|
11.8.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 288/37 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2021/1328
оd 10. kolovoza 2021.
o utvrđivanju zahtjeva za infrastrukturu primjenjivih na određene kategorije mjera povezanih s infrastrukturom dvojne namjene u skladu s Uredbom (EU) 2021/1153 Europskog parlamenta i Vijeća
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/1153 Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2021. o uspostavljanju Instrumenta za povezivanje Europe i stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 1316/2013 i (EU) br. 283/2014 (1), a posebno njezin članak 12. stavak 2.,
budući da:
|
(1) |
Jedan od posebnih ciljeva Instrumenta za povezivanje Europe je prilagodba dijelova transeuropske prometne mreže za dvojnu namjenu prometne infrastrukture s ciljem poboljšanja i civilne i vojne mobilnosti. Mjere ili posebne aktivnosti u okviru mjere kojima se podupiru novi ili postojeći dijelovi transeuropske prometne mreže prikladni za vojni prijevoz radi prilagodbe zahtjevima za prometnu infrastrukturu dvojne namjene pod određenim su uvjetima prihvatljive za financijsku pomoć Unije u skladu s Uredbom (EU) 2021/1153. |
|
(2) |
Potrebno je utvrditi zahtjeve za prometnu infrastrukturu koji se primjenjuju na određene kategorije mjera povezanih s infrastrukturom dvojne namjene. Zahtjevi za prometnu infrastrukturu dvojne namjene trebali bi se temeljiti na informacijama navedenima u ažuriranim vojnim zahtjevima (2) i analizi razlika (3), kao i na rezultatima savjetovanja s predstavnicima europskih i međunarodnih prometnih udruga. |
|
(3) |
Zahtjevi za dvojnu namjenu trebali bi obuhvaćati općenite tehničke vrijednosti i standarde za projekte prometne infrastrukture koje treba uzeti u obzir s obzirom na mjere na temelju Uredbe (EU) 2021/1153 radi prilagodbe osnovnih ili sveobuhvatnih mreža TEN-T-a, čime bi se omogućila dvojna namjena infrastrukture za civilne i obrambene svrhe. |
|
(4) |
Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem koordinacijskog odbora Instrumenta za povezivanje Europe uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/1153, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Zahtjevi za prometnu infrastrukturu predviđeni u članku 12. stavku 2. Uredbe (EU) 2021/1153 utvrđeni su u Prilogu.
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 10. kolovoza 2021.
Za Komisiju
Predsjednica
Ursula VON DER LEYEN
(1) SL L 249, 14.7.2021, p. 38.
(2) Vojni zahtjevi za vojnu mobilnost unutar i izvan EU-a (ST 11373/19; 19.7.2019.)
(3) „Vojni zahtjevi i transeuropska prometna mreža: analiza razlika” (SWD(2019) 175 final) i „ažurirana analiza razlika između vojnih zahtjeva i zahtjeva transeuropske prometne mreže” (SWD(2020) 144 final).
PRILOG
Tablica 1.
zračne luke i upravljanje zračnim prometom
|
Br. |
Zahtjev u pogledu dvojne namjene |
Vrijednost dvojne namjene |
Napomena |
|
1. |
Razdoblja rada |
Izgradnja ili proširenje infrastrukture i povezivanje s multimodalnim prijevozom i opremom čime se omogućuje neprekidan rad svaki dan 24 sata dnevno u svim meteorološkim uvjetima. |
Uključuje željezničke i cjevovodne veze za gorivo (pod uvjetom da se gorivo isporučuje i za vojne i za civilne zrakoplove). |
|
2. |
Rad osnovnih usluga svaki dan 24 sata dnevno |
Sposobnost za neprekidan rad 24 sata dnevno u svim meteorološkim uvjetima. |
|
|
3. |
Kontrola zračnog prometa |
Infrastruktura kontrole zračnog prometa s dovoljnim kapacitetima za upravljanje dnevnim i noćnim operacijama na uzletištu. |
Nužno tumačiti u skladu s propisima ICAO-a i EU-a te Eurocontrolovim smjernicama CUMA. |
|
4. |
Subjekti u zračnom prometu po danu |
Infrastrukturni kapacitet upravljanja: Zrakoplova po danu: najmanje šest dnevno. Preduvjeti za širokotrupne zrakoplove: četiri istodobno parkirana na stajanci. |
|
|
5. |
Duljina uzletno-sletne staze |
Minimalni zahtjev: 3 000 m. Preporučeno: 3 500 m. Utvrđuje se u svakoj državi članici u kojoj bi mogla biti dovoljna duljina uzletno-sletne staze od 2 800 m. |
Prikladno za kategoriju zrakoplova za strateški transport i za zrakoplove A330/A400M/IL76/B747/An225/C5/C17. |
|
6. |
Širina uzletno-sletne staze |
od 45 m do 60 m. Određuju države članice u kojima je nužna širina od 60 m. |
Prikladno za kategoriju zrakoplova za strateški transport i za zrakoplove A330/A400M/IL76/B747/An225/C5/C17. |
|
7. |
Površina uzletno-sletne staze |
Savitljive ili krute kolničke konstrukcije. Određuje se u svakoj državi članici, pri čemu bi završnih 150 m uzletno-sletne staze trebalo biti kruto radi suzbijanja učinaka snage ispuha mlaznog motora. |
|
|
8. |
Staza za vožnju |
Širina: 22.5 m, savitljive ili krute kolničke konstrukcije. |
|
|
9. |
Čvrstoća kolničke konstrukcije uzletno-sletne staze |
Dostatna za strateške širokotrupne zrakoplove |
Taj se zahtjev može ispuniti u skladu s propisima ICAO-a i EU-a. |
|
10. |
Stajanka – Duljina |
Najmanje 190 m. |
|
|
11. |
Širina stajanke |
Najmanje 350 m. |
|
|
12. |
Kapacitet stajanke |
66 500 m2. |
|
|
13. |
Klasifikacijski broj kolničke konstrukcije (PCN) (1) |
Na temelju klasifikacijskog broja zrakoplova (ACN) (2) koji proizlazi iz vrste podrazreda. |
ACR je oznaka razreda pojedinačnog zrakoplova kojom se izražava učinak zrakoplova na podlogu određene čvrstoće koja označava debljinu podloge (mjerenu PCR-om). Taj se zahtjev može ispuniti u skladu s propisima ICAO-a i EU-a. Odnos ACR-a i PCR-a je ažurirana metodologija klasifikacijskog broja zrakoplova (ACN) i metodologija klasifikacijskog broja kolničke konstrukcije (PCN). Od studenoga 2024. metodologija za ocjenjivanje i izvješćivanje nosivosti kolničke konstrukcije uzletno-sletne staze bit će izražena kao odnos između klasifikacijskog razreda zrakoplova i klasifikacijskog razreda kolničke konstrukcije (ACR/PCR), umjesto odnosa između klasifikacijskog broja zrakoplova i klasifikacijskog broja kolničke konstrukcije (ACN/PCN). Metodu je odobrio Odbor ICAO-a za projektiranje i rad zračnih luka (ADOP) i ona je od srpnja 2020. novi sustav ICAO-a za klasifikaciju kolničke konstrukcije. Prilagodbe nacionalne dokumentacije i detalja projektiranja provest će se tijekom prijelaznog razdoblja od 2020. do 2024. |
|
14. |
Oprema uzletno-sletne staze za snijeg i led te proizvodi za odleđivanje |
Zatvoreni skladišni prostor od 180 m2. |
|
|
15. |
Služba spašavanja u slučaju požara (kategorija) |
Zidana građevina ili građevina čelične konstrukcije za skladištenje (najmanje 200 m2 s unutarnjom površinom parkinga od 98 m2) za skladištenje vozila za spašavanje i vatrogasnih vozila. |
|
Tablica 2.
Morske luke
|
Br. |
Zahtjev u pogledu dvojne namjene |
Vrijednost dvojne namjene |
Napomena |
|
1. |
Razdoblje rada morske luke |
Izgradnja ili proširenje infrastrukture za pristup multimodalnoj prometnoj mreži i oprema kojom se omogućuje neprekidan rad svaki dan 24 sata dnevno u svim meteorološkim uvjetima. |
Uključuje sposobnost razbijanja leda i opremu za uklanjanje snijega u luci. Ne uključuje zgrade, skladišne prostore, dizalice, transportne trake i druge uređaje za prijevoz tereta te pokretne resurse kao što su lokomotive. Mjerama se ne smiju omogućiti selektivnu prednost određenom operatoru ili skupini operatora i moraju biti dostupne na nediskriminirajućoj osnovi. |
|
2. |
Broj vezova |
3. |
Vezovi moraju biti unutar luke kako je definirano geografskim podacima o vojnim zahtjevima. Vezovi se ne moraju nužno nalaziti jedan pored drugog. |
|
3. |
Širina |
32 m. |
Ulaz u morsku luku. |
|
4. |
Gaz prihvata plovila |
Najmanje 12 m pri srednjoj vrijednosti oseke. |
Ulaz u morsku luku. |
|
5. |
Dubina luke |
Najmanje 12 m, preporučuje se 14 m kako bi se omogućilo barem 2 m razmaka između maksimalnog gaza i dna. Utvrditi u svakoj državi članici u kojoj bi dubina luke od 12 m mogla biti dovoljna. U lukama bez učinka plime i oseke moglo bi biti dostatno 1 m razmaka između maksimalnog gaza i dna. |
Ulaz u morsku luku. |
|
6. |
Duljina veza |
Od najmanje 310 m do najviše 340 m po plovilu. |
|
|
7. |
Dopuštena širina broda na vezu |
Najmanje 32 m. |
Za brodove velike/srednje kategorije na vezu. |
|
8. |
Vrsta lučkog veza |
Trebalo bi omogućiti vez sljedećih vrsta brodova: teglenice, za rasuti teret, kontejnerski, putnički, ro-ro, tankeri. |
|
|
9. |
Gaz veza |
Najmanje 12 m, preporučeno 14 m. Utvrđuje se u svakoj državi članici u kojoj je dovoljna dubina gaza od 12 m. |
Potrebno za kategoriju velikih brodova i vrlo velike ro-ro brodove. |
|
10. |
Kapacitet istovara |
dva broda istodobno. |
|
|
11. |
Broj sporednih/pretovarnih kolosijeka |
3. |
Broj pretovarnih kolosijeka. |
Tablica 3.
Željeznice
|
Br. |
Zahtjev u pogledu dvojne namjene |
Vrijednost dvojne namjene |
Napomena |
|
1. |
Operativno razdoblje pretovarnog kolosijeka |
Izgradnja ili proširenje infrastrukture za pristup multimodalnoj prometnoj mreži i oprema kojom se omogućuje neprekidan rad svaki dan 24 sata dnevno u svim meteorološkim uvjetima. |
|
|
2. |
Resursi za željeznički putnički promet |
Infrastruktura za operacije željezničkim putničkim vagonima (kojima se mogu prevoziti putnici), uključujući vagone na kat, za prijevoz najmanje 80 putnika svakim vagonom; najmanji broj vagona u danu: šest komada. |
|
|
3. |
Željeznički kolodvori |
Infrastruktura perona koji mogu prihvatiti tri ili četiri vlaka (s 10 vagona na kat ili ekvivalent) po postaji po danu (5 000 putnika dnevno po postaji). |
|
|
4. |
Operacije na pretovarnom kolosijeku |
Infrastruktura kojom istodobno može prometovati najmanje tri teretna vlaka na lokacijama terminala. |
Oprema koja putuje željeznicom podlijegat će pažljivom planiranju tereta i putovanja kako bi se osigurala usklađenost s dostupnim profilom kolosijeka, infrastrukturom, rutama i tunelima u državama članicama. |
|
5. |
Dostupnost elektrifikacijskog sustava |
Trajno s rezervnim sustavom neovisno o izvoru energije. |
Odnosi se na rezervne sustave za postaje ili postrojenja za multimodalno prometovanje. |
|
6. |
Bipolarizacija |
Potvrdno za pristup. |
Odnosi se na sigurnosne sustave i kolosiječne strujne krugove za otkrivanje vlakova na kolosijecima te ako je na pretovarnoj točki moguće jedan ili više kolosijeka na pruzi s više kolosijeka upotrebljavati u oba smjera, bilo za redovitu upotrebu ili upotrebu u hitnim slučajevima. |
|
7. |
Dostupnost rasvjete |
Mogućnost neprekidnog osvjetljenja 24 sata dnevno na postajama i terminalima. |
|
|
8. |
Širina kolosijeka |
1 435 mm. Optimalno za standardnu kontinuiranu željezničku mrežu u cijeloj Europi i vrlo poželjno za vojnu mobilnost. U slučajevima u kojima postoji jasna korist i za civilni i za vojni sektor, mogu se prihvatiti i širine kolosijeka 1 520 /1 524 mm te 1 668 mm. |
|
|
9. |
Tovarni profil |
Preporučuje se standard GC. Utvrđuje se u svakoj državi članici u kojoj bi bio dovoljan drukčiji tovarni profil koji obuhvaća P-400 i koji je u skladu sa željezničkim TSI-jevima. |
Tovarni profil velikih kontejnera. GC odgovara standardu UIC P-400. |
|
10. |
Najveća visina tereta |
4,5 m. |
Brojka uključuje sigurnosnu marginu. |
|
11. |
Najveća širina tereta |
3,15 m u uobičajenim okolnostima. Do 3,75 m u iznimnim slučajevima u kojima postoji jasna korist za civilne potrebe i poštuju se TSI-jevi. |
Poželjna širina za vojni prijevoz bila bi do 4,5 m. |
|
12. |
Najveća duljina tereta |
18,75 m. |
|
|
13. |
Osovinsko opterećenje tračnica u tonama |
Najmanje 22,5 t po osovini na osnovnoj mreži TEN-T-a; preporučeno 25 t po osovini. |
Osovinsko opterećenje na osnovnoj željezničkoj mreži TEN-T-a, uključujući mostove, iznosi najmanje 22,5 t po osovini. Treba napomenuti da bi nadogradnja osovinskog opterećenja na najmanje 25 t po osovini mogla biti korisna za civilni i vojni prijevoz. Trenutačno je vojni prijevoz na granici dopuštene bruto mase. |
|
14. |
Najveća duljina vlaka |
Najmanje 740 m. |
Uredbom (EU) br. 1315/2013 (3) propisana je mogućnost vožnje vlakova duljine najmanje 740 m. Duljina vlaka u pokretu varira (npr. pri kočenju ili ubrzavanju). Zahtjev za dvojnu namjenu stoga je u skladu s vojnim zahtjevom. |
|
15. |
Sporedni kolosijeci |
Najmanje tri, svaki najmanje ≥ 300 m. |
U blizini terminala ili unutar njih. |
Tablica 4.
Ceste
|
Br. |
Zahtjev u pogledu dvojne namjene |
Vrijednost dvojne namjene |
Napomena |
|
1. |
Razred ceste |
Jedna traka: 3,5 m – 5,5 m Kolnik s jednim trakom 5,5 m – 7,3 m Kolnik s dva traka ≥ 7,3 m. |
Kolnik s jednim trakom – pojedinačna vozila se mimoilaze ili se kreću u suprotnim smjerovima na unaprijed predviđenim mjestima/područjima. Kolnik s dva traka – vozila se istodobno kreću u dvije kolone na kolniku širine barem dva traka (optimalno najmanje 8,2 m). Isključeni su projekti povezani s upotrebom zaustavnih traka kao dodatnih voznih traka. |
|
2. |
Vrste puteva |
Vrsta X – dobro održavana cesta za sve vremenske uvjete, prohodna cijele godine do najvećeg kapaciteta. |
Vrsta X je poželjnija za vojni prijevoz, s vodonepropusnim površinama na koje obično ne utječu padaline ili promjene temperature. |
|
3. |
Bruto masa za cestu |
130 t. |
Naznaka 130 t ne podrazumijeva slobodno kretanje vozila bruto mase 130 t. Taj se zahtjev za dvojnu namjenu odnosi na sposobnost cestovnih površina da izdrže kretanja ili prijevoz vojnih resursa prekomjerne mase na povremenoj osnovi. Stoga bi se civilnim ograničenjem od 44 t (kako je navedeno u Direktivi Vijeća 96/53/EZ (4)) trebalo omogućiti povremeno kretanje prijevoznih resursa prekomjerne težine do 130 t s najvećim osovinskim opterećenjem od 12,23 t po osovini. Za takva povremena (vojna i civilna) kretanja najvjerojatnije su potrebne posebne dozvole ili izuzeća te odgovarajuće mjere ublažavanja, koje iznimno određuju države članice. |
|
4. |
Bruto masa za mostove |
130 t. |
Naznaka 130 t ne podrazumijeva slobodno kretanje vozila bruto mase 130 t. Taj se zahtjev za dvojnu namjenu odnosi na sposobnost mostova da izdrže kretanja ili prijevoz vojnih resursa prekomjerne mase na povremenoj osnovi. Za takva povremena (vojna i civilna) kretanja najvjerojatnije su potrebne posebne dozvole ili izuzeća te odgovarajuće mjere ublažavanja, koje iznimno određuju države članice. Mostovi moraju podržavati bruto masu od 130 t s najvećim osovinskim opterećenjem od 12,23 t po osovini (Direktivom 96/53/EZ dopušta se do 11,5 t po osovini, osim u Francuskoj, gdje dopušteno opterećenje iznosi 13 t po osovini). U okolnostima kada pojedinačno vozilo teži 130 t, bit će potrebno osigurati primjenu odgovarajućih mjera ublažavanja kao što su brzina, udaljenost do drugih vozila i, prema potrebi, jednosmjerni protok prometa na mostovima. Cestovni mostovi konstruirani su tako da mogu izdržati vozila s punim opterećenjem po cijeloj duljini svakog voznog traka. Stoga, ako most može podržavati više kamiona koji istodobno teže 44 t, trebao bi moći podržavati i povremenu ukupnu bruto masu od 130 t ako su osigurane odgovarajuće mjere ublažavanja u smislu brzine, udaljenosti između vozila i udaljenosti između osovina vozila. |
|
5. |
Najveća visina tereta |
4,5 m. Pri planiranju ruta potrebno je uzeti u obzir ograničenja tunela, posebno za niskopodna vozila, prikolice i prijevoz opasnih tvari. Određuje se u svakoj državi članici ako i gdje se primjenjuje ograničenje od 4,5 m. |
To uključuje kombinaciju visine teretne platforme vozila i visine tereta i gornjeg sigurnosnog razmaka. Direktivom 96/53/EZ dopušta se visina vozila do 4 m. Po ishođenju dozvole za izvanredni prijevoz moguća je visina 4,5 m (4,35 m visine prijevoza + 0,15 m za ovjes i kretanje vozila). |
|
6. |
Najveća širina tereta |
4,5 m. |
Kako je navedeno u Direktivi 96/53/EZ, najveća dopuštena širina odobrenog vozila iznosi 2,55 m. U pravilu je za vojni prijevoz za vozila na kotačima potrebno 3,5 m, a za vozila na gusjenicama 4,5 m. Za takva povremena (vojna i civilna) kretanja najvjerojatnije su potrebne posebne dozvole ili izuzeća te odgovarajuće mjere ublažavanja, koje iznimno određuju države članice. |
|
7 |
Najveća duljina tereta |
od 18,75 m do 27,5 m |
Najveća duljina vozila je 18,75 m s odstupanjem do 25,03 m ako to dopušta nadogradnja infrastrukture. Duljim vozilima može se dopustiti prometovanje nakon ishođenja dozvole za izvanredni prijevoz. Za teret teži od 130 t općenito je potrebna kombinacija tegljača s 8 kotača x 4 osovine + prikolica s osam osovina. U većini slučajeva za dvojnu namjenu dovoljna je uobičajena 8-osovinska poluprikolica. Međutim, ako je zbog praktičnih razloga (npr. slobodna visina prolaza ispod mosta) potrebna niskopodna prikolica, to će nužno biti niskopodna poluprikolica s 8 osovina (rasporeda 3 + 5 osovina za platformu), čija je duljina približno 22,5 m. Zajedno s tegljačem s 8 kotača x 4 osovine ukupna duljina kombiniranog vozila bit će približno 27 m. Upotreba niskopodnih prikolica pogodna je zbog dodatne slobodne visine prolaza ispod mostova i nadvožnjaka jer će osovinsko opterećenje na duljem vozilu biti raspoređeno na većoj površini, čime će se smanjiti opterećenje na mostovima i nadvožnjacima. Većina država članica već prihvaća vozila duljine 27,5 m u okviru dozvola za izvanredni prijevoz koje izdaju. |
|
8. |
Polumjer okretanja za prijevoz teške opreme |
od 12,5 m do 15,5 m. Utvrđuje se u svakoj državi članici. |
U Direktivi 96/53/EZ za cestovna je vozila propisan vanjski polumjer okretanja od 12,5 m. |
Tablica 5.
Unutarnji plovni putovi
|
Br. |
Zahtjev u pogledu dvojne namjene |
Vrijednost dvojne namjene |
Napomena |
|
1. |
Prevodnice |
U skladu s UNECE-ovim standardima „plave knjige” (5) |
|
|
2. |
Gaz |
U skladu s UNECE-ovim standardima „plave knjige” (6) |
|
|
3. |
Vez |
2. |
Broj vezova |
|
4. |
Kapacitet istovara |
dvije 2 teglenice istodobno |
|
|
5. |
Slobodna visina prolaza ispod mosta |
3,5 m |
U skladu s Uredbom (EU) br. 1315/2013. |
Tablica 6.
Rukovanje multimodalnom opremom (cestovni, željeznički, pomorski promet i promet unutarnjim plovnim putovima)
|
Br. |
Zahtjev u pogledu dvojne namjene |
Vrijednost dvojne namjene |
Napomena |
|
1. |
Povezanost s čvorištem |
Zahtijeva se u morskim lukama/zračnim lukama/unutarnjem plovnom putu/pretovarnom kolosijeku/glavnim cestama, ako je primjenjivo, uključujući pretovarne točke za multimodalna prijevozna sredstva |
|
|
2. |
Utovarne rampe i oprema za rukovanje/kapacitet parkiranja |
Dovoljan broj (fiksnih) utovarnih rampi koje mogu nositi teret od 100 t i vozila do 120 t uključujući glavne borbene tenkove s maksimalnim osovinskim opterećenjem. od 12,23 t po osovini (cestom) i najmanje 22,5 t po osovini (željeznicom). Oprema za rukovanje posebno za međusobno povezivanje s multimodalnim čvorištima (željeznica, zračni promet, morska luka (lo-lo/ro-ro) i unutarnji plovni putovi). Kapacitet parkiranja koji omogućuje privremeno čuvanje željezničkih vozila i općeg tereta. Mjere koje se odnose na fiksnu infrastrukturu kojom se podupire kretanje cestovnih, željezničkih i pomorskih resursa te resursa unutarnjih plovnih putova u postrojenjima za rukovanje multimodalnom opremom. |
Prikladno za teretne kontejnere koji ispunjavaju definiciji norme ISO 1496-1:2013 serija 1. Cestovne rampe trebale bi biti pogodne za kontejnere, tešku opremu i opći teret. Ne uključuje zgrade, skladišne prostore, dizalice, transportne trake i druge uređaje za prijevoz tereta te pokretne resurse kao što su lokomotive. Mjerama se ne smiju omogućiti selektivnu prednost određenom operatoru ili skupini operatora i moraju biti dostupne na nediskriminirajućoj osnovi. |
Tablica 7.
Kibersigurnost
|
Br. |
Zahtjev u pogledu dvojne namjene |
Vrijednost dvojne namjene |
Napomena |
|
1. |
Kibersigurnost |
Oprema, rješenja i sustavi za kibersigurnost izravno povezani s prijedlozima projekata za otpornost infrastrukture dvojne namjene, prema potrebi. |
|
(1) Klasifikacijski razred kolničke konstrukcije (PCR) zamijenio je metodologiju klasifikacijskog broja kolničke konstrukcije (PCN). PCN ostaje valjan tijekom prijelaznog razdoblja do 2024.
(2) Klasifikacijski razred zrakoplova (ACR) zamijenio je metodologiju klasifikacijskog broja zrakoplova (ACN). ACN ostaje valjan tijekom prijelaznog razdoblja do 2024.
(3) Uredba (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže i stavljanju izvan snage Odluke br. 661/2010/EU (SL L 348, 20.12.2013., str. 1.).
(4) Direktiva Vijeća 96/53/EZ od 25. srpnja 1996. o utvrđivanju najvećih dopuštenih dimenzija u unutarnjem i međunarodnom prometu te najveće dopuštene mase u međunarodnom prometu za određena cestovna vozila koja prometuju unutar Zajednice (SL L 235, 17.9.1996., str. 59.).
(5) Popis glavnih standarda i parametara „plave knjige” mreže plovnih putova E (ECE/TRANS/SC.3/144/Rev.3.) koje je izradila Gospodarska komisija Ujedinjenih naroda za Europu. Zahtjev za dvojnu namjenu treba tumačiti zajedno s ovim dokumentom.
(6) Vidjeti prethodnu bilješku.