European flag

Službeni list
Europske unije

HR

Serija L


2025/477

13.3.2025

PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2025/477

оd 6. ožujka 2025.

o primjenjivosti članka 34. Direktive 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća na dodjelu ugovora za djelatnosti povezane s proizvodnjom i veleprodajom električne energije u Belgiji, uz iznimku električne energije proizvedene u nuklearnim elektranama Doel 4 i Tihange 3

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2025) 1381)

(Vjerodostojan je samo tekst na francuskom i nizozemskom jeziku)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ (1), a posebno njezin članak 35. stavak 3.,

nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom za ugovore o javnoj nabavi,

budući da:

1.   ČINJENICE I POSTUPAK

(1)

Belgijska tijela podnijela su 24. srpnja 2024. Komisiji zahtjev u skladu s člankom 35. stavkom 1. Direktive 2014/25/EU („zahtjev”) u ime društava Luminus, Norther i Ørsted („podnositelji zahtjeva”) u vezi s proizvodnjom i veleprodajom električne energije u Belgiji, osim električne energije proizvedene u nuklearnim elektranama Doel 4 i Tihange 3. Zahtjev je u skladu s formalnim zahtjevima utvrđenima u članku 1. stavku 1. Provedbene odluke Komisije (EU) 2016/1804 (2) i Prilogu I. toj provedbenoj odluci.

(2)

Luminus je u 68,63 %-tnom vlasništvu društva Electricité de France („EDF”) Belgium SA, društva kćeri društva EDF Group, i uglavnom posluje na tržištima električne energije i na tržištima plina i energetskih usluga u Francuskoj i Belgiji.

(3)

Norther je u 50 %-tnom vlasništvu društva Elnu NV, društva kćeri društva Elicio SA-NV, koje je u stopostotnom vlasništvu društva Nethys SA-NV, i 50 %-tnom vlasništvu društva Boreas Wind Offshore NV, društva kćeri u stopostotnom vlasništvu društva Eneco Wind Belgium NV. Eneco Wind Belgium NV je društvo kći društva Eneco BV, međunarodnog proizvođača i dobavljača električne energije, prirodnog plina i toplinske energije. Norther upravlja odobalnom vjetroelektranom u Sjevernom moru unutar belgijskog isključivog gospodarskog pojasa.

(4)

Ørsted je dio grupe Ørsted, koja je u 50,12 %-tnom vlasništvu Danske. Ørsted se trenutačno ne bavi proizvodnjom ili trgovanjem energijom u Belgiji, ali ondje planira pokrenuti aktivnosti povezane s energijom iz obnovljivih izvora.

(5)

Zahtjev nije bio popraćen obrazloženim i opravdanim stajalištem belgijskog tijela nadležnog za tržišno natjecanje.

(6)

U skladu s točkom 1. podtočkom (a) Priloga IV. Direktivi 2014/25/EU Komisija treba donijeti provedbeni akt iz članka 35. Direktive 2014/25/EU u roku od 105 radnih dana s obzirom na to da se slobodan pristup tržištu može pretpostaviti na temelju članka 34. stavka 3. prvog podstavka te direktive, kako je navedeno i u uvodnoj izjavi (15) ove Odluke.

(7)

Komisija je 30. srpnja 2024. od belgijskih tijela zatražila da u roku od deset radnih dana potvrde valjanost podataka o tržišnim udjelima koje su dostavili podnositelji zahtjeva, čak i ako se oni razlikuju od službenih podataka koje je objavila Belgijska savezna komisija za regulaciju električne energije i plina (CREG). Komisija je 2. rujna 2024. primila potvrdu od CREG-a. Komisija je 28. studenog 2024. od belgijskih tijela zatražila dodatna pojašnjenja, koja su dostavljena 27. siječnja 2025. U skladu s točkom 2. Priloga IV. Direktivi 2014/25/EU rok za donošenje provedbene odluke stoga je 6. ožujka 2025.

2.   PRAVNI OKVIR

(8)

Direktiva 2014/25/EU primjenjuje se na dodjelu ugovora za obavljanje djelatnosti povezanih s proizvodnjom i veleprodajom električne energije iz članka 9. stavka 1. točke (b) te direktive, osim ako je ta djelatnost izuzeta u skladu s člankom 34. te direktive.

(9)

Direktivom 2014/25/EU uvodi se disciplina u području javne nabave za javna tijela i poduzeća pod državnom kontrolom u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga kako bi se osiguralo slobodno kretanje robe, sloboda poslovnog nastana, sloboda pružanja usluga i poštovanje načela koja proizlaze iz tih sloboda. U skladu s uvodnom izjavom 1. Direktive razlozi za tu zakonodavnu odluku su činjenica da nacionalna tijela i dalje mogu utjecati na postupanje tih subjekata i zatvorenost tržišta na kojima djeluju subjekti iz tih sektora.

(10)

U skladu s člankom 34. stavkom 1. Direktive 2014/25/EU ugovori kojima se namjerava omogućiti obavljanje djelatnosti na koju se ta direktiva primjenjuje nisu predmet te direktive ako država članica ili naručitelj, nakon podnošenja zahtjeva, mogu dokazati da je djelatnost koja se obavlja u toj u državi članici izravno izložena natjecanju na tržištima kojima pristup nije ograničen.

(11)

Izravna izloženost tržišnom natjecanju trebala bi biti procijenjena na temelju objektivnih kriterija, uzimajući u obzir specifične značajke dotičnog sektora. Međutim, zbog kratkih rokova i potrebe da se oslanja na podatke dostupne Komisiji, ta je procjena ograničena. Ti podaci potječu iz već dostupnih izvora ili informacija pribavljenih u kontekstu zahtjeva u skladu s člankom 35. Direktive 2014/25/EU i ne mogu se zamijeniti dugotrajnijim metodama, uključujući, posebno, javne analize namijenjene gospodarskim subjektima (3).

(12)

Izravnu izloženost tržišnom natjecanju na određenom tržištu treba procijeniti na temelju više kriterija, od kojih nijedan nije odlučujući sam po sebi.

(13)

Kako bi se utvrdilo jesu li relevantne djelatnosti izložene izravnom natjecanju na tržištima na koja se ova Odluka odnosi, potrebno je uzeti u obzir tržišni udio glavnih sudionika te postojanje i razmjere javnih programa potpore za proizvodnju i veleprodaju električne energije iz obnovljivih izvora u Belgiji.

(14)

Kao što je utvrdio Opći sud (4), podnositelj zahtjeva snosi teret dokazivanja da su ispunjeni uvjeti iz članka 34. Direktive 2014/25/EU i da je stoga izuzet od primjene Direktive 2014/25/EU. To znači da bi podnositelj zahtjeva uz svoj zahtjev trebao priložiti sveobuhvatne dokaze da su ispunjeni uvjeti za izuzeće.

3.   PROCJENA

(15)

Radi provedbe članka 34. Direktive 2014/25/EU ovom se Odlukom mora utvrditi jesu li na tržištima kojima pristup nije ograničen u smislu te odredbe djelatnosti obuhvaćene zahtjevom izložene natjecanju u mjeri kojom se osigurava da se, i u nedostatku discipline nabave koja proizlazi iz detaljnih pravila nabave utvrđenih u Direktivi 2014/25/EU, javna nabava za obavljanje predmetne djelatnosti provodi na transparentan i nediskriminirajući način na temelju kriterija kojima se kupcima omogućuje utvrđivanje rješenja koje je sveukupno ekonomski najpovoljnije.

(16)

Ova se Odluka temelji na pravnoj i činjeničnoj situaciji od srpnja 2024., informacijama koje je dostavio podnositelj zahtjeva i javno dostupnim informacijama. Može biti revidirana ako uslijed znatnih promjena pravnog ili činjeničnog stanja uvjeti za primjenjivost članka 34. stavka 1. Direktive 2014/25/EU ne budu više ispunjeni.

3.1.   Neograničen pristup tržištu

(17)

Smatra se da je pristup tržištu neograničen ako je predmetna država članica provela i primijenila odredbe relevantnih zakonodavnih akata Unije koji su navedeni u Prilogu III. Direktivi 2014/25/EU, u kojem se za proizvodnju i veleprodaju električne energije upućuje na Direktivu (EU) 2019/944 Europskog parlamenta i Vijeća (5).

(18)

Na temelju informacija dostupnih Komisiji Belgija je provela i primjenjuje Direktivu (EU) 2019/944 (6). Stoga se smatra da pristup relevantnom tržištu nije ograničen u smislu članka 34. stavka 3. Direktive 2014/25/EU.

3.2.   Procjena tržišnog natjecanja

3.2.1.    Definicija relevantnog tržišta proizvoda

(19)

Podnositelji zahtjeva smatraju da je relevantno tržište proizvoda tržište za proizvodnju i veleprodaju električne energije iz konvencionalnih i obnovljivih izvora. To je u skladu s Komisijinom praksom odlučivanja o zahtjevima za izuzeće koji se odnose na proizvodnju i veleprodaju električne energije. Definicijom tržišta proizvoda u ovoj Odluci ne dovodi se u pitanje primjena pravila Unije o tržišnom natjecanju.

(20)

Komisija je u prethodnim odlukama utvrdila da činjenica da se proizvodnju električne energije financiralo iz određenih programa subvencija ne isključuje zaključak da je takva proizvodnja pripadala relevantnom tržištu proizvoda. U Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2018/71 (7) upućenoj Nizozemskoj Komisija je u uvodnim izjavama 19. i 21. navela da se električna energija proizvedena iz obnovljivih izvora prodavala izravno na tržištu i da su se u okviru nizozemskog sustava Stimulering Duurzame Energieproductie (SDE+) poticale konkurentne ponude, a konkurenti bi morali pokušavati što više smanjiti trošak (zbog čega su i dobivali poticajnu premiju). Komisija je stoga smatrala da električna energija proizvedena iz obnovljivih izvora pripada istom tržištu kao i električna energija proizvedena iz konvencionalnih izvora. U Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2020/1499 (8) upućenoj Italiji Komisija je u uvodnim izjavama 37. i 38. napomenula da se u nekim programima proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora primjenjivao natječajni postupak s velikim brojem podnositelja zahtjeva. Stoga je utvrđeno da je proizvodnja električne energije koju se financiralo iz tih programa dio istog tržišta kao i električna energija proizvedena iz konvencionalnih izvora. U Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2020/1500 (9) upućenoj Litvi Komisija je u uvodnoj izjavi 30. navela da električna energija proizvedena u okviru trećeg programa prima potporu koja se temelji na premijama u okviru postupka podnošenja ponuda te je utvrdila da je dio istog tržišta kao i električna energija proizvedena iz konvencionalnih izvora. U Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2022/1376 (10) upućenoj Danskoj Komisija je u uvodnoj izjavi 29. utvrdila da je dodjela javnih sredstava izložena tržišnom natjecanju u okviru postupka podnošenja ponuda kojim se kontrolira ponašanje proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora u smislu njihove politike nabave. Stoga je zaključila da postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora koja su predmet zahtjeva pripadaju istom tržištu kao i električna energija proizvedena iz konvencionalnih izvora. U Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2023/1978 (11) upućenoj Njemačkoj Komisija je u uvodnoj izjavi 47. zaključila da su proizvodnja i veleprodaja električne energije iz obnovljivih izvora koje se ne financira iz subvencija ili subvencija izravno povezanih s tržišnom cijenom izravno izložene tržišnom natjecanju.

(21)

Komisija je općenito zaključila da se proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora može smatrati konkurentnom proizvodnji električne energije iz konvencionalnih izvora ako nije subvencionirana ili ako su primljene subvencije dodijeljene mehanizmom kojim se jamči da je njezin iznos izravno povezan s tržišnom cijenom. Komisija je u brojnim slučajevima utvrdila da je postojanje natječajnog postupka osiguralo da su subvencije povezane s tržišnom cijenom.

(22)

Komisija primjećuje da u Belgiji postoje tri kategorije programa potpore za proizvodnju električne energije, koje imaju različite značajke. To su mehanizam za razvoj kapaciteta („CRM”), program subvencija za nuklearne elektrane Doel 4 i Tihange 3, kako je produljen nakon 2025. (12) i programi subvencija za električnu energiju iz obnovljivih izvora.

3.2.1.1.   Mehanizam za razvoj kapaciteta (CRM)

(23)

Podnositelji zahtjeva situaciju opisuju na sljedeći način. Belgija planira zatvoriti sve nuklearne reaktore na svojem državnom području do 2025., osim dvaju najnovijih reaktora u Doelu i Tihangeu. Prema belgijskom operatoru prijenosnog sustava Elia (13) zbog tog će zatvaranja biti nužno postavljanje dodatnog kapaciteta između 2 i 4 GW do 2030. Međutim, način na koji veleprodajna tržišta posluju nije dovoljno poticajan za takva ulaganja. Ipak, dostupnost fleksibilnog kapaciteta ključna je za energetski sustav. Kad je riječ o potražnji, energija iz obnovljivih izvora nekontinuirana je i fluktuira stoga mora biti dopunjena dovoljno fleksibilnim načinima proizvodnje.

(24)

Podnositelji zahtjeva dodaju da je Belgija zbog toga uvela mehanizam za razvoj kapaciteta. Sve dok može jamčiti dostupnost, proizvođač ispunjava uvjete za primjenu mehanizma, koji je neutralan u pogledu tehnologije ili izvora iz kojeg energija potječe. Mehanizmom za razvoj kapaciteta, koji je stupio na snagu u ožujku 2021., potiču se ulaganja na način da se jamči dostatna profitabilnost za projekte kojima se osiguravaju vršna proizvodnja i mehanizmi uravnoteženja. Temelji se na konkurentnim dražbama. Taj je mehanizam odobren 2021. Odlukom Komisije (EU) 2022/639 (14).

(25)

Podnositelji zahtjeva smatraju da djelatnosti na koje se primjenjuje mehanizam za razvoj kapaciteta pripadaju sveukupnom tržištu veleprodaje i proizvodnje jer i. se električna energija prodaje izravno na veleprodajnom tržištu, ii. nije prihvatljiva za prioritetnu opskrbu iii. niti za izuzeće od odgovornosti za odstupanje, iv. subvencija ne štiti od tržišnog rizika i v. iznos subvencije pokriva samo neto dodatne troškove povezane s troškovima izgradnje, održavanja i rada termoelektrane koja radi kako bi zajamčila sigurnost opskrbe umanjene za relevantne tržišne prihode te elektrane. Komisija se slaže s tim stajalištem.

3.2.1.2.   Programi subvencija za električnu energiju iz obnovljivih izvora

(26)

Podnositelji zahtjeva predložili su da se primjenjivi programi subvencija za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora u Belgiji grupiraju u kategorije u nastavku.

3.2.1.2.1.   Fiksne i zakonski definirane premije

(27)

Ova kategorija uključuje: odobalne vjetroelektrane C-Power, Belwind, Northwind i Nobelwind, prvi program zelenih certifikata Briselske regije (postrojenja postavljena između 2004. i lipnja 2011.), prvi i drugi program zelenih certifikata Valonske regije (postrojenja postavljena između 2002. i srpnja 2014.), prvi program zelenih certifikata Flamanske regije (postrojenja postavljena između 2009. i 2012.).

(28)

Podnositelji zahtjeva tvrde da te odobalne vjetroelektrane treba smatrati dijelom sveukupnog tržišta proizvodnje i veleprodaje jer primljene subvencije pokrivaju samo neto dodatne troškove projekata. Međutim, Komisija je u odlukama iz uvodne izjave (18) u više navrata iznijela stajalište da postrojenja koja primaju fiksne subvencije nisu dio sveukupnog tržišta proizvodnje i veleprodaje električne energije. Komisija smatra da takve subvencije nude zajamčene prihode i time štite korisnike od tržišnog natjecanja. Komisija ne vidjeti razlog za odstupanje od tog pristupa.

3.2.1.2.2.   Zakonski definirana premija ovisna o tržišnim cijenama električne energije

(29)

Ova kategorija uključuje: drugi program zelenih certifikata za Briselsku regiju (postrojenja postavljena od srpnja 2011.), treći program zelenih certifikata Valonske regije (postrojenja postavljena od srpnja 2014.), prvi program zelenih certifikata Flamanske regije (postrojenja postavljena od 2013.), odobalne vjetroelektrane Norther, Rentel, Seamade, Northwester II.

(30)

Kad je riječ o regionalnim programima, troškovi projekata ponovno se procjenjuju svake godine, a procijenjeni projektni trošak instaliranih projekata indeksira se kako bi se u obzir uzele promjene u operativnim rashodima. Za odobalne vjetroelektrane subvencija se indeksira na mjesečnoj osnovi za pojedini projekt primjenom indeksa potrošačkih cijena.

(31)

Podnositelji zahtjeva tvrde da su postrojenja koja primaju subvencije ovisne o tržišnim cijenama električne energije sa zakonski definiranom premijom dio ukupnog tržišta proizvodnje i veleprodaje električne energije. Komisija se slaže s tim stajalištem jer su te subvencije povezane s tržišnom cijenom.

3.2.1.2.3.   Premija ovisna o tržišnoj cijeni električne energije definirana u okviru konkurentnog postupka dražbe

(32)

Ova kategorija uključuje projekte u zoni Princess Elisabeth. Podnositelji zahtjeva tvrde da bi buduća postrojenja trebala biti dio ukupnog tržišta proizvodnje i veleprodaje s obzirom na to da će u okviru tog programa primati subvencije definirane u okviru konkurentnog postupka dražbe. Komisija se slaže s tim stajalištem jer su te subvencije povezane s tržišnom cijenom.

3.2.1.2.4.   Subvencija temeljena na kapacitetu – razina subvencije definirana u okviru konkurentnog postupka dražbe

(33)

Ta kategorija obuhvaća projekte malog i srednjeg kapaciteta u području solarne energije i energije vjetra na kopnu instalirane u Flandriji u razdoblju od 2021. do 2023. Podnositelji zahtjeva tvrde da bi ta postrojenja trebala biti dio ukupnog tržišta proizvodnje i veleprodaje električne energije s obzirom na to da u okviru tog programa primaju subvencije definirane u okviru konkurentnog postupka dražbe. Komisija se slaže s tim stajalištem jer su te subvencije povezane s tržišnom cijenom.

3.2.1.2.5.   Postrojenja koja više ne primaju subvencije

(34)

Podnositelji zahtjeva tvrde da bi postrojenja koja više ne primaju subvencije trebala biti dio općeg tržišta proizvodnje i veleprodaje. Komisija se slaže s tim stajalištem jer ta postrojenja ne primaju subvencije i za svoju proizvodnju primaju samo iznos jednak tržišnoj cijeni električne energije. To je u skladu s pristupom primijenjenim u prethodnim odlukama o izuzeću, kao što je Provedbena odluka (EU) 2023/1978 koja se odnosi na Njemačku.

(35)

Komisija smatra da se sveukupno tržište proizvodnje i veleprodaje električne energije sastoji od proizvodnje i veleprodaje električne energije iz konvencionalnih izvora, proizvodnje i veleprodaje električne energije uz potporu mehanizma za razvoj kapaciteta te proizvodnje i veleprodaje električne energije iz obnovljivih izvora koje primaju subvencije na temelju tržišnih cijena. Proizvodnja i veleprodaja električne energije iz obnovljivih izvora koje primaju fiksne i zakonski definirane premije čine zasebno tržište.

3.2.2.    Definicija relevantnog zemljopisnog tržišta

(36)

Prema mišljenju podnositelja zahtjeva relevantno zemljopisno tržište trebalo bi na temelju Komisijine prakse odlučivanja definirati kao nacionalno tržište koje obuhvaća državno područje Belgije (15). Podnositelji zahtjeva ističu da je Belgija snažno povezana s drugim zemljama središnje i zapadne Europe (Austrija, Belgija, Francuska, Njemačka, Luksemburg i Nizozemska).

(37)

Komisija je u svojoj ranijoj praksi (16) zauzela stajalište da je tržište za proizvodnju i veleprodaju električne energije po svojem opsegu nacionalno. Stajalište podnositeljâ zahtjeva u skladu je s praksom Komisije.

(38)

Budući da nema navoda o nekom drugom opsegu zemljopisnog tržišta, za potrebe procjene u skladu s ovom Odlukom i ne dovodeći u pitanje pravo Unije o tržišnom natjecanju, može se smatrati da zemljopisno područje proizvodnje i veleprodaje električne energije iz konvencionalnih i obnovljivih izvora obuhvaća državno područje Belgije.

3.2.3.    Analiza tržišta

(39)

Komisija u ovoj fazi nastoji procijeniti jesu li djelatnosti na koje se odnosi zahtjev izložene tržišnom natjecanju u dovoljnoj mjeri da bi se osiguralo da disciplina nabave iz Direktive 2014/25/EU ne bude potrebna. Čimbenici koje u ovom slučaju treba uzeti u obzir za provedbu ove procjene su tržišni udjeli, razine koncentracije i utjecaj uvoza električne energije na tržišno natjecanje na belgijskom tržištu proizvodnje i veleprodaje električne energije.

3.2.3.1.   Postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora koja primaju fiksne i zakonski definirane premije

(40)

U skladu sa svojim prethodnim odlukama iz uvodne izjave 18. Komisija u ovom slučaju smatra da fiksne i zakonski definirane subvencije za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora ne osiguravaju izravnu izloženost tržišnom natjecanju za postrojenja koja primaju takve subvencije.

(41)

S obzirom na to da uvjeti utvrđeni u članku 34. Direktive 2014/25/EU nisu ispunjeni, Direktiva 2014/25/EU stoga bi se trebala nastaviti primjenjivati na ugovore kojima je namjena omogućiti proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora za koju se u Belgiji primaju fiksne i zakonski definirane premije.

3.2.3.2.   Tržišni udjeli na sveukupnom tržištu proizvodnje i veleprodaje električne energije u Belgiji

(42)

Podnositelji zahtjeva dostavljaju sljedeći pregled tržišnih udjela na tržištu proizvodnje i veleprodaje električne energije u razdoblju 2019. – 2023.

Tržišni udjeli pet najvećih proizvođača u Belgiji (proizvedena energija u MWh)

2019.

2020.

2021.

2022.

2023.

Engie

64  %

64  %

62,4  %

53,5  %

52,2  %

Luminus

13,7  %

13,7  %

11,9  %

13,7  %

14,1  %

RWE

2,6  %

2,6  %

3  %

2,8  %

2,7  %

Eneco

3,1  %

3,1  %

3,2  %

4,4  %

4,2  %

Total Energies

2,5  %

2,5  %

3,5  %

3,5  %

3,3  %

Tržišni udjeli pet najvećih proizvođača u Belgiji (instalirani kapacitet u MW)

2019.

2020.

2021.

2022.

2023.

Engie

43,7  %

43,7  %

41,9  %

37,8  %

33,5  %

Luminus

11,4  %

11,4  %

11,1  %

10,5  %

10,2  %

RWE

2,6  %

2,6  %

2,4  %

2,4  %

2,5  %

Eneco

4,2  %

4,2  %

4,1  %

4,3  %

4,5  %

Total Energies

3,7  %

3,7  %

3,5  %

3,8  %

3,9  %

(43)

Smanjenje tržišnog udjela društva Engie u 2022. i 2023. uglavnom se može pripisati zatvaranju nuklearnih reaktora Doel 3 (u rujnu 2022.) i Tihange 2 (u ožujku 2023.).

(44)

Očekuje se da će se tržišni udio društva Engie dodatno smanjiti od 2025. jer će se zatvoriti još tri reaktora, Doel 1, Doel 2 i Tihange 1. Preostali nuklearni reaktori, Doel 4 i Tihange 3, bit će u pogonu do 2035. na temelju sporazuma između belgijske vlade i društva Engie.

(45)

Prema mišljenju podnositeljâ zahtjeva, tržišni udio društva Engie u proizvodnji i veleprodaji električne energije u Belgiji iznosio bi 52 % u 2023., 44 % u 2024. i 32 % u 2025. Razlog tome je činjenica da se od 2025. proizvodnju preostalih dvaju nuklearnih reaktora treba smatrati podijeljenom između društva Engie i belgijske države jer će njima upravljati BE-NUC, zajednički pothvat društva Engie i belgijske države, od kojih svaka drži 50 %.

(46)

Herfindahl-Hirschmanov indeks (HHI), kojim se mjeri tržišna koncentracija, doseže sljedeće (vrlo visoke do visoke) vrijednosti za tržište proizvodnje i veleprodaje električne energije u Belgiji:

HHI

2019.

2020.

2021.

2022.

2023.

 

4 108

3 996

4 343

4 115

3 150

Očekuje se da će se od 2025. nadalje znatno smanjiti (na 2 253) jer će proizvodnja u nuklearnim reaktorima ostati stabilna, dok će se proizvodnja iz obnovljivih izvora povećati.

(47)

Tržišni udio triju najvećih poduzeća na tržištu proizvodnje i veleprodaje električne energije od 2019. do 2023. smanjio se sa 79 % na 72 %.

(48)

Komisija primjećuje da je belgijsko tržište proizvodnje i veleprodaje električne energije dosad bilo vrlo koncentrirano. Koncentracija bi se nakon 2025. trebala smanjiti zbog planiranog zatvaranja još triju nuklearnih reaktora.

3.2.3.3.   Analiza konkurentskog pritiska uvoza električne energije

(49)

Podnositelji zahtjeva objašnjavaju da unatoč visokoj tržišnoj koncentraciji uvoz električne energije vrši znatan konkurentski pritisak.

(50)

Komisija priznaje da uvoz električne energije doista vrši određeni konkurentski pritisak. Međutim, Komisija napominje i da je Belgija u posljednjih deset godina uglavnom izvozila električnu energiju u susjedne zemlje. Prema podacima koje su dostavili podnositelji zahtjeva (17) Belgija je 2023. bila neto uvoznik električne energije, dok je od 2018. do 2022. bila neto izvoznik. U narednim će godinama Belgija vjerojatno uvoziti više električne energije zbog zatvaranja nuklearnih reaktora.

(51)

Podnositelji zahtjeva uspoređuju situaciju u Belgiji sa situacijom u Litvi, za koju je Komisija potvrdila važnost uvoza električne energije (18). Međutim, ta se dva slučaja razlikuju jer je uvoz u Litvi 2018. činio 80 % potražnje za električnom energijom, dok bi u Belgiji, prema studiji CREG-a navedenoj u zahtjevu (19), uvoz u sljedećih deset godina činio od 20 % do 40 % potražnje za električnom energijom.

(52)

Stoga se Komisija ne slaže sa stajalištem podnositeljâ zahtjeva prema kojem je uvoz jednako važan za Belgiju kao i za Litvu. Uzimajući u obzir razlike navedene u uvodnim izjavama (46) i (47) Komisija zaključuje da se uvoz električne energije ne može smatrati odlučujućim čimbenikom za mjerenje izloženosti tržišnom natjecanju na belgijskom tržištu proizvodnje i veleprodaje električne energije.

(53)

Međutim, Komisija smatra da bi uvoz električne energije u budućnosti mogao vršiti konkurentski pritisak na proizvodnju električne energije jer će se kapacitet Belgije smanjiti zbog planiranog zatvaranja triju nuklearnih reaktora 2025. Taj se trend još nije pojavio jer je Belgija u posljednjih pet godina uglavnom bila neto izvoznik.

3.2.3.4.   Naručitelji koji djeluju na cjelokupnom tržištu proizvodnje i veleprodaje električne energije u Belgiji

(54)

Podnositelji zahtjeva objašnjavaju da je Luminus naručitelj jer je u 68,63 %-tnom vlasništvu društva EDF Belgium SA, društva kćeri u stopostotnom vlasništvu grupe EDF, dioničkog društva na temelju francuskog prava u vlasništvu francuske države.

(55)

Podnositelji zahtjeva smatraju da je Norther naručitelj jer je u 50 %-tnom vlasništvu Nethysa, koji je pak društvo kći u stopostotnom vlasništvu međuopćinskog („intercommunale”) društva Enodia, koje je u vlasništvu pokrajine Liège, 74 općine područja Liège i Valonske regije. Komisija se slaže da se Norther treba smatrati naručiteljem. Osim Northera, Nethys preko svojeg društva kćeri Elicio kontrolira više društava kćeri u Belgiji (20) koja se bave proizvodnjom i veleprodajom električne energije iz obnovljivih izvora (dalje u tekstu „druga društva kćeri Nethysa”), koja Komisija smatra naručiteljima.

(56)

Podnositelji zahtjeva smatraju da su u razdoblju od 2019. do 2023. naručitelji (grupa koju čine Luminus i Norther, ali ne i društvo Ørsted jer ono još ne posluje u Belgiji) imali zajedničke tržišne udjele na cjelokupnom belgijskom tržištu proizvodnje i veleprodaje električne energije između 20 % i 30 % za kapacitet te između 15 % i 20 % za proizvodnju (21).

(57)

Podnositelji zahtjeva smatraju da Engie, unatoč tome što je u 23,64 %-tnom vlasništvu francuske države, koja kontrolira 33,97 % glasačkih prava, ne posluje na europskim platformama za javnu nabavu jer, prema njihovu mišljenju, ne podliježe Direktivi (22).

(58)

Francuska javna institucija Caisse des Dépôts et Consignations drži 3,63 % dionica i 3,53 % glasačkih prava (23). Francuski javni dioničari imaju blokirajuću manjinu s 27,27 % dionica i 38,03 % glasačkih prava.

(59)

Ostali značajni dioničari društva Engie su The Capital Group Companies (6,37 % dionica, 5,05 % glasačkih prava), Blackrock (4,51 % dionica i 3,44 % glasačkih prava) i zaposlenici društva Engie (3,49 % dionica i 4,18 % glasačkih prava). Stoga su francuski javni naručitelji zajedno daleko najveći dioničar društva Engie.

(60)

Na posljednjih pet godišnjih glavnih skupština dioničara društva Engie francuska država i Caisse des Dépôts et Consignations imali su više od polovine glasova koje su dioničari stvarno dali. Na temelju glasačkih listića s godišnjih glavnih skupština dostupnih na internetskim stranicama društva Engie (24) Komisija predstavlja sljedeći izračun za ostvarivanje glasačkih prava:

 

2020.

2021.

2022.

2023.

2024.

Udio francuskih javnih subjekata (država + Caisse des Dépôts et Consignations) (u % ukupnih glasačkih prava)

36,9

36,91

37,3

37,3

38,03

Postotak danih glasova (u % ukupnih glasačkih prava)

71,682

68,472

70,6

74,17

72,1

Postotak glasačkih prava francuskih javnih naručitelja (u % danih glasova)

51,48

53,9

52,83

50,29

52,75

(61)

U skladu s francuskim pravom (25) francuska država uredbom može pretvoriti redovnu dionicu društva Engie u zlatnu dionicu ako su u pitanju ključni nacionalni interesi, osobito kad je riječ o kontinuitetu i sigurnosti opskrbe. Ta zlatna dionica državi daje posebna prava, kao što je pravo da odbije prodati stratešku imovinu trećoj strani ili da upis novih dioničara u kapital društva uvjetuje odobrenjem ministra gospodarstva u slučaju prekoračenja određenog praga.

(62)

Komisija je društvu Engie dala priliku da iznese primjedbe o tom konkretnom pitanju, što je učinilo 24. prosinca 2024. Engie tvrdi da se država i Caisse des Dépôts et Consignations ne bi trebali smatrati jednim javnim naručiteljem i da se, čak i da je to slučaj, ne može smatrati da imaju prevladavajući utjecaj na Engie. Engie dodaje da samo tri od četrnaest članova uprave društva Engie imenuje francuska država.

(63)

Engie tvrdi da je u skladu s člankom 4. stavkom 2. točkom (b) Direktive relevantna samo većina glasova povezanih s dionicama koje je izdalo poduzeće, a ne postotak glasova izražen na glavnim skupštinama dioničara. Međutim, definicija javnog poduzeća iz članka 4. stavka 2. prve rečenice Direktive uključuje prevladavajući utjecaj koji javni naručitelji ostvaruju većinom glasova danih na glavnim skupštinama dioničara. Ostvarivanje prevladavajućeg utjecaja kontrolom većine glasova koji se odnose na dionice koje je izdalo poduzeće, kako je navedeno u članku 4. stavku 2. točki (b), jedan je od slučajeva u kojima se pretpostavlja takav prevladavajući utjecaj; to ne isključuje prevladavajući utjecaj u drugim situacijama.

(64)

Komisija smatra da, uzimajući u obzir elemente opisane u uvodnim izjavama od 57. do 63., javni naručitelji imaju prevladavajući utjecaj na Engie u smislu članka 4. stavka 2. Direktive 2014/25/EU. U skladu s tim člankom Engie se stoga treba smatrati naručiteljem.

(65)

Komisija smatra da se stanje tržišnog natjecanja između društava Engie i Luminus s jedne strane i društva Norther, drugih društava kćeri Nethysa i društva Ørsted s druge strane znatno razlikuje. Engie i Luminus dugo su prisutni na belgijskom tržištu proizvodnje i veleprodaje električne energije. Njihovi tržišni udjeli u 2019. su iznosili 64 % i 13,7 %, a u 2023. 52,2 % i 14,1 % (26). Engie i Luminus bi na temelju predviđanja podnositeljâ zahtjeva čak i nakon 2025. trebali zadržati vrlo snažan položaj na belgijskom tržištu proizvodnje i veleprodaje električne energije jer se očekuje da će ostati daleko najveći sudionici na tržištu barem do 2034. (27)

(66)

Snažan zajednički položaj društava Engie i Luminus na belgijskom tržištu proizvodnje i veleprodaje električne energije ojačan je diversifikacijom njihovih portfelja proizvodnje. Oni uključuju proizvodnju iz nuklearnih elektrana koje se nalaze u Belgiji (28), što im omogućuje pristup stabilnom, konkurentnom (zahvaljujući niskom graničnom trošku) i fleksibilnom izvoru za proizvodnju bazne električne energije. Oba društva upravljaju i hidroelektranama i plinskim elektranama u Belgiji, koje osiguravaju fleksibilnu proizvodnju električne energije tijekom razdoblja vršne potražnje.

(67)

Osim toga, indeks HHI iz uvodne izjave 46. upućuje na visoke razine tržišne koncentracije i pokazuje, kad je riječ o tržišnim udjelima, da se konkurenti teško natječu s već etabliranim sudionicima. Zapravo se očekuje da će se tržišna koncentracija znatno smanjiti samo zbog planiranog zatvaranja nuklearnih reaktora u Belgiji, ali ne i zbog ulaska na tržište ili širenja.

(68)

Međutim, prilike su drugačije za naručitelje Norther, druga društva kćeri Nethysa i Ørsted. Norther trenutačno upravlja samo jednom vjetroelektranom. Proizvodnja električne energije iz vjetra nije fleksibilna i ovisi o vremenskim uvjetima. Ørsted još nije prisutan na belgijskom tržištu proizvodnje i veleprodaje električne energije. Ne očekuje se da će ta dva društva postati glavni akteri u Belgiji čak ni tijekom sljedećeg desetljeća (29). Engie i Luminus su glavni konkurenti tih dvaju društava. Iz toga slijedi da bi se djelatnosti društava Norther i Ørsted na belgijskom tržištu proizvodnje i veleprodaje električne energije trebale smatrati izravno izloženima tržišnom natjecanju.

(69)

Iako je izuzeće predviđeno člancima 34. i 35. Direktive 2014/25/EU na temelju relevantnih okolnosti dosad bilo odobreno ili odbijeno s obzirom na djelatnost na relevantnom tržištu u cjelini, u ovom slučaju postoje značajke koje bi takav pristup učinile nespojivim s ciljem koji se nastoji postići tom direktivom, a to je osigurati da subjekti pod kontrolom države koji upravljaju mrežom poštuju slobode unutarnjeg tržišta u području javne nabave, a da se pritom nepotrebno ne opterećuju djelatnosti koje su izravno izložene tržišnom natjecanju.

(70)

Gospodarske sektore obuhvaćene Direktivom 2014/25/EU obilježava prisutnost bivših državnih monopola, još uvijek pod kontrolom ili pod utjecajem javnih tijela, koji mogu biti podložni različitim stupnjevima tržišnog natjecanja i čiji tržišni udjeli, unatoč smanjenju, često ostaju visoki. Utjecaj javnih tijela na naručitelje podrazumijeva rizik da će, ako se Direktiva o javnoj nabavi ne primjenjuje, nacionalni dobavljači imati prednost u javnoj nabavi dotičnog naručitelja. Međutim, situacija je u ovom slučaju drukčija jer su neki od podnositelja zahtjeva naručitelji s malim tržišnim udjelom i ponekad su samo potencijalni konkurenti ili novi sudionici na relevantnom tržištu. Iako se djelatnost određenih podnositelja zahtjeva iz tog razloga može smatrati izravno izloženom tržišnom natjecanju, posebno od strane etabliranih naručitelja s velikim tržišnim udjelima, izuzeće se ne može odobriti svim podnositeljima zahtjeva ni djelatnosti u cjelini na tržištu proizvodnje i veleprodaje električne energije u Belgiji koju obavljaju svi subjekti koji ondje posluju. Međutim, odbijanje izuzeća onim podnositeljima zahtjeva čije su djelatnosti izravno izložene tržišnom natjecanju jer djelatnosti drugih velikih sudionika na tržištu nisu izravno izložene tržišnom natjecanju bilo bi protivno cilju koji se nastoji postići člankom 34. Direktive 2014/25/EU. S obzirom na obilježja tržišta u ovom slučaju, Komisija stoga smatra primjerenim odobriti izuzeće samo nekim podnositeljima zahtjeva.

4.   ZAKLJUČAK

(71)

Budući da uvjeti za izuzeće utvrđeni u članku 34. Direktive 2014/25/EU nisu ispunjeni, ta bi se direktiva trebala nastaviti primjenjivati na ugovore kojima je namjena omogućiti proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora za koju se u Belgiji primaju fiksne i zakonski definirane premije.

(72)

Uzimajući u obzir čimbenike ispitane u uvodnim izjavama od 40. do 70., trebalo bi smatrati da uvjet izravne izloženosti tržišnom natjecanju utvrđen u članku 34. stavku 1. Direktive 2014/25/EU nije ispunjen u Belgiji za djelatnosti društava Engie i Luminus u odnosu na cjelokupno belgijsko tržište proizvodnje i veleprodaje električne energije.

(73)

Stoga bi se Direktiva 2014/25/EU trebala i dalje primjenjivati kad društva Engie i Luminus dodjeljuju ugovore kojima je namjena omogućiti obavljanje tih djelatnosti ili kad se organiziraju projektni natječaji, kako su definirani u članku 2. točki 17. Direktive 2014/25/EU, za obavljanje tih djelatnosti na tom zemljopisnom području.

(74)

Uzimajući u obzir čimbenike ispitane u uvodnim izjavama od 40. do 70., trebalo bi smatrati da je uvjet izravne izloženosti tržišnom natjecanju utvrđen u članku 34. stavku 1. Direktive 2014/25/EU ispunjen u Belgiji za djelatnosti društva Norther, drugih društava kćeri Nethysa i društva Ørsted u odnosu na cjelokupno belgijsko tržište proizvodnje i veleprodaje električne energije.

(75)

S druge strane, Direktiva 2014/25/EU ne bi se trebala primjenjivati kad društvo Norther, druga društva kćeri Nethysa i društvo Ørsted dodjeljuju ugovore kojima je namjena omogućiti obavljanje tih djelatnosti ili kad se organiziraju projektni natječaji, kako su definirani u članku 2. točki 17. Direktive 2014/25/EU, za obavljanje tih djelatnosti na tom zemljopisnom području.

(76)

Ovom Odlukom ne dovodi se u pitanje primjena pravila Unije o tržišnom natjecanju ni odredaba u drugim područjima prava Unije. Konkretno, kriteriji i metodologija upotrijebljeni za procjenu izravne izloženosti tržišnom natjecanju na temelju članka 34. Direktive 2014/25/EU nisu nužno istovjetni onima upotrijebljenima za procjenu na temelju članka 101. ili 102. UFEU-a ili Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (30), kako je potvrdio Opći sud (31),

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Direktiva 2014/25/EU nastavlja se primjenjivati na ugovore koje dodjeljuju naručitelji i kojima je namjena omogućiti obavljanje djelatnosti proizvodnje i veleprodaje električne energije iz obnovljivih izvora u Belgiji za koje se primaju fiksne i zakonski definirane premije.

Članak 2.

Ne dovodeći u pitanje članak 1., Direktiva 2014/25/EU ne primjenjuje se na ugovore koje dodjeljuje društvo Norther, druga društva kćeri Nethysa i društvo Ørsted i kojima je namjena omogućiti obavljanje djelatnosti proizvodnje i veleprodaje električne energije u Belgiji. Direktiva 2014/25/EU nastavlja se primjenjivati na ugovore koje dodjeljuju drugi naručitelji i kojima je namjena omogućiti obavljanje djelatnosti proizvodnje i veleprodaje električne energije u Belgiji.

Članak 3.

Ova je Odluka upućena Kraljevini Belgiji.

Sastavljeno u Bruxellesu 6. ožujka 2025.

Za Komisiju

Stéphane SÉJOURNÉ

Izvršni potpredsjednik


(1)   SL L 94, 28.3.2014., str. 243., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2014/25/oj.

(2)  Provedbena odluka Komisije (EU) 2016/1804 od 10. listopada 2016. o detaljnim pravilima za primjenu članaka 34. i 35. Direktive 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga (SL L 275, 12.10.2016., str. 39., ELI: http://data.europa.eu/eli/dec_impl/2016/1804/oj).

(3)  Vidjeti predmet T-575/20, SŽ – Tovorni promet/Komisija, ECLI:EU:T:2022:551, t. 34.

(4)  Vidjeti predmet T-463/14 Österreichische Post AG/ Komisija, ECLI:EU:T:2016:243, t. 41. i predmet T-575/20 SŽ – Tovorni promet/Komisija, ECLI:EU:T:2022:551, t. 29.

(5)  Direktiva (EU) 2019/944 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i izmjeni Direktive 2012/27/EU (SL L 158, 14.6.2019., str. 125., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2019/944/oj).

(6)  Direktiva 2009/72/EZ, na koju se upućuje u Prilogu III. Direktivi 2014/25/EU, zamijenjena je Direktivom (EU) 2019/944.

(7)  Provedbena odluka Komisije (EU) 2018/71 od 12. prosinca 2017. o izuzimanju proizvodnje i veleprodaje električne energije u Nizozemskoj iz primjene Direktive 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ (SL L 12, 17.1.2018., str. 53., ELI: http://data.europa.eu/eli/dec_impl/2018/71/oj).

(8)  Provedbena odluka Komisije (EU) 2020/1499 od 28. srpnja 2020. o primjenjivosti Direktive 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća na proizvodnju i veleprodaju električne energije iz obnovljivih izvora u Italiji (SL L 342, 16.10.2020., str. 8., ELI: http://data.europa.eu/eli/dec_impl/2020/1499/oj).

(9)  Provedbena odluka Komisije (EU) 2020/1500 оd 28. srpnja 2020. o primjenjivosti Direktive 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća na ugovore dodijeljene za djelatnosti povezane s proizvodnjom i veleprodajom električne energije u Litvi (SL L 342, 16.10.2020., str. 15., ELI: http://data.europa.eu/eli/dec_impl/2020/1500/oj).

(10)  Provedbena odluka Komisije (EU) 2022/1376 od 26. srpnja 2022. o primjenjivosti članka 34. Direktive 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća na proizvodnju i veleprodaju električne energije u Danskoj (SL L 206, 8.8.2022., str. 42., ELI: http://data.europa.eu/eli/dec_impl/2022/1376/oj).

(11)  Provedbena odluka Komisije (EU) 2023/1978 od 21. rujna 2023. o primjenjivosti članka 34. Direktive 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća na dodjelu ugovora za djelatnosti povezane s proizvodnjom i veleprodajom električne energije iz obnovljivih izvora u Njemačkoj, uz iznimku električne energije iz obnovljivih izvora proizvedene u postrojenjima koja su puštena u rad prije 1. kolovoza 2014. i koja i dalje primaju javna sredstva, te djelatnosti povezanih s proizvodnjom i veleprodajom električne energije iz odobalnih vjetroelektrana u Njemačkoj koje su puštene u rad nakon 1. siječnja 2012. i koje podliježu Zakonu o obnovljivim izvorima energije (Erneuerbare-Energien-Gesetz) iz 2012. (SL L 235, 25.9.2023., str. 13., ELI: http://data.europa.eu/eli/dec_impl/2023/1978/oj).

(12)  Budući da proizvodnja i veleprodaja električne energije iz elektrana Doel 4 i Tihange 3 nisu obuhvaćene zahtjevom, Komisija neće analizirati taj program.

(13)  Vidjeti Elia, Adequacy & flexibility study for Belgium (2024-2034), 29. lipnja 2023., str. 15., 191., 205., 223., 269., dostupno na https://issuu.com/eliagroup/docs/adequacy_flexibility_study_for_belgium_2024-203?fr=sOTBhNDYxOTUwMTY.

(14)  Odluka Komisije (EU) 2022/639 оd 27. kolovoza 2021. o državnoj potpori SA.54915 – 2020/C (ex 2019/N) Belgija – Mehanizam za razvoj kapaciteta (SL L 117, 19.4.2022., str. 40., ELI: http://data.europa.eu/eli/dec/2022/639/oj).

(15)  Zahtjev, točka 3.2.

(16)  Vidjeti Provedbenu odluku (EU) 2018/71, Provedbenu odluku (EU) 2020/1500, Provedbenu odluku (EU) 2023/1978, op. cit.

(17)  Točka 121. zahtjeva.

(18)  Vidjeti uvodne izjave 51. i 52. Provedbene odluke (EU) 2020/1500, op. cit.

(19)  Tablica 9. Priloga II. zahtjevu.

(20)  Elicio plateau de Bassenge, Elicio Wind for Water NV, Elicio WP NV, Elicio Bastogne NV, Elicio Maldegem NV, Elicio Berlare NV, Elicio SLH NV i Elicio Plus NV, kako je navedeno u Prilogu 1. odgovoru belgijskih tijela od 27. siječnja 2025.

(21)  Točka 116. zahtjeva.

(22)  Točka 164. zahtjeva.

(23)  Vidjeti https://www.engie.com/en/shareholders/engie-share/shareholder-structure.

(24)  Vidjeti https://www.engie.com/sites/default/files/assets/documents/2024-05/R%C3%A9sultat%20Des%20Votes%20VF%20AGM%2030.04.2024.pdf.

https://www.engie.com/sites/default/files/assets/documents/2023-04/R%C3%A9sultat%20Des%20Votes.pdf.

https://www.engie.com/sites/default/files/assets/documents/2022-04/ENGIE%20-%20Re%CC%81sultat%20du%20scrutin%20en%20franc%CC%A7ais.pdf.

https://www.engie.com/sites/default/files/assets/documents/2021-05/ENGIE%20-%20R%C3%A9sultat%20du%20scrutin%20en%20fran%C3%A7ais.pdf.

https://www.engie.com/sites/default/files/assets/documents/2020-05/ENGIE%20-%20R%C3%A9sultat%20du%20scrutin%20AG%20du%2014-05-2020.pdf.

(25)  Članak L111-69 Code de l’énergie (Zakon o energiji), kako je izmijenjen na temelju Loi 2019-486 relative à la croissance et à la transformation des entreprises, poznatog kao „Loi Pacte”.

(26)  Vidjeti tablicu 8. Priloga II. zahtjevu.

(27)  Vidjeti tablicu 8. Priloga II. zahtjevu.

(28)  Engie i Luminus također imaju prava iskorištavanja nekih francuskih nuklearnih elektrana. Većinski dioničar društva Luminus (EDF) upravlja s ukupno 56 nuklearnih reaktora u Francuskoj. Francuska proizvodnja električne energije iz nuklearnih izvora može se uvoziti u Belgiju putem interkonekcija između tih dviju zemalja.

(29)  Vidjeti tablicu 8. Priloga II. zahtjevu.

(30)  Uredba Vijeća (EZ) br. 139/2004 od 20. siječnja 2004. o kontroli koncentracija između poduzetnika (Uredba EZ o koncentracijama) (SL L 24, 29.1.2004., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2004/139/oj).

(31)  Presuda Općeg suda od 27. travnja 2016., Österreichische Post AG/Komisija, T-463/14, ECLI:EU:T:2016:243, točka 28. Vidjeti i Direktivu 2014/25/EU, uvodnu izjavu 44.


ELI: http://data.europa.eu/eli/dec_impl/2025/477/oj

ISSN 1977-0847 (electronic edition)