|
Službeni list |
HR Serija L |
|
2025/2337 |
25.11.2025 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2025/2337
оd 24. studenoga 2025.
o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2023/1452 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih proizvoda od beskonačnih filamentnih staklenih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (1) („osnovna uredba”), a posebno njezin članak 11. stavak 3.,
budući da:
1. POSTUPAK
1.1. Prethodni ispitni postupci i mjere na snazi
|
(1) |
Provedbenom uredbom Vijeća (EU) br. 248/2011 (2) Vijeće je uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz određenih proizvoda od beskonačnih filamentnih staklenih vlakana („ojačanja od staklenih vlakana”) podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK” ili „Kina” ili „predmetna zemlja”). Ta se pristojba temeljila na razini uklanjanja štete, a kretala se u rasponu od 7,3 % do 13,8 %. |
|
(2) |
Komisija je Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 1379/2014 (3) nakon antisubvencijskog ispitnog postupka i djelomične privremene revizije antidampinških mjera izmijenila prvotnu antidampinšku pristojbu na vrijednosti u rasponu od 0 % do 19,9 % te uvela dodatnu kompenzacijsku pristojbu u rasponu od 4,9 % do 10,3 %. Stoga se posljedične kombinirane kompenzacijske i antidampinške mjere kreću u rasponu od 4,9 % do 30,2 %. |
|
(3) |
Komisija je Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2017/724 (4) nakon revizije zbog predstojećeg isteka antidampinških mjera zadržala te mjere kako je utvrđeno Provedbenom uredbom (EU) br. 1379/2014. |
|
(4) |
Komisija je Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2021/328 (5) nakon revizije zbog predstojećeg isteka kompenzacijskih mjera odlučila zadržati te mjere kako je utvrđeno Provedbenom uredbom (EU) br. 1379/2014. |
|
(5) |
Komisija je Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2023/1452 (6) nakon revizije zbog predstojećeg isteka antidampinških mjera odlučila zadržati te mjere kako je utvrđeno Provedbenom uredbom (EU) br. 1379/2014. |
|
(6) |
Stoga se posljedične kombinirane kompenzacijske i antidampinške mjere kreću u rasponu od 4,9 % do 30,2 %. |
|
(7) |
Na snazi su i mjere na uvoz ojačanja od staklenih vlakana podrijetlom iz Egipta uvedene Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2020/870 (7) nakon antisubvencijskog ispitnog postupka. Pristojba na uvoz određenih proizvoda od beskonačnih filamentnih staklenih vlakana podrijetlom iz Egipta na temelju razine subvencioniranja iznosi 13,1 %. |
1.2. Ostali ispitni postupci u tijeku za isti proizvod
|
(8) |
Komisija je 30. kolovoza 2024. pokrenula djelomičnu privremenu reviziju, ograničenu na štetu, antisubvencijskih mjera koje se primjenjuju na uvoz ojačanja od staklenih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (8). |
|
(9) |
Komisija je 17. veljače 2025. pokrenula antidampinški postupak u vezi s uvozom ojačanja od staklenih vlakana podrijetlom iz Bahreina, Egipta i Tajlanda. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (9). |
1.3. Pokretanje postupka
|
(10) |
Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 30. kolovoza 2024. privremenu reviziju antidampinških mjera koje se primjenjuju na uvoz ojačanja od staklenih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine na temelju članka 11. stavka 3. osnovne uredbe. Komisija je objavila Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (10) („Obavijest o pokretanju postupka”). |
|
(11) |
Komisija je pokrenula ovu reviziju na temelju zahtjeva koji je 3. lipnja 2024. podnijelo društvo Glass Fibre Europe („podnositelj zahtjeva”). Zahtjev za reviziju podnesen je u ime industrije Unije koja proizvodi ojačanja od staklenih vlakana u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe. Zahtjev za reviziju sadržavao je dokaze o trajnim promjenama u strukturi kineske industrije i industrije ojačanja od staklenih vlakana u Uniji te dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti, što je bilo dovoljno da se opravda pokretanje ispitnog postupka. |
1.4. Zainteresirane strane
|
(12) |
Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju ispitnog postupka posebno obavijestila podnositelja zahtjeva, druge poznate proizvođače iz Unije, poznate proizvođače izvoznike iz NRK-a i tijela NRK-a, poznate uvoznike, korisnike i udruženja za koja se zna da se postupak na njih odnosi te ih je pozvala na sudjelovanje. |
|
(13) |
Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka revizije i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima. |
1.5. Daljnji postupak
|
(14) |
Komisija je obavijestila sve zainteresirane strane o osnovnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih namjerava uvesti konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz ojačanja od staklenih vlakana podrijetlom iz NRK-a. Svim je stranama odobren rok u kojem su mogle iznijeti primjedbe na objavu. Primjedbe koje su nakon objave dostavili Glass Fibre Europe, PROXIM, Jiangsu Changhai Composite Materials Holding Co., Ltd. i Jushi Group Co., Ltd. razmotrene su u relevantnom odjeljku u nastavku. |
|
(15) |
Stranama koje su to zatražile isto je tako omogućeno da budu saslušane. Održana su saslušanja s društvima Glass Fibre Europe, Jiangsu Changhai Composite Materials Holding Co., Ltd. i Jushi Group Co., Ltd. |
|
(16) |
Nakon objave iz uvodne izjave 14. Komisija je naknadno svim zainteresiranim stranama dostavila dodatnu konačnu objavu. Ta dodatna objava sadržavala je ažurirane nalaze i razmatranja. Strane su dobile priliku iznijeti primjedbe na tu dodatnu objavu, a primljene primjedbe razmotrene su u relevantnom odjeljku u nastavku. |
1.6. Tvrdnje o pokretanju postupka
|
(17) |
Nisu primljene nikakve primjedbe na pokretanje postupka. |
1.7. Odabir uzorka
|
(18) |
U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da je moguće da će provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe. |
1.7.1. Odabir uzorka proizvođača iz Unije
|
(19) |
Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Komisija je uzorak odabrala na temelju najveće količine proizvedenih i prodanih proizvoda u razdoblju od 1. srpnja 2023. do 30. lipnja 2024. koji su proizvođači iz Unije prijavili u okviru analize reprezentativnosti prije pokretanja postupka. Uzorak se sastojao od tri proizvođača iz Unije koji čine više od 60 % procijenjene ukupne proizvodnje i više od 69 % procijenjene ukupne prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku. Nije primila nikakve primjedbe. Uzorak se smatrao reprezentativnim za industriju Unije. |
1.7.2. Odabir uzorka nepovezanih uvoznika
|
(20) |
Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. |
|
(21) |
Nijedan nepovezani uvoznik nije odgovorio na obrazac za odabir uzorka. Stoga je Komisija odlučila da odabir uzorka nije potreban. |
1.7.3. Odabir uzorka proizvođača izvoznika
|
(22) |
Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak Komisija je od svih proizvođača izvoznika u NRK-u zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, Komisija je od Misije Narodne Republike Kine pri Europskoj uniji zatražila da utvrdi eventualne ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da s njima stupi u kontakt. |
|
(23) |
Četiri proizvođača izvoznika/grupe u NRK-u dostavil su zatražene podatke i pristali da ih se uključi u uzorak. U skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak od dva proizvođača izvoznika/skupina proizvođača izvoznika na temelju najveće reprezentativne količine proizvoda izvezene u Uniju koja se razumno mogla ispitati u raspoloživom vremenu. U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim poznatim predmetnim proizvođačima izvoznicima i s tijelima NRK-a. Početni uzorak sastojao se od grupe Jushi i društva Jiangsu Changhai Composite Materials Holding Co., Ltd („Jiangsu Changhai”). Grupa Taishan Fiberglass, grupa proizvođača izvoznika koja prvotno nije bila uključena u uzorak, dostavila je primjedbe o svojem odnosu s jednim od društava u početnom uzorku, grupom Jushi, preko grupe China National Building Materials Group (koja se naziva i „CNBM” i „grupa CNBM”). |
|
(24) |
Komisija je 20. rujna 2024. obavijestila sve zainteresirane strane da se privremeni uzorak promijenio i da će se grupa Taishan Fiberglass i grupa Jushi smatrati povezanim društvima u smislu članka 127. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/2447 (11) i da će se smatrati dijelom iste grupe CNBM. Konačni uzorak stoga su činili grupa CNBM i društvo Jiangsu koji čine 98 % količine proizvoda izvezenih iz NRK-a u Uniju. Nisu primljene nikakve primjedbe na odabir konačnog uzorka. |
1.8. Pojedinačno ispitivanje
|
(25) |
Nijedno trgovačko društvo nije zatražilo pojedinačno ispitivanje. |
1.9. Odgovori na upitnik i posjeti radi provjere
|
(26) |
Komisija je Vladi Narodne Republike Kine („kineska vlada”) poslala upitnik o postojanju znatnih poremećaja u NRK-u u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. |
|
(27) |
Komisija je na internetu objavila (12) upitnike za proizvođače izvoznike, korisnike, nepovezane uvoznike i proizvođače iz Unije. |
|
(28) |
Odgovori na upitnik primljeni su od svih triju proizvođača iz Unije odabranih u uzorak proizvođača iz Unije, dvaju korisnika i kineskih proizvođača izvoznika u uzorku i njihovih povezanih trgovaca u Uniji. |
|
(29) |
Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje dampinga, nastale štete i interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih društava:
|
1.10. Razdoblje ispitnog postupka revizije i razmatrano razdoblje
|
(30) |
Ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. srpnja 2023. do 30. lipnja 2024. („razdoblje ispitnog postupka revizije”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2021. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”). |
2. PROIZVOD IZ POSTUPKA REVIZIJE, PREDMETNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD
2.1. Proizvod iz postupka revizije
|
(31) |
Proizvod koji je predmet ove revizije jesu rezani strukovi od staklenih vlakana, dužine ne veće od 50 mm; roving od staklenih vlakana, osim impregniranog i prevučenog, s gubitkom pri izgaranju većim od 3 % (kako je utvrđeno normom ISO 1887) i mat od filamentnih staklenih vlakana, osim mata od staklene vune („proizvod iz postupka revizije”), trenutačno razvrstani u oznake KN 7019 11 00 , ex 7019 12 00 , 7019 14 00 i 7019 15 00 (oznake TARIC 7019 12 00 22, 7019 12 00 25, 7019 12 00 26, 7019 12 00 39). Oznake KN i TARIC navedene su samo u informativne svrhe ne dovodeći u pitanje naknadnu izmjenu razvrstavanja u carinsku tarifu. |
|
(32) |
Proizvod iz postupka revizije sirovina je koja se najčešće upotrebljava za pojačanje termoplastičnih i termoaktivnih smola u industriji kompozitnih materijala. Tako nastali kompozitni materijali (plastika ojačana filamentnim staklenim vlaknima) upotrebljavaju se u brojnim industrijama: industriji proizvodnje automobila, elektroničkoj industriji, industriji krila za vjetrenjače, građevinskoj industriji, industriji tankova/cijevi, industriji potrošačke robe, aeronautičkoj i vojnoj industriji itd. |
2.2. Predmetni proizvod
|
(33) |
Predmetni proizvod je proizvod iz ispitnog postupka podrijetlom iz Narodne Republike Kine („predmetni proizvod”). |
2.3. Istovjetni proizvod
|
(34) |
Ispitni je postupak pokazao da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:
|
|
(35) |
Komisija je u ovoj fazi stoga odlučila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe. |
2.4. Tvrdnje o opsegu proizvoda
|
(36) |
Društvo Glass Fibre Europe dostavilo je nakon objave primjedbe u vezi s opsegom proizvoda obuhvaćenih mjerama. |
|
(37) |
Te su primjedbe primljene nakon roka za podnošenje primjedbi na konačnu objavu. Osim toga, privremena revizija bila je ograničena na ispitivanje dampinga i štete. |
|
(38) |
Budući da su podnesci zaprimljeni izvan propisanog roka, Komisija ih nije uzela u obzir i odbila je zahtjev. |
3. TRAJNE PROMJENE
3.1. Trajne promjene u strukturi kineske industrije i tržišta ojačanja od staklenih vlakana
|
(39) |
U skladu s člankom 11. stavkom 3. osnovne uredbe Komisija je analizirala može li se za promjenu u okolnostima dampinga i štete objektivno reći da je trajne prirode. |
|
(40) |
U zahtjevu su podnositelji zahtjeva tvrdili da su trajne promjene koje se odnose na damping povezane sa znatnom promjenom strukture kineske industrije ojačanja od staklenih vlakana, povećanjem proizvodnje, proizvodnim kapacitetom i neiskorištenim proizvodnim kapacitetom za proizvod iz postupka revizije u NRK-u te posljedičnim golemim prekomjernim kapacitetom i pritiskom na smanjenje izvoznih cijena. |
|
(41) |
Komisija je navela da su u svim revizijama zbog predstojećeg isteka mjera od Provedbene uredbe (EU) 2017/724 podaci o višku kapaciteta ojačanja od staklenih vlakana u Kini potvrdili znatno povećanje viška kapaciteta, sa 150 000 tona 2015. (13) na 1,1 milijun tona 2021. (14) |
|
(42) |
S obzirom na podatke kojima se potkrepljuje argument o trajnom povećanju proizvodnog kapaciteta industrije ojačanja od staklenih vlakana u NRK-u, ispitan je i provjeren razvoj kapaciteta proizvođača izvoznika koji surađuju. Svi proizvođači izvoznici u uzorku koji surađuju prijavili su povećanja proizvodnog kapaciteta s 1,5 milijuna tona 2016. na 4,1 milijun tona tijekom RIPR-a. U razdoblju od 2020. do 2021., na vrhuncu pandemije bolesti COVID-19 i ograničenja kretanja, kineski proizvođači ojačanja od staklenih vlakana uspjeli su u samo jednoj godini povećati svoju proizvodnju za više od milijun tona. |
|
(43) |
Podsjeća se da kineska vlada nije surađivala u ovoj reviziji. Stoga se Komisija oslonila na informacije iz zahtjeva za reviziju kako bi utvrdila kinesku domaću potražnju za ojačanjima od staklenih vlakana. Na temelju toga kineska domaća potražnja za ojačanjima od staklenih vlakana iznosila je od 2023. do 2024. približno 3,1 milijun tona, što je dovelo do viška kapaciteta od najmanje 1 milijun tona u usporedbi s provjerenim podacima koje su dostavili kineski proizvođači izvoznici u uzorku. Uzimajući u obzir druge kineske proizvođače izvoznike, kao što su Chongqing Polycomp International Corp. (15), Shandong Fiberglass Group Corp. Ltd (16) i Chongqing Sanlei Fiberglass Co. Ltd. (17) i njihova najavljena povećanja kapaciteta, kineski višak kapaciteta mogao bi biti veći od 2 milijuna tona. |
|
(44) |
Osim toga, svi proizvođači izvoznici u uzorku prijavili su nedavna ulaganja u nove peći i proizvodne linije, pri čemu je grupa CNBM otvorila dva nova proizvodna postrojenja u Taiyuanu (18) i Huai’anu (19), čime se proizvodni kapacitet povećao za više od 800 000 tona godišnje. |
3.2. Trajne promjene strukture industrije i tržišta Unije
|
(45) |
Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da su trajne promjene koje su dovele do štete povezane sa znatnim promjenama u strukturi industrije Unije zbog sve većeg agresivnog pritiska kineskog uvoza u smislu količina i cijena uzrokovanog kineskim viškom kapaciteta za proizvodnju ojačanja od staklenih vlakana. |
|
(46) |
U ispitnom postupku potvrđeno je da je trajni višak kapaciteta u Kini u kombinaciji s agresivnim određivanjem cijena uvelike spriječio rast industrije ojačanja od staklenih vlakana u Uniji. Proizvođači iz Unije uspjeli su samo donekle povećati kapacitet optimizacijom postojećih postrojenja. Nakon provedbe dodatnih trgovinskih mjera 2014. kineski izvoz nastavio je vršiti pritisak na tržište Unije, što je dovelo do izlaska nekoliko proizvođača s tržišta. Tijekom razdoblja početnog ispitnog postupka 2009. u Uniji je bilo jedanaest proizvođača ojačanja od staklenih vlakana, a do 2021., na početku razmatranog razdoblja, taj se broj smanjio na deset. Naime, društvo P-D Glasseiden je 2019. obustavilo proizvodnju u Njemačkoj. U novije vrijeme društvo Krosglass je u srpnju 2023. obustavilo proizvodnju ojačanja od staklenih vlakana kako bi se usredotočilo na aktivnosti na kraju proizvodnog lanca. Osim toga, društvo NEG NL proglasilo je stečaj (20) uglavnom zbog sve većih troškova energije i smanjenja potražnje u automobilskom sektoru, koji je bio glavno krajnje tržište za njegove proizvode od staklenih optičkih vlakana. Zbog tog dodatnog zatvaranja broj proizvođača smanjio se na samo osam. Istodobno je društvo Electric Glass Fiber UK 2025. prestalo proizvoditi ojačanja od staklenih vlakana (21). Budući da Ujedinjena Kraljevina od 1. siječnja 2021. više nije dio Europske unije, to ne mijenja broj proizvođača iz Unije, iako smanjuje dostupnu regionalnu opskrbu i čini dio trajnih promjena koje utječu na tržište Unije. |
|
(47) |
Promatrajući razvoj proizvodnog kapaciteta, dok je kapacitet na tržištu Unije procijenjen samo za proizvođače u uzorku u početnom ispitnom postupku i ne može se upotrijebiti kao referentna točka u tom smislu, proizvodni kapacitet Unije procijenjen je na 725 960 tona 2015. u reviziji zbog predstojećeg isteka antidampinških mjera iz 2017. (22) S druge strane, u trenutačnom ispitnom postupku kapacitet se smanjio sa 711 692 tona 2021. na 651 196 tona u RIPR-u (–9 %), tj. oko 10 % ispod razine iz 2015. utvrđene tijekom početnog ispitnog postupka. Čak i ako se proizvođač iz Ujedinjene Kraljevine ne uzme u obzir u pokazateljima nakon Brexita, potvrđeno je smanjenje proizvodnog kapaciteta. |
|
(48) |
Usporedbom dostupnih podataka iz početnog ispitnog postupka prodaja industrije Unije smanjila se sa 737 818 tona 2006. na 520 064 tona u razdoblju ispitnog postupka, pri čemu se u istom razdoblju tržišni udio smanjio sa 75,1 % na 69,5 %. S druge strane, u trenutačnom ispitnom postupku prodaja industrije Unije se u RIPR-u smanjila na 337 898 tona, a tržišni udio na 40 %. To pokazuje da je prodaja u Uniji sada dosegnula razine znatno niže od onih iz sredine 2000-ih i, što je još važnije, da se tržišni udio smanjio za otprilike 30 postotnih bodova, što upućuje na trajno slabljenje položaja industrije Unije. |
|
(49) |
Na stanje na tržištu Unije utjecalo je i osnivanje društava u kineskom vlasništvu koja proizvode ojačanja od staklenih vlakana u trećim zemljama kao što su Egipat i Bahrein (23). Nakon osnivanja društava u Egiptu Komisija je uvela kompenzacijske pristojbe na uvoz ojačanja od staklenih vlakana iz Egipta (24) radi ponovne uspostave jednakih uvjeta s obzirom na subvencionirani uvoz koji šteti industriji Unije. Nadalje, došlo je do dodatnog povećanja kapaciteta u proizvodnji ojačanja od staklenih vlakana u Egiptu (25) i Bahreinu (26). Unatoč mjerama poduzetima protiv uvoza ojačanja od staklenih vlakana iz NRK-a, industrija Unije i dalje je pod stalnim pritiskom stalnog priljeva nepoštenog uvoza ojačanja od staklenih vlakana iz sve većeg broja trećih zemalja, uključujući postrojenja pod kineskom kontrolom u Bahreinu i Egiptu, koja su znatno povećala svoj tržišni udio na tržištu Unije. Komisija je 17. veljače 2025. pokrenula antidampinški postupak u vezi s uvozom ojačanja od staklenih vlakana podrijetlom iz Bahreina, Egipta i Tajlanda (27). |
|
(50) |
Komisija je utvrdila i da je došlo do strukturnih promjena na energetskim tržištima Unije. Iako su se troškovi energije smanjili u odnosu na vrhunac iz 2022. do kraja RIPR-a, ostali su iznad razina zabilježenih na početku razmatranog razdoblja. Komisija je smatrala da nije vjerojatno da će se cijene plina vratiti ili stabilizirati na razinama zabilježenima do sredine 2021. Od te je godine većina država članica koje su se prethodno oslanjale na uvoz prirodnog plina iz Rusije cjevovodima postupno smanjivala tu ovisnost. Nakon neopravdane vojne agresije Rusije na Ukrajinu Unija i njezine države članice pojačale su i ubrzale mjere za diversifikaciju opskrbe energijom i uklanjanje ovisnosti o ruskom plinu. U tom je kontekstu planirano ili je u izgradnji najmanje 17 novih terminala za UPP (28). S obzirom na opseg ulaganja potrebnih za infrastrukturu za UPP i izričitu odlučnost Unije da okonča ovisnost o ruskom plinu iz plinovoda (29), Komisija je zaključila da je vrlo malo vjerojatno da će Unija ponovno nabaviti ruski plin u količinama i po cijenama koje su prevladavale prije 2021. Stoga se mora očekivati da će cijene plina ostati trajno više od onih koje su zabilježene do prve polovine 2021. |
|
(51) |
Komisija je napomenula da industrija Unije posluje u kontekstu sve strožih obveza u području okoliša i energije. U svojem dokumentu o stajalištu iz 2023. podnositelj zahtjeva upozorio je da proizvođači ojačanja od staklenih vlakana iz Unije imaju sve veće operativne troškove za ispunjavanje obveza u području okoliša i energije (30). U tom je smislu nedavna procjena životnog ciklusa koja obuhvaća oko 95 % proizvodnje tkanina od staklenih vlakana u Uniji pokazala da proizvodnja jednog kilograma tkanine podrazumijeva prosječni ekološki otisak od 2,2 kg emisija CO2 i 39 MJ potrošnje primarne energije (31). Od 2015. do 2021. potrošnja energije u cijeloj industriji smanjila se za 8 %, a emisije stakleničkih plinova za 3 %. Te brojke upućuju na to da će, iako je ostvaren određeni napredak, za daljnja smanjenja biti potrebna znatna dodatna ulaganja. Nadalje, Komisija je primijetila da se očekuje da će propisi Unije u području zaštite okoliša, uključujući Direktivu o industrijskim emisijama (Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća (32) kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2024/1785 Europskog parlamenta i Vijeća (33)), kao i druge mjere u području klime i kružnog gospodarstva koje su dio europskog zelenog plana, dovesti do dodatnih troškova usklađivanja za proizvođače iz Unije. Ti nalazi zajedno potvrđuju da se očekuje da će se troškovi okoliša za industriju Unije u sljedećim godinama povećati. To predstavlja trajnu promjenu u strukturi troškova industrije Unije. |
|
(52) |
Komisija podsjeća da se predmetni proizvod uglavnom upotrebljava kao materijal za ojačanje u proizvodnji kompozita. Više od 95 % potražnje za staklenim vlaknima u Uniji povezano je s takvim primjenama ojačanja. Međutim, posljednjih se godina tržište kompozita u Uniji smanjilo. Proizvodnja plastike ojačane staklenim vlaknima u Europi smanjila se za 9 % u 2022. i za dodatnih 8 % u 2023. (34), čime se ukupna proizvodnja smanjila na 2,4 milijuna tona 2024., što je razina koja nije zabilježena od 2012. Istodobno se globalna proizvodnja kompozita povećala za približno 6 % u 2023., što je dodatno naglasilo smanjenje tržišnog udjela Unije. To smanjenje izravno utječe na potražnju za osnovnim oblicima staklenih vlakana obuhvaćenih ovom revizijom. Na temelju toga Komisija je zaključila da smanjenje potražnje za kompozitnim proizvodima u Uniji u kombinaciji s povećanom svjetskom proizvodnjom i povećanim uvozom iz trećih zemalja predstavlja trajnu promjenu tržišnih okolnosti. |
3.3. Zaključak
|
(53) |
S obzirom na prethodno navedeno Komisija je zaključila da je od početnog ispitnog postupka došlo do trajnih promjena okolnosti u odnosu na strukturu kineske industrije ojačanja od staklenih vlakana i tržišta te strukture industrije i tržišta Unije, što se smatra relevantnom promjenom okolnosti u smislu članka 11. stavka 3. osnovne uredbe. |
4. DAMPING
4.1. Postupak za utvrđivanje uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe
|
(54) |
Budući da su u trenutku pokretanja ispitnog postupka dostatni dokazi upućivali na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe u NRK-u, Komisija je smatrala primjerenim pokrenuti ispitni postupak u vezi s proizvođačima izvoznicima iz te zemlje na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. |
|
(55) |
Komisija je stoga, kako bi prikupila potrebne podatke za moguću primjenu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe, u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve proizvođače izvoznike u NRK-u da dostave informacije o ulaznim elementima za proizvodnju ojačanja od staklenih vlakana. Dva su društva/grupe u uzorku dostavili relevantne informacije. |
|
(56) |
Kako bi prikupila informacije koje je smatrala potrebnima za ispitni postupak u pogledu navodnih znatnih poremećaja, Komisija je kineskoj vladi poslala upitnik. Osim toga, Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve zainteresirane strane da iznesu svoja stajališta te dostave informacije i popratne dokaze o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u roku od 37 dana od datuma objave Obavijesti o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije. |
|
(57) |
Kineska vlada nije dostavila odgovor na upitnik, a u utvrđenom roku nije primljen nikakav podnesak o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Komisija je stoga obavijestila kinesku vladu da će za utvrđivanje postojanja znatnih poremećaja u NRK-u koristiti raspoložive podatke u smislu članka 18. osnovne uredbe. |
|
(58) |
Osim toga, Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da će, s obzirom na raspoložive dokaze, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe možda morati odabrati odgovarajuću reprezentativnu zemlju za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti na temelju nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti. |
|
(59) |
Komisija je 23. siječnja 2025. prvom bilješkom („prva bilješka”) obavijestila zainteresirane strane o relevantnim izvorima koje namjerava upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Komisija je u toj bilješci navela popis svih čimbenika proizvodnje, kao što su sirovine, radna snaga i energija, koji se koriste u proizvodnji ojačanja od staklenih vlakana. Osim toga, Komisija je na temelju kriterija za odabir nenarušenih cijena odnosno referentnih vrijednosti utvrdila moguće reprezentativne zemlje, i to Brazil, Meksiko, Tajland i Tursku. |
|
(60) |
Komisija je 10. srpnja 2025. u drugoj bilješci („druga bilješka”) odgovorila na primjedbe zainteresiranih strana na prvu bilješku i obavijestila zainteresirane strane o relevantnim izvorima koje namjerava upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti, s Turskom kao reprezentativnom zemljom. Obavijestila je zainteresirane strane i da će troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit utvrditi na temelju raspoloživih informacija za društvo Şişe Ve Cam Fabrikalari A.Ş, proizvođača iz reprezentativne zemlje. |
|
(61) |
Komisija je primila primjedbe na drugu bilješku od grupe Jushi, dijela grupe CNBM, društava Glass Fibre Europe, Jiangsu Changhai i jednog korisnika, društva Proxim. Na te je primjedbe odgovoreno pod odgovarajućim naslovom u odjeljku 4.2.2. |
|
(62) |
Nakon analize primjedbi i informacija primljenih u rokovima Komisija je zaključila da je Turska odgovarajuća reprezentativna zemlja iz koje će se nabavljati nenarušene cijene i troškovi za utvrđivanje uobičajene vrijednosti, uz iznimku pirofilita. Osnovni razlozi za taj odabir detaljnije su opisani u odjeljku 4.2.2. |
4.2. Uobičajena vrijednost
|
(63) |
U skladu s člankom 2. stavkom 1. osnovne uredbe „uobičajena vrijednost obično se temelji na cijenama, koje su nezavisni kupci platili ili plaćaju, u uobičajenom tijeku trgovine, u zemlji izvoznici”. |
|
(64) |
Međutim, prema članku 2. stavku 6.a točki (a) osnovne uredbe, „ako se utvrdi … da upotreba domaćih cijena i troškova u zemlji izvoznici nije primjerena zbog toga što u toj zemlji postoje znatni poremećaji u smislu točke (b), uobičajena vrijednost izračunava se isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti” i ona „uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”. |
|
(65) |
Kako je objašnjeno u nastavku, Komisija je u ovom ispitnom postupku zaključila da je, s obzirom na raspoložive dokaze i nesuradnju kineske vlade, primjerena primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. |
4.2.1. Postojanje znatnih poremećaja
|
(66) |
U nedavnim ispitnim postupcima povezanima sa sektorom staklenih vlakana u Narodnoj Republici Kini („NRK”) (35) Komisija je utvrdila postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. |
|
(67) |
U tim ispitnim postupcima Komisija je utvrdila postojanje znatnih državnih intervencija u NRK-u kojima se narušava djelotvorna raspodjela resursa u skladu s tržišnim načelima (36). Konkretno, Komisija je zaključila da kineska vlada ima znatan udio vlasništva u sektoru staklenih vlakana u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) prve alineje osnovne uredbe (37) te da može utjecati na cijene i troškove svojom prisutnošću u poduzećima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) druge alineje osnovne uredbe (38). Komisija je utvrdila i da prisutnost i intervencije države na financijskim tržištima te u nabavi sirovina i ulaznih elemenata stvaraju dodatne poremećaje na tržištu. U načelu, zbog sustava planiranja u NRK-u resursi su koncentrirani u sektorima za koje je kineska vlada odredila da su strateški ili na drugi način politički važni, umjesto da se raspodjeljuju u skladu s tržišnim silama (39). Komisija je nadalje zaključila da se kinesko zakonodavstvo o stečaju i vlasništvu ne primjenjuje na ispravan način u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) četvrte alineje osnovne uredbe, što dovodi do poremećaja, posebno kada se omogućuje nastavak poslovanja nesolventnih poduzeća te pri dodjeli prava korištenja zemljišta u NRK-u (40). Isto tako, Komisija je utvrdila poremećaje u troškovima plaća u kemijskom sektoru u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) pete alineje osnovne uredbe i poremećaje na financijskim tržištima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe (41), osobito kad je riječ o pristupu kapitalu za poslovne subjekte u NRK-u (42). |
|
(68) |
Kao u prethodnim ispitnim postupcima za sektor staklenih vlakana u NRK-u, Komisija je u ovom ispitnom postupku ispitala je li bilo primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u s obzirom na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Komisija je to učinila na temelju raspoloživih dokaza iz dokumentacije, uključujući dokaze iz zahtjeva i Radnog dokumenta službi Komisije o znatnim poremećajima u gospodarstvu Narodne Republike Kine u svrhu ispitnih postupaka trgovinske zaštite (43) („Izvješće”), koji se oslanja na javno dostupne izvore. Ta analiza obuhvaćala je ispitivanje znatnih vladinih intervencija u gospodarstvu NRK-a općenito, ali i konkretne situacije na tržištu u relevantnom sektoru, uključujući proizvod iz ispitnog postupka. Komisija je te dokazne materijale nadopunila svojim istraživanjem raznih kriterija relevantnih za potvrdu postojanja znatnih poremećaja u NRK-u, kako je u tom smislu utvrđeno i u prethodnim ispitnim postupcima. |
|
(69) |
Podnositelj zahtjeva tvrdio je da postoje znatni poremećaji u kineskom sektoru ojačanja od staklenih vlakana. Podnositelji pritužbe pozivali su se na Izvješće i osobito na to da je gospodarski sustav NRK-a „socijalističko tržišno gospodarstvo” te na aktivnu ulogu Komunističke partije Kine („KPK”) u javnom i privatnom sektoru u NRK-u. |
|
(70) |
Konkretnije, u zahtjevu je istaknuto sljedeće:
|
|
(71) |
Zaključno, u zahtjevu se iznosi mišljenje da cijene ili troškovi, uključujući troškove sirovina, energije i rada, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer su pod utjecajem znatnih državnih intervencija u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Na temelju toga i u skladu sa zahtjevom, u ovom predmetu nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. |
|
(72) |
Kineska vlada nije dostavila primjedbe ni dokaze kojima bi potkrijepila ili osporila postojeće dokaze iz dokumentacije predmeta i dokaze o postojanju znatnih poremećaja i/ili primjerenosti primjene članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u ovom predmetu. Komisija je ispitala je li primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u Kini zbog postojanja znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Tom je analizom obuhvaćeno ispitivanje znatnih državnih intervencija u kineskom gospodarstvu općenito, ali i konkretne situacije na tržištu u relevantnom sektoru, uključujući sektor predmetnog proizvoda. |
|
(73) |
U sektoru staklenih vlakana kineska vlada i dalje ima znatan udio vlasništva i kontrole u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) prve alineje osnovne uredbe. U ispitnom postupku potvrđeno je da su tri najveća proizvođača u sektoru ojačanja od staklenih vlakana, odnosno Jushi (50), Taishan Glassfiber (51) i CPIC (52), u potpunom državnom vlasništvu ili da država ima kontrolni udio u njima. Ta tri proizvođača čine oko 70 % kineskog proizvodnog kapaciteta staklenih vlakana (53). |
|
(74) |
Nadalje, intervencije KPK-a u donošenje operativnih odluka nisu postale pravilo samo u poduzećima u državnom vlasništvu nego i u privatnim društvima (54), a KPK preuzima vodstvo u gotovo svim aspektima gospodarstva zemlje. Utjecaj države preko struktura KPK-a u poduzećima zapravo znači da su gospodarski subjekti pod kontrolom države i nadzorom politike s obzirom na to u kojoj su mjeri u Kini srasle državne i partijske strukture. |
|
(75) |
U ispitnom postupku utvrđeno je da je nacionalno industrijsko udruženje koje obuhvaća sektor staklenih vlakana Kinesko udruženje industrije staklenih vlakana („CFGIA”) (55). CFGIA se „pridržava općeg vodstva KPK-a, [...] provodi partijske aktivnosti i osigurava potrebne uvjete za aktivnosti partijskih organizacija” (56). Osim toga, „tijelo za registraciju i upravljanje Udruženja je Ministarstvo civilnih poslova” (57), a uvjeti da bi se moglo postati predstavnikom CFGIA-a su, među ostalim, „poštovanje vodstva KPK-a, podupiranje socijalizma s kineskim obilježjima, odlučna provedba partijskih stavova, načela i politika te dobre političke kvalitete” (58). |
|
(76) |
Jushi, Taishan Glassfiber i CPIC članovi su CFGIA-e (59). |
|
(77) |
Javna i privatna poduzeća u sektoru staklenih vlakana politički se nadziru i usmjeravaju. Najnoviji kineski dokumenti o politici koji se odnose na sektor staklenih vlakana potvrđuju da kineska vlada kontinuirano smatra taj sektor važnim, među ostalim i njezinu namjeru da intervenira u sektor kako bi ga oblikovala u skladu s vladinim politikama. To je vidljivo iz 14. petogodišnjeg plana razvoja industrije sirovina (60), u kojem je taj sektor (konkretno, staklena vlakna za posebne namjene) naveden među sirovinama čija će se tehnološka inovacija podupirati politikama predviđenima tim planom. Industrija staklenih vlakana ujedno je uvrštena među poticane sektore u Katalogu smjernica za prilagodbu industrijske strukture iz 2024. (61) i u Katalogu ključnih novih materijala iz 2024. te ispunjava uvjete za programe prve upotrebe/demonstracije (62). |
|
(78) |
Slični primjeri namjere kineskih tijela da nadziru i usmjeravaju razvoj sektora mogu se vidjeti na pokrajinskoj razini, primjerice u pokrajini Shandong, u kojoj se, kad je riječ o industriji staklenih vlakana i kompozitnih materijala, planira „aktivno poticati vodeća i temeljna poduzeća koja se odlikuju snažnim utjecajem robne marke i tržišnom privlačnosti te snažnim sposobnostima za integraciju, imaju poticajan učinak na industrijske lance i klastere, podupiru međusektorska i međuregionalna spajanja i spajanja s uzajamnim vlasništvom te reorganizacije poduzeća” i „razvijati staklena vlakna i proizvode visokih performansi [i] poticati razvoj drugih staklenih vlakana i proizvoda od staklenih vlakana visokih performansi koji su ultratanki, visoke snage, visokog modula čvrstoće, otporni na lužinu, niske vrijednosti dielektrične konstante, slabošireći, s visokim udjelom silicija, razgradivi i posebno oblikovanog poprečnog presjeka. U prvi plan staviti potrebe elektroničkih i informacijskih tehnologija, zrakoplovne i svemirske industrije, novih energija, velikih poljoprivrednih gospodarstava za uzgoj životinja, poljoprivrednih staklenika i drugih područja, istraživati, razvijati i promicati termoplastične i termoaktivne kompozitne proizvode ojačane staklenim vlaknima te kompozitne rešetke ojačane staklenim vlaknima za primjenu u infrastrukturnim projektima” (63). |
|
(79) |
Slično tome, općina Chongqing, u kojoj je sjedište CPIC-a, objavila je 14. petogodišnji plan za razvoj strateških i novih industrija (64), koji predviđa „proširenje industrijskih lanaca vlaknastih i kompozitnih materijala visokih performansi” i „ubrzanje izgradnje projekata kao što su […] proizvodna linija staklenih vlakana visokih performansi s godišnjom proizvodnjom od 150 000 tona i proizvodna osnova za ultratanke materijale od staklenih vlakana i kompozitne materijale radi povećanja proizvodnih kapaciteta staklenih vlakana i kompozitnih materijala visokih performansi”. |
|
(80) |
Osim toga, staklena vlakna istaknuta su i u dokumentima za planiranje drugih pokrajina, kao što su Guangxi (65), Hubei (66) ili Zhejiang (67). |
|
(81) |
Kad je riječ o mogućnosti kineske vlade da utječe na cijene i troškove zbog prisutnosti države u društvima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) druge alineje osnovne uredbe, Komisija je utvrdila da mnogi proizvođači ojačanja od staklenih vlakana na svojim internetskim stranicama izričito ističu aktivnosti jačanja partije ili u upravi društva imaju članove partije i ističu svoju povezanost s KPK-om. |
|
(82) |
Na primjer, predsjednik upravnog odbora grupe Jushi istodobno obnaša dužnost zamjenika tajnika partijskog odbora (68). Nadalje, na internetskim stranicama grupe Jushi navodi se da „[u] skladu s odgovarajućim vodstvom partijskog odbora grupe China National Building Materials Group, [...] partijski odbor društva Jushi odlučno provodi odluke Središnjeg odbora Partije [...] i uvijek se pridržava vodeće uloge partijskog odbora društva u „određivanju smjera, upravljanju cjelokupnom situacijom i osiguravanju provedbe” (69). |
|
(83) |
Nadalje, člankom 195. Statuta grupe Jushi izričito se predviđa izravan nadzor Partije nad ključnim korporativnim poslovima, u skladu s kojim „partijski odbor poduzeća raspravlja i odlučuje o glavnim pitanjima poduzeća u skladu s propisima”, da su glavne dužnosti partijskog odbora „razmatrati glavna pitanja upravljanja poslovanjem poduzeća i raspravljati o njima, podupirati sastanke dioničara, upravni odbor, nadzorni odbor i upravu društva u izvršavanju njihovih ovlasti u skladu sa zakonom” te „jačati vodstvo i nadzor nad odabirom i raspoređivanjem osoblja poduzeća i kvalitetno raditi na uspostavljanju voditeljskog, kadrovskog i stručnog tima u poduzeću” (70). |
|
(84) |
Kad je riječ o društvu Taishan Fiberglass, predsjednik obnaša i dužnost tajnika partijskog odbora (71). Osim toga, glavni direktor društva ujedno je zamjenik tajnika partijskog odbora (72) i tvrdi da je „potrebno u potpunosti iskoristiti vodeću ulogu jačanja Partije, ujediniti rad članova Partije, osoblja i radnika na svim razinama te promicati reformu i razvoj društva te podignuti proizvodnju i poslovanje na novu razinu” (73). |
|
(85) |
Kad je riječ o društvu CPIC, predsjednik upravnog odbora istodobno obnaša dužnost tajnika partijskog odbora (74). |
|
(86) |
Nadalje, u sektoru ojačanja od staklenih vlakana na snazi su politike kojima se diskriminira u korist domaćih proizvođača ili se na drugi način utječe na tržište u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) treće alineje osnovne uredbe. Iako se industrijske politike uglavnom odnose na više sektora, a ne isključivo na jedan, sektorom ojačanja od staklenih vlakana bave se brojni planovi, smjernice, direktive i drugi dokumenti o politikama izdani na nacionalnoj, regionalnoj i općinskoj razini (vidjeti i uvodne izjave od 77. do 80.). Te su politike ponekad potpuno u suprotnosti s tržišnim silama. |
|
(87) |
Na primjer, u Trogodišnjem akcijskom planu pokrajine Guangxi za strateške i nove industrije administrativno su utvrđeni buduće ciljne količine proizvodnje i stope rasta: „do 2023. vrijednost industrijske proizvodnje novih materijala dosegnut će 133 milijarde juana, a dodana vrijednost dosegnut će 44 milijarde juana” (75). |
|
(88) |
Slično tome, u Akcijskom planu općine Chongqinga za visokokvalitetni razvoj klastera industrije vlakana i kompozitnih materijala (2023. – 2027.) utvrđeni su i kvantitativni ciljevi: „do 2027. ukupni opseg gradske industrije vlakana i kompozitnih materijala premašit će 50 milijardi CNY, proizvodnja i prodaja staklenih vlakana i kompozitnih materijala činit će više od 20 % ukupne nacionalne količine, osnovat će se jedno do dva društva svjetske klase za proizvodnju vlakana i kompozitnih materijala te će se stvoriti robne marke i brojna visokokvalitetna poduzeća, znatno će se poboljšati razina modernizacije industrijskog lanca i lanca opskrbe, sposobnost, kvaliteta i učinkovitost inovacija, ubrzat će se izgradnja važne nacionalne baze industrije staklenih vlakana i kompozitnih materijala te stvoriti klaster industrije vlakana i kompozitnih materijala s međunarodnim utjecajem” (76). U tu svrhu općina Chongqing nastoji „ubrzati izgradnju važne nacionalne baze industrije staklenih vlakana i kompozitnih materijala te stvoriti klaster industrije vlakana i kompozitnih materijala s međunarodnim utjecajem” (77). |
|
(89) |
Ukratko, kineska vlada poduzela je mjere kojima subjekte navodi da postupaju u skladu s ciljevima javne politike podupiranja poticanih industrija, uključujući proizvodnju ojačanja od staklenih vlakana. Takvim se mjerama sprečava slobodno djelovanje tržišnih sila. |
|
(90) |
U ovom ispitnom postupku nisu otkriveni nikakvi dokazi da diskriminatorna primjena ili neodgovarajuće izvršavanje zakonodavstva o stečaju i vlasništvu u sektoru kemijske industrije u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) četvrtom alinejom osnovne uredbe ne utječe na proizvođače proizvoda iz ispitnog postupka. |
|
(91) |
Osim toga, na proizvod iz ispitnog postupka utječu i poremećaji u području troškova plaća u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) pete alineje osnovne uredbe, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 67. Ti poremećaji utječu na sektor izravno (kad je riječ o proizvodnji proizvoda iz ispitnog postupka ili glavnih ulaznih elemenata) i neizravno (kad je riječ o pristupu ulaznim elementima društava koja imaju isti radni sustav u NRK-u) (78). |
|
(92) |
Isto tako, u ovom ispitnom postupku nisu izneseni dokazi o tome da na sektor ojačanja od staklenih vlakana ne utječu državne intervencije u financijski sustav u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe. U prethodno navedenim Smjernicama u kojima se zahtijeva „poboljšanje potpornih politika, jačanje koordinacije fiskalnih, financijskih, regionalnih, ulagačkih, uvoznih i izvoznih (...) politika s industrijskim politikama kako bi se u potpunosti iskoristila nacionalna platforma za suradnju između sektora industrije i financija te poticala veza između poduzeća i banaka” (79) vrlo se dobro opisuje i ta vrsta državne intervencije. Prema tomu, znatne državne intervencije u financijski sustav ozbiljno utječu na tržišne uvjete na svim razinama. |
|
(93) |
Konačno, Komisija podsjeća da su za proizvodnju proizvoda iz ispitnog postupka potrebni brojni ulazni elementi. Kad proizvođači proizvoda iz ispitnog postupka kupuju ulazne elemente ili ugovaraju njihovu nabavu, cijene koje plaćaju (i koje se iskazuju kao njihovi troškovi) očito su izložene istim prethodno navedenim sustavnim poremećajima. Primjerice, dobavljači ulaznih elemenata zapošljavaju radnu snagu koja je izložena poremećajima. Mogu pozajmiti novac koji je izložen poremećajima u financijskom sektoru/raspodjeli kapitala. Osim toga, dio su sustava planiranja koji se primjenjuje na svim razinama vlasti i u svim sektorima. |
|
(94) |
Stoga ne samo da domaće prodajne cijene proizvoda iz ispitnog postupka nisu primjerene za uporabu u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe nego su i svi troškovi ulaznih elemenata (uključujući sirovine, energiju, zemljište, financiranje, rad itd.) nepouzdani jer na određivanje njihovih cijena utječu znatne državne intervencije, kako je opisano u dijelovima I. i II. Izvješća. Naime, opisane državne intervencije povezane s raspodjelom kapitala, zemljištem, radom, energijom i sirovinama prisutne su u cijelom NRK-u. To znači, na primjer, da je ulazni element koji je proizveden u NRK-u kombinacijom niza čimbenika proizvodnje izložen znatnim poremećajima. Isto vrijedi i za ulazne elemente ulaznih elemenata i tako dalje. |
|
(95) |
Ukratko, raspoloživi dokazi pokazali su da cijene ili troškovi proizvoda iz ispitnog postupka, uključujući troškove sirovina, zemljišta, energije i rada, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječu znatne državne intervencije u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, kao što je vidljivo iz stvarnog ili mogućeg utjecaja jednog ili više relevantnih elemenata navedenih u toj točki. |
4.2.2. Reprezentativna zemlja
4.2.2.1.
|
(96) |
Odabir reprezentativne zemlje temeljio se na sljedećim kriterijima u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe:
|
|
(97) |
Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 59. i 60., Komisija je u dokumentaciju dodala dvije bilješke o izvorima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti: prva bilješka o čimbenicima proizvodnje od 23. siječnja 2025. i druga bilješka o čimbenicima proizvodnje od 10. srpnja 2025. |
|
(98) |
U tim su bilješkama opisane činjenice i dokazi na kojima se temelje relevantni kriteriji te su razmotrene primjedbe stranaka o tim elementima i o relevantnim izvorima. |
|
(99) |
Komisija je u drugoj bilješci obavijestila zainteresirane strane o svojoj namjeri da Tursku smatra odgovarajućom reprezentativnom zemljom u ovom predmetu ako se potvrdi da postoje znatni poremećaji u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe. |
4.2.2.2.
|
(100) |
Komisija je u prvoj bilješci utvrdila da su, prema Svjetskoj banci, Brazil, Meksiko, Tajland i Turska zemlje sa sličnom razinom gospodarskog razvoja kao NRK, tj. Svjetska banka ih je na temelju bruto nacionalnog dohotka svrstala u kategoriju zemalja s „visokim srednjim dohotkom” za koje je poznato da se u njima proizvodi proizvod iz ispitnog postupka. |
|
(101) |
Nakon prve bilješke grupa Jushi i društvo Jiangsu Changhai tvrdili su da bi Turska bila neprimjerena treća zemlja za izračun uobičajene vrijednosti zbog visoke stope inflacije, deprecijacije valute i nestabilnog regulatornog okruženja. |
|
(102) |
Komisija je odbacila te tvrdnje na temelju činjenice da stranke koje su podnijele zahtjev nisu dokazale kako bi deprecijacija turske lire i visoka inflacija stvarno utjecale na cijene ulaznih elemenata nabavljenih u Turskoj i, ako da je tako, kakav bi bio stvarni učinak na uobičajenu vrijednost, koja se izračunava u CNY. |
|
(103) |
U primjedbama na prvu bilješku društvo Jiangsu Changhai tvrdilo je da bi Maleziju, zemlju koja nije navedena u prvoj bilješci, trebalo smatrati reprezentativnom zemljom jer su bili dostupni financijski podaci za proizvođača stakla Xinyi Energy Smart (M) Sdn Bhd (81). Grupa Jushi također je podržala odabir Malezije s obzirom na prisutnost drugog proizvođača predmetnog proizvoda u zemlji koje proizvodi društvo Nippon Electric Glass (Malaysia) Sdn Bhd. |
|
(104) |
Komisija je odbacila Maleziju kao moguću reprezentativnu zemlju. Naime, Xinyi Energy Smart (M) Sdn Bhd. je društvo kći velikog kineskog proizvođača stakla (Xinyi Glass Holdings Ltd). Dokazi koje je dostavila grupa Jushi odnosili su se samo na informacije na razini konsolidiranih financijskih izvještaja japanske grupe. U svakom slučaju, razina uvoza glavnih sirovina u Maleziju iz Kine kretala se od 40 % do 79 %. |
|
(105) |
Nakon druge bilješke društvo Proxim tvrdilo je da Turska nije odgovarajuća reprezentativna zemlja zbog strukture i opsega proizvodnje ojačanja od staklenih vlakana društva Şişecam Elyaf Sanayii A.Ş. To društvo je tvrdilo i da je uvoz u Tursku iz Rusije i Bjelarusa utjecao na tržišne uvjete čimbenika proizvodnje zajedno s visokom inflacijom u zemlji, zastarjelim statističkim podacima o radu i netransparentnim podacima o režijskim troškovima za industriju. S obzirom na to, dodalo je da bi Tajland ili Malezija bile prikladnije alternativne reprezentativne zemlje. |
|
(106) |
Komisija je istaknula da su primjedbe društva Proxim bile općenite i neutemeljene. U svakom slučaju, Komisija je u svojim odgovorima na primjedbe drugih strana već odgovorila na iste primjedbe o uvozu iz Rusije i Bjelarusa (uvodna izjava 116.), inflaciji (uvodna izjava 102.), statistici rada (uvodna izjava 111.) te Tajlandu i Maleziji kao mogućim reprezentativnim zemljama (uvodne izjave 104., 116. i 119.). Kad je riječ o tvrdnji o netransparentnim podacima o režijskim troškovima za industriju, Komisija je svim stranama stavila na raspolaganje izvore i metodologiju korištene za izračun tih troškova. Stoga su te tvrdnje odbačene. |
4.2.2.3.
|
(107) |
Za prethodno navedene i razmatrane zemlje iz uvodne izjave 100. Komisija je dodatno provjerila dostupnost lako dostupnih podataka, uključujući podatke o uvozu čimbenika proizvodnje i financijske podatke proizvođača proizvoda iz ispitnog postupka u tim potencijalnim reprezentativnim zemljama. |
|
(108) |
U pogledu prve bilješke društvo Glass Fibre Europe tvrdilo je da je Komisija trebala uključiti rezervne dijelove na popis čimbenika proizvodnje. Komisija je odbacila tu tvrdnju uz obrazloženje da je bila općenita i neutemeljena. Ista je tvrdnja ponovljena kao odgovor na drugu bilješku, bez dodavanja novih informacija te je stoga odbačena. |
|
(109) |
Nakon objave GFE je ponovio da je rezervne dijelove trebalo uključiti u čimbenike proizvodnje jer su oni dio izravnih troškova proizvodnje i iznose 1 – 5 % troškova. Komisija je istaknula da su rezervni dijelovi uključeni u režijske troškove proizvodnje u izračunu uobičajene vrijednosti. Stoga je ta tvrdnja odbačena. |
|
(110) |
Nakon prve bilješke grupa Jushi tvrdila je da bi Turska bila neprimjerena treća zemlja zbog zastarjelih podataka o troškovima rada, tvrdeći da bi prilagodba tih podataka s pomoću indeksa potrošačkih cijena bila neprimjerena jer turske plaće nisu porasle u skladu sa stopom inflacije. |
|
(111) |
Društvo je pogrešno tvrdilo da je Komisija upotrijebila indeks potrošačkih cijena, što nije slučaj jer je koristila indekse uloženog rada, što je točnije. Osim toga, iznos satnice se nije znatno promijenio nakon prilagodbe. Stoga je Komisija odbacila te tvrdnje. |
|
(112) |
U svojim primjedbama na prvu bilješku grupa Jushi dodala je da se podaci o troškovima prodaje, općim i administrativnim troškovima te dobiti društva Türkiye Şişe Ve Cam Fabrikalari A.Ş ne bi trebali smatrati odgovarajućim izvorima na konsolidiranoj razini jer je stvarni proizvođač proizvoda od staklenih vlakana njegovo društvo kći, Şişecam Elyaf Sanayii A.Ş. Konkretno, prema navodima društva Jaingsu Changhai, troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te dobit koje je društvo ponovno izračunalo na temelju podataka za 2023. i 2024. pokazali bi da društvo Türkiye Şişe Ve Cam Fabrikalari A.Ş nije bilo profitabilno u razdoblju ispitnog postupka revizije. |
|
(113) |
Komisija je odbacila tvrdnju grupe Jushi na temelju činjenice da je segment proizvodnje industrijskog stakla društva Türkiye Şişe Ve Cam Fabrikalari A.Ş uključivao Şişecam Elyaf i da je obuhvaćao slične industrijske proizvode s usporedivim strukturama troškova. |
|
(114) |
Kad je riječ o tvrdnji koju je dostavilo društvo Jiangsu Changhai, Komisija je istaknula da je metodologija upotrijebljena za izračun profitabilnosti društva Türkiye Şişe Ve Cam Fabrikalari A.Ş sadržavala znatna ograničenja u smislu dosljednosti računovodstvenih politika u razdoblju od 2023. do 2024. te činjenicu da predložena metodologija nije uključivala financijske prilagodbe na kraju godine kao što su amortizacija, rezervacije i porezna pravila koja možda nisu obuhvaćena izvješćima u sredini godine. Stoga je Komisija odbacila tvrdnju društva Jiangsu Changhai o tome da društvo Türkiye Şişe Ve Cam Fabrikalari A.Ş nije bilo profitabilna u razdoblju ispitnog postupka revizije. |
|
(115) |
U primjedbama na prvu i drugu bilješku grupa Jushi tvrdila je da bi Tajland bila prikladnija reprezentativna zemlja. Društvo je tvrdilo da postoji proizvodnja proizvoda iz ispitnog postupka te da su podaci o troškovima prodaje, općim i administrativnim troškovima te dobiti dostupni za dva proizvođača (82) te da nema uvoza čimbenika proizvodnje iz Rusije i Bjelarusa ni ograničenja izvoza čimbenika proizvodnje iz Tajlanda. Osim toga, za Tajland ne bi trebalo izvršiti prilagodbu za inflaciju na temelju indeksa potrošačkih cijena. |
|
(116) |
Komisija je istaknula da se tajlandski statistički podaci o uvozu staklenih vlakana u znatnoj mjeri oslanjaju na ulazne elemente uvezene iz Kine, posebno za glavne sirovine kaolin, epoksilnu smolu, pirofilit i kamen krizantemu, u rasponu od 30 % do 71 %, što znači da su bili izloženi poremećajima troškova. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju. Komisija je smatrala da je tvrdnja da su podaci dvaju tajlandskih proizvođača bili prikladniji od revidiranih konsolidiranih podataka društva Şişecam nepotkrijepljena. Kad je riječ o tvrdnji o uvozu iz Rusije i Bjelarusa, Komisija nije utvrdila da to narušava cijene ulaznih elemenata ni u Tajlandu ni u Turskoj. Tvrdnja o ograničenjima izvoza bila je općenita i neutemeljena. Stoga je Komisija odbacila te tvrdnje. |
|
(117) |
Nadalje, podaci o električnoj energiji i prirodnom plinu u Turskoj odgovarali su stvarnim podacima za razdoblje ispitnog postupka revizije i nisu zahtijevali nikakve prilagodbe. Stoga je Komisija utvrdila da je tvrdnja da su tajlandski podaci o režijskim troškovima točniji od podataka dobivenih za Tursku neutemeljena. |
|
(118) |
U drugoj bilješci grupa Jushi osporavala je da izloženost Tajlanda uvozu iz Kine ne može biti kriterij za odabir reprezentativne treće zemlje, što upućuje na to da bi se ulazni elementi s visokim postotkom uvoza iz Kine mogli zamijeniti podacima o uvozu iz Turske ili drugih zemalja s višim srednjim dohotkom. |
|
(119) |
Grupa Jushi dodala je da sva tajlandska društva, uključujući privatna, moraju dostaviti revidirane financijske izvještaje tajlandskim tijelima, koja ih objavljuju na internetu (83). Grupa Jushi tvrdila je da je zbog toga, zajedno s činjenicom da oba društva obuhvaćaju cijeli predmetni proizvod i istu opću kategoriju proizvoda (dvoosovinske tkanine, tkani roving, celulozu od pamučnog lintersa i podloge od sintetičkog vlakna), Tajland bio prikladnija reprezentativna zemlja od Turske. |
|
(120) |
Komisija je ponovila da se, prvo, Tajland više oslanja na uvoz iz Kine. U Turskoj su četiri čimbenika proizvodnje iz Kine, koja su činila više od 40 % ukupnog uvoza, činila samo oko 1 % ukupnog troška proizvodnje. S druge strane, Tajland je nabavljao znatno više sirovina iz Kine, što je činilo i više od 40 % ukupne količine uvezenih proizvoda i predstavljalo više od 20 % ukupnog troška proizvodnje. Sve sirovine kojima se trgovalo u velikim količinama iz Kine i koje su uvezene u Tajland, osim lagano pečenog magnezija u prahu i kontaktnih sredstava od silana, uvezene su u manjim količinama ili uopće nisu uvezene u Tursku. |
|
(121) |
Drugo, usporedbom tržišnih podataka je utvrđeno da je Kina bila najveći proizvođač i izvoznik staklenih vlakana u svijetu. Turska (84) je veće izvozno tržište staklenih vlakana od Tajlanda (85) te izvozi veću količinu predmetnog proizvoda. Osim toga, dva tajlandska proizvođača koja je navela grupa Jushi imala su prijavljeni godišnji proizvodni kapacitet za staklena vlakna znatno manji od turskog društva. Godišnji proizvodni kapacitet društava Wanda New Material (Thailand) Co. Ltd i Thai United Glass Fibre Co. Ltd iznosio je 20 000 tona (86) odnosno 2 500 (87) tona staklenih vlakana. S druge strane, grupa Şişecam prijavila je 2022. instalirani kapacitet od 70 000 tona staklenih vlakana (88). S obzirom na manju ovisnost Turske o Kini i većem izvoznom tržištu, Komisija je odbacila tvrdnju da bi Tajland bio reprezentativnija zemlja. |
|
(122) |
Nakon druge bilješke grupa Jushi tvrdila je da je društvo Şişecam Elyaf Sanayii A.Ş., proizvođač staklenih vlakana u okviru grupe Şişe Ve Cam Fabrikalari A.Ş, 2024. bilo neprofitabilan te da bi Komisija za izračun troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti trebala koristiti podatke o segmentu kojem pripada društvo Şişecam Elyaf Sanayii A.Ş., tj. industrijski segment. Društvo Jiangsu Changhai zatražilo je od Komisije da iskoristi ažurirane financijske izvještaje za 2024., koji su uključivali prilagodbe zbog inflacije za 2024. i 2023. Društvo Jiangsu Changhai tvrdilo je da su u konsolidiranim izvještajima društva Şişe Ve Cam Fabrikalari A.Ş opći administrativni i marketinški troškovi uključivali troškove prijevoza i provizija te troškove pakiranja i da bi stoga Komisija stoga takve troškove trebala isključiti iz izračuna uobičajene vrijednosti. |
|
(123) |
Komisija je prihvatila tvrdnju grupe Jushi i revidirala izračune troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti na temelju industrijskog segmenta, a ne na konsolidiranoj razini. Komisija je istaknula da se tvrdnja društva Jiangsu Changhai odnosi na prilagodbe na razini konsolidirane grupe te da nije bila dostupna raščlamba općih administrativnih i marketinških troškova na razini segmenta industrije stakla. |
|
(124) |
U primjedbama na prvu bilješku društvo Jiangsu Changhai istaknulo je da je oznaka HS za pirofilit preširoka i da obuhvaća različite druge proizvode iz podbroja 2530 90 koji nisu povezani s proizvodnjom ojačanja od staklenih vlakana. S obzirom na znatne razlike u cijenama na temelju sadržaja aluminija u pirofilitu, koje oznaka HS nije odražavala, društvo Jiangsu Changhai predložilo je alternativnu referentnu vrijednost na temelju izvješća o tržištu (89) u kojem se razlikuju vrste pirofilita i sadržaj aluminija. |
|
(125) |
Podnositelj zahtjeva tvrdio je da su, na temelju informacija sadržanih u izvješću, cijene pirofilita s niskim udjelom aluminijeva oksida koje nudi indonezijsko društvo PT. Gunung Bale and Kaolin (Malaysia) Sdn najprikladnija zamjenska referentna vrijednost za utvrđivanje cijene pirofilita u Kini. |
|
(126) |
Komisija je pristala revidirati referentnu vrijednost pirofilita i koristila je cijene društva PT. Gunung Bale kao referentnu vrijednost, s obzirom na to da se Indonezija manje oslanja na uvoz pirofilita iz Kine od Malezije (manje od 5 % odnosno oko 80 %). |
|
(127) |
Nakon druge bilješke grupa Jushi tvrdila je da je Komisija trebala koristiti prosječnu cijenu po kojoj je jedan od njihovih dobavljača kupio pirofilit niske kvalitete od društva PT. Gunung Bale. Alternativno, Komisija ne bi trebala dodati prosječni trošak prijevoza referentnoj vrijednosti od 0,60 CNY/kg jer je na računu podnesenom kao dokaz navedeno da je prijevoz već uključen u trošak. |
|
(128) |
Komisija je istaknula da jedan neprovjereni račun i odobrenje na kojem su pogrešno napisana imena dobavljača ulaznih materijala nisu informacije na temelju kojih bi mogla doći do dovoljno točnog nalaza te da nisu dostavljene provjerljive informacije koje bi omogućile takav nalaz. Stoga je Komisija odlučila zanemariti informacije koje je dostavila grupa Jushi i odbacila tu tvrdnju. |
|
(129) |
Ista je tvrdnja ponovljena nakon konačne objave i navedeno je da je dostavljeni račun obuhvaćao većinski dio proizvoda kupljenih od društva PT. Gunung Bale tijekom razdoblja ispitnog postupka i da je Komisija provjerila podatke na koje se račun odnosio (tj. količinu kupljenog pirofilita). |
|
(130) |
Komisija je istaknula da je provedena procjena iz uvodne izjave 128. ostala nepromijenjena i da, premda je u okviru podataka o potrošnji pirofilita provjerena količina kupljenih proizvoda, Komisija nije mogla provjeriti dostavljeni trgovački račun. Stoga je ta tvrdnja odbačena. |
|
(131) |
U primjedbama na drugu bilješku društvo Jiangsu Changhai navelo je da cijene dolomita i kalcijeva oksida iz Turske nisu reprezentativne zbog male količine uvoza i da cijene tih dviju sirovina u Turskoj ne odgovaraju vrsti koja se koristi u proizvodnji ojačanja od staklenih vlakana. U prilog svojoj tvrdnji društvo Jiangsu Changhai dostavilo je dva izvješća agencije Multimarket Insights (90) koja sadržavaju informacije o različitim vrstama i primjenama dolomita i kalcijevog oksida. |
|
(132) |
Komisija je odbacila predložene referentne vrijednosti za dolomit i kalcijev oksid koje je dostavilo društvo Jiangsu Changhai jer nije imala dovoljno provjerljive dokaze na temelju kojih bi se utvrdilo jesu li predložene referentne vrijednosti bile pouzdane i razumne te bi se stoga mogle smatrati odgovarajućom alternativnom referentnom vrijednošću. Osim toga, izvješća koja je dostavio proizvođač izvoznik ne sadržavaju dovoljno informacija o izvorima korištenima za utvrđivanje različitih raspona cijena za različite vrste dolomita i kalcijeva oksida. Kad je riječ o dolomitu i kalcijevu oksidu, društvo je u svojim primjedbama na drugu bilješku dostavilo izvješća o ispitivanju koja Komisija nije mogla provjeriti, a u izvješćima o tržištu koja je dostavilo društvo Jiangsu Changhai nije naveden izvor koji je korišten za izračun vrijednosti za različite razrede dolomita i kalcijeva oksida. |
|
(133) |
S druge strane, Komisija je prihvatila referentne vrijednosti agencije Multimarket Insights za pirofilit (uvodne izjave od 124. do 126.) jer su referentne cijene dostupne u dokumentaciji predmeta koja nije povjerljiva te je tijekom posjeta radi provjere s proizvođačima izvoznicima mogla provjeriti koja je vrsta pirofilita korištena u postupku proizvodnje ojačanja od staklenih vlakana i njegov mineralni sastav te da se može utvrditi da referentna vrijednost iz Turske ne odražava te posebnosti. Komisija je zaprimila i primjedbe podnositelja pritužbe da su cijene pirofilita iz izvješća bile razumne i da odgovaraju stvarnim različitim razredima pirofilita koji se koriste u proizvodnji ojačanja od staklenih vlakana. |
|
(134) |
Nakon konačne objave društvo Jiangsu Changhai ponovilo je da turske referentne vrijednosti za uvoz dolomita i kalcijeva oksida nisu prikladne zbog male količine uvoza tih sirovina u Tursku, posebno u odnosu na potrošnju svake od tih dviju sirovina. U tom pogledu društvo Jiangsu Changhai pozvalo je Komisiju da preispita podatke industrije Unije za te dvije sirovine i usporedi njezine troškove s turskom referentnom vrijednošću. Druga je mogućnost da Komisija te dvije sirovine tretira kao potrošni materijal. |
|
(135) |
Komisija je smatrala da je argument društva Jiangsu Changhai neutemeljen i neopravdan. Prvo, društvo Jiangsu Changhai nije utvrdilo nikakvu korelaciju između količine uvoza i cijena u smislu da zbog uvezenih količina samih po sebi cijene ne bi bile prikladne za utvrđivanje nenarušene cijene. Drugo, tvrdnjom da manje količine uvoza nužno dovode do netipičnih cijena zanemaruje se gospodarska stvarnost načina utvrđivanja cijena. Proizvođači izvoznici određuju cijene na temelju brojnih čimbenika, a ne isključivo na temelju ukupne količine uvoza bilo koje zemlje. Stoga, čak i ako su uvezene količine male, to ne znači nužno da su cijene netočne ili nereprezentativne ili da to nisu tržišne cijene. Osim toga, u primjedbi društva Jiangsu Changhai pogrešno je prikazana prethodna praksa Komisije, koja u svakom slučaju nije obvezujuća jer se svaki slučaj ocjenjuje zasebno. Njegovo upućivanje na jedan prethodni ispitni postupak (91) nepotpuno je i selektivno jer se u njemu ne navodi da je Komisija u tom ispitnom postupku odbacila upotrebu određenih referentnih vrijednosti na temelju drugih razmatranja osim same količine, kao što je činjenica da carinska nomenklatura ne omogućuje utvrđivanje uvoza koji bi odražavao cijene stvarnih ulaznih elemenata koje koriste proizvođači izvoznici. Jiangsu Changhai u ovoj reviziji nije iznio takvu tvrdnju niti je tvrdio da turske referentne vrijednosti za uvoz dolomita i kalcijeva oksida nisu bile reprezentativne iz bilo kojeg drugog razloga. Stoga su te tvrdnje odbačene. |
|
(136) |
U primjedbama na prvu bilješku društvo Jiangsu Changhai navelo je da su sve sirovine, osim pirofilita, trebale biti kategorizirane kao potrošni materijal s obzirom na njihov mali udio u troškovima proizvodnje. |
|
(137) |
Komisija je odbacila tu tvrdnju na temelju činjenice da su preostale sirovine kumulativno činile [20 – 30] % troškova proizvodnje i da su referentne vrijednosti za te sirovine bile dostupne. |
|
(138) |
Nakon druge bilješke društvo Jiangsu Changhai tvrdilo je da bi kalcijev oksid, dolomit i ambalažni materijal trebalo tretirati kao potrošni materijal zbog njihova malog udjela u troškovima proizvodnje te je navelo da je u prethodnim ispitnim postupcima (92) Komisija klasificirala materijale, uključujući ambalažni materijal, u potrošni materijal kad je njihov ukupni trošak činio oko 4 – 7 % troška proizvodnje. |
|
(139) |
Komisija je istaknula da kalcijev oksid i dolomit zajedno već čine više od 4 % troška proizvodnje te da samo ambalažni materijali čine gotovo 7 % troška proizvodnje. U prethodnim ispitnim postupcima čimbenici proizvodnje razvrstani u potrošni materijal činili su zanemariv udio u ukupnim troškovima proizvodnje i za njih, za razliku od ovog ispitnog postupka, nije bilo moguće pronaći točne referentne vrijednosti. S obzirom na utjecaj čimbenika proizvodnje koje je istaknulo društvo Jiangsu Changhai i činjenicu da bi se referentne vrijednosti za te čimbenike proizvodnje mogle upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti, Komisija je odbacila njihove tvrdnje. |
|
(140) |
Nakon konačne objave Jiangsu Changhai ponovio je da su neke sirovine trebale biti razvrstane u potrošni materijal i predložio da Komisija među sirovine dobivene na međunarodnoj razini ili preko povezanih dobavljača uključene u potrošni materijal uvrsti i sirovine dobivene iz domaćih izvora. Dodao je i da se sav ambalažni materijal treba razvrstati u potrošni materijal. |
|
(141) |
Komisija je ponovila svoje stajalište da samo ambalažni materijal čini gotovo 7 % troška proizvodnje, ne uzimajući u obzir materijale koji su već uključeni u potrošni materijal. S obzirom na postojanje razumnih referentnih vrijednosti za te čimbenike proizvodnje, ta je tvrdnja odbačena. |
|
(142) |
Jiangsu Changhai dodao je da Komisija, da se osigura primjerena usporedba u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe, nije smjela oduzeti naknade za pakiranje od izvozne cijene jer izračun uobičajene vrijednosti uključuje trošak pakiranja. |
|
(143) |
Komisija je prihvatila tu tvrdnju i u skladu s tim revidirala izračun marže za Jiangsu Changhai. |
|
(144) |
Nakon objave grupa Jushi ukazala je na neke administrativne pogreške u izračunu troškova vozarine i manipulacije, utovara i popratnih troškova u poslovnim prostorima zemlje izvoznice pri izračunu ukupne dampinške marže. |
|
(145) |
Komisija je prihvatila tu tvrdnju i u skladu s time revidirala izračune dampinške marže grupe Jushi. |
|
(146) |
Nakon druge bilješke grupa Jushi dostavila je nekoliko primjedbi o posebnim čimbenicima proizvodnje i alternativnim referentnim vrijednostima koje bi se mogle koristiti. Prvo, to društvo je tvrdilo da je Komisija podatke o uvozu vapnenca u prahu iz baze podataka UN COMTRADE trebala izdvojiti na šesteroznamenkastoj razini, a ne na četveroznamenkastoj te je tražilo od Komisije da koristi jediničnu cijenu koju je ono izračunalo i koja iznosi 2,01 CNY/kg umjesto 2,5 CNY/kg. |
|
(147) |
Komisija je istaknula da su podaci iz baze podataka UN COMTRADE koje je to društvo dostavilo uključivali podatke za kolovoz 2024., što je razdoblje izvan razdoblja ispitnog postupka revizije, i da su isključeni svi podaci za kolovoz 2023. Ekstrakcija na šesteroznamenkastoj razini koja obuhvaća razdoblje ispitnog postupka revizije potvrdila je da je točna referentna vrijednost 2,5 CNY/kg. |
|
(148) |
Drugo, to društvo je tvrdilo da bi se neke posebne oznake iz baze Global Trade Atlas (GTA) za kaolin trebale upotrebljavati za različite subjekte kako bi se uzeli u obzir posebni proizvodni postupci različitih društava, koji su uključivali različite vrste kaolina, bilo u obliku praha ili rude. |
|
(149) |
Komisija je prihvatila tu tvrdnju i u skladu s tim revidirala izračune za grupu Jushi. |
|
(150) |
Treće, grupa Jushi tvrdila je da je Komisija trebala upotrijebiti oznaku GTA 251990300019 – Ostali mrtvo-pečeni (sinterirani) magnezijev oksid jer je to bila jedina relevantna oznaka za postupak njihove proizvodnje. |
|
(151) |
Komisija je istaknula da je zahtjev grupe Jushi općenit i neutemeljen jer u njemu nisu navedene nikakve konkretne informacije o tome koje su druge vrste pečenog magnezijeva oksida uključene u oznaku GTA i kako je ta oznaka relevantnija u postupku proizvodnje od drugih oznaka. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju. |
|
(152) |
Četvrto, kad je riječ o volastonitu u prahu, grupa Jushi tvrdila je da su podaci o uvozu koji se temelje na oznaci HS 2530 90 preširoki te je predložila da se pirofilit u prahu koristi kao referentna vrijednost te da je se poveća kako bi se uzela u obzir razlika između troškova koje grupa Jushi ima za volastonit u prahu u usporedbi s pirofilitom. Grupa Jushi dodala je da se ista metodologija može primijeniti na druge čimbenike proizvodnje razvrstane u oznaku HS 2530 90 . |
|
(153) |
Komisija je istaknula da toj metodologiji nedostaje činjenična osnova za razloge zbog kojih bi Komisija trebala koristiti pirofilit kao referentnu vrijednost za volastonit i druge sirovine te zašto bi to bila najtočnija metodologija. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju. |
|
(154) |
Naposljetku, grupa Jushi zatražila je od Komisije da otpadna vlakna ne uključi u potrošni materijal jer je taj čimbenik proizvodnje naveden u njegovim tablicama troškova proizvodnje s dostupnom referentnom vrijednošću te da je društvo dostavilo i informacije o njihovoj preprodajnoj vrijednosti. |
|
(155) |
Ta je tvrdnja odbačena jer je udio otpadnih vlakana u troškovima proizvodnje bio zanemariv. Osim toga, u usporedbi s prosječnom vrijednošću društva za nusproizvode, oznake GTA koje je grupa Jushi predložila kao referentnu vrijednost nisu mogle razumno odražavati vrstu vlakana proizvedenih proizvodnim postupkom te grupe. |
|
(156) |
Nakon objave grupa Jushi je dostavila primjedbe koje se odnose na lagano pečeni magnezij, volastonit, otpadna vlakna i vapnenac u prahu. |
|
(157) |
Kad je riječ o uvodnim izjavama 150. i 151., nakon konačne objave grupa Jushi ponovila je te tvrdnje i dostavila dodatne dokaze da je u njezinu proizvodnom procesu korištena oznaka HS 2519 90 30 . Komisija je upotrijebila ponderiranu prosječnu cijenu referentnih vrijednosti za oznake GTA na osmeroznamenkastoj razini koje završavaju s „30”. |
|
(158) |
U vezi s volastonitom (uvodne izjave 152. i 153.), grupa Jushi je ponovila da uvozna cijena nije dovoljno precizna da bi se vidjele razlike u cijenama ne samo između volastonita u prahu i pirofilita u prahu, nego i u pogledu spodumena u prahu i lepidolita u prahu. Grupa Jushi predložila je da se referentne vrijednosti za ta tri praha izračunaju na temelju razlika u cijenama grupe za volastonit, spodumen i lepidolit u prahu u odnosu na referentnu vrijednost za pirofilit. Kao drugu mogućnost navela je da bi Komisija trebala koristiti oznake GTA 2530 90 40 za spodumen i lepidolit te oznaku 2530 90 50 za volastonit na temelju turskog uvoza volastonita iz SAD-a (93). |
|
(159) |
Komisija je istaknula da ne može prihvatiti izračun na temelju vlastitih podataka društva o troškovima jer u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe nije primjereno upotrijebiti domaće troškove u NRK-u zbog postojanja znatnih poremećaja, kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 95. Komisija je prihvatila tu tvrdnju i ekstrapolirala cijene za spodumen, lepidolit i volastonit na osmeroznamenkastoj razini iz baze podataka GTA. |
|
(160) |
U vezi s otpadnim vlaknima grupa Jushi navela je da se čini da su otpaci i lomljevina od vlakana uvezeni u Tursku pod oznakom HS 7019 62 10 (94) (umjesto oznake HS 7019 90 ) te bi Komisija za utvrđivanje referentne vrijednosti za otpadna vlakna trebala upotrijebiti prosječne uvozne cijene iz Turske. Druga je mogućnost da Komisija upotrijebi uvoznu ili izvoznu cijenu EU-a. Ako Komisija ne primijeni referentnu vrijednost na otpadna vlakna, u potrošni bi materijal trebalo razvrstati i sirovine koje podrazumijevaju još niži trošak proizvodnje. |
|
(161) |
Komisija je najprije istaknula da je grupa Jushi u tablicama potrošnje za dva subjekta navela da je primjenjiva oznaka HS za otpadna vlakna 7019 90 , a za jedan subjekt uopće nije navela oznaku HS, ističući da je teško pronaći primjenjivu oznaku za taj konkretni čimbenik proizvodnje. Drugo, Komisija je razmotrila oznaku 7019 62 10 i primijetila da je Turska uvozila samo oznaku HS 7019 62 (Ostale mehanički spojene guste tkanine od staklenog rovinga) (95) ili oznaku HS 7019 62 90 (Ostale mehanički spojene guste tkanine od staklenog rovinga), a za oznaku HS 7019 62 10 nije bilo dostupnih informacija. Treće, čak i kad se promatraju podaci iz drugih mogućih reprezentativnih zemalja utvrđenih u prvoj i drugoj bilješci, uvoz iz Kine za većinu zemalja činio je 90 % ili više ukupnog uvoza tog čimbenika proizvodnje. Općenito, ni za oznaku HS 7019 90 (uvodna izjava 155.) ni za oznaku 7019 62 nije bilo moguće utvrditi što bi bilo obuhvaćeno tim oznakama, a za oznaku 7019 62 10 nije bilo moguće pronaći referentnu vrijednost. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju. |
|
(162) |
Nakon objave grupa Jushi je tvrdila da su se uvozne cijene vapnenca u prahu i kalcijeva oksida / kalciniranog vapnenca u prahu iz Turske činile nerazumno visokima zbog male količine uvoza i da bi Komisija trebala revidirati referentne vrijednosti (a) uzimajući u obzir izvoznu cijenu Turske uvećanu za odgovarajuće uvozne carine; ili (b) upotrijebiti prosječnu međunarodnu uvoznu cijenu iz baze podataka GTA; (c) upotrijebiti cijenu uvoza u Brazil ili (d) upotrijebiti uvozne cijene EU-a (ili izvozne cijene). |
|
(163) |
Kad je riječ o kalcijevu oksidu i vapnencu u prahu, sličnu primjedbu o korelaciji između uvoznih količina i cijena Komisija je već razmotrila u uvodnoj izjavi 135. |
|
(164) |
Nakon objave GFE je tvrdio da upotreba ponderirane prosječne cijene za kombinaciju kaolinske rude i mljevenog kaolina nije primjerena jer takva mješavina ne postoji u stvarnim skupnim formulacijama. Istodobno se kaolinska ruda ne može izravno upotrebljavati u proizvodnji ojačanja od staklenih vlakana jer mora proći kroz međufaze proizvodnje kao što su brušenje i mljevenje. GFE je tvrdio da bi Komisija kao sirovinu za izračun uobičajene vrijednosti trebala upotrijebiti samo carinsku oznaku za mljeveni kaolin (250700200012). Komisija je pojasnila da je upotrijebila odgovarajući trošak kaolinske rude ili kaolina u prahu ovisno o specifičnim proizvodnim procesima društava. Troškovi prerade kaolinske rude u kaolin u prahu uključeni su u troškove energije i rada postupkom prijenosa. Stoga je ta tvrdnja odbačena. |
4.2.2.4.
|
(165) |
Budući da je na temelju svih navedenih elemenata utvrđeno da je Turska jedina dostupna odgovarajuća reprezentativna zemlja, nije bila potrebna ocjena razine socijalne zaštite i zaštite okoliša u skladu sa zadnjom rečenicom članka 2. stavka 6.a točke (a) prve alineje osnovne uredbe. |
4.2.2.5.
|
(166) |
S obzirom na prethodnu analizu, Turska je ispunila kriterije utvrđene u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe i stoga je se može smatrati odgovarajućom reprezentativnom zemljom. |
4.3. Izvori upotrijebljeni za utvrđivanje nenarušenih troškova
|
(167) |
Komisija je u prvoj bilješci navela čimbenike proizvodnje kao što su materijali, energija i radna snaga koje proizvođači izvoznici upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda iz ispitnog postupka te je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe i predlože javno dostupne podatke o nenarušenim vrijednostima za svaki od čimbenika proizvodnje u toj bilješci. |
|
(168) |
Potom je Komisija u drugoj bilješci navela da će za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe koristiti bazu podataka GTA kako bi utvrdila nenarušeni trošak većine čimbenika proizvodnje, ponajprije sirovina. Komisija je za pirofilit, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 126., koristila cijene indonezijskog društva Pt. Gunung Bale (96). Osim toga, Komisija je za utvrđivanje nenarušenih troškova rada (97), energije (98) i prirodnog plina (99) koristila baze podataka Turkstat i Eurostat. Kad je riječ o troškovima vode, Komisija je koristila podatke koje je objavio Ured za ulaganja i financije predsjedništva Republike Turske (100). |
|
(169) |
Komisija je u drugoj bilješci obavijestila zainteresirane strane i da su zbog velikog broja čimbenika proizvodnje proizvođača izvoznika u uzorku koji su dostavili potpune informacije i zanemarivog udjela nekih sirovina u ukupnom trošku proizvodnje te zanemarive stavke razvrstane u „potrošni materijal”. Nadalje, Komisija je izvijestila da će pri upotrebi utvrđenih nenarušenih referentnih vrijednosti u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji izračunati postotak potrošnog materijala u ukupnom trošku sirovina i taj postotak primijeniti na ponovno izračunani trošak sirovina. |
4.3.1. Čimbenici proizvodnje
|
(170) |
Uzimajući u obzir sve informacije koje su dostavile zainteresirane strane i koje su prikupljene tijekom posjeta radi provjere, utvrđeni su sljedeći čimbenici proizvodnje i njihovi izvori kako bi se utvrdila uobičajena vrijednost u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe: Tablica 1. Čimbenici proizvodnje ojačanja od staklenih vlakana
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(171) |
Komisija je uključila vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi obuhvatila troškove koji nisu uključeni u navedene čimbenike proizvodnje. Kako bi utvrdila taj iznos, Komisija se oslonila na podatke proizvođača izvoznika u uzorku. |
4.3.2. Sirovine
|
(172) |
Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu sirovina dostavljenih do vrata tvornice proizvođača iz reprezentativne zemlje, Komisija je kao osnovu upotrijebila ponderiranu prosječnu cijenu proizvoda uvezenih u reprezentativnu zemlju na temelju podataka iz baze podataka GTA. Cijena proizvoda uvezenih u reprezentativnu zemlju utvrđena je kao ponderirani prosjek jediničnih cijena uvoza iz svih trećih zemalja osim NRK-a i zemalja koje nisu članice WTO-a i koje su navedene u Prilogu 1. Uredbi (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća (106). Komisija je odlučila isključiti uvoz iz NRK-a u reprezentativnu zemlju jer je zaključila da nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u zbog postojanja znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe. Budući da nema dokaza koji potvrđuju da isti poremećaji ne utječu jednako na proizvode namijenjene izvozu, Komisija je smatrala da su isti poremećaji utjecali na izvozne cijene. |
|
(173) |
Kad je riječ o pirofilitu, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 124., društvo Jiangsu Changhai tvrdilo je da je oznaka HS za pirofilit preširoka i da ne odražava razliku na temelju sadržaja aluminija. Društvo je stoga dostavilo izvješće o tržištu u kojem su navedeni podaci o pirofilitu na temelju zahtjeva, regija i cijene za određena društva i određene vrste pirofilita. Podnositelj zahtjeva tvrdio je da bi cijene pirofilita s niskim udjelom aluminijeva oksida, tj. vrste koja se koristi u postupku proizvodnje ojačanja od staklenih vlakana, indonezijskog društva PT. Gunung Bale and Kaolin (Malaysia) Sdn bile najprikladnija zamjenska referentna vrijednost. Komisija je prihvatila tu tvrdnju i koristila cijene pirofilita dobavljača PT.Gunung Bale jer se Indonezija manje oslanja na uvoz pirofilita iz Kine. |
|
(174) |
Nakon objave GFE je tvrdio da, premda su troškovi rodija i platine uzeti u obzir u amortizaciji, ti su troškovi nepotpuni jer se plemeniti metali mogu držati kao imovina ili dati u zakup, pa je predložio različite metodologije izračuna na temelju toga jesu li puškice koje sadržavaju platinu i rodij bile u vlasništvu ili u zakupu. Komisija je istaknula da su potrošnja platine/rodija i filter ploča uzete u obzir pri izračunu uobičajene vrijednosti u okviru režijskih troškova proizvodnje. |
|
(175) |
Nakon konačne objave GFE je dodao da je Komisija na temelju nalaza iz uvodne izjave 42., tj. da je kineska industrija povećala svoje kapacitete s 1,5 milijuna tona 2016. na 4,1 milijun tona u razdoblju ispitnog postupka revizije, trebala izračunati uobičajenu vrijednost uzimajući u obzir troškove greenfield postrojenja za proizvodnju ojačanja od staklenih vlakana i povezane godišnje troškove amortizacije. Komisija je pojasnila da su ti troškovi već uključeni u troškove amortizacije. Ta je tvrdnja odbačena kao bespredmetna. |
|
(176) |
Za određeni broj čimbenika proizvodnje stvarni troškovi proizvođača izvoznika koji surađuju činili su zanemariv udio u ukupnim troškovima sirovina u razdoblju ispitnog postupka revizije. Budući da vrijednost upotrijebljena za njih nije znatno utjecala na izračune dampinške marže neovisno o korištenom izvoru, Komisija je odlučila te troškove uključiti u potrošni materijal. To je bio slučaj sa stlačenim zrakom, kisikom i parom. |
|
(177) |
Komisija je trošak prijevoza koji proizvođači izvoznici koji surađuju snose za isporuku sirovina izrazila kao postotak stvarnog troška tih sirovina, a zatim je taj postotak primijenila na nenarušeni trošak tih istih sirovina kako bi dobila nenarušeni trošak prijevoza. Komisija je smatrala da se u kontekstu ovog ispitnog postupka omjer troškova koje proizvođač izvoznik snosi za sirovine i njegovih prijavljenih troškova prijevoza može opravdano upotrijebiti kao pokazatelj za procjenu nenarušenih troškova prijevoza sirovina pri njihovoj isporuci u tvornicu društva. |
|
(178) |
Nakon objave grupa Jushi je tvrdila da je Komisija trebala nenarušenim troškovima sirovina dodati samo stvarne prijavljene troškove prijevoza, a ne primijeniti omjer, kao u slučaju tkanina od staklenih vlakana (107). |
|
(179) |
Komisija je istaknula da primijenjena metodologija odražava strukturu troškova proizvođača izvoznika jer se omjer troškova prijevoza i troška sirovina zadržava i dalje primjenjuje na nenarušenu referentnu vrijednost. Komisija je istaknula da ne može prihvatiti izračun na temelju vlastitih podataka društva o troškovima jer u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe nije primjereno upotrijebiti domaće troškove u NRK-u zbog postojanja znatnih poremećaja, kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 95. Nadalje, primjer na koji se poziva grupa Jushi nije nužno podrazumijevao da je upotrijebljen stvarni trošak jer su „domaći troškovi prijevoza za sve sirovine procijenjeni na temelju provjerenih podataka koje su dostavili proizvođači izvoznici koji surađuju”. U svakom slučaju, grupa Jushi nije dokazala zašto bi se pristup koji je primijenila Komisija trebao smatrati nerazumnim. Stoga je ta tvrdnja ocijenjena kao neopravdana. |
4.3.3. Radna snaga
|
(180) |
TurkStat je u statističkim podacima o strukturi dohodaka iz 2023. (108) objavio detaljne informacije o plaćama u različitim gospodarskim sektorima u Turskoj. Komisija je koristila najnovije dostupne statističke podatke za 2023. za gospodarsku djelatnost u skladu s klasifikacijom NACE Rev.2. Mjesečna vrijednost prijavljena za kraj 2023. propisno je prilagođena za inflaciju primjenom prilagodbe indeksa troškova rada po satu, koju je objavio TurkStat, indeksi troškova rada, 2009. – 2024. [2021. = 100] (109). |
4.3.4. Električna energija
|
(181) |
Cijenu električne energije za društva (industrijske korisnike) u Turskoj objavljuje Eurostat: Cijene električne energije za potrošače koji nisu kućanstva – polugodišnji podaci (od 2007. nadalje) (nrg_pc_205) (110) u redovitim priopćenjima za medije. Komisija je upotrijebila podatke o cijenama električne energije za industriju u odgovarajućoj kategoriji potrošnje u kWh u razdoblju ispitnog postupka revizije. |
|
(182) |
Nakon objave društvo Jiangsu Changhai tvrdilo je da je Komisija trebala upotrijebiti kategoriju potrošnje električne energije koja bi odražavala potrošnju električne energije društva. Slično tome, kad je riječ o prirodnom plinu, društvo je tvrdilo da bi Komisija, s obzirom na njihovu uporabu, trebala primijeniti posebnu kategoriju potrošnje koja se temelji na uporabi, a ne prosjek svih kategorija potrošnje. |
|
(183) |
Komisija je prihvatila te tvrdnje i provela prilagodbe referentne vrijednosti za električnu energiju i prirodni plin u skladu sa stvarnim profilima potrošnje kineskih proizvođača izvoznika u uzorku. |
4.3.5. Prirodni plin
|
(184) |
Cijenu prirodnog plina za industrijske korisnike u Turskoj objavljuje Eurostat – Cijene plina za potrošače koji nisu kućanstva – polugodišnji podaci (111). Komisija je upotrijebila podatke o cijenama plina za industriju u odgovarajućoj kategoriji potrošnje u kWh u razdoblju ispitnog postupka. |
4.3.6. Voda
|
(185) |
Trošak vode za industrijsku upotrebu objavljuje Ured za ulaganja i financije predsjedništva Republike Turske (112). Komisija je koristila prosječnu industrijsku cijenu u regiji Istanbula za organizirane industrijske zone: OIZ Eskişehir, OIZ Balıkesir, OIZ Ankara Başkent i OIZ İzmir Aliağa. |
4.3.7. Režijski troškovi proizvodnje, troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi i dobit
|
(186) |
U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe „izračunana uobičajena vrijednost uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”. Osim toga, treba utvrditi vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi se obuhvatili troškovi koji nisu uključeni u navedene čimbenike proizvodnje. |
|
(187) |
Režijski troškovi proizvodnje koje su imali proizvođači izvoznici koji surađuju izraženi su kao udio stvarnih troškova proizvodnje proizvođača izvoznika. Taj je postotak primijenjen na nenarušene troškove proizvodnje. |
|
(188) |
Za utvrđivanje nenarušenog i razumnog iznosa troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti Komisija se oslonila na financijske podatke za 2023. za društvo Şişe Ve Cam Fabrikalari A.Ş, kako su preuzeti iz godišnjih izvješća društva (113). |
4.3.8. Izračun
|
(189) |
Na temelju prethodno navedenog Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe. |
|
(190) |
Prvo, Komisija je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje. Primijenila je nenarušene jedinične troškove na stvarnu potrošnju pojedinačnih čimbenika proizvodnje proizvođača izvoznika u uzorku. Te stope potrošnje potvrđene su tijekom provjere. Komisija je pomnožila čimbenike iskoristivosti s nenarušenim troškovima po jedinici koji su utvrđeni u reprezentativnoj zemlji. |
|
(191) |
Nakon što je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje, Komisija je primijenila režijske troškove proizvodnje, troškove prodaje te administrativne i opće troškove i dobit, kako je navedeno u uvodnim izjavama od 186. do 188. Oni su utvrđeni na temelju financijskih izvještaja društva Şişe Ve Cam Fabrikalari A.Ş, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 188. |
|
(192) |
Komisija je zatim dodala režijske troškove proizvodnje, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 186. i 187., nenarušenom trošku proizvodnje kako bi dobila nenarušene troškove proizvodnje. |
|
(193) |
Na troškove proizvodnje utvrđene kako je opisano u prethodnoj uvodnoj izjavi Komisija je primijenila troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit društva Şişe Ve Cam Fabrikalari A.Ş. Troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi izraženi kao postotak troškova prodane robe i primijenjeni na nenarušene troškove proizvodnje iznosili su 22,7 %. Dobit izražena kao postotak troškova prodane robe i primijenjena na nenarušene troškove proizvodnje iznosila je 8,8 %. |
|
(194) |
Na temelju toga Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe. |
|
(195) |
Nakon konačne objave GFE je tvrdio da upotreba poslovnih podataka o industrijskom staklu društva Şişecam za utvrđivanje razumnih iznosa troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti nije opravdana jer je (a) Komisija trebala isključiti druge operativne prihode i financijske prihode od poslovanja tog društva sa staklom; (b) troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi nisu odražavali gospodarsku stvarnost proizvođača ojačanja od staklenih vlakana; (c) utvrđena dobit od 8,8 % nije dovoljna za kapitalno intenzivne industrije kao što je sektor proizvodnje ojačanja od staklenih vlakana te je stoga nerazumna, te je naveo da bi Komisija trebala upotrijebiti troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit cijele grupe. |
|
(196) |
Nakon konačne objave društvo Jiangsu Changhai tvrdilo je da je segment industrijskog stakla društva Şişe Ve Cam Fabrikalari A.Ş. 2023. zapravo bio neprofitabilan jer je dobit prije kamata, poreza i amortizacije isključivo rezultat prihoda i dobiti ostvarenih od investicijskih aktivnosti, kupnje materijalne i nematerijalne imovine i prava na korištenje imovine, a ne glavnih poslovnih aktivnosti. Društvo Jiangsu Changhai zatražilo je da se upotrijebe podaci prilagođeni inflaciji za 2023. sadržani u godišnjim izvješćima za 2024. društva Şişe Ve Cam Fabrikalari A.Ş. te da se odbiju troškovi prijevoza, provizija i pakiranja. Alternativno, ako Komisija ipak upotrijebi podatke specifične za pojedine segmente, industrijskom segmentu trebalo bi dodijeliti razmjeran udio troškova prodaje te općih i administrativnih troškova na konsolidiranoj razini. |
|
(197) |
Kad je riječ o utvrđivanju razumnih iznosa troškova prodaje te općih i administrativnih troškova, Komisija je prihvatila zahtjev društva Jiangsu Changhai da se troškovi prijevoza, pakiranja i provizija za cijelu grupu isključe te da se raspodijele koristeći promet kao ključ za raspodjelu. Komisija je revidirala svoj izračun dobiti za taj industrijski segment i potvrdila da je ponovno izračunana dobit prije oporezivanja za taj industrijski segment 2023. bila negativna. |
|
(198) |
Konsolidirani financijski izvještaji grupe Şişecam sadržavali su podatke o dobiti društva Şişecam Elyaf, troškove prodaje te opće i administrativne troškove segmenta industrijskog stakla. Kad je riječ o društvu Şişecam Elyaf, koje proizvodi staklena vlakna, javno dostupni financijski izvještaji za 2023. sadržavali su neto prodaju i dobit, ali nisu uključivali podatke o trošku prodane robe ni troškovima prodaje te općim i administrativnim troškovima. Podaci o trošku prodane robe bili su dostupni na razini segmenta industrijskog stakla grupe Şişecam. Stoga je Komisija za izračun postotka dobiti društva Şişecam Elyaf raspodijelila trošak prodane robe industrijskog segmenta, kojem pripada društvo Şişecam Elyaf, koristeći promet kao ključ za raspodjelu. |
|
(199) |
S obzirom na prethodno navedeno Komisija je zaključila da bi bilo primjereno utvrditi razuman iznos troškova prodaje te općih i administrativnih troškova na temelju ponovno izračunanih troškova prodaje te općih i administrativnih troškova za industrijski segment s pomoću podataka prilagođenih inflaciji za 2023. uključenih u posljednje godišnje izvješće turske grupe. Komisija je neto financijske troškove grupe Şişecam raspodijelila na segment koristeći promet kao ključ za raspodjelu i dobila troškove prodaje te opće i administrativne troškove izražene kao postotak troška prodane robe od 11,24 %. |
|
(200) |
Kako bi izračunala dobit izraženu kao postotak troška prodane robe, Komisija je podijelila dobit društva Şişecam Elyaf s troškom prodane robe industrijskog segmenta dodijeljenim društvu Şişecam Elyaf na temelju prometa kao ključa za raspodjelu, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 198. Utvrđena je dobit od 21,58 %. |
|
(201) |
Nakon dodatne konačne objave GFE je tvrdio da Komisija nije trebala prihvatiti tvrdnju društva Jiangsu Changhai o troškovima prijevoza, pakiranja i provizija te da u svakom slučaju nije trebala primijeniti prilagodbu na sve proizvođače izvoznike. Slično tome, sve druge tvrdnje koje se odnose na izvoznike koji nisu izvoznik koji iznosi određenu tvrdnju nisu se trebale primijeniti na sve proizvođače izvoznike u uzorku. |
|
(202) |
Komisija je istaknula da se nalazi o troškovima prodaje, općim i administrativnim troškovima i dobiti reprezentativnog društva odnose na „razumne iznose” koji će se upotrijebiti za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe i primjenjuju se na sve proizvođače izvoznike u uzorku. Komisija ne može primijeniti drukčije troškove prodaje te opće i administrativne troškove samo na društvo koje je podnijelo tvrdnju o prilagodbama troškova prodaje te općih i administrativnih troškova. Stoga je Komisija odbacila te tvrdnje. |
|
(203) |
Nakon dodatne konačne objave GFE je tvrdio i da nema dokaza da se svi troškovi prijevoza primjenjuju samo na izlazne transakcije i da je, pod pretpostavkom da su se odnosili na troškove ulaznih i izlaznih transakcija, prilagodba Komisije bila prekomjerna jer su neki kineski proizvođači izvoznici u uzorku u svojim godišnjim izvješćima prijavili znatno niže troškove prijevoza te je Komisija stoga te troškove trebala na odgovarajući način prilagoditi. Naposljetku, GFE je tvrdio da se industrijski segment u financijskim izvještajima društva Şişecam sastoji od proizvoda iz nekoliko različitih industrija te je naveo da su troškovi prijevoza i pakiranja za automobilsku industriju zasigurno viši nego za industriju ojačanja od staklenih vlakana. |
|
(204) |
Komisija je odbacila te tvrdnje jer se uobičajena vrijednost morala utvrditi na razini franko tvornica, pa su se ti troškovi morali odbiti kako bi se utvrdili razumni iznosi troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i dobiti u reprezentativnoj zemlji. Osim toga, činjenica da bi troškovi prijevoza i pakiranja za automobilsku industriju mogli biti viši nego za industriju ojačanja od staklenih vlakana ne utječe na ovaj slučaj jer su troškovi prijevoza i pakiranja uzeti za cijelu grupu i primijenjeni razmjerno na temelju prometa industrijskog segmenta te nije bila dostupna raščlamba za troškove prijevoza specifične za segment industrijskog stakla. |
|
(205) |
Nakon dodatne konačne objave društvo Jiangsu Changhai osporavalo je izračun dobiti društva Şişecam Elyaf tvrdeći da primijenjena stopa troškova prodaje te općih i administrativnih troškova ne odražava strukturu troškova kojom je ostvarena prijavljena dobit te je predložilo da se ponovno izračuna dobit društva Şişecam Elyaf uključivanjem omjera troškova prodaje te općih i administrativnih troškova u odnosu na trošak prodane robe ili utvrđivanjem kombiniranog iznosa za troškove prodaje, opće i administrativne troškove i dobit na temelju prometa društva Şişecam Elyaf umanjeno za ponovno izračunani trošak prodane robe. |
|
(206) |
Komisija je istaknula da je pristup koji se primjenjivao za izračun dobiti bio fokusiran na društvo Şişecam Elyaf kao samostalno društvo, što bolje odražava dobit proizvođača ojačanja od staklenih vlakana u Turskoj. Nadalje, raspodjela troška prodane robe na dobit proizvođača ojačanja od staklenih vlakana slijedila je identičnu logiku i raspodjelu koju je društvo Jiangsu Changhai predložilo za izračun provizija, troškova pakiranja i troškova prijevoza, koji su preneseni s cijele grupe na industrijski segment. Ista je metodologija već prethodno primijenjena, i to upotrebom iste grupe, industrijskog segmenta i proizvođača ojačanja od staklenih vlakana u istoj godini (tj. 2023.) za izračun troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i dobiti jednog od proizvoda od ojačanja od staklenih vlakana s kraja proizvodnog lanca (114). Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju. |
4.4. Izvozna cijena
|
(207) |
Proizvođači izvoznici u uzorku u Uniju su izvozili izravno nezavisnim kupcima ili preko povezanih društava. |
|
(208) |
Za proizvođače izvoznike koji su predmetni proizvod izvozili izravno nezavisnim kupcima u Uniji, izvozna cijena bila je cijena stvarno plaćena ili plativa za predmetni proizvod pri prodaji za izvoz u Uniju, u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe. |
|
(209) |
Za neizravnu je prodaju izvozna cijena utvrđena na temelju cijene po kojoj je uvezeni proizvod prvi put preprodan nezavisnim kupcima u Uniji, u skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe. U ustaljenoj sudskoj praksi pojašnjava se da prilagodbe u skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe obuhvaćaju troškove subjekta sa sjedištem izvan Europske unije ako se čini da je takav subjekt povezan s uvoznikom ili izvoznikom i da predmetne troškove obično snosi uvoznik (115). U tom se kontekstu u sudskoj praksi ti troškovi izjednačavaju s troškovima povezanima s prodajnim aktivnostima koje obavljaju društva kćeri jer se njima smanjuje iznos koji prima proizvođač izvoznik u mjeri u kojoj ih obično snosi uvoznik (116). Kako je istaknuo Sud, taj je pristup u skladu s ciljem iz članka 2. stavka 9. osnovne uredbe. Prema mišljenju Suda taj cilj ne bi bilo moguće postići ako bi proizvođač izvoznik svoju prodaju jednostavno mogao strukturirati tako da prije uvoza predmetnog proizvoda u Europsku uniju osigura sudjelovanje povezanog posrednika koji bi bio s njim povezan i preuzeo odgovornost za troškove koje uobičajeno snosi uvoznik kako bi se da povećala izvozna cijena koju uvoznik stvarno plaća (117). |
|
(210) |
Komisija je napomenula da trgovac povezan s proizvođačima izvoznicima iz Hong Konga snosi troškove koje obično snosi uvoznik, uključujući troškove povezane s izdavanjem računa nepovezanim kupcima koji se nalaze u Uniji. Stoga je prilagodba na temelju članka 2. stavka 9. osnovne uredbe za te troškove (troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi) i nominalnu dobit bila opravdana. |
|
(211) |
Za proizvođače izvoznike koji su predmetni proizvod izvozili u Uniju preko povezanih društava koja djeluju kao uvoznik, izvozna cijena utvrđena je na temelju cijene po kojoj je uvezeni proizvod prvi put preprodan nezavisnim kupcima u Uniji, u skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe. U tom je slučaju cijena prilagođena za sve troškove nastale između uvoza i preprodaje, uključujući troškove prodaje, opće i administrativne troškove, te za ostvarenu dobit. |
|
(212) |
Budući da nepovezani uvoznici nisu surađivali u ovom predmetu, razumna dobit utvrđena na 5 % u početnom ispitnom postupku o tkaninama od staklenih vlakana (118) za proizvod od staklenih vlakana na kraju proizvodnog lanca korištena je za utvrđivanje pouzdane izvozne cijene na granici Unije. |
4.5. Usporedba
|
(213) |
U skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe Komisija je dužna provesti pravednu usporedbu uobičajene vrijednosti i izvozne cijene na istoj razini trgovine, uzimajući u obzir razlike među čimbenicima koji utječu na cijene i usporedivost cijena. U ovom predmetu Komisija je odlučila usporediti uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika u uzorku na razini franko tvornica. Kako je dodatno objašnjeno u nastavku, prema potrebi su uobičajena vrijednost i izvozna cijena prilagođene: (i) kako bi se snizile na razinu franko tvornica i (ii) kako bi se uzele u obzir razlike među čimbenicima za koje se tvrdi i dokazano je da utječu na cijene i usporedivost cijena. |
4.5.1. Prilagodbe uobičajene vrijednosti
|
(214) |
Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 194., uobičajena vrijednost utvrđena je na razini franko tvornica upotrebom troškova proizvodnje zajedno s iznosima troškova prodaje, administrativnih i općih troškova i dobiti, koji su se smatrali razumnima za tu razinu trgovine. Stoga nisu bile potrebne prilagodbe kako bi se uobičajena vrijednost vratila na razinu franko tvornica. |
4.5.2. Prilagodbe izvozne cijene
|
(215) |
Kako bi se neto izvozna cijena smanjila na razinu trgovine franko tvornica, izvršene su prilagodbe sljedećih elemenata: carine, ostala uvozna davanja, vozarine, osiguranje, manipuliranje, utovar i popratni troškovi. |
|
(216) |
Izvršene su prilagodbe za sljedeće čimbenike koji utječu na cijene i usporedivost cijena: troškovi kredita, bankovne naknade i provizije. |
4.6. Dampinške marže
|
(217) |
Za proizvođače izvoznike u uzorku koji surađuju Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe. |
|
(218) |
S obzirom na visoku stopu suradnje kineskih proizvođača izvoznika, pristojba za „sva ostala društva” bila je utvrđena na razini najviše pristojbe koja će se uvesti trgovačkim društvima uključenima u uzorak ili onima koja surađuju u ispitnom postupku. Pristojba za „sva ostala društva” primjenjivat će se na ona društva koja nisu surađivala u ovom ispitnom postupku. |
|
(219) |
Društvo Chongqing Polycomp International Corporation bilo je jedini proizvođač izvoznik koji se javio tijekom odabira uzorka i nije bio uključen u uzorak. Njezina konačna stopa pristojbe određena je na ponderirani prosjek stopa utvrđenih za proizvođače izvoznike u uzorku koji surađuju. |
|
(220) |
Konačne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF (troškovi, osiguranje, vozarina) na granici Unije, neocarinjeno, iznose:
|
5. ŠTETA
5.1. Definicija industrije Unije i proizvodnje u Uniji
|
(221) |
Istovjetni proizvod proizvodilo je deset proizvođača u Uniji na početku razmatranog razdoblja, dok su dva od njih prestala s proizvodnjom tijekom RIPR-a, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 46. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe. |
|
(222) |
Utvrđeno je da je ukupna proizvodnja Unije u RIPR-u iznosila 504 019 tona. Komisija je tu brojku utvrdila na temelju dostupnih informacija o industriji Unije koje je dostavilo društvo Glass Fibre Europe („GFE”). Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 19., za uvrštenje u uzorak odabrana su proizvodna postrojenja triju proizvođača iz Unije koji čine 60 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji. |
5.2. Potrošnja u Uniji
|
(223) |
Komisija je utvrdila potrošnju u Uniji na temelju (i) količine prodaje industrije Unije na slobodnom tržištu Unije na temelju podataka koje je dostavio GFE i (ii) uvoza iz trećih zemalja na temelju podataka Eurostata (Comext). Tablica 2. Potrošnja u Uniji (u tonama)
|
||||||||||||||||||||||
|
(224) |
Ukupna potrošnja ojačanja od staklenih vlakana u Uniji u razmatranom razdoblju smanjila se za 6 %. Povećanje zabilježeno 2022. uglavnom je posljedica gospodarskog oporavka nakon ukidanja mjera povezanih s bolešću COVID-19 jer su korisnici nastavili izdavati narudžbe za zalihe i ponovno pokrenuli proizvodnju. Međutim, 2023. se potražnja za ojačanja od staklenih vlakana u Uniji smanjila, dok se u RIPR-u povećala za 2 %. Smanjenje potrošnje nakon kojeg je uslijedilo samo neznatno povećanje objašnjeni su prekomjernim naručivanjem prethodnih godina i opreznijom potrošnjom kupaca zbog gospodarskih okolnosti u RIPR-u. |
5.3. Uvoz iz predmetne zemlje
5.3.1. Količina uvezenih proizvoda i tržišni udio
|
(225) |
Uvoz u Uniju iz NRK-a kretao se kako slijedi: Tablica 3. Količina uvoza (u tonama) i tržišni udio
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(226) |
Čak i uz mjere na snazi količina proizvoda uvezenih iz NRK-a se u razmatranom razdoblju povećala za 51 %. S obzirom na kretanje potrošnje, tržišni udio kineskog uvoza povećao se sa 6 % u 2021. na 10 % u RIPR-u. |
5.3.2. Cijene proizvoda uvezenih iz NRK-a i sniženje cijena
|
(227) |
Komisija je cijene uvezenih proizvoda utvrdila na temelju podataka Eurostata. Prosječna cijena uvoza u Uniju iz NRK-a razvijala se kako slijedi: Tablica 4. Uvozne cijene (EUR/tona)
|
||||||||||||||||||||||
|
(228) |
Prosječna cijena uvoza proizvoda iz postupka revizije u Uniju prvotno se 2022. povećala za 22 % zbog iznimno visokih troškova dostave koji su uslijedili nakon ukidanja mjera povezanih s bolešću COVID-19. Nakon toga zabilježen je znatno smanjenje prosječnih uvoznih cijena. U razdoblju ispitnog postupka revizije prosječna cijena uvoza u Uniju bila je 28 % niža nego 2021. |
|
(229) |
Komisija je sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrdila usporedbom:
|
|
(230) |
Za proizvođača izvoznika u uzorku Taishan Fiberglass Inc. prodaja na temelju posebnog sporazuma o opskrbi s proizvođačem iz Unije European Owens Corning Fiberglas SPRL isključena je iz izračuna sniženja cijena jer se predmetni proizvod, odnosno staklena vlakna otporna na lužine koja se upotrebljavaju za jačanje cementa, nije proizvodio u Uniji. Proizvod se umjesto toga proizvodi isključivo u Kini i Japanu na temelju dugotrajnog sporazuma o opskrbi između tih dvaju društava, pri čemu se proizvodnja temelji na zaštićenoj tehnologiji i ulaznim materijalima društva European Owens Corning Fiberglas SPRL (npr. puškice). |
|
(231) |
Usporedba je pokazala da se tijekom RIPR-a uvoz proizvoda iz postupka revizije podrijetlom iz NRK-a prodavao u Uniji po cijenama koje su snizile cijene industrije Unije, izražene kao postotak potonjih, za 16,64 % do 30,68 %, čak i ako se uključe primjenjive antidampinške i kompenzacijske pristojbe. |
|
(232) |
Osim sniženja cijena, došlo je i do znatnog sprečavanja rasta cijena u smislu članka 3. stavka 3. osnovne uredbe. Zbog znatnog pritiska na cijene uzrokovanog jeftinim subvencioniranim uvozom kineskih proizvođača izvoznika, industrija Unije nije mogla povećati svoje cijene u RIPR-u u skladu s kretanjem troškova proizvodnje i pritom je pokušavala ostvariti razumnu razinu dobiti, kako je navedeno u tablici 9. Znatno sprečavanje rasta cijena potvrđuju podaci iz tablice 4 te sniženje cijena utvrđeno na temelju podataka koje su dostavili proizvođači izvoznici u uzorku. |
5.4. Gospodarsko stanje industrije Unije
5.4.1. Opće napomene
|
(233) |
Procjena gospodarskog stanja industrije Unije uključivala je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja. |
|
(234) |
Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 19., odabir uzorka proveden je radi procjene gospodarskog stanja industrije Unije. |
|
(235) |
Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju podataka koje je dostavio GFE. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. |
|
(236) |
Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, količina prodanih proizvoda, tržišni udio, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga. |
|
(237) |
Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala. |
5.4.2. Makroekonomski pokazatelji
5.4.2.1.
|
(238) |
Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi: Tablica 5. Proizvodnja, proizvodni kapaciteti i iskorištenost kapaciteta
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(239) |
Količina proizvedenih proizvoda 2022. blago se povećala u odnosu na 2021. nakon ublažavanja mjera povezanih s bolešću COVID-19, koje je omogućilo stabilizaciju proizvodnje. Osim toga, nekoliko proizvođača iz Unije u uzorku je 2022. povećalo proizvodnju kako bi akumuliralo zalihe gotovih proizvoda jer se približavala planirana rekonstrukcija peći. Međutim, 2023. i u RIPR-u došlo je do znatnog smanjenja proizvodnje jer su proizvođači iz Unije prodavali akumulirane zalihe, a industrija Unije istodobno se suočila sa smanjenom potražnjom i povećanim uvozom ojačanja od staklenih vlakana iz NRK-a po niskim cijenama. |
|
(240) |
Proizvodni kapacitet se u razmatranom razdoblju stalno smanjivao te se ukupno smanjio za 9 %. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 46., do smanjenja proizvodnog kapaciteta od 2021. do kraja RIPR-a došlo je zbog prestanka proizvodnje nekih proizvođača iz Unije, tj. društvo Krosglass S.A. prestalo je proizvoditi ojačanja od staklenih vlakana u Poljskoj, a društvo Electric Glass Fiber NL, B.V. pokrenulo je stečajni postupak. Osim toga, nakon Brexita društvo NEG UK isključeno je iz industrije Unije, što je pridonijelo i očitom smanjenju kapaciteta u usporedbi s prethodnim ispitnim postupkom revizije. |
|
(241) |
Iskorištenost kapaciteta se u razmatranom razdoblju smanjila za 10 postotnih bodova jer se količina proizvedenih proizvoda smanjila više od proizvodnog kapaciteta. |
5.4.2.2.
|
(242) |
Količina proizvoda koju je industrija Unije prodala na slobodnom tržištu i tržišni udio su se u razmatranom razdoblju razvijali kako slijedi: Tablica 6. Količina proizvoda prodanih na slobodnom tržištu i tržišni udio (u tonama)
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(243) |
U razmatranom razdoblju količina proizvoda prodanih na slobodnom tržištu Unije (isključujući vlastitu prodaju) i tržišni udio proizvođača iz Unije su se znatno smanjili zbog smanjenja potražnje u kombinaciji s povećanjem uvoza iz NRK-a po niskim cijenama. Istodobno, iako se potrošnja na slobodnom tržištu smanjila za 6 %, količina proizvoda koju je prodala industrije Unije još se više smanjila, tako da se tržišni udio industrije Unije smanjio s 45 % 2021. na 40 % tijekom RIPR-a. |
|
(244) |
Količina vlastite prodaje se tijekom razmatranog razdoblja kretala kako slijedi: Tablica 7. Količina vlastite prodaje na tržištu Unije (u metričkim tonama)
|
||||||||||||||||||||||
|
(245) |
Količina vlastite prodaje industrije Unije (koji se sastoji od proizvodnje za vlastite potrebe i vlastite prodaje na tržištu Unije) na tržištu Unije se u razmatranom razdoblju smanjila za 10 %. Iako su se prodaja na slobodnom tržištu i na tržištu vlastite prodaje od 2021. do kraja RIPR-a slično kretale, smanjenje prodaje na tržištu vlastite prodaje bilo je 7 postotnih bodova manje nego na slobodnom tržištu. |
5.4.2.3.
|
(246) |
Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi: Tablica 8. Zaposlenost i produktivnost
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(247) |
U razmatranom razdoblju broj zaposlenika u industriji Unije se u početku povećao i potom smanjio. Početno povećanje 2022. u odnosu na 2021. odgovaralo je povećanju proizvodnje i prodaje nakon ublažavanja ograničenja povezanih s bolešću COVID-19. Nakon toga industrija Unije morala je smanjiti zaposlenost kako bi se prilagodila teškim tržišnim uvjetima i održala operativnu učinkovitost, a neki proizvođači iz Unije potpuno su obustavili proizvodnju ojačanja od staklenih vlakana, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 46. |
|
(248) |
Produktivnost se od 2021. do 2023. smanjila sa 190 na 166 tona po zaposleniku prije nego što se u RIPR-u povećala na 187 tona po zaposleniku nakon što se broj zaposlenika znatno smanjio. Povećanje učinkovitosti uslijedilo je i nakon ulaganja nekoliko proizvođača ojačanja od staklenih vlakana iz Unije u peći. |
5.4.2.4.
|
(249) |
Dampinške marže bile su znatno iznad razine de minimis. Utjecaj visine stvarnih dampinških marži na industriju Unije nije bio zanemariv s obzirom na količinu i cijene proizvoda uvezenih iz predmetne zemlje. |
5.4.2.5.
|
(250) |
Potrošnja u Uniji smanjila za 6 % tijekom razmatranog razdoblja. Količina proizvoda koju je prodala industrije Unije na tržištu Unije još se više smanjila, odnosno za 16 %. Stoga je industrija Unije zabilježila gubitak tržišnog udjela, za razliku od tržišnog udjela uvoza iz predmetne zemlje, koji se tijekom razmatranog razdoblja povećao. |
5.4.3. Mikroekonomski pokazatelji
5.4.3.1.
|
(251) |
Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku za nepovezane kupce u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi: Tablica 9. Prodajne cijene i trošak proizvodnje u Uniji (EUR/tona)
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(252) |
Prosječne prodajne cijene povećale su se 2022. u odnosu na 2021. jer su proizvođači iz Unije u uzorku povećanje troškova zbog inflacije mogli prenijeti na kupce zbog veće potražnje. Prosječne prodajne cijene smanjile su se 2023. i u RIPR-u zbog smanjenja globalne potražnje na tržištu i povećanog pritiska uvoza iz NRK-a na cijene. |
|
(253) |
Jedinični troškovi proizvodnje su se od 2021. do 2023. povećali za 26 % zbog povećanja troškova rada i sirovina. Osim toga, troškovi energije bili su nestabilni i znatno utjecali na industrije koje se u velikoj mjeri oslanjaju na energiju. Jedinični trošak proizvodnje smanjio se u RIPR-u, ali je ostao znatno iznad razine iz 2021. zahvaljujući smanjenju cijena energije, poboljšanoj energetskoj učinkovitosti i uspješnim strategijama upravljanja troškovima. |
5.4.3.2.
|
(254) |
Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi: Tablica 10. Prosječni troškovi rada po zaposleniku
|
||||||||||||||||||||||
|
(255) |
Prosječni trošak rada po zaposleniku stalno se povećavao te se u razmatranom razdoblju ukupno povećao za 11 %. Povećanje je uglavnom posljedica pritisaka na tržište rada jer su poduzeća povećala plaće kako bi zadržala i privukla zaposlenike na tržištu rada nakon pandemije bolesti COVID-19 na kojem nedostaje kvalificirane radne snage u okolnostima visoke inflacije. |
5.4.3.3.
|
(256) |
Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi: Tablica 11. Zalihe
|
||||||||||||||||||||||
|
(257) |
Povećanje zaliha 2022. prvotno je bilo posljedica strateškog povećanja zaliha zbog skorog početka planirane rekonstrukcije peći. To je bilo u skladu s ranijim razdobljem pandemije bolesti COVID-19, kad je došlo do znatnog povećanja potražnje i problema u lancu opskrbe, što je potaknulo proizvođače iz Unije da naruče veće količine sirovina kako bi ispunili zahtjeve proizvodnje. Nakon dovršetka ponovne izgradnje peći zalihe su se smanjile jer su proizvođači iz Unije u uzorku 2023. i u RIPR-u uspjeli prodati postojeće zalihe. Povećanje zaliha 2022. je bilo posljedica povećanja zaliha zbog skorog početka planirane rekonstrukcije peći. Međutim, nakon što je provedena rekonstrukcija zalihe su se smanjile jer su proizvođači iz Unije u uzorku 2023. i RIPR-a uspjeli prodati te zalihe, što se podudara sa smanjenjem proizvodnje. |
5.4.3.4.
|
(258) |
Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi: Tablica 12. Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(259) |
Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku tako što je neto dobit prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji iskazala kao postotak prihoda od te prodaje. Iako je industrija Unije zabilježila gubitke 2021., došlo je do povećanja profitabilnosti 2022. jer su proizvođači iz Unije u uzorku mogli prenijeti povećanje jediničnih troškova proizvodnje na kupce zahvaljujući povoljnim tržišnim uvjetima koji su nastali zbog velike potražnje i visokih troškova dostave. Međutim, profitabilnost se 2023. i u RIPR-u smanjila zbog povećanih troškova koji se nisu mogli nadoknaditi povećanjem prodajnih cijena zbog povećanja količine proizvoda uvezenih iz NRK-a koji su snižavali cijene industrije Unije. |
|
(260) |
Ulaganja su se u razmatranom razdoblju povećala. Ta su se ulaganja uglavnom odnosila na rekonstrukciju peći proizvođača iz Unije u uzorku radi osiguravanja dugovječnosti opreme. Ta su ulaganja, planirana dugoročno, provedena u kontekstu nepovoljnih tržišnih uvjeta koji su prevladavali 2023. i tijekom RIPR-a. |
|
(261) |
Novčani tok od 2021. do razdoblja ispitnog postupka revizije je znatno fluktuirao zbog nestabilnih tržišnih uvjeta i posebnih operativnih ograničenja nekih postrojenja zbog odgode rekonstrukcija peći. Tijekom razmatranog razdoblja 2022. bila je jedina godina u kojoj su svi proizvođači iz Unije u uzorku ostvarili znatnu dobit, koja je djelomično iscrpljena zbog gomilanja zaliha radi skorog početka planiranih rekonstrukcija peći, što je dovelo do pozitivnog novčanog toka. Unatoč velikim gubicima, novčani tokovi 2023. i tijekom RIPR-a i dalje su bili pozitivni. Ta naizgled proturječna situacija, posebno očita u RIPR-u, mogla bi se u velikoj mjeri pripisati znatnom pozitivnom učinku na novčani tok koji proizlazi iz smanjenja razina zaliha akumuliranih 2022. |
|
(262) |
Povrat ulaganja je dobit izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Povrat ulaganja razvijao se u skladu s profitabilnošću. Taj se pokazatelj prvo 2022. povećao, a zatim se 2023. pogoršao, što je dodatno došlo do izražaja u RIPR-u, a to je industriji Unije otežalo prikupljanje kapitala i rast. |
5.4.4. Zaključak o šteti
|
(263) |
Tijekom razmatranog razdoblja industrija Unije bila je profitabilna samo 2022., nakon čega je ponovno počela ostvarivati gubitke. U 2023. i tijekom RIPR-a industrija Unije je ostvarivala gubitke što se podudaralo s povećanjem uvoza iz NRK-a po cijenama nižima od prosječnih prodajnih cijena i troškova proizvodnje industrije Unije. |
|
(264) |
Industrija Unije uspjela je 2022. povećati svoju razinu cijena kako bi bila profitabilna. Međutim, 2023. i tijekom RIPR-a povećala se razlika između prodajnih cijena industrije Unije i uvoznih cijena iz NRK-a. Cijene u Uniji su se u razmatranom razdoblju povećale za 10 %, dok su se uvozne cijene iz NRK-a u istom razdoblju smanjile za 28 % . Stoga su uvozne cijene proizvoda iz postupka revizije iz NRK-a kretale suprotno od cijena industrije Unije. Zbog toga je industrija Unije, iako je bila prisiljena prodavati uz gubitak, od 2021. do RIPR-a izgubila tržišni udio u odnosu na uvoz iz NRK-a. |
|
(265) |
Gotovo svi pokazatelji štete pokazali su ukupno negativno kretanje tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, profitabilnost i povrat ulaganja pogoršali su se u skladu sa smanjenom količinom prodanih proizvoda i tržišnim udjelom. Unija se 2022. u određenoj mjeri oporavila jer se potražnja za ojačanjima od staklenih vlakana povećala nakon ukidanja mjera povezanih s bolešću COVID-19. Međutim, stanje industrije Unije dodatno se pogoršalo 2023. i u RIPR-u zbog povećanja količine proizvoda uvezenih po sniženim cijenama, što je vidljivo iz većih gubitaka. |
|
(266) |
Kako je prethodno navedeno, drugi gospodarski pokazatelji, kao što je povrat ulaganja, bili su negativni tijekom razmatranog razdoblja, osim 2022. To je utjecalo na sposobnost industrije Unije da samostalno financira operacije i prikupi kapital, što je zaustavilo njezin rast i čak dovelo u pitanje njezin srednjoročni i dugoročni opstanak. |
|
(267) |
Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe. |
6. UZROČNO-POSLJEDIČNA VEZA
|
(268) |
Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 6. osnovne uredbe ispitala je li zbog dampinškog uvoza iz NRK-a industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu. |
|
(269) |
Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 7. osnovne uredbe ispitala i postoje li drugi poznati čimbenici koji su istodobno mogli uzrokovati štetu industriji Unije. Komisija je osigurala da se dampinškom uvozu ne pripisuje druga moguća šteta prouzročena čimbenicima koji nisu dampinški uvoz iz predmetne zemlje. Čimbenici koje je Komisija razmotrila bili su uvoz iz trećih zemalja osim NRK-a, izvozni rezultati industrije Unije, povećanje troškova sirovina i energije za industriju Unije te smanjenje potražnje. |
6.1. Učinci dampinškog uvoza
|
(270) |
Komisija je ispitala kretanje uvoza iz predmetne zemlje i njegov učinak na industriju Unije u skladu s člankom 3. stavkom 6. osnovne uredbe. |
6.2. Količina i tržišni udio dampinškog uvoza iz predmetne zemlje
|
(271) |
Ispitni postupak pokazao je da se, unatoč antidampinškim i kompenzacijskim mjerama na snazi i smanjenju potrošnje, količina subvencioniranog uvoza koji snižava cijene industrije Unije iz NRK-a povećala u apsolutnom i u relativnom smislu tijekom razmatranog razdoblja. Uzimajući 2021. kao referentnu godinu, uvoz se povećao za 51 %, dok se tržišni udio uvoza podrijetlom iz NRK-a povećao sa 6 % 2021. na 10 % tijekom RIPR-a. |
|
(272) |
Istodobno se tržišni udio industrije Unije u razmatranom razdoblju smanjio za pet postotnih bodova. |
6.3. Cijena dampinškog uvoza iz predmetne zemlje i učinak na cijene
|
(273) |
Prosječne jedinične cijene dampinškog uvoza smanjile su se za 28 % od 2021. do RIPR-a te su u istom razdoblju bile niže od cijena industrije Unije. |
|
(274) |
Industrija Unije bila je profitabilna 2022., a nakon toga počela je bilježiti gubitke, što se podudaralo sa znatnim smanjenjem uvoznih cijena iz NRK-a. Čak ni nakon što je 2023. i tijekom RIPR-a snizila svoju prodajnu cijenu, industrija Unije nije zadržala svoj tržišni udio. To je smanjenje cijene izvršeno na račun profitabilnosti, što je dovelo do situacije u kojoj se ostvaruju gubici. |
|
(275) |
Na temelju prethodno navedenog zaključeno je da je razina cijena dampinškog uvoza iz NRK-a uvelike pogoršala gospodarsko stanje industrije Unije te je stoga imala presudnu ulogu u materijalnoj šteti koju je pretrpjela industrija Unije. |
6.4. Uzročno-posljedična veza između dampinškog uvoza iz NRK-a i materijalne štete nanesene industriji Unije
|
(276) |
Pogoršanje gospodarskog stanja industrije Unije podudaralo se s većom prisutnošću dampinškog uvoza iz NRK-a. U kontekstu smanjenja tržišta povećani tržišni udio uvoza iz NRK-a u kombinaciji s njezinim niskim prosječnim prodajnim cijenama negativno je utjecao na financijsko stanje industrije Unije. Iako se industrija Unije uspjela oporaviti 2022., nije mogla dovoljno povećati svoje prodajne cijene kako bi u potpunosti pokrila povećane troškove proizvodnje zbog sve veće prisutnosti dampinškog uvoza ojačanja od staklenih vlakana iz NRK-a. Stoga je Komisija zaključila da se povećanje uvoza iz NRK-a po dampinškim cijenama podudara sa znatnim pogoršanjem stanja industrije Unije 2023., koje se nastavilo tijekom RIPR-a. |
|
(277) |
S obzirom na prethodna razmatranja Komisija je utvrdila da je materijalna šteta koju je pretrpjela industrija Unije prouzročena dampinškim uvozom iz NRK-a u smislu članka 3. stavka 6. osnovne uredbe. |
6.5. Učinci drugih čimbenika
6.5.1. Uvoz iz trećih zemalja osim NRK-a
|
(278) |
Uvoz ojačanja od staklenih vlakana iz trećih zemalja osim NRK-a uglavnom je bio podrijetlom iz Egipta, Malezije i Ujedinjene Kraljevine. |
|
(279) |
Količina proizvoda uvezenih u Uniju te tržišni udio i cijene ojačanja od staklenih vlakana uvezenog iz ostalih trećih zemalja kretali su se kako slijedi: Tablica 13. Uvoz iz trećih zemalja
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(280) |
Malezijski uvoz u Uniju se od 2021. do RIPR-a znatno smanjio u smislu količine i tržišnog udjela, a cijene su mu fluktuirale. Količina uvezenih proizvoda naglo se smanjila sa 136 086 metričkih tona 2021. na 76 909 metričkih tona 2023., prije nego što se blago povećala na 84 827 tona do RIPR-a. U skladu s tim, tržišni udio malezijskog uvoza smanjio se s 15 % na 9 %, a zatim se blago povećao na 10 %. Iako se prosječna cijena po metričkoj toni 2022. prvotno povećala za 32 %, 2023. i tijekom RIPR-a došlo je do znatnog pada. |
|
(281) |
Količina ojačanja od staklenih vlakana uvezenih iz Egipta i njihov tržišni udio ostali su stabilni zbog znatnih fluktuacija cijena, posebno u usporedbi s prosječnim cijenama u Uniji. Količina proizvoda uvezenih iz Egipta od 2021. do 2022. blago se povećala za oko 5 %, a zatim se 2023. smanjila za oko 10 % i gotovo vratila na početne razine do RIPR-a, pri čemu je ta zemlja zadržala stabilni tržišni udio od 12 %, koji se blago povećao na 13 % u RIPR-u. Egipatske uvozne cijene ostale su niže od prosječnih cijena industrije Unije i kineskih uvoznih cijena. |
|
(282) |
Uvoz ojačanja od staklenih vlakana iz Ujedinjene Kraljevine u Uniju od 2021. do RIPR-a povećao se u smislu količine, a tržišni udio te zemlje je bio relativno stabilan. Količina proizvoda uvezenih iz Ujedinjene Kraljevine se od 2021. do 2022. povećala, a zatim smanjila za oko 12 % u 2023. i dodatnih 5 % do RIPR-a. Tržišni udio se 2022. i 2023. povećao s 4 % na 6 %, pa se neznatno smanjio na 5 % u RIPR-u. Prosječna cijena po metričkoj toni iz Ujedinjene Kraljevine bila je na sličnim ili višim razinama od prosječne cijene industrije Unije i viša od cijene uvoza iz NRK-a. Cijene uvoza iz Ujedinjene Kraljevine prvo su se povećale za 31 % od 2021. do 2022. pa su se 2023. nastavile povećavati na 1 397 EUR, prije blagog smanjenja na 1 273 EUR tijekom RIPR-a. |
|
(283) |
Uvoz ojačanja od staklenih vlakana iz trećih zemalja, isključujući prethodno navedene, u Uniju u razmatranom razdoblju se povećao u smislu količine i tržišnog udjela koji je porastao s 18 % na 20 %. Međutim, prosječne cijene iz tih zemalja bile su više od cijena uvoza iz NRK-a. |
|
(284) |
Analiza podataka o uvozu ojačanja od staklenih vlakana podrijetlom iz ostalih trećih zemalja pokazuju neujednačeno stanje. Uvoz iz Malezije znatno se smanjio u apsolutnom i relativnom smislu tijekom razmatranog razdoblja, dok je cijena bila niža od cijena industrije Unije. Uvoz podrijetlom iz Egipta ostao je stabilan, a cijene su bile niže od prosječnih cijena industrije Unije. Uvoz iz Ujedinjene Kraljevine, iako se povećao, 2023. i u RIPR-u ulazio je u Uniju po višim cijenama. Količina proizvoda uvezenih iz ostalih trećih zemalja koje nisu prethodno navedene se u razmatranom razdoblju povećala u apsolutnom i relativnom smislu. Iz navedenog može se zaključiti da nije bilo znatnog uvoza iz trećih zemalja koje su povećale svoj tržišni udio uz cijene niže od cijena industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja, a osobito tijekom RIPR-a. |
|
(285) |
S obzirom na prethodno navedeno Komisija je zaključila da uvoz iz ostalih trećih zemalja nije umanjio uzročno-posljedičnu vezu između štete koju je pretrpjela industrija Unije i dampinškog uvoza iz NRK-a. |
6.5.2. Izvozni rezultati industrije Unije
|
(286) |
Količina proizvoda koju je industrija Unije izvezla u razmatranom razdoblju kretala se kako slijedi: Tablica 14. Izvozni rezultati proizvođača iz Unije
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(287) |
Od 2021. izvoz industrije Unije postupno se povećavao, iako je ostao malen u usporedbi s ukupnom prodajom. Taj se izvoz uglavnom sastojao od proizvoda s višim tehničkim specifikacijama, koje su ga zaštitile od izravnog cjenovnog natjecanja. Stoga bi Unija mogla postići više cijene tih proizvoda od ojačanja od staklenih vlakana na međunarodnim tržištima u usporedbi s tržištem Unije. To pokazuje stratešku usmjerenost na specijalizirana tržišta u inozemstvu. |
|
(288) |
Stoga povećanje izvozne prodaje nije umanjilo uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz predmetne zemlje i štete koju je pretrpjela industrija Unije. Naprotiv, izvozna prodaja omogućila je industriji Unije da poboljša svoje ukupno financijsko stanje zahvaljujući većoj količini prodanih proizvoda i postignutim razinama cijena koje su bile više nego na tržištu Unije. |
6.5.3. Troškovi energije i sirovina
|
(289) |
Prosječna cijena energije industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja kretala se kako slijedi: Tablica 15. Cijene energije i sirovina u Uniji
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
(290) |
Cijene energije u Uniji u razmatranom razdoblju su znatno porasle da bi se naposljetku stabilizirale. Naglo povećanje cijena 2022. u odnosu na 2021. dodatno su pogoršale posljedice geopolitičkih napetosti koje utječu na opskrbu energijom, uglavnom zbog neopravdanog i ničim izazvanog agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine. Povećanje cijena energije znatno je utjecalo na troškove proizvodnje proizvođača iz Unije u uzorku. Cijene energije su se do 2023. smanjile. |
|
(291) |
Ispitnim postupkom otkriveno je da se trošak glavnih sirovina 2022. znatno povećao, što je pridonijelo znatnom povećanju jedinične prodajne cijene jer je industrija Unije te troškove tada mogla prenijeti na kupce. Naprotiv, dok su se troškovi sirovina 2023. nastavili povećavati, jedinična prodajna cijena smanjila se jer industrija Unije te dodatne troškove nije mogla prenijeti na kupce. Iako su se u razdoblju ispitnog postupka revizije troškovi sirovina smanjili u usporedbi s troškovima zabilježenima 2023. i 2022., cijene na tržištu Unije su se još više smanjile jer industrija Unije nije mogla održati ili povećati svoje cijene zbog pritiska dampinškog uvoza iz Kine na cijene. |
|
(292) |
Na temelju toga Komisija je zaključila da kretanje cijena energije i troškova sirovina ne umanjuje uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i pogoršanja gospodarskog stanja industrije Unije. |
6.5.4. Količina vlastite prodaje industrije Unije
|
(293) |
Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 245., prodaja na slobodnom tržištu i na tržištu vlastite prodaje se u razmatranom razdoblju slično kretala, pri čemu se vlastita prodaja sporije smanjivala, odnosno smanjila se za 7 postotnih bodova manje. Stoga se vlastita prodaja ne može smatrati čimbenikom koji je bi doveo u pitanje uzročno-posljedičnu vezu između subvencioniranog uvoza i njegova učinka na industriju Unije. |
6.5.5. Smanjenje potražnje
|
(294) |
Iako je došlo do određenog smanjenja potražnje, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 171., tržišni udio kineskog uvoza povećao se sa 6 % u 2021. na 10 % u RIPR-u, dok su se količina proizvoda koju je prodala industrija Unije i njezin tržišni udio smanjili. Osim toga, u ispitnom postupku utvrđeno je da je došlo i do sniženja cijena i sprečavanje njihova rasta zbog kineskog uvoza. |
|
(295) |
Na temelju toga Komisija je zaključila da smanjenje potražnje ne umanjuje uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i pogoršanja gospodarskog stanja industrije Unije. |
6.5.6. Zaključak o uzročno-posljedičnoj vezi
|
(296) |
Financijsko stanje industrije Unije općenito se pogoršalo 2023. i tijekom RIPR-a. Te negativne okolnosti vremenski su se podudarale s povećanim tržišnim udjelom uvoza ojačanja od staklenih vlakana iz NRK-a po dampinškim cijenama nižima od cijena i troškova industrije Unije unatoč postojanju antidampinških i kompenzacijskih pristojbi. |
|
(297) |
Analizirani su i ostali čimbenici koji su mogli prouzročiti štetu industriji Unije. U tom je smislu utvrđeno da uvoz iz ostalih trećih zemalja, izvozni rezultati industrije Unije, povećanje cijena energije, kretanje na tržištu vlastite prodaje i smanjenje potražnje nisu umanjili uzročno-posljedičnu vezu utvrđenu između subvencioniranog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije. |
7. INTERES UNIJE
7.1. Interes industrije Unije
|
(298) |
U ispitnom postupku utvrđeno je da je u RIPR-u industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu prouzročenu dampinškim uvozom iz NRK-a. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 52., tijekom RIPR-a dva proizvođača iz Unije prekinula su proizvodnju ojačanja od staklenih vlakana zbog nepovoljnih tržišnih uvjeta. |
|
(299) |
Izmjenom mjera industriji Unije omogućilo bi se da zadrži i/ili ponovno stekne svoj tržišni udio, poveća proizvodnju i iskorištenost kapaciteta, poveća cijene kako bi pokrila troškove proizvodnje i postigne razinu profitabilnosti koja bi se očekivala u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Na temelju toga industrija Unije trebala bi se vratiti na održivo stanje koje joj omogućuje buduća ulaganja. |
|
(300) |
Zadržavanje mjera na istoj razini vjerojatno bi dovelo do daljnjeg gubitka tržišnog udjela i pogoršanja profitabilnosti, koji su 2023. i tijekom RIPR-a postali negativni. To bi moglo prouzročiti dodatna zatvaranja proizvodnih postrojenja i otpuštanja, čime bi se ugrozila održivost industrije Unije. |
|
(301) |
Komisija je stoga zaključila da bi izmjena antidampinških mjera na uvoz ojačanja od staklenih vlakana podrijetlom iz NRK-a bila u interesu industrije Unije. |
7.2. Interes korisnika i nepovezanih uvoznika
|
(302) |
Nijedan nepovezani uvoznik nije se javio i surađivao u ovom ispitnom postupku tako da je dostavio odgovor na upitnik. |
|
(303) |
Tijekom ispitnog postupka samo su se dva korisnika, Amiblu Holding GmbH i F.S. Fehrer Automotive GmbH, javila i dostavila vrlo manjkave odgovore na upitnik. Komisija je od predmetnih strana zatražila da dostave preostale informacije, ali one nisu postupile u skladu s tim zahtjevom u propisanom roku. |
|
(304) |
Nakon pokretanja postupka drugi korisnik, društvo Proxim, podnio je prigovore na moguću izmjenu mjera. Društvo Proxim tvrdilo je da mnogi korisnici nisu bili upoznati s ispitnim postupkom, zbog čega nisu mogli dostaviti upitnik u zadanom roku. |
|
(305) |
Međutim, Komisija je poduzela sve potrebne mjere kako bi osigurala da svi poznati korisnici i nepovezani uvoznici navedeni u zahtjevu budu propisno obaviješteni. Osim toga, u Službenom listu objavljena je Obavijest o pokretanju postupka kojom su sve zainteresirane strane obaviještene o ispitnom postupku. Upitnici namijenjeni korisnicima i uvoznicima također su objavljeni na internetskim stranicama posvećenima predmetu (119). |
|
(306) |
U svojem podnesku korisnici Tolnatext Fonalfeldolgozo es Müszakiszovet-gyàrto Bt. („Tolnatext”) i Dr. Günther Kast GmbH & Co., koji su dio grupe KAST, tvrdili su da bi provedba dodatnih trgovinskih mjera negativno utjecala na učinkoviti lanac opskrbe. Prema mišljenju društva Tolnatext, unatoč tome što su zaštićeni postojećim mjerama, proizvođači iz Unije nisu povećali svoje kapacitete za opskrbu tržišta Unije ojačanjima od staklenih vlakana kako bi na odgovarajući način zadovoljili potražnju korisnika. Korisnici su ujedno naveli da se određeni rovinzi, kao što je roving niske gustoće ne proizvodi u Uniji, a za neke od njih proizvođači iz Unije ne ispunjavaju tehničke specifikacije koje zahtijevaju korisnici, zbog čega korisnici uvelike ovise o dostupnosti određenih proizvoda iz alternativnih izvora. Naposljetku su dodali da je na korisnike u Uniji negativno utjecalo smanjenje rabata na izvozne poreze u NRK-u i sve koncentriraniji oligopol nekoliko proizvođača iz Unije. Slične je primjedbe društvo Proxim dostavilo u svojem podnesku o drugoj bilješci o čimbenicima proizvodnje. |
|
(307) |
U ispitnom postupku utvrđeno je da su te tvrdnje neutemeljene. Kako je istaknuto u uvodnoj izjavi 260., industrija Unije provela je znatna ulaganja unatoč teškim tržišnim uvjetima. Međutim, za daljnje proširenje kapaciteta potrebne su dugoročne obveze uplate kapitala koje ovise o održavanju jednakih uvjeta u kojima konkurentni proizvođači mogu predvidjeti pravedan povrat ulaganja. Industrija Unije se pritom morala nositi i s nepoštenim uvozom iz drugih zemalja, kao što je Egipat (120), i teškim tržišnim uvjetima, uključujući posljedice bolesti COVID-19. |
|
(308) |
Ojačanja od staklenih vlakana u velikoj su mjeri standardiziran proizvod. Unatoč razlikama u izgledu i mogućim razlikama u konačnoj primjeni, sve vrste ojačanja od staklenih vlakana imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te se u osnovi upotrebljavaju u iste svrhe. Stoga korisnici ojačanja od staklenih vlakana mogu promijeniti izvore opskrbe jer su izvan NRK-a dostupni alternativni izvori opskrbe, uključujući Maleziju, Egipat, Ujedinjenu Kraljevinu i druge izvore. Nadalje, industrija Unije ima kapacitet, sposobnost i tehnologiju za proizvodnju mnogih potrebnih vrsta, kao što je roving niske gustoće. Industrija Unije ulaže u inovacije i dosljedno surađuje s industrijama na kraju proizvodnog lanca u istraživanju i razvoju kako bi učinkovito prilagodila proizvode. Nažalost, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 327., takva ulaganja nisu se uvijek mogla provesti zbog žestoke konkurencije dampinškog uvoza iz NRK-a. |
|
(309) |
Čak i uz smanjenje rabata na izvozni porez koji je NRK uvela u studenom 2024. velika količina uvoza i dalje ulazi na tržište Unije. Iz toga se može zaključiti da sama promjena rabata nije znatno utjecala na dinamiku tržišta. Analizirane su dvojbe povezane s koncentracijom tržišta. U tom smislu, Komisija je napomenula da regulatorna tijela općenito pažljivo nadziru koncentracije i preuzimanja kako bi spriječila protutržišno ponašanje. Međutim, takva pitanja nisu obuhvaćena ovim trgovinskim ispitnim postupkom. Na temelju toga te su tvrdnje odbačene. |
|
(310) |
Korisnik OPTIPLAN GmbH dostavio je primjedbe nakon roka navedenog u Obavijesti o pokretanju postupka, prema kojem sve zainteresirane strane moraju dostaviti svoja stajališta, informacije i popratne dokaze u roku od 37 dana od objave Obavijesti. OPTIPLAN je u svojem podnesku naveo da bi povećanje kombiniranih antidampinških i kompenzacijskih pristojbi utjecalo na njegove aktivnosti jer bi narušilo njegov lanac opskrbe zbog ograničene opskrbe i potrebe za kvalificiranjem novih dobavljača. OPTIPLAN je tvrdio i da bi se strožim mjerama povećali i njegovi troškovi. |
|
(311) |
Iako OPTIPLAN nije dostavio dokaze kojima bi potkrijepio tvrdnju o nestašici opskrbe, Komisija upućuje na uvodnu izjavu 307. u kojoj je to pitanje već riješeno. Budući da OPTIPLAN nije dostavio odgovor na upitnik, zahtjev koji se odnosi na troškove nije se mogao procijeniti. Te su primjedbe stoga odbačene. |
|
(312) |
Nakon objave društvo Proxim tvrdilo je da Komisija nije na odgovarajući način uzela u obzir situaciju i argumente Unijinih korisnika ojačanja od staklenih vlakana. Tvrdilo je da su korisnici u znatno težem konkurentskom položaju od proizvođača iz Unije, posebno onih koji su vertikalno integrirani. Proxim je tvrdio i da Komisija nije pružila odgovarajuću pomoć korisnicima da bi im olakšala učinkovito sudjelovanje u ispitnom postupku, što je dovelo do toga da njihovi interesi nisu na odgovarajući način uvaženi u nalazima. |
|
(313) |
Komisija je podsjetila da su svi poznati korisnici i nepovezani uvoznici navedeni u zahtjevu propisno obaviješteni o pokretanju revizije. Obavijest o pokretanju postupka objavljena je u Službenom listu, upitnici za korisnike i uvoznike objavljeni su na internetu i sve su strane pozvane da dostave primjedbe i zatraže saslušanja. Nekoliko korisnika, uključujući društvo Proxim, dostavilo je podneske, a strankama koje su to zatražile odobreno je saslušanje. Komisija je stoga zaključila da su korisnicima pružene sve mogućnosti za sudjelovanje i da su njihovi argumenti uzeti u obzir u skladu s postupovnim zahtjevima. |
|
(314) |
Proxim je tvrdio i da je, prema javno dostupnim informacijama, vlada Narodne Republike Kine krajem 2024. smanjila rabat na izvozni porez za određene kategorije nemetalnih mineralnih proizvoda, uključujući potencijalno relevantne tarifne stavke za ojačanja od staklenih vlakana (s 13 % na 9 %). Smatrao je da je tim smanjenjem zapravo snižena razina subvencioniranja na strani NRK-a, što se trebalo uzeti u obzir pri utvrđivanju razine kompenzacijskih mjera. |
|
(315) |
Kad je riječ o pozivanju na smanjenje rabata NRK-a na izvozni porez krajem 2024., Komisija je napomenula da su i nakon tog smanjenja rabata na tržište Unije i dalje ulazile velike količine dampinškog uvoza iz NRK-a. Kako je utvrđeno u ispitnom postupku, promjena rabata nije bitno promijenila dinamiku tržišta, koja je i dalje bila obilježena znatnim sniženjem i spriječenim rastom cijena zbog kineskog uvoza. Nadalje, do promjene rabata došlo je nakon razdoblja ispitnog postupka revizije, pa se nije mogla uzeti u obzir pri utvrđivanju razine subvencioniranja u ovom postupku. |
|
(316) |
Osim toga, Proxim je tvrdio da bi trenutačna razina mjera mogla naštetiti industrijama na kraju proizvodnog lanca u Uniji zbog povećanja njihovih troškova u usporedbi s konkurentima izvan Unije. Posebno je istaknuo rizik od smanjenja konkurentnosti korisnika iz Unije i mogućeg premještanja aktivnosti na kraju proizvodnog lanca izvan Unije. Proxim je stoga zatražio, kako bi se izbjegla nerazmjerna šteta korisnicima iz Unije, da Komisija osigura uravnoteženiji pristup između zaštite proizvođača iz Unije i interesa korisnika. |
|
(317) |
Kad je riječ o tvrdnji da bi mjere povećale troškove korisnika i smanjile njihovu konkurentnost u odnosu na gospodarske subjekte izvan Unije, Komisija je utvrdila da se očekuje da će učinak na troškove biti ograničen s obzirom na umjeren udio ojačanja od staklenih vlakana u ukupnim troškovima proizvodnje i dostupnost alternativnih izvora opskrbe. Komisija je zaključila da mjere neće bitno utjecati na konkurentnost korisnika iz Unije ni dovesti do premještanja aktivnosti na kraju proizvodnog lanca. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju. |
|
(318) |
Na temelju informacija dostupnih Komisiji i s obzirom da nije bilo smislenog odgovora korisnika i uvoznika nije bilo dokaza koji bi bili u suprotnosti sa zaključkom da se očekuje da će negativni učinak mjera na nepovezane uvoznike i korisnike biti ograničen i da neće biti veći od pozitivnog učinka mjera na proizvođače iz Unije. |
7.3. Interes dobavljača
|
(319) |
Društva koja isporučuju epoksilnu smolu industriji Unije Olin Epoxy & Chemicals International (SAD), Westlake Epoxy BV (NL) i Spolek pro chemickou a hutní výrobu, akciová společnost (CZ) izrazila su potporu provedbi mjera. Naglasila su važnost toga da se sve ključne komponente i materijali u tom vrijednosnom lancu nalaze u Uniji kako bi se osigurala otpornost u strateškim sektorima. Nadalje su tvrdila da će se održavanjem takve prisutnosti ojačati lanac opskrbe i povećati kapacitet Unije za inovacije i učinkovit odgovor na zahtjeve tržišta. |
7.4. Zaključak o interesu Unije
|
(320) |
Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da izmjena mjera na uvoz ojačanja od staklenih vlakana podrijetlom iz Kine nije u interesu Unije. |
|
(321) |
U skladu sa zaključkom u uvodnoj izjavi 267. industrija Unije pretrpjela je materijalnu štetu u razdoblju ispitnog postupka revizije. Stoga trenutačna razina mjera više nije dovoljna za suzbijanje dampinga koji uzrokuje štetu. |
8. KONAČNE ANTIDAMPINŠKE MJERE
|
(322) |
Na temelju zaključaka koje je Komisija donijela o dampingu, šteti, uzročnosti i interesu Unije, očito je da se postojećim mjerama ne postižu željeni rezultati u smislu uklanjanja štete. Stoga bi razinu postojećih mjera trebalo izmijeniti kako bi se spriječila šteta koju je industrija Unije nanijela dampinškim cijenama. |
|
(323) |
Kako bi utvrdila razinu mjera, Komisija je ispitala bi li pristojba niža od dampinške marže bila dovoljna za uklanjanje štete koja je industriji Unije prouzročena dampinškim uvozom. |
|
(324) |
Štete ne bi bilo da je industrija Unije mogla ostvariti ciljnu dobit prodajom proizvoda po ciljnoj cijeni u smislu članka 7. stavaka 2.c i 2.d osnovne uredbe. |
|
(325) |
U skladu s člankom 7. stavkom 2.c osnovne uredbe Komisija je za utvrđivanje ciljne dobiti uzela u obzir sljedeće čimbenike: razinu profitabilnosti prije povećanja uvoza iz zemlje koja je predmet ispitnog postupka, razinu profitabilnosti potrebnu za pokrivanje punih troškova i ulaganja, istraživanja i razvoja i inovacija te razinu profitabilnosti koja se očekuje u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Ta profitna marža ne bi trebala biti niža od 6 %. |
|
(326) |
Kad je riječ o razini profitabilnosti prije povećanja uvoza iz NRK-a, Komisija je razmotrila dobit koju su ostvarili proizvođači iz Unije u uzorku tijekom razdoblja od 10 godina. Navela je da je uvoz iz Kine bio prisutan na tržištu Unije tijekom svih deset godina pa stoga nije bilo moguće utvrditi profitnu maržu na temelju niti jedne od godina prije povećanja uvoza iz NRK-a. Osim toga, utvrđeno je da je na 2022. uvelike utjecao gospodarski oporavak nakon pandemije bolesti COVID-19 i nije se činila primjerenom za određivanje ciljne dobiti. Stoga se smatralo da je 2016. bila primjerena jer je to bila posljednja godina u kojoj je industrija Unije poslovala u uobičajenim tržišnim uvjetima nakon uvođenja antidampinških i kompenzacijskih mjera 2014. Industrija Unije ostvarila je 2016. dobit od 12,28 %, dok je uvoz iz NRK-a obuhvaćao 8 % potrošnje u Uniji (121). |
|
(327) |
Industrija Unije dostavila je dokaze da bi njezina razina ulaganja, istraživanja i razvoja te inovacija tijekom razmatranog razdoblja bila viša u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Komisija je provjerila te informacije tijekom posjeta radi provjere na licu mjesta pregledom interne evidencije društva koja se odnosi na planove ulaganja, odluke o upravljanju i financijske izvještaje. Utvrđeno je da su tvrdnje industrije Unije opravdane. Kako bi se to odrazilo u ciljnoj dobiti, Komisija je izračunala razliku između troškova ulaganja, istraživanja i razvoja te inovacija („IRI”) u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja, koje je dostavila industrija Unije, a Komisija provjerila, i stvarnih troškova IRI-ja tijekom razmatranog razdoblja. Na temelju provjerenih informacija o ulaganjima koja se nisu mogla provesti tijekom razmatranog razdoblja ciljne profitne marže povećale su se za od 0,26 % do 1,99 %, ovisno o proizvođačima u uzorku. |
|
(328) |
Stoga se ciljna dobit utvrđena u ovom ispitnom postupku u skladu s člankom 7 stavkom 2.c osnovne uredbe kretala od 12,54 % do 14,27 %, ovisno o stanju svakog društva u uzorku. |
|
(329) |
Na temelju navedenog Komisija je izračunala neštetnu cijenu istovjetnog proizvoda za industriju Unije primjenjujući prethodno spomenute ciljne profitne marže na trošak proizvodnje proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. |
|
(330) |
Naposljetku, u skladu s člankom 7. stavkom 2.d osnovne uredbe Komisija je procijenila buduće troškove koje će industrija Unije snositi tijekom razdoblja primjene mjere, a koji proizlaze iz multilateralnih sporazuma u području okoliša i njihovih protokola kojih je Unija stranka. Na temelju dostavljenih informacija, koje su potkrijepljene alatima za izvješćivanje i prognozama društava, Komisija je utvrdila da tijekom RIPR-a nisu postojali dodatni troškovi usklađivanja s tim konvencijama. |
|
(331) |
Komisija je zatim utvrdila razinu marže štete tako da je usporedila ponderirane prosječne uvozne cijene proizvođača izvoznika u uzorku koji surađuju u predmetnoj zemlji, bez antidampinških i kompenzacijskih pristojbi, s ponderiranom prosječnom neštetnom cijenom istovjetnog proizvoda koji su u razdoblju ispitnog postupka na tržištu Unije prodavali proizvođači iz Unije u uzorku. Sve razlike proizašle iz te usporedbe izražene su kao postotak ponderirane prosječne uvozne vrijednosti CIF. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 230., za proizvođača izvoznika u uzorku Taishan Fiberglass Inc. prodaja ostvarena na temelju posebnog sporazuma o opskrbi s proizvođačem iz Unije European Owens Corning Fiberglas SPRL isključena je iz izračuna marže štete. |
|
(332) |
Razina uklanjanja štete za „ostala društva koja surađuju” i za „sav ostali uvoz iz NRK-a” određena je na isti način kao i dampinška marža za ta društva i uvoz (vidjeti uvodne izjave 218. i 219.).
|
|
(333) |
Nakon objave društvo Glass Fibre Europe ukazalo je na određene administrativne pogreške u izračunu marže štete. Preispitivanjem tih primjedbi Komisija je utvrdila i ispravila pogreške u izračunima, što je rezultiralo prilagodbom marže štete o kojoj su obaviješteni kineski proizvođači izvoznici koji surađuju. |
|
(334) |
U skladu s člankom 24. stavkom 1. i člankom 15. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1037 Europskog parlamenta i Vijeća (122) i kako bi se izbjeglo dvostruko računanje, Komisija je prvo uvela konačnu kompenzacijsku pristojbu. Kompenzacijske pristojbe ostale su nepromijenjene, osim kompenzacijske pristojbe za društvo Jiangsu jer je za to društvo pristojba (4,9 %) utvrđena na razini marže štete u početnom ispitnom postupku. Nakon toga utvrđena je preostala konačna antidampinška pristojba, koja odgovara relevantnoj dampinškoj marži umanjenoj za iznos kompenzacijske pristojbe, a u slučaju društva Jiangsu za iznos subvencijske marže (5,8 %). Budući da je u ispitnom postupku utvrđeno da su dampinške marže bile niže od marži štete, antidampinške pristojbe uvode se na razini dampinških marži. Budući da je dampinška marža smanjena za cijeli iznos subvencioniranja, nije bilo problema s dvostrukim računanjem. |
|
(335) |
Na temelju prethodno navedenog stope pristojbi koje će se uvesti određene su kako slijedi:
|
|
(336) |
Stope pojedinačne antidampinške pristojbe za svako društvo određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. One stoga odražavaju stanje utvrđeno tijekom ovih ispitnih postupaka u odnosu na ta društva. Te se stope pristojbe stoga primjenjuju isključivo na uvoz proizvoda iz ispitnog postupka podrijetlom iz predmetne zemlje koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u normativnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, ne mogu se primjenjivati te stope te bi na njega trebalo primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz podrijetlom iz Narodne Republike Kine”. |
|
(337) |
Društvo može zatražiti primjenu te pojedinačne stope pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji (123). Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima je moguće dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, uredba o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije. |
|
(338) |
Kako bi se smanjio rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbe, potrebne su posebne mjere kojima se osigurava pravilna primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Pojedinačne antidampinške pristojbe primjenjuju se samo ako se carinskim tijelima država članica predoči valjani trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Dok se takav račun ne predoči, na uvoz bi se trebala primjenjivati antidampinška i kompenzacijska pristojba koja se primjenjuje na „svaki ostali uvoz podrijetlom iz Narodne Republike Kine”. |
|
(339) |
Iako je predočenje tog računa potrebno carinskim tijelima država članica za primjenu pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe na uvoz, to nije jedini element koji carinska tijela trebaju uzeti u obzir. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, carinska tijela država članica trebala bi provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) kako bi provjerila točnost podataka navedenih u deklaraciji i osigurala opravdanost daljnje primjene stope pristojbe, u skladu s carinskim propisima. |
|
(340) |
Ako se izvoz jednog od društava koja ostvaruju korist od nižih stopa pojedinačne pristojbe znatno poveća, posebno nakon uvođenja predmetnih mjera, takvo bi se povećanje moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U tim okolnostima i ako su ispunjeni uvjeti, moguće je pokrenuti ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera. Tim ispitnim postupkom može se, među ostalim, ispitati potreba za ukidanjem pojedinačnih stopa pristojbe i posljedično uvođenje pristojbe na razini zemlje. |
|
(341) |
Kako bi se osigurala ispravna primjena pristojbi, pristojbe za sav ostali uvoz podrijetlom iz Narodne Republike Kine trebale bi se primjenjivati ne samo na proizvođače izvoznike koji ne surađuju u ovom ispitnom postupku, nego i na proizvođače koji nisu izvozili u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka. |
|
(342) |
Proizvođači izvoznici koji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije nisu izvozili predmetni proizvod u Uniju trebali bi imati mogućnost od Komisije zatražiti da se na njih primijeni stopa antidampinške pristojbe za društva koja surađuju, ali nisu uključena u uzorak. Komisija bi taj zahtjev trebala odobriti ako su ispunjena tri uvjeta. Novi proizvođač izvoznik morao bi dokazati: (i) da tijekom razdoblja ispitnog postupka nije izvozio predmetni proizvod u Uniju; (ii) da nije povezan s proizvođačem izvoznikom koji je to činio; i (iii) da je nakon razdoblja ispitnog postupka izvozio predmetni proizvod ili je preuzeo neopozivu ugovornu obvezu izvoza znatne količine tog proizvoda. |
|
(343) |
Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
1. Tablica iz članka 1. stavka 2. Uredbe (EU) 2023/1452 zamjenjuje se sljedećom tablicom:
|
Društvo |
Konačna antidampinška pristojba |
Dodatna oznaka TARIC |
||||||||
|
Grupa CNBM:
|
23,0 % |
B990 |
||||||||
|
Jiangsu Changhai Composite Materials Holding Co., Ltd. |
17,2 % |
A983 |
||||||||
|
Ostala društva koja surađuju, tj. Chongqing Polycomp International Corporation |
20,5 % |
B991 |
||||||||
|
Sav ostali uvoz podrijetlom iz Narodne Republike Kine |
23,0 % |
A999 |
Članak 2.
Članak 1. stavak 2. Uredbe (EU) 2023/1452 može se izmijeniti kako bi se dodali novi proizvođači izvoznici iz Narodne Republike Kine i kako bi se na njih primjenjivala odgovarajuća ponderirana prosječna stopa antidampinške pristojbe za društva koja surađuju, ali nisu uključena u uzorak. Novi proizvođač izvoznik mora dostaviti dokaze:
|
(a) |
da nije izvozio proizvode opisane u članku 1. stavku 1. u razdoblju ispitnog postupka revizije (od 1. listopada 2023. do 30. rujna 2024.); |
|
(b) |
da nije povezan s izvoznicima ili proizvođačima na koje se primjenjuju mjere uvedene ovom Uredbom, a koji su možda surađivali u početnom ispitnom postupku; i |
|
(c) |
da je doista izvozio predmetni proizvod ili da je preuzeo neopozivu ugovornu obvezu izvoza znatne količine tog proizvoda u Uniju nakon razdoblja ispitnog postupka. |
Članak 3.
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 24. studenoga 2025.
Za Komisiju
Predsjednica
Ursula VON DER LEYEN
(1) SL L 176, 30.6.2016., str. 21., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2016/1036/oj.
(2) Provedbena uredba Vijeća (EU) br. 248/2011 od 9. ožujka 2011. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz određenih proizvoda od beskonačnih staklenih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 67, 15.3.2011., str. 2., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2011/248/oj).
(3) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1379/2014 оd 16. prosinca 2014. o uvođenju konačne kompenzacijske pristojbe na uvoz određenih proizvoda od filamentnih staklenih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine i izmjeni Provedbene uredbe Vijeća (EU) br. 248/2011 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz određenih proizvoda od beskonačnih staklenih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 367, 23.12.2014., str. 22., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2014/1379/oj).
(4) Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/724 оd 24. travnja 2017. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih proizvoda od beskonačnih staklenih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 107, 25.4.2017., str. 4., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2017/724/oj).
(5) Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/328 оd 24. veljače 2021. o uvođenju konačne kompenzacijske pristojbe na uvoz proizvoda od beskonačnih filamentnih staklenih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 18. Uredbe (EU) 2016/1037 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 65, 25.2.2021., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2021/328/oj).
(6) Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/1452 оd 13. srpnja 2023. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih proizvoda od beskonačnih staklenih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 179, 14.7.2023., str. 57., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2023/1452/oj).
(7) Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/870 оd 24. lipnja 2020. o uvođenju konačne kompenzacijske pristojbe i konačnoj naplati privremene kompenzacijske pristojbe uvedene na uvoz proizvoda od beskonačnih filamentnih staklenih vlakana podrijetlom iz Egipta i o uvođenju konačne kompenzacijske pristojbe na evidentirani uvoz proizvoda od beskonačnih filamentnih staklenih vlakana podrijetlom iz Egipta (SL L 201, 25.6.2020., str. 10., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2020/870/oj).
(8) Obavijest o pokretanju djelomične privremene revizije antisubvencijskih mjera koje se primjenjuju na uvoz proizvoda od beskonačnih filamentnih staklenih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL C, C/2024/5343, 30.8.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/5343/oj).
(9) Obavijest o pokretanju antidampinškog postupka u vezi s uvozom proizvoda od beskonačnih filamentnih staklenih vlakana (ojačanja od staklenih vlakana) podrijetlom iz Bahreina, Egipta i Tajlanda (SL C, C/2025/1135, 17.2.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2025/1135/oj).
(10) Obavijest o pokretanju privremene revizije antidampinških mjera koje se primjenjuju na uvoz proizvoda od beskonačnih filamentnih staklenih vlakana (ojačanja od staklenih vlakana) podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL C, C/2024/5344, 30.8.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/5344/oj).
(11) SL L 343, 29.12.2015., str. 558. ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2015/2447/oj
(12) https://tron.trade.ec.europa.eu/investigations/case-view?caseId=2749.
(13) SL L 107, 25.4.2017., uvodna izjava 49.
(14) SL L 179, 14.7.2023., uvodna izjava 183.
(15) Na temelju podataka dostavljenih tijekom postupka uzorkovanja.
(16) Vidjeti članak Shandong glass fiber: in 2025, the output of glass fiber and products will reach 1 million tons, EqualOcean. Dostupno na: https://equalocean.com/briefing/20220623230146629.
(17) Vidjeti internetske stranice društva na kojima se navodi da „planira ulaganje od ukupno 5 milijardi juana za izgradnju baze za proizvodnju staklenih vlakana s godišnjom proizvodnjom od 500 000 tona. U prvoj fazi projekta izgradit će se dvije velike proizvodne linije s pećima s ukupnim kapacitetom od 200 000 tona i dvije proizvodne linije za proizvodnju kompozitnog proizvoda od podloge od sječenih niti, s ukupnim kapacitetom od 10 000 tona. Prva proizvodna linija od 85 000 tona pokrenuta je i stavljena u proizvodnju 24. studenog 2017., a druga proizvodna linija od 120 000 tona 27. lipnja 2022.” Dostupno na http://sanleiglassfiber.com/?aboutus/.
(18) Vidjeti internetske stranice Kineskog udruženja industrije kompozitnih materijala, dostupne na Annual output of 600,000 tons of glass fiber! Taishan Glass Fiber Taiyuan Project is progressing in an orderly manner_China Composite Materials Industry Association official website.
(19) Vidjeti https://www.cnbm.com.cn/EN/000000160001/68057.html i https://www.jushi.com/business/group/huaian-company-847.html.
(20) https://pdf.irpocket.com/C5214/cXlT/CQ9H/RQLv.pdf, pristupljeno 22. kolovoza 2025.
(21) https://www.ft.com/content/345784e3-a9ce-4808-8f02-8919920c0ac6, pristupljeno 22. kolovoza 2025.
(22) Vidjeti bilješku 4., uvodna izjava 95.
(23) Vidjeti bilješku 5.
(24) Vidjeti bilješku 7.
(25) https://www.jeccomposites.com/news/spotted-by-jec/jushi-egypt-completes-the-construction-of-its-fourth-glass-fiber-production-line/?news_type=announcement,business&tax_product=glass-fiber, pristupljeno 22. kolovoza 2025.
(26) Vidjeti bilješku 6., uvodna izjava 111.
(27) Vidjeti bilješku 9.
(28) https://www.ft.com/content/16031b21-cb2f-40c7-a77d-1ac061196264, posljednji pregled 22. kolovoza 2025.
(29) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, COM(2022) 360 final od 20.7.2022.
(30) https://glassfibreeurope.eu/wp-content/uploads/2023/06/GFE_EU-Economic-Security-Strategy-and-the-Role-of-Glass-Fibre-June-2023.pdf, pristupljeno 22. kolovoza 2025.
(31) https://glassfibreeurope.eu/wp-content/uploads/2023/02/GFE_LCA-report-2023-February-2023.pdf, pristupljeno 21. kolovoza 2025.
(32) Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprječavanje i kontrola onečišćenja) (SL L 334, 17.12.2010., str. 17., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2010/75/oj).
(33) Direktiva (EU) 2024/1785 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. travnja 2024. o izmjeni Direktive 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća o industrijskim emisijama (integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja) i Direktive Vijeća 1999/31/EZ o odlagalištima otpada (SL L, 2024/1785, 15.7.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2024/1785/oj).
(34) https://www.avk-tv.de/wp-content/uploads/2025/02/AVK_MarktReport_2025_long_final_en-1.pdf, pristupljeno 22. kolovoza 2025.
(35) Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/492 оd 1. travnja 2020. o uvođenju konačnih antidampinških pristojbi na uvoz određenih tkanih i/ili prošivenih tkanina od staklenih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Egipta, http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2020/492/oj, Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/1452 оd 13. srpnja 2023. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih proizvoda od beskonačnih staklenih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća, http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2023/1452/oj, Provedbena uredba Komisije (EU) 2024/2673 оd 11. listopada 2024. o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz pređe od staklenih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine, http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2024/2673/oj, Provedbena uredba Komisije (EU) 2024/357 оd 23. siječnja 2024. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih tkanina otvorene mrežaste strukture od staklenih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine, kako je proširena na uvoz poslan iz Indije, Indonezije, Malezije, Tajvana i Tajlanda, nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća, http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2024/357/oj.
(36) Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/492, uvodne izjave 161., 162. i 167., Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/1452, uvodna izjava 68., Provedbena uredba Komisije (EU) 2024/2673, uvodna izjava 70., Provedbena uredba Komisije (EU) 2024/357, uvodne izjave od 139. do 140.
(37) Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/492, uvodne izjave od 116. do 119., Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/1452, uvodna izjava 53., Provedbena uredba Komisije (EU) 2024/2673, uvodna izjava 54., Provedbena uredba Komisije (EU) 2024/357, uvodne izjave od 76. do 81.
(38) Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/492, uvodne izjave od 120. do 122., Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/1452, uvodna izjava 56., Provedbena uredba Komisije (EU) 2024/2673, uvodna izjava 57., Provedbena uredba Komisije (EU) 2024/357, uvodne izjave od 82. do 88. Iako se može smatrati da pravo relevantnih državnih tijela na imenovanje i razrješenje ključnog rukovodstva u poduzećima u državnom vlasništvu, kako je predviđeno kineskim zakonodavstvom, odražava pripadajuća prava vlasništva, ćelije KPK-a u poduzećima u državnom i privatnom vlasništvu još su jedan važan način na koji država može utjecati na donošenje poslovnih odluka. Prema zakonu o trgovačkim društvima NRK-a u svakom se društvu mora osnovati organizacija KPK-a (s barem tri člana KPK-a, kako je određeno u Ustavu KPK-a), a društvo mora omogućiti uvjete za rad te partijske organizacije. Po svemu sudeći, u prošlosti se taj zahtjev nije uvijek poštovao ni strogo provodio. Međutim, barem od 2016. KPK je ojačao svoja prava na kontrolu poslovnih odluka poduzeća u državnom vlasništvu kao pitanje političkog načela. Zabilježeno je i da KPK vrši pritisak na privatna društva da na prvo mjesto stave „patriotizam” i da se pridržavaju partijske stege. U 2017. zabilježeno je da su partijske ćelije postojale u 70 % od približno 1,86 milijuna društava u privatnom vlasništvu i da je pritisak da organizacije KPK-a imaju konačnu riječ u poslovnim odlukama u društvima u kojima djeluju sve veći. Ta se pravila primjenjuju općenito na cijelo kinesko gospodarstvo u svim sektorima, uključujući proizvođače proizvoda iz postupka revizije i dobavljače njihovih ulaznih elemenata.
(39) Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/492, uvodne izjave od 123. do 138., Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/1452, uvodna izjava 60., Provedbena uredba Komisije (EU) 2024/2673, uvodna izjava 61., Provedbena uredba Komisije (EU) 2024/357, uvodne izjave od 89. do 109.
(40) Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/492, uvodne izjave od 139. do 142., Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/1452, uvodna izjava 62., Provedbena uredba Komisije (EU) 2024/2673, uvodna izjava 63., Provedbena uredba Komisije (EU) 2024/357, uvodne izjave od 110. do 115.
(41) Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/492, uvodne izjave od 143. do 145., Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/1452, uvodna izjava 63., Provedbena uredba Komisije (EU) 2024/2673, uvodna izjava 64., Provedbena uredba Komisije (EU) 2024/357, uvodne izjave od 116. do 118.
(42) Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/492, uvodne izjave od 146. do 155., Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/1452, uvodna izjava 64., Provedbena uredba Komisije (EU) 2024/2673, uvodna izjava 65., Provedbena uredba Komisije (EU) 2024/357, uvodne izjave od 119. do 133.
(43) Radni dokument službi Komisije o znatnim poremećajima u gospodarstvu Narodne Republike Kine u svrhu ispitnih postupaka trgovinske zaštite, 10. travnja 2024., SWD(2024) 91 final, dostupan na: https://ec.europa.eu/transparency/documents-register/detail?ref=SWD(2024)91&lang=en , uključujući prethodnu verziju dokumenta: Radni dokument službi Komisije o znatnim poremećajima u gospodarstvu Narodne Republike Kine u svrhu ispitnih postupaka trgovinske zaštite, 20. prosinca 2017., SWD(2017) 483 final/2, dostupan na: https://ec.europa.eu/transparency/documents-register/detail?ref=SWD(2017)483&lang=en.
(44) Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/1452, uvodna izjava 53.
(45) Ibid.
(46) Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/1452, uvodna izjava 47.
(47) Mišljenje Općeg odbora Komunističke partije Kine i Državnog vijeća o daljnjem produbljivanju reforme elektroenergetskog sustava (Zhong Fa [2015.] br. 9), Obavijest Odbora za gospodarstvo i informacijske tehnologije pokrajine Shandong o aktivnostima poduzetima u izgradnji tržišta električne energije 2017., LJXDL [2017.] br. 93, Obavijesti nadzornog odjela Nacionalne energetske uprave pokrajine Shandong o izmjeni pravila za izravno trgovanje električnom energijom iz 2017. [2017.], br. 36, Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/1690, uvodna izjava 461., Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/328, uvodna izjava 137.
(48) Izvješće, poglavlje 9., str. 257.–260.
(49) Izvješće – poglavlje 6., str. 139., 149.–152., 156.–160., 165.–167. i 169.–171.
(50) Vidjeti: https://www.jushi.com/about (pristupljeno 24. lipnja 2025.).
(51) Vidjeti: https://www.ctgf.com/channels/4.html (pristupljeno 24. lipnja 2025.).
(52) Vidjeti: https://www.cpicfiber.com/channels/2.html# (pristupljeno 24. lipnja 2025.).
(53) Vidjeti: https://finance.sina.com.cn/roll/2024-08-28/doc-incmesvn3606747.shtml pristupljeno 24. lipnja 2025.
(54) Vidjeti članak 33. Statuta KPK-a, članak 19. kineskog Zakona o trgovačkim društvima. Vidjeti i Izvješće – poglavlje 3., str. 47.–50.
(55) Vidjeti: http://www.cfia.xin/page61?article_id=14 (pristupljeno 24. lipnja 2025.).
(56) Vidjeti Statut CFGIA-a, članak 3., dostupan na: http://www.cfia.xin/page61?article_id=14 (pristupljeno 24. lipnja 2025.).
(57) Ibid.
(58) Vidjeti Statut CFGIA-a, članak 34., dostupan na: http://www.cfia.xin/page61?article_id=14 (pristupljeno 24. lipnja 2025.).
(59) Vidjeti: http://www.cfia.xin/page61?article_id=13 (pristupljeno 24. lipnja 2025.).
(60) Vidjeti 14. petogodišnji plan razvoja industrije sirovina, odjeljak III. pododjeljak 3., dostupan na: https://www.gov.cn/zhengce/zhengceku/2021-12/29/content_5665166.htm (pristupljeno 24. lipnja 2025.).
(61) Vidjeti: https://www.ndrc.gov.cn/xxgk/zcfb/fzggwl/202312/t20231229_1362999.html (pristupljeno 24. lipnja 2025.).
(62) Vidjeti: https://www.ncsti.gov.cn/kjdt/tzgg/202312/t20231225_145433.html (pristupljeno 24. lipnja 2025.).
(63) Vidjeti 14. petogodišnji plan pokrajine Shandong za građevinske materijale, poglavlje IV. odjeljak 4., dostupan na: https://huanbao.bjx.com.cn/news/20211129/1190544.shtml (pristupljeno 24. lipnja 2025.).
(64) Vidjeti: https://www.cq.gov.cn/zwgk/zfxxgkml/szfwj/qtgw/202203/t20220318_10526318.html (pristupljeno 24. lipnja 2025.).
(65) Vidjeti Trogodišnji akcijski plan za strateške i nove industrije pokrajine Guangxi, dostupan na: http://guoqing.china.com.cn/zhuanti/2022-06/24/content_78288713.htm (pristupljeno 24. lipnja 2025.).
(66) Vidjeti 14. petogodišnji plan za visokokvalitetni razvoj industrije novih materijala pokrajine Hubei, dostupan na: https://jxt.hubei.gov.cn/fbjd/xxgkml/jhgh/202203/t20220325_4056642.shtml (pristupljeno 24. lipnja 2025.).
(67) Vidjeti 14. petogodišnji plan za razvoj novih materijala pokrajine Zhejiang, dostupan na: https://fzggw.zj.gov.cn/art/2021/6/24/art_1229539890_4671248.html (pristupljeno 24. lipnja 2025.).
(68) Vidjeti: https://www.cnbm.com.cn/CNBM/000000020002/66821.html (pristupljeno 27. lipnja 2025.).
(69) Vidjeti: https://www.jushi.com/news/party-building (pristupljeno 27. lipnja 2025.).
(70) Vidjeti Statut društva dostupan na: https://pdf.dfcfw.com/pdf/H2_AN202203181553440430_1.pdf?1647632338000.pdf (pristupljeno 27. lipnja 2025.).
(71) Vidjeti: https://www.ctgf.com/contents/90/1677.html (pristupljeno 27. lipnja 2025.).
(72) Vidjeti: https://www.ctgf.com/contents/91/1625.html (pristupljeno 27. lipnja 2025.).
(73) Ibid.
(74) Vidjeti godišnje izvješće društva CPIC za 2024., str. 42., dostupno na: http://file.finance.sina.com.cn/211.154.219.97:9494/MRGG/CNSESZ_STOCK/2025/2025-3/2025-03-27/10811471.PDF (pristupljeno 27. lipnja 2025.).
(75) Vidjeti: http://guoqing.china.com.cn/zhuanti/2022-06/24/content_78288713.htm (pristupljeno 27. lipnja 2025.).
(76) Vidjeti: https://jjxxw.cq.gov.cn/zwgk_213/zcjd/wzjd/202312/t20231204_12644698.html (pristupljeno 27. lipnja 2025.).
(77) Ibid.
(78) Provedbena uredba Komisije (EU) 2024/1959, uvodne izjave od 153. do 157. i Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/2180, uvodne izjave od 82. do 84., Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/752, uvodna izjava 67.
(79) Vidjeti odjeljak VIII.16, dostupan na: https://www.gov.cn/zhengce/zhengceku/2022-04/08/content_5683972.htm#msdynttrid=WRmyf07ph0z74SHmXoOLKjRWl09BdZ4lGdYp9fiI9xU (pristupljeno 18. travnja 2025.).
(80) Otvoreni podaci Svjetske banke – viši srednji dohodak, https://data.worldbank.org/income-level/upper-middle-income.
(81) https://www.xinyiglass.com/en/floatglass/list.aspx.
(82) Wanda New Material (Thailand) Company Limited (privatno društvo) i Thai United Glass Fibre Company Limited (privatno društvo).
(84) Trgovina staklenim vlaknima u Turskoj | Opservatorij ekonomske složenosti. Dostupno na: https://oec.world/en/profile/bilateral-product/glass-fibers/reporter/tur.
(85) Trgovina staklenim vlaknima u Tajlandu | Opservatorij ekonomske složenosti. Dostupno na: https://oec.world/en/profile/bilateral-product/glass-fibers/reporter/tha.
(86) http://wandafiber.com/about-us/.
(87) http://www.thaiunited.co.th/.
(88) Vidjeti podatke o grupi Şişecam Chemicals, kad je društvo Şişecam Elyaf San. A.Ş grupirano u kemijski ogranak grupe. Dostupno na https://www.sisecam.com/en/investor-relations/presentations-and-bulletins/annual-reports/digital-annual-report/2022/index.html#sisecam-at-a-galance/4.
(89) Na temelju podataka objavljenih u izvješću Multimarket Insight - Global Pyrophyllite Professional Survey Report 2024, Forecast to 2029 i dostupnih u otvorenoj dokumentaciji.
(90) https://multimarketinsight.com/.
(91) Provedbena uredba Komisije (EU) 2024/2163 оd 14. kolovoza 2024. o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz biodizela podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L, 2024/2163, 16.8.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2024/2163/oj).
(92) Provedbena uredba Komisije (EU) 2024/2673 оd 11. listopada 2024. o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz pređe od staklenih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine, uvodna izjava 106., Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/2011 оd 17. studenog 2021. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz kabela od optičkih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine, uvodna izjava 338., Provedbena uredba Komisije (EU) 2025/291 оd 13. veljače 2025. o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz dekorativnog papira podrijetlom iz Narodne Republike Kine, uvodna izjava 162.
(93) https://www.volza.com/p/wollastonite/import/import-in-turkey/.
(94) Definirano kao „Otpaci i lomljevina od gustih tkanina od rovinga od staklenih vlakana, mehanički spojenih (osim tkanih)”, vidjeti https://www.tariffnumber.com/2025/70196210.
(95) Prema Europskom carinskom portalu to je definirano kao „guste tkanine od rovinga od staklenih vlakana, mehanički spojene (osim tkanih)”; vidjeti https://www.tariffnumber.com/2025/701962.
(96) Objavljeno na stranicama agencije Multimarket Insights i dostupno u otvorenoj datoteci.
(97) https://data.tuik.gov.tr/Bulten/Index?p=Structure-of-Earnings-Statistics-2023-53700.
(98) https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/explore/all/envir?lang=en&subtheme=nrg.nrg_price.nrg_pc&display=list&sort=category&extractionId=nrg_pc_205.
(99) https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/explore/all/envir?lang=en&subtheme=nrg.nrg_price.nrg_pc&display=list&sort=category&extractionId=nrg_pc_205.
(100) https://www.invest.gov.tr/en/investmentguide/pages/cost-of-doing-business.aspx.
(101) comtrade.un.org.
(102) https://data.tuik.gov.tr/Bulten/Index?p=Structure-of-Earnings-Statistics-2023-53700.
(103) https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/explore/all/envir?lang=en&subtheme=nrg.nrg_price.nrg_pc&display=list&sort=category&extractionId=nrg_pc_205.
(104) https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/explore/all/envir?lang=en&subtheme=nrg.nrg_price.nrg_pc&display=list&sort=category&extractionId=nrg_pc_205.
(105) https://www.invest.gov.tr/en/investmentguide/pages/cost-of-doing-business.aspx.
(106) Uredba (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o zajedničkim pravilima za uvoz iz određenih trećih zemalja (SL L 123, 19.5.2015., str. 33., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2015/755/oj). U članku 2. stavku 7. osnovne uredbe navodi se da se domaće cijene u tim zemljama ne mogu upotrijebiti za određivanje uobičajene vrijednosti.
(107) Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/492 оd 1. travnja 2020. o uvođenju konačnih antidampinških pristojbi na uvoz određenih tkanih i/ili prošivenih tkanina od staklenih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Egipta, uvodna izjava 245.
(108) https://data.tuik.gov.tr/Bulten/Index?p=Structure-of-Earnings-Statistics-2023-53700.
(109) https://data.tuik.gov.tr/Bulten/Index?p=Labour-Input-Indices-Quarter-I:-January-March,-2024-53682&dil=2.
(110) https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/explore/all/envir?lang=en&subtheme=nrg.nrg_price.nrg_pc&display=list&sort=category&extractionId=nrg_pc_205.
(111) https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/explore/all/envir?lang=en&subtheme=nrg.nrg_price.nrg_pc&display=list&sort=category&extractionId=nrg_pc_205.
(112) https://www.invest.gov.tr/en/investmentguide/pages/cost-of-doing-business.aspx.
(113) https://www.sisecam.com/en/investor-relations/annual-reports.
(114) Provedbena uredba Komisije (EU) 2024/2673 оd 11. listopada 2024. o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz pređe od staklenih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L, 2024/2673, 14.10.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2024/2673/oj).
(115) Vidjeti presudu od 7. ožujka 2024., AO Nevinnomysskiy Azot i AO Novomoskovskaya Aktsionernaya Kompania NAK „Azot”/Europska komisija, C-725/22, ECLI:EU:C:2024:217, t. 67. i 72.
(116) Presuda od 14. ožujka 1990., Gestetner Holdings plc/Vijeće i Komisija Europskih zajednica, C-156/87, ECLI:EU:C:1990:116, t. 31.
(117) Presuda od 7. ožujka 2024., AO Nevinnomysskiy Azot i AO Novomoskovskaya Aktsionernaya Kompania NAK „Azot”/Europska komisija, C-725/22, ECLI:EU:C:2024:217, t. 66.
(118) Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/492 оd 1. travnja 2020. o uvođenju konačnih antidampinških pristojbi na uvoz određenih tkanih i/ili prošivenih tkanina od staklenih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Egipta, SL L 108, 6.4.2020., uvodna izjava 272.
(119) https://tron.trade.ec.europa.eu/investigations/case-view?caseId=2749.
(120) Vidjeti bilješku 7.
(121) Vidjeti bilješku 7.
(122) Uredba (EU) 2016/1037 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (SL L 176, 30.6.2016., str. 55., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2016/1037/oj).
(123) European Commission, Directorate-General for Trade, Directorate G, Wetstraat 170 Rue de la Loi, 1040 Bruxelles/Brussel, Belgique/België.
ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2025/2337/oj
ISSN 1977-0847 (electronic edition)