European flag

Službeni list
Europske unije

HR

Serije C


C/2024/1195

23.2.2024

P9_TA(2023)0335

Privremeno izvješće o prijedlogu revizije višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. u sredini programskog razdoblja

Rezolucija Europskog parlamenta od 3. listopada 2023. o prijedlogu revizije višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.–2027. u sredini programskog razdoblja (COM(2023)0337 – 2023/0201R(APP))

(C/2024/1195)

Europski parlament,

—

uzimajući u obzir članke 311., 312. i 323. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

—

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) 2022/2496 od 15. prosinca 2022. o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) 2020/2093 kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027. (1),

—

uzimajući obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 od 17. prosinca 2020. kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.–2027. (2), te zajedničke izjave koje su Parlament, Vijeće i Komisija donijeli u tom kontekstu (3) i povezane jednostrane izjave (4),

—

uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum od 16. prosinca 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju te novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava (5) („Međuinstitucijski sporazum”),

—

uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog uredbe Vijeća od 20. lipnja 2023. o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) 2020/2093 kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.–2027. (COM(2023)0337),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. lipnja 2023. naslovljenu „Revizija u sredini programskog razdoblja višegodišnjeg financijskog okvira za 2021.–2027.” (COM(2023)0336) i prateći radni dokument službi Komisije (SWD(2023)0336),

—

uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2023. o uspostavi Instrumenta za Ukrajinu (COM(2023)0338),

—

uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2023. o uspostavi Platforme za strateške tehnologije za Europu („STEP”) i o izmjeni Direktive 2003/87/EZ, uredaba (EU) 2021/1058, (EU) 2021/1056, (EU) 2021/1057, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) 2021/1060, (EU) 2021/523, (EU) 2021/695, (EU) 2021/697 i (EU) 2021/241 (COM(2023)0335),

—

uzimajući u obzir nacrt općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2024. koji je Komisija usvojila 5. srpnja 2023. (COM(2023)0300),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2020/2092 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020. o općem režimu uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije (6),

—

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) 2020/2094 od 14. prosinca 2020. o uspostavi Instrumenta Europske unije za oporavak radi potpore oporavku nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19 (7),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (8) („Financijska uredba”),

—

uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 16. svibnja 2022. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (COM(2022)0223),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. svibnja 2023. o učinku povećanja troškova zaduživanja za Instrument Europske unije za oporavak na proračun EU-a za 2024. (9),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. prosinca 2022. o jačanju višegodišnjeg financijskog okvira 2021. – 2027.: otporan proračun EU-a prilagođen novim izazovima (10),

—

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (11),

—

uzimajući u obzir članak 105. stavak 5. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir pisma Odbora za razvoj, Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, Odbora za promet i turizam, Odbora za regionalni razvoj, Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj, Odbora za kulturu i obrazovanje, Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, Odbora za ustavna pitanja i Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A9-0273/2023),

Ukupna ocjena prijedloga Komisije

1.

pozdravlja činjenicu da je, nakon revizije višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2021. – 2027., Komisija donijela isti zaključak kao i Parlament u prosincu 2022., odnosno da je VFO izložen pritisku zbog događaja koji su iz temelja promijenili svijet od njegova donošenja 2020., da je proračunska fleksibilnost iscrpljena zbog višestrukih kriza i da je potrebno više kako bi se odgovorilo na nepredviđene okolnosti, da VFO sadržava strukturne probleme koje su razotkrila gospodarska i socijalna kretanja te da je stoga ključna hitna revizija Uredbe o VFO-u i njezina priloga;

2.

naglašava činjenicu da revizija mora biti usmjerena na rješavanje višestrukih posljedica ruskog agresivnog rata protiv Ukrajine, na jačanje otvorene strateške autonomije i suvereniteta Unije te na pružanje odgovarajuće fleksibilnosti Uniji za odgovor na krize; stoga pozdravlja prijedlog Komisije za ciljanu reviziju kao prvi korak u pravom smjeru; međutim, smatra da je potrebna viša, ali realistična razina ambicije kako bi se osiguralo da se VFO-om može bolje odgovoriti na strukturne izazove u proračunu i kako bi on bio otporniji na buduće promjene;

3.

smatra da je predložena revizija usmjerena samo na određena najhitnija kritična područja u postojećem okviru i da se njome ne odgovara u potpunosti na sve potrebe i izazove koje je Parlament utvrdio;

4.

očekuje od Komisije da nastavi temeljito ocjenjivati sve trenutačne i buduće potrebe, među ostalim kad je riječ o socijalnoj i gospodarskoj konvergenciji, utjecaju na regije koje su najviše pogođene ratom i potrebnom odgovoru na klimatsku krizu i krizu biološke raznolikosti; ističe pritisak inflacije diljem EU-a, a posebno na korisnike proračuna EU-a kao što su poljoprivrednici, studenti i djeca; žali zbog toga što se predloženom revizijom ne uzima u obzir činjenica da su aktualne krize pogoršale i da će nastaviti s pogoršavanjem sve lošije aktualne socioekonomske situacije najranjivijih osoba u Uniji, posebno djece koja žive u siromaštvu ili kojima prijeti siromaštvo, s dugoročnim posljedicama; nadalje naglašava da predložena revizija ne odražava ambiciju Unije da pojača napore u borbi protiv zabrinjavajućih stopa siromaštva djece i da doprinese iskorjenjivanju siromaštva djece s pomoću nedavno uspostavljenog europskog jamstva za djecu; stoga ustraje u tome da Vijeće i Komisija uzmu u obzir poziv Parlamenta na hitno jačanje napora Unije u razdoblju 2024. – 2027. za iskorjenjivanje siromaštva djece i poziva na poboljšano europsko jamstvo za djecu u okviru VFO-a za razdoblje nakon 2027.;

5.

pozdravlja činjenicu da se, u skladu sa stajalištem Parlamenta, u okviru prijedloga revizije neće smanjiti prethodno dodijeljene nacionalne omotnice; ističe središnju ulogu i dodanu vrijednost kohezijske politike kao ključne investicijske politike Unije i instrumenta za konvergenciju;

6.

podsjeća da se, za razliku od nacionalnih proračuna, u kojima inflacija utječe na nominalnu vrijednost prihoda i rashoda, gornje granice potrošnje u okviru VFO-a prilagođavaju na temelju deflatora od 2 % koji se primjenjuje na cijene iz 2018., dok se gornja granica vlastitih sredstava prilagođava inflaciji; ozbiljno je zabrinut zbog toga što bi, prema mišljenju Komisije, inflacija mogla smanjiti realnu vrijednost VFO-a za 74 milijarde EUR tijekom sedmogodišnjeg razdoblja i izravno utjecati na korisnike financijskih sredstava EU-a;

7.

ističe, međutim, da su se zbog neočekivano visoke inflacije prihodi od država članica za potrošnju u okviru VFO-a smanjili kao postotak bruto nacionalnog dohotka (BND); nadalje napominje da su rabati za pet država članica korisnica povezani s inflacijom te su se stoga povećali više od gornjih granica VFO-a, čime se povećalo opterećenje drugih država članica koje moraju pokriti manjak; stoga poziva na prilagodbu rabata na temelju deflatora od 2 % kao hitnu mjeru; osim toga, ponavlja svoje dugogodišnje stajalište da bi trebalo ukinuti rabate i druge korektivne mehanizme;

8.

naglašava da je, osim smanjenja realne vrijednosti VFO-a, inflacija potaknula i znatno povećanje kamatnih stopa, što je povećalo troškove zaduživanja EU-a, posebice u vezi s otplatom duga Instrumenta Europske unije za oporavak (EURI), čime se dodatno smanjuje proračun;

9.

ističe da bi, čak i uzimajući u obzir prijedlog Komisije za reviziju VFO-a, ukupna odobrena sredstva za preuzimanje obveza iznosila samo 1,03 % BND-a, a ukupna odobrena sredstva za plaćanje iznosila bi samo 1,02 % BND-a; podsjeća da je prvotni planirani iznos odobrenih sredstava za plaćanje u aktualnom VFO-u bio 1,10 % BND-a; naglašava da se ne očekuje da će povećanja koja je predložila Komisija pokriti učinak inflacije;

10.

prima na znanje procjenu Komisije da će predložena revizija zahtijevati povećanje gornje granice za odobrena sredstva za plaćanje 2026. i 2027.; naglašava da vjerodostojnost Unije ovisi o osiguravanju da odobrena sredstva za plaćanje budu dostatna da pokriju odobrena sredstva za preuzimanje obveza; naglašava kašnjenja u provedbi nekih programa zbog njihova kasnog donošenja i poremećaja u projektima zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19; u tom kontekstu ističe rizik od zaostataka u plaćanjima u kasnijim godinama razdoblja VFO-a i za sljedeći VFO; stoga ustraje u tome da je potrebno ukinuti godišnju gornju granicu odobrenih sredstava za plaćanje za upotrebu jedinstvenog instrumenta za razliku do gornje granice kako bi se ublažio taj rizik;

11.

ponovno potvrđuje važnost horizontalnih načela u pogledu klime, biološke raznolikosti i rodne ravnopravnosti na kojima se temelje VFO i sve povezane politike EU-a; podsjeća da su ciljevi povezani s klimom i biološkom raznolikošću, kao i obveza poštovanja načela nenanošenja bitne štete i promicanja rodne ravnopravnosti, utvrđeni u Međuinstitucijskom sporazumu te ustraje u tome da se i ažurirani VFO mora temeljiti na tim odredbama; poziva Komisiju da ispuni svoje obveze u okviru Međuinstitucijskog sporazuma i poduzme konkretne mjere kako bi osigurala postizanje dogovorenih ciljnih vrijednosti i ciljeva politike;

12.

podsjeća da bi se potrošnja u naslovu 7.trebala utvrditi na razini kojom se jamči djelotvorna i učinkovita administracija EU-a, sukladno prijedlogu Komisije;

13.

ponavlja svoje stajalište da se revidirani VFO mora uspostaviti do 1. siječnja 2024. i pružiti okvir za proračun za 2024.; stoga ustraje u potrebi za brzim donošenjem izmijenjene uredbe; s tim u vezi pozdravlja činjenicu da je Komisija postupila u skladu s pozivom Parlamenta da predloži pregled i reviziju VFO-a;

14.

ponavlja svoj dugogodišnji zahtjev da se svi proračunski instrumenti koji pokrivaju potrošnju na razini Unije u potpunosti uključe u proračun, čime bi se zajamčila transparentnost, odgovornost, potpuna demokratska kontrola i zaštita financijskih interesa Unije; ustraje u tome da integracija takvih instrumenata u proračun EU-a ne smije dovesti do smanjenja financiranja drugih politika i programa EU-a;

15.

ističe da postoji jasna veza između poštovanja vladavine prava i učinkovitog izvršenja proračuna EU-a; pozdravlja pozitivan učinak Uredbe na opći sustav uvjetovanosti za zaštitu proračuna EU-a i smatra da je Uredba već djelovala kao učinkovito sredstvo odvraćanja od kršenja vladavine prava; podsjeća Komisiju na njezinu obvezu u skladu s Uredbom da osigura da krajnji primatelji ili korisnici sredstava EU-a ne budu lišeni sredstava koja im pripadaju, posebno kada se donesu mjere u slučaju povrede načela vladavine prava u skladu s Uredbom;

16.

spreman je aktivno i konstruktivno surađivati s Vijećem i Komisijom kako bi se osiguralo da se revidirani okvir, kojim se uzima u obzir cijeli prijedlog Komisije, pravodobno donese i uspostavi do 1. siječnja 2024.; podsjeća da se u Međuinstitucijskom sporazumu institucije obvezuju utvrditi posebne aranžmane za suradnju i dijalog tijekom cijelog postupka koji dovodi do donošenja bitne revizije VFO-a;

Dugotrajna potpora Ukrajini

17.

podsjeća da su Unija i njezino stanovništvo od samog početka rata predvodnici u pružanju potpore Ukrajini, pokazujući solidarnost s Ukrajincima u njihovoj borbi za obranu demokracije od autoritarizma; naglašava da je iz proračuna EU-a dosad pružena financijska pomoć u iznosu većem od 30 milijardi EUR; ponavlja svoje stajalište da Unija mora biti u središtu stalnih napora da se Ukrajini pruži financijska potpora i pomoć na njezinu putu prema članstvu u EU-u;

18.

stoga pozdravlja prijedlog Komisije za dugoročnije strukturno rješenje za potrebe Ukrajine za financiranjem koje se temelji na proračunu EU-a, a obuhvaća potporu za makrofinancijsku stabilnost, investicijski okvir te fondove za kratkoročni i srednjoročni oporavak i obnovu, za reforme povezane s pristupanjem i za izgradnju administrativnih kapaciteta; smatra da je takav dugoročan instrument jedini održiv način za uključivanje drugih donatora i osiguravanje djelotvorne i ciljane potrošnje kojom se zadovoljavaju potrebe Ukrajine i njezina stanovništva; ustraje u tome da bi se o Instrumentu za Ukrajinu trebao postići dogovor što prije, i to nakon donošenja revidirane Uredbe o VFO-u, s obzirom na to da je financiranje u okviru Uredbe o makrofinancijskoj pomoći + (12) predviđeno samo za 2023.;

19.

smatra da je s obzirom na neizvjesnost u vezi sa situacijom u Ukrajini razumno ugraditi određeni stupanj fleksibilnosti u Instrument; pozdravlja činjenicu da će, u skladu s prijedlogom Komisije, proračunsko tijelo mobilizirati pričuvu za Ukrajinu u godišnjem proračunskom postupku i odlučan je osigurati da Parlament, kao jedna grana proračunskog tijela, u potpunosti odigra svoju ulogu u tom postupku; poziva Komisiju da pravodobno dostavi sve potrebne informacije kako bi proračunsko tijelo moglo ispuniti svoje dužnosti;

20.

naglašava potrebu za zaštitom vladavine prava i financijskih interesa Unije te za sprečavanjem, otkrivanjem i ispravljanjem prijevara, korupcije, sukoba interesa i nepravilnosti pri upotrebi sredstava Unije u Ukrajini, i to na temelju načela transparentnosti i odgovornosti; smatra da bi Instrument trebao sadržavati stroge odredbe i zaštitne mjere za postizanje tih ciljeva;

Migracije i vanjski izazovi

21.

žali zbog činjenice da su, čak i prije ruskog agresivnog rata protiv Ukrajine, sredstva dostupna u okviru naslova 6. (susjedstvo i svijet) bila potpuno nedostatna i da u VFO nije uračunato kontinuirano financiranje potreba izbjeglica iz Sirije, Iraka i drugih zemalja, ne ostavljajući gotovo nimalo prostora za suočavanje s dodatnim izazovima;

22.

naglašava da se, posebice nakon ruskog agresivnog rata protiv Ukrajine, međunarodni kontekst brzo pogoršao zbog prehrambene, energetske, klimatske i gospodarske krize, koje su drastično povećale pritisak na naslov 6.; napominje da je, osim toga što se instrument fleksibilnosti opetovano primjenjivao, pričuva Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI) – Globalna Europa vrlo brzo potrošena i iskorištena izvan okvira svoje osnovne svrhe odgovora na nove izazove i prioritete, dok se proračun za humanitarnu pomoć uvelike oslanjao na mobilizaciju znatno opterećene pričuve za solidarnost i pomoć u nuždi (SEAR), čiji opseg nadilazi humanitarnu pomoć;

23.

stoga pozdravlja prijedlog Komisije da se poveća gornja granica za naslov 6. u skladu s pozivom Parlamenta, iako žali zbog činjenice da dodatna sredstva ne pokrivaju u potpunosti stvarne potrebe niti se njima u obzir uzimaju nepredviđeni događaji; naglašava da je dodatno povećanje od 1 milijarde EUR u tekućim cijenama u odnosu na prijedlog Komisije ključno za nadopunu pričuve Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa, čime bi se stvorio kapacitet za odgovor na krize i nove potrebe; naglašava da bi se povećanjem osigurala kontinuirana humanitarna pomoć Ukrajini uz potporu u okviru Instrumenta, kao i susjednim zemljama, kao što je Moldova, koja je snažno pogođena ratom protiv Ukrajine, i zemljama diljem svijeta; naglašava da se mora poštovati unutarnja ravnoteža i raspodjela među proračunskim linijama kako je predviđeno Uredbom o Instrumentu za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju; poziva Komisiju da se pobrine za to da treće zemlje poštuju stroge standarde ljudskih prava u svim fazama provedbe vanjske politike Unije, među ostalim i u pogledu migracija;

24.

ističe da su zbog ruskog agresivnog rata protiv Ukrajine, zajedno s povećanom gladi i siromaštvom u cijelom svijetu, širenjem oružanih sukoba te intenzivnijim i učestalijim prirodnim katastrofama, milijuni ljudi morali pobjeći iz svojih domova i potražiti zaštitu u EU-u; naglašava potrebu da Unija nastavi pružati potporu državama članicama domaćinima u prihvatu, smještanju i integraciji izbjeglica;

25.

naglašava da su djelotvorno i pravedno upravljanje vanjskim granicama EU-a i njihova zaštita, kojima se jamči sigurnost Unije, zajedno s neometanom i učinkovitom provedbom migracijske politike i politike azila Unije, ključni prioriteti nužni za očuvanje slobodnog kretanja osoba unutar Unije i pravilnog funkcioniranja schengenskog područja; naglašava potrebu za provedbom politike migracija i azila koja se temelji na solidarnosti, zajedničkoj odgovornosti i poštovanju ljudskih prava, pružajući sigurnost, jasnoću te pristojne i dostojanstvene uvjete za osobe koje dolaze u EU, u skladu s vrijednostima Unije i međunarodnim obvezama;

26.

prima na znanje procjenu Komisije da će za provedbu novog pakta o migracijama i azilu biti potrebne dodatne 2 milijarde EUR u razdoblju od 2025. do 2027. u okviru naslova 4. (migracije i upravljanje granicama); smatra da dodatna potraživanja od Fonda za azil, migracije i integraciju, Instrumenta za upravljanje granicama i vize i decentraliziranih agencija u naslovu 4. zahtijevaju dodatno povećanje od 1 milijarde EUR u tekućim cijenama u odnosu na prijedlog Komisije te da bi dodatna sredstva trebala biti dostupna od 2024.;

27.

podsjeća da točnu raspodjelu dodatnih sredstava po programima i proračunskim linijama u okviru naslova 4. i 6. treba odrediti proračunsko tijelo u godišnjem proračunskom postupku;

Platforma za strateške tehnologije za Europu (STEP)

28.

ponovno potvrđuje potrebu za osiguravanjem otvorene strateške autonomije Unije, smanjenjem ovisnosti o trećim zemljama i poticanjem ulaganja diljem Unije u ključnim strateškim sektorima, uključujući, među ostalim, zdravstveni sektor, sektor sirovina i svemirski sektor uz poticanje zelene i digitalne tranzicije; žali zbog činjenice da Komisija nije poštovala svoju obvezu u okviru programa rada za 2023. da će se „poticati stvaranje novog fonda za europsku suverenost”; smatra da bi industrijskom strategijom Unije trebalo osigurati dobro funkcioniranje jedinstvenog tržišta, izbjeći narušavanje tržišta, omogućiti jednake uvjete za sve sudionike unutar i izvan EU-a te osigurati da ljudi imaju potrebne vještine;

29.

priznaje da, unatoč njegovoj ograničenoj veličini i području primjene, prijedlog o platformi STEP ima potencijal za brže postizanje rezultata uz upotrebu postojećih struktura programa i nastojanje da se stvore sinergije; smatra da bi prijedlog o STEP-u trebao djelovati kao testna platforma za punopravni fond za suverenost u sljedećem razdoblju VFO-a;

30.

napominje da se u prijedlogu o STEP-u kombinira ponovno određivanje prioriteta sredstava u okviru postojećih programa, uključujući fondove kohezijske politike, s ciljanim povećanjima za posebne programe u okviru naslova 1. (jedinstveno tržište, inovacije i digitalizacija), 3. (prirodni resursi i okoliš) i 5. (sigurnost i obrana);

31.

naglašava da bi, kako bi se ostvarili strateški ciljevi za STEP, ojačala i oblikovala industrijska politika Unije, potaknula potpora obrambenom sektoru, koji je važniji nego ikad za zaštitu suvereniteta i integriteta država članica EU-a u dramatično izmijenjenom i mnogo zahtjevnijem okružju obrambene politike, te kako bi se izgradila otvorena strateška autonomija Unije uz istodobno osiguravanje jednakih uvjeta na jedinstvenom tržištu, trebalo povećati financiranje za STEP, uz dodatna povećanja od 2 milijarde EUR u tekućim cijenama u odnosu na prijedlog Komisije u naslovu 1. i 1 milijarde EUR u tekućim cijenama izvan prijedloga Komisije u naslovu 5.;

32.

ističe da su od 2021. provedene znatne preraspodjele među naslovima, čime su programi izloženi golemom pritisku i riziku od poremećaja; podsjeća na svoje dugogodišnje stajalište da se novi prioriteti moraju financirati svježim novcem, a ne opetovanim preraspodjelama te stoga ustraje u potrebi za dodatnim svježim novcem kako bi se osigurala učinkovita provedba drugih programa u okviru naslova 1.;

33.

ponavlja svoje stajalište da bi opozvana odobrena sredstva trebala ostati u proračunu i da bi ih proračunsko tijelo trebalo preuzeti u okviru godišnjeg proračunskog postupka te podsjeća na svoje stajalište o reviziji Financijske uredbe u tom pogledu; stoga pozdravlja činjenicu da se u prijedlogu o STEP-u pretpostavlja ponovna upotreba 1,2 milijarde EUR opozvanih sredstava za istraživanje u skladu s člankom 15. stavkom 3. Financijske uredbe i da Komisija stoga implicitno potvrđuje netočnost svoje procjene opozvanih sredstava za istraživanje na kojima se temelji sporazum o VFO-u za 2020.;

34.

podsjeća na svoj dugogodišnji zahtjev da se svi instrumenti potrošnje EU-a uključe u proračun, uz potpuno poštovanje načela proračunskog jedinstva; u tom pogledu smatra da predložena dodjela sredstava za Inovacijski fond u okviru naslova 3. označava važan napredak prema potpunom uvrštenju u proračun;

Troškovi zaduživanja u okviru Instrumenta Europske unije za oporavak (EURI)

35.

zabrinut je zbog toga što je iznos predviđen u VFO-u za otplatu troškova zaduživanja povezanih s instrumentom EURI daleko ispod zahtjeva, pri čemu Komisija procjenjuje da će manjak tijekom razdoblja VFO-a iznositi između 17 i 27 milijardi EUR; ističe da se već u nacrtu proračuna očekuje da će u 2024. povećani troškovi instrumenta EURI potrošiti sva sredstva u okviru instrumenta fleksibilnosti i otprilike jednu trećinu sredstava u okviru odjeljka (a) jedinstvenog instrumenta za razliku do gornje granice;

36.

naglašava da su kamatne stope koje naglo rastu od početka ruskog agresivnog rata protiv Ukrajine razotkrile inherentne strukturne nedostatke u strukturi otplate duga proračuna EU-a; podsjeća da troškovi kamata i otplata duga ovise o kretanjima na tržištu, da nisu diskrecijska potrošnja i stoga ne mogu podlijegati gornjoj granici rashoda u okviru gornje granice VFO-a bez izravnog rizika za programe ulaganja i njihove korisnike te sposobnost proračuna da odgovori na nove potrebe;

37.

Podsjeća da je Parlament dosljedno pozivao na rješavanje tog problema i ustrajao u tome da se troškovi otplate instrumenta EURI utvrde na razinama iznad gornjih granica VFO-a;

38.

pozdravlja uspostavu instrumenta EURI kao posebnog instrumenta iznad gornjih granica VFO-a koji treba mobilizirati na temelju stvarnih potreba za otplatom; međutim, ustraje u tome da Instrument pokrije sve troškove otplate instrumenta EURI, a ne samo troškove koji premašuju programirani iznos u okviru naslova 2.b (otpornost i vrijednosti); ističe da bi tako osmišljen instrument EURI trebao biti model za upravljanje svim troškovima otplate instrumenta EURI u sljedećem VFO-u;

39.

ustraje u tome da Komisija proračunskom tijelu mora pružiti pravodobne i detaljne informacije o izračunima na kojima se temelje predviđanja troškova zaduživanja instrumenta EURI, uključujući korištene pretpostavke i parametre, kako bi se omogućilo odgovorno upravljanje troškovima otplate;

40.

ističe da treba osmisliti raznolikiji i otporniji skup izvora prihoda za proračun EU-a kako bi se osiguralo snažno i održivo financiranje pojačanog i proširenog VFO-a; stoga potiče Vijeće da brzo odobri postojeće prijedloge o novim vlastitim sredstvima i ističe da je potrebno ostvariti napredak u pogledu novih vlastitih sredstava i mimo tih prijedloga;

Jačanje kapaciteta proračuna za odgovor na krize i nove potrebe

41.

ističe da bi predloženi model za upravljanje troškovima otplate instrumenta EURI imao učinak vraćanja proračunskog prostora u okviru instrumenta fleksibilnosti i jedinstvenog instrumenta za razliku do gornje granice od 2024. do 2027. u skladu s početnim financijskim programiranjem VFO-a;

42.

ističe, međutim, da VFO sadržava vrlo malo fleksibilnosti, pri čemu instrument fleksibilnosti i nedodijeljene razlike iznose samo 1,05 % gornje granice za obveze; naglašava da se trenutačni VFO uvelike oslanja na tu ograničenu fleksibilnost i na preusmjeravanje kohezijske politike, koja nije instrument za odgovor na krizu, ali je u više navrata upotrebljavana da nadoknadi nedostatke proračunske fleksibilnosti ili mehanizama za odgovor na krizu u VFO-u na štetu svojih dugoročnih ciljeva politike;

43.

nadalje, ističe da od početka VFO-a postoje povećane potrebe za humanitarnom pomoći i odgovorom na hitne situacije unutar Unije i izvan nje te za potporom u vezi s prirodnim katastrofama, koje su sve češće i sve intenzivnije, posebno zbog klimatskih promjena, te smatra da će te potrebe vjerojatno rasti; naglašava da su godišnja dodijeljena sredstva za SEAR iscrpljena 2021. i 2022. te se očekuje da će se u potpunosti iskoristiti 2023.; žali zbog činjenice da su korisnici pomoći u okviru Fonda solidarnosti EU-a u nekim slučajevima primili manje od 50 % pomoći koju bi inače primili i morali su dugo čekati na isplatu zbog ograničenja SEAR-a;

44.

u tom pogledu smatra da je prijedlog Komisije za povećanje instrumenta fleksibilnosti i SEAR-a korak u pravom smjeru; međutim, ustraje u tome da proračun EU-a mora raspolagati potrebnom fleksibilnošću i proračunskim prostorom kako bi mogao odgovoriti na krize i prilagoditi se novim i rastućim potrebama;

45.

podsjeća na svoje zahtjeve za povećanjem instrumenta fleksibilnosti i SEAR-a te za dodatnim trajnim posebnim instrumentom iznad gornje granice VFO-a kako bi se proračun EU-a mogao bolje prilagoditi i brzo reagirati na krize te njihove socijalne i gospodarske učinke; zaključuje da će, u nedostatku takvog instrumenta, za Uniju i dalje biti teško osigurati spremnost na nepredviđene događaje, posebice s obzirom na to da je trenutačno 99,6 % proračuna Unije unaprijed dodijeljeno; spreman je raditi na pronalasku pragmatičnijih rješenja u kratkoročnom razdoblju, uz istodobno promišljanje o strukturiranijem i pojednostavnjenom rješenju u sljedećem VFO-u;

46.

ističe da proračunska fleksibilnost dokazano omogućuje usmjeravanje sredstava tamo gdje su potrebna, a Uniji da odgovori na nepredviđene događaje i prilagodi svoje prioritete potrošnje s obzirom na promjenjive političke, gospodarske ili socijalne potrebe; stoga ustraje u tome da se instrument fleksibilnosti poveća za 3 milijarde EUR u tekućim cijenama u odnosu na prijedlog Komisije za razdoblje VFO-a; nadalje smatra da bi iznose koji su prestali važiti u okviru Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji trebalo ponovno staviti na raspolaganje u okviru instrumenta fleksibilnosti kako bi se dodatno povećala fleksibilnost u proračunu;

47.

napominje da nije vjerojatno da će se potraživanja od SEAR-a smanjiti; stoga smatra da je jačanje SEAR-a ključno kako bi se Uniji omogućilo da djeluje u izvanrednim situacijama uzrokovanima velikim prirodnim katastrofama ili javnozdravstvenim krizama u državama članicama i zemljama pristupnicama te kako bi se pružila potpora zemljama izvan EU-a koje su pogođene sukobima, izbjegličkim krizama ili prirodnim katastrofama; stoga ustraje u tome da se SEAR poveća za 2 milijarde EUR u tekućim cijenama u odnosu na prijedlog Komisije za razdoblje VFO-a. žali zbog odluke o spajanju pričuve za pomoć u nuždi i Fonda solidarnosti Europske unije (FSEU) u aktualnom VFO-u, što je dovelo do ozbiljnih nedostataka u provedbi, i podsjeća na svoje stajalište da bi se SEAR trebao podijeliti na dva potprograma: pričuvu za pomoć u nuždi i FSEU;

Preporuke i promjene

48.   zahtijeva da Vijeće i Komisija uzmu u obzir niže navedene preporuke i promjene:

i.

povećanje gornje granice naslova 1. za 2 milijarde EUR u tekućim cijenama u odnosu na prijedlog Komisije;

ii.

povećanje gornje granice naslova 4. za 1 milijardu EUR u tekućim cijenama u odnosu na prijedlog Komisije i primjenu povećanja na naslov iz 2024.;

iii.

povećanje gornje granice naslova 5. za 1 milijardu EUR u tekućim cijenama u odnosu na prijedlog Komisije;

iv.

povećanje gornje granice naslova 6. za 1 milijardu EUR u tekućim cijenama u odnosu na prijedlog Komisije;

v.

povećanje instrumenta fleksibilnosti za 3 milijarde EUR u tekućim cijenama u odnosu na prijedlog Komisije i ponovno stavljanje na raspolaganje u okviru instrumenta fleksibilnosti iznosa koji su prestali važiti u okviru Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji;

vi.

povećanje pričuve za solidarnost i pomoć u nuždi za 2 milijarde EUR u tekućim cijenama u odnosu na prijedlog Komisije;

vii.

osiguravanje da se instrumentom EURI, koji je uspostavljen kao poseban instrument iznad gornjih granica VFO-a, obuhvate svi troškovi otplate instrumenta EURI;

viii.

brisanje godišnje gornje granice odobrenih sredstava za plaćanje za upotrebu jedinstvenog instrumenta za razliku do gornje granice;

ix.

Prijedlog uredbe Vijeća treba promijeniti na sljedeći način:

Promjena 1

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

(4)

Proračun EU-a trebao bi omogućiti Uniji da pruži odgovore politike na novonastale izazove i ispuni pravne obveze, što se ne može postići u okviru postojećih gornjih granica ili uz iscrpljenu fleksibilnost. Stoga bi trebalo povećati gornje granice rashoda odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za naslove 1., 3., 5., 6. i 7., uključujući iznos ispod gornje granice za administrativne rashode institucija za 2024., 2025., 2026. i 2027. te gornju granicu za naslov 4. za 2025., 2026. i 2027. Stoga bi trebalo povećati gornje granice rashoda odobrenih sredstava za plaćanje za 2026. i 2027.

(4)

Proračun EU-a trebao bi omogućiti Uniji da pruži odgovore politike na novonastale izazove i ispuni pravne obveze, što se ne može postići u okviru postojećih gornjih granica ili uz iscrpljenu fleksibilnost. Stoga bi trebalo povećati gornje granice rashoda odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za naslove 1., 3., 4., 5., 6. i 7., uključujući iznos ispod gornje granice za administrativne rashode institucija za 2024., 2025., 2026. i 2027. Stoga bi trebalo povećati gornje granice rashoda odobrenih sredstava za plaćanje za 2026. i 2027.

Promjena 2

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 11.

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

(11)

S obzirom na nesigurnost u pogledu budućih kretanja kamatnih stopa i kako bi se izbjegli nepotrebni pritisci na programe Unije, primjereno je uspostaviti novi tematski posebni instrument za pokrivanje svih troškova financiranja povezanih sa zaduživanjem u okviru instrumenta NextGenerationEU koji premašuju prvotno programirane iznose . Potrebna odobrena sredstva za preuzimanje obveza i odgovarajuća odobrena sredstva za plaćanje u proračunu Unije trebala bi biti dostupna iznad gornjih granica VFO-a.

(11)

S obzirom na nesigurnost u pogledu budućih kretanja kamatnih stopa i kako bi se izbjegli nepotrebni pritisci na programe Unije, primjereno je uspostaviti novi tematski posebni instrument za pokrivanje svih troškova financiranja povezanih sa zaduživanjem u okviru instrumenta NextGenerationEU. Potrebna odobrena sredstva za preuzimanje obveza i odgovarajuća odobrena sredstva za plaćanje u proračunu Unije trebala bi biti dostupna iznad gornjih granica VFO-a.

Promjena 3

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 12.

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

(12)

Pričuvu za solidarnost i pomoć u nuždi i instrument fleksibilnosti trebalo bi ojačati kako bi se održao dostatan kapacitet Unije za reagiranje na nepredviđene okolnosti do 2027.

(12)

Pričuvu za solidarnost i pomoć u nuždi i instrument fleksibilnosti trebalo bi ojačati kako bi se održao dostatan kapacitet Unije za reagiranje na nepredviđene okolnosti do 2027. Kako bi se dodatno povećala fleksibilnost proračuna, primjereno je iznose koji su prestali važiti u okviru Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji ponovno staviti na raspolaganje u okviru instrumenta fleksibilnosti.

Promjena 4

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 12.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

 

(12a)

S obzirom na kašnjenja u provedbi određenih programa u prvim godinama VFO-a za razdoblje 2021. – 2027., uključujući glavne programe, postoji rizik od zaostataka u plaćanjima u posljednjim godinama VFO-a kada se ubrza provedba. Kako bi se ublažio taj rizik i poštovale obveze EU-a, trebalo bi ukinuti godišnju gornju granicu odobrenih sredstava za plaćanje za korištenje jedinstvenog instrumenta za razliku do gornje granice.

Promjena 5

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

(2)

u članku 9. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Pričuva za solidarnost i pomoć u nuždi ne smije premašiti maksimalni godišnji iznos od 1 739  milijuna EUR (u cijenama iz 2018.). Bilo koji dio godišnjeg iznosa koji nije iskorišten u godini n može se iskoristiti do kraja godine n+1. Dio godišnjeg iznosa koji potječe iz prethodne godine koristi se prvi. Bilo koji dio godišnjeg iznosa iz godine n koji nije iskorišten u godini n+1 prestaje važiti.”;

(2)

u članku 9. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Pričuva za solidarnost i pomoć u nuždi ne smije premašiti maksimalni godišnji iznos od 2 170  milijuna EUR (u cijenama iz 2018.). Bilo koji dio godišnjeg iznosa koji nije iskorišten u godini n može se iskoristiti do kraja godine n+1. Dio godišnjeg iznosa koji potječe iz prethodne godine koristi se prvi. Bilo koji dio godišnjeg iznosa iz godine n koji nije iskorišten u godini n+1 prestaje važiti.”;

Promjena 6

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

(3)

umeću se sljedeći članci:

„Članak 10.a

Instrument EURI

1.   Instrument EURI može se upotrijebiti za financiranje dodatnih troškova ako, u određenoj godini, troškovi plaćanja dospjelih kamata i kupona u odnosu na sredstva pozajmljena na tržištima kapitala u skladu s člankom 5. stavkom 2. Odluke (EU, Euratom) 2020/2053 premašuju sljedeće iznose (u cijenama iz 2018 .):

—

2024. – 1 840  milijuna EUR,

—

2025. – 2 332  milijuna EUR,

—

2026. – 3 196  milijuna EUR,

—

2027. – 4 168  milijuna EUR.

2.     Europski parlament i Vijeće mogu mobilizirati instrument EURI u okviru proračunskog postupka iz članka 314. UFEU-a. ”

(3)

umeću se sljedeći članci:

„Članak 10.a

Instrument EURI

1.    Europski parlament i Vijeće mobiliziraju instrument EURI u okviru proračunskog postupka iz članka 314. UFEU-a za financiranje troškova plaćanja dospjelih kamata i kupona u odnosu na sredstva pozajmljena na tržištima kapitala u skladu s člankom 5. stavkom 2. Odluke (EU, Euratom) 2020/2053.”;

„Članak 10.b

Pričuva za Ukrajinu

1.   Pričuva za Ukrajinu može se mobilizirati samo za financiranje rashoda u okviru [uredbe o Instrumentu za Ukrajinu], a cilj joj je osigurati najmanje 2 500  milijuna EUR u tekućim cijenama kao godišnji okvirni iznos.

2.   Pričuva za Ukrajinu ne smije premašiti iznos od 50 000  milijuna EUR u tekućim cijenama za razdoblje 2024.–2027. Godišnji iznos mobiliziran u okviru pričuve za Ukrajinu u određenoj godini ne smije premašiti 16 700  milijuna EUR u tekućim cijenama.

3.   Europski parlament i Vijeće mogu mobilizirati pričuvu za Ukrajinu u okviru proračunskog postupka iz članka 314. UFEU-a.”;

„Članak 10.b

Pričuva za Ukrajinu

1.   Pričuva za Ukrajinu može se mobilizirati samo za financiranje rashoda u okviru [uredbe o Instrumentu za Ukrajinu], a cilj joj je osigurati najmanje 2 500  milijuna EUR u tekućim cijenama kao godišnji okvirni iznos.

2.   Pričuva za Ukrajinu ne smije premašiti iznos od 50 000  milijuna EUR u tekućim cijenama za razdoblje 2024.–2027. Godišnji iznos mobiliziran u okviru pričuve za Ukrajinu u određenoj godini ne smije premašiti 16 700  milijuna EUR u tekućim cijenama.

3.   Europski parlament i Vijeće mogu mobilizirati pričuvu za Ukrajinu u okviru proračunskog postupka iz članka 314. UFEU-a.”;

Promjena 7

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 3.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

 

(3a)

članak 11. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.     Jedinstveni instrument za razliku do gornje granice obuhvaća:

(a)

od 2022., iznose koji odgovaraju razlikama koje su ostale raspoložive ispod gornjih granica VFO-a za odobrena sredstva za preuzimanje obveza za godinu n-1 koje treba staviti na raspolaganje iznad gornjih granica VFO-a za odobrena sredstva za preuzimanje obveza za godine od 2022. do 2027.;

(b)

od 2022., iznose jednake razlici između izvršenih plaćanja i gornje granice VFO-a za plaćanje za godinu n-1 kako bi se gornja granica za plaćanje za godine od 2022. do 2027. prilagodila naviše; i

(c)

dodane iznose koji se mogu staviti na raspolaganje iznad gornjih granica VFO-a u određenoj godini za odobrena sredstva za preuzimanje obveza ili odobrena sredstva za plaćanje, ili oboje, ovisno o slučaju, pod uvjetom da se u cijelosti prebijaju razlikama u jednom ili više naslova VFO-a za tekuću financijsku godinu ili buduće financijske godine u pogledu odobrenih sredstava za preuzimanje obveza te da se u cijelosti prebijaju razlikama u okviru gornje granice za plaćanje za buduće financijske godine u pogledu odobrenih sredstava za plaćanje.

Svaka prilagodba naviše iz prvog podstavka točke (b) u cijelosti se prebija odgovarajućim smanjenjem gornje granice za plaćanje za godinu n-1. Iznosi se mogu mobilizirati na temelju prvog podstavka točke (c) samo ako iznosi koji su raspoloživi na temelju prvog podstavka točaka (a) i (b), ovisno o slučaju, nisu dostatni, a u svakom slučaju kao krajnja mjera za reagiranje na nepredviđene okolnosti. Primjena prvog podstavka točke (c) ne smije dovesti do premašivanja ukupnih iznosa gornjih granica VFO-a za odobrena sredstva za preuzimanje obveza i odobrena sredstva za plaćanje za tekuću financijsku godinu i buduće financijske godine. Svaki iznos koji je predmet prijeboja u skladu s tom točkom stoga se ne smije dodatno mobilizirati u kontekstu VFO-a.”;

(b)

stavak 3. briše se;

Promjena 8

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

(4)

u članku 12. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Instrument fleksibilnosti može se upotrijebiti za financiranje posebnih nepredviđenih rashoda u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i odgovarajućim odobrenim sredstvima za plaćanje za određenu financijsku godinu koji se ne mogu financirati u okviru gornjih granica raspoloživih za jedan ili više drugih naslova. Gornja granica raspoloživog godišnjeg iznosa za instrument fleksibilnosti iznosi 1 562  milijuna EUR (u cijenama iz 2018.).”;

(4)

u članku 12. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Instrument fleksibilnosti može se upotrijebiti za financiranje posebnih nepredviđenih rashoda u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i odgovarajućim odobrenim sredstvima za plaćanje za određenu financijsku godinu koji se ne mogu financirati u okviru gornjih granica raspoloživih za jedan ili više drugih naslova. Gornja granica raspoloživog godišnjeg iznosa za instrument fleksibilnosti iznosi 2 170  milijuna EUR (u cijenama iz 2018.) . Svake godine godišnji iznos raspoloživ za instrument fleksibilnosti povećava se za iznos ekvivalentan dijelu godišnjeg iznosa za Europski fond za prilagodbu globalizaciji koji je prestao važiti u prethodnoj godini .”;

Promjena 9

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Promjena

(5)

Prilog I. zamjenjuje se tekstom u Prilogu ovoj Uredbi.

(5)

Prilog I. zamjenjuje se sljedećim:

„ PRILOG I.

VIŠEGODIŠNJI FINANCIJSKI OKVIR (EU-27)

(u milijunima EUR – cijene iz 2018.)

ODOBRENA SREDSTVA ZA PREUZIMANJE OBVEZA

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

2026.

2027.

Ukupno 2021. – 2027.

1.

Jedinstveno tržište, inovacije i digitalizacija

19 712

20 211

19 678

20 399

19 715

19 821

19 624

139 160

2.

Kohezija, otpornost i vrijednosti

5 996

62 642

63 525

65 079

65 286

56 787

58 809

378 124

2.a

Ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija

1 666

56 673

57 005

57 436

57 874

48 414

49 066

328 134

2.b

Otpornost i vrijednosti

4 330

5 969

6 520

7 643

7 412

8 373

9 743

49 990

3.

Prirodni resursi i okoliš

53 562

52 626

51 893

52 123

51 195

49 999

49 207

360 605

Od čega: rashodi povezani s tržištem i izravna plaćanja

38 040

37 544

36 857

36 054

35 401

34 729

34 015

252 640

4.

Migracije i upravljanje granicama

1 687

3 104

3 454

3 791

4 302

4 359

4 910

25 607

5.

Sigurnost i obrana

1 598

1 750

1 762

2 334

2 497

2 611

2 785

15 337

6.

Susjedstvo i svijet

15 309

15 522

14 789

16 609

15 827

15 046

15 235

108 337

7.

Europska javna uprava

10 021

10 215

10 342

10 586

10 887

11 229

11 443

74 723

Od čega: administrativni rashodi institucija

7 742

7 878

7 945

8 107

8 310

8 541

8 660

57 183

UKUPNA ODOBRENA SREDSTVA ZA PREUZIMANJE OBVEZA

107 885

166 070

165 443

170 921

169 709

159 852

162 014

1 101 894

UKUPNA ODOBRENA SREDSTVA ZA PLAĆANJE

154 065

153 850

152 682

151 436

151 175

159 978

155 025

1 078 211 ”

o

o o

49.

nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)   SL L 325, 20.12.2022., str. 11.

(2)   SL L 433 I, 22.12.2020., str. 11.

(3)   SL C 444 I, 22.12.2020., str. 4.

(4)   SL C 445, 29.10.2021., str. 240.

(5)   SL L 433 I, 22.12.2020., str. 28.

(6)   SL L 433 I, 22.12.2020., str. 1.

(7)   SL L 433 I, 22.12.2020., str. 23.

(8)   SL L 193, 30.7.2018., str. 1.

(9)  Usvojeni tekstovi, P9_TA(2023)0194.

(10)   SL C 177, 17.5.2023., str. 115.

(11)  [Dodati upućivanje: usvajanje na plenarnom zasjedanju 20. – 21. rujna]

(12)  Uredba (EU) 2022/2463 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o uspostavi instrumenta za pružanje potpore Ukrajini za 2023. (makrofinancijska pomoć +) (SL L 322, 16.12.2022., str. 1.).


ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/1195/oj

ISSN 1977-1088 (electronic edition)