačne objave brojne su stranke izrazile neslaganje s utvrđenjima o interesu Unije.

(603)

Hyundai je tvrdio da industrija Unije nije zainteresirana za proizvodnju rezervnih guma za privremenu uporabu. Tvrdio je da taj segment ne bi trebalo zanemariti, čak i ako je malen, posebno s obzirom na usporedni antisubvencijski ispitni postupak u kojem bi se mogla dodatno povećati razina pristojbi, te je pozvao na uravnoteženu procjenu. Smatrao je da je zaključak da proizvođači automobila mogu prenijeti povećanja cijena koja će proizaći iz pristojbi neprihvatljiv jer nisu na odgovarajući način uzeti u obzir interesi građana Unije. Hyundai je smatrao i da dostupnost alternativnih izvora opskrbe nije relevantna za interes Unije jer ne pomaže industriji Unije.

(604)

Otto Just ponovio je da bi pristojbe na gume za prikolice dovele do nestašica u opskrbi jer ih industrija Unije ne proizvodi u dovoljnim količinama i s potrebnim specifikacijama.

(605)

Koalicija uvoznika osobnih vozila i lakih kamiona ponovila je da, na temelju njezina opsežnog znanja o tržištu, industrija Unije nije zainteresirana za segment 3. razine, iz kojeg se namjerno povukla kako bi se fokusirala na profitabilnije proizvode. Ta zainteresirana strana tvrdila je i da za gume 3. razine ne postoje alternativni izvori koji bi zamijenili Kinu, a da mogu osigurati usporedive količine i cijene. Smatrala je da bi pristojbe stoga uzrokovale izravno povećanje cijena koje bi najviše pogodilo kupce koji su najosjetljiviji na cijene. Nadalje, čak i ako bi pristojbe mogle dovesti do određenog preusmjeravanja trgovine zbog povećane prodaje u Uniju iz Tajlanda, Vijetnama ili Kambodže, to ne bi pomoglo industriji Unije. Naposljetku, Koalicija uvoznika osobnih vozila i lakih kamiona istaknula je da mnogi podupiru njezina stajališta, što je vidljivo iz zajedničkog dopisa koji je potpisalo više od 100 neovisnih trgovaca na veliko i distributera guma.

(606)

Uvoznik Mileage Tyres izrazio je sličnu bojazan i ustvrdio da bi pristojbe izravno pogodile potrošače, posebno kućanstva s nižim prihodima, zbog povećanja cijena jeftinih guma i guma srednje kvalitete. Ti dodatni troškovi mogu usporiti zamjenu guma, što bi moglo utjecati na sigurnost na cestama. Prema tvrdnjama tog društva, dobavljači izvan Kine imaju ograničen proizvodni kapacitet, dulje rokove isporuke i veće troškove. Te bi mjere neopravdano pogodile trgovce, posebno manje garaže i trgovce na malo koji već posluju s malim maržama. Naposljetku, društvo Mileage Tyres dodalo je da bi pristojbe dovele do znatnog smanjenja razlike u cijenama između jeftinih guma i guma srednje kvalitete, što bi ograničilo izbor za potrošače i promijenilo potražnju te bi moglo uzrokovati probleme u opskrbi.

(607)

Društvo Kumho tvrdilo je da utvrđenje Komisije da će pristojbe omogućiti industriji Unije da poveća svoje cijene u skladu sa svojim troškovima nije potkrijepljeno dokazima. Ujedno je smatralo da Komisija nije na odgovarajući način uzela u obzir interes potrošača i automobilske industrije koja trpi ekonomske gubitke zbog, među ostalim, povećanja troškova, sve strožeg regulatornog okruženja EU-a i smanjenja prodaje, među ostalim i zbog konkurencije kineskih proizvođača. Naposljetku, navelo je i da bi mjere ograničile tržišno natjecanje i učinkovitost na tržištu Unije.

(608)

Komisija je smatrala da je, s obzirom na postojeće sprečavanje rasta cijena, opravdano očekivati da će pristojbe pomoći industriji Unije da poveća svoje cijene u skladu sa svojim troškovima. Povećanje cijena može negativno utjecati na potrošače. Međutim, i očuvanje sposobnosti industrije Unije da ponudi širok spektar proizvoda u konačnici je u interesu potrošača. Isto vrijedi i za proizvođače automobila. Unatoč osnovanim problemima koje su istaknuli Kumho i Hyundai, zbog nesuradnje korisnika i nedostupnosti provjerenih podataka dokumentacija nije sadržavala nikakve dokaze koji bi potkrijepili zaključak da proizvođači automobila doista ne bi mogli prenijeti to neznatno povećanje troškova. Mjerama se nastoje ponovno uspostaviti pravedni uvjeti na tržištu Unije i utvrđeno je da je tvrdnja da bi ograničile tržišno natjecanje ili učinkovitost potpuno neutemeljena. Slično tome, tvrdnje o nestašicama u opskrbi određenim gumama (gumama za prikolice ili rezervnim gumama za privremenu uporabu) ili čak gumama cijelog segmenta 3. razine zbog namjerne odluke industrije Unije da se trajno povuče iz segmenta tih proizvoda nisu potkrijepljene dokazima. Štoviše, čini se da se u tim tvrdnjama u potpunosti zanemaruje glavni temeljni razlog za prelazak industrije Unije u više razine, a to su neodrživi tržišni uvjeti nastali zbog dampinškog uvoza guma 3. razine iz Kine. Navodna ograničenja koja se odnose na alternativnu opskrbu iz trećih zemalja također su nepotkrijepljena. Komisija u vezi s tim mora istaknuti da u antidampinškom ispitnom postupku mora procijeniti kvalitetu i potkrijepljenost dostavljenih dokaza, a ponavljanje tvrdnji ili čak velika potpora određenoj tvrdnji ne smatraju se sami po sebi dokazom tvrdnje, posebno u situaciji kad nijedan reprezentativni uvoznik/korisnik nije dostavio odgovor na upitnik. Komisija je stoga zaključila da primjedbe na konačnu objavu nisu sadržajno osporile njezine zaključke te je stoga ostala pri svojoj procjeni kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 600. i 601.

7.3.   Zaključak o interesu Unije

(609)

Na temelju navedenog Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi zbog kojih bi se zaključilo da uvođenje mjera na uvoz guma za osobna vozila i lake kamione podrijetlom iz NRK-a nije u interesu Unije.

8.   KONAČNE ANTIDAMPINŠKE MJERE

(610)

Na temelju Komisijinih zaključaka o dampingu, šteti, uzročno-posljedičnoj vezi, razini mjera i interesu Unije trebalo bi uvesti konačne antidampinške mjere kako bi se spriječila daljnja šteta koja se industriji Unije nanosi dampinškim uvozom.

(611)

Trebalo bi uvesti konačne antidampinške mjere na uvoz guma za osobna vozila i lake kamione podrijetlom iz Narodne Republike Kine u skladu s pravilom nižeg iznosa iz članka 7. stavka 2. osnovne uredbe. Komisija je marže štete i dampinške marže usporedila u odjeljku 6. Iznos pristojbi utvrđen je u visini niže od tih dviju marži.

(612)

Na temelju navedenog stope konačne antidampinške pristojbe, izražene na osnovi cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi kako slijedi:

Društvo

Konačna antidampinška pristojba

 

Grupa Hankook:

—

Chongqing Hankook Tire Co., Ltd

—

Jiangsu Hankook Tire Co., Ltd

—

Hankook Tire China Co., Ltd

4,3

Shandong Yongsheng Rubber Group Co., Ltd

45,3

Ostala društva koja surađuju

24,4

Sav ostali uvoz podrijetlom iz predmetne zemlje

45,3

(613)

Nakon konačne objave društvo Kumho tvrdilo je da bi minimalne uvozne cijene bile najprikladniji oblik mjera.

(614)

Grupa GITI, Hankook, Kumho i Koalicija uvoznika osobnih vozila i lakih kamiona tvrdili su da bi mjere trebale biti u obliku fiksne pristojbe. Te su stranke tvrdile da na segmentiranom tržištu kao što je tržište guma pristojbe ad valorem nisu primjerene jer više utječu na skuplje proizvode te je stoga vjerojatno da će očuvati ili čak potaknuti veću prodaju u najjeftinijem segmentu (3. razina), koji je već najteže pogođen uvozom iz Kine. Tvrdile su da su fiksne pristojbe iz istog razloga uvedene i u predmetu o radijalnim gumama za kamione i autobuse. Grupa GITI dodatno je istaknula da je oblik mjera sastavni element njihova korektivnog učinka. S obzirom na to da pritisak na cijene nije jednak među razinama i da je najveći u 3. razini, pristojbe ad valorem koje u većoj mjeri utječu na više razine, a najmanje na 3. razinu stoga nisu primjerene. Hankook, Kumho i Koalicija uvoznika osobnih vozila i lakih kamiona dodali su i da trenutačni inflacijski trendovi i izgledno povećanje troškova sirovina već povećavaju cijene guma, koje bi stoga u slučaju uvođenja pristojbi ad valorem dodatno i neopravdano narasle. Naposljetku, grupa GITI, Hankook i Kumho tvrdili su i da je vjerojatnije da će fiksne pristojbe pružiti zaštitu od praksi apsorpcije povećanja cijena.

(615)

S druge strane, podnositelj pritužbe ustrajao je na tome da bi pristojbe trebale imati korektivni učinak tijekom cijelog njihova trajanja i da bi fiksne pristojbe vjerojatno brzo izgubile na snazi zbog novijih inflacijskih tendencija i povećanja cijena sirovina, kako je vidljivo iz predmeta o silicijskom elektročeliku s orijentiranim kristalima (186) u kojem je bilo potrebno pokrenuti ispitni postupak o zaštitnim mjerama nakon što je postupno nestao korektivni učinak pristojbi uvedenih u obliku minimalne uvozne cijene. Podnositelj pritužbe stoga je pozvao Komisiju da prihvati fiksne pristojbe samo pod uvjetom (a) da se one automatski zamijene pristojbama ad valorem kad god postanu niže od tih pristojbi i (b) da se pristojbe mogu pretvoriti u pristojbe ad valorem na zahtjev proizvođača iz Unije čiji je udio u proizvodnji u Uniji veći od 25 %.

(616)

Komisija je smatrala da bi u trenutačnim uvjetima ovog predmeta koji uključuju širok spektar proizvoda s različitim cijenama minimalne uvozne cijene trebalo utvrditi za velik broj kategorija, zbog čega bi provedba i izvršivost takve mjere bile nepraktične. Nadalje, činjenica da se znatan udio prodaje odvija preko povezanih trgovaca dodatno bi otežala pravilnu provedbu takvog oblika mjere zbog mogućih međusobnih kompenzacija. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(617)

Iako fiksne pristojbe mogu imati veći korektivni učinak na jeftinije gume, koje čine većinu trenutačnog izvoza guma 3. razine iz Kine u Uniju, Komisija je napomenula da utvrđena šteta nije ograničena na 3. razinu. Osim toga, fiksne pristojbe pružile bi relativno nižu razinu zaštite u slučaju proizvoda većeg promjera naplatka ili veće mase (gume za lake kamione) bez obzira na tržišnu razinu kojoj pripadaju, a za to ne postoji stvaran gospodarski opravdan razlog. Iako je predmet o radijalnim gumama za kamione i autobuse sličan ovom predmetu, u njemu je odabir fiksnih pristojbi bio motiviran posebnim interesima proizvođača protektiranih guma, koji nisu čimbenik u ovom predmetu. Komisija je napomenula i da neki argumenti izneseni u prilog fiksnim pristojbama (veći zaštitni učinak na gume 3. razine) zapravo pogoršavaju probleme koje su iste stranke iznijele u kontekstu interesa Unije, kao što su navodne nestašice u opskrbi gumama 3. razine uzrokovane uvođenjem mjera kako je opisano u uvodnim izjavama 605. i 606. Nadalje, čak i ako je manje vjerojatno da će fiksne pristojbe potaknuti prakse apsorpcije, same po sebi ih ne isključuju, a nesumnjivo su veće šanse da korektivni učinak fiksnih pristojbi izgubi na snazi zbog inflacijskih trendova i povećanja troškova proizvodnje, na koje su se te stranke isto tako pozvale. Prijedlozi podnositelja pritužbe o fiksnim pristojbama koje bi se pod određenim uvjetima mogle zamijeniti ili pretvoriti u pristojbe ad valorem smatrali su se nepraktičnima. Stoga je Komisija na temelju svega navedenog smatrala da ne postoje uvjerljivi razlozi za promjenu predloženog oblika pristojbi.

(618)

Stope pojedinačne antidampinške pristojbe za svako društvo navedene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. Stoga odražavaju stanje utvrđeno tijekom ovog ispitnog postupka u odnosu na ta društva. Te stope pristojbe primjenjuju se isključivo na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz predmetnih zemalja koji su proizveli navedeni pravni subjekti. Na uvoz predmetnog proizvoda koji je proizvelo bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u normativnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte povezane s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz podrijetlom iz predmetne zemlje”. Na taj uvoz ne bi se smjele primjenjivati pojedinačne stope pojedinačne antidampinške pristojbe.

(619)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji (187). Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima je moguće dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, uredba o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(620)

Da bi rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbe bio što manji, potrebne su posebne mjere kojima se osigurava primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Pojedinačne antidampinške pristojbe primjenjuju se samo ako se carinskim tijelima država članica predoči valjan trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Dok se takav račun ne predoči, na uvoz bi trebalo primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz podrijetlom iz predmetne zemlje”.

(621)

Iako se taj račun mora predočiti carinskim tijelima država članica da bi mogla na uvoz primijeniti pojedinačne stope antidampinške pristojbe, to nije jedini element koji carinska tijela trebaju uzeti u obzir. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, carinska tijela država članica dužna su provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) kako bi provjerila točnost podataka navedenih u deklaraciji i potvrdila da je opravdano početi primjenjivati nižu stopu pristojbe, u skladu s carinskim propisima.

(622)

Ako se izvoz jednog od društava koja ostvaruju korist od nižih stopa pojedinačne pristojbe znatno poveća nakon uvođenja predmetnih mjera, takvo bi se povećanje moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U tim okolnostima i ako su ispunjeni uvjeti, moguće je pokrenuti ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera. Tim ispitnim postupkom može se, među ostalim, ispitati potreba za ukidanjem stopa pojedinačne pristojbe i za posljedičnim uvođenjem pristojbe na razini zemlje.

(623)

Kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških pristojbi, antidampinšku pristojbu za sav ostali uvoz podrijetlom iz NRK-a trebalo bi primjenjivati ne samo na proizvođače izvoznike koji nisu surađivali u ovom ispitnom postupku, već i na proizvođače koji tijekom razdoblja ispitnog postupka nisu izvozili u Uniju.

(624)

Proizvođači izvoznici koji tijekom razdoblja ispitnog postupka nisu izvozili predmetni proizvod u Uniju trebali bi imati mogućnost od Komisije zatražiti da se na njih primijeni stopa antidampinške pristojbe za društva koja surađuju, ali nisu uključena u uzorak. Komisija bi taj zahtjev trebala odobriti ako su ispunjena tri uvjeta. Novi proizvođač izvoznik morao bi dokazati: i. da tijekom razdoblja ispitnog postupka nije izvozio predmetni proizvod u Uniju; ii. da nije povezan s proizvođačem izvoznikom koji je to činio; i iii. da je nakon razdoblja ispitnog postupka izvozio predmetni proizvod ili je preuzeo neopozivu ugovornu obvezu izvoza znatne količine tog proizvoda.

9.   EVIDENTIRANJE

(625)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 3., Komisija je uvela obvezno evidentiranje uvoza predmetnog proizvoda. Evidentiranje se provodi kako bi se omogućila retroaktivna naplata pristojbi na temelju članka 10. stavka 4. osnovne uredbe.

(626)

S obzirom na to da u ovom postupku nisu uvedene privremene mjere, nisu ispunjeni uvjeti iz članka 10. stavka 4. osnovne uredbe za retroaktivnu primjenu konačne antidampinške pristojbe.

(627)

Nakon konačne objave podnositelj pritužbe pozvao je na retroaktivnu naplatu pristojbi tvrdeći da nije uvjetovana primjenom privremenih mjera i da su ispunjena četiri uvjeta iz članka 10. stavka 4. točaka od (a) do (d) osnovne uredbe. Tvrdio je da nema razloga zašto bi privremene mjere bile preduvjet za retroaktivnu naplatu pristojbi, čija je primarna svrha spriječiti narušavanje korektivnog učinka mjera, te se pozvao na sudsku praksu Općeg suda (T-749/16 Stemcor) (188) koja potkrepljuje to stajalište. Brojne druge stranke, prije svega Hankook, Kumho, CRIA i Adine, tvrdile su pak da je retroaktivna naplata pristojbi pravno nemoguća bez privremenih mjera, na koje se jasno upućuje u članku 10. stavku 4. osnovne uredbe. Adine je tvrdio i da su, u slučaju nepostojanja privremenih mjera i potrebnih informacija o mogućem iznosu i vremenskom okviru za retroaktivnu naplatu, gospodarski subjekti lišeni prava na donošenje uravnoteženih i informiranih odluka. Naposljetku, Adine je tvrdio i da nisu ispunjeni ni uvjeti za retroaktivnu naplatu pristojbi utvrđeni u članku 10. stavku 4. točki (d) osnovne uredbe, odnosno da nije bilo znatnog povećanja uvoza.

(628)

Komisija se nije složila s argumentacijom podnositelja pritužbe i smatrala je da navedena sudska praksa ne potkrepljuje tvrdnju da uvođenje privremenih mjera nije preduvjet za retroaktivnu naplatu pristojbi jer su u predmetu pred Sudom, za razliku od ovog ispitnog postupka, privremene mjere doista uvedene i Sud nije razmatrao to pitanje. Nadalje, pristup koji zagovara podnositelj pritužbe doveo bi do duljih razdoblja retroaktivne naplate pristojbi u predmetima bez privremenih mjera nego u predmetima s privremenim mjerama, pri čemu nije jasno koja bi bila namjera zakonodavca da uvede takvu razliku. Tvrdnja podnositelja pritužbe stoga je odbačena.

10.   ZAVRŠNE ODREDBE

(629)

Uzimajući u obzir članak 109. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509 Europskog parlamenta i Vijeća (189), kad se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, trebala bi se primijeniti kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, koja se objavljuje u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca.

(630)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Uvodi se konačna antidampinška pristojba na uvoz novih pneumatskih guma, vrsta koje se rabi za osobne automobile (uključujući karavan ili kombi vozila i trkaće automobile) i za autobuse ili kamione, s indeksom opterećenja ne većim od 121, trenutačno razvrstanih u oznake KN 4011 10 00 i 4011 20 10 i podrijetlom iz Narodne Republike Kine.

2.   Stope konačne antidampinške pristojbe koje se primjenjuju na neto cijenu franko granica Unije, neocarinjeno, za proizvod opisan u stavku 1. koji proizvode društva navedena u nastavku, jesu sljedeće:

Država podrijetla

Društvo

Konačna antidampinška pristojba (%)

Dodatna oznaka TARIC

Narodna Republika Kina

 

Grupa Hankook:

—

Chongqing Hankook Tire Co., Ltd

—

Jiangsu Hankook Tire Co., Ltd

—

Hankook Tire China Co., Ltd

4,3

88CO

Narodna Republika Kina

 

Shandong Yongsheng Rubber Group Co., Ltd

45,3

88CP

Narodna Republika Kina

Ostala društva koja surađuju s popisa iz Priloga

24,4

Vidjeti Prilog

Narodna Republika Kina

Sav ostali uvoz podrijetlom iz predmetne zemlje

45,3

8999

3.   Uvjet za primjenu stopa pojedinačne pristojbe utvrđenih za društva navedena u stavku 2. predočenje je carinskim tijelima država članica valjanog trgovačkog računa na kojem se nalazi datirana izjava koju je potpisao službenik subjekta koji izdaje račun, uz navođenje njegova imena i funkcije, koja glasi: „Ja, niže potpisani, potvrđujem da je (količina u korištenoj jedinici) (predmetnog proizvoda) iz ovog računa koji se prodaje za izvoz u Europsku uniju proizvelo društvo (naziv i adresa društva) (dodatna oznaka TARIC) u predmetnoj zemlji. Izjavljujem da su podaci na ovom računu potpuni i točni.” Dok se takav račun ne predoči, primjenjuje se pristojba primjenjiva na sav ostali uvoz podrijetlom iz Narodne Republike Kine.

4.   Ako nije drukčije određeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinama.

Članak 2.

Prilog spomenut u članku 1. stavku 2. može se izmijeniti kako bi se dodali novi proizvođači izvoznici iz Narodne Republike Kine i kako bi se na njih primjenjivala odgovarajuća ponderirana prosječna stopa antidampinške pristojbe za društva koja surađuju, ali nisu uključena u uzorak. Novi proizvođač izvoznik mora dostaviti dokaze: (a) da tijekom razdoblja ispitnog postupka (od 1. siječnja 2024. do 31. prosinca 2024.) nije izvozio proizvode opisane u članku 1. stavku 1.; (b) da nije povezan s izvoznicima ili proizvođačima na koje se primjenjuju mjere uvedene ovom Uredbom, a koji su možda surađivali u početnom ispitnom postupku; i (c) da je doista izvozio predmetni proizvod ili da je preuzeo neopozivu ugovornu obvezu izvoza znatne količine tog proizvoda u Uniju nakon razdoblja ispitnog postupka.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 6. srpnja 2026.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)   SL L 176, 30.6.2016., str. 21., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2016/1036/oj.

(2)  Obavijest o pokretanju antidampinškog postupka u vezi s uvozom novih pneumatskih guma, vrsta koje se rabi za osobne automobile, autobuse ili kamione, s indeksom opterećenja ne većim od 121, podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL C, C/2025/2778, 21.5.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2025/2778/oj).

(3)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2025/1538 оd 25. srpnja 2025. o uvođenju obveznog evidentiranja uvoza novih pneumatskih guma, vrsta koje se rabi za osobne automobile, autobuse ili kamione, s indeksom opterećenja ne većim od 121, podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L, 2025/1538, 28.7.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2025/1538/oj).

(4)  Vidjeti odjeljak 2.4.1. o podjeli tržišta Unije na razine.

(5)  Ispitnim postupkom utvrđeno je da gume grupe Hankook pripadaju 2. i 3. razini (vidjeti odjeljak 2.4.2.).

(6)  Presuda Suda od 10. rujna 2015. (zahtjev za prethodnu odluku), Fliesen-Zentrum Deutschland GmbH/Hauptzollamt Regensburg, predmet C-687/13, ECLI:EU:C:2015:573, t. 88.

(7)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/1690 od 9. studenog 2018. o uvođenju konačnih kompenzacijskih pristojbi na uvoz određenih pneumatskih guma, novih ili protektiranih, od kaučuka, vrste koja se rabi za autobuse ili kamione i s indeksom opterećenja većim od 121, podrijetlom iz Narodne Republike Kine i o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2018/1579 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz određenih pneumatskih guma, novih ili protektiranih, od kaučuka, vrste koja se rabi za autobuse ili kamione, s indeksom opterećenja većim od 121, podrijetlom iz Narodne Republike Kine te o stavljanju izvan snage Provedbene uredbe (EU) 2018/163 (SL L 283, 12.11.2018., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2018/1690/oj).

(8)  Provedbena uredba Vijeća (EU) br. 1239/2013 od 2. prosinca 2013. o uvođenju konačne kompenzacijske pristojbe na uvoz kristalnih silicijskih fotonaponskih modula i ključnih elemenata (tj. ćelija) podrijetlom ili poslanih iz Narodne Republike Kine (SL L 325, 5.12.2013., str. 66., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2013/1239/oj), uvodna izjava 12.

(9)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2024/2163 od 14. kolovoza 2024. o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz biodizela podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L, 2024/2163, 16.8.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2024/2163/oj), uvodna izjava 14.

(10)   https://tron.trade.ec.europa.eu/investigations/case-view?caseId=2799.

(11)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/353 оd 3. ožujka 2020. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz čeličnih kotača podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 65, 4.3.2020., str. 9., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2020/353/oj).

(12)  Savezni registar, sv. 80, br. 153, 10. kolovoza 2015.

(13)  Uredba (EU) 2020/740 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 2020. o označivanju guma s obzirom na učinkovitost potrošnje goriva i druge parametre, izmjeni Uredbe (EU) 2017/1369 i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1222/2009 (SL L 177, 5.6.2020., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2020/740/oj).

(14)  Gume koje CRIA navodi kako slijedi: (a) terenske profesionalne gume; (b) gume dizajnirane za ugradnju samo na vozila prvi put registrirana prije 1. listopada 1990.; (c) rezervne gume za privremenu uporabu tipa T; (d) gume kategorije brzine manje od 80 km/h; (e) gume čiji nazivni promjer naplatka ne prelazi 254 mm ili iznosi 635 mm ili više; (f) gume opremljene dodatnim napravama za povećavanje prionjivosti, poput guma s čavlima; (g) gume dizajnirane za ugradnju samo na vozila predviđena isključivo za utrke i (h) rabljene gume, osim ako su takve gume uvezene iz treće zemlje.

(15)  Pravilnik br. 54 Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) – Jedinstvene odredbe o homologaciji pneumatskih guma za gospodarska vozila i njihove prikolice (SL L 183, 11.7.2008., str. 41., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2008/54(2)/oj).

(16)  Otvorena verzija pritužbe, bilješka 5. na stranici 5.

(17)   Izvor: javno dostupne internetske stranice različitih trgovaca, primjerice: Coker Tire na https://cokertire.com/tires/styles/whitewall-tires/michelin.html (posljednji pristup 27. travnja 2026.) i Topbanden na https://www.topbanden.com/NL/Pneus/MICHELIN/X%20WhiteWall (posljednji pristup 27. travnja 2026.).

(18)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2024/2163 оd 14. kolovoza 2024. o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz biodizela podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L, 2024/2163, 16.8.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2024/2163/oj), uvodna izjava 40.; Provedbena uredba Komisije (EU) 2025/261 оd 10. veljače 2025. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz biodizela podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L, 2025/261, 11.2.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2025/261/oj), uvodne izjave od 17. do 25.; Provedbena uredba Komisije (EU) br. 830/2014 оd 30. srpnja 2014. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1890/2005, Provedbene uredbe Vijeća (EU) br. 2/2012 i Provedbene uredbe Vijeća (EU) br. 205/2013 o definiciji proizvoda koji podliježe antidampinškim mjerama na snazi primjenjivima na pričvršćivače od nehrđajućega čelika i njihove dijelove i o zahtjevima za reviziju o novom društvu te osiguravanju mogućnosti povrata ili otpisa pristojbi u određenim slučajevima (SL L 228, 31.7.2014., str. 16., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2014/830/oj), uvodna izjava 43.; Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/1932 оd 23. listopada 2017. o izmjeni Provedbene uredbe Vijeća (EU) br. 412/2013 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz keramičkih stolnih i kuhinjskih proizvoda podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 273, 24.10.2017., str. 4., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2017/1932/oj), uvodne izjave od 21. do 24.; Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/2202 оd 16. listopada 2023. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2019/1259 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz lijevanog pribora za cijevi s navojem, od temperiranog lijevanog željeza i lijevanog željeza sa sferoidnim grafitom, podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Tajlanda (SL L, 2023/2202, 17.10.2023., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2023/2202/oj), uvodne izjave od 29. do 32.

(19)  Provedbena uredba (EU) br. 830/2014, uvodna izjava 42.

(20)  Razina navedena na popisu pojedinačnih prodajnih transakcija društava u uzorku.

(21)   https://www.tyrereviews.com/Tyre, https://www.grip500.it/pneumatico/, https://www.bandenexpert.be/bandenmerken/, https://www.bandenexpert.be/bandenmerken/, https://www.tyrecomp.co.uk/brands.htm i https://wulkanista.pl/klasy-opon/. Ovaj popis nije konačan.

(22)  Tire Tier Study: Exploring the Criteria and Confusion of Tire Industry Tiers: The Results, objavljeno 19. veljače 2019. (autorica: Patti Hoying), https://www.tirereview.com/tier-study-results-based-on-tire-quality-engineering-performance (posljednji pristup 30. ožujka 2026.).

(23)  Radni dokument službi Komisije o znatnim poremećajima u gospodarstvu Narodne Republike Kine u svrhu ispitnih postupaka trgovinske zaštite, 10. travnja 2024. (SWD(2024) 91 final), https://ec.europa.eu/transparency/documents-register/detail?ref=SWD(2024)91&lang=hr.

(24)  Glavni ured središnjeg odbora KPK-a izdao je Mišljenja o jačanju rada Ujedinjene fronte u privatnom gospodarstvu u novom dobu, 15. rujna 2020., dostupna na: https://interpret.csis.org/translations/the-general-office-of-the-ccp-central-committee-issued-the-opinion-on-strengthening-the-united-front-work-of-the-private-economy-in-the-new-era/.

(25)  Izvješće – poglavlje 2., str. 7.

(26)  Izvješće – poglavlje 2., str. 7–8.

(27)  Vidjeti Odluku središnjeg odbora KPK-a o sveobuhvatnom produbljivanju reformi i promicanju modernizacije kineskog tipa, odjeljak II.5., dostupnu na: https://www.gov.cn/zhengce/202407/content_6963770.htm (pristupljeno 11. studenog 2025.).

(28)  Vidjeti mišljenje Državnog vijeća o daljnjem poboljšanju proračunskog sustava za upravljanje kapitalom u državnom vlasništvu, dostupno na: https://www.gov.cn/zhengce/content/202401/content_6924612.htm (pristupljeno 11. studenog 2025.).

(29)  Izvješće – poglavlje 2., str. 10, 18.

(30)  Vidjeti: https://www.gov.cn/yaowen/liebiao/202504/content_7022018.htm (pristupljeno 11. studenog 2025.).

(31)  Ibid., članak 5.

(32)  Dostupno na: http://www.npc.gov.cn/zgrdw/englishnpc/Constitution/node_2825.htm (pristupljeno 25. studenog 2025.).

(33)  Izvješće – poglavlje 2., str. 29–30.

(34)  Kao, na primjer, kategorija takozvanih „malih divova” (vidjeti Izvješće – poglavlje 2., str. 22), kojima se kineska vlada 2024. obvezala pružati kontinuiranu potporu „u okviru nastojanja da se potakne nova industrijalizacija”; Vidjeti na: https://english.www.gov.cn/news/202406/19/content_WS6672c84ac6d0868f4e8e8531.html#:~:text=China%20will%20scale%20up%20support,of%20Industry%20and%20Information%20Technology (pristupljeno 25. studenog 2025.).

(35)  Vidjeti: https://www.qstheory.cn/20250428/e7943a2c8fef49efb520aa336197849c/c.html (pristupljeno 25. studenog 2025.).

(36)  Izvješće – poglavlje 4., str. 57, 92.

(37)  Vidjeti: https://www.mof.gov.cn/zhengwuxinxi/caizhengxinwen/202503/t20250329_3961036.htm (pristupljeno 11. studenog 2025.).

(38)  Izvješće – poglavlje 6., str. 149–150.

(39)  Izvješće – poglavlje 6., str. 153–171.

(40)  Vidjeti Smjernice NDRC-a za ispunjavanje glavnih odgovornosti subjekata u nabavi, članak 4., dostupne na: https://www.ndrc.gov.cn/xxgk/zcfb/tz/202511/t20251111_1401536.html (pristupljeno 12. studenog 2025.).

(41)  Izvješće – poglavlje 7., str. 204–205.

(42)  Vidjeti Obavijest Državnog vijeća o provedbi nacionalnih normi za proizvode za javnu nabavu i drugih povezanih politika, odjeljak III., dostupnu na: https://www.gov.cn/zhengce/content/202509/content_7042999.htm (pristupljeno 12. studenog 2025.).

(43)  Izvješće, poglavlje 8., str. 207 i 208, 242 i 243.

(44)  Vidjeti Odluku središnjeg odbora KPK-a o sveobuhvatnom produbljivanju reformi i promicanju modernizacije kineskog tipa, odjeljak III.9., dostupnu na: https://www.gov.cn/zhengce/202407/content_6963770.htm (pristupljeno 11. studenog 2025.).

(45)  Vidjeti: https://www.gov.cn/zhengce/content/202511/content_7047643.htm (pristupljeno 11. studenog 2025.).

(46)  Ibid, odjeljak 11.

(47)  Ibid, odjeljak V.16 (pristupljeno 11. studenog 2025.).

(48)  Izvješće, poglavlje 2., str. 19–24, poglavlje 4., str. 69 i str. 99–100, poglavlje 5., str. 130–131.

(49)  Vidjeti: https://www.linglong.cn/ i https://www.linglong.cn/Upload/202505/20250524113047_5549.pdf, str. 81 (pristupljeno 25. studenog 2025.).

(50)  Vidjeti: https://www.sailungroup.com/ (pristupljeno 25. studenog 2025.).

(51)  Vidjeti godišnje izvješće društva Sailun Group za 2024., str. 93, dostupno na: https://sailuns3.s3.cn-northwest-1.amazonaws.com.cn/upload/portal/20250429/039e9b432aecd14b5a5b934b0b0cf103.pdf (pristupljeno 25. studenog 2025.).

(52)  Vidjeti: https://www.zcrubber.com/ (pristupljeno 6. listopada 2025.).

(53)  Vidjeti godišnje izvješće društva Zhongce Rubber Group za 2024., str. 50, dostupno na: https://file.finance.qq.com/finance/hs/pdf/2025/08/20/1224519453.pdf (pristupljeno 25. studenog 2025.).

(54)  Vidjeti godišnje izvješće društva Qingdao Double Star Co. Ltd. za 2024., str. 63, dostupno na: https://file.finance.sina.com.cn/211.154.219.97:9494/MRGG/CNSESZ_STOCK/2025/2025-3/2025-03-28/10815489.PDF (pristupljeno 6. listopada 2025.).

(55)  Ibid, str. 159.

(56)  Vidjeti: https://www.gztyre.com/ (pristupljeno 25. studenog 2025.).

(57)  Vidjeti godišnje izvješće društva Guizhou Tyre Co. Ltd. za 2024., str. 76 i 78, dostupno na: https://file.finance.sina.com.cn/211.154.219.97:9494/MRGG/CNSESZ_STOCK/2025/2025-4/2025-04-26/11007719.PDF (pristupljeno 25. studenog 2025.).

(58)  Vidjeti: https://rubber.chemchina.com/ (pristupljeno 25. studenog 2025.).

(59)  Vidjeti: http://www.sasac.gov.cn/n2588045/n27271785/n27271792/index.html (pristupljeno 25. studenog 2025.).

(60)  Vidjeti: http://www.sinopecgroup.com/group/ (pristupljeno 25. studenog 2025.).

(61)  Vidjeti: http://www.sasac.gov.cn/n2588045/n27271785/n27271792/index.html (pristupljeno 6. listopada 2025.).

(62)  Vidjeti: https://pdf.dfcfw.com/pdf/H3_AP202312271615027520_1.pdf (pristupljeno 25. studenog 2025.).

(63)  Članak 33. Statuta KPK-a, članak 19. kineskog Zakona o trgovačkim društvima i članak 5. Zakona o privatnom gospodarstvu. Vidjeti i Izvješće, poglavlje 3., str. 47–50.

(64)  Vidjeti: https://www.gov.cn/zhengce/zhengceku/2022-04/08/content_5683972.htm (pristupljeno 25. studenog 2025.).

(65)  Vidjeti: https://huanbao.bjx.com.cn/news/20211201/1191133.shtml (pristupljeno 25. studenog 2025.).

(66)  „Statistički podaci pokazuju da je automobilska industrija u Changchunu 2021. ostvarila vrijednost proizvodnje od 614,3 milijarde CNY, što je 70,3 % ukupne vrijednosti industrijske proizvodnje tog grada. […] Nadalje, zona gospodarskog i tehnološkog razvoja automobila općine Changchun pruža veliku potporu automobilskoj industriji tog grada u smislu političke potpore, pridobivanja talenata, logistike itd.” Vidjeti: https://en.people.cn/n3/2023/0828/c90000-20064539.html (pristupljeno 15. listopada 2025.).

(67)  Vidjeti: https://changchun.ifeng.com/a/20200701/14287256_0.shtml (pristupljeno 25. studenog 2025.).

(68)  Izvješće – poglavlje 2., str. 24–27.

(69)  Vidjeti: https://ccb.cria.org.cn/ (pristupljeno 25. studenog 2025.).

(70)  Vidjeti: https://www.cria.org.cn/c/member (pristupljeno 25. studenog 2025.).

(71)  Vidjeti: https://tyre.cria.org.cn/c/id/1772857864279343106 (pristupljeno 25. studenog 2025.).

(72)  Ibid.

(73)  Vidjeti: https://www.cria.org.cn/c/id/1760859134713970690 (pristupljeno 25. studenog 2025.).

(74)  Ibid.

(75)  Izvješće – poglavlje 3., str. 40.

(76)  Vidjeti, na primjer: Blanchette, J. – Xi's Gamble: The Race to Consolidate Power and Stave off Disaster; Foreign Affairs, sv. 100, br. 4, srpanj/kolovoz 2021., str. 10–19.

(77)  Izvješće – poglavlje 3., str. 41.

(78)  Dostupno na: https://www.reuters.com/article/us-china-congress-companies-idUSKCN1B40JU (pristupljeno 25. studenog 2025.).

(79)  Dostupno na: https://asia.nikkei.com/Business/Companies/China-s-companies-rewrite-rules-to-declare-Communist-Party-ties#:~:text=HONG%20KONG%20--%20China's%20Communist%20Party%20congress%20underlined%20fears%20that (pristupljeno 25. studenog 2025.).

(80)  Smjernice glavnog ureda središnjeg odbora KPK-a o jačanju rada Ujedinjene fronte u privatnom sektoru za novo doba: www.gov.cn/zhengce/2020-09/15/content_5543685.htm (pristupljeno 25. studenog 2025.).

(81)  Financial Times (2020.), Chinese Communist Party asserts greater control over private enterprise: https://on.ft.com/3mYxP4j (pristupljeno 25. studenog 2025.).

(82)  Vidjeti: https://www.sinochem.com/sinochem/guwm/zlzz/gltd/A031002002003Gone1.html (pristupljeno 11. studenog 2025.).

(83)  Vidjeti: Qingdao Double Star Co. Ltd., godišnje izvješće za 2024., str. 36, dostupno na: https://file.finance.sina.com.cn/211.154.219.97:9494/MRGG/CNSESZ_STOCK/2025/2025-3/2025-03-28/10815489.PDF (pristupljeno 25. studenog 2025.).

(84)  Vidjeti godišnje izvješće društva Guizhou Tyre Co. Ltd za 2024., str. 44, dostupno na: https://file.finance.sina.com.cn/211.154.219.97:9494/MRGG/CNSESZ_STOCK/2025/2025-4/2025-04-26/11007719.PDF (pristupljeno 25. studenog 2025.).

(85)  Vidjeti godišnje izvješće društva Qingdao Double Star Co. Ltd. za 2024., str. 14, dostupno na: https://file.finance.sina.com.cn/211.154.219.97:9494/MRGG/CNSESZ_STOCK/2025/2025-3/2025-03-28/10815489.PDF (pristupljeno 25. studenog 2025.).

(86)  Vidjeti godišnje izvješće društva Guizhou Tyre Co. Ltd. za 2023., str. 41, dostupno na: https://pdf.dfcfw.com/pdf/H2_AN202404151630237833_1.pdf?1713215477000.pdf (pristupljeno 25. studenog 2025.).

(87)  Izvješće – poglavlje 4., str. 56 i 57, 99 i 100.

(88)  Vidjeti: https://www.gov.cn/zhengce/zhengceku/202112/29/5665166/files/90c1c79a00b44c67b59c29392476c862.pdf (pristupljeno 25. studenog 2025.).

(89)  Ibid.

(90)  14. petogodišnji plan za razvoj industrije novih materijala pokrajine Anhui, objavljen 28. veljače 2022., odjeljak III., tablica 6.

(91)  Ibid.

(92)  Vidjeti: https://gxt.gansu.gov.cn/gxt/c106992/202201/1959993/files/bc8a41db8b904e55b5bd7017eb42d119.pdf (pristupljeno 25. studenog 2025.).

(93)  Ibid.

(94)  Vidjeti: https://huanbao.bjx.com.cn/news/20211115/1187880.shtml (pristupljeno 25. studenog 2025.).

(95)  Vidjeti: http://gxt.jl.gov.cn/xxgk/zcwj/sgxtwj/202109/t20210914_8217060.html (pristupljeno 25. studenog 2025.).

(96)  Izvješće – poglavlje 6., str. 171–179.

(97)  Vidjeti: https://www.reuters.com/world/china/chinas-murky-bankruptcies-expose-hazards-foreign-investors-2025-04-15/ (pristupljeno 17. studenog 2025.).

(98)  Izvješće – poglavlje 9., str. 260–261.

(99)  Izvješće – poglavlje 9., str. 257–260.

(100)  Vidjeti odjeljak IV.23, dostupan na: https://www.gov.cn/zhengce/202407/content_6963770.htm (pristupljeno 18. studenog 2025.).

(101)  Izvješće – poglavlje 9., str. 252–254.

(102)  Izvješće, poglavlje 13., str. 360 i 361, 364 i 370.

(103)  Izvješće – poglavlje 13., str. 366.

(104)  Izvješće – poglavlje 13., str. 370–373.

(105)  Izvješće – poglavlje 6., str. 137–140.

(106)  Izvješće – poglavlje 6., str. 146–149.

(107)  Izvješće – poglavlje 6., str. 149.

(108)  Vidjeti službeni dokument o politici Kineskog regulatornog tijela za bankarstvo i osiguranje od 28. kolovoza 2020.: Three-year action plan for improving corporate governance of the banking and insurance sectors (2020-2022): http://www.cbirc.gov.cn/cn/view/pages/ItemDetail.html?docId=925393&itemId=928 (pristupljeno 25. studenog 2025.). U Planu se nalaže „daljnja provedba smjera iz uvodnog govora glavnog tajnika Xija Jinpinga o unapređenju reforme korporativnog upravljanja financijskim sektorom”. Nadalje, cilj je odjeljka II. Plana promicanje organske integracije vodstva Partije u korporativno upravljanje: „Integracija vodstva Partije u korporativno upravljanje bit će sustavnija i standardiziranija te će se temeljiti na postupcima […]. O važnim operativnim i upravljačkim pitanjima mora se raspravljati u partijskom odboru prije nego što o njima odluči upravni odbor ili više rukovodstvo”.

(109)  Vidjeti CBIRC-ovu obavijest Notice on the Commercial banks performance evaluation method, izdanu 15. prosinca 2020.: http://jrs.mof.gov.cn/gongzuotongzhi/202101/t20210104_3638904.htm (pristupljeno 25. studenog 2025.).

(110)  Vidjeti: https://www.gov.cn/lianbo/bumen/202508/content_7035298.htm (pristupljeno 17. studenog 2025.).

(111)  Izvješće, poglavlje 6., str. 157–158.

(112)  Izvješće, poglavlje 6., str. 150–152, 156–160, 165–171.

(113)  Vidjeti izvješće grupe Rhodium, Augmented Assessment of China’s State Support, str. 22., dostupno na: https://rhg.com/research/far-from-normal-an-augmented-assessment-of-chinas-state-support/ (pristupljeno 17. studenog 2025.).

(114)  Vidjeti: https://www.bloomberg.com/graphics/2025-china-deflation-cost/?utm_campaign=202511_BATC_subs_eng_china_inflation_subs_eng_chinainflation_nov2025&utm_term=20383998&utm_source=subs-email&utm_medium=email&utm_content=15664976 (pristupljeno 17. studenog 2025.).

(115)  Presuda Općeg suda od 11. srpnja 2017., Viraj Profiles/Vijeće, T-67/14, ECLI:EU:T:2017:481, t. 98.

(116)  Vidjeti, na primjer, Izvješće, poglavlja 12., 14. i 16.

(117)  Vidjeti Izvješće, poglavlje 3.

(118)  Vidjeti Izvješće, poglavlje 4.

(119)  Izvješće – poglavlje 6.

(120)  Otvoreni podaci Svjetske banke – viši srednji dohodak, https://data.worldbank.org/income-level/upper-middle-income.

(121)  Uredba (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o zajedničkim pravilima za uvoz iz određenih trećih zemalja (SL L 123, 19.5.2015., str. 33., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2015/755/oj), kako je izmijenjena Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2017/749 od 24. veljače 2017. o izmjeni Uredbe (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu uklanjanja Kazahstana s popisa zemalja iz njezina Priloga I. (SL L 113, 29.4.2017., str. 11., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_del/2017/749/oj).

(122)   https://access.trade.gov/Resources/frn/summary/prc/2021-19259-1.pdf.

(123)  Npr. Hock Hin (MUAR) Rubber Co., Michelin Malaysia, Toyo tyre Malaysia SDN BHD, Friendship Rubber Industry (Malaysia) SDN. BHD. i Yamauchi (Malaysia).

(124)  Navodi grupe GITI odnosili su se na društvo Companie Hulera Tornel.

(125)  Društva PT Goodyear Indonesia Tbk, Gajah Tunggal (koja su navele grupa Hankook i grupa GITI).

(126)  Friendship Rubber industry (Malaysia) SDN. BHD. i Toyo Tyre Malaysia SDN. BHD.

(127)  Bridgestone Tire Manufacturing (Thailand) Co. Ltd., Bridgestone Specialty Tire Manufacturing (Thailand) Co., Ltd., Thai Bridgestone company Limited, Goodyear (Thailand) Public Company limited.

Toyo Tire (Thailand) company limited, Deestone Ltd., Desstone international Company Limited, Otani Radial Co., Ltd., Sumitomo Rubber (Thailand) company Limited, Svizz-one Corportation Ltd., Yokohama Tire Manufacturing (Thailand) Co., Ltd.

(128)  Zbog povjerljivosti nije moguće navesti detaljnije informacije.

(129)   https://oec.world/en/profile/hs/polyamide-fabric.

(130)   https://oec.world/en/profile/hs/stranded-steel-wirecableetc-no-electric-insulation.

(131)   https://www.itac.org.za/upload/document_files/20250602071614_ITAC-Preliminary-Report-No.-748---May-2025.pdf.

(132)  Uz iznimku čelične užadi jer je udio uvoza iz Kine visok u gotovo svim mogućim reprezentativnim zemljama.

(133)  Primjerice, Michelin Siam, Maxxis International (Thailand) Co. Ltd., Bridgestone Specialty Tire Manufacturing (Thailand) Co., Ltd.

(134)   https://oec.world/en/profile/hs/pneumatic-tyres-new-of-rubber-for-buses-or-lorries i https://oec.world/en/profile/hs/new-rubber-pneumatic-tyres-for-motor-cars.

(135)  Tri čimbenika proizvodnje (ugljena čađa, stiren-butadien kaučuk i polibutadien kaučuk čine približno od 4 % do 12 % troškova proizvodnje).

(136)  Od 5 % do najviše 21 %, ovisno o čimbeniku proizvodnje.

(137)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2025/58 od 15. siječnja 2025. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih pneumatskih guma, novih ili protektiranih, od kaučuka, vrste koja se rabi za autobuse ili kamione, s indeksom opterećenja većim od 121, podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L, 2025/58, 16.1.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2025/58/oj), uvodna izjava 214.

(138)   Provedbena uredba (EU) 2025/58.

(139)  Tarifni podbroj HS 5902 20 (Vijetnam) i tarifni podbroj HS 5902 90 (Njemačka), vidjeti https://oec.world/en/profile/hs/tyre-cord-fabric-of-polyester odnosno https://oec.world/en/profile/hs/tyre-cord-fabric-of-viscose-rayon.

(140)   https://oec.world/en/profile/hs/tyre-cord-fabric-of-nylon-polyamides.

(141)   https://oec.world/en/profile/hs/tyre-cord-fabric-of-polyester.

(142)   https://oec.world/en/profile/hs/tyre-cord-fabric-of-viscose-rayon.

(143)  Uredba Vijeća (EU) 2022/428 od 15. ožujka 2022. o izmjeni Uredbe (EU) br. 833/2014 o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja Rusije kojima se destabilizira stanje u Ukrajini (SL L 87 I, 15.3.2022., str. 13., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2022/428/oj).

(144)  Uredba Vijeća (EU) 2022/1904 od 6. listopada 2022. o izmjeni Uredbe (EU) br. 833/2014 o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja Rusije kojima se destabilizira stanje u Ukrajini (SL L 259 I, 6.10.2022., str. 3., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2022/1904/oj).

(145)  Jedan od proizvođača izvoznika koristio je tek neznatne količine materijala pod jednom od oznaka (koji čini manje od 0,5 % ukupnog troška proizvodnje) ili je prijavio drukčije oznake HS. Na temelju podataka drugog proizvođača izvoznika nije bilo moguće razlikovati materijal na osmeroznamenkastoj razini.

(146)  Na primjer, dodatne carine na proizvode iz trećih zemalja izvan EU-a i njegovih partnera s kojima je sklopljen sporazum o slobodnoj trgovini, najniže carinske vrijednosti i nepovratni PDV.

(147)  Kako je navedeno u godišnjem izvješću društva Brisa Bridgestone za 2024., „primjena TAS-a 29 dovodi do prilagodbe za gubitak kupovne moći turske lire iskazane u stavci dobitaka (gubitaka) od neto novčane pozicije u odjeljku računa dobiti i gubitka u izvještaju o dobiti ili gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti” (TAS se odnosi na turski računovodstveni standard).

(148)  Global Trade Atlas.

(149)  Zbog povjerljivosti nije moguće navesti detaljnije informacije.

(150)  Turski zavod za statistiku.

(151)  Vidjeti 83. stranicu godišnjeg izvješća društva Brisa Bridgestone za 2024., dostupnog na https://www.brisa.com.tr/uploads/docs/Brisa_FR_2024_EN_Digital_Final.pdf.

(152)   https://www.tcmb.gov.tr/wps/wcm/connect/EN/TCMB+EN/Main+Menu/Statistics/Real+Sector+Statistics/Company+Accounts/Company+Accounts+Data/.

(153)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/2659 od 27. studenog 2023. o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz određenog poli(etilen tereftalata) podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L, 2023/2659, 28.11.2023., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2023/2659/oj) i Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/116 оd 27. siječnja 2022. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz acesulfam kalija podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 19, 28.1.2022., str. 22., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2022/116/oj).

(154)  Ministarstvo trgovine Sjedinjenih Američkih Država, Memorandum o odluci o preliminarnim rezultatima administrativne revizije antidampinških pristojbi za određene gume za osobna vozila i lake kamione iz Narodne Republike Kine, 2021./2022., str. 15.; Memorandum o odluci o preliminarnim rezultatima administrativne revizije antidampinških pristojbi za određene gume za osobna vozila i lake kamione iz Narodne Republike Kine i poništenju, 2017./2018., str. 18.; Memorandum o odluci o preliminarnim rezultatima administrativne revizije antidampinških pristojbi za određene gume za osobna vozila i lake kamione iz Narodne Republike Kine i privremenom utvrđenju o nepostojanju pošiljki, 2019./2020., str. 19; Memorandum o odluci o preliminarnim rezultatima administrativne revizije antidampinških pristojbi za određene gume za osobna vozila i lake kamione iz Narodne Republike Kine; djelomično poništenje i privremeno utvrđenje broja pošiljaka; 2020./2021, str. 22. Predmeti dostupni na https://access.trade.gov/login.aspx.

(155)   https://www.itac.org.za/upload/document_files/20250602071614_ITAC-Preliminary-Report-No.-748---May-2025.pdf.

(156)  Vidjeti Chinese Tire Set off a New Craze of Building Factories Overseas, 13. travnja 2020., dostupno na https://e.cria.org.cn/a/1778595313171324930.

(157)  Izravni citat: „Poduzeća odabiru graditi tvornice u zemljama jugoistočne Azije kao što su Tajland i Vijetnam uglavnom kako bi se riješio problem udaljenosti od tržišta opskrbe sirovinama i izvoznog tržišta proizvoda te kako bi se izbjegao utjecaj „dvostrukog postupka” SAD-a od početka, no nagli porast količine guma koje zemlje jugoistočne Azije izvoze u SAD privlači pozornost SAD-a.”, vidjeti poveznicu u bilješci 156. U kineskim medijima izraz „dvostruki postupak” obično se koristi za pokretanje antidampinškog i antisubvencijskog ispitnog postupka, vidjeti primjerice: https://www.yys-alu.com/en/news-center/1993.html.

(158)  Hock Hin (MUAR) Rubber Co., Michelin Malaysia, Toyo tyre Malaysia SDN BHD i Yamauchi (Malaysia).

(159)  Turski zavod za statistiku: https://www.tuik.gov.tr/Home/Index.

(160)  Regulatorno tijelo za energetsko tržište – EMRA https://epdk.gov.tr/Home/En.

(161)  U članku 2. stavku 7. osnovne uredbe navodi se da se domaće cijene u tim zemljama ne mogu upotrijebiti za određivanje uobičajene vrijednosti.

(162)   https://data.tuik.gov.tr/Bulten/Index?p=Labour-Cost-Statistics-2024-54011.

(163)  TurkStat, Labour Input Indices, četvrto tromjesečje: listopad – prosinac 2024.

(164)  epdk.gov.tr => Press releases => odabrati Electricity Market board decisions.

(165)  Turski zavod za statistiku – cijene prirodnog plina za industriju po kategorijama potrošnje za razdoblje od siječnja do lipnja 2022.: https://data.tuik.gov.tr/ Bulten/Index?p=Electricity-and-Natural-Gas-Prices-Period-I:-January-June,-2022-45567.

(166)  Turski zavod za statistiku – indeks cijena domaćih proizvođača i stopa promjene: https://data.tuik.gov.tr/Bulten/Index?p=Domestic- Producer-Price-Index-June-2024-53691.

(167)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/1579 od 18. listopada 2018. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz određenih pneumatskih guma, novih ili protektiranih, od kaučuka, vrste koja se rabi za autobuse ili kamione, s indeksom opterećenja većim od 121, podrijetlom iz Narodne Republike Kine i o stavljanju izvan snage Provedbene uredbe (EU) 2018/163, SL L 263, 22.10.2018., str. 3., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2018/1579/oj.

(168)   https://www.invest.gov.tr/en/investmentguide/pages/cost-of-doing-business.aspx.

(169)  Regija Ankara najbliža je tvornicama društva Brisa Bridgestone.

(170)  Pristojba je nakon konačne objave promijenjena na 4,3 %.

(171)  Pristojba je nakon konačne objave promijenjena na 24,4 %.

(172)  Uredba Vijeća (EZ) br. 384/96 od 22. prosinca 1995. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (SL L 56, 6.3.1996., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/1996/384/oj).

(173)  Agregirana baza podataka prikupljenih od članova udruženja Tyres Europe.

(174)   Izvor: novinski članci o raznim kineskim robnim markama kao što su: Chinese Premium Tyres are changing the game: A new era in global tyre competition: https://trojanlimited.com/chinese-premium-tyres-are-changing-the-game-a-new-era-in-global-tyre-competition/. European Linglong tire factory certified by numerous OEMs: https://en.linglong.cn/content/details34_38845.html. Sailun continues in the fast lane: https://www.eqs-news.com/news/media/sailun-continues-in-the-fast-lane-sailun-has-entered-the-top-10-most-valuable-tyre-brands-in-the-world-for-the-first-time-achieving-a-historic-triple/d361873f-a8c3-4601-a541-8263c80366a4_en#:~:text=Sailun%20continues%20in%20the%20fast%20lane%20+++,historic%20triple.%20%7C%20Media%20%2D%20EQS%20News, posljednji pristup 27. travnja 2026.

(175)   Izvor: robne marke razvrstavaju se u razine na raznim internetskim stranicama trgovaca ili stranicama za ocjenjivanje guma, kao što su: https://www.tyrereviews.com/tyre/. https://www.tyresavings.com/brands. https://www.asdatyres.co.uk/brands. https://www.grip500.it/pneumatico/. https://www.reifen.com/de-de/auto/reifen/marken. Posljednji pristup 27. travnja 2026.

(176)   Izvor: Chinese Premium Tyres are changing the game: A new era in global tyre competition: https://trojanlimited.com/chinese-premium-tyres-are-changing-the-game-a-new-era-in-global-tyre-competition/. European Linglong tire factory certified by numerous OEMs: https://en.linglong.cn/content/details34_38845.html posljednji pristup 27. travnja 2026.

(177)  WT/DS184/AB/R, 22. kolovoza 2001., Sjedinjene Američke Države – Antidampinške mjere za određene toplovaljane proizvode od čelika iz Japana, točka 204.

(178)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/1159 оd 13. lipnja 2023. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz šperploče okoumé podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 153, 14.6.2023., str. 3., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2023/1159/oj), uvodne izjave 173. i 178. te Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/931 оd 28. lipnja 2018. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz oksalne kiseline podrijetlom iz Indije i Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 165, 2.7.2018., str. 13, ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2018/931/oj), uvodne izjave 121. i 129.

(179)  Izvješća Žalbenog tijela, Kina – Mjere kojima se uvode antidampinške pristojbe na bešavne cijevi od nehrđajućeg čelika visokih performansi iz Japana / Kina – Mjere kojima se uvode antidampinške pristojbe na bešavne cijevi od nehrđajućeg čelika visokih performansi iz Europske unije, WT/DS454/AB/R i TW/DS460/AG/R i Dodatak 1., t. 5.204. u kojoj se pak navodi Izvješće Žalbenog tijela, Sjedinjene Američke Države – Antidampinške mjere za određene toplovaljane proizvode od čelika iz Japana, WT/DS184/AB/R, t. 195.

(180)  Presude Suda od 4. veljače 2021., Eurocylinder systems AG, C-324/19, ECLI:EU:C:2021:94, t. 49. i 50.

(181)  Obavijest o pokretanju antisubvencijskog postupka u vezi s uvozom novih pneumatskih guma, vrsta koje se rabi za osobne automobile, autobuse ili kamione, s indeksom opterećenja ne većim od 121, podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL C, C/2025/5924, 6.11.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2025/5924/oj).

(182)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2025/2219 оd 3. studenog 2025. o uvođenju privremenih antidampinških pristojbi na uvoz šperploča od mekog drva podrijetlom iz Savezne Republike Brazila (SL L, 2025/2219, 4.11.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2025/2219/oj), uvodna izjava 194. i Provedbena uredba Komisije (EU) 2025/1732 оd 13. kolovoza 2025. o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz svijeća, svjećica i sličnog podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L, 2025/1732, 14.8.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2025/1732/oj), uvodna izjava 321.

(183)  Provedbena uredba (EU) 2025/58, uvodne izjave 357. i 358.

(184)  Proizvodnja, protektiranje i obnova vanjskih i unutrašnjih guma za vozila te proizvodnja zračnica.

(185)  Uključujući iznos troškova prodaje te općih i administrativnih troškova u proizvodnom postrojenju i/ili njegovu povezanom sjedištu, ovisno o tome gdje su nastali.

(186)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/1953 od 29. listopada 2015. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih plosnato valjanih proizvoda od silicijskog elektročelika s orijentiranim kristalima, podrijetlom iz Narodne Republike Kine, Japana, Republike Koreje, Ruske Federacije i Sjedinjenih Američkih Država (SL L 284, 30.10.2015., str. 109., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2015/1953/oj).

(187)  European Commission, Directorate-General for Trade and Economic Security, Directorate G, Rue de la Loi/Wetstraat 170, 1040, Bruxelles/Brussel, Belgique/België. E-pošta: Trade-defence-complaints@ec.europa.eu.

(188)  Predmet T-749/16, presuda Općeg suda (drugo vijeće) od 8. svibnja 2019., Stemcor London Ltd i Samac Steel Supplies v. Commission, T-749/16, ECLI:EU:T:2019:310.

(189)  Uredba (EU, Euratom) 2024/2509 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. rujna 2024. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (SL L, 2024/2509, 26.9.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/2509/oj).


PRILOG

Ostala društva koja surađuju

Naziv društva

Dodatna oznaka TARIC

Anhui Jichi Tire Co., Ltd.

88CQ

CHENG SHIN RUBBER (XIAMEN) IND. LTD.

88CR

CHENG SHIN TIRE & RUBBER (CHINA) CO., LTD.

88CS

Continental Tires (China) Co., Ltd.

88CT

Cooper (Kunshan) Tire Co., Ltd.

88EV

DONGYING FANGXING RUBBER CO., LTD

88CU

Dongying Zhangao Rubber Co., Ltd.

88CV

Double Coin Group (Anhui) Warrior Tire Co., Ltd.

88CW

Doublestar-Dongfeng Tyre Co., Ltd.

88CX

GITI Radial Tire (Anhui) Company Ltd.

88EW

GITI Tire (Fujian) Company Ltd.

88CY

GITI Tire (Hualin) Company Ltd.

88EX

GUIZHOU TYRE CO., LTD.

88CZ

Goodyear Dalian Tire Company Limited

88EY

HEBEI WANDA TYRE CO., LTD.

88DA

JIANGSU GENERAL SCIENCE TECHNOLOGY CO., LTD.

88EZ

Jining Shenzhou Tyre Co., Ltd.

88DB

KENDA RUBBER (CHINA) CO., LTD.

88DC

KENDA RUBBER (TIANJIN) CO., LTD.

88DD

Kumho Tire (Changchun) Co., Inc.

88FA

Kumho Tire (Tianjin) Co., Inc.

88FB

Nanjing Kumho Tire Co., Ltd.

88FC

NANKANG (ZHANGJIAGANG FREE TRADE ZONE) RUBBER INDUSTRIAL CO., LTD.

88DE

Pirelli Tyre (Jiaozuo) Co., Ltd.

88DF

Pirelli Tyre Co., Ltd.

88DG

Prinx Chengshan (Shandong) Tire Co., Ltd.

88DH

Qingdao Doublestar Tire Industrial Co., Ltd.

88DI

Qingdao Fullrun Tyre Tech Corp., Ltd.

88DJ

QINGDAO NEXEN TIRE CORPORATION

88DK

Qingdao Sentury Tire Co., Ltd.

88DL

Qingzhou Rydanz Rubber Science And Technology Co., Ltd.

88DM

Sailun (Dongying) Tire Co., Ltd.

88DN

Sailun Group Co., Ltd.

88DO

Shaanxi Yanchang Petroleum Group Rubber Co., Ltd.

88DP

Shandong Changlu Hong Tire Co., Ltd.

88DQ

Shandong Duratti Rubber Corporation Co., Ltd.

88DR

Shandong Fengyuan Tire Manufacturing Co., Ltd.

88DS

Shandong Habilead Rubber Co., Ltd.

88DT

Shandong Haohua Tire Co., Ltd.

88DU

Shandong Hongsheng Rubber Technology Co., Ltd.

88DV

Shandong Linglong Tyre Co.,Ltd.

88DW

Shandong Lutai Rubber Company Limited

88DX

SHANDONG MIRAGE TYRES CO., LTD.

88DY

Shandong New Continent Tire Co., Ltd.

88DZ

Shandong Province Sanli Tire Manufacture Co., Ltd.

88EA

SHANDONG WANDA BOTO TYRE CO., LTD.

88EB

Shandong Xinghongyuan Tyre Co., Ltd.

88EC

SHANDONG YONGFENG TYRES CO., LTD.

88ED

Shandong Youyue Rubber Technology Co., Ltd.

88EE

Shouguang Firemax Tyre Co., Ltd.

88EF

Sichuan Tyre & Rubber Co., Ltd.

88EG

Sichuan Yuanxing Rubber Co., Ltd.

88EH

Sumitomo Rubber (Changshu) Co., Ltd.

88EI

Sumitomo Rubber (Hunan) Co., Ltd.

88EJ

Tercelo Tire (Qingzhou) Co., Ltd.

88EK

TIANJIN WANDA TYRE CO., LTD.

88EL

TRIANGLE TYRE CO., LTD.

88EM

Wanli Tire Corporation Limited

88EN

ZHAOQING JUNHONG CO., LTD.

88EO

Zhongce Rubber Group Co., Ltd.

88EP

Zhongyi Rubber Co., Ltd.

88EQ

ZODO TIRE CO., LIMITED

88ER


ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2026/1540/oj

ISSN 1977-0847 (electronic edition)