EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 30.7.2025.
COM(2025) 431 final
2025/0242(NLE)
Prijedlog
ODLUKE VIJEĆA
o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije u okviru Međunarodne pomorske organizacije na drugoj izvanrednoj sjednici Odbora za zaštitu morskog okoliša o donošenju izmjena Međunarodne konvencije o sprečavanju onečišćenja s brodova (MARPOL)
OBRAZLOŽENJE
1.Predmet prijedloga
Ovaj se prijedlog odnosi na odluku o utvrđivanju stajališta koje u ime Unije treba zauzeti na drugoj izvanrednoj sjednici Odbora za zaštitu morskog okoliša Međunarodne pomorske organizacije (MEPC/ES.2), koja će se održati od 14. do 17. listopada 2025.
MEPC bi na toj sjednici trebao donijeti izmjene Priloga VI. Međunarodnoj konvenciji o sprečavanju onečišćenja s brodova (MARPOL).
2.Kontekst prijedloga
2.1.Konvencija o Međunarodnoj pomorskoj organizaciji
Konvencijom o Međunarodnoj pomorskoj organizaciji (IMO) osnovana je ta organizacija. IMO služi kao forum za suradnju u području regulative i prakse u pogledu tehničkih pitanja svih vrsta koja utječu na pomorski promet u međunarodnoj trgovini. Uz to nastoji poticati opće prihvaćanje najviših mogućih standarda u pitanjima pomorske sigurnosti, učinkovitosti navigacije te sprečavanja i kontrole onečišćenja mora s brodova, ujedno promičući ravnopravne uvjete, IMO rješava i povezana administrativna i pravna pitanja.
Konvencija je stupila na snagu 17. ožujka 1958.
Sve države članice EU-a stranke su Konvencije. Unija nije stranka Konvencije.
Međunarodna konvencija o sprečavanju onečišćenja s brodova (Konvencija MARPOL) je Konvencija IMO-a sklopljena 1973. i stupila na snagu 2. listopada 1983. Sve države članice stranke su MARPOL-a, a 25 država članica ujedno su stranke Priloga VI. 1 koji je stupio na snagu 18. svibnja 2005. Unija nije stranka Konvencije MARPOL.
2.2.Međunarodna pomorska organizacija
Međunarodna pomorska organizacija (IMO) specijalizirana je agencija Ujedinjenih naroda nadležna za sigurnost i zaštitu pomorskog prometa te sprečavanje onečišćenja mora s brodova. To je globalna institucija koja postavlja standarde u području sigurnosti, zaštite i utjecaja na okoliš u međunarodnom pomorskom prometu. Glavna joj je uloga stvaranje pravednog i djelotvornog regulatornog okvira za pomorski sektor koji je univerzalno prihvaćen i univerzalno se primjenjuje.
Samo države smiju postati članice IMO-a. Odnosi Europske komisije s IMO-om danas se temelje na Rezoluciji IMO-a A.1168(32), kojom se propisuju postupci i uvjeti suradnje IMO-a i međuvladinih organizacija. Na temelju te rezolucije IMO-a i daljnjih dogovora Europska komisija od 1974. sudjeluje kao promatrač na svim sastancima Odbora i Pododbora IMO-a.
Odbor za zaštitu morskog okoliša IMO-a (dalje u tekstu „MEPC”) sastoji se od svih članica IMO-a i sastaje se najmanje jedanput godišnje. Rješava pitanja povezana s okolišem koja pripadaju u djelokrug IMO-a, a odnose se na sprečavanje i kontrolu onečišćenja s brodova kako su obuhvaćeni Konvencijom MARPOL, uključujući naftu, prijevoz kemikalija u rasutom stanju, otpadne vode, otpad i emisije s brodova u zrak, među ostalim emisije onečišćujućih tvari i stakleničkih plinova. Među drugim obuhvaćenim pitanjima su upravljanje balastnim vodama, sustavi protiv obrastanja, recikliranje brodova, pripravnost i intervencije u slučaju onečišćenja te utvrđivanje posebnih područja i posebno osjetljivih morskih područja.
U skladu s člankom 38. točkom (a) Konvencije o IMO-u, Odbor za zaštitu morskog okoliša osigurava instrumente za izvršavanje svih dužnosti koje mu povjeravaju Konvencija IMO-a, Skupština IMO-a ili Vijeće IMO-a, kao i svih dužnosti iz prethodno navedenog djelokruga koje mu mogu biti dodijeljene bilo kojim drugim međunarodnim instrumentom ili u okviru njega, a koje je IMO prihvatio. Odluke MEPC -a i njegovih pomoćnih tijela donose se većinom glasova njegovih članova.
Na svojoj drugoj izvanrednoj sjednici MEPC će donijeti izmjene Konvencije MARPOL u skladu s člankom 16. stavkom 2. točkama (b), (c) i (d) Konvencije. U tim je odredbama propisano sljedeće:
u točki (b), da svaku izmjenu koja je predložena i proslijeđena kako je prethodno navedeno Organizacija podnosi na razmatranje odgovarajućem tijelu;
u točki (c) da Stranke Konvencije imaju pravo sudjelovati u postupcima odgovarajućeg tijela neovisno o tome jesu li članice Organizacije;
u točki (d), da se izmjene donose dvotrećinskom većinom samo Stranaka Konvencije koje su prisutne i glasuju.
U skladu s člankom 16. stavkom 2. točkom (f), izmjena se smatra prihvaćenom u sljedećim okolnostima:
i. izmjena Priloga Konvenciji smatra se prihvaćenom u skladu s postupkom utvrđenim u točki (f) podtočki iii., osim ako odgovarajuće tijelo u trenutku njezina donošenja utvrdi da se izmjena smatra prihvaćenom na datum kada je prihvate dvije trećine Stranaka, čije kombinirane trgovačke flote čine barem pedeset posto bruto tonaže svjetske trgovačke flote. Međutim, svaka Stranka može u bilo kojem trenutku prije stupanja na snagu izmjene Priloga Konvenciji obavijestiti glavnog tajnika Organizacije da će za nju biti potrebno njezino izričito odobrenje prije nego što izmjena stupi na snagu. Države članice tu obavijest i datum njezina primitka dostavljaju Strankama;
ii. izmjena Dodatka Prilogu Konvenciji smatra se prihvaćenom na kraju razdoblja koje određuje mjerodavno tijelo u trenutku njezina donošenja, a koje ne smije biti kraće od deset mjeseci, osim ako u tom razdoblju najmanje jedna trećina Stranaka ili Stranke čije kombinirane trgovačke flote čine barem pedeset posto bruto tonaže svjetske trgovačke flote ne podnesu prigovor Organizaciji, ovisno o tome koji je uvjet ispunjen;
Na temelju sljedećih odredbi iz članka 16. stavka 2. točke (g) izmjena stupa na snagu pod sljedećim uvjetima:
i. u slučaju izmjene nekog članka Konvencije, Protokola II. ili Protokola I. ili Priloga Konvenciji koja nije obuhvaćena postupkom utvrđenim u točke (f) podtočke iii., izmjena prihvaćena u skladu s prethodno navedenim odredbama stupa na snagu šest mjeseci nakon datuma njezina prihvaćanja za stranke koje su izjavile da su je prihvatile;
ii. u slučaju izmjene Protokola I., Dodatka Prilogu ili Priloga Konvenciji u skladu s postupkom utvrđenim u točki (f) podtočki iii., izmjena za koju se smatra da je prihvaćena u skladu s prethodno navedenim uvjetima stupa na snagu šest mjeseci nakon njezina prihvaćanja za sve stranke, osim za one koje su prije tog datuma dale izjavu da je ne prihvaćaju ili izjavu u skladu s točkom (f) podtočkom ii. da je potrebno njihovo izričito odobrenje.
2.3.Predviđeni akt Odbora za zaštitu morskog okoliša IMO-a
MEPC bi na svojoj drugoj izvanrednoj sjednici od 14. do 17. listopada 2025. trebao donijeti izmjene Priloga VI. Konvenciji MARPOL koje se odnose na:
određivanje sjeveroistočnog Atlantika kao novog područja kontrole emisija (pravila 13. i 14. te Dodatak VII. Prilogu VI. Konvenciji MARPOL);
pristupačnost baze podataka IMO-a o potrošnji loživih ulja na brodovima (IMO DCS) i klauzulu o preispitivanju kratkoročne mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova (pravila 20., 25., 27. i 28.); i
Okvir IMO-a za nultu neto stopu emisija (novo poglavlje 5.).
3.Stajalište koje treba zauzeti u ime Unije na izvanrednoj sjednici Odbora za zaštitu morskog okoliša
3.1.Izmjene pravila 13. i 14. te Dodatka VII. Prilogu VI. Konvenciji MARPOL
Države članice EU-a i Europska komisija, zajedno s Ujedinjenom Kraljevinom, Islandom, Danskom (Grenlandom) i Farskim Otocima, dostavile su dokument za 83. sjednicu MEPC-a u kojem predlažu da se sjeveroistočni Atlantski ocean proglasi područjem kontrole emisija sumporovih oksida (SOx), lebdećih čestica (PM) i dušikovih oksida (NOx), u skladu s Prilogom VI. Konvenciji MARPOL. Komisija aktivno sudjeluje u pripremnom radu zajedno s obalnim državama koji koordinira delegacija Portugala.
Tehnička skupina za određivanje posebnih osjetljivih morskih područja te posebnih područja utvrdila je da predloženo područje kontrole emisija ispunjava kriterije utvrđene u odjeljku 3. Dodatka III. Prilogu VI. Konvenciji MARPOL. Nakon što je primio na znanje zaključak tehničke skupine, MEPC je na svojoj 83. sjednici odobrio određivanje sjeveroistočnog Atlantskog oceana kao područja kontrole emisija SOx, PM i NOx i predvidio donošenje pripadajuće odluke na izvanrednoj sjednici MEPC-a u listopadu 2025. (MEPC/ES.2). Te su izmjene objavljene u Okružnici IMO-a br. 5005 od 11. travnja 2025.
Unija bi trebala podržati prijedlog naveden u revidiranom nacrtu izmjena za određivanje sjeveroistočnog Atlantskog oceana kao područja kontrole emisija sumporovih oksida, lebdećih čestica i dušikovih oksida, u skladu s Prilogom VI. Konvenciji MARPOL, jer će se time doprinijeti sprečavanju, smanjenju i kontroli emisija tih tvari iz brodova kako bi se ostvarile povezane koristi za zdravlje i okoliš uz istodobno održavanje mogućnosti upravljanja gospodarskim učinkom na pomorski sektor.
3.2.Izmjene pravila 20., 25., 27. i 28. Priloga VI. Konvenciji MARPOL
MEPC je na svojoj 82. sjednici osnovao Skupinu za korespondenciju za preispitivanje kratkoročne mjere smanjenja emisija stakleničkih plinova, pod zajedničkom koordinacijom Brazila, Japana i Europske komisije.
Na svojem prvom sastanku Radna skupina za onečišćenje zraka i energetsku učinkovitost u razdoblju između sjednica ISWG-APEE 1 razmotrila je, među ostalim, dostupnost podataka iz baze podataka IMO-a o potrošnji loživih ulja na brodovima (IMO DCS) za potrebe analiza i klauzulu o preispitivanju kratkoročne mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova.
ISWG-APEE 1 je radi ispitivanja dostupnosti podataka IMO DCS-a razmotrio izvješće Skupine za korespondenciju, koja je pristala poboljšati dostupnost podataka IMO DCS-a u fazi 1. Skupina je nakon razmatranja pripremila nacrt izmjena pravila 27. Priloga VI. Konvenciji MARPOL.
MEPC je na 83. sjednici naložio Radnoj skupini APEE da, među ostalim, dovrši nacrte izmjena Priloga VI. Konvenciji MARPOL i povezanih smjernica za pristupačnost podataka IMO DCS-a.
Nakon što je primio na znanje da je ta radna skupina dodatno razmotrila nacrt izmjena pravila 27. Priloga VI. Konvenciji MARPOL i povezanih smjernica za pristupačnost sustava IMO DCS-a koje je pripremio ISWG-APEE 1, MEPC je na 83. sjednici odobrio nacrte izmjena pravila 27. Priloga VI. Konvenciji MARPOL o pristupačnosti sustava IMO DCS-a, s ciljem njihova donošenja na izvanrednoj sjednici MEPC-a u listopadu 2025. (MEPC/ES.2). Tajništvo IMO-a objavilo je te izmjene u Okružnici IMO-a br. 5005 od 11. travnja 2025.
Unija je podnijela prijedlog za rješavanje tog pitanja (ISWG-GHG 13/7) u kojem je zatražila izmjenu DCS-a u odnosu na granularnost podataka, dodatne podatke i pristupačnost. Nacrti izmjena usklađeni su s prijedlogom ISWG-GHG 13/7 s obzirom na povećanje pristupačnosti.
Unija je na sastancima skupine ISWG-APEE 1 i 83. sjednici MEPC-a izrazila stajalište da se podrže nacrti izmjena pravila 27.
Unija bi trebala podržati te izmjene jer će se njima dodatno poboljšati dostupnost podataka IMO DCS-a radi pouzdane provedbe okvira CII-ja i olakšavanja njegovog preispitivanja.
Kad je riječ o klauzulama o preispitivanju kratkoročne mjere, skupina ISWG-APEE 1 pripremila je nacrte izmjena pravila 20., 25. i 28. Priloga VI. Konvenciji MARPOL na temelju priloga dokumentu MEPC 83/6/11 koji je pripremila Skupina za korespondenciju o ažuriranju upućivanja na Strategiju IMO-a i o preispitivanju kratkoročne mjere smanjenja stakleničkih plinova.
MEPC je na 83. sjednici odobrio nacrt izmjena pravila 20., 25. i 28. Priloga VI. Konvenciji MARPOL s ciljem njihova donošenja na izvanrednoj sjednici MEPC-a u listopadu 2025. (MEPC/ES.2). Tajništvo IMO-a objavilo je te izmjene u Okružnici IMO-a br. 5005 od 11. travnja 2025.
Unija je na sastancima skupine ISWG-APEE 1 i 83. sjednici MEPC-a izrazila stajalište da se podrže nacrti izmjena kako su predstavljeni u dokumentu MEPC 83/6/11.
Unija bi trebala podržati te izmjene jer su potrebne nakon donošenja strategije IMO-a iz 2023. za smanjenje emisija stakleničkih plinova i dovršetka preispitivanja kratkoročnih mjera IMO-a te omogućuju daljnje preispitivanje tih pravila.
3.3.Uvođenje novog poglavlja 5. u Prilog VI. Konvenciji MARPOL
Na 76. sjednici MEPC-a održanoj 2021. Odbor je odobrio plan rada za srednjoročne i dugoročne mjere. Tijekom rasprava na sljedećim sjednicama MEPC-a i ISWG-GHG-a delegati su postupno usuglašavali različita stajališta o neriješenim aspektima kao što su vremenski okvir u kojem se međunarodni pomorski promet treba dovesti do nulte stope emisija stakleničkih plinova, moguće uključivanje emisija bliže početku opskrbnog lanca iz proizvodnje i distribucije goriva, (gospodarska ili tehnička) priroda mjera te broj i moguća kombinacija mjera potrebnih za postizanje bilo kojeg sveobuhvatnog cilja.
Na 80. sjednici MEPC-a dogovoreno je pokretanje faze III. plana rada za razvoj srednjoročnih mjera s ciljem njihova odobrenja na 83. sjednici MEPC-a (proljeće 2025.). Dogovoreno je donošenje tijekom izvanredne sjednice MEPC-a (šest mjeseci nakon 83. sjednice MEPC-a u jesen 2025.) radi stupanja na snagu 16 mjeseci nakon donošenja (2027.).
Na 16. sjednici ISWG-GHG-a uoči 81. sjednice MEPC-a razmotren je način razvoja skupa predloženih srednjoročnih mjera za postizanje ciljeva strategije IMO-a iz 2023. za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Zatim su na 17. sjednici ISWG-GHG-a dodatno razrađene predložene srednjoročne mjere i konkretno zaključeno da se kao temelj za daljnje razmatranje upotrijebi mogući nacrt izmjena Priloga VI. Konvenciji MARPOL o okviru za nultu neto stopu emisija. Taj je napredak primljen na znanje na 82. sjednici MEPC-a.
Na 18. sjednici ISWG-GHG-a dodatno je razmotreno kako razviti skup predloženih srednjoročnih mjera za postizanje ciljeva strategije IMO-a iz 2023. za smanjenje emisija stakleničkih plinova daljnjim razvojem nacrta izmjena Priloga VI. Konvenciji MARPOL o okviru IMO-a za nultu neto stopu emisija. Iako je postojala spremnost na postizanje konsenzusa, nekoliko je pitanja ostalo otvoreno pa je i dalje bilo znatnog neslaganja u pogledu gospodarskog elementa. Većina delegacija, uključujući Uniju, zagovarala je mehanizam uvođenja nameta, dok su se druge delegacije zalagale za fleksibilan gospodarski mehanizam na temelju razina intenziteta emisija stakleničkih plinova iz goriva. Tijekom i neposredno nakon 18. sjednice ISWG-GHG-a stranke IMO-a podnijele su dva različita prijedloga za usuglašavanje.
Na svojoj 19. sjednici, ISWG-GHG je nastavio s razradom okvira IMO-a za nultu neto stopu emisija, koji se nastavio i tijekom 83. sjednice MEPC-a u okviru Radne skupine za smanjenje emisija stakleničkih plinova iz brodova. Ta je radna skupina nakon opsežne rasprave dovršila nacrt izmjena Priloga VI. Konvenciji MARPOL o okviru IMO-a za nultu neto stopu emisija i postigla dogovor o njima.
Tijekom razmatranja izvješća s 19. sjednice ISWG-GHG-a i izvješća Radne skupine za smanjenje emisija stakleničkih plinova iz brodova, jedna je stranka IMO-a zatražila poimenično glasovanje o odobravanju nacrta izmjena Priloga VI. Konvenciji MARPOL o okviru IMO-a za nultu neto stopu emisija. Poimeničnim glasovanjem nacrt je podržan sa 63 glasa, protiv je bilo 16 glasova, a oko 25 bilo je suzdržano.
Stoga je na 83. sjednici MEPC-a odobren nacrt izmjena Priloga VI. Konvenciji MARPOL o okviru IMO-a za nultu neto stopu emisija s ciljem njihova donošenja na izvanrednoj sjednici MEPC-a u listopadu 2025. (MEPC/ES.2). Te su izmjene objavljene u Okružnici IMO-a br. 5005 od 11. travnja 2025.
Unija je podržala i dostavila razne dokumente u kojima se predlaže razvoj standarda stakleničkih plinova za gorivo i pristojbe za određivanje cijena stakleničkih plinova. Unija je imala važnu ulogu u pregovorima tijekom sjednica MEPC-a i ISWG-GHG-a za razvoj okvira za nultu neto stopu emisija. Okvir IMO-a za nultu neto stopu emisija uključuje novi globalni standard za goriva za brodove i globalni mehanizam određivanja cijena emisija.
Unija bi trebala podržati uvođenje novog poglavlja 5. jer ono sadržava odredbe za smanjenje emisija stakleničkih plinova iz međunarodnog pomorskog prometa s ciljem postizanja nulte neto stope emisija stakleničkih plinova do 2050. Novo poglavlje bit će i snažan temelj za nužnu energetsku tranziciju pomorskog prometa. Njime se želi ostvariti ciljeve Strategije IMO-a iz 2023. za smanjenje emisija stakleničkih plinova iz brodova, ubrzati uvođenje goriva, tehnologija i izvora energije s nultom i gotovo nultom stopom emisija stakleničkih plinova te poduprijeti pravednu i pravednu tranziciju.
4.Relevantno zakonodavstvo EU-a i nadležnost EU-a
4.1. Relevantno zakonodavstvo EU-a
4.1.1.Izmjene pravila 13. i 14. te Dodatka VII. Prilogu VI. Konvenciji MARPOL
Cilj je Direktive (EU) 2016/802 smanjiti emisije sumporova dioksida iz određenih tekućih goriva 2 . Direktivom se nastoji spriječiti i kontrolirati onečišćenje zraka uzrokovano štetnim emisijama iz izgaranja tekućih goriva s visokim udjelom sumpora, koje štete ljudskom zdravlju i okolišu te doprinose taloženju kiselina. Članci 6. i 13. te Prilog I. odnose se na pravila utvrđena u Prilogu VI. Konvenciji MARPOL o maksimalnom sadržaju sumpora u brodskim gorivima i emisijama sumporova oksida iz brodova u vodama EU-a.
U Okvirnoj direktivi o morskoj strategiji 3 od država članica zahtijeva se da poduzmu potrebne mjere za postizanje ili očuvanje „dobrog stanja okoliša” u morskom okolišu do 2020. Dobro stanje okoliša znači „stanje okoliša morskih voda u kojem su očuvani ekološki raznoliki i dinamični oceani i mora koji su čisti, zdravi i produktivni u svojim prirodnim uvjetima, a uporaba morskog okoliša na održivoj je razini, čime se čuva potencijal za uporabu i aktivnosti za sadašnje i buduće generacije” (članak 3. stavak 5. Okvirne direktive o morskoj strategiji). Utvrđivanje dobrog stanja okoliša među ostalim podrazumijeva da se najmanju moguću mjeru svede eutrofikacija uzrokovana ljudskim djelovanjem, posebno njezini štetni učinci kao što su gubitak biološke raznolikosti, propadanje ekosustava, štetno cvjetanje alga, kao i pomanjkanje kisika u pridnenim vodama. Smanjenjem unosa dušika iz pomorskog prometa primjenom zahtjeva razine III. koji proizlaze iz određivanja sjeveroistočnog Atlantika kao područja kontrole emisija dušikova oksida (NECA) poduprijet će se države članice EU-a koje graniče s tim morima u postizanju „dobrog stanja okoliša” u skladu s Okvirnom direktivom o pomorskoj strategiji.
U Direktivi o kvaliteti zraka 4 (revidiranoj 2024.) utvrđuju se, među ostalim, granične vrijednosti za NO2 u cilju izbjegavanja, sprečavanja ili smanjenja štetnih učinaka onečišćenja zraka na ljudsko zdravlje i/ili okoliš. U toj se direktivi uvažava da je za postizanje njezinih ciljevaemisije onečišćujućih tvari vrlo važno smanjiti na njihovu izvoru, posebno mjerama ograničavanja ispušnih emisija motora raznih mobilnih i stacionarnih izvora uvođenjem normi za kvalitetu motora ili goriva. Unija je donijela razne propise kojima se emisije reguliraju pomoću normi za motore za različite vrste cestovnog prijevoza (automobili, kamioni i kombiji na temelju normi Euro 5 ) i za necestovne pokretne strojeve (plovila unutarnje plovidbe i lokomotive na temelju Direktive o necestovnim pokretnim strojevima 6 ).
Stoga izmjene pravila 13. i 14. te Dodatka VII. Prilogu VI. Konvenciji MARPOL o donošenju područja kontrole emisija mogu presudno utjecati na sadržaj Direktive (EU) 2016/802. To je zato što bi uspostava područja kontrole emisija u državama članicama EU-a utjecala na primjenu te direktive jer se njezin članak 6., članak 13. i Prilog I. odnose na pravila utvrđena u Prilogu VI. MARPOL-u o najvećem dopuštenom sadržaju sumpora u brodskim gorivima i emisijama sumporovih oksida iz brodova u vodama EU-a.
4.1.2.Izmjene pravila 20., 25., 27. i 28. Priloga VI. Konvenciji MARPOL
Uredbom (EU) 2015/757 o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji 7 (Uredba o MRV-u) uspostavlja se pravni okvir za sustav EU-a za praćenje emisija stakleničkih plinova, izvješćivanje o njima i njihovu verifikaciju. Cilj je Uredbe osigurati pouzdane i provjerljive podatke o emisijama stakleničkih plinova i pokazatelje energetske učinkovitosti, informirati oblikovatelje politika i potaknuti prihvaćanje energetski učinkovitih tehnologija i ponašanja na tržištu. To se postiže uklanjanjem tržišnih prepreka kao što je nedostatak informacija. Na snagu je stupila 1. srpnja 2015. Veća pristupačnost baze podataka IMO-a o potrošnji loživog ulja na brodovima (IMO DCS) za širu javnost i uvođenje klauzule o preispitivanju kratkoročne mjere smanjenja emisija stakleničkih plinova trebali bi smanjiti emisije ugljika u međunarodnom pomorskom prometu na način koji je u skladu s razinom ambicije utvrđenom u Strategiji IMO-a o smanjenju emisija stakleničkih plinova iz brodova. Veća dosljednost/kvaliteta podataka dostavljenih u okviru DCS-a u sustavu IMO DCS i proširenje pristupa podacima za širu javnost utječu na prikupljanje podataka o potrošnji loživih ulja na brodovima i izvješćivanje o njima pa bi stoga mogli utjecati na praćenje, verifikaciju i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova iz pomorskog prometa u skladu s Uredbom o MRV-u.
U Europskom zakonu o klimi 8 utvrđuju se obvezujući klimatski ciljevi Unije (u usporedbi s 1990.) za smanjenje neto emisija stakleničkih plinova nakon što se odbiju uklanjanja za najmanje 55 % do 2030. i za 90 % do 2040. (prijedlog Komisije). Uključuje i cilj klimatske neutralnosti do 2050., kao i poželjan cilj da se postignu neto negativne emisije nakon tog razdoblja.
Zakonodavci EU-a su na temelju prijedloga Komisije iz paketa „Spremni za 55 %” za smanjenje emisija stakleničkih plinova donijeli sljedeće pravne akte koji su posebno usmjereni na emisije stakleničkih plinova iz pomorskog sektora:
·revizija Direktive 2003/87/EZ 9 o EU-ovu sustavu za trgovanje emisijama (ETS) Direktivom (EU) 2023/959 10 radi proširenja ETS-a EU-a na sektor pomorskog prometa kako bi se primjenjivao od 1. siječnja 2024. (zajedno s potrebnim izmjenama Uredbe o MRV-u 11 radi revizije pravila o praćenju i izvješćivanju, među ostalim revizijom relevantnih provedbenih i delegiranih akata).
·Uredba (EU) 2023/1805 usmjerena na upotrebu obnovljivih i niskougljičnih goriva u pomorskom sektoru 12 (Uredba o inicijativi „FuelEU Maritime”) kojom se od 1. siječnja 2025. propisuje primjena tih goriva na brodovima koji pristaju u lukama EU-a.
Usklađenost s novim obvezama koje proizlaze iz proširenja EU-ova sustava trgovanja emisijama (ETS) na pomorski promet i Uredbe o inicijativi „FuelEU Maritime” temeljit će se na sustavu praćenja, izvješćivanja i verifikacije koji je uspostavljen Uredbom o MRV-u.
Ti akti EU-a blisko su povezani s mjerama IMO-a u području stakleničkih plinova, kao što su sustav IMO-a za prikupljanje podataka, indeks energetske učinkovitosti postojećih brodova (EEXI) i pokazatelj intenziteta emisija ugljika (CII), čiji je cilj prikupljanje i objavljivanje informacija o potrošnji goriva te o tehničkoj i operativnoj energetskoj učinkovitosti pojedinačnih brodova.
Svaka mjera IMO-a u području stakleničkih plinova, za koju će biti potrebno praćenje, verifikacija i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova iz pomorskog prometa, mogla bi utjecati na Uredbu o MRV-u, kao i na Direktivu o ETS-u i Uredbu o inicijativi „FuelEU Maritime”.
Stoga izmjene pravila 20., 25., 27. i 28. Priloga VI. MARPOL-u s obzirom na dostupnost baze podataka IMO-a o potrošnji loživog ulja na brodovima (IMO DCS) i klauzula o preispitivanju kratkoročne mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova mogu presudno utjecati na zahtjeve iz Uredbe (EU) 2015/757, Uredbe (EU) 2023/1805 i Direktive (EU) 2023/959.
4.1.3.Uvođenje novog poglavlja 5. u Prilog VI. Konvenciji MARPOL
Uredbom (EU) 2015/757 o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji te o izmjeni Direktive 2009/16/EZ 13 uspostavlja se pravni okvir za sustav EU-a za praćenje emisija stakleničkih plinova i energetske učinkovitosti pomorskog prometa, izvješćivanje o njima i njihovu verifikaciju (Uredba o MRV-u). Cilj je Uredbe osigurati pouzdane i provjerljive podatke o emisijama stakleničkih plinova, informirati oblikovatelje politika i potaknuti prihvaćanje energetski učinkovitih tehnologija i ponašanja na tržištu. To se postiže uklanjanjem tržišnih prepreka kao što je nedostatak informacija.
U Europskom zakonu o klimi 14 utvrđuju se obvezujući klimatski ciljevi Unije (u usporedbi s 1990.) za smanjenje neto emisija stakleničkih plinova nakon što se odbiju uklanjanja za najmanje 55 % do 2030. i za 90 % do 2040. (prijedlog Komisije). Uključuje i cilj klimatske neutralnosti do 2050., kao i poželjan cilj da se postignu neto negativne emisije nakon tog razdoblja.
Zakonodavci EU-a su na temelju prijedloga Komisije iz paketa „Spremni za 55 %” za smanjenje emisija stakleničkih plinova donijeli sljedeće pravne akte koji su posebno usmjereni na emisije stakleničkih plinova iz pomorskog sektora:
·revizija Direktive 2003/87/EZ 15 o EU-ovu sustavu za trgovanje emisijama (ETS) Direktivom (EU) 2023/959 16 radi proširenja ETS-a EU-a na sektor pomorskog prometa kako bi se primjenjivao od 1. siječnja 2024. (zajedno s potrebnim izmjenama Uredbe o MRV-u 17 radi revizije pravila o praćenju i izvješćivanju, među ostalim revizijom relevantnih provedbenih i delegiranih akata).
·Uredba (EU) 2023/1805 usmjerena na upotrebu obnovljivih i niskougljičnih goriva u pomorskom sektoru 18 (Uredba o inicijativi „FuelEU Maritime”) kojom se od 1. siječnja 2025. propisuje primjena tih goriva na brodovima koji pristaju u lukama EU-a.
Usklađenost s novim obvezama koje proizlaze iz proširenja EU-ova sustava trgovanja emisijama (ETS) na pomorski promet i Uredbe o inicijativi „FuelEU Maritime” temeljit će se na sustavu praćenja, izvješćivanja i verifikacije koji je uspostavljen Uredbom o MRV-u.
I Direktiva o ETS-u EU-a i Uredba FuelEU Maritime sadržavaju klauzule o preispitivanju za slučaj da IMO donese globalni standard za gorivo ili tržišno utemeljenu mjeru. Točnije:
·U članku 30. stavku 5. Uredbe FuelEU Maritime propisano je da u slučaju da IMO donese globalnu normu za emisije stakleničkih plinova goriva ili globalne granične vrijednosti intenziteta stakleničkih plinova za energiju koja se upotrebljava na brodovima, Komisija podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću Komisija u tom izvješću ispituje tu globalnu mjeru u pogledu njezine ambicije s obzirom na ciljeve Pariškog sporazuma i njezin cjelokupan okolišni integritet. Također ispituje sva pitanja povezana s mogućom artikulacijom ili usklađivanjem ove Uredbe s tom globalnom mjerom, uključujući potrebu da se izbjegne dvostruka regulacija emisija stakleničkih plinova iz pomorskog prometa na razini Unije i na međunarodnoj razini. Tom se izvješću, prema potrebi, može priložiti zakonodavni prijedlog za izmjenu ove Uredbe, u skladu s obvezama Unije u pogledu emisija stakleničkih plinova u cijelom gospodarstvu, s ciljem očuvanja okolišnog integriteta i učinkovitosti djelovanja Unije u području klime.
·U članku 3.gg stavku 1. Direktive o ETS-u EU-a navodi se da u slučaju da IMO donese globalnu tržišno utemeljenu mjeru za smanjenje emisija stakleničkih plinova iz pomorskog prometa, Komisija revidira tu direktivu u svjetlu donesene mjere. U tu svrhu Komisija podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću u roku od 18 mjeseci od donošenja takve globalne tržišno utemeljene mjere te prije nego što ona postane operativna. Komisija u tom izvješću ispituje globalnu tržišno utemeljenu mjeru u pogledu: (a) njezine razine ambicije s obzirom na ciljeve Pariškog sporazuma; (b) njezina ukupnog okolišnog integriteta, uključujući u usporedbi s odredbama ove Direktive koje obuhvaćaju pomorski promet; i (c) svih pitanja povezanih s koherentnošću između EU-ova sustava trgovanja emisijama i te mjere. Komisija prema potrebi izvješću može priložiti zakonodavni prijedlog za izmjenu ove Direktive na način koji je u skladu s klimatskim ciljem Unije za 2030. i ciljem klimatske neutralnosti utvrđenim u Uredbi (EU) 2021/1119 te s ciljem očuvanja okolišnog integriteta i djelotvornosti djelovanja Unije u području klime kako bi se osigurala usklađenost između provedbe globalne tržišno utemeljene mjere i EU sustava trgovanja emisijama, izbjegavajući pritom svako znatno dvostruko opterećenje.
Svaka mjera IMO-a u području stakleničkih plinova, za koju će biti potrebno praćenje, verifikacija i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova iz pomorskog prometa, mogla bi utjecati na Uredbu o MRV-u, kao i na Direktivu o ETS-u i Uredbu o inicijativi „FuelEU Maritime”.
Stoga novo poglavlje 5. Priloga VI. Konvenciji MARPOL o okviru IMO-a za nultu neto stopu emisija može presudno utjecati na zahtjeve primjenjive na temelju Uredbe (EU) 2015/757, Uredbe (EU) 2023/1805 i Direktive (EU) 2023/959.
4.2.Nadležnost EU-a
Predmet predviđenih akata odnosi se na područje u kojem Unija ima isključivu vanjsku nadležnost na temelju posljednjeg dijela rečenice članka 3. stavka 2. UFEU-a jer bi predviđeni akti mogli utjecati na zajednička pravila ili izmijeniti njihov opseg.
5.Pravna osnova
5.1.Postupovna pravna osnova
5.1.1.Načela
Člankom 218. stavkom 9. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) predviđeno je donošenje odluka kojima se utvrđuju „stajališta koja u ime Unije treba donijeti tijelo osnovano na temelju sporazuma kada je to tijelo pozvano donositi akte koji proizvode pravne učinke, uz iznimku akata kojima se dopunjuje ili mijenja institucionalni okvir sporazuma”.
Članak 218. stavak 9. UFEU-a primjenjuje se neovisno o tome je li Unija članica tog tijela ili stranka tog sporazuma 19 .
Pojam „akti koji proizvode pravne učinke” obuhvaća akte koji proizvode pravne učinke na temelju pravila međunarodnog prava kojima se uređuje predmetno tijelo. Posebno posebno se odnosi na situaciju u kojoj je u međunarodnom sporazumu kojim se tijelo osniva predviđeno da su odluke tog tijela obvezujuće za stranke. To je primjerice slučaj kada se međunarodnim sporazumom tijelu dodjeljuje ovlast za izmjenu određenih aspekata sporazuma ili njegovih priloga.
5.1.2.Primjena na ovaj predmet
Odbor za zaštitu morskog okoliša IMO-a tijelo je osnovano na temelju sporazuma u skladu s Konvencijom o Međunarodnoj pomorskoj organizaciji.
Predviđeni akti koje taj odbor IMO-a treba donijeti su izmjene Priloga VI. Konvenciji MARPOL. Takve izmjene bit će obvezujuće prema međunarodnom pravu u skladu s člankom 1. Konvencije MARPOL.
Predviđenim aktima ne dopunjuje se niti mijenja institucionalni okvir sporazuma.
Stoga je postupovna pravna osnova za predloženu odluku članak 218. stavak 9. UFEU-a.
5.2.Materijalna pravna osnova
5.2.1.Načela
Materijalna pravna osnova za odluku na temelju članka 218. stavka 9. UFEU-a prije svega ovisi o cilju i sadržaju predviđenog akta o kojemu se zauzima stajalište u ime Unije. Ako predviđeni akt ima dva cilja ili elementa te ako se može utvrditi da je jedan od ta dva cilja ili elementa glavni, a drugi samo sporedan, odluka na temelju članka 218. stavka 9. UFEU-a mora se temeljiti na samo jednoj materijalnoj pravnoj osnovi, naime onoj koju zahtijeva glavni ili prevladavajući cilj ili element.
5.2.2.Primjena na ovaj predmet
IMO je specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda osnovana Konvencijom nadležna za sigurnost i zaštitu pomorskog prometa te sprečavanje onečišćenja mora i atmosferskog onečišćenja s brodova.
U skladu s Konvencijom IMO-a, svrha je Organizacije osigurati mehanizme za suradnju država u području nacionalnih propisa i praksi povezanih s tehničkim pitanjima svih vrsta koja utječu na pomorski promet u međunarodnoj trgovini te poticati i olakšavati opće prihvaćanje najviših mogućih standarda u pitanjima pomorske sigurnosti, učinkovitosti navigacije te sprečavanja i kontrole onečišćenja mora s brodova.
MEPC IMO-a donijet će izmjene Priloga VI. Konvenciji MARPOL, glavnoj međunarodnoj konvenciji o sprečavanju onečišćenja morskog okoliša s brodova zbog operativnih uzroka ili nesreća.
Izmjene su usmjerene na sprečavanje, smanjenje i kontrolu emisija iz međunarodnog pomorskog prometa uz istodobno promicanje globalne povezanosti pomorskim prometom.
Izmjenama Priloga VI. Konvenciji MARPOL želi se ostvariti nekoliko ciljeva u područjima pomorskog prometa i očuvanja okoliša koji su neodvojivo povezani, pri čemu nijedan nije sporedan ili neizravan u odnosu na drugi. Stoga materijalna pravna osnova odluke mora uključivati odgovarajuće materijalne pravne osnove, odnosno članak 100. stavak 2. i članak 192. stavak 1. UFEU-a.
5.3.Zaključak
Pravna osnova predložene odluke trebao bi biti članak 100. stavak 2. i članak 192. stavak 1. UFEU-a u vezi s člankom 218. stavkom 9. UFEU-a.
2025/0242 (NLE)
Prijedlog
ODLUKE VIJEĆA
o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije u okviru Međunarodne pomorske organizacije na drugoj izvanrednoj sjednici Odbora za zaštitu morskog okoliša o donošenju izmjena Međunarodne konvencije o sprečavanju onečišćenja s brodova (MARPOL)
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 100. stavak 2. i članak 192. stavak 1., u vezi s njegovim člankom 218. stavkom 9.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
budući da:
(1)Konvencija o Međunarodnoj pomorskoj organizaciji (IMO) stupila je na snagu 17. ožujka 1958.
(2)IMO je specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda nadležna za sigurnost i zaštitu pomorskog prometa te sprečavanje onečišćenja mora i atmosferskog onečišćenja s brodova. Sve države članice Unije članice su IMO-a. Unija nije članica IMO-a.
(3)U skladu s člankom 38. točkom (a) Konvencije o Međunarodnoj pomorskoj organizaciji Odbor za zaštitu morskog okoliša (MEPC) obavlja one zadaće koje Međunarodnoj pomorskoj organizaciji jesu ili mogu biti dodijeljene međunarodnim konvencijama ili u okviru međunarodnih konvencija za sprečavanje i kontrolu onečišćenja mora s brodova, posebice u pogledu donošenja i izmjene pravila ili drugih odredbi. MEPC će na svojoj drugoj izvanrednoj sjednici donijeti izmjene Konvencije MARPOL u skladu s člankom 16. stavkom 2. podtočkama (b), (c) i (d).
(4)Odbor za zaštitu morskog okoliša IMO-a trebao bi na svojoj drugoj izvanrednoj sjednici od 14. do 17. listopada 2025. donijeti izmjene Priloga VI. Međunarodnoj konvenciji o sprečavanju onečišćenja s brodova (MARPOL) o određivanju sjeveroistočnog Atlantika kao novog područja kontrole emisija (pravila 13. i 14. te Dodatak VII.), o pristupačnosti baze podataka IMO-a o potrošnji loživih ulja na brodovima (IMO DCS) i klauzuli o preispitivanju kratkoročne mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova (pravila 20., 25., 27. i 28.) te o okvir IMO-a za nultu neto stopu emisija (novo poglavlje 5.).
(5)Predviđeni akti MEPC-a imat će pravne učinke.
(6)Stoga je primjereno utvrditi stajalište koje treba zauzeti u ime Unije na izvanrednoj sjednici Odbora za zaštitu morskog okoliša IMO-a jer predviđeni akti mogu presudno utjecati na sadržaj prava Unije, odnosno na Direktivu (EU) 2016/802 o smanjenju sadržaja sumpora u određenim tekućim gorivima 20 , Uredbu (EU) 2015/757 o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji 21 , Direktivu (EU) 2023/959 o izmjeni Direktive 2003/87/EZ o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije, Odluku (EU) 2015/1814 o uspostavi i funkcioniranju rezerve za stabilnost tržišta za sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova Unije 22 i Uredbu (EU) 2023/1805 o uporabi obnovljivih i niskougljičnih goriva u pomorskom prometu 23 .
(7)Stoga bi Unija trebala podržati izmjene pravila 13. i 14. te Dodatka VII. Prilogu VI. MARPOL-u jer će se time doprinijeti sprečavanju, smanjenju i kontroli emisija NOx, SOx i PM iz brodova kako bi se ostvarile povezane koristi za zdravlje i okoliš bez prevelikog gospodarskog učinka na pomorski sektor. Unija podupire i izmjene pravila 27. Priloga VI. MARPOL-u jer će se njima dodatno poboljšati dostupnost podataka IMO DCS-a radi pouzdane provedbe okvira CII-ja i olakšavanja njegovog preispitivanja. Unija podupire izmjene pravila 20., 25., 27. i 28. Priloga VI. MARPOL-u jer su potrebne nakon donošenja strategije IMO-a iz 2023. za smanjenje emisija stakleničkih plinova i dovršetka preispitivanja kratkoročnih mjera IMO-a te omogućuju daljnje preispitivanje tih pravila. Unija bi ujedno trebala podržati uvođenje novog poglavlja 5. u Prilog VI. MARPOL-u jer ono sadržava odredbe za smanjenje emisija stakleničkih plinova iz međunarodnog pomorskog prometa s ciljem postizanja nulte neto stope emisija stakleničkih plinova do 2050. Novo poglavlje bit će i snažan temelj za nužnu energetsku tranziciju pomorskog prometa. Njime se želi ostvariti klimatske ciljeve Strategije IMO-a iz 2023. za smanjenje emisija stakleničkih plinova iz brodova, ubrzati uvođenje goriva, tehnologija i izvora energije s nultom i gotovo nultom stopom emisija stakleničkih plinova te poduprijeti pravednu i pravednu tranziciju.
(8)Djelujući zajednički u interesu Europske unije, stajalište Unije izražavaju države članice koje su članice IMO-a i Komisija.
DONIJELO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Stajalište koje treba zauzeti u ime Unije na drugoj izvanrednoj sjednici Odbora za zaštitu morskog okoliša Međunarodne pomorske organizacije („IMO”) jest složiti se s:
(a)donošenjem izmjene pravila 13. i 14. te Dodatka VII. Prilogu VI. MARPOL-u radi određivanja sjeveroistočnog Atlantika kao novog područja kontrole emisija (ECA),
(b)donošenjem izmjena pravila 20., 25., 27. i 28. Priloga VI. MARPOL-u o pristupačnosti baze podataka IMO-a o potrošnji loživih ulja na brodovima (IMO DCS) i klauzula o preispitivanju kratkoročne mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova, i
(c)uvođenjem novog poglavlja 5. u Prilog VI. Konvenciji MARPOL u vezi s okvirom IMO-a za nultu neto stopu emisija.
Članak 2.
Stajalište iz članka 1. izražavaju Komisija i države članice Unije koje su članice Odbora za zaštitu morskog okoliša IMO-a, djelujući zajednički u interesu Unije.
Članak 3.
Ova je Odluka upućena Komisiji i državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu,
Za Vijeće
Predsjednik