(1)

Pandemija bolesti COVID-19 snažan je simetrični udar na gospodarstvo Unije i svjetsko gospodarstvo s vrlo izraženim asimetričnim socijalnim i ekonomskim posljedicama u državama članicama i regijama . Zbog potrebnih mjera ograničavanja, gospodarska aktivnost u EU-u znatno se smanjila. Prema Komisijinoj Europskoj gospodarskoj prognozi iz ljeta 2020. očekuje se da će smanjenje BDP-a EU-a u 2020. iznositi oko 8,3 %, što je više i od Komisijine Europske gospodarske prognoze iz proljeća 2020. i znatno više nego tijekom financijske krize 2009. , uz još veći pad u određenim sektorima . Izbijanje pandemije pokazalo je međusobnu povezanost globalnih lanaca opskrbe i otkrilo neke slabosti kao što je prekomjerno oslanjanje strateških industrija na nediversificirane vanjske izvore opskrbe i nedostatak kritične infrastrukture . Te slabosti treba otkloniti , osobito za mala i srednja poduzeća te mikropoduzeća, kako bi se poboljšao odgovor Unije na izvanredne situacije te otpornost cijelog gospodarstva, a istodobno zadržala njegova otvorenost tržišnom natjecanju i trgovini u skladu s njegovim pravilima. Očekuje se znatan pad ulaganja. Iako su se prije pandemije udjeli ulaganja u BDP-u u Uniji oporavili, ostali su ispod razine koja se može očekivati u razdoblju snažnog oporavka i nije dovoljna da nadoknadi godine nedovoljnih ulaganja nakon krize 2009. Što je još važnije, postojećim razinama i predviđanjima ulaganja ne mogu se zadovoljiti potrebe Unije za strukturnim ulaganjima s ciljem ponovnog pokretanja i održavanja dugoročnog rasta u kontekstu tehnoloških promjena i globalne konkurentnosti, među ostalim u području inovacija, vještina, infrastrukture, malih i srednjih poduzeća (MSP-ovi), niti se može omogućiti suočavanje s ključnim društvenim izazovima, kao što su održivost ili starenje stanovništva. Slijedom toga, kako bi se ostvarili ciljevi politike Unije , uključujući komunikacije Komisije od 11. prosinca 2019. o europskom zelenom planu, od 14. siječnja 2020. o planu ulaganja za održivu Europu, od 10. ožujka 2020. o novoj industrijskoj strategiji za Europu i od 10. ožujka 2020. o strategiji za MSP-ove za održivu i digitalnu Europu, i podržao brz , održiv, uključiv , trajan i zdrav gospodarski oporavak, potrebna je potpora za uklanjanje nedostataka na tržištu i investicijskih okolnosti koje nisu optimalne te za smanjenje nedostatka ulaganja u ciljanim sektorima.

(2)

U evaluacijama je istaknuto da je zbog raznolikosti financijskih instrumenata provedenih na temelju višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014.–2020. došlo do određenih preklapanja njihova područja primjene. Ta je raznolikost uzrokovala složenost posrednicima i krajnjim primateljima koji su se suočavali s različitim pravilima o prihvatljivosti i izvješćivanju. Nepostojanje usklađenih pravila otežalo je kombiniranje sredstava iz nekoliko fondova Unije, iako bi takvo kombiniranje koristilo projektima kojima su potrebne razne vrste financiranja. Stoga bi, nadovezujući se i na iskustva s Europskim fondom za strateška ulaganja (EFSI) uspostavljenim u okviru Plana ulaganja za Europu, trebalo osnovati jedinstveni fond InvestEU kako bi se krajnjim primateljima pružila učinkovitija potpora integriranjem i pojednostavnjivanjem financiranja koje se nudi u okviru jedinstvenog sustava proračunskog jamstva, čime bi se poboljšao učinak intervencija Unije i istodobno smanjio trošak za proračun Unije.

(3)

Posljednjih je godina Unija donijela ambiciozne strategije i tekstove za dovršetak jedinstvenog tržišta i poticanje održivog i uključivog rasta i zapošljavanja, kao što su „Europa 2020. – Strategija za pametan, održiv i uključiv rast” od 3. ožujka 2010., „Akcijski plan o izgradnji unije tržišta kapitala” od 30. rujna 2015., „Nova europska agenda za kulturu” od 22. svibnja 2018., „Akcijski plan za digitalno obrazovanje 2021. – 2027.”, „Čista energija za sve Europljane” od 30. studenoga 2016., „Zatvaranje kruga — akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo” od 2. prosinca 2015., „Europska strategija za mobilnost s niskom razinom emisije” od 20. srpnja 2016., „europski akcijski plan obrane” od 30. studenoga 2016., „Pokretanje Europskog fonda za obranu” od 7. lipnja 2017., „Svemirska strategija za Europu” od 26. listopada 2016., „Međuinstitucijski proglas o europskom stupu socijalnih prava” od 13. prosinca 2017., dugoročna strategija za razdoblje do 2050. pod nazivom „Čist planet za sve” od 28. studenoga 2018., „europski zeleni plan” od 11. prosinca 2019., „Plan ulaganja za europski zeleni plan” od 14. siječnja 2020., „Jaka socijalna Europa za pravednu tranziciju” od 14. siječnja 2020., „Strategija o oblikovanju digitalne budućnosti Europe”, „Podatkovna strategija” i „Komunikacija o umjetnoj inteligenciji” od 19. veljače 2020., [Uredba o uspostavljanju okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1999 (Europski propis o klimi)], „Nova industrijska strategija za Europu” od 10. ožujka 2020., „Strategija za MSP-ove za održivu i digitalnu Europu” od 10. ožujka 2020., Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. od 20. svibnja 2020., Uredba (EU) 2020/852 od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088, Strategija za integraciju energetskog sustava i Strategija za vodik od 8. srpnja 2020 . U okviru fonda InvestEU trebalo bi iskoristiti i ojačati sinergije međusobno poticajnih strategija pružanjem potpore ulaganjima i pristupu financiranju.

(4)

Na razini Unije, europski semestar za koordinaciju ekonomskih politika predstavlja okvir za određivanje prioriteta nacionalnih reformi i praćenje njihove provedbe. Države članice, prema potrebi u suradnji s lokalnim i regionalnim vlastima, izrađuju vlastite nacionalne višegodišnje strategije ulaganja kojima se podupiru ti prioriteti reformi. Te bi strategije trebale biti predstavljene zajedno s godišnjim nacionalnim programima reformi kako bi se okvirno definirali i koordinirali prioritetni projekti ulaganja kojima će se pružiti potpora u obliku nacionalnog financiranja ili financiranja Unije, ili oboje. Trebale bi poslužiti i za dosljedno korištenje sredstava EU-a i kako bi se povećala dodana vrijednost financijske potpore, posebno iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, europske funkcije stabilizacije ulaganja i fonda InvestEU, ovisno o slučaju.

(5)

Fond InvestEU trebao bi doprinijeti poboljšanju konkurentnosti i socioekonomske konvergencije i kohezije Unije, među ostalim u područjima inovacija i digitalizacije, učinkovite uporabe resursa u skladu s kružnim gospodarstvom, održivosti i uključivosti gospodarskog rasta Unije te socijalne otpornosti i integracije Unijinih tržišta kapitala, uključujući putem rješenja za njihovu rascjepkanost i diversifikaciju izvora financiranja za poduzeća Unije. U tu bi svrhu fond InvestEU trebao podupirati tehnički i ekonomski isplative projekte uspostavom okvira za uporabu dužničkih, vlasničkih, kvazivlasničkih instrumenata te instrumenata podjele rizika , kao što su hibridni dug, podređeni dug ili konvertibilni vlasnički kapital, osiguranih jamstvom iz proračuna Unije i, prema potrebi, financijskim doprinosima partnerâ u provedbi. Fond InvestEU trebao bi se temeljiti na potražnji i trebao bi istodobno biti usmjeren na ostvarivanje strateških, dugoročnih koristi u ključnim područjima politike Unije koja se inače ne bi financirala ili bi se nedovoljno financirala, čime bi se doprinijelo ostvarivanju ciljeva politika Unije. Potpora u okviru fonda InvestEU trebala bi obuhvaćati širok raspon sektora i regija, ali bi se njome trebala izbjegavati prekomjerna sektorska ili geografska koncentracija te bi se trebali olakšati ▌projekti koji se sastoje od partnerskih subjekata i projekti kojima se promiče razvoj mreža, klastera i digitalnoinovacijskih centara u ▌regijama diljem EU-a.

(6)

Kulturni i kreativni sektori ključni su i brzorastući sektori Unije koji mogu imati važnu ulogu u omogućavanju održivog oporavka, jer se u okviru njih intelektualno vlasništvo i kreativnost pojedinca pretvaraju u gospodarsku i kulturnu vrijednost. Međutim, ograničavanje društvenih kontakata i organiziranih događanja uvedeno od početka krize izazvane pandemijom bolesti COVID-19 i dalje traje i ima znatan negativan gospodarski učinak na te sektore i one koji u njima rade, uz moguću dugoročnu strukturnu štetu u pogledu pristupa Instrumentu jamstva za kulturne i kreativne sektore uspostavljenom Uredbom (EU) br. 1295/2013 Europskog parlamenta i Vijeća  (4) ili složenim financijskim instrumentima . Osim toga, nematerijalna priroda imovine u tim sektorima ograničila je pristup privatnom financiranju MSP-ovima i organizacija iz tih sektora koje je ključno za ulaganja, rast i konkurentnost na međunarodnoj razini. U okviru programa InvestEU trebalo bi MSP-ovima iz kulturnih i kreativnih sektora nastaviti olakšavati pristup financiranju. Kulturni, kreativni, audiovizualni i medijski sektori ključni su za našu kulturnu raznolikost i izgradnju demokratskih i kohezivnih društava u digitalnom dobu te su sastavni dio naše suverenosti i autonomije, a strateška ulaganja u audiovizualni i medijski sadržaj i tehnologiju definirat će konkurentnost tih sektora i njihov dugoročni kapacitet za proizvodnju i distribuciju visokokvalitetnog sadržaja širokoj publici preko nacionalnih granica , uz poštovanje pluralizma i slobode govora .

(7)

U cilju poticanja održivog i uključivog rasta, ulaganja i zapošljavanja, čime se pridonosi poboljšanju blagostanja, pravednijoj raspodjeli dohotka te većoj ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji u Uniji, fondom InvestEU trebalo bi podupirati ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu, uključujući kulturnu baštinu. Projekti financirani u okviru fonda InvestEU trebaju zadovoljiti okolišne i socijalne standarde Unije, uključujući prava radnika. Intervencije u okviru fonda InvestEU trebale bi nadopunjavati potporu Unije koja se pruža u obliku bespovratnih sredstava.

(8)

Unija je podržala ciljeve utvrđene u Programu Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. („Program 2030.”), njegove ciljeve održivog razvoja te Pariški sporazum donesen u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (5) („Pariški sporazum o klimatskim promjenama”), kao i Okvir iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa za razdoblje 2015.–2030. Kako bi se ostvarili ti ciljevi, uključujući one koji su dio politika okoliša Unije, djelovanje u cilju održivog razvoja treba znatno povećati. Stoga bi načela održivog razvoja trebala imati istaknutu ulogu u uspostavi fonda InvestEU.

(9)

Program InvestEU trebao bi pridonijeti izgradnji održivog sustava financiranja u Uniji kojim se podupire preusmjeravanje privatnog kapitala u održiva ulaganja u skladu s ciljevima navedenima u  komunikacijama Komisije od 8. ožujka 2018.„Akcijski plan: Financiranje održivog rasta” , od 10. ožujka 2020. o novoj industrijskoj strategiji za Europu, od 10. ožujka 2020. o strategiji za MSP-ove za održivu i digitalnu Europu i ▌od 14. siječnja 2020. o Planu ulaganja za europski zeleni plan.

(10)

Kako bi se uzela u obzir važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama koje je Unija preuzela u pogledu provedbe Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama i ciljeva održivog razvoja, program InvestEU pridonijet će uključivanju mjera u području klime i ostvarivanju ukupne ciljne vrijednosti od najmanje 30 % za rashode iz proračuna Unije namijenjene klimatskim ciljevima. Djelovanjima u okviru programa InvestEU kojima se pridonosi ostvarivanju klimatskih ciljeva trebalo bi biti namijenjeno najmanje 30 % cjelokupne financijske omotnice programa InvestEU. Relevantno djelovanje utvrdit će se tijekom izrade i provedbe programa InvestEU te ponovno ocijeniti u kontekstu odgovarajućih evaluacija i postupaka preispitivanja.

(11)

Doprinos fonda InvestEU ostvarenju ciljne vrijednosti u području klime pratit će se s pomoću sustava Unije za nadzor klimatske politike koji je Komisija izradila u suradnji s potencijalnim partnerima u provedbi te odgovarajućom primjenom kriterija utvrđenih [Uredbom o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja (6)] kako bi se odredilo je li gospodarska aktivnost okolišno održiva. Programom InvestEU ujedno bi se trebalo doprinijeti provedbi ostalih dimenzija ciljeva održivog razvoja.

(12)

Prema Izvješću o globalnim rizicima 2018. Svjetskog ekonomskog foruma, pola od deset najkritičnijih rizika koji prijete globalnom gospodarstvu tiču se okoliša. Ti rizici obuhvaćaju zagađenje zraka, tla, unutarnjih voda i oceana, ekstremne vremenske uvjete, gubitke u bioraznolikosti i neuspjehe u ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi njima. Načela zaštite okoliša sastavni su dio Ugovora i mnogih politika Unije. Stoga bi se uključivanje okolišnih ciljeva trebalo poticati u operacijama povezanima s fondom InvestEU. U pripremu i provedbu ulaganja trebalo bi integrirati zaštitu okoliša te sprečavanje povezanih rizika i upravljanje njime. Osim toga, EU bi trebao pratiti svoje rashode koji se odnose na bioraznolikost i kontrolu onečišćenja zraka kako bi ispunio obveze izvješćivanja na temelju Konvencije o biološkoj raznolikosti (7) i Direktive (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća (8). Ulaganja namijenjena ostvarivanju ciljeva u pogledu okolišne održivosti trebala bi se stoga pratiti primjenom zajedničkih metodologija usklađenih s metodologijama izrađenima u okviru drugih programa Unije koji se odnose na upravljanje klimom, bioraznolikošću i onečišćenjem zraka kako bi se omogućila procjena pojedinačnog i kombiniranog učinka ulaganja na ključne sastavnice prirodnog kapitala, uključujući zrak, vodu, tlo i bioraznolikost.

(13)

Projekti ulaganja koji primaju znatnu potporu Unije, posebno u području infrastrukture trebali bi biti pod nadzorom partnera u provedbi kako bi se utvrdilo imaju li okolišni, klimatski ili socijalni učinak. Projekti ulaganja koji imaju takav učinak trebali bi podlijegati provjeri održivosti u skladu sa smjernicama koje bi Komisija trebala izraditi u bliskoj suradnji s potencijalnim partnerima u provedbi u okviru programa InvestEU. Smjernice bi trebale odgovarajuće primjenjivati kriterije utvrđene [Uredbom o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja] kako bi se odredilo je li gospodarska aktivnost okolišno održiva i usklađena sa smjernicama izrađenima za druge programe Unije. U skladu s načelom proporcionalnosti, te bi smjernice trebale sadržavati odgovarajuće odredbe kako bi se izbjeglo nepotrebno administrativno opterećenje, a projekti ispod određene veličine utvrđene u smjernicama trebali bi biti isključeni iz provjere održivosti. Ako partner u provedbi zaključi da nije potrebno provesti provjeru održivosti, trebao bi dostaviti obrazloženje Odboru za ulaganja koji je osnovan za potrebe fonda InvestEU. Operacije koje nisu u skladu s postizanjem klimatskih ciljeva ne bi trebale biti prihvatljive za potporu na temelju ove Uredbe.

(14)

Niske stope ulaganja u infrastrukturu u Uniji tijekom financijske krize i krize izazvane pandemijom bolesti COVID-19 ugrožavaju kapacitete Unije za poticanje održivog rasta, napora u cilju ostvarenja klimatske neutralnosti, konkurentnosti , pozitivne konvergencije životnih uvjeta u Uniji i otvaranje radnih mjesta . Stvaraju i rizik od povećanja razlika i nejednakosti u državama članicama i među njima i utječu na dugoročni razvoj regija te na konvergenciju i koheziju u Uniji, što je posebno vidljivo kad je riječ o digitalnoj infrastrukturi . Od ključne je važnosti poduprijeti brzu i ultrabrzu širokopojasnu povezivost u svim ruralnim i urbanim regijama Unije, pružiti potporu digitalnim novoosnovanim poduzećima i inovativnim MSP-ovima kako bi im se omogućilo bolje tržišno natjecanje i rast te ubrzati digitalnu transformaciju cijelog gospodarstva radi povećanja dugoročne konkurentnosti i otpornosti gospodarstva Unije. Znatna ulaganja u infrastrukturu Unije, osobito u pogledu međusobne povezanosti i energetske učinkovitosti te uspostave jedinstvenog europskog prometnog prostora, ključna su za postizanje Unijinih ciljeva održivosti, među ostalim obveza Unije u pogledu ostvarivanja ciljeva održivog razvoja te energetskih i klimatskih ciljeva do 2030. Stoga bi potpora iz fonda InvestEU trebala biti usmjerena na ulaganja u promet, energetiku, uključujući energetsku učinkovitost te obnovljive izvore energije i druge sigurne i održive izvore energije s niskom razinom emisija, infrastrukturu u području okoliša, infrastrukturu u području klime te pomorsku i digitalnu infrastrukturu. U okviru programa InvestEU prednost bi trebalo dati područjima s manjkom ulaganja u kojima su potrebna dodatna ulaganja. Kako bi se maksimalno povećao učinak i dodana vrijednost financijske potpore Unije, primjereno je promicati pojednostavnjeni proces ulaganja kojim se omogućuje vidljivost portfelja projekata i u najvećoj mogućoj mjeri povećavaju sinergije među relevantnim programima Unije u područjima kao što su promet, energetika i digitalizacija. Imajući u vidu prijetnje sigurnosti i zaštiti, u projekte ulaganja koji primaju potporu Unije trebalo bi uključiti mjere otpornosti infrastrukture, uključujući njezino održavanje i sigurnost, te u obzir uzeti načela zaštite građana u javnim prostorima. To bi trebala biti nadopuna nastojanjima u okviru drugih fondova Unije kojim se pruža potpora sigurnosnim aspektima ulaganja u javne prostore, promet, energetiku i drugu kritičnu infrastrukturu, kao što je Europski fond za regionalni razvoj.

(15)

Program InvestEU trebao bi, prema potrebi, doprinijeti ciljevima Direktive (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (9) i Uredbe o upravljanju (10) te promicati energetsku učinkovitost odluka o ulaganjima.

(16)

Istinska multimodalnost prilika je za stvaranje učinkovite prometne mreže pogodne za okoliš kojom se u najvećoj mogućoj mjeri iskorištava potencijal svih prijevoznih sredstava i ostvaruje sinergija među njima. Programom InvestEU trebala bi se podupirati ulaganja u multimodalna prometna čvorišta, koja unatoč svojem znatnom gospodarskom potencijalu i poslovnom modelu predstavljaju znatan rizik za privatne ulagatelje. Programom InvestEU bi se ujedno moglo doprinijeti razvoju i uvođenju inteligentnih prometnih sustava. Programom InvestEU trebalo bi se doprinijeti jačanju napora za osmišljavanje i primjenu tehnologija kojima se poboljšava sigurnost vozila i prometne infrastrukture.

(17)

Razvojem projekata i poduzeća u području plavog gospodarstva i načela financiranja održivog plavog gospodarstva, program InvestEU trebao bi doprinijeti politikama Unije koje se odnose na mora i oceane. To može uključivati intervencije u području pomorskog poduzetništva i pomorske industrije, inovativnu i konkurentnu pomorsku industriju, obnovljivu energiju mora i kružno gospodarstvo.

(18)

Iako je razina ukupnih ulaganja u Uniji rasla prije krize izazvane pandemijom bolesti COVID-19, ulaganja u visokorizične aktivnosti kao što su istraživanje i inovacije i dalje su bila nedovoljna te se pretpostavlja da ih je kriza znatno pogodila. Istraživanja i inovacije imat će ključnu ulogu u prevladavanju krize, izgradnji otpornosti Unije na buduće izazove te u razvoju potrebnih tehnologijâ za ostvarivanje politika i ciljeva Unije. Iz tog je razloga potrebno ostvariti cilj ulaganja najmanje 3 % BDP-a Unije u istraživanje i inovacije, kako su se države članice dogovorile u okviru strategije Europa 2020. Fond InvestEU trebao bi pomoći rješavanju problema neadekvatnih razina ulaganja tako što će se njime znatno doprinijeti povećanju javnih i privatnih ulaganja u istraživanje i inovacije u državama članicama, čime će se doprinijeti postizanju općeg cilja od najmanje 3 % BDP-a Unije. Ostvarenje tog cilja zahtijevalo bi od država članica i privatnog sektora da fond InvestEU nadopune vlastitim i pojačanim djelovanjima u pogledu ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije kako bi se izbjegla nedovoljna ulaganja u istraživanje i inovacije , što šteti industrijskoj i gospodarskoj konkurentnosti Unije te kvaliteti života njezinih građana. Fond InvestEU trebao bi pružiti odgovarajuće financijske proizvode za različite faze inovacijskog ciklusa i širok raspon dionika, posebno kako bi se omogućili razvoj i primjena rješenja na komercijalnoj razini u Uniji, kako bi ta rješenja bila konkurentna na svjetskim tržištima te kako bi se promicala izvrsnost Unije u održivim tehnologijama na globalnoj razini, u sinergiji s programom Obzor Europa, uključujući Europsko vijeće za inovacije. U tom bi pogledu iskustvo stečeno zahvaljujući financijskim instrumentima uvedenima u okviru programa Obzor 2020. kao što je InnovFin – Financiranje EU-a za inovatore, kojim se inovativnim poduzećima olakšava i ubrzava pristup financiranju, trebalo poslužiti kao čvrsta osnova za pružanje ove ciljane potpore.

(19)

Turizam je , zajedno s ugostiteljstvom, ▌područje od strateške važnosti za gospodarstvo Unije i sektor koji zbog pandemije bolesti COVID-19 i uvedenih ograničenja društvenih kontakata i zatvaranja granica bilježi posebno snažan pad. Taj pad osobito je štetan za MSP-ove i obiteljska poduzeća te je prouzročio masovnu nezaposlenost koja osobito pogađa žene, mlade, sezonske radnike i osobe u ranjivom položaju, kao i velike gubitke prihoda u mnogim poduzećima. Program InvestEU trebao bi doprinijeti jačanju oporavka, dugoročne konkurentnosti i održivosti tog sektora i njegovih lanaca vrijednosti podupiranjem operacija kojima se promiče održiv, inovativan i digitalni turizam , uključujući inovativne mjere za smanjenje utjecaja tog sektora na klimu i okoliš u njegovu odgovoru na krizu izazvanu pandemijom bolesti COVID-19 . Održivi oporavak turizma trebao bi doprinijeti stvaranju brojnih trajnih, lokalnih i kvalitetnih radnih mjesta zahvaljujući kojima će regije koje u velikoj mjeri ovise o turizmu i suočavaju se s posebnim izazovima povezanima sa svojim gospodarskim razvojem moći privući ulaganja koja ne bi bila moguća bez kapaciteta programa InvestEU i njegove sposobnosti da privuče privatne ulagače zahvaljujući jamstvu EU-a i učinku privlačenja koji stvara.

(20)

Hitno je potrebno uložiti znatan napor u ulaganja u digitalnu transformaciju i njezino poticanje i omogućiti koristi od te transformacije svim građanima i poduzećima u Uniji . Čvrsti okvir politike strategije jedinstvenog digitalnog tržišta sada bi trebao biti popraćen ulaganjima sličnih ambicija, među ostalim u umjetnu inteligenciju, u skladu s programom Digitalna Europa.

(21)

Mala i srednja poduzeća čine više od 99 % poduzeća u Uniji te imaju znatnu i ključnu gospodarsku vrijednost. Ona se, međutim, suočavaju s poteškoćama u pristupu financiranju zbog toga što ih se smatra visokorizičnima ili zbog nedovoljnog kolaterala. Dodatni izazovi proizlaze iz potrebe MSP-ova i poduzeća socijalne ekonomije da ostanu konkurentni zahvaljujući sudjelovanju u aktivnostima digitalizacije, internacionalizacije, transformacije u skladu s logikom kružnog gospodarstva, inovacijskim aktivnostima te osiguravanjem da njihova radna snaga stječe nove vještine. Kriza izazvana pandemijom bolesti COVID-19 posebno je snažno pogodila mala i srednja poduzeća, osobito ona u uslužnom, proizvodnom, građevinskom, turističkom, kulturnom i kreativnom sektoru. Nadalje, u odnosu na veća poduzeća, oni imaju ograničeniji pristup izvorima financiranja: obično ne izdaju obveznice, imaju tek ograničen pristup burzama ili velikim institucionalnim ulagateljima. Inovativna rješenja, kojima primjerice zaposlenici stječu poduzeće ili udio u njemu, također su sve uobičajenija za MSP-ove i poduzeća socijalne ekonomije. Poteškoća u vezi s pristupom financiranju još je veća za MSP-ove čije su djelatnosti usmjerene na nematerijalnu imovinu. MSP-ovi u Uniji u velikoj mjeri ovise o bankama i financiranju zaduživanjem u obliku bankovnih prekoračenja, zajmova ili leasinga. Podrška MSP-ovima koji se susreću s tim izazovima pojednostavnjivanjem njihova pristupa financiranju i pružanjem raznolikijih izvora financiranja potrebna je za povećanje sposobnosti MSP-ova za financiranje vlastitog osnivanja, rasta, inovacija i održivog razvoja, osiguravanje vlastite konkurentnosti, suočavanje s gospodarskim padovima te za jačanje otpornosti gospodarstva i financijskog sustava tijekom gospodarskih padova ili šokova, kao i sposobnosti MSP-ova za otvaranje radnih mjesta i stvaranje socijalne dobrobiti. Tom se uredbom ujedno nadopunjuju inicijative koje su već uvedene u kontekstu unije tržišta kapitala. Fond InvestEU trebao bi se stoga nadovezivati na uspješne programe Unije kao što je Program za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME) i njime bi se trebali osigurati obrtni kapital i ulaganja tijekom cijelog životnog ciklusa poduzeća, financiranje za transakcije leasinga i prilika za stavljanje naglaska na specifične, usmjerenije financijske proizvode. Trebalo bi povećati i kapacitete mehanizama za financiranje javnih/privatnih fondova, kao što je Fond za inicijalnu javnu ponudu MSP-ova, kojim se nastoji pružiti potpora MSP-ovima usmjeravanjem većeg broja privatnog i javnog vlasničkog kapitala, posebno u strateška poduzeća.

(22)

Kako je navedeno u dokumentu za razmatranje o socijalnoj dimenziji Europe od 26. travnja 2017. i u Komunikaciji o europskom stupu socijalnih prava te okviru Unije za Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom i Komunikaciji „Jaka socijalna Europa za pravednu tranziciju” od 14. siječnja 2020., izgradnja uključivije i pravedne Unije ključni je prioritet Unije u borbi protiv nejednakosti i poticanju politika socijalne uključenosti u Europi. Nejednakost mogućnosti posebno utječe na pristup obrazovanju, osposobljavanju, kulturi, zapošljavanju, zdravstvenim i socijalnim uslugama. Ulaganje u socijalnu dimenziju gospodarstva, ljudske vještine i kapital te integracija ugroženih društvenih skupina može unaprijediti gospodarske mogućnosti, posebno ako se koordiniraju na razini Unije. Kriza izazvana pandemijom bolesti COVID-19 pokazala je da takva ulaganja doprinose izgradnji otpornosti društva na krize te je otkrila veliku potrebu za ulaganjima u socijalnu infrastrukturu i projekte u području socijalnih usluga, zdravstvenih usluga, obrazovanja, skrbi i socijalnog stanovanja. Fond InvestEU trebao bi se upotrebljavati za potporu ulaganjima u obrazovanje i osposobljavanje, uključujući prekvalifikaciju radnika i stjecanje dodatnih vještina, među ostalim u regijama koje ovise o gospodarstvu s visokim razinama ugljika i koje su zahvaćene strukturnim prijelazom na niskougljično gospodarstvo. Trebao bi se upotrebljavati za potporu projektima koji stvaraju pozitivne socijalne učinke i povećavaju socijalnu uključenost povećanjem zaposlenosti u svim regijama, posebno za nekvalificirane radnike i dugoročno nezaposlene osobe, te poboljšanjem stanja u pogledu rodne ravnopravnosti, jednakih mogućnosti, nediskriminacije, pristupačnosti, međugeneracijske solidarnosti, zdravstvenog sektora i sektora socijalnih usluga, socijalnog stanovanja, beskućništva, digitalne uključivosti, razvoja zajednice, uloge i pripadnosti mladih u društvu te ugroženih skupina, uključujući državljane trećih zemalja. Program InvestEU ujedno bi trebao doprinijeti potpori europskih kulturnih i kreativnih aktivnosti sa socijalnim ciljem.

(22a)

Kriza izazvana pandemijom bolesti COVID-19 ima nerazmjeran učinak na žene, i iz socijalne i iz gospodarske perspektive, među ostalim zbog gubitka radnih mjesta i neplaćenog tereta skrbi o drugima te porasta nasilja u obitelji. Imajući to na umu i u potpunosti uzimajući u obzir članak 8. Ugovora, program InvestEU trebao bi pridonijeti ostvarenju politika Unije u pogledu rodne ravnopravnosti i promicanja i osnaživanja žena, među ostalim rješavanjem problema rodnog digitalnog jaza, doprinosom poticanju ženske kreativnosti i ženskog poduzetničkog potencijala te podupiranjem razvoja infrastrukture za pružanje skrbi i infrastrukture za pomoć žrtvama nasilja.

(23)

Radi stvaranja protuteže negativnim učincima dubokih društvenih transformacija koje će se dogoditi u Uniji i na tržištu rada u sljedećem desetljeću, potrebno je ulagati u ljudski kapital, socijalnu infrastrukturu, mikrofinanciranje, etično financiranje i financiranje socijalnih poduzeća te nove poslovne modele socijalne ekonomije, uključujući ulaganja s društvenim učinkom i javno ugovaranje s društvenim ishodima. Program InvestEU trebao bi ojačati ekosustav socijalnog tržišta u nastajanju povećanjem financiranja i pristupa financiranju za mikropoduzeća i socijalna poduzeća te institucije socijalne solidarnosti kako bi se zadovoljila potražnja onih kojima je to najpotrebnije. U izvješću radne skupine na visokoj razini o ulaganju u socijalnu infrastrukturu u Europi iz siječnja 2018. „Poticanje ulaganja u socijalnu infrastrukturu u Europi”, utvrđen je ukupni nedostatak ulaganja u okviru socijalne infrastrukture i usluga od najmanje 1,5 bilijuna EUR za razdoblje između 2018. i 2030., među ostalim u području obrazovanja, osposobljavanja, zdravstva i stanovanja. Tome je potrebna potpora i na razini Unije. Stoga bi se za podupiranje razvoja vrijednosnog lanca socijalnog tržišta i otpornije Unije trebala iskoristiti zajednička snaga javnog, poslovnog i filantropskog kapitala te potpora zaklada i alternativnih pružatelja financiranja, kao što su etični, socijalni i održivi akteri.

(24)

U gospodarskoj krizi izazvanoj pandemijom bolesti COVID-19 raspodjela sredstava na tržištu nije u potpunosti učinkovita a percipirani rizik znatno umanjuje tijek privatnih ulaganja. U takvim je okolnostima ključna značajka fonda InvestEU, tj. smanjenje rizika od ekonomski isplativih projekata za privlačenje privatnog financiranja, posebno vrijedna i trebalo bi je ojačati, među ostalim kako bi se smanjili rizik asimetričnog oporavka i razlike među državama članicama . Programom InvestEU trebala bi se moći pružiti ključna potpora poduzećima , posebno MSP-ovima, u fazi oporavka te istodobno usmjeriti pozornost ulagatelja na srednjoročne i dugoročne političke i zakonodavne prioritete Unije kao što su europski zeleni plan, Plan ulaganja za europski zeleni plan, [Europski propis o klimi], strategija o izgradnji digitalne budućnosti Europe , nova industrijska strategija za Europu, ciljevi programa Obzor Europa, strategija za val obnove, europski stup socijalnih prava i Jaka socijalna Europa za pravednu tranziciju , vodeći računa o načelu nenanošenja bitne štete . Time će se znatno povećati kapacitet za preuzimanje rizika Grupe EIB-a i nacionalnih razvojnih banaka i institucija i drugih partnera u provedbi radi potpore projektima koji bi u suprotnom postali neiskorištene prilike, tako doprinoseći gospodarskom oporavku.

(25)

Pandemija bolesti COVID-19 snažan je udar na gospodarstvo Unije i svjetsko gospodarstvo. Očekuje se da će pad BDP-a EU-a biti mnogo veći nego tijekom financijske krize u 2009., a negativni socijalni učinci bit će neizbježni. Izbijanje pandemije ukazalo je na potrebu za hitnim i učinkovitim rješavanjem strateških slabosti kako bi se poboljšao odgovor Unije na hitne situacije, kao i otpornost i održivost cijelog gospodarstva. Samo otporno, održivo, uključivo i integrirano europsko gospodarstvo može očuvati integritet jedinstvenog tržišta i jednake uvjete u korist i najpogođenijih država članica i regija .

(26)

Fond InvestEU trebao bi se provoditi u okviru šest sastavnica politika koje odražavaju ključne prioritete politike Unije, i to su: održiva infrastruktura; istraživanja, inovacije i digitalizacija; MSP-ovi; socijalna ulaganja i vještine; strateška europska ulaganja ; i potpora za solventnost .

(27)

Iako bi sastavnica politike koja se odnosi na MSP-ove prvenstveno trebala biti usmjerena na korist MSP-ova, mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije također bi trebala biti prihvatljiva u okviru te sastavnice politike. I poduzeća srednje tržišne kapitalizacije trebala bi biti prihvatljiva za potporu u okviru preostalih pet sastavnica politike.

(28)

Glavni bi fokus sastavnice za europska strateška ulaganja trebala biti potpora krajnjim primateljima s poslovnim nastanom u državi članici koji djeluju u Uniji, a čije su aktivnosti od strateške važnosti za Uniju , u skladu s prioritetima opisanima u novoj industrijskoj strategiji za Europu, čiji je cilj globalno konkurentna, zelena i digitalna Europa s razvojnim modelom utemeljenim na industrijskim ekosustavima . Tom bi se sastavnicom trebala poboljšati i konkurentnost gospodarstva Unije, što uključuje potrebu za ponovnom izgradnjom proizvodnih kapaciteta država članica i stvaranjem ulaganja koja su usmjerena na budućnost i kojima se promiču poduzetništvo i otvaranje radnih mjesta, kao i potrebu za jačanjem otpornosti, među ostalim smanjenjem ovisnosti o osjetljivim opskrbnim lancima. Projekti bi trebali imati dodanu vrijednost Unije i trebali bi ili biti prekogranični ili na temelju učinaka prelijevanja stvarati istinsku dodanu vrijednost u više država članica ili regija. Potpora se ne bi smjela slijevati izravno u nacionalne proračune ni zamijeniti nacionalne proračunske rashode, kao što su socijalne naknade. Područja od strateške važnosti su: i. pružanje kritične zdravstvene skrbi, proizvodnja i stvaranje zaliha lijekova, uključujući cjepiva, i njihovih međuproizvoda, aktivnih farmaceutskih sastojaka i sirovina; medicinski proizvodi , bolnička i medicinska oprema, kao što su respiratori, zaštitna odjeća i oprema, dijagnostički materijali i alati; osobna zaštitna oprema, dezinfekcijska sredstva, njihovi međuproizvodi i sirovine potrebne za njihovu proizvodnju; jačanje otpornosti zdravstvene zaštite i zdravstvenih sustava u pripremi za kapacitete za odgovor na buduće krize , uključujući testiranje otpornosti nacionalnih i regionalnih zdravstvenih sustava na stres, kao i sustava civilne zaštite na osnovi načela široke dostupnosti i cjenovne pristupačnosti proizvoda koji su od životne važnosti u zdravstvenim krizama ; ii. kritična infrastruktura, bilo da je fizička , analogna ili digitalna, uključujući infrastrukturne elemente i mobilnu imovinu koji su utvrđeni kao ključni u području energetike, prometa, uključujući javni prijevoz i aktivnu mobilnost, logistike, okoliša, vode, zdravlja, sigurnih digitalnih komunikacija i mreža, 5G mreža i elektroničkih komunikacijskih mreža vrlo velike brzine, interneta stvari, internetskih uslužnih platformi, sigurnog rubnog računalstva i računalstva u oblaku, obrade ili pohrane podataka, plaćanja i financijske infrastrukture, aeronautike, sigurnosti i obrane, komunikacija, medija, audiovizualnog sektora, kulture i kreativnosti, obrazovanja i osposobljavanja, izborne infrastrukture i osjetljivih objekata, javne uprave, sigurnosti, stanovanja te zemljišta i nekretnina ključnih za korištenje takve kritične infrastrukture; iii. osiguravanje znanja, robe , tehnologija i usluga ključnih za rad i održavanje takve infrastrukture i mobilne imovine ; iv. ključne razvojne, transformacijske, zelene i digitalne tehnologije te revolucionarne inovacije ako je ulaganje strateški važno za gospodarstvo Unije, održivu i inovativnu industrijsku budućnost Unije, uključujući umjetnu inteligenciju, tehnologiju lanaca blokova i decentraliziranog vođenja evidencije transakcija , softver, robotiku, poluvodiče, mikroprocesore, tehnologije rubnog računalstva i računalstva u oblaku, računalstvo visokih performansi, kibersigurnost, kvantne tehnologije, fotoniku, industrijsku biotehnologiju, tehnologije za sigurnu, održivu, pametnu i automatiziranu mobilnost i logistiku u svim načinima prijevoza, tehnologije obnovljivih izvora energije i druge energetske tehnologije koje doprinose postizanju klimatske neutralnosti do 2050., tehnologije skladištenja energije uključujući održive akumulatore, održive prometne tehnologije, čisti vodik i gorivne članke, dekarbonizacijske tehnologije za industriju, primjerice proizvodnju čelika bez CO2, infrastrukturu za hvatanje i skladištenje ugljika u industrijskim procesima, bioenergetska postrojenja i proizvodna postrojenja prema energetskoj tranziciji , tehnologije i opskrbne lance kružnog gospodarstva, biomedicinu, nanotehnologije, lijekove i napredne , obnovljive i kružne materijale, svemirske sustave i tehnologije, uključujući ključne svemirske komponente, kao i primjene i usluge temeljene na svemiru te turizam; v. proizvodna postrojenja i postrojenja za recikliranje za masovnu proizvodnju komponenti i uređaja za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju u  Uniji, uključujući energiju ili sirovine, osim ako su već obuhvaćeni zakonodavnim odredbama, ili sigurnost opskrbe hranom, uzimajući u obzir resursnu učinkovitost i kružnost u strateškim lancima vrijednosti i strateškim ekosustavima ; vi. opskrba i stvaranje zaliha kritičnih inputa za javne aktere, poduzeća ili potrošače u Uniji; vii. kritične tehnologije, inputi i primjene za sigurnost Unije i njezinih država članica, kao što su sigurnosni, obrambeni i svemirski sektor te kibersigurnost , uključujući sigurnost 5G mreža, te roba s dvojnom namjenom kako je definirana u članku 2. točki 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 428/2009; vii.a ulaganje i tehnička pomoć poduzećima, osobito MSP-ovima, novoosnovanim poduzećima i obiteljskim poduzećima, kako bi se povećala otpornost njihovih vrijednosnih lanaca i poslovnih modela, poticale poduzetničke vještine i poduprli uvjeti za poticanje poduzetništva, među ostalim razvojem mreža klastera i digitalnoinovacijskih centara te tehnološkim i održivim sektorskim razvojem; vii.b kritični kapaciteti za rano otkrivanje i koordinirani institucionalni i ekonomski odgovor na rizik od krize te unapređenje rješenja za kontinuitet poslovanja i usluga za ključne javne i privatne ustanove i sektore; vii.c ulaganje u aktivnosti u području „Novog svemira” na početku i na kraju proizvodnog lanca kako bi se najperspektivnije tehnologije i primjene stavile na tržište te kako bi se na taj način osigurala konkurentnost svemirske industrije Unije; vii.d strateška ulaganja u projekte obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti, uključujući obnovu zgrada, s potencijalom da znatno doprinesu ostvarenju ciljeva utvrđenih u direktivama (EU) 2018/2001, (EU) 2018/2002 i (EU) 2018/844 te klimatski neutralnog i energetski učinkovitog građevinskog sektora u okviru europskog zelenog plana kako je utvrđeno u [strategiji za val obnove] ili mjerama u okviru mehanizma Unije za financiranje obnovljivih izvora energije. Krajnji primatelji trebali bi imati registrirano sjedište u državi članici i biti aktivni u Uniji u smislu obavljanja znatnih aktivnosti u pogledu osoblja, proizvodnje, istraživanja i razvoja ili drugih poslovnih aktivnosti u Uniji. Nijedan krajnji primatelj ne bi smio imati društvo kćer koje obavlja aktivnosti bez stvarnog ekonomskog sadržaja u zemlji koja se nalazi na Unijinu popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe. Projekti koji pridonose diversifikaciji strateških lanaca opskrbe na jedinstvenom tržištu putem operacija na više lokacija u cijeloj Uniji trebali bi moći ostvariti korist.

(29)

Sastavnica za europska strateška ulaganja trebala bi biti usmjerena i na dobavljače koji imaju poslovni nastan i posluju u Uniji i čije su aktivnosti od strateške važnosti za Uniju te kojima bi bila potrebna dugoročna ulaganja ili koji su obuhvaćeni mehanizmom za provjeru izravnih stranih ulaganja. Osim toga, važni projekti od zajedničkog europskog interesa posebno bi trebali imati koristi od sastavnice za europska strateška ulaganja. Tom bi se sastavnicom trebala podupirati i strateška suradnja između industrijskih partnera i aktera u istraživanju, čime bi se ojačale sinergije između programa InvestEU i Obzor Europa.

(29a)

Svrha dijela za potporu solventnosti pomoći je poduzećima da prežive ovo teško razdoblje kako bi mogla biti nositelji oporavka, zaštititi razine zaposlenosti i uravnotežiti očekivane poremećaje na jedinstvenom tržištu, s obzirom na to da u pravilu sva poduzeća nemaju isti pristup tržišnom financiranju, a neke države članice možda nemaju dovoljno proračunskih sredstava za pružanje odgovarajuće potpore poduzećima kojima je ona potrebna. Mogućnost nacionalnih mjera potpore solventnosti za poduzeća stoga se može znatno razlikovati među državama članicama i dovesti do nejednakih uvjeta. Osim toga, zbog znatnog rizika da će posljedice bolesti COVID-19 biti dugotrajne, takva nemogućnost da se pomogne održivim poduzećima može dovesti do sustavnih poremećaja te tako stvoriti nove ili učvrstiti postojeće razlike. S obzirom na snažnu međusobnu povezanost gospodarstva Unije, gospodarski pad u jednom njezinu dijelu imao bi negativne učinke prelijevanja na prekogranične lance opskrbe i cjelokupno gospodarstvo Unije. S druge strane, iz istog bi razloga potpora u jednom dijelu Unije jednako tako imala pozitivne učinke prelijevanja na prekogranične lance opskrbe i cjelokupno gospodarstvo Unije.

(29b)

Kako bi se izbjegla zlouporaba i maksimalno povećao učinak na realno gospodarstvo i zapošljavanje, poduzeća koja se u okviru dijela za potporu solventnosti koriste sredstvima u iznosu od 30 milijuna EUR ili više trebala bi tijekom razdoblja jamstva podlijegati privremenim ograničenjima isplate, kao što su ograničenja u pogledu isplate dividende, plaća višeg rukovodećeg osoblja i otkupa dionica.

(30)

Kako je predloženo u europskom zelenom planu i Planu ulaganja za europski zeleni plan, trebalo bi uspostaviti mehanizam za pravednu tranziciju kako bi se riješile društvene, gospodarske i ekološke posljedice ostvarenja klimatskog cilja Unije za 2030. i cilja klimatske neutralnosti Unije do 2050. Taj mehanizam, koji se sastoji od tri stupa: Fonda za pravednu tranziciju (1. stup), posebnog programa za pravednu tranziciju u okviru programa InvestEU (2. stup) i instrumenta za kreditiranje u javnom sektoru (3. stup), trebao bi biti usmjeren na regije koje su najviše pogođene zelenom tranzicijom i imaju manje kapaciteta za financiranje potrebnih ulaganja. Kao takvim, programom InvestEU također bi se trebala pružati potpora financiranju za mobilizaciju ulaganja u korist regija u kojima je potrebno osigurati pravednu tranziciju , kao i mogućnost iskorištavanja ciljane tehničke pomoći za odgovarajuće regije putem savjetodavnog centra InvestEU.

(30a)

Za provedbu drugog stupa u okviru mehanizma za pravednu tranziciju trebalo bi horizontalno u svim sastavnicama politike uspostaviti poseban program za pravednu tranziciju u okviru programa InvestEU. Tim bi se programom osigurala financijska sredstva za dodatne potrebe za ulaganjima kako bi se pružila potpora regijama utvrđenima u teritorijalnim planovima za pravednu tranziciju koje pripreme države članice, a Komisija odobri u skladu s Uredbom [Uredba o FPT-u].

(31)

Svaka od tih sastavnica politike trebala bi se sastojati od dva odjeljka: odjeljka „EU” i odjeljka „države članice”. Odjeljak „EU” trebao bi biti namijenjen uklanjanju nedostataka na tržištu ili investicijskih okolnosti koje nisu optimalne na razini Unije ili pojedine države članice na proporcionalan način, pri čemu bi podržane operacije trebale imati jasnu dodanu vrijednost za Uniju. Odjeljak „države članice” trebao bi državama članicama i regionalnim vlastima preko njihove države članice omogućiti da određenim dijelom svojih sredstava iz fondova u okviru podijeljenog upravljanja ili doprinosa iz planova za oporavak i otpornost u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost pridonesu rezervacijama za jamstvo EU-a kako bi se ono upotrijebilo za operacije financiranja ili operacije ulaganja u cilju uklanjanja specifičnih nedostataka na tržištu ili rješavanju investicijskih okolnosti koje nisu optimalne na njihovim državnim područjima, uključujući u ugroženim i udaljenim područjima, kao što su najudaljenije regije Unije, kako će biti utvrđeno u sporazumu o doprinosu u svrhu ostvarivanja ciljeva fondova u okviru podijeljenog upravljanja ili nacionalnih planova za oporavak i otpornost . Osim toga, planovi za oporavak i otpornost u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost mogli bi uključivati doprinose odjeljku „države članice” . Time bi se, među ostalim, mogla pružiti potpora za solventnost poduzeća s poslovnim nastanom u predmetnim državama članicama. Operacije koje se podupire iz fonda InvestEU preko odjeljka „EU” ili odjeljka „države članice” ne bi trebalo duplicirati ili istiskivati privatno financiranje niti narušavati tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu.

(32)

Odjeljak „države članice” trebao bi biti posebno osmišljen tako da omogući upotrebu sredstava iz fondova u okviru podijeljenog upravljanja ili doprinosa iz planova za oporavak i otpornost u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost za rezervacije za jamstvo koje izdaje Unija. Tom bi se mogućnošću povećala dodana vrijednost proračunskog jamstva EU-a tako da se pruži potporu širem rasponu financijskih korisnika i projekata te diversifikacijom sredstava za postizanje ciljeva fondova u okviru podijeljenog upravljanja ili nacionalnih planova za oporavak i otpornost , uz istodobno osiguravanje dosljednog upravljanja rizikom od nepredviđenih obveza uporabom jamstva EU-a u okviru neizravnog upravljanja. Unija bi trebala jamčiti za operacije financiranja i operacije ulaganja predviđene sporazumima o jamstvu sklopljenima između Komisije i partnerâ u provedbi u okviru odjeljka „države članice”. Fondovima u okviru podijeljenog upravljanja ili doprinosa iz planova za oporavak i otpornost u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost trebale bi se osigurati rezervacije za jamstvo prema stopi rezervacija koje odredi Komisija i kako je navedeno u sporazumu o doprinosu koji je potpisan s državom članicom na temelju vrste operacija i očekivanih gubitaka koji iz nje proizlaze. Država članica preuzela bi odgovornost za gubitke koji premašuju očekivane gubitke izdavanjem uzajamnog jamstva u korist Unije. Takvi bi se aranžmani trebali sklapati u obliku jedinstvenog sporazuma o doprinosu sa svakom državom članicom koja dobrovoljno odabere tu opciju. Sporazum o doprinosu trebao bi obuhvaćati jedan ili više posebnih sporazuma o doprinosu koji se primjenjuje u predmetnoj državi članici, kao i sve namjensko izdvajanje za regije na temelju pravila fonda InvestEU. Na određivanje stope rezervacija na pojedinačnoj osnovi potrebno je primijeniti odstupanje od članka 211. stavka 1. Uredbe (EU, Euratom) br. 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (11) (Financijska uredba). Takvim se aranžmanom osigurava i jedinstven skup pravila za proračunska jamstva koja se financiraju iz fondova kojima se centralizirano upravlja ili doprinosa iz planova za oporavak i otpornost u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost , što olakšava njihovo kombiniranje.

(33)

Trebalo bi uspostaviti partnerstvo između Komisije i Grupe EIB-a oslanjajući se na relativne prednosti svakog partnera u cilju osiguravanja najvećeg mogućeg učinka politika, učinkovite uporabe i odgovarajućeg proračunskog nadzora i nadzora nad upravljanjem rizikom čime bi se trebao podupirati učinkovit i uključiv izravan pristup jamstvu EU-a.

(34)

Kako bi se potpora mogla usmjeriti na europsko gospodarstvo putem Europskog investicijskog fonda (EIF), Komisija bi trebala moći sudjelovati u jednom potencijalnom povećanju kapitala EIF-a, ili u više njih, kako bi mu se omogućilo da nastavi podupirati europsko gospodarstvo i njegov oporavak. Unija bi trebala moći zadržati svoj ukupni udio u kapitalu EIF-a, imajući u vidu moguće financijske posljedice. U tu bi svrhu u višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2027.– 2021. trebalo predvidjeti dovoljnu financijsku omotnicu.

(35)

Komisija bi, uz stajalište Grupe EIB-a, prema potrebi trebala zatražiti stajališta drugih potencijalnih partnera u provedbi u vezi sa smjernicama o ulaganjima, sustavom za nadzor klimatske politike, dokumentima sa smjernicama o provjeri održivosti te zajedničkim metodologijama u cilju osiguravanja uključivosti i operativnosti, sve do uspostave upravljačkih tijela, nakon čega bi partneri u provedbi trebali sudjelovati u okviru Savjetodavnog i Upravljačkog odbora programa InvestEU.

(36)

Fond InvestEU trebao bi biti otvoren za doprinose trećih zemalja koje su članice Europskog udruženja za slobodnu trgovinu, zemalja pristupnica, zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidata, zemalja obuhvaćenih politikom susjedstva i drugih zemalja, u skladu s uvjetima utvrđenima između Unije i tih zemalja. To bi trebalo omogućiti nastavak suradnje s relevantnim zemljama, ako je moguće, posebno u području istraživanja i inovacija te MSP-ova.

(37)

Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za druge mjere programa InvestEU osim rezervacija za jamstvo EU-a koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu [upućivanje treba na odgovarajući način ažurirati u skladu s novim međuinstitucijskim sporazumom: točke 16. Prijedloga Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju, kojeg su donijele navedene institucije (12)], za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(38)

Očekuje se da će jamstvo EU-a u iznosu od 91 773 320 000  EUR (u tekućim cijenama) na razini Unije mobilizirati dodatna ulaganja u vrijednosti većoj od 1 200 000 000 000  EUR u cijeloj Uniji i trebalo bi se indikativno rasporediti među sastavnicama politike. Međutim, sastavnica za europska strateška ulaganja trebala bi imati poseban dio jamstva EU-a.

(39)

Komisija je 18. travnja 2019. izjavila da „[n]e dovodeći u pitanje ovlasti Vijeća u provedbi Pakta o stabilnosti i rastu, jednokratne doprinose država članica, bilo da je riječ o doprinosima država članica ili nacionalnih razvojnih banaka iz sektora opće države ili koje djeluju u ime države članice, u tematske ili višedržavne platforme za ulaganja trebalo bi u načelu smatrati jednokratnim mjerama u smislu članka 5. stavka 1. i članka 9. stavka 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1466/97 (13) i članka 3. stavka 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1467/97 (14). Osim toga, ne dovodeći u pitanje ovlasti Vijeća u provedbi Pakta o stabilnosti i rastu, Komisija će razmotriti u kojoj se mjeri isti tretman kao za EFSU, u kontekstu komunikacije Komisije o fleksibilnosti, može primijeniti na program InvestEU kao instrument koji će naslijediti EFSU u vezi s jednokratnim doprinosima država članica u gotovini kako bi se financirao dodatni iznos jamstva EU-a za potrebe odjeljka ‚države članice’.”

(40)

Jamstvo EU-a na kojem se temelji fond InvestEU trebala bi neizravno provoditi Komisija uz pomoć partnerâ u provedbi tako da mu mogu pristupiti financijski posrednici, ako je to primjenjivo, i krajnji primatelji. Odabir partnerâ u provedbi trebao bi biti transparentan i bez sukoba interesa. Komisija bi trebala sa svakim partnerom u provedbi sklopiti sporazum o jamstvu kojim se raspodjeljuje jamstveni kapacitet fonda InvestEU radi pružanja potpore operacijama financiranja i operacijama ulaganja koje ispunjavaju ciljeve i kriterije prihvatljivosti fonda InvestEU. Upravljanjem rizikom jamstva povezanim s jamstvom EU-a ne bi se trebao ugroziti izravan pristup partnerâ jamstvu EU-a. Nakon što se partnerima u provedbi odobri jamstvo EU-a u okviru odjeljka „EU”, oni bi trebali biti u potpunosti odgovorni za cijeli proces ulaganja i dubinsku analizu operacija financiranja ili operacija ulaganja. Fondom InvestEU trebali bi se podržati projekti koji obično imaju viši profil rizičnosti u odnosu na projekte koji primaju potporu u okviru uobičajenih operacija partnerâ u provedbi i koji se, bez potpore fonda InvestEU, ne bi mogli provesti, ili se ne bi mogli provesti u istoj mjeri, tijekom razdoblja u kojem se može upotrijebiti jamstvo EU-a iz drugih javnih ili privatnih izvora. Međutim, posebni uvjeti mogu se primjenjivati na kriterij dodatnosti u odnosu na operacije financiranja i operacije ulaganja u okviru sastavnice za europska strateška ulaganja koji proizlaze iz njihova cilja.

(41)

Fond InvestEU trebao bi imati upravljačku strukturu čija bi funkcija trebala biti razmjerna njegovoj isključivoj svrsi osiguravanja odgovarajuće uporabe jamstva EU-a, u skladu s osiguravanjem političke neovisnosti odluka o ulaganjima. Tu upravljačku strukturu trebali bi činiti Savjetodavni odbor, Upravljački odbor i potpuno neovisan Odbor za ulaganja. Ukupnim sastavom upravljačke strukture trebalo bi težiti postizanju rodne ravnoteže. Upravljačka struktura ne bi smjela zadirati niti se miješati u odlučivanje Grupe EIB-a ili drugih partnera u provedbi niti biti zamjena njihovim upravljačkim tijelima.

(42)

Trebalo bi uspostaviti Savjetodavni odbor koji se sastoji od predstavnikâ partnerâ u provedbi, predstavnikâ država članica, jednog stručnjaka kojeg imenuje Europski gospodarski i socijalni odbor te jednog stručnjaka kojeg imenuje Odbor regija radi razmjene stajališta i razmjena u pogledu uporabe financijskih proizvoda dostupnih u okviru fonda InvestEU te kako bi se raspravilo o razvoju potreba i novim proizvodima, među ostalim o nedostacima na tržištu na određenim područjima.

(43)

Kako bi od početka mogla osnovati Savjetodavni odbor, Komisija bi trebala imenovati predstavnike potencijalnih partnera u provedbi na privremeno razdoblje od jedne godine, nakon čega bi partneri u provedbi koji su potpisali sporazume o jamstvu preuzeli tu odgovornost.

(44)

Upravljački odbor sastavljen od predstavnikâ Komisije, partnerâ u provedbi i jednog stručnjaka bez prava glasa kojeg imenuje Europski parlament trebao bi odrediti strateške i operativne smjernice za fond InvestEU.

(45)

Komisija bi trebala procijeniti jesu li operacije financiranja i operacije ulaganja koje su predložili partneri u provedbi usklađene s ukupnim pravom i politikama Unije. Odluke o operacijama financiranja i operacijama ulaganja trebao bi u konačnici donijeti partner u provedbi.

(46)

Odbor za ulaganja sastavljen od neovisnih stručnjaka trebao bi donijeti odluku o odobrenju potpore iz jamstva EU-a za operacije financiranja i operacije ulaganja koje ispunjavaju kriterije prihvatljivosti, pri čemu se osigurava pružanje vanjskog stručnog znanja u ocjenjivanju projekata s obzirom na ulaganja. Odbor za ulaganja trebao bi imati različite sastave kako bi se što bolje obuhvatila različita područja politike i sektori.

(47)

Odbor za ulaganja trebao bi od svojeg osnivanja postati odgovoran i za odobravanje jamstva EU-a za operacije financiranja i operacije ulaganja u skladu s Uredbom (EU) 2015/1017 kako bi se izbjegle usporedne slične strukture za procjenu prijedloga za upotrebu jamstva EU-a.

(48)

Odboru za ulaganja trebalo bi pomagati neovisno tajništvo koje djeluje u okviru Komisije i koje odgovara predsjedniku Odbora za ulaganja.

(49)

Pri odabiru partnerâ u provedbi za pokretanje fonda InvestEU Komisija bi trebala razmotriti njihovu sposobnost ispunjavanja ciljeva fonda InvestEU i davanja doprinosa iz vlastitih sredstava kako bi se zajamčila odgovarajuća geografska pokrivenost i diversifikacija, privukli privatni ulagatelji te osigurala dovoljna diversifikacija rizika i pružila rješenja za uklanjanje nedostataka na tržištu i investicijskih okolnosti koje nisu optimalne. S obzirom na svoju ulogu na temelju Ugovora, sposobnost da djeluje u svim državama članicama i postojeće iskustvo u okviru sadašnjih financijskih instrumenata i EFSU-a, Grupa EIB-a trebala bi i dalje biti privilegirani partner u provedbi za odjeljak „EU” u okviru fonda InvestEU. Osim Grupe EIB-a, nacionalne razvojne banke ili institucije trebale bi moći ponuditi niz dodatnih financijskih proizvoda, s obzirom na to da bi se njihovim iskustvom i mogućnostima na nacionalnoj i regionalnoj razini moglo doprinijeti maksimalnom učinku javnih sredstava na cijelom području Unije, i osigurati pravednu geografsku ravnotežu projekata. Program InvestEU trebao bi se provoditi tako da se pritom promiču jednaki uvjeti za manje i novije razvojne banke ili institucije. Nadalje, druge međunarodne financijske institucije trebale bi moći postati partneri u provedbi, posebno ako imaju komparativnu prednost u pogledu specifičnog stručnog znanja i iskustva u određenim državama članicama te ako većinski udio u njima imaju dioničari iz Unije. Trebalo bi također omogućiti da drugi subjekti koji ispunjavaju kriterije utvrđene Financijskom uredbom postanu partneri u provedbi.

(50)

U svrhu poticanja poboljšane geografske diversifikacije mogu se uspostaviti platforme za ulaganja, u okviru kojih se kombiniraju napori i stručnost partnerâ u provedbi s drugim nacionalnim razvojnim bankama ili institucijama koje imaju ograničeno iskustvo u uporabi financijskih instrumenata. Takve strukture treba poticati, među ostalim potporom dostupnom u okviru savjetodavnog centra InvestEU. Kako bi se promicala upotreba platformi za ulaganja u relevantnim sektorima, primjereno je udruživati suulagatelje, javna tijela, stručnjake, obrazovne i istraživačke institucije te institucije za osposobljavanje, relevantne socijalne partnere i predstavnike civilnog društva, kao i druge relevantne aktere na razini Unije te na nacionalnoj i regionalnoj razini.

(51)

Jamstvo EU-a u okviru odjeljka „države članice” trebalo bi se dodjeljivati svim partnerima u provedbi koji su prihvatljivi u skladu s člankom 62. stavkom 1. točkom (c) Financijske uredbe, uključujući nacionalne ili regionalne razvojne banke ili institucije, EIB, Europski investicijski fond i druge međunarodne financijske institucije. Pri odabiru partnerâ u provedbi u okviru odjeljka „države članice”, Komisija bi trebala u obzir uzeti prijedloge svake države članice, kako su navedeni u sporazumu o doprinosu. U skladu s člankom 154. Financijske uredbe, Komisija treba ocijeniti pravila i postupke partnera u provedbi kako bi utvrdila da jamče stupanj zaštite financijskih interesa Unije istovrijedan onome koji pruža Komisija.

(52)

O operacijama financiranja i operacijama ulaganja u konačnici bi u vlastito ime trebao odlučiti partner u provedbi te bi ih trebao provoditi u skladu sa svojim internim pravilima, politikama i postupcima i prikazati u svojim financijskim izvještajima ili, ako je to primjenjivo, objaviti u bilješkama uz financijske izvještaje. Komisija bi stoga trebala isključivo uzeti u obzir financijske obveze koje proizlaze iz jamstva EU-a i objaviti najveći iznos jamstva, uključujući sve relevantne informacije o pruženom jamstvu.

(53)

Fond InvestEU trebao bi, prema potrebi, omogućiti neometano i učinkovito kombiniranje bespovratnih sredstava ili financijskih instrumenata, ili oboje, koji se financiraju iz proračuna Unije ili iz drugih fondova, kao što je inovacijski fond za sustav EU-a za trgovanje emisijama, s jamstvom EU-a u situacijama u kojima je to potrebno radi pružanja što bolje potpore ulaganjima za uklanjanje određenih nedostataka na tržištu ili investicijskih okolnosti koje nisu optimalne.

(54)

Projekti koje dostavljaju partneri u provedbi radi dobivanja potpore u okviru programa InvestEU i koji obuhvaćaju kombiniranje potpore programa InvestEU i potpore drugih programa Unije trebali bi u cjelini biti usklađeni s ciljevima i kriterijima prihvatljivosti drugih iz relevantnih programa Unije. O uporabi jamstva EU-a trebalo bi odlučivati u skladu s programom InvestEU.

(55)

Savjetodavni centar InvestEU trebao bi podupirati razvoj stabilnog portfelja projekata ulaganja u svakoj sastavnici politike kroz savjetodavne inicijative koje će provoditi Grupa EIB-a ili drugi savjetodavni partneri ili izravno Komisija. Savjetodavni centar InvestEU trebao bi promicati geografsku diversifikaciju kako bi se doprinijelo ciljevima Unije u pogledu gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije te smanjenja regionalnih razlika. Savjetodavni centar InvestEU trebao bi obratiti posebnu pozornost na objedinjavanje malih projekata u veće portfelje. Komisija, Grupa EIB-a i drugi savjetodavni partneri trebali bi blisko surađivati radi osiguravanja učinkovitosti, sinergija i djelotvorne geografske pokrivenosti potpore diljem Unije, uzimajući pritom u obzir stručno znanje i lokalne kapacitete lokalnih partnera u provedbi, kao i Europski savjetodavni centar za ulaganja u okviru Uredbe (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća (15). Osim toga, savjetodavni centar InvestEU trebao bi osiguravati središnju pristupnu točku za pomoć u razvoju projekata koja se u okviru savjetodavnog centra InvestEU pruža tijelima vlasti i promotorima projekata.

(56)

Komisija bi zajedno s Grupom EIB-a kao glavnim partnerom trebala uspostaviti savjetodavni centar InvestEU, na temelju iskustva stečenog u okviru Europskog savjetodavnog centra za ulaganja. Komisija bi trebala biti odgovorna za usmjeravanje politika u okviru savjetodavnog centra InvestEU i upravljanje središnjom pristupnom točkom. Grupa EIB-a trebala bi osiguravati savjetodavne inicijative u okviru sastavnica politika. Osim toga, Grupa EIB-a trebala bi pružati operativne usluge Komisiji, među ostalim, doprinosom strateškim i političkim smjernicama u pogledu savjetodavnih inicijativa, evidentiranjem postojećih i novih savjetodavnih inicijativa, procjenom potreba za savjetovanjem te pružanjem savjeta Komisiji o najboljim načinima za zadovoljavanje tih potreba putem postojećih ili novih savjetodavnih inicijativa.

(57)

Kako bi se osigurao širok geografski doseg savjetodavnih usluga diljem Unije i uspješno iskoristilo lokalno znanje o fondu InvestEU, trebalo bi, prema potrebi te uzimajući u obzir postojeće programe potpore i prisutnost lokalnih partnera, osigurati prisutnost savjetodavnog centra InvestEU na lokalnoj razini u cilju pružanja konkretne, proaktivne i prilagođene pomoći na terenu. Kako bi se olakšalo pružanje savjetodavne potpore na lokalnoj razini i osigurale učinkovitost, sinergije i djelotvorna geografska pokrivenost potpore diljem Unije, savjetodavni centar InvestEU trebao bi surađivati s nacionalnim razvojnim bankama ili institucijama te imati koristi od njihovog stručnog znanja i iskorištavati ga.

(58)

Savjetodavni centar InvestEU trebao bi pružati savjetodavnu potporu malim projektima i projektima za novoosnovana poduzeća, osobito kada novoosnovana poduzeća žele zaštititi svoja ulaganja u istraživanja i inovacije stjecanjem prava intelektualnog vlasništva, kao što su patenti, uzimajući u obzir činjenicu da postoje druge službe koje mogu obuhvatiti takva djelovanja i pronaći sinergije s njima.

(59)

U kontekstu fonda InvestEU, trebalo bi pružiti potporu razvoju projekata i izgradnji kapaciteta kako bi se razvili organizacijski kapaciteti i aktivnosti razvoja tržišta koji su potrebni za osmišljavanje kvalitetnih projekata. Takva bi potpora trebala biti usmjerena i na financijske posrednike koji su ključni kako bi se malim i srednjim poduzećima te drugim akterima olakšao pristup financiranju i pomoglo ostvariti njihov puni potencijal , a trebala bi obuhvatiti i tehničku pomoć. Nadalje, cilj je savjetodavne potpore stvoriti uvjete za povećanje potencijalnog broja prihvatljivih primatelja u segmentima tržišta u nastajanju, posebno ako se zbog male veličine pojedinačnih projekata znatno povećava transakcijski trošak na razini projekta, na primjer u slučaju ekosustava socijalnog financiranja, uključujući filantropske organizacije ili kulturnih i kreativnih sektora. Potpora izgradnji kapaciteta trebala bi biti komplementarna i dodatna u odnosu na djelovanje u okviru drugih programa Unije kojima je obuhvaćeno određeno područje politike. Također bi trebalo uložiti napore kako bi se poduprla izgradnja kapaciteta potencijalnih promotora projekata, osobito lokalnih organizacija i tijela vlasti.

(60)

Trebalo bi uspostaviti portal InvestEU kako bi se osigurala lako dostupna baza podataka o projektima prilagođena korisnicima kojom će se povećati vidljivost projekata ulaganja za koje se traže financijska sredstva, pri čemu bi dodatni naglasak trebalo staviti na pružanje mogućeg portfelja projekata ulaganja partnerima u provedbi, usklađenih s pravom i politikama Unije.

(61)

U skladu s Uredbom [Instrument Europske unije za oporavak] i u okviru sredstava koja su njime dodijeljena, trebalo bi provesti mjere oporavka i otpornosti u okviru fonda InvestEU kako bi se riješio dosad nezabilježen učinak krize uzrokovane bolešću COVID-19 i dugoročno ojačalo gospodarstvo Unije. Takva dodatna sredstva trebala bi se upotrebljavati tako da se osigura poštovanje rokova predviđenih Uredbom [EURI]. Taj bi se zahtjev ispunio sklapanjem relevantnih sporazuma o jamstvu s partnerima u provedbi do 31. prosinca 2023.

(62)

U skladu s točkama 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (16), program InvestEU treba evaluirati na temelju informacija prikupljenih u okviru posebnih zahtjeva za praćenje i pritom izbjegavati prekomjerno reguliranje i administrativno opterećenje, posebno za države članice. Ti zahtjevi mogu prema potrebi obuhvaćati mjerljive pokazatelje kao osnovu za evaluaciju učinaka programa InvestEU na terenu.

(63)

Trebalo bi primjenjivati čvrst okvir za praćenje utemeljen na pokazateljima ostvarenja, ishoda i učinka kako bi se pratio napredak prema ostvarenju ciljeva Unije. Kako bi se jamčila odgovornost prema građanima Unije, Komisija bi trebala Europskom parlamentu i Vijeću podnositi godišnja izvješća o napretku, učinku i operacijama programa InvestEU.

(64)

Horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije primjenjuju se na ovu Uredbu. Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi i njima se prije svega određuje postupak za utvrđivanje i izvršenje proračuna putem bespovratnih sredstava, javne nabave, nagrada, neizravne provedbe te predviđaju provjere odgovornosti financijskih aktera. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a također se odnose na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama, s obzirom na to da je poštovanje vladavine prava temeljni preduvjet dobrog financijskog upravljanja i djelotvornog financiranja EU-a.

(65)

Financijska uredba primjenjuje se na program InvestEU. Njome se utvrđuju pravila o izvršenju proračuna Unije, uključujući pravila o proračunskim jamstvima.

(66)

U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (17), Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 (18), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (19) i Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939 (20), financijski interesi Unije trebaju se štititi razmjernim mjerama, među ostalim i sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti, uključujući prijevare, povrat izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava, te, prema potrebi, izricanjem administrativnih sankcija. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja („EPPO”) može provoditi istrage i progon kaznenih djela kojima se šteti financijskim interesima Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća (21). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije moraju u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti Komisiji, OLAF-u, EPPO-u potrebna prava i potrebni pristup u pogledu onih država članica koje sudjeluju u pojačanoj suradnji na temelju Uredbe (EU) 2017/1939, kao i Europskom revizorskom sudu, te osigurati da svaka treća strana koja je uključena u izvršenje sredstava Unije dodijeli jednakovrijedna prava.

(67)

Treće zemlje koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) mogu sudjelovati u programima Unije u okviru suradnje uspostavljene na temelju Sporazuma o EGP-u, kojim se predviđa provedba programâ na temelju odluke donesene u skladu s tim Sporazumom. Treće zemlje mogu sudjelovati i na temelju drugih pravnih instrumenata. U Uredbu bi trebalo uvrstiti posebnu odredbu kojom bi se jamčila potrebna prava i pristup odgovornom ovlaštenom službeniku, OLAF-u kao i Europskom revizorskom sudu da na sveobuhvatan način izvršavaju svoje nadležnosti.

(68)

U skladu s člankom 83. [Prijedloga Odluke Vijeća o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj uniji, uključujući odnose između Europske unije s jedne strane te Grenlanda i Kraljevine Danske s druge strane („Odluka o prekomorskom pridruživanju”)] (22), osobe i subjekti s boravištem odnosno poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama i područjima ispunjavaju uvjete za financiranje, podložno pravilima i ciljevima programa InvestEU i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili područje povezani.

(69)

Kako bi se elementi ove Uredbe koji nisu ključni dopunili smjernicama o ulaganjima i tablicom pokazatelja, olakšala brza i fleksibilna prilagodba pokazatelja uspješnosti i prilagodila stopa rezervacija, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s  uspostavom pokazatelja koje će Upravljački odbor koristiti za utvrđivanje država članica i sektora koji su gospodarski najviše pogođeni pandemijom bolesti COVID 19 i država članica u kojima je mogućnost državne potpore za solventnost ograničenija, zajedno s metodologijom za primjenu tih pokazatelja i izradom smjernica o ulaganjima za operacije financiranja i operacije ulaganja u okviru različitih sastavnica politike, tablicom pokazatelja i izmjenom Priloga III. ovoj Uredbi radi revizije ili dopune pokazatelja i prilagodbe stope rezervacija. U skladu s načelom proporcionalnosti te smjernice o ulaganjima trebale bi uključivati odgovarajuće odredbe za izbjegavanje nepotrebnog administrativnog opterećenja. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(69a)

Potrebno je zajamčiti da se fond InvestEU provede što je prije moguće nakon što stupi na snagu. Stoga bi partnerima u provedbi trebalo omogućiti da Komisiji predlože operacije financiranja i ulaganja prije osnivanja i početka rada Odbora za ulaganja ili prije sklapanja odgovarajućeg sporazuma o jamstvu. U takvim slučajevima Komisija bi trebala biti odgovorna za odobravanje operacija. Također bi trebalo biti moguće spojiti financijske instrumente uspostavljene programima iz Priloga IV. ovoj Uredbi i jamstvo EU-a uspostavljeno Uredbom (EU) 2015/1017 s financijskim instrumentima iz ove Uredbe, ako je to primjenjivo i pod uvjetom da se provede prethodna evaluacija.

(70)

Programom InvestEU trebalo bi uklanjati nedostatke na tržištu i investicijske okolnosti koje nisu optimalne u cijeloj Uniji i pojedinoj državi članici te, za nove ili složene nedostatke na tržištu, omogućiti testiranje inovativnih financijskih proizvoda i sustava za njihovo širenje na cijelom tržištu Unije. Stoga je opravdano djelovanje na razini Unije,

(a)

do 20 051 970 000 EUR za ciljeve iz članka 3. stavka 2. točke (a);

(b)

do 11 250 000 000 EUR za ciljeve iz članka 3. stavka 2. točke (b);

(c)

do 12 500 000 000 EUR za ciljeve iz članka 3. stavka 2. točke (c);

(d)

do 5 567 500 000 EUR za ciljeve iz članka 3. stavka 2. točke (d);

(e)

do 31 153 850 000 EUR za ciljeve iz članka 3. stavka 2. točke (e);

(ea)

do 11 250 000 000 EUR za ciljeve iz članka 3. stavka 2. točke (ea).

1.

Razvoj energetskog sektora u skladu s prioritetima energetske unije, uključujući sigurnost opskrbe energijom, prelazak na čistu energiju i obveze preuzete na temelju Programa održivog razvoja do 2030. i Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, posebice:

2.

Razvoj održivih i sigurnih prometnih infrastruktura i rješenja za mobilnost te opreme i inovativnih tehnologija u skladu s prometnim prioritetima Unije i obvezama preuzetima na temelju Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, posebice:

3.

Okoliš i resursi, posebice s obzirom na sljedeće:

4.

Razvoj infrastrukture za digitalnu povezivost, posebice s pomoću projekata kojima se podupire uvođenje digitalnih mreža vrlo visokog kapaciteta ili povezivost putem mreže 5G te se poboljšava digitalna povezivost i pristup, posebno u ruralnim područjima i perifernim regijama.

5.

Istraživanje, razvoj i inovacije, posebice:

6.

Razvoj, uvođenje i rast digitalnih tehnologija i usluga, naročito digitalnih tehnologija i usluga kojima se doprinosi ciljevima programa Digitalna Europa, posebice s pomoću:

7.

Financijska potpora subjektima koji zapošljavaju do 499 zaposlenika, s posebnim naglaskom na MSP-ove i mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, posebice osiguravanjem:

8.

Kulturni i kreativni sektor, kulturna baština, mediji, audiovizualni sektor, novinarstvo i tisak, posebice, među ostalim, s pomoću razvoja novih tehnologija, uporabe digitalnih tehnologija i tehnološkog upravljanja pravima intelektualnog vlasništva.

9.

Turizam.

10.

Rehabilitacija industrijskih lokacija (uključujući zagađene lokacije) i njihova obnova za održivu uporabu.

11.

Održiva poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo, akvakultura i drugi elementi šireg održivog biogospodarstva.

12.

Socijalna ulaganja, uključujući ona kojima se podupire provedba načela Europskog stupa socijalnih prava, posebice:

13.

Razvoj obrambene industrije radi doprinosa strateškoj autonomiji Unije, posebice potporom:

14.

Svemir, posebice u vezi s razvojem svemirskog sektora u skladu s ciljevima svemirske strategije:

15.

Mora i oceani, razvojem projekata i poduzeća u području plavog gospodarstva i financijskih načela održivog plavog gospodarstva, posebno u okviru pomorskog poduzetništva i industrije, obnovljive energije mora i kružnog gospodarstva.

1.1.

1.2.

1.3.

1.4.

2.1.

2.2.

2.3.

3.1.

3.2.

3.3.

3.4.

4.1.

4.2.

4.3.

4.4.

4.5.

4.6.

4.7.

4.8.

5.1.

5.2.

6.1.

6.2.

6.3.

6.4.

6.5.

7.1.

7.2.

7.3.

8.1.

8.2.

8.3.

8.4.

8.4a

8.5.

8.6.

8.7.

8.7a

8.7b

8.7c

8.7d

8.7e

8.7f

—

Instrument Europskog tehnološkog mehanizma (ETF98): Odluka Vijeća 98/347/EZ od 19. svibnja 1998. o mjerama financijske pomoći malim i srednjim poduzećima (MSP) koja su inovativna i pridonose otvaranju radnih mjesta – inicijativa za rast i zapošljavanje (SL L 155, 29.5.1998., str. 43.)

—

Pilot-projekt za prijenos tehnologije (TTP): Odluka Komisije o donošenju odluke o dopunskom financiranju u vezi s financiranjem djelovanja u okviru aktivnosti „Unutarnje tržište robe i sektorske politike” Glavne uprave za poduzetništvo i industriju za 2007. i donošenju okvirne odluke o financiranju pripremnog djelovanja „Uloga EU-a u globaliziranom svijetu” i četiriju pilot-projekata „Erasmus za mlade poduzetnike”, „Mjere za promicanje suradnje i partnerstva među mikropoduzećima i MSP-ovima”, „Tehnološki prijenos” i „Europske destinacije izvrsnosti” Glavne uprave za poduzetništvo i industriju za 2007.

—

Instrument Europskog tehnološkog mehanizma (ETF01): Odluka Vijeća 2000/819/EZ od 20. prosinca 2000. o višegodišnjem programu za poduzeća i poduzetništvo, a posebno za mala i srednja poduzeća (MSP) (2001.–2005.) (SL L 333, 29.12.2000., str. 84.)

—

Program za konkurentnost i inovacije – instrument pomoći za brzorastuće i inovativne MSP-ove (CIP GIF): Odluka br. 1639/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 2006. o uspostavljanju Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije (2007.–2013.) (SL L 310, 9.11.2006., str. 15.)

—

Instrument za povezivanje Europe (CEF): Uredba (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Instrumenta za povezivanje Europe, izmjeni Uredbe (EU) br. 913/2010 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 680/2007 i (EZ) br. 67/2010 (SL L 348, 20.12.2013., str. 129.) kako je izmijenjena Uredbom (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2015. o Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013 – Europski fond za strateška ulaganja (SL L 169, 1.7.2015., str. 1.)

—

Instrument vlasničkog kapitala za rast u okviru programa COSME (COSME EFG): Uredba (EU) br. 1287/2013 Europskog Parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Programa za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME) (2014. – 2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1639/2006/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 33.)

—

Vlasnički instrument u okviru InnovFin-a:

—

Sastavnica „ulaganja u jačanje kapaciteta” u okviru programa EaSI: Uredba (EU) br. 1296/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o Programu Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije i izmjeni Odluke br. 283/2010/EU o uspostavi Europskog mikrofinancijskog instrumenta za zapošljavanje i socijalnu uključenost – Progress (SL L 347, 20.12.2013., str. 238.)

—

Instrument za davanje jamstava MSP-ovima 1998. (SMEG98): Odluka Vijeća 98/347/EZ od 19. svibnja 1998. o mjerama financijske pomoći malim i srednjim poduzećima (MSP) koja su inovativna i pridonose otvaranju radnih mjesta – inicijativa za rast i zapošljavanje (SL L 155, 29.5.1998., str. 43.).

—

Instrument za davanje jamstava MSP-ovima 2001. (SMEG01): Odluka Vijeća 2000/819/EZ od 20. prosinca 2000. o višegodišnjem programu za poduzeća i poduzetništvo, a posebno za mala i srednja poduzeća (MSP) (2001.–2005.) (SL L 333, 29.12.2000., str. 84.)

—

Program za konkurentnost i inovacije –instrument za davanje jamstava MSP-ovima 2007. Odluka br. 1639/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 2006. o uspostavljanju Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije (2007.–2013.) (SL L 310, 9.11.2006., str. 15.)

—

Europski mikrofinancijski instrument Progress – jamstvo (EPMF-G): Odluka br. 283/2010/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. ožujka 2010. o uspostavi Europskog mikrofinancijskog instrumenta za zapošljavanje i socijalnu uključenost – Progress (SL L 87, 7.4.2010., str. 1.)

—

Instrument za financiranje na temelju podjele rizika – instrument za podjelu rizika (RSI):

—

Jamstveni instrument u okviru EaSI-ja: Uredba (EU) br. 1296/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o Programu Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije i izmjeni Odluke br. 283/2010/EU o uspostavi Europskog mikrofinancijskog instrumenta za zapošljavanje i socijalnu uključenost – Progress (SL L 347, 20.12.2013., str. 238.)

—

Instrument kreditnog jamstva COSME (COSME LGF): Uredba (EU) br. 1287/2013 Europskog Parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Programa za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME) (2014. – 2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1639/2006/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 33.)

—

Dužnički instrument u okviru InnovFin-a:

—

Instrument jamstva za kulturne i kreativne sektore (CCS GF): Uredba (EU) br. 1295/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa Kreativna Europa (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage Odluka br. 1718/2006/EZ, br. 1855/2006/EZ i br. 1041/2009/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 221.)

—

Instrument jamstva za studentske zajmove: Uredba (EU) br. 1288/2013 Europskog Parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa „Erasmus+”: programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport i stavljanju izvan snage odluka br. 1719/2006/EZ, 1720/2006/EZ i 1298/2008/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 50.)

—

Instrument za privatno financiranje energetske učinkovitosti (PF4EE): Uredba (EU) br. 1293/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavljanju Programa za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 614/2007 (SL L 347, 20.12.2013., str. 185.)

—

Instrument za financiranje na temelju podjele rizika (RSFF): Odluka br. 1982/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o Sedmom okvirnom programu Europske zajednice za istraživanja, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti, Izjave Komisije (2007.–2013.) (SL L 412, 30.12.2006., str. 1.)

—

InnovFin:

—

Dužnički instrument u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF DI): Uredba (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Instrumenta za povezivanje Europe, izmjeni Uredbe (EU) br. 913/2010 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 680/2007 i (EZ) br. 67/2010 (SL L 348, 20.12.2013., str. 129.)

—

Instrument za financiranje prirodnog kapitala (NCFF): Uredba (EU) br. 1293/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavljanju Programa za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 614/2007 (SL L 347, 20.12.2013., str. 185.)

—

Europski mikrofinancijski instrument Progress – Fonds commun de placement – fonds d'investissement spécialisé (EPMF FCP-FIS): Odluka br. 283/2010/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. ožujka 2010. o uspostavi Europskog mikrofinancijskog instrumenta za zapošljavanje i socijalnu uključenost – Progress (SL L 87, 7.4.2010., str. 1.)

—

Marguerite:

—

Europski fond za energetsku učinkovitost (EEEF): Uredba (EU) br. 1233/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2010. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 663/2009 o uspostavljanju programa za potporu gospodarskom oporavku dodjelom financijske pomoći Zajednice projektima u području energetike (SL L 346, 30.12.2010., str. 5.)

(a)

po prirodi su javno dobro za koje subjekt ili poduzeće ne mogu ostvariti dovoljnu financijsku korist (kao što su obrazovanje i vještine, zdravstvena skrb i pristupačnost, sigurnost i obrana te infrastruktura dostupna bez troškova ili uz zanemarive troškove);

(b)

vanjske čimbenike koje subjekt ili poduzeće općenito nisu uspjeli internalizirati, poput ulaganja u istraživanje i razvoj, energetske učinkovitosti, zaštite klime ili okoliša;

(c)

neravnotežu u pogledu informacija, posebno kod MSP-ova i malih poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, uključujući veće razine rizika povezane s poduzećima u ranoj fazi, poduzećima s pretežito nematerijalnom imovinom ili nedostatnim kolateralom ili poduzećima usredotočenima na aktivnosti većeg rizika;

(d)

prekogranične infrastrukturne projekte i povezane usluge ili fondove čija su ulaganja prekogranična s ciljem otklanjanja rascjepkanosti unutarnjeg tržišta i poboljšanja koordinacije unutar njega;

(e)

izloženost većim razinama rizika u određenim sektorima, zemljama ili regijama, iznad razina koje financijski izvršitelji mogu ili žele prihvatiti, uključujući slučajeve u kojima ulaganje uopće ne bi bilo izvršeno ili ne bi bilo izvršeno u jednakoj mjeri zbog svoje novine ili rizika povezanih s inovacijama ili neprovjerenim tehnologijama;

(f)

u slučaju potpore operacijama financiranja i operacijama ulaganja u okviru sastavnice za europska strateška ulaganja, subjekti koji imaju poslovni nastan u Uniji ili posluju u Uniji ulaganje uz tržišno financiranje uopće ne bi izvršili ili ga ne bi izvršili u jednakoj mjeri zbog otežane internalizacije koristi za europske strateške interese;

(g)

nove ili složene nedostatke na tržištu ili investicijske okolnosti koje nisu optimalne u skladu s člankom 8. stavkom 1. točkom (a) podtočkom iii. ove Uredbe.

1.

Kako bi se smatrale dodatnima uz ulaganja iz privatnih izvora iz članka 209. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe, fondom InvestEU podupiru se operacije financiranja i operacije ulaganja partnera u provedbi tako što se usmjeravaju na ulaganja kojima se, zbog njihovih karakteristika (doprinos javnom dobru, vanjski čimbenici, neravnoteža u pogledu informacija, pitanja socioekonomske kohezije ili drugo), ne može ostvariti dostatna financijska isplativost na tržišnoj razini ili ih se smatra prerizičnima (s obzirom na razine rizika koje su relevantni privatni subjekti voljni prihvatiti). Zbog tih karakteristika u okviru takvih operacija financiranja i operacija ulaganja ne može se pristupiti tržišnom financiranju pod razumnim uvjetima u pogledu cijena, zahtjeva za kolateral, vrsta financiranja, dospijeća na otplatu primljenih financijskih sredstava ili drugih uvjeta te se one bez javnih potpora u Uniji uopće ne bi izvršile ili se ne bi izvršile u jednakoj mjeri.

2.

Kako bi se smatrale dodatnima uz postojeće potpore iz drugih javnih izvora iz članka 209. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe, u okviru fonda InvestEU podupiru se samo operacije financiranja i operacije ulaganja koje ispunjavaju sljedeće uvjete:

3.

Operacije financiranja i operacije ulaganja u okviru sastavnice za europska strateška ulaganja mogu se smatrati dodatnima i kad god druga privatna i javna tijela koja imaju poslovni nastan u Uniji i posluju u Uniji te operacije bez potpore iz fonda InvestEU uopće ne bi izvršila ili ih ne bi izvršila u jednakoj mjeri.

(a)

potpora pružena u podređenom položaju u odnosu na druge javne ili privatne zajmodavce ili unutar strukture financiranja;

(b)

potpora pružena kroz vlasnički ili kvazivlasnički kapital ili dug s dugim dospijećem, cijenama, zahtjevima za kolateral ili drugim uvjetima koji nisu dostatno raspoloživi na tržištu ili iz drugih javnih izvora;

(c)

potpora operacijama koje imaju veći profil rizičnosti od onoga koji se obično prihvaća u okviru standardnih aktivnosti partnera u provedbi ili potpora partnerima u provedbi u nadmašivanju vlastitih kapaciteta za potporu takvim operacijama;

(d)

sudjelovanje u mehanizmima podjele rizika usmjerenima na područja politika u kojima je partner u provedbi izložen većim razinama rizika u usporedbi s razinama koje on obično prihvaća ili koje privatni financijski izvršitelji mogu ili žele prihvatiti;

(e)

potpora kojom se potiče/privlači priljev dodatnog privatnog ili javnog financiranja te dopunjavaju drugi privatni i komercijalni izvori, posebno oni koji potječu od vrsta ulagatelja ili institucionalnih ulagatelja koji tradicionalno izbjegavaju rizik, kao posljedica pozitivnog signala koji je poslan potporom pruženom u okviru fonda InvestEU;

(f)

potpora pružena u okviru financijskih proizvoda koji nisu dostupni ili se ne nude u dovoljnoj mjeri u ciljanim zemljama ili regijama zbog nepostojećih, slabo razvijenih ili nepotpunih tržišta.

1.

aktivnosti kojima se ograničavaju prava i slobode pojedinca ili krše ljudska prava;

2.

uporabu, razvoj ili proizvodnju proizvoda i tehnologija u području obrambenih aktivnosti koji su zabranjeni primjenjivim međunarodnim pravom;

3.

proizvode ili aktivnosti povezane s duhanom (proizvodnju, distribuciju, obradu i trgovinu);

4.

aktivnosti isključene iz financiranja u skladu s člankom [X]. Uredbe o [Obzoru Europa] (30): istraživanja o kloniranju ljudi u reproduktivne svrhe; aktivnosti kojima se želi izmijeniti genetičko nasljeđe ljudskih bića i u okviru kojih bi takve izmjene mogle postati nasljedne; aktivnosti za stvaranje ljudskih embrija isključivo u svrhu istraživanja ili dobivanja matičnih stanica, među ostalim s pomoću prijenosa jezgre somatskih stanica;

5.

kockanje (aktivnosti koje se odnose na proizvodnju, izgradnju, distribuciju, obradu, trgovinu ili softver);

6.

prostituciju i povezanu infrastrukturu, usluge i medije;

7.

aktivnosti u okviru kojih se žive životinje koriste u pokusne i znanstvene svrhe ako se ne može zajamčiti usklađenost s Konvencijom Vijeća Europe o zaštiti kralježnjaka koji se koriste u pokusne i druge znanstvene svrhe (31);

8.

aktivnosti razvoja sektora nekretnina, na primjer aktivnosti čija je isključiva svrha preuređenje i ponovno davanje u zakup ili preprodaja postojećih zgrada, kao i izgradnja novih projekata. Međutim, prihvatljive su aktivnosti u sektoru nekretnina povezane s posebnim ciljevima programa InvestEU kako je navedeno u članku 3. stavku 2. i s prihvatljivim područjima za operacije financiranja i operacije ulaganja iz Priloga II., poput ulaganja u projekte u području energetske učinkovitosti ili socijalnih stanova;

9.

financijske aktivnosti poput kupovine financijskih instrumenata ili trgovanja tim instrumentima. Posebno se isključuju intervencije usmjerene na otkup u svrhu razdvajanja imovine ili zamjenski kapital namijenjen razdvajanju imovine;

10.

aktivnosti zabranjene primjenjivim nacionalnim zakonodavstvom;

11.

razgradnju, rad, prilagodbu ili izgradnju nuklearnih elektrana;

12.

ulaganja povezana s rudarstvom ili vađenjem, obradom, distribucijom, skladištenjem ili izgaranjem krutih fosilnih goriva i nafte, kao i ulaganja povezana s vađenjem plina. Ovo isključenje ne primjenjuje se na:

13.

ulaganja u postrojenja za zbrinjavanje otpada na odlagalištima. Ovo izuzeće ne primjenjuje se na ulaganja u:

14.

ulaganja u postrojenja za mehaničko-biološku obradu. Ovo izuzeće ne primjenjuje se na ulaganja u ponovno opremanje postojećih postrojenja za mehaničko-biološku obradu u svrhu pretvorbe otpada u energiju ili aktivnosti recikliranja odvojenog otpada poput kompostiranja i anaerobne izgradnje.

15.

ulaganja u spalionice za obradu otpada. Ovo izuzeće ne primjenjuje se na ulaganja u: