(1)

Nedavne poplave i šumski požari u središnjoj, istočnoj i južnoj Europi imale su razoran učinak na stanovništvo koje živi u tim regijama. U mnogim će gradovima i selima biti potrebna opsežna obnova kako bi se popravila oštećena infrastruktura i oprema. Potrebne su hitne mjere za ublažavanje socijalnih i gospodarskih posljedica tih prirodnih katastrofa. Osim toga, ljudima je hitno potrebna osnovna materijalna pomoć. Nadalje, potrebna je potpora očuvanju radnih mjesta kako bi se zaposlenicima i samozaposlenim osobama pomoglo da zadrže svoja radna mjesta tijekom ograničenog razdoblja kada zbog prirodne katastrofe ne mogu pristupiti svojem uobičajenom mjestu rada. Kako bi se suzbio razoran učinak prirodnih katastrofa na zdravlje ljudi, također bi trebao biti moguć pristup zdravstvenoj skrbi, među ostalim osobama koje nisu neposredno u socioekonomski ranjivom položaju. Dokazi upućuju na to da će se prirodne katastrofe u budućnosti vjerojatno češće događati. Stoga je primjereno uspostaviti privremeni okvir kojim se osiguravaju fleksibilnost i financijska potpora uz istodobno očuvanje dugoročne strateške prirode ulaganja u okviru kohezijske politike.

(2)

Kako bi se brzo smanjilo opterećenje proračuna predmetnih država članica i ublažio rizik od novih teritorijalnih razlika, državama članicama, regijama, lokalnim tijelima i osobama koje su teško pogođene takvim prirodnim katastrofama, uz sredstva dostupna iz Fonda solidarnosti Europske unije (FSEU) uspostavljenog Uredbom Vijeća (EZ) br. 2012/2002. (4) trebalo bi pružiti djelotvornu potporu iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/1057 Europskog parlamenta i Vijeća (5) te iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Kohezijskog fonda uređenog Uredbom (EU) 2021/1058 Europskog parlamenta i Vijeća (6).

(3)

Kako bi se državama članicama pogođenima prirodnim katastrofama osigurala dodatna fleksibilnost, trebalo bi utvrditi novi specifični cilj u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” za usmjeravanje financijske potpore iz EFRR-a i Kohezijskog fonda na obnovu kao odgovor na takve katastrofe.

(4)

Cilj politike 2., kojim se promiče zelenija, otporna Europa s niskom razinom emisija koja prelazi na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija ugljika promicanjem prelaska na čistu i pravednu energiju, zelenih i plavih ulaganja, kružnoga gospodarstva, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama, sprečavanja rizika i upravljanja njime te održive urbane mobilnosti, kako je navedeno u članku 5. stavku 1. točki (b) Uredbe (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća (7), u okviru kojeg bi trebalo uvesti novi specifični cilj, izravno podupire ciljeve europskog zelenog plana. Cilj je Komunikacije Komisije od 24. veljače 2021. pod naslovom „Stvaranje Europe otporne na klimatske promjene – nova strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama” razviti mjere prilagodbe za upravljanje rizicima povezanima s katastrofama do kojih dolazi zbog klimatskih promjena, kao što su poplave, šumski požari ili suše. Trebalo bi osigurati kontinuitet i jačanje planiranih ulaganja u sprečavanje katastrofa i pripravnost za katastrofe, kao i u prilagodbu klimatskim promjenama, kako bi se ublažio učinak sve češćih prirodnih katastrofa, među ostalim katastrofa uzrokovanih klimatskim promjenama. Obnova ne bi trebala biti nauštrb ulaganja u strukturalno dugoročno sprečavanje katastrofa i pripravnost za katastrofe. Pri ulaganju u infrastrukturu trebalo bi osigurati primjenu otpornosti na klimatske promjene i načela „ne nanosi bitnu štetu” radi povećanja otpornosti infrastrukture koju financira Unija na buduće, češće i teže katastrofe uzrokovane klimatskim promjenama.

(5)

U skladu s područjem primjene potpore iz EFRR-a kako je utvrđeno u Uredbi (EU) 2021/1058 potpora za obnovu kao odgovor na prirodne katastrofe u okviru novog specifičnog cilja može obuhvaćati obnovu oštećene ili uništene infrastrukture, primjerice javne infrastrukture, ili ulaganja u fiksni kapital za poduzeća i opremu, među ostalim na drugoj lokaciji ili u formatu koji nije istovjetan izvornom, ako je potrebno, na otporan i održiv način. Nadalje, može se poduprijeti obnova prirodnih područja, bioraznolikosti i zelene infrastrukture, među ostalim na područjima mreže Natura 2000. To može uključivati relevantne mjere povezane s ponovnim pošumljavanjem. Potpora iz Kohezijskog fonda može se pružiti i novom specifičnom cilju u mjeri u kojoj je to u skladu s područjem primjene potpore iz Kohezijskog fonda utvrđenim u Uredbi (EU) 2021/1058.

(6)

U kontekstu obnove kao odgovora na prirodne katastrofe, u postupku odabira prednost bi trebalo dati operacijama koje se temelje na načelu „bolje ponovne izgradnje”. To načelo podrazumijeva primjenu faza oporavka, sanacije i obnove nakon katastrofe kako bi se povećala otpornost zajednica integracijom mjera za smanjenje rizika od katastrofa, kako je navedeno u Okviru Ujedinjenih naroda iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa za razdoblje 2015. – 2030. Istodobno bi potpora odabranim operacijama trebala ostati razmjerna i predstavljati najbolji odnos između iznosa potpore i cilja osiguravanja otpornosti na katastrofe. Nadalje, ako država članica ispunjava uvjete za potporu iz FSEU-a za financiranje ključnih hitnih operacija i operacija oporavka kojima se infrastruktura vraća u stanje prije prirodne katastrofe, potpora iz EFRR-a i Kohezijskog fonda može se koristiti kao dopuna FSEU-u za poboljšanje funkcionalnosti pogođene infrastrukture kako bi se povećali njezin kapacitet, održivost i otpornost na buduće prirodne katastrofeSvrha je potpore iz EFRR-a i Kohezijskog fonda povećati otpornost i pripravnost na rizike.

(7)

Kako bi se isključilo preplaćivanje, države članice trebale bi osigurati da se potpora obuhvaćena fondom ESF + , EFRR-om ili Kohezijskim fondom ne preklapa s potporom primljenom iz drugog instrumenta Unije, iz nacionalnog instrumenta ili iz privatnog sustava osiguranja.

(8)

Kako bi se odgovorilo na učinak prirodnih katastrofa, državama članicama trebalo bi dopustiti da putem posebnih prioriteta pruže usmjerenu, brzu i hitnu pomoć u ublažavanju negativnih socioekonomskih posljedica takvih katastrofa. Osim toga, države članice trebale bi moći podupirati, u okviru posebnog prioriteta ili izvan njega, privremene mjere za osobe koje su izravno pogođene prirodnim katastrofama u obliku hrane i/ili osnovne materijalne pomoći bez obveze pružanja popratnih mjera. Države članice trebale bi, ako je to nužno i opravdano, predvidjeti programe skraćenog radnog vremena kako bi se zaposlenicima i samozaposlenim osobama pogođenima posljedicama prirodnih katastrofa omogućilo da zadrže svoja radna mjesta bez pružanja aktivnih mjera, osim ako su te mjere propisane nacionalnim pravom, kao i mjere za osiguravanje pristupa zdravstvenoj skrbi, među ostalim za osobe koje nisu neposredno u socioekonomski ranjivom položaju. Stoga je primjereno predvidjeti fleksibilnost za takve privremene mjere u ograničenom razdoblju na temelju Uredbe (EU) 2021/1057.

(9)

Sredstva za potporu odgovoru na prirodne katastrofe trebala bi se programirati u okviru jednog ili više posebnih prioriteta sa stopom sufinanciranja do 95 %. Države članice mogu iskoristiti postojeće mogućnosti prijenosa dodijeljenih sredstava među fondovima kohezijske politike predviđene u Uredbi (EU) 2021/1060 kako bi povećale sredstva dostupna u okviru tih posebnih prioriteta. Također mogu preraspodijeliti sredstva iz bilo kojeg cilja politike uz poštovanje primjenjivih pravila.

(10)

Ukupna sredstva programirana u okviru posebnih prioriteta trebala bi biti ograničena na najviše 10 % početnih ukupnih nacionalnih dodijeljenih sredstava države članice za fond ESF + i EFRR. Trebalo bi biti moguće programirati ta sredstva u okviru više izmjena programa i povezati ih s više katastrofa. I dalje bi se trebalo primjenjivati načelo prema kojem Komisija treba izvršavati plaćanja u skladu s odobrenim proračunskim sredstvima i podložno dostupnom financiranju.

(11)

Kako bi se pružila hitna potpora ulaganjima u obnovu kao odgovor na prirodne katastrofe te ublažile negativne socioekonomske posljedice takvih prirodnih katastrofa, trebalo bi pružiti dodatni iznos izvanrednog pretfinanciranja s obzirom na posebne prioritete. Pravila koja se primjenjuju na te iznose izvanrednog pretfinanciranja trebala bi biti usklađena s pravilima koja se primjenjuju na pretfinanciranje predviđenima u Uredbi (EU) 2021/1060.

(12)

Kako bi se državama članicama omogućilo da u potpunosti prevladaju posljedice prirodnih katastrofa koje se dogode između 1. siječnja 2024. i 31. prosinca 2025., njihovim upravljačkim tijelima trebalo bi omogućiti da za potporu odaberu operacije koje su fizički završene ili u cijelosti provedene prije podnošenja zahtjeva za financiranje u okviru programa upravljačkom tijelu, pod uvjetom da je riječ o operaciji koja se provodi kao odgovor na takvu prirodnu katastrofu.

(13)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe, to jest ublažiti, u svjetlu nedavnih poplava i šumskih požara u središnjoj, istočnoj i južnoj Europi, negativne socioekonomske posljedice prirodnih katastrofa izmjenom uredaba (EU) 2021/1057 i (EU) 2021/1058, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(14)

Uredbe (EU) 2021/1057 i (EU) 2021/1058 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(15)

Uzimajući u obzir razorne učinke nedavnih prirodnih katastrofa i žurnost pružanja hitne potpore državama članicama, smatra se primjerenim je pozvati se na iznimku od roka od osam tjedana predviđenu u članku 4. Protokola br. 1 o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji, Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i Ugovoru o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju.

(16)

S obzirom na hitnost situacije povezane s prirodnim katastrofama, primjereno je da ova Uredba stupi na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije,

1.

članak 3. mijenja se kako slijedi:

2.

u tablici 1. Priloga I. dodaje se sljedeći redak pod cilj politike 2.:

„

”