(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 4. rujna 2014. antidampinški ispitni postupak u pogledu uvoza u Uniju acesulfam kalija podrijetlom iz Narodne Republike Kine („dotična zemlja” ili „NRK”) te acesulfam kalija podrijetlom iz Narodne Republike Kine sadržanog u određenim pripravcima i/ili mješavinama. Komisija je pokrenula ispitni postupak na temelju članka 5. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1225/2009 („Osnovna uredba”), a Obavijest o pokretanju postupka objavila je u Službenom listu Europske unije (2) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Komisija je pokrenula ispitni postupak nakon zahtjeva koji je 22. srpnja 2014. podnijelo društvo Nutrinova Nutrition Specialties & Food Ingredients GmbH („podnositelj zahtjeva”), jedini proizvođač acesulfam kalija (ili „Ace-K”) u Uniji. Podnositelj zahtjeva stoga predstavlja ukupnu proizvodnju sladila Ace-K u Uniji. Zahtjev je sadržavao dokaz o dampingu i proizišloj materijalnoj šteti što je bilo dostatno da se opravda pokretanje ispitnog postupka.

(3)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju ispitnog postupka posebno obavijestila podnositelja zahtjeva, proizvođače izvoznike koji su joj poznati i kineska nadležna tijela, uvoznike i korisnike koji su joj poznati, trgovce te udruženja za koja se zna da se to na njih odnosi te ih je pozvala na sudjelovanje.

(4)

Zainteresirane strane dobile su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje Komisije i/ili službenika za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(5)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka obavijestila zainteresirane strane da se, na temelju informacija iz zahtjeva, dotični proizvod proizvodi jedino u Uniji i NRK-u. Zainteresirane strane imale su priliku iznijeti primjedbe. Nisu dostavljene nikakve primjedbe.

(6)

Unatoč tome, Komisija je stupila u kontakt sa svih devet trećih zemalja za koje su statistički podaci Eurostata pokazivali izvoz u Uniju proizvoda koji su obuhvaćeni istim oznakama KN kao i dotični proizvod. Komisija ih je zamolila za pomoć pri utvrđivanju proizvođača i/ili udruženja proizvođača sladila Ace-K. Nijedna od trećih zemalja s kojima je stupljeno u kontakt nije mogla utvrditi proizvođače sladila Ace-K. Stoga nije utvrđena nijedna druga proizvodnja osim one u Uniji i u dotičnoj zemlji.

(7)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da bi za uzorak mogla odabrati zainteresirane strane u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe.

(8)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave podatke određene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(9)

S obzirom na mali broj odgovora, Komisija je odlučila da odabir uzorka nije potreban.

(10)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika iz NRK-a koji su joj poznati zatražila da dostave podatke određene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, Komisija je od misije NRK-a pri Uniji zatražila da utvrdi ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku, ako postoje, i/ili da s njima stupi u kontakt.

(11)

Četvero proizvođača izvoznika iz dotične zemlje dostavilo je zatražene podatke i pristalo na uvrštenje u uzorak. Jedan od tih proizvođača izvoznika nije prodavao u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka. Stoga se njega nije moglo ispitati te je posljedično broj društava koja surađuju bio tri. Ona su činila ukupan uvoz dotičnog proizvoda u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka. S obzirom na mali broj uključenih strana, Komisija je odlučila da odabir uzorka nije potreban.

(12)

Za potrebe članka 2. stavka 7. točke (b) Osnovne uredbe, Komisija je poslala obrasce zahtjeva za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva trima proizvođačima izvoznicima koji surađuju u dotičnoj zemlji. Nijedan od ta tri proizvođača izvoznika koji surađuju nije dostavio zahtjev za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva.

(13)

Komisija je poslala upitnike proizvođaču iz Unije, trima proizvođačima izvoznicima koji surađuju u dotičnoj zemlji te svim nepovezanim uvoznicima i korisnicima koji su iskazali interes za ispitni postupak.

(14)

Odgovori na upitnik primljeni su od proizvođača iz Unije, tri proizvođača izvoznika koji surađuju u dotičnoj zemlji, tri nepovezana uvoznika i jednog korisnika.

(15)

Komisija je zatražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za privremeno utvrđivanje dampinga, proizišle štete i interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. Osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorijama sljedećih društava:

Proizvođač iz Unije

Uvoznici

Korisnici

Proizvođači izvoznici u dotičnoj zemlji

(16)

Ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. srpnja 2013. do 30. lipnja 2014. („razdoblje ispitnog postupka”). Ispitivanjem kretanja važnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od siječnja 2011. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(17)

Dotični proizvod jest acesulfam kalij (kalijeva sol 6-metil-1,2,3-oksatiazin-4(3H)-on 2,2-dioksid; CAS RN 55589-62-3) podrijetlom iz NRK-a te acesulfam kalij podrijetlom iz NRK-a sadržan u pripravcima i/ili mješavinama koji sadržavaju i ostala sladila i/ili vodu („proizvod iz ispitnog postupka”) koji je trenutačno obuhvaćen oznakom (oznakama) KN ex 2106 90 92 , ex 2106 90 98 , ex 2934 99 90 (oznaka TARIC 2934 99 90 21), ex 3824 90 92 , ex 3824 90 93 i ex 3824 90 96 („dotični proizvod”). Acesulfam kalij obično se naziva i acesulfam K ili Ace-K.

(18)

Ace-K se upotrebljava kao umjetno sladilo u širokom rasponu primjena, na primjer u hrani, piću i farmaceutskim proizvodima.

(19)

Utvrđeno je da Ace-K koji u Uniji proizvodi i prodaje industrija Unije ima jednaka osnovna fizička i kemijska svojstva te iste osnovne namjene kao i Ace-K koji se proizvodi u dotičnoj zemlji i prodaje za izvoz u Uniju. Stoga se ti proizvodi smatraju istovjetnima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(20)

Na temelju članka 2. stavka 7. točke (b) navedene Uredbe Komisija određuje uobičajenu vrijednost u skladu s člankom 2. stavcima 1. do 6. Osnovne uredbe za proizvođače izvoznike u NRK-u koji poštuju kriterije iz članka 2. stavka 7. točke (c) Osnovne uredbe te bi im se stoga mogao odobriti tretman tržišnoga gospodarstva.

(21)

Međutim, kako je navedeno i u uvodnoj izjavi 12., nijedan proizvođač izvoznik koji surađuje nije podnio zahtjev za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva.

(22)

U skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe, uobičajenu vrijednost moralo se utvrditi na temelju cijena u odgovarajućoj trećoj zemlji tržišnoga gospodarstva („analogna zemlja”), odnosno cijene iz te treće zemlje u druge zemlje, uključujući Uniju, ili, ako to nije moguće, na nekoj drugoj razumnoj osnovi, uključujući stvarno plaćenu ili naplativu cijenu u Uniji za istovjetni proizvod, odgovarajuće prilagođenu, ako je potrebno, kako bi uključivala razumnu profitnu maržu.

(23)

Budući da nije bilo analogne treće zemlje, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 6., uobičajena vrijednost temeljila se na stvarno plaćenim ili naplativim cijenama u Uniji za istovjetni proizvod. Utvrđeno je da je proizvođač iz Unije prodavao vrste proizvoda koje odgovaraju vrstama proizvoda koje su kineski proizvođači koji surađuju prodavali na tržištu Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka. Utvrđeno je da je prodaja proizvođača iz Unije nezavisnim kupcima bila reprezentativna kad se izrazi kao udjel ukupnog obujma izvoza dotičnog proizvoda te po vrsti proizvoda. Prodaja tih vrsta proizvoda koju je ostvario proizvođač iz Unije bila je profitabilna. Njihova prosječna prodajna cijena u Uniji služila je kao uobičajena vrijednost.

(24)

Proizvođači izvoznici koji surađuju izvozili su u Uniju izravno nezavisnim kupcima. Stoga je izvozna cijena bila stvarno plaćena ili naplativa cijena za dotični proizvod kad se prodavao za izvoz u Uniju, u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe.

(25)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika koji surađuju na temelju franko tvornica.

(26)

U slučajevima u kojima je to bilo opravdano kako bi se osigurala primjerena usporedba, Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe.

(27)

Komisija je posebno izvršila prilagodbu za razlike u razini trgovine jer je utvrđeno da je jedini proizvođač iz Unije prodavao uglavnom korisnicima, dok su kineski proizvođači prodavali uglavnom trgovcima. Drugo, na temelju nekoliko podnesaka izvršena je prilagodba zbog razlike u kvaliteti i percepcije te razlike na tržištu između kineskog Ace-K i Ace-K proizvođača iz Unije. Osim toga, uobičajena vrijednost prilagođena je zbog određenih izvanrednih izdataka za istraživanje i razvoj te stavljanje proizvoda na tržište koje je proizvođač iz Unije imao tijekom razdoblja ispitnog postupka. O tim se izdacima detaljnije raspravlja u uvodnoj izjavi 67.

(28)

Komisija je za svakog proizvođača izvoznika koji surađuje usporedila ponderiranu prosječnu izvoznu cijenu po vrsti proizvoda i ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. Osnovne uredbe.

(29)

Na temelju toga privremene ponderirane prosječne dampinške marže izražene u postocima cijene CIF-a na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(30)

Za sve ostale proizvođače izvoznike iz dotične zemlje Komisija je utvrdila dampinšku maržu na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe. U tu je svrhu Komisija utvrdila razinu suradnje proizvođača izvoznika. Razina suradnje obujam je izvoza u Uniju proizvođača izvoznika koji surađuju izražen kao udjel ukupnog obujma izvoza, kako je iskazan u statističkim podacima Eurostata o uvozu, iz dotične zemlje u Uniju.

(31)

Razina suradnje u ovom je slučaju visoka jer je izvoz proizvođača izvoznika koji surađuju u Uniju činio ukupan izvoz u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka. Na temelju toga Komisija je odlučila preostalu dampinšku maržu temeljiti na razini društva koje surađuje s najvišom dampinškom maržom.

(32)

Privremena preostala dampinška marža, izražena kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, stoga iznosi 97,8 %.

(33)

Analiza se odnosi samo na jedno društvo. Stoga je radi zaštite povjerljivosti podataka većina pokazatelja navedena u indeksiranom obliku ili rasponima.

(34)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka istovjetni proizvod proizvodio je jedan proizvođač iz Unije, koji čini industriju Unije u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe.

(35)

Komisija je potrošnju u Uniji utvrdila na temelju podataka koje je dostavila industrija Unije, kineskih statističkih podataka o izvozu i podataka kineskih proizvođača izvoznika. Podaci Eurostata nisu bili prikladni za ovu svrhu jer se dotični proizvod uvozi pod nekoliko oznaka KN zajedno s brojnim drugim proizvodima. Budući da nije bilo proizvodnje sladila Ace-K ni u jednoj trećoj zemlji, sav uvoz u Uniju bio je iz NRK-a.

(36)

Potrošnja u Uniji razvijala se kako slijedi:

Tablica 1.

Potrošnja u Uniji (u tonama)

(37)

Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja sladila Ace-K u Uniji povećala se za oko 4 %, navodno zbog povećanja potražnje za proizvodima bez šećera u Uniji. U zadnjoj godini razmatranog razdoblja zabilježeno je smanjenje potrošnje zbog povećanog tržišnog natjecanja koje su prouzročila druga (nova) sladila. Međutim, čini se da je to smanjenje bilo samo privremeno i u spisu nema jasnih naznaka da će se potražnja za sladilom Ace-K dodatno smanjiti sljedećih godina.

(38)

Komisija je obujam kineskog uvoza utvrdila na temelju kineskih statističkih podataka o izvozu koji su radi provjere uspoređeni s podacima koje su dostavila tri proizvođača izvoznika iz NRK-a koji su činili ukupan obujam izvoza dotičnog proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(39)

Uvoz u Uniju i tržišni udjeli iz NRK-a razvijali su se kako slijedi:

Tablica 2.

Obujam uvoza (u tonama) i tržišni udjel

(40)

Razina uvoza iz NRK-a povećala se za 14 % tijekom razmatranog razdoblja. Tijekom istog razdoblja povećao se i tržišni udjel kineskog uvoza, i to za 10 % te je iznosio 65 % – 80 % tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(41)

Komisija je utvrdila cijene uvoza na temelju podataka proizvođača koji surađuju iz NRK-a. Ponderirana prosječna cijena CIF u eurima po kilogramu uvoza u Uniju iz NRK-a razvijala se kako slijedi:

Tablica 3.

Cijene CIF uvoza iz NRK-a (EUR/kg)

(42)

Prosječne cijene uvoza iz NRK-a dosljedno su se smanjivale tijekom razmatranog razdoblja za 30 %.

(43)

Komisija je utvrdila sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka uspoređujući:

(44)

Ponderirana prosječna cijena industrije Unije uspoređena je s odgovarajućim ponderiranim prosječnim cijenama po vrsti proizvoda iz uvoza proizvođača izvoznika koji surađuju za transakcije na istoj razini trgovine, nakon odbijanja rabata i popusta te nakon prilagodbi cijene industrije Unije zbog razlike u kvaliteti i percepcije te razlike na tržištu i izdataka za istraživanje i razvoj te stavljanje proizvoda na tržište zbog istih razloga koji su navedeni u prethodnoj uvodnoj izjavi 27. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak prometa proizvođača iz Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka. Komisija je utvrdila ponderiranu prosječnu maržu snižavanja cijena u iznosu od 18 % do 45 % zbog uvoza iz NRK-a na tržište Unije.

(45)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja. Za potrebe utvrđivanja štete Komisija nije pravila razliku između makroekonomskih i mikroekonomskih pokazatelja štete jer je jedini proizvođač iz Unije činio industriju Unije u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe. Komisija je makroekonomske pokazatelje ocijenila na temelju podataka koji se odnose na jedinog proizvođača iz Unije. Utvrđeno je da su podaci reprezentativni za gospodarsko stanje industrije Unije.

(46)

Gospodarski pokazatelji jesu: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udjel, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga, prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala. Analiziraju se u nastavku.

(47)

Ukupna proizvodnja Unije, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta razvijali su se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

Tablica 4.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(48)

Obujam proizvodnje industrije Unije dosljedno se smanjivao za 31 %. De facto, tijekom razmatranog razdoblja proizvođač iz Unije sve je češće zatvarao proizvodna postrojenja kako bi smanjio troškove. Tijekom razdoblja ispitnog postupka tvornica je zbog tog razloga bila zatvorena ukupno četiri mjeseca.

(49)

Tijekom razmatranog razdoblja proizvodni kapacitet industrije Unije ostao je nepromijenjen jer su mnogi troškovi fiksni neovisno o kapacitetu. Posljedično, iskorištenost kapaciteta smanjila se u skladu s obujmom proizvodnje.

(50)

Tijekom razmatranog razdoblja obujam prodaje koju je industrija Unije izvršila u Uniji nepovezanim kupcima i njezin tržišni udjel negativno su se razvijali:

Tablica 5.

Obujam prodaje i tržišni udjel

(51)

Tijekom razmatranog razdoblja obujam prodaje proizvođača iz Unije ukupno je pao za 13 %, iako se tijekom tog razdoblja potrošnja povećala. To negativno kretanje uključuje razdoblje blagog oporavka obujma od 2013. do razdoblja ispitnog postupka koji se mogao ostvariti samo ugovorima s prodajnim cijenama kojima se dodatno narušavala održivost industrije Unije.

(52)

Tržišni udjel industrije Unije isto je tako zabilježio pad tijekom razmatranog razdoblja, za 16 %, ne samo zbog kupaca koji su promijenili dobavljača, nego i zbog kupaca s dvostrukom opskrbom čime se povećao udjel kupovina iz NRK-a.

(53)

Jasno je da je rast industrije Unije bio negativan uzimajući u obzir prethodno navedeni pad tržišnog udjela i povećanje potrošnje navedeno u uvodnoj izjavi 37.

(54)

Zaposlenost i produktivnost tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 6.

Zaposlenost i produktivnost

(55)

Od 2011. do kraja razdoblja ispitnog postupka industrija Unije smanjila je svoje osoblje za gotovo jednu petinu kako bi izašla na kraj sa smanjenjem proizvodnje i u skladu s privremenim zatvaranjima. Tijekom istog razdoblja produktivnost se blago povećala za 6 % kao posljedica smanjenja broja zaposlenika.

(56)

Prosječni troškovi rada industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 7.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(57)

Tijekom razmatranog razdoblja prosječni troškovi rada industrije Unije po zaposleniku povećali su se za 15 % jer su otpremnine dospjele na naplatu kao posljedica smanjenja osoblja (vidi uvodnu izjavu 54.). Isto tako, nove stope plaća navodno su se primjenjivale u kemijskom sektoru.

(58)

Sve su dampinške marže bile znatne (vidi prethodnu uvodnu izjavu 29.). Utjecaj visine stvarnih dampinških marži na industriju Unije bio je znatan s obzirom na obujam i cijene uvoza iz NRK-a.

(59)

Ovo je prvi antidampinški ispitni postupak u pogledu dotičnog proizvoda. Stoga nisu bili raspoloživi podaci za procjenu učinaka mogućeg prethodnog dampinga.

(60)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije nepovezanim kupcima u Uniji razvijale su se kako slijedi:

Tablica 8.

Prodajne cijene u Uniji

(61)

Tijekom razmatranog razdoblja prosječna prodajna cijena istovjetnog proizvoda industrije Unije pala je za 12 %, djelomično nakon snažnog negativnog kretanja prosječnih uvoznih cijena iz NRK-a (vidi uvodnu izjavu 42.).

(62)

Prosječni trošak proizvodnje industrije Unije povećao se za 19 %. To je uglavnom bila posljedica većeg utjecaja fiksnih troškova na smanjenje obujma proizvodnje i prodaje te više cijene sirovine.

(63)

Razine zaliha industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 9.

Zalihe

(64)

Iako su se tijekom razmatranog razdoblja smanjile završne zalihe zbog privremenog zatvaranja proizvodnih postrojenja radi smanjenja troškova (vidi uvodnu izjavu 48.), povećao se postotak proizvodnih zaliha.

(65)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 10.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(66)

Komisija je utvrdila profitabilnost industrije Unije iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje. Komisija je pri izračunu profitabilnosti od prijavljenih troškova odbila sve troškove za istraživanje i razvoj te stavljanje proizvoda na tržište za koje smatra da su izvanredni, kako je navedeno i u prethodnoj uvodnoj izjavi 27. Bez tog bi odbitka industrija Unije u razdoblju ispitnog postupka počela bilježiti gubitke. U skladu s padom profitabilnosti, smanjili su se i neto novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja.

(67)

Industrija Unije tvrdila je da su odbijeni troškovi za istraživanje i razvoj te stavljanje proizvoda na tržište uobičajeni i stalni troškovi povezani s dotičnim proizvodom. Međutim, u ispitnom se postupku zaključilo da su ti troškovi bili povezani s novim proizvodom, iako proizvodom koji je obuhvaćen opsegom proizvoda iz ovog ispitnog postupka. Ti izvanredni i visoki troškovi ne bi nastali u uobičajenoj ili reprezentativnoj godini za industriju Unije. Osim toga, ti se troškovi odnose na istraživanje i razvoj te stavljanje na tržište proizvoda koji se tijekom razmatranog razdoblja nije prodavao na tržištu Unije u znatnim količinama.

(68)

Čak i uz prethodno navedeno isključenje troškova, tijekom razmatranog razdoblja profitabilnost proizvođača iz Unije smanjivala se naglo i dosljedno. Komisija je razinu profitabilnosti u razdoblju ispitnog postupka te kretanje profitabilnosti smatrala štetnima zbog prethodno opisanog jasnog i znatnog pada.

(69)

Nagli pad profitabilnosti uglavnom je bio posljedica raspodjele fiksnih troškova po toni koji su bili u stalnom porastu u usporedbi s obujmom proizvodnje i prodaje koji se smanjivao. Osim toga, zabilježen je očiti pad prosječnih cijena, zbog čega industrija Unije nije mogla zadržati razine dobiti te je stoga profitabilnost zabilježila snažan pad. Kako je prikazano u prethodnoj tablici 10., ostali pokazatelji uspješnosti imali su kretanje slično povratu na promet.

(70)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje djelatnosti. Izraženo u obliku indeksa, kretanje neto novčanog toka razvijalo se negativno tijekom razmatranog razdoblja, smanjivši se za 22 % kao posljedica smanjenja profitabilnosti.

(71)

Ulaganja industrije Unije još su se znatnije smanjila. Obujam ulaganja tijekom razdoblja ispitnog postupka iznosio je samo oko jedne trećine obujma ulaganja iz 2011. U pogledu profitabilnosti za ovaj izračun nisu uzeta u obzir ulaganja u novi proizvod.

(72)

Povratom ulaganja izražava se dobit u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Zabilježio je snažan i dosljedan pad od 2011. do razdoblja ispitnog postupka, i to za oko 75 %.

(73)

Budući da je dio velike međunarodne grupacije, jedini proizvođač iz Unije nije tvrdio da je do sada prethodno navedeni razvoj događaja utjecao na njegovu sposobnost prikupljanja kapitala. Međutim, industrija Unije tijekom postupka jasno je dala do znanja da trenutačno stanje nije održivo.

(74)

Znatna negativna kretanja primijećena su u sljedećim gospodarskim pokazateljima: proizvodnji, iskorištenosti kapaciteta, tržišnom udjelu, zaposlenosti, obujmu prodaje i prodajnim cijenama na tržištu Unije. Zalihe (kao postotak proizvodnje) povećale su se iako su se smanjile u apsolutnom smislu. Utjecaj prodajnih cijena koje su se dosljedno smanjivale zajedno s općim smanjenjem obujma prodaje bio je velik i doveo je do znatnog pada tržišnog udjela, profitabilnosti, povrata ulaganja i novčanog toka.

(75)

Činjenica da na tržištu Unije prevladavaju veliki sudionici u sektoru hrane i pića te da se taj posao obavlja na temelju godišnjih ugovora znači da je industrija Unije u tom sektoru posebno osjetljiva na pad obujma prodaje i cijena čak i ako se taj pad odnosi na mali broj kupaca.

(76)

S druge strane, produktivnost se poboljšala. Međutim, to je bila posljedica smanjenja broja zaposlenika zbog smanjenja potražnje i, posljedično, proizvodnje, zbog čega su neki od radnika postali tehnološki višak. Stoga se u tim okolnostima povećanje produktivnosti ne može smatrati pozitivnim elementom.

(77)

Povećala se i potrošnja u Uniji. Međutim, industrija Unije nije od toga mogla ostvariti korist zbog prethodno navedenog pada obujma prodaje i prodajnih cijena.

(78)

Jedna zainteresirana strana dovela je u pitanje postojanje štete. Ta je strana tvrdila da je stanje industrije Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka bilo uobičajeno. Tvrdila je da je industrija Unije izgubila zaštitu patenta i posljedično svoj prevladavajući položaj na tržištu. Stoga bi sada trebala prihvatiti manju dobit i manji obujam prodaje.

(79)

Taj je argument neutemeljen. Glavni patent za proizvodnju istekao je 2005. (dva manja patenta istekli su prije i nakon tog datuma). Nakon isteka patenta za proizvodnju 2005., i znatno prije razmatranog razdoblja, na tržište su ušli novi sudionici, odnosno kineski proizvođači izvoznici, te njihova prisutnost od tada postupno raste. U 2009., znatno prije početka razmatranog razdoblja, tržišni udjel industrije Unije pao je sa svojeg do tada prevladavajućeg položaja na ispod 50 %. Do 2011., odnosno do početka razmatranog razdoblja, tržišni udjel kineskog uvoza na tržište Unije već je uvelike premašivao tržišni udjel industrije Unije. Stoga je istek zaštite patenta 2005. zapravo doveo do tržišta s više od jednog sudionika.

(80)

Nadalje, štetno stanje analizirano je tijekom razmatranog razdoblja, odnosno od 2011. do 2014. ili čak šest godina nakon isteka patenta za proizvodnju. Razvoj većine pokazatelja štete tijekom tog je razdoblja (2011. – razdoblje ispitnog postupka) bio iznimno negativan za industriju Unije. Konkretnije, izgubila je tržišni udjel, smanjila je svoje prodajne cijene, zabilježila je naglo smanjenje profitabilnosti i preostalih prethodno ispitanih financijskih pokazatelja, produktivnost se smanjila, zatvaranja proizvodnje postala su potrebna radi smanjenja troškova, a od povećane potrošnje nije ostvarena nikakva korist kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 74. To se gospodarsko stanje ne može jednostavno objasniti mogućnošću ulaska novih sudionika na tržište, što je posljedica isteka zaštite patenta. U svakom slučaju, to se stanje ne može smatrati uobičajenim u smislu održivog i zdravog stanja. Prvo, patent za proizvodnju istekao je znatno prije razmatranog razdoblja i stoga je bilo dovoljno vremena za industriju Unije da reagira na nepostojanje zaštite. Drugo, iako se isteku zaštite patenta možda mogu pripisati određeni lošiji rezultati, razine pokazatelja štete u samom ispitnom postupku prilično su niske za održivu i zdravu industriju. Štoviše, unatoč tom gubitku zaštite patenta industrija Unije održavala je do 2011. zdravo gospodarsko i financijsko stanje.

(81)

Na temelju toga, argument da industrija Unije ne trpi štetu mora se odbiti. Međutim, istek zaštite patenta dodatno se analizira kao čimbenik koji je pridonio šteti koju je pretrpjela industrija Unije.

(82)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je u ovoj fazi zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. Osnovne uredbe.

(83)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 6. Osnovne uredbe ispitala je li dampinškim uvozom iz dotične zemlje nanesena materijalna šteta industriji Unije. Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 7. Osnovne uredbe ispitala i postoje li drugi poznati čimbenici kojima se istovremeno mogla nanijeti šteta industriji Unije. Komisija je osigurala da se sve moguće štete prouzročene drugim čimbenicima osim dampinškim uvozom iz dotične zemlje ne pripisuju dampinškom uvozu. Ti čimbenici jesu: a) rezultati industrije Unije na izvoznim tržištima, b) gubitak zaštite patenta i c) poslovna strategija industrije Unije.

(84)

Sve lošije stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja dogodilo se istovremeno kad i povećanje uvoza po dampinškim cijenama podrijetlom iz NRK-a. Tijekom razmatranog razdoblja obujam uvoza povećao se za 14 %, a njegove su cijene pale za 30 %. Posljedica toga bilo je povećanje tržišnog udjela kineskih izvoznika od 10 %. U isto je vrijeme industrija Unije izgubila tržišni udjel, njezine su prodajne cijene smanjene, a i obujam prodaje zabilježio je negativno kretanje.

(85)

Konkretno, velike marže snižavanja cijene od 18 do 45 % dodatni su pokazatelji da je dampinški uvoz iz dotične zemlje izvršio znatan pritisak na cijene industrije Unije.

(86)

Pad obujma prodaje smanjio je sposobnost Unije da apsorbira fiksne troškove. Zbog jeftinog uvoza iz dotične zemlje industrija Unije nije mogla zadržati razine dobiti te je stoga profitabilnost zabilježila snažan pad (vidi tablicu 10.).

(87)

Industrija Unije i ostale zainteresirane strane tvrdile su da su tijekom razmatranog razdoblja dva najveća kineska proizvođača izvoznika sudjelovala u „cjenovnom ratu” te da došlo do pokušaja preuzimanja. Zapravo je početkom 2015., nedugo nakon razdoblja ispitnog postupka, jedan od tih proizvođača izvoznika koji surađuju, Suzhou Hope Technology Co., Ltd, podnio zahtjev za zaštitu u slučaju stečaja na temelju kineskog prava. Dosljedan i stalan negativni razvoj cijena dvaju najvećih kineskih izvoznika u stvarnosti je doveo do prodajnih cijena na neodrživim razinama. Tim su cijenama u velikoj mjeri snižene cijene industrije Unije, a pogoršano je i stanje industrije Unije, točnije proizvodnja, iskorištenost kapaciteta, tržišni udjel, zaposlenost, obujam prodaje i prodajne cijene na tržištu Unije.

(88)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je u ovoj fazi zaključila da je sve lošije stanje industrije Unije nastalo istovremeno kao i znatno povećanje uvoza po dampinškim cijenama koje su se smanjivale te da je taj uvoz imao presudnu ulogu u materijalnoj šteti koju je pretrpjela industrija Unije. Tijekom razdoblja ispitnog postupka prodajne cijene proizvođača izvoznika smanjile su se za 30 %. Stalnim smanjenjem svojih jediničnih prodajnih cijena tijekom razmatranog razdoblja proizvođači iz dotične zemlje uspjeli su povećati svoj tržišni udjel. S obzirom na jasno utvrđeno vremensko poklapanje, s jedne strane, razine dampinškog uvoza po cijenama koje su se stalno smanjivale i, s druge strane, gubitka obujma prodaje i pada cijena industrije Unije, zaključuje se da je dampinški uvoz bio odgovoran za štetno stanje industrije Unije.

(89)

Obujam i prosječna cijena izvoza industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 11.

Izvozni rezultati industrije Unije

(90)

Izvozni rezultati industrije Unije bili su slični njezinoj prodaji na tržištu Unije u smislu obujma, iako su se cijene održale na višim razinama kad se izraze u eurima. Ta se razlika u razvoju cijene djelomično može pripisati kretanju tečaja eura i američkog dolara u razmatranom razdoblju. Komisija stoga zaključuje da, iako su izvozni rezultati isto tako bili negativni, to ne objašnjava štetu koju je industrija Unije pretrpjela na tržištu Unije.

(91)

Neke su zainteresirane strane tvrdile da se šteta koju je pretrpjela industrija Unije može objasniti gubitkom zaštite patenta jedinog proizvođača iz Unije na poslovanje koje se odnosi na Ace-K. Taj je argument neutemeljen. Kako je objašnjeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 79., posebno nakon isteka patenta za proizvodnju 2005., na tržište su ušli novi sudionici, odnosno kineski proizvođači izvoznici, i njihova prisutnost od tada postupno raste. U 2009., znatno prije početka razmatranog razdoblja, tržišni udjel industrije Unije pao je sa svojeg do tada prevladavajućeg položaja koji mu je bio omogućen zaštitom patenta na ispod 50 %. Do 2011., odnosno do početka razmatranog razdoblja, tržišni udjel kineskog uvoza na tržište Unije uvelike je premašivao tržišni udjel industrije Unije. Stoga je istek zaštite patenta zapravo doveo do tržišta s više od jednog sudionika.

(92)

Međutim, ispitnim postupkom utvrđeno je postojanje materijalne štete industrije Unije. S obzirom na nalaze o šteti, smatra se da je industrija Unije do 2011. održavala zdravo gospodarsko i financijsko stanje, a nakon toga se to stanje počelo pogoršavati. Točnije, gotovo šest godina nakon isteka patenta za proizvodnju ili nakon dovoljno dugo vremena za industriju Unije da reagira. Stoga nije potkrijepljena tvrdnja da se stanje industrije Unije pogoršalo zbog postojanja više sudionika na tržištu. Stanje industrije Unije pogoršalo se zbog strategija određivanja cijena koje su primjenjivali ti novi sudionici što je dovelo do povećanog i neodrživog obujma jeftinog uvoza te znatnog snižavanja cijena.

(93)

Stoga Komisija u ovoj fazi zaključuje da gubitak zaštite patenta nije pridonio materijalnoj šteti koju je pretrpjela industrija Unije.

(94)

Jedna zainteresirana strana tvrdila je da se štetu koju je pretrpjela industrija Unije može objasniti njezinom odlukom da održi svoj položaj na tržištu Unije kao proizvođač visokokvalitetnih proizvoda. Naprotiv, u ispitnom se postupku zaključilo da je ta strategija osigurala njezin opstanak. Pokušaj tržišnog natjecanja samo na temelju cijene doveo bi do zatvaranja poslovanja koje se odnosi na Ace-K jer su cijene dampinškog uvoza pale na neodržive razine. Neodrživa razina uvoznih cijena dodatno je potkrijepljena činjenicom da je drugi najveći proizvođač izvoznik, za kojeg Ace-K predstavlja prevladavajući dio njegova ukupnog prometa, početkom 2015. podnio zahtjev za zaštitu u slučaju stečaja na temelju kineskog prava.

(95)

Jedna zainteresirana strana tvrdila je da se štetu koju je pretrpjela industrija Unije može objasniti izdacima za novi proizvod tijekom razmatranog razdoblja. Potrebno je napomenuti da su se ti izdaci odnosili na istraživanje i razvoj te stavljanje na tržište novog proizvoda koji sadržava Ace-K. Međutim, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 66., troškovi te inovacije nisu uzeti u obzir u analizi štete i stoga ti izdaci nisu mogli utjecati na nalaz o materijalnoj šteti.

(96)

Stoga se zaključuje da poslovna strategija koju je donijela industrija Unije nije pridonijela materijalnoj šteti koju je pretrpjela industrija Unije.

(97)

Šteta iz ovog ispitnog postupka jasna je i raširena među većinom pokazatelja kako je prethodno opisano. Šteta je jasna ne samo u pogledu obujma (posebno tržišnog udjela, proizvodnje, iskorištenosti kapaciteta, obujma prodaje na tržištu Unije i zaposlenosti), nego i u pogledu cijene (prosječne prodajne cijene) te pokazatelja uspješnosti (profitabilnost, povrat ulaganja, ulaganja i novčani tok). Postojalo je jasno vremensko podudaranje između povećanja obujma i tržišnog udjela jeftinog dampinškog uvoza te negativnog razvoja gospodarskog stanja industrije Unije. Iako su aspekti u pogledu obujma istaknutiji, postoji jasna povezanost naglog pogoršanja prodaje i obujma proizvodnje te kasnijeg pogoršanja financijskih pokazatelja.

(98)

Komisija je razlikovala i razdvojila učinke svih poznatih čimbenika na stanje industrije Unije od štetnih učinaka dampinškog uvoza. Komisija nije utvrdila nijedan drugi čimbenik koji je mogao pridonijeti šteti.

(99)

Komisija je stoga zaključila da je dampinški uvoz prouzročio materijalnu štetu koju je pretrpjela industrija Unije te da nije bilo nikakvih drugih čimbenika koji bi mogli prekinuti uzročno-posljedičnu vezu.

(100)

U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe Komisija je ispitala može li zaključiti da u ovom slučaju donošenje mjera nije u interesu Unije, iako je utvrđen štetni damping. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na procjeni svih različitih uključenih interesa, uključujući interes industrije Unije, uvoznika i korisnika.

(101)

Ispitnim postupkom utvrđeno je da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu prouzročenu dampinškim uvozom iz NRK-a. Gotovo su svi pokazatelji štete tijekom razmatranog razdoblja pokazivali negativna kretanja, a posebno obujam proizvodnje, obujam prodaje, prodajne cijene, zaposlenost, tržišni udjel i profitabilnost. Negativno kretanje utvrđeno je i za druge pokazatelje povezane s financijskim rezultatima kao što su novčani tok i povrat ulaganja.

(102)

Nakon uvođenja mjera očekuje se povećanje uvoznih cijena i djelomično smanjenje snažnog pritiska na cijene industrije Unije koji trenutačno izvršava dampinški uvoz. Ako mjere izostanu, stanje industrije Unije vrlo će se vjerojatno nastaviti pogoršavati. Daljnji gubici obujma prodaje i tržišnog udjela vrlo su vjerojatni s obzirom na to da će se nastaviti pritisak na cijene koji izvršava dampinški uvoz te će industrija Unije biti prisiljena još i više smanjiti svoje razine cijene. S druge strane, ne postoje razlozi na temelju kojih bi se utvrdilo da će, ako mjere izostanu, pritisak na cijene biti preusmjeren i da neće slijediti kretanja zabilježena tijekom razmatranog razdoblja. Nije isključeno da će, ako mjere izostanu, industrija Unije biti prisiljena srednjoročno u potpunosti prekinuti proizvodnju sladila Ace-K, što će za posljedicu imati pad zaposlenosti u Uniji. Time bi tržište Unije ujedno postalo potpuno ovisno o uvozu iz NRK-a.

(103)

Komisija je stoga u ovoj fazi zaključila da bi uvođenje antidampinških pristojbi bilo u interesu industrije Unije.

(104)

Od 25 uvoznika s kojima je stupljeno u kontakt, samo su tri uvoznika dostavili odgovore na upitnik. Oni predstavljaju oko 13 % ukupnog uvoza sladila Ace-K iz NRK-a. Ta su društva bila predmet provjera na licu mjesta.

(105)

Uvoz sladila Ace-K iz NRK-a predstavlja manje od 10 % ukupnog prometa tih uvoznika u razdoblju ispitnog postupka (za njih dvoje čak manje od 1 %).

(106)

Sva tri uvoznika koji surađuju tvrdili su da će pristojbe imati negativan utjecaj na njihove djelatnosti jer će neizbježno dovesti do viših cijena. Jedan je uvoznik istaknuo važnost opskrbe iz dva izvora za svoje kupce.

(107)

Drugi je uvoznik tvrdio da se Ace-K ne može jednostavno zamijeniti proizvodima koji ga sadržavaju, a koji već postoje na tržištu. Smatra da će se novi proizvodi razvijati s drugim sladilima, a ne s dotičnim proizvodom.

(108)

Komisija je utvrdila da bi uvoznici zaista mogli biti negativno pogođeni mjerama, ali u vrlo ograničenom opsegu. Ace-K čini samo mali dio poslovanja uvoznika, čiji je portfelj proizvoda prilično širok. Osim toga, budući da će se mjerama samo ponovno uspostaviti pošteno tržišno natjecanje na tržištu Unije, smatra se da se antidampinškim mjerama neće spriječiti uvoznike da dotični proizvod prodaju na tržištu Unije.

(109)

Slično tome, budući da su uvoznici kao i krajnji korisnici istaknuli potrebu za dvama izvorima opskrbe, mjerama bi se mogućnost opskrbe iz dvaju izvora najvjerojatnije povećala, a ne spriječila. Razlog tome je činjenica da će bez mjera industrija Unije najvjerojatnije biti istisnuta s tržišta.

(110)

Stoga je na temelju raspoloživih podataka jasno da bi uvođenje mjera za uvoznike imalo vrlo ograničeni utjecaj, ako uopće, te bi koristi koje bi mjere mogle donijeti industriji Unije bile jasno veće od tog utjecaja.

(111)

Komisija je nakon pokretanja postupka stupila u kontakt s oko 80 korisnika sladila Ace-K. Samo je jedan korisnik dostavio odgovor na upitnik. Glavni korisnici dio su segmenta sektora hrane i pića bez šećera ili sa smanjenim udjelom šećera. Ostala prodaja sladila Ace-K namijenjena je potrošnji u farmaceutskom sektoru kako bi se lijekovima dao prihvatljiviji okus.

(112)

U slučaju korisnika koji surađuje, iako se Ace-K upotrebljava u većini njegovih proizvoda, troškovi kupnje sladila Ace-K vrlo su mali u usporedbi s ukupnim troškovima proizvodnje i prodaje.

(113)

Korisnik koji surađuje tvrdio je da je dotični proizvod ključan sastojak znatnog dijela njegovih gotovih proizvoda te da ga je iznimno teško zamijeniti bez negativnog utjecaja na njegove standarde kvalitete i konkurentnost.

(114)

Ostala tri korisnika, koji predstavljaju velike multinacionalne proizvođače hrane i pića te manja specijalizirana farmaceutska društva, nisu ispunili upitnik, ali su svoje primjedbe iznijeli u pisanim podnescima. Tvrdili su da je, podložno utvrđivanju dampinga, industriju Unije potrebno zadržati kao održivog konkurenta i pouzdani izvor visokokvalitetne opskrbe.

(115)

Ispitnim postupkom utvrđeno je da je, u smislu troškova, važnost sladila Ace-K u gotovim proizvodima minimalna. Međutim, kako je tvrdio korisnik koji surađuje, upotreba sladila Ace-K ključna je za proizvode koji su već na tržištu. Novi se proizvodi mogu razviti s drugim sladilima, ali bi promjena sastava etabliranih proizvoda bila rizična i skupa. Stoga je pristup korisnika drugim izvorima sladila Ace-K vrlo važan.

(116)

Taj su argument iznijela i tri korisnika koji su dostavili primjedbe. Istaknuli su da ne žele ovisiti isključivo o kineskom sladilu Ace-K zbog rizika od monopolističkih cijena zbog mogućnosti koncentracije sektora u NRK-u.

(117)

Kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 108., svrha je predloženih antidampinških mjera ponovna uspostava ravnopravnih uvjeta na tržištu što bi proizvođačima iz Unije i iz NRK-a trebalo omogućiti da ostanu na tržištu kao održivi konkurenti. Tako bi se potreba korisnika za dvostrukim izvorom opskrbe bolje riješila uvođenjem mjera nego bez njih.

(118)

Može se očekivati da će se uvođenjem antidampinških mjera industriji Unije omogućiti da ostane na tržištu te da potom poboljša svoje stanje. Postoji velik rizik da će u slučaju izostanka mjera industrija Unije morati razmotriti srednjoročno povlačenje iz poslovanja koje se odnosi na Ace-K, a neizbježna posljedica toga bit će gubitak radnih mjesta. Time bi nastao monopol kineskih proizvođača izvoznika, čiji će se broj isto tako vjerojatno smanjiti. Iako postoji mogućnost manjeg utjecaja na uvoznike, štetu bi pretrpjeli krajnji korisnici sladila Ace-K, od kojih su neki istaknuli važnost zadržavanja izvora opskrbe u Uniji.

(119)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi za to da uvođenje mjera na uvoz sladila Ace-Ka podrijetlom iz NRK-a ne bi bilo u interesu Unije u ovoj fazi ispitnog postupka.

(120)

Na temelju zaključaka koje je Komisija donijela u pogledu dampinga, štete, uzročnosti i interesa Unije, potrebno je uvesti privremene mjere kako bi se spriječilo da se dampinškim uvozom i dalje nanosi šteta industriji Unije.

(121)

Kako bi se utvrdila razina mjera, Komisija mora najprije utvrditi iznos pristojbe koji je potreban kako bi se uklonila šteta koju je pretrpjela industrija Unije. Mjere je potrebno utvrditi na razini koja je dovoljna za ponovnu uspostavu stanja poštenog tržišnog natjecanja između industrije Unije i proizvođača izvoznika iz NRK-a.

(122)

Šteta bi bila uklonjena ako bi industrija Unije bila u mogućnosti pokriti svoje troškove proizvodnje i ostvariti dobit, prije oporezivanja, od prodaje istovjetnog proizvoda na tržištu Unije kakvu bi u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja razumno mogla ostvariti industrija te vrste u tom sektoru, tj. ako ne bi bilo dampinškog uvoza.

(123)

U tu se svrhu cijena industrije Unije utvrđena za izračun snižavanja cijene u uvodnim izjavama 43. i 44. smatrala neštetnom cijenom i upotrijebljena je u izračunima marža štete. S obzirom na posebne okolnosti ovog predmeta, tj. budući da je isključenje jednokratnih i izvanrednih izdataka za istraživanje i razvoj te stavljanje proizvoda na tržište dovelo do stvarne dobiti u prodaji istovjetnog proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka, razinu uklanjanja štete potrebno je izračunati na temelju takve stvarne cijene.

(124)

Komisija je stoga utvrdila razinu uklanjanja štete na temelju usporedbe ponderirane prosječne uvozne cijene CIF proizvođača izvoznika koji surađuju u dotičnoj zemlji, kako je utvrđena za izračune snižavanja cijena, i prilagođene ponderirane prosječne cijene franko tvornice istovjetnog proizvoda koji je na tržištu Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka prodavala industrija Unije, isto kako je utvrđena za izračune snižavanja cijena. Sve razlike proizišle iz te usporedbe izražene su kao postotak ponderirane prosječne uvozne vrijednosti CIF.

(125)

Potrebno je uvesti privremene antidampinške mjere na uvoz acesulfam kalija podrijetlom iz NRK-a te acesulfam kalija podrijetlom iz NRK-a sadržanog u određenim pripravcima i/ili mješavinama u skladu s pravilom niže pristojbe iz članka 7. stavka 2. Osnovne uredbe. Komisija je usporedila marže štete i dampinške marže. Iznos pristojbi potrebno je postaviti na razinu dampinške marže ili marže štete, ovisno o tome koja je niža.

(126)

Na temelju prethodno navedenog privremene stope antidampinške pristojbe, izražene na razini cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi:

(127)

Međutim, budući da je antidampinšku pristojbu potrebno primjenjivati i na pripravke i/ili mješavine koje sadržavaju Ace-K, pristojbu čije uvođenje provode carinska tijela Unije prikladnije je izraziti kao fiksni iznos u eurima po kilogramu neto i to primijeniti na čisti uvezeni Ace-K ili udjel sladila Ace-K u pripravku i/ili mješavini.

(128)

Pojedinačne stope antidampinške pristojbe za svako društvo određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. One stoga odražavaju stanje utvrđeno tijekom tog ispitnog postupka u pogledu tih društava. Navedene stope pristojbi (za razliku od pristojbe na razini zemlje koja se primjenjuje na „sva ostala društva”) primjenjuju se isključivo na uvoz dotičnog proizvoda podrijetlom iz dotične zemlje koji proizvode navedeni pravni subjekti. Uvoz dotičnog proizvoda koji proizvodi bilo koje društvo koje nije posebno navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte povezane s tim posebno navedenim subjektima, trebao bi podlijegati stopi pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. Ne bi trebao podlijegati nikakvoj drugoj pojedinačnoj stopi antidampinške pristojbe.

(129)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora poslati Komisiji (3). Zahtjev mora sadržavati sve bitne podatke kojima se dokazuje da promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva društva ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, obavijest o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(130)

Kako bi se rizik od izbjegavanja mjera zbog velike razlike među stopama pristojbi sveo na najmanju moguću razinu, potrebne su posebne mjere kako bi se osigurala primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Društva koja imaju pojedinačne antidampinške pristojbe moraju carinskim tijelima država članica predočiti valjani trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima utvrđenima u Prilogu I. Uvoz uz koji nije priložen takav račun podliježe antidampinškoj pristojbi koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(131)

Kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških pristojbi, antidampinšku pristojbu za „sva ostala društva” potrebno je primjenjivati ne samo na proizvođače izvoznike koji ne surađuju u ovom ispitnom postupku, već i na proizvođače koji nisu izvozili u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(132)

U interesu dobrog upravljanja zainteresirane strane mogu u određenom roku dostaviti pisane primjedbe i/ili podnijeti zahtjev za saslušanje Komisije i/ili službenika za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(133)

Nalazi koji se odnose na uvođenje privremenih pristojbi privremeni su i mogu se izmijeniti u konačnoj fazi ispitnog postupka,