(1)

Provedbenom uredbom (EU) 2018/186 (2) Europska komisija je uvela antidampinške pristojbe na uvoz određenih čelikâ otpornih na koroziju podrijetlom iz Narodne Republike Kine („početne mjere”). Ispitni postupak koji je doveo do uvođenja početnih mjera dalje u tekstu naziva se „početni ispitni postupak”.

(2)

Antidampinške pristojbe proširene su na uvoz neznatno izmijenjenih određenih čelikâ otpornih na koroziju poslanih iz Narodne Republike Kine („Kina”, „NRK” ili „predmetna zemlja”) Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2020/1156 (3), kako je zadnje izmijenjena Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2020/1994 (4). Produljenje se ne primjenjuje na uvoz određenih čelikâ otpornih na koroziju koje proizvode kineski proizvođači izvoznici društva Beijing Shougang Cold Rolling Co., Ltd i Shougang Jingtang United Iron and Steel Co., Ltd.

(3)

Antidampinške pristojbe koje su trenutačno na snazi iznose od 17,2 % do 27,9 % na uvoz od proizvođača izvoznika u uzorku, odnosno 26,1 % na uvoz od trgovačkih društava izvan uzorka koja surađuju, dok stopa pristojbe na uvoz od svih ostalih društava iz NRK-a iznosi 27,9 %.

(4)

Nakon objave obavijesti o skorom isteku mjera (5) Europska komisija („Komisija”) primila je zahtjev za reviziju u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe.

(5)

Zahtjev za reviziju je 8. studenoga 2022. podnijelo Europsko udruženje proizvođača čelika Eurofer („podnositelj zahtjeva”) u ime industrije Unije koja proizvodi određene čelike otporne na koroziju u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe. Zahtjev za reviziju temeljio se na činjenici da bi istekom mjera vjerojatno došlo do ponavljanja dampinga i ponavljanja štete za industriju Unije.

(6)

Nakon savjetovanja s odborom osnovanim na temelju članka 15. stavka 1. osnovne uredbe Komisija je utvrdila da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera te je na temelju članka 11. stavka 2. osnovne uredbe 8. veljače 2023. pokrenula reviziju zbog predstojećeg isteka mjera u vezi s uvozom određenih čelikâ otpornih na koroziju podrijetlom iz NRK-a u Uniju. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (6) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(7)

Ispitnim postupkom u vezi s nastavkom ili ponavljanjem dampinga obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2022. do 31. prosinca 2022. („razdoblje ispitnog postupka revizije” ili „RIPR”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2019. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”).

(8)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju ispitnog postupka posebno obavijestila podnositelja zahtjeva, druge poznate proizvođače iz Unije, poznate proizvođače u NRK-u i tijela NRK-a, poznate uvoznike i korisnike te udruženja za koja se zna da se na njih odnosi pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera te ih je pozvala na sudjelovanje.

(9)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima. Nijedna zainteresirana strana nije zatražila saslušanje.

(10)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da je moguće da će provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

(11)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Komisija je uzorak odabrala na temelju količine proizvedenih i prodanih proizvoda u Uniji koje su prijavili proizvođači iz Unije u okviru analize reprezentativnosti prije pokretanja postupka, uzimajući u obzir i njihov zemljopisni položaj. Taj privremeni uzorak sastojao se od triju proizvođača iz Unije iz triju različitih država članica. Uzorak je činio gotovo 32 % procijenjene ukupne količine proizvedenog istovjetnog proizvoda u Uniji i više od 37 % procijenjene ukupne količine prodanog istovjetnog proizvoda na slobodnom tržištu u Uniji (7). U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku. Nijedna strana nije iznijela primjedbe u danom roku.

(12)

Komisija je bilješkom u dokumentaciji od 3. travnja 2023. obavijestila zainteresirane strane o svojoj odluci da ne mijenja sastav konačnog uzorka proizvođača iz Unije iako je preliminarno ispitivanje odgovora na upitnik triju proizvođača iz Unije u uzorku pokazalo da konačni uzorak čini oko 29 % procijenjene ukupne količine proizvedenog istovjetnog proizvoda u Uniji i 26 % procijenjene ukupne količine prodanog istovjetnog proizvoda u Uniji. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe na bilješku. Nijedna strana nije iznijela primjedbe u danom roku.

(13)

Provjerom u poslovnim prostorima društva ArcelorMittal Bremen GmbH utvrđeno je kako se na razini grupe ArcelorMittal pogrešno shvaća proizvod iz postupka revizije. Za društvo ArcelorMittal Bremen GmbH pogrešno izvješćivanje značilo je da su stvarno proizvedene i prodane količine bile manje od onih navedenih u odgovoru na upitnik do te mjere da subjekt više nije ispunjavao uvjete za sudjelovanje u uzorku. Komisija je odlučila zamijeniti predmetno društvo drugim proizvođačem iz iste grupe. Tako utvrđen konačni uzorak sastojao se od triju proizvođača iz Unije sa sjedištem u tri različite države članice, koji su naposljetku činili 29 % ukupne količine proizvedenog istovjetnog proizvoda u Uniji i 33 % ukupne količine prodanog istovjetnog proizvoda na slobodnom tržištu u Uniji. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o konačnom uzorku. Nijedna strana nije iznijela primjedbe u danom roku.

(14)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka bio potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(15)

Nijedan nepovezani uvoznik nije dostavio zatražene informacije. Komisija je stoga odlučila da odabir uzorka nije potreban. Nisu primljene primjedbe na tu odluku.

(16)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka bio potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika u NRK-u zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Uz to, Komisija je zatražila od Misije Narodne Republike Kine da utvrdi ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da stupi u kontakt s njima.

(17)

Nijedan proizvođač izvoznik iz NRK-a nije dostavio zatražene podatke u utvrđenom roku i/ili pristao da ga se uključi u uzorak. Stoga je Komisija, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 29., obavijestila nadležna tijela NRK-a i zainteresirane strane da zbog nedovoljne suradnje Komisija može primijeniti članak 18. osnovne uredbe na nalaze o NRK-u.

(18)

Komisija je Vladi Narodne Republike Kine („kineska vlada”) poslala upitnik o postojanju znatnih poremećaja u NRK-u u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe.

(19)

Komisija je podnositelju zahtjeva poslala upitnik i zatražila od proizvođača iz Unije u uzorku da ispune upitnik dostupan na internetu. Upitnici za proizvođače iz Unije, nepovezane uvoznike i kineske proizvođače izvoznike objavljeni su na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu (8) na dan pokretanja postupka.

(20)

Odgovori na upitnik primljeni su od proizvođača iz Unije u uzorku i od podnositelja zahtjeva.

(21)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i štete te interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih stranaka:

(22)

Komisija je 14. prosinca 2023. objavila bitne činjenice i razmatranja na temelju kojih je namjeravala zadržati antidampinške pristojbe koje su na snazi. Svim je stranama odobren rok u kojem su mogle iznijeti primjedbe na objavu i zatražiti saslušanje.

(23)

Podnositelj zahtjeva pozdravio je nalaze i zaključak koji je objavila Komisija. Nijedna druga strana nije iznijela primjedbe.

(24)

Proizvod iz postupka revizije isti je kao i onaj u početnom ispitnom postupku, odnosno plosnati valjani proizvodi od željeza ili legiranog ili nelegiranog čelika; prevučeni aluminijem; platirani ili prevučeni cinkom i/ili aluminijem i nijednim drugim metalom s pomoću vruće galvanizacije; kemijski pasivirani; s masenim udjelom: ugljika od 0,015 % ili većim, ali manjim od 0,170 %, aluminija od 0,015 % ili većim, ali manjim od 0,100 %, niobija ne većim od 0,045 %, titanija ne većim od 0,010 % te vanadija ne većim od 0,010 %; koji se stavljaju na raspolaganje u obliku kolutova, rezanih ploča i uskih traka.

(25)

Isključeni su sljedeći proizvodi:

(26)

Proizvod iz postupka revizije trenutačno je razvrstan u oznake KN ex 7210 41 00, ex 7210 49 00, ex 7210 61 00, ex 7210 69 00, ex 7212 30 00, ex 7212 50 61, ex 7212 50 69, ex 7225 92 00, ex 7225 99 00, ex 7226 99 30 i ex 7226 99 70 (oznake TARIC 7210410020, 7210490020, 7210610020, 7210690020, 7212300020, 7212506120, 7212506920, 7225920020, 7225990022, 7225990092, 7226993010, 7226997094).

(27)

Proizvod koji je predmet ovog ispitnog postupka proizvod je iz postupka revizije podrijetlom iz Narodne Republike Kine.

(28)

Kako je utvrđeno u početnom ispitnom postupku, ovim je ispitnim postupkom revizije zbog predstojećeg isteka mjera potvrđeno da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

(29)

Stoga se ti proizvodi smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

(30)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije uvoz određenih čelikâ otpornih na koroziju iz NRK-a gotovo je nestao s tržišta Unije. Prema podacima Eurostata uvoz čelikâ otpornih na koroziju iz NRK-a iznosio je 953 tone u razdoblju ispitnog postupka revizije, u usporedbi s 1 857 490 tona u početnom ispitnom postupku. Uvoz se 2021. povećao, ali to se može pripisati previranju na tržištu zbog posljedica pandemije bolesti COVID-19.

(31)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 17., nijedan proizvođač izvoznik iz NRK-a nije surađivao u ispitnom postupku. Komisija je stoga obavijestila tijela NRK-a da zbog nesuradnje može primijeniti članak 18. osnovne uredbe na nalaze o NRK-u. Nije zaprimljen nijedan odgovor zbog čega je Komisija odlučila primijeniti članak 18.

(32)

Stoga su se, u skladu s člankom 18. osnovne uredbe, nalazi o vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga temeljili na raspoloživim podacima, posebno informacijama iz zahtjeva za reviziju, javno dostupnim podacima meksičkih proizvođača čelikâ otpornih na koroziju, podacima dobivenima iz baze podataka Global Trade Atlas i od Komisije za regulaciju energije te informacijama koje su objavili meksička vlada, društva Global Petrol Prices i Međunarodne organizacije rada.

(33)

Budući da su pri pokretanju ispitnog postupka bili raspoloživi dostatni dokazi koji su u pogledu NRK-a upućivali na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, Komisija je pokrenula ispitni postupak na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(34)

Kako bi prikupila informacije koje je smatrala potrebnima za ispitni postupak u pogledu navodnih znatnih poremećaja, Komisija je kineskoj vladi poslala upitnik. Osim toga, Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve zainteresirane strane da iznesu svoja stajališta te dostave informacije i popratne dokaze o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u roku od 37 dana od datuma objave Obavijesti o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije.

(35)

Kineska vlada nije dostavila odgovor na upitnik, a u utvrđenom roku nije primljen nikakav podnesak o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(36)

Komisija je stoga obavijestila kinesku vladu da će za utvrđivanje postojanja znatnih poremećaja u NRK-u koristiti raspoložive podatke u smislu članka 18. osnovne uredbe. Kineska vlada nije dostavila primjedbe o tome.

(37)

Osim toga, Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka navela da će, s obzirom na raspoložive dokaze, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe možda morati odabrati odgovarajuću reprezentativnu zemlju za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti na temelju nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti. Komisija je navela i da će ispitati druge moguće odgovarajuće zemlje u skladu s kriterijima utvrđenima u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe.

(38)

Komisija je 27. lipnja 2023. dokumentaciji dodala bilješku o izvorima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti („bilješka o izvorima”). Bilješka o izvorima ažurirana je 6. srpnja 2023. te je zainteresiranim stranama dano dovoljno vremena za iznošenje primjedbi.

(39)

Komisija je putem bilješke o izvorima usto obavijestila zainteresirane strane o tome kako namjerava koristiti Meksiko kao reprezentativnu zemlju te o relevantnim izvorima koje namjerava koristiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti.

(40)

Komisija je u bilješci o izvorima obavijestila zainteresirane strane da će zbog nesuradnje druge izravne troškove i režijske troškove proizvodnje temeljiti na podacima o industriji Unije navedenima u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera i na dodatnim informacijama koje je primila od podnositelja zahtjeva te da će ih izraziti u postocima.

(41)

Zainteresirane strane obavijestila je i o tome da će na temelju javno dostupnih informacija za jednog meksičkog proizvođača, Ternium S.A., utvrditi troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit.

(42)

Naposljetku, Komisija je u bilješci o izvorima pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe na izvore i primjerenost Meksika kao reprezentativne zemlje te da predlože i druge zemlje ako dostave dovoljno informacija o relevantnim kriterijima. Nije zaprimljena nijedna primjedba.

(43)

U skladu s člankom 2. stavkom 1. osnovne uredbe „uobičajena vrijednost obično se temelji na cijenama, koje su nezavisni kupci platili ili plaćaju, u uobičajenom tijeku trgovine, u zemlji izvoznici”.

(44)

Međutim, prema članku 2. stavku 6.a točki (a) osnovne uredbe, „ako se utvrdi […] da upotreba domaćih cijena i troškova u zemlji izvoznici nije primjerena zbog toga što u toj zemlji postoje znatni poremećaji u smislu točke (b), uobičajena vrijednost izračunava se isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti” i ona „uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”.

(45)

Kako je dodatno objašnjeno u nastavku, Komisija je u ovom ispitnom postupku na temelju raspoloživih dokaza i s obzirom na nesuradnju kineske vlade i proizvođača izvoznika zaključila da je primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe primjerena.

(46)

U nedavnim ispitnim postupcima povezanima sa sektorom čelika u NRK-u (9) Komisija je utvrdila postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe.

(47)

U tim ispitnim postupcima Komisija je utvrdila postojanje znatnih državnih intervencija u NRK-u kojima se narušava djelotvorna raspodjela resursa u skladu s tržišnim načelima (10). Konkretno, Komisija je zaključila da u sektoru čelika, koji je glavna sirovina za proizvodnju proizvoda iz postupka revizije, ne samo da postoji znatan udio vlasništva kineske vlade u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) prve alineje osnovne uredbe (11) nego i kineska vlada može utjecati na cijene i troškove zbog prisutnosti države u poduzećima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) druge alineje osnovne uredbe (12). Komisija je utvrdila i da prisutnost i intervencije države na financijskim tržištima te u nabavi sirovina i ulaznih elemenata stvaraju dodatne poremećaje na tržištu. U načelu, zbog sustava planiranja u NRK-u resursi su koncentrirani u sektorima za koje je kineska vlada odredila da su strateški ili na drugi način politički važni, umjesto da se raspodjeljuju u skladu s tržišnim silama (13). Komisija je nadalje zaključila da se kinesko zakonodavstvo o stečaju i vlasništvu ne primjenjuje na ispravan način u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) četvrte alineje osnovne uredbe, što dovodi do poremećaja, posebno kada se omogućuje nastavak poslovanja nesolventnih poduzeća te pri dodjeli prava korištenja zemljišta u NRK-u (14). Isto tako, Komisija je utvrdila poremećaje u troškovima plaća u sektoru keramike u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) pete alineje osnovne uredbe (15) i poremećaje na financijskim tržištima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe, posebno kad je riječ o pristupu kapitalu za poslovne subjekte u NRK-u (16).

(48)

Kao u prethodnim ispitnim postupcima za sektor čelika u NRK-u Komisija je u ovom ispitnom postupku ispitala je li primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u s obzirom na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Komisija je to učinila na temelju raspoloživih dokaza iz dokumentacije, uključujući dokaze iz zahtjeva te iz Radnog dokumenta službi Komisije o znatnim poremećajima u gospodarstvu Narodne Republike Kine u svrhu ispitnih postupaka trgovinske zaštite (17) („Izvješće”), koji se oslanja na javno dostupne izvore. Ta analiza obuhvaćala je ispitivanje znatnih vladinih intervencija u gospodarstvu NRK-a općenito, ali i konkretne situacije na tržištu u relevantnom sektoru, uključujući proizvod iz postupka revizije. Komisija je te dokazne materijale nadopunila svojim istraživanjem raznih kriterija relevantnih za potvrdu postojanja znatnih poremećaja u NRK-u, kako je u tom smislu utvrđeno i u prethodnim ispitnim postupcima.

(49)

U zahtjevu se tvrdilo da na kinesko gospodarstvo u cjelini uvelike utječu različite znatne državne intervencije zbog čega se u ovom ispitnom postupku ne mogu upotrebljavati domaće cijene i troškovi kineske industrije čelika. Kako bi potkrijepio svoje stajalište, u zahtjevu se upućuje na Izvješće, kinesko zakonodavstvo, daljnja izvješća i dodatne nepotvrđene dokaze o poremećajima u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(50)

Konkretnije, u zahtjevu je istaknuto da se intervencionizam kineske vlade pojavljuje u različitim oblicima (administrativnom, financijskom i regulativnom) u kontekstu doktrine „socijalističkog tržišnog gospodarstva” koja je dio Statuta NRK-a, sveprisutnosti Komunističke partije Kine („KPK”) i utjecaja države na gospodarstvo u obliku inicijativa strateškog planiranja.

(51)

U zahtjevu su navedeni primjeri elemenata koji upućuju na postojanje poremećaja, kako je navedeno u članku 2. stavku 6.a točki (b) od prve do šeste alineje osnovne uredbe. Konkretno, podnositelj zahtjeva tvrdio je sljedeće:

(52)

Kineska država ne samo da aktivno određuje i nadzire način na koji pojedinačna poduzeća u državnom vlasništvu provode opće gospodarske politike nego i iskorištava svoja prava na sudjelovanje u njihovu donošenju operativnih odluka. To se u pravilu postiže rotacijom kadrova između državnih tijela i poduzeća u državnom vlasništvu, prisutnošću članova partije u izvršnim tijelima poduzeća u državnom vlasništvu i partijskih ćelija u društvima te oblikovanjem korporativne strukture u sektoru poduzeća u državnom vlasništvu. Zauzvrat, poduzeća u državnom vlasništvu imaju poseban status u kineskom gospodarstvu. Taj im status donosi niz gospodarskih koristi, ponajprije zaštitu od tržišnog natjecanja i povlašteni pristup relevantnim ulaznim elementima, uključujući financiranje. Veća financijska poluga i produktivnost rada dovode do naglog porasta duga poduzeća u državnom vlasništvu, koji je potaknut smanjenjem kamatnih troškova. To pokazuje kako monetarni uvjeti lako mogu dovesti do brze akumulacije duga poduzeća u državnom vlasništvu (18). Ta kontrola i politički nadzor posebno su važni u sektoru čelika, u kojem je toplovaljani plosnati čelik daleko najveći ulazni element u proizvodnji čelikâ otpornih na koroziju, u kojem kineska vlada i dalje ima znatan udio u vlasništvu i u kojem namjerava konsolidirati 60 % proizvodnje željeza i čelika u približno deset velikih poduzeća do 2025.

(53)

Država može utjecati na cijene i troškove svojom prisutnošću u poduzećima, posebno putem ćelija KPK-a u poduzećima u državnom i privatnom vlasništvu, među ostalim u odnosu na proizvođače čelikâ otpornih na koroziju i dobavljače njihovih ulaznih elemenata. U javnim dokumentima proizvođača u državnom vlasništvu ponekad se naglašava povezanost s kineskom državom, primjerice u priopćenju za medije društva China Baowu iz 2021., u kojem se navodi da je to društvo pomno proučilo i provodilo ideje iznesene na dvjema sjednicama Nacionalnog narodnog kongresa koje se temelje na novoj fazi razvoja te kako je odlučno promicalo zadaće iz 14. petogodišnjeg strateškog plana društva China Baowu. Naposljetku, prisutnost i intervencija države na financijskim tržištima te u nabavi sirovina i ulaznih elemenata stvaraju dodatne poremećaje na tržištu.

(54)

Kineska vlada uvela je mjere kojima subjekte potiče da postupaju u skladu s ciljevima javne politike pružanja potpore određenim industrijama, uključujući proizvodnju čelikâ otpornih na koroziju i nabavu sirovina za njegovu proizvodnju. Te mjere onemogućuju normalno djelovanje tržišnih sila. Primjeri takvih mjera uključuju brojne planove, smjernice i druge dokumente koji se odnose na čelik, a izdaju se na nacionalnoj, regionalnoj i općinskoj razini. Na primjer, u ožujku 2022. Ministarstvo industrije i informacijske tehnologije („MIIT”), Nacionalno povjerenstvo za razvoj i reforme („NDRC”) i Ministarstvo ekologije i okoliša objavili su smjernice za promicanje visokokvalitetnog razvoja industrije željeza i čelika u kojima su pozvali na, među ostalim, stabilnu opskrbu resursima, korištenje napredne tehničke opreme, visokokvalitetne proizvode i izvanredne robne marke, visoku razinu primjene umjetne inteligencije i snažnu globalnu konkurentnost do 2025. Drugi su primjeri nacionalni 13. i 14. petogodišnji planovi; razvojni plan za 2021. koji je objavilo Ministarstvo industrije i informacijske tehnologije i u kojem se poziva na smanjenje potrošnje energije u industriji čelika ili Katalog smjernica za restrukturiranje industrije iz 2020. (verzija iz 2019.) koji je objavio NDRC. Nadalje, za kineske toplovaljane plosnate proizvode postoje brojne subvencije, a kineska vlada dodatno usmjerava razvoj sektora primjenom različitih instrumenata politike i direktiva koje se, među ostalim, odnose na sastav i restrukturiranje tržišta, sirovine, ulaganja, uklanjanje kapaciteta, asortiman proizvoda, premještanje, modernizaciju, povrat PDV-a itd.

(55)

Čini se da kineski stečajni sustav ne može ostvariti vlastite glavne ciljeve, kao što su pravedna namira tražbina i dugovanja te zaštita zakonitih prava i interesa vjerovnika i dužnika. Osim toga, država ima važnu i aktivnu ulogu u stečajnim postupcima te često izravno utječe na njihov ishod. Osim toga, nedostaci sustava prava vlasništva posebno su očiti u pogledu vlasništva nad zemljištem i prava korištenja zemljišta u Kini, pri čemu su sva zemljišta u vlasništvu države, a njihova dodjela i dalje ovisi isključivo o državi i tijelima vlasti koja često nastoje ostvariti političke ciljeve, uključujući provedbu gospodarskih planova pri dodjeli zemljišta.

(56)

Radnicima i poslodavcima onemogućeno je ostvarivanje prava na kolektivno udruživanje, dok je mobilnost ograničena sustavom registracije kućanstava, kojim se ograničava pristup svim davanjima iz sustava socijalne sigurnosti i ostalim davanjima. To uzrokuje poremećaje u području troškova plaća jer ne proizlaze iz uobičajenih tržišnih sila ili pregovora između društava i radne snage.

(57)

Na razini raspodjele financijskih sredstava u financijskom sustavu NRK-a prevladavaju poslovne banke u državnom vlasništvu. Pri utvrđivanju i provedbi svoje politike odobravanja zajmova te banke moraju nastojati ispuniti ciljeve vladine industrijske politike umjesto da prvenstveno ocijene gospodarsku vrijednost predmetnog projekta. Nadalje, česti poremećaji u rejtinzima obveznica i kreditnim rejtinzima imaju mnogobrojne razloge, među ostalima i taj što na procjenu rizika utječu strateška važnost društva za kinesku vladu i koliko je čvrsto bilo kakvo implicitno vladino jamstvo. Osim toga, troškovi zaduživanja održavaju se na umjetno niskoj razini kako bi se potaknuo rast ulaganja, što je dovelo do prekomjerne upotrebe kapitalnih ulaganja sa sve manjim povratima ulaganja, a da pritom nema nikakvih naznaka pooštrenja uvjeta kreditiranja.

(58)

U zahtjevu je dodatno istaknuta sustavna priroda poremećaja. Stoga se osim domaćih prodajnih cijena čelikâ otpornih na koroziju ne mogu koristiti ni svi ulazni troškovi (uključujući toplovaljane plosnate proizvode) kao ni cijene temeljnih sirovina kao što su: željezna rudača koja čini oko 30 % izravnih troškova za čelike otporne na koroziju, ugljen, koji čini oko 14 % izravnih troškova za čelike otporne na koroziju, otpaci, ferolegure i cink koji zajedno čine oko 34 % izravnih troškova za čelike otporne na koroziju, energija koja čini oko 13 % izravnih troškova za čelike otporne na koroziju, a troškovi za zemljište, financiranje, radnu snagu itd. isto su nepouzdani jer na određivanje njihovih cijena utječu znatne državne intervencije.

(59)

Kad je riječ o toplovaljanim plosnatim proizvodima kao ulaznom elementu za čelike otporne na koroziju, zahtjev se odnosio na veliki broj različitih subvencija koje kineski proizvođači toplovaljanog plosnatog čelika i dalje primaju. Iako je za neke od njih Komisija uvela kompenzacijske mjere (19), kineska vlada i dalje dodjeljuje subvencije industriji toplovaljanih plosnatih proizvoda u nekoliko oblika, kao što su gotovinska bespovratna sredstva, kontrola cijena sirovina, povlašteni zajmovi, subvencije za korištenje zemljišta, nedosljedna provedba propisa o zaštiti okoliša, spajanja i preuzimanja koje je naložila vlada te dokapitalizacije i pretvaranja duga u vlasnički udio. U zahtjevu su navedeni konkretni primjeri koji se odnose na proizvođače Chongqing Iron & Steel Company Ltd., Maanshan Iron & Steel Company Limited i Angang Steel Company.

(60)

Kad je riječ o željeznoj rudači, koksu i drugim ulaznim elementima za proizvodnju čelikâ otpornih na koroziju na početku proizvodnog lanca, u zahtjevu je istaknuto da osim očitijih metoda subvencioniranja, kao što su gotovinska bespovratna sredstva, kineska vlada primjenjuje još jednu strategiju za neizravno subvencioniranje proizvođača toplovaljanih plosnatih proizvoda tako što kontrolira cijene sirovina, među ostalim ograničenjima količine izvoza i režimom izdavanja izvoznih dozvola za ugljen. Kad je riječ o željeznoj rudači, zahtjev se odnosi na različite oblike ograničenja izvoza na snazi u Kini, uz istodobno upozorenje da dostupni službeni izvori vjerojatno ne obuhvaćaju sve kineske mjere. U zahtjevu se u tom pogledu podsjeća da kineska vlada poduzima znatne mjere za kontrolu cijena sirovina od toplovaljanog plosnatog čelika: u lipnju 2021. odjel za određivanje cijena Povjerenstva za nacionalni razvoj i reforme (NDRC) i Državna uprava za regulaciju tržišta pokrenuli su ispitivanje promptne trgovine željeznom rudom, a pokrenut je i ispitni postupak o cijenama ugljena te su u različite kineske pokrajine i gradove poslani timovi koji su trebali ispitati cijene i opskrbu robom. Kineska je vlada na različite načine pokušala kontrolirati cijene robe, od ugljena do bakra. Budući da su se cijene znatno povećale, regulatori nastoje intervenirati kako bi osigurali opskrbu i stabilnost cijena. Osim toga, kineska su tijela u srpnju 2022. osnovala novi konglomerat za željeznu rudu u vlasništvu i pod upravom države, China Mineral Resources Group, s izričitim ciljem da djeluje kao centralizirana platforma za nabavu za neke proizvođače čelika i trgovce u državnom vlasništvu kako bi zajedno vodili pregovore s dobavljačima te kako bi se povećala kontrola države nad opskrbom sirovinama na početku proizvodnog lanca te ojačala pregovaračka moć domaće industrije čelika na međunarodnom tržištu željezne rude.

(61)

Zaključno, u zahtjevu za reviziju iznosi se mišljenje da cijene ili troškovi, uključujući troškove sirovina, energije i rada, nisu rezultat slobodnog tržišta jer su pod utjecajem znatnih državnih intervencija u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Na temelju toga i kako je navedeno u zahtjevu Komisija je zaključila da u ovom predmetu nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove za utvrđivanje uobičajene vrijednosti.

(62)

Kineska vlada nije dostavila primjedbe ni dokaze kojima bi potkrijepila ili osporavala postojeće dokaze iz dokumentacije predmeta, uključujući Izvješće i dodatne dokaze koje je dostavio podnositelj zahtjeva, o postojanju znatnih poremećaja i/ili primjerenosti primjene članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u ovom predmetu.

(63)

Upravo u sektoru proizvoda iz postupka revizije, tj. sektoru čelika, kineska vlada i dalje ima znatan udio vlasništva u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) prve alineje osnovne uredbe. Budući da kineski izvoznici proizvoda iz postupka revizije nisu surađivali, nije se mogao utvrditi točan omjer privatnih i državnih proizvođača. Međutim, ispitnim postupkom potvrđeno je da je nekoliko proizvođača proizvoda iz postupka revizije pod izravnom kontrolom države. Neki od njih su društvo Baowu Steel Group, koje je poduzeće u državnom vlasništvu u okviru Komisije Državnog vijeća za nadzor i upravljanje državnom imovinom („SASAC”) (20), i njegova društva kćeri Chongqing Iron & Steel Company Ltd. (21) i Maanshan Iron & Steel Company Limited (22); Baotou Steel Group, poduzeće u državnom vlasništvu u vlasništvu vlade Unutarnje Mongolije (23), Angang Steel Group, poduzeće u državnom vlasništvu u okviru SASAC-a (24), kao i Shougang Group, poduzeće u državnom vlasništvu u stopostotnom vlasništvu društva Beijing State-Owned Asset Management Ltd. (25)

(64)

I javna i privatna poduzeća u sektoru čelika politički se nadziru i usmjeravaju. Najnoviji kineski dokumenti o politikama koji se odnose na sektor čelika potvrđuju kontinuiranu važnost tog sektora za kinesku vladu i njezinu namjeru da intervenira u taj sektor kako bi ga oblikovala u skladu s državnim politikama. Primjeri su Smjernice Ministarstva industrije i informacijske tehnologije o poticanju visokokvalitetnog razvoja industrije čelika, u kojem se poziva na daljnju konsolidaciju industrijskih temelja i znatno povećanje stupnja modernizacije industrijskog lanca (26), 14. petogodišnji plan razvoja industrije sirovina, u skladu s kojim će se u tom sektoru „pridržavati kombinacije tržišnog vodstva i državnog promicanja” i „etablirati grupa vodećih društava koja će prednjačiti u ekologiji i biti temelj konkurentnosti” (27), 14. petogodišnji plan za razvoj industrije otpadnog čelika, čiji je glavni cilj „kontinuirano povećavati omjer primjene otpadnog čelika kako bi do kraja 14. petogodišnjeg plana ukupni omjer otpada u nacionalnoj proizvodnji čelika dosegnuo 30 %” (28) ili Plan rada za 2023. za stabilni rast industrije čelika (29) u kojem se utvrđuju sljedeći ciljevi: „ Tijekom 2023. […] ulaganja u dugotrajnu imovinu u cijeloj industriji i dalje će se stalno povećavati, a gospodarske koristi će se znatno poboljšati; ulaganje industrije u istraživanje i razvoj u konačnici će iznositi 1,5 %; rast dodane vrijednosti industrije iznosit će oko 3,5 %; tijekom 2024. dodatno će se optimizirati okruženje za razvoj industrije i struktura industrije, nastavit će se prijelaz na visokokvalitetne, inteligentne i zelene proizvode, a rast dodane vrijednosti industrije premašit će 4 %”, što zahtijeva suradnju kako bi se „kineski proizvodi, oprema, tehnologija, usluge itd. na koordinirani način usmjerili na globalno tržište, promicala suradnja među poduzećima usmjerenima na zeleno i niskougljično gospodarstvo u globalnoj industriji čelika te poboljšale otpornost i razina sigurnosti globalnih industrijskih lanaca i lanaca opskrbe [te] provele mjere za poboljšanje kapaciteta opskrbe kako bi se osiguralo stabilno i učinkovito funkcioniranje industrije” i zbog čega se predviđa korporativna konsolidacija sektora čelika koju je naložila vlada: [p]otaknuti vodeća poduzeća u industriji da provode spajanja i preuzimanja, uspostaviti velike grupe vrhunskih poduzeća u sektoru željeza i čelika te poticati optimizaciju rasporeda nacionalnih kapaciteta za proizvodnju željeza i čelika, pružiti potporu vodećim specijaliziranim poduzećima, osobito u segmentima tržišta čelika kako bi se dodatno integrirali resursi i stvorio ekosustav industrije čelika, potaknuti poduzeća u sektoru željeza i čelika na međuregionalna […] spajanja i reorganizacije […], razmotriti pružanje veće političke potpore zamjeni kapaciteta te njihovom prepuštanju poduzećima u sektoru željeza i čelika koja su provela značajna spajanja i reorganizacije.

(65)

Slični primjeri namjere kineskih tijela da nadziru i usmjeravaju razvoj sektora vidljivi su na razini pokrajina, na primjer u pokrajini Hebei, koja planira „stalni grupni razvoj organizacija, ubrzanje reforme mješovitog vlasništva poduzeća u državnom vlasništvu, intenzivnije promicanje međuregionalnih spajanja i reorganizacije privatnih poduzeća u sektoru željeza i čelika i etabliranje jedne ili dvije velike grupe svjetske klase te od tri do pet velikih grupa s domaćim utjecajem, koje će biti stupovi razvoja” te „daljnji razvoj kanala za recikliranje i upotrebu otpadnog čelika u kružnom gospodarstvu, strože ispitivanje i klasifikacija otpadnog čelika (30)”. Štoviše, u planu pokrajine Hebei za sektor čelika navodi se: „Primjena strukturne prilagodbe i isticanje diversifikacije proizvoda. Bespogovorno promicanje strukturne prilagodbe i optimizacije organizacije industrije željeza i čelika, promicanje konsolidacije, reorganizacija, preobrazba i unapređenje poduzeća te sveobuhvatno promicanje razvoja industrije željeza i čelika prema velikim poduzećima, modernizacija tehničke opreme, diversifikacija proizvodnih procesa i diversifikacija proizvoda na kraju proizvodnog lanca.”

(66)

Slično tome, u Planu provedbe za preobrazbu i modernizaciju industrije čelika u okviru provedbe 14. petogodišnjeg plana pokrajine Henan predviđa se „izgradnja karakterističnih baza za proizvodnju čelika […], izgradnja šest karakterističnih baza za proizvodnju čelika u Anyangu, Jiyuanu, Pingdingshanu, Xinyangu, Shangqiuu, Zhououu itd. te povećanje opsega, intenziviranje i specijalizacija industrije. Do 2025. njihov zajednički kapacitet za proizvodnju sirovog željeza u Anyangu kontrolirat će se kako ne bi premašio 14 milijuna tona, a kapacitet za proizvodnju sirovog čelika zadržat će se na razini do 15 milijuna tona”. (31)

(67)

Ciljevi industrijske politike spominju se i u dokumentima za planiranje drugih pokrajina, kao što su Jiangsu (32), Shandong (33), Shanxi (34), Liaoning Dalian (35) i Zhejiang (36).

(68)

Što se tiče mogućnosti kineske vlade da utječe na cijene i troškove zbog prisutnosti države u poduzećima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) druge alineje osnovne uredbe, zbog nesuradnje proizvođača izvoznika nije bilo moguće sustavno utvrditi postojanje osobnih veza između proizvođača proizvoda iz postupka revizije i KPK-a. Međutim, postoje određeni konkretni primjeri za proizvod iz postupka revizije. Međutim, s obzirom na to da proizvod iz postupka revizije pripada podsektoru sektora čelika, dostupni podaci o proizvođačima čelika relevantni su i za proizvod iz postupka revizije.

(69)

Na primjer, predsjednik upravnog odbora Unije za čelik Baotou, koja pripada društvu Baotou Steel Group ujedno je tajnik partije društva, a predsjednik sindikata društva je zamjenik tajnika Partije (37). Isto tako, predsjednik upravnog odbora društva Shougang Group obnaša dužnost tajnika partijskog odbora, dok je zamjenik izvršnog direktora član partijskog odbora (38).

(70)

Nadalje, u sektoru proizvoda iz postupka revizije prisutne su politike kojima se diskriminira u korist domaćih proizvođača ili na drugi način utječe na tržište u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) treće alineje osnovne uredbe. Tijekom ispitnog postupka utvrđeno je da postoje drugi dokumenti koji pokazuju da ta industrija ima koristi od državnog usmjeravanja i intervencija u sektoru čelika jer proizvod iz postupka revizije pripada jednom od njegovih podsektora.

(71)

Kineska vlada industriju čelika i dalje smatra ključnom industrijom (39). To potvrđuju brojni planovi, smjernice i drugi dokumenti koji se odnose na čelik, a izdaju se na nacionalnoj, regionalnoj i općinskoj razini. U 14. petogodišnjem planu kineska vlada predvidjela je transformaciju i modernizaciju te optimizaciju i restrukturiranje industrije čelika (40). Slično tome, u 14. petogodišnjem planu razvoja industrije sirovina, koji se primjenjuje i na industriju čelika, taj se sektor navodi kao „temelj realnog gospodarstva” i „ključno područje kojim se oblikuje međunarodna konkurentnost Kine” te se utvrđuje niz ciljeva i metoda rada kojima bi se potaknuo razvoj sektora čelika u razdoblju 2021. – 2025., kao što su tehnološka modernizacija, poboljšanje strukture sektora (ponajviše daljnjom koncentracijom poduzeća) ili digitalna transformacija (41). Osim toga, prethodno navedenim Planom rada za stabilni rast industrije čelika (vidjeti uvodnu izjavu 56.) pokazuje se kako se usmjerenost kineskih tijela na sektor čelika može promatrati u širem kontekstu kineske vlade koja upravlja kineskim gospodarstvom: „[p]odupiranje poduzeća u sektoru čelika da vode računa o potrebama nove infrastrukture, nove urbanizacije, revitalizacije ruralnih područja i industrija u nastajanju, da se povežu s velikim inženjerskim projektima povezanim s „14. petogodišnjim planom” u raznim regijama te da poduzmu sve što je u njihovoj moći kako bi se osigurala opskrba čelikom. Uspostavljanje i produbljivanje mehanizama suradnje na početku i na kraju proizvodnog lanca između sektora čelika i ključnih sektora u kojima se upotrebljava čelik, kao što su brodogradnja, promet, građevinarstvo, energetika, automobili, kućanski aparati, poljoprivredni strojevi i teška oprema, provođenje aktivnosti povezivanja proizvodnje i potražnje te aktivno širenje područja za primjenu čelika” (42).

(72)

Osim toga, kad je riječ o željeznoj rudači, važnoj sirovini koja se upotrebljava za proizvodnju proizvoda iz postupka revizije, u skladu s 14. petogodišnjim planom razvoja industrije sirovina država planira „racionalno razvijati domaće mineralne resurse. Jačanje istraživanja željezne rudače […], provedba povlaštenih poreznih politika, poticanje uvođenja napredne tehnologije i opreme za smanjenje stvaranja krutog otpada iz rudarstva” (43). U pokrajinama, primjerice u pokrajini Hebei, nadležna tijela predviđaju sljedeće za sektor: „subvencija u obliku olakšica za ulaganja u nove projekte; ispitivanje mogućnosti davanja zajmova s niskim kamatama i usmjeravanje financijskih institucija da poduzećima u sektoru željeza i čelika daju takve zajmove kako bi se preusmjerila na nove industrije, a vlada će istodobno osigurati subvencije u obliku olakšica” (44). Ukratko, kineska vlada utvrdila je mjere kojima subjekte navodi da postupaju u skladu s ciljevima javne politike pružanja potpore poticanim industrijama, uključujući proizvodnju glavnih sirovina koje se upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda iz postupka revizije. Takvim se mjerama sprečava slobodno djelovanje tržišnih sila.

(73)

Na proizvod iz postupka revizije utječu i poremećaji u području troškova plaća u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) pete alineje osnovne uredbe, kako je navedeno i u uvodnoj izjavi 45. Ti poremećaji utječu na sektor izravno (kad je riječ o proizvodnji proizvoda iz postupka revizije ili glavnih ulaznih elemenata) i neizravno (kad je riječ o pristupu ulaznim elementima društava koja upotrebljavaju isti radni sustav u NRK-u) (45).

(74)

Nadalje, u ovom ispitnom postupku nisu dostavljeni dokazi o tome da na sektor proizvoda iz postupka revizije ne utječu državne intervencije u financijskom sustavu u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe, kako je navedeno i u uvodnoj izjavi 45. Prethodno navedeni Plan rada za stabilan rast (vidjeti uvodnu izjavu 56.) sadržava vrlo dobre primjere i te vrste vladinih intervencija: „Poticati financijske institucije da aktivno pružaju financijske usluge društvima za čelik koja provode spajanja i reorganizacije, prilagodbe izgleda, pretvorbu i modernizaciju u skladu s načelima kontrole rizika i poslovne održivosti.” Prema tomu, znatne državne intervencije u financijski sustav ozbiljno utječu na tržišne uvjete na svim razinama.

(75)

Konačno, Komisija podsjeća da su za proizvodnju proizvoda iz postupka revizije potrebni brojni ulazni elementi. Kada proizvođači proizvoda iz postupka revizije kupuju ulazne elemente ili ugovaraju njihovu nabavu, cijene koje plaćaju (i koje se iskazuju kao njihovi troškovi) očito su izložene istim prethodno navedenim sustavnim poremećajima. Na primjer, dobavljači ulaznih elemenata zapošljavaju radnu snagu koja je izložena poremećajima. Mogu pozajmiti novac koji je izložen poremećajima u financijskom sektoru/raspodjeli kapitala. Osim toga, dio su sustava planiranja koji se primjenjuje na svim razinama vlasti i u svim sektorima.

(76)

Stoga ne samo da domaće prodajne cijene proizvoda iz postupka revizije nisu primjerene za uporabu u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe nego su i svi troškovi ulaznih elemenata (uključujući sirovine, energiju, zemljište, financiranje, rad itd.) nepouzdani jer na određivanje njihovih cijena utječu znatne državne intervencije, kako je opisano u dijelovima I. i II. Izvješća. Naime, opisane državne intervencije u raspodjelu kapitala, zemljišta, rada, energije i sirovina prisutne su u cijelom NRK-u. To znači, na primjer, da je ulazni element koji je sam proizveden u NRK-u kombinacijom niza čimbenika proizvodnje izložen znatnim poremećajima. Isto vrijedi za ulazne elemente ulaznih elemenata i tako dalje.

(77)

Ukratko, raspoloživi dokazi pokazali su da cijene ili troškovi proizvoda iz postupka revizije, uključujući troškove sirovina, energije i rada, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječu znatne državne intervencije u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, kao što je vidljivo iz stvarnog ili mogućeg utjecaja jednog ili više relevantnih elemenata navedenih u toj točki.

(78)

Na temelju toga i zbog nesuradnje kineske vlade Komisija je zaključila da u ovom predmetu nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove za utvrđivanje uobičajene vrijednosti.

(79)

Komisija je stoga uobičajenu vrijednost izračunala isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti, to jest, u ovom slučaju, na temelju odgovarajućih troškova proizvodnje i prodaje u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe, kako je opisano u sljedećim odjeljcima.

(80)

Kineska vlada u ovom ispitnom postupku nije iznijela nikakve dokaze ni argumente koji upućuju na suprotno.

(81)

Odabir reprezentativne zemlje temeljio se na sljedećim kriterijima u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe:

(82)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 36., Komisija je objavila bilješku o izvorima u kojoj je opisala činjenice i dokaze na kojima se temelje relevantni kriteriji te obavijestila zainteresirane strane o svojoj namjeri da upotrijebi Meksiko kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju u ovom slučaju ako se potvrdi postojanje znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe.

(83)

Komisija je u bilješci o izvorima objasnila da će se zbog nesuradnje morati osloniti na raspoložive podatke u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. Odabir reprezentativne zemlje temeljio se na podacima iz zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera i drugim izvorima podataka koji se smatraju primjerenima prema relevantnim kriterijima utvrđenima u članku 2. stavku 6.a osnovne uredbe u skladu s člankom 18. stavkom 5. te uredbe, uključujući izvješće Svjetske banke Doing Business (48), bazu podataka Global Trade Atlas („GTA”) (49), Komisiju za regulaciju energije meksičke vlade (50), društvo Global Petrol Prices (51) i Međunarodnu organizaciju rada (52).

(84)

Kad je riječ o stupnju gospodarskog razvoja, u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera podnositelj zahtjeva ispitao je Meksiko kao potencijalnu reprezentativnu zemlju na sličnom stupnju gospodarskog razvoja kao NRK (53).

(85)

Kad je riječ o proizvodnji proizvoda iz postupka revizije, prema zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera (54) u Meksiku postoji nekoliko proizvođača čelikâ otpornih na koroziju. Podnositelj zahtjeva naveo je osam društava koja su proizvodila čelike otporne na koroziju s proizvodnim kapacitetom od približno 4 milijuna tona. Komisija je kao proizvođače proizvoda iz postupka revizije utvrdila i Tursku, Indiju i Vijetnam. Međutim, Indija i Vijetnam ne ispunjavaju kriterije za stupanj gospodarskog razvoja sličan onome NRK-a.

(86)

Kad je riječ o dostupnosti relevantnih javnih podataka u reprezentativnoj zemlji, prema zahtjevu, podaci o važnim čimbenicima proizvodnje, statističkim podacima o uvozu i cijenama energije bili su dostupni za Meksiko.

(87)

Kako je objašnjeno u bilješci o izvorima, Komisija je pronašla jedno društvo u Meksiku, „Ternium”, koje je imalo javno dostupne financijske podatke za predmetno razdoblje te je u tom razdoblju bilo profitabilno (55).

(88)

Budući da je na temelju svih prethodno navedenih elemenata utvrđeno da je Meksiko odgovarajuća reprezentativna zemlja, nije bilo potrebe provesti ocjenu razine socijalne zaštite i zaštite okoliša u skladu sa zadnjom rečenicom članka 2. stavka 6.a točke (a) prve alineje osnovne uredbe.

(89)

U bilješci o izvorima zainteresirane strane pozvane su da dostave primjedbe na primjerenost Meksika kao reprezentativne zemlje i da predlože druge zemlje, pod uvjetom da dostave dovoljno informacija o relevantnim kriterijima. Nije zaprimljena nijedna primjedba.

(90)

S obzirom na prethodnu analizu, Meksiko je ispunio kriterije utvrđene u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe i stoga je se može smatrati odgovarajućom reprezentativnom zemljom.

(91)

Komisija je u bilješci o izvorima navela čimbenike proizvodnje, kao što su materijali, energija i rad, koje proizvođači izvoznici upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda iz postupka revizije.

(92)

Komisija je u bilješci o izvorima navela i da će za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe upotrijebiti bazu podataka GTA kako bi utvrdila nenarušeni trošak čimbenika proizvodnje, ponajprije sirovina.

(93)

Osim toga, Komisija je navela da će za utvrđivanje nenarušenih troškova plina, električne energije i radne snage upotrijebiti podatke Komisije za regulaciju energije meksičke vlade, podatke društva Global Petrol Prices i Međunarodne organizacije rada (MOR).

(94)

Komisija je obavijestila zainteresirane strane o tome da će, zbog nesuradnje kineskih izvoznika, uvrstiti vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi se obuhvatili troškovi koji nisu uključeni u navedene čimbenike proizvodnje. Komisija je utvrdila omjer režijskih troškova proizvodnje i troškova proizvodnje prema informacijama iz zahtjeva za reviziju (56).

(95)

Naposljetku, Komisija je navela da će za utvrđivanje troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti upotrijebiti financijske podatke meksičkog proizvođača proizvoda iz postupka revizije, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 79.

(96)

Komisija nije primila nikakve primjedbe zainteresiranih strana o popisu čimbenika proizvodnje u bilješci o izvorima.

(97)

Uzimajući u obzir sve informacije u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera i informacije koje je naknadno dostavio podnositelj zahtjeva te nesuradnju kineskih proizvođača izvoznika i izostanak primjedaba na bilješku o izvorima, utvrđeni su sljedeći čimbenici proizvodnje i njihovi izvori za potrebe određivanja uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe:

Tablica 1.

Čimbenici proizvodnje određenih čelikâ otpornih na koroziju

(98)

Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu sirovina dostavljenih do vrata tvornice proizvođača iz reprezentativne zemlje, Komisija je kao osnovu upotrijebila ponderiranu prosječnu cijenu proizvoda uvezenih u reprezentativnu zemlju na temelju podataka iz baze podataka GTA, kojoj su dodane uvozne carine i troškovi prijevoza. Cijena proizvoda uvezenih u reprezentativnu zemlju utvrđena je kao ponderirani prosjek jediničnih cijena uvoza iz svih trećih zemalja osim NRK-a i zemalja koje nisu članice WTO-a i koje su navedene u Prilogu 1. Uredbi (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća (60).

(99)

Komisija je odlučila isključiti uvoz iz NRK-a u reprezentativnu zemlju jer je u odjeljku 3.3. zaključila da nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u zbog postojanja znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe. Budući da nema dokaza koji potvrđuju da isti poremećaji ne utječu jednako na proizvode namijenjene izvozu, Komisija je smatrala da su isti poremećaji utjecali na izvozne cijene. Nakon isključenja uvoza iz NRK-a i zemalja koje nisu članice WTO-a u reprezentativnu zemlju količina uvezenih proizvoda iz ostalih trećih zemalja ostala je reprezentativna.

(100)

Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu sirovina dostavljenih do vrata tvornice proizvođača, Komisija je upotrijebila uvoznu carinu reprezentativne zemlje na odgovarajućim razinama, ovisno o zemlji podrijetla uvezene količine. Komisija je dodala troškove domaćeg prijevoza u Meksik na temelju izvješća Svjetske banke Doing Business (61).

(101)

Prema podacima iz zahtjeva za reviziju (62) proizvodnjom čelikâ otpornih na koroziju dobiva se samo jedan nusproizvod, otpaci od čelika. Kako bi utvrdila njezinu nenarušenu cijenu, Komisija je prosječnoj uvoznoj cijeni u Meksiko dodala troškove unutarnjeg prijevoza, primjenjujući pri tome istu metodologiju kao i za sirovine.

(102)

Za izračun vrijednosti rada Komisija je upotrijebila statističke podatke MOR-a (63) za Meksiko. Komisija je upotrijebila podatke MOR-a o prosječnom nominalnom mjesečnom dohotku i prosječnom tjednom radnom vremenu zaposlenika u proizvodnom sektoru u Meksiku za 2022.

(103)

Komisija je upotrijebila dostupne podatke o industrijskim cijenama električne energije u Meksiku kako ih je objavilo društvo Global Petrol Prices (64). U trenutku izračuna relevantni podaci odnosili su se na rujan 2022. Cijena uključuje sve sastavnice računa za električnu energiju, kao što su trošak električne energije, distribucije i porezi.

(104)

Cijenu prirodnog plina za poduzeća (industrijske korisnike) u Meksiku objavljuje Komisija za regulaciju energije meksičke vlade (65). Komisija je upotrijebila podatke za 2022., kojima je obuhvaćeno razdoblje ispitnog postupka revizije.

(105)

Drugi izravni troškovi temeljili su se na podacima o industriji Unije navedenima u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera, vidjeti uvodnu izjavu 39.

(106)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe „izračunana uobičajena vrijednost uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”. Osim toga, treba utvrditi vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi se obuhvatili troškovi koji nisu uključeni u navedene čimbenike proizvodnje.

(107)

Zbog nesuradnje proizvođača izvoznika Komisija je za utvrđivanje nenarušene vrijednosti režijskih troškova proizvodnje upotrijebila raspoložive podatke u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. Stoga je Komisija utvrdila omjer režijskih troškova proizvodnje i ukupnih troškova proizvodnje i rada na temelju podataka koje je podnositelj zahtjeva dostavio u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera.

(108)

Za utvrđivanje troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti Komisija je upotrijebila javno dostupne financijske podatke meksičkog proizvođača iz razdoblja ispitnog postupka revizije, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 76. (66)

(109)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(110)

Prvo, Komisija je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje. Budući da proizvođači izvoznici nisu surađivali, Komisija se oslonila na informacije o potrošnji svakog čimbenika (sirovine, plin, električna energija i rad) za proizvodnju čelikâ otpornih na koroziju koje je podnositelj zahtjeva podnio u okviru zahtjeva za reviziju.

(111)

Komisija je pomnožila količinu potrošnje s nenarušenim troškovima po jedinici utvrđenima u Meksiku, kako je opisano u odjeljku 3.6. Određeni čimbenici proizvodnje koji su činili zanemariv udio u ukupnim troškovima sirovina u razdoblju ispitnog postupka revizije izraženi su kao postotak glavnih sirovina, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 84. Kako bi utvrdila nenarušenu vrijednost, Komisija je primijenila taj postotak na nenarušeni trošak glavnih sirovina.

(112)

Nakon što je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje, Komisija im je dodala režijske troškove proizvodnje, troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit, kako je navedeno u uvodnim izjavama od 98. do 100.:

(113)

Na temelju toga Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(114)

Budući da kineski proizvođači izvoznici nisu surađivali, izvozna je cijena utvrđena na temelju Eurostatovih podataka o uvozu, na razini cijene CIF (troškovi, osiguranje, vozarina). Cijena CIF umanjena je za troškove pomorskog prijevoza i osiguranja te domaćeg prijevoza u Kini kako bi se utvrdila izvozna cijena na razini franko tvornica. Ispitani su dostupni podaci o troškovima domaćeg prijevoza u Kini, uključujući podatke o Kini iz izvješća Doing Business (67) i prosječne troškove pomorskog prijevoza i osiguranja za uvoz iz Kine na temelju podataka OECD-a (68). Međutim, Komisija je odlučila upotrijebiti relevantne podatke o troškovima prijevoza navedene u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera (69) jer je su oni bili noviji od onih iz drugih izvješća.

(115)

Komisija je uobičajene vrijednosti utvrđene u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe usporedila s prethodno utvrđenom izvoznom cijenom na temelju cijena franko tvornica.

(116)

Na temelju toga dampinška marža za uvoz iz Kine, izražena kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, u prosjeku je iznosila 51,1 %.

(117)

Međutim, uvoz u Uniju u razdoblju ispitnog postupka revizije bio je zanemariv te je iznosio manje od 0,01 % tržišnog udjela na tržištu Unije, stoga se ta količina smatrala nereprezentativnom. Iz tog je razloga Komisija zaključila da te male količine nisu dostatna osnova za nastavak analize dampinga. Stoga je Komisija ispitala i vjerojatnost ponavljanja dampinga.

(118)

Komisija je u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe ispitala vjerojatnost ponavljanja dampinga ako se dopusti istek mjera. Analizirani su sljedeći dodatni elementi:

(119)

Zbog izostanka suradnje Komisija je utvrdila proizvodni kapacitet i neiskorišteni kapacitet u NRK-u na temelju podataka navedenih u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera (70) i informacija iz baze podataka društva CEIC Data (71).

(120)

Prema informacijama iz zahtjeva za reviziju trenutačni kapacitet proizvodnje čelika u Kini procjenjuje se na 1,2 milijarde tona godišnje, a potrošnja na milijardu tona (72). Zbog toga u toj zemlji postoji neiskorišteni kapacitet od 0,2 milijarde tona godišnje. Dobro je poznato da Kina ima višak kapaciteta u proizvodnji čelika (73). Osim toga, četvrtina ukupnog povećanja kapaciteta za proizvodnju čelika 2023. odnosi se na NRK (74).

(121)

Podnositelj zahtjeva objasnio je u zahtjevu za reviziju da mu je bilo teško dobiti konkretne podatke koji pokazuju proizvodni kapacitet samo za čelike otporne na koroziju. Stoga je koristio dostupne podatke o proizvodnji i kapacitetu za proizvode koji se proizvode vrućom galvanizacijom i one koji se proizvode elektrogalvanizacijom jer raspon tih proizvoda obuhvaća čelike otporne na koroziju (75). Stoga je podnositelj zahtjeva smatrao da je upotreba podataka koji se odnose na proizvode koji se proizvode vrućom galvanizacijom i one koji se proizvode elektrogalvanizacijom bila najtočniji način za procjenu kapaciteta za proizvodnju čelikâ otpornih na koroziju (76).

(122)

Proizvođači izvoznici čelikâ otpornih na koroziju u predmetnoj zemlji imaju znatan i sve veći neiskorišteni kapacitet, i štoviše, mogu ga, prema potrebi, brzo dodatno povećati. Razlog tomu je činjenica da se čelici otporni na koroziju i drugi proizvodi koji se proizvode vrućom galvanizacijom mogu naizmjenično proizvoditi na istim proizvodnim linijama i proizvođači proizvoda koji se proizvode vrućom galvanizacijom mogu se prebacivati s jednog proizvoda na drugi (77).

(123)

Na temelju toga podnositelj zahtjeva utvrdio je povećanje proizvodnog kapaciteta za proizvode koji se proizvode vrućom galvanizacijom s 50,4 milijuna tona u 2018. na 51,2 milijuna u 2022. Primijetili su i smanjenje iskorištenosti kapaciteta 2022. zbog nedovoljne potražnje za proizvodima od čelika na domaćem tržištu (78), a to je kretanje u kineskoj industriji čelika u cjelini primijetilo i Svjetsko udruženje za čelik, koje predviđa da će izgledi za Kinu i njezinu domaću potrošnju za 2024. biti neizvjesni (79). Predviđa se da će se to smanjenje iskorištenosti kapaciteta smanjiti na 86,2 % u 2023. te dodatno na 85,7 % do 2026. (80) Procijenjeni kombinirani kineski neiskorišteni kapacitet za proizvode koji se proizvode vrućom galvanizacijom i one koji se proizvode elektrogalvanizacijom od 6,4 milijuna tona činio bi više od 80 % slobodne potrošnje čelikâ otpornih na koroziju na tržištu Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije (81).

(124)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da kineski proizvođači izvoznici imaju znatne neiskorištene kapacitete za proizvodnju čelikâ otpornih na koroziju za izvoz u Uniju što bi vrlo vjerojatno dovelo do porasta izvoza po dampinškim cijenama ako se dopusti istek mjera.

(125)

Kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 28., uvoz čelikâ otpornih na koroziju iz NRK-a gotovo je nestao tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Stoga uvozna cijena predmetnog proizvoda u Uniju nije bila reprezentativna zbog vrlo male količine.

(126)

Na temelju statističkih podataka o uvozu iz baze podataka GTA (82) Komisija je utvrdila deset najvećih uvoznika čelikâ otpornih na koroziju iz NRK-a u razdoblju ispitnog postupka revizije. To su bili Tajland, Južna Koreja, Brazil, Indonezija, Vijetnam, Izrael, Čile, Peru, Japan i Filipini. Izvoz u te zemlje zajedno činio je 54,9 % ukupnog kineskog izvoza tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Međutim, u zahtjevu za reviziju podnositelj zahtjeva naveo je da je izvozna cijena na Filipine bila pretjerano visoka tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Dok su 2019. i 2020. cijene izvoza iz Kine na Filipine bile slične cijenama za druga odredišta, izvozna se cijena za Filipine 2021. povećala za oko 120 % i za dodatnih 50 % u 2022. (ukupno povećanje od 220 % od 2020. do 2022.), dok je za cijene izvoza iz Kine na sva druga odredišta u istom razdoblju zabilježeno prosječno povećanje od 50 %. Podnositelj zahtjeva objasnio je da je takvo kretanje izvoznih cijena za Filipine uglavnom posljedica činjenice da su se Filipini u velikoj mjeri oslanjali na uvoz čelika i da su zbog poremećaja u lancu opskrbe iz Rusije kupovali skupe proizvode od čelika iz Kine (83), uključujući čelike otporne na koroziju. S obzirom na prethodno navedeno i nesuradnju proizvođača izvoznika iz Kine, Komisija je smatrala da se izvozne cijene za Filipine ne mogu smatrati pouzdanim pokazateljem razine izvoznih cijena te je odlučila da u svojoj analizi neće uzeti u obzir izvozne cijene za Filipine.

(127)

Komisija je prilagodila prijavljene cijene za preostalih devet zemalja kako bi izračunala izvoznu cijenu na razini franko tvornica tako što je odbila troškove pomorskog prijevoza i osiguranja (84) te troškove domaćeg prijevoza u Kini (85). Cijena proizvoda izvezenog na devet analiziranih izvoznih odredišta i dalje je ispod prevladavajuće razine cijena u Uniji, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 122. u nastavku.

(128)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost izračunanu u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe s izvoznim cijenama za devet glavnih izvoznih odredišta. Usporedba je pokazala da su izvozne cijene za devet zemalja bile znatno niže od uobičajene vrijednosti kako slijedi:

Tablica 2.

Razlika u cijeni između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene

(129)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da bi razina dampinga, ako se dopusti istek mjera i ako bi cijene po kojima bi kineski proizvođači izvoznici izvozili predmetni proizvod u Uniju bile u skladu s izvoznom cijenom u treće zemlje zabilježenom tijekom revizije, bila značajna.

(130)

Prema podacima iz baze podataka GTA kineski proizvođači izvoznici izvozili su u devet glavnih odredišta navedenih u uvodnoj izjavi 118. po prosječnoj cijeni koja je 15 % niža od cijene koja je prevladavala na tržištu Unije u razdoblju ispitnog postupka revizije. Podnositelj zahtjeva usto je u zahtjevu za reviziju naveo da su se troškovi prijevoza iz Kine u Europu u razdoblju ispitnog postupka znatno smanjili (86). Uzimajući u obzir razinu cijena i smanjenje troškova prijevoza, tržište Unije znatno je privlačnije kineskim izvoznicima od svih ostalih zemalja osim Filipina. Stoga bi, ako mjere izostanu, potencijalno više izvozne cijene i količina izvoza u Uniju bile profitabilnije od izvoza u ostale treće zemlje, što pokazuje privlačnost tržišta Unije.

(131)

Iako se količina kineskog izvoza u Uniju smanjio nakon uvođenja početnih mjera, kineski proizvođači proizvode znatne količine proizvoda iz postupka revizije te su, prema statističkim podacima iz baze podataka GTA, izvezli gotovo 10 milijuna tog proizvoda u cijelom svijetu tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(132)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije količina čelikâ otpornih na koroziju izvezena u zemlje izvan Unije bila je jednaka ukupnoj potrošnji u Uniji i približno 30 % veći od proizvodnje u Uniji u istom razdoblju. Zbog privlačnosti tržišta Unije u smislu određivanja cijena, otvorenosti i povećane potrošnje smatra se da će, ako se ukinu mjere, kineski izvoznici vjerojatno preusmjeriti znatne količine čelikâ otpornih na koroziju po dampinškim cijenama na unosnije tržište Unije.

(133)

Osim toga, mjere trgovinske zaštite uvedene su ili proširene na uvoz kineskih čelikâ otpornih na koroziju na mnogim tržištima u svijetu. To uključuje Indiju (antidampinške mjere za oznake HS 7225 99 i 7226 99), Južnu Afriku i Namibiju (antidampinške mjere za oznake HS 7210 49 i 7210 61), Vijetnam (antidampinške mjere za oznaku HS 7225 99), Kanadu (antidampinške mjere za oznake HS 7210 49 i 7226 99), Euroazijsku ekonomsku uniju (antidampinške mjere za oznake HS 7210 49 i 7210 61), Maleziju (antidampinške mjere za oznake HS 7210 61 i 7226 99) i Tajland (antidampinške mjere za oznaku HS 7210 49) (87). U Ukrajini se primjenjuju i antidampinške mjere za sve oznake HS povezane s predmetnim proizvodom. U SAD-u su na snazi i mjere iz odjeljka 232., a u Ujedinjenoj Kraljevini se primjenjuju zaštitne mjere. Te mjere čine izvozna ograničenja za kineske proizvođače čelikâ otpornih na koroziju za druga značajna izvozna tržišta i dodatno povećavaju vjerojatnost preusmjeravanja kineskog izvoza na tržište Unije ako mjere izostanu.

(134)

Naposljetku, NRK je i dalje zainteresiran za tržište Unije čak i nakon uvođenja početnih mjera, što je dokazano ispitnim postupkom za sprečavanje izbjegavanja antidampinških mjera za uvoz podrijetlom iz NRK-a kojim su predmetne mjere proširene na neznatno izmijenjene određene čelike otporne na koroziju (88). Činjenica da je Unija donijela zaštitne mjere za određene proizvode od čelika, uključujući proizvod iz postupka revizije, ne mijenja taj zaključak. Količina uvezenih proizvoda u okviru preostale carinske kvote utvrđena je na razini koja bi Kini mogla omogućiti izvoz znatnih količina čelikâ otpornih na koroziju.

(135)

Stoga, ako se dopusti istek mjera u EU-u, kineski proizvođači vjerojatno će ponovno početi izvoziti na tržište Unije znatne količine čelikâ otpornih na koroziju po dampinškim cijenama.

(136)

S obzirom na prethodno navedeno Komisija je zaključila da, neovisno o tome je li došlo do dampinga u razdoblju ispitnog postupka revizije, postoji velika vjerojatnost da će se damping ponoviti dopusti li se istek aktualnih mjera.

(137)

Naime, razina uobičajene vrijednosti utvrđene za NRK u usporedbi s razinom kineskih izvoznih cijena za tržišta trećih zemalja i Unije, privlačnost tržišta Unije u smislu razine cijena i veličine te dostupnost znatnih proizvodnih kapaciteta NRK-a upućuju na veliku vjerojatnost ponavljanja dampinga ako se dopusti istek aktualnih mjera.

(138)

Istovjetni proizvod tijekom razmatranog razdoblja proizvodio je 21 proizvođač u Uniji. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

(139)

Ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije utvrđena je u iznosu od 7 743 498 tona, uključujući proizvodnju za ograničeno tržište. Komisija je utvrdila proizvodnju na temelju odgovora na upitnik koje je primila od podnositelja zahtjeva i proizvođača iz Unije u uzorku. Kao što je navedeno u uvodnoj izjavi 13., tri proizvođača iz Unije odabrana u uzorku činila su više od 29 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji.

(140)

Komisija je utvrdila potrošnju u Uniji na temelju: (a) podataka koje je dostavio podnositelj zahtjeva koji se odnose na prodaju i ograničenu upotrebu industrije Unije (uključujući ograničenu prodaju) istovjetnog proizvoda, koje su uspoređene s količinom prodaje i ograničene upotrebe koju su prijavili proizvođači iz Unije u uzorku; i (b) uvoza proizvoda iz postupka revizije u Uniju iz svih trećih zemalja, prema izvješćima Eurostata.

(141)

Potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 3.

Potrošnja u Uniji (u tonama)

(142)

Potrošnja u Uniji na slobodnom tržištu povećala se za 7 % u razmatranom razdoblju. Povećanje potrošnje 2021. bilo je najizraženije zbog oporavka nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19. U istom je razdoblju potražnja na ograničenom tržištu fluktuirala i ukupno se povećala za 3 %. Fluktuacije na ograničenom tržištu djelomično su posljedica razlika u razini upotrebe linija koje se upotrebljavaju za proizvodnju proizvoda iz postupka revizije radi proizvodnje proizvoda koji nisu obuhvaćeni revizijom.

(143)

Komisija je količinu uvezenih proizvoda utvrdila na temelju podataka Eurostata. Tržišni udio uvoza utvrđen je usporedbom tog uvoza i potrošnje u Uniji.

(144)

Uvoz u Uniju iz predmetne zemlje kretao se kako slijedi:

Tablica 4.

Količina uvezenih proizvoda i tržišni udio

(145)

Uvoz proizvoda iz postupka revizije u Uniju iz Kine bio je u razmatranom razdoblju na vrlo niskim razinama. Stoga je tržišni udio Kine bio zanemariv.

(146)

Cijene iz predmetne zemlje povećale su se za 40 % u razmatranom razdoblju, ali cijelo su se vrijeme primjenjivale na minimalni udio uvezenih proizvoda. Na temelju tog minimalnog udjela uvoza iz NRK-a ne može se smisleno izračunati sniženje cijena.

(147)

Količina uvoza u Uniju te tržišni udio i kretanje cijena uvoza određenih čelikâ otpornih na koroziju iz ostalih trećih zemalja kretali su se kako slijedi:

Tablica 6.

Uvoz iz trećih zemalja

(148)

Uvoz proizvoda iz postupka revizije iz trećih zemalja osim NRK-a ukupno se povećao za 80 %, a vrhunac je dosegnuo 2021. nakon oporavka od krize uzrokovane bolešću COVID-19. Taj uvoz potječe uglavnom iz Turske i Vijetnama.

(149)

Uvoz iz Turske je u razmatranom razdoblju bio znatan, iako mu je količina varirala. Pokretanje antidampinškog ispitnog postupka 24. lipnja 2021. (89) koji se odnosio na uvoz sličnog proizvoda podrijetlom iz Rusije i Turske (90) moglo je imati odvraćajući učinak na uvoz proizvoda iz postupka revizije iz tih dviju zemalja 2021. i u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(150)

Uvoz iz Vijetnama bio je ograničen 2019. i 2020., ali se zatim eksponencijalno povećao za više od 2 000 % te je postao glavni izvor uvoza. Dva glavna razloga za to povećanje bila su stupanje na snagu sporazuma o slobodnoj trgovini između EU-a i Vijetnama (91) te isključenje vijetnamskih čelikâ otpornih na koroziju iz zaštitne mjere za čelik do lipnja 2022. (92)

(151)

Tržišni udio trećih zemalja osim NRK-a povećao se s 19,2 % u 2019. na 32,4 % u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(152)

Ukratko od 2020. cijene uvoza iz trećih zemalja bile su niže od cijena industrije Unije, a razlika se s vremenom smanjila. Međutim, treba napomenuti da mogu postojati različite ponude proizvoda i da, osobito kad je riječ o Turskoj, cijene u prethodnoj tablici isključuju primjenjive antidampinške pristojbe u posljednjem dijelu 2022.

(153)

Pri procjeni gospodarskog stanja industrije Unije ocijenjeni su svi gospodarski pokazatelji koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(154)

Kako je navedeno u odjeljku 1.6.1., odabir uzorka proveden je radi procjene gospodarskog stanja industrije Unije.

(155)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora Eurofera koji se odnosio na sve proizvođače iz Unije i koji je, kad je to bilo nužno, provjeren usporedbom s odgovorima proizvođača iz Unije u uzorku. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Oba su skupa podataka provjerena i utvrđeno je da su reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(156)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, količina prodanih proizvoda, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga.

(157)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(158)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 7.

Proizvodnja, proizvodni kapaciteti i iskorištenost kapaciteta

(159)

Količina proizvedenih proizvoda industrije Unije mijenjala se i ukupno se u razmatranom razdoblju smanjila za 16 %. Smanjenje 2020. djelomično je posljedica pritiska turskog i ruskog uvoza (93). Proizvodni kapacitet industrije Unije je u razmatranom razdoblju varirao, ali se ukupno smanjio za 3 %. Smanjenje količine proizvedenih proizvoda u posljednjem dijelu razmatranog razdoblja većim je dijelom, a smanjenje proizvodnog kapaciteta u cijelosti, posljedica nereprezentativnih financijskih i s time povezanih operativnih poteškoća koje je imao jedan proizvođač iz Unije koji nije uključen u uzorak (94). Stopa iskorištenosti kapaciteta smanjila se za 13 %, što je posljedica smanjenja proizvodnje u Uniji.

(160)

Međutim, kako je utvrđeno u početnom ispitnom postupku, prethodno navedena kretanja djelomično su teoretska jer proizvođači iz Unije upotrebljavaju linije za vruće galvaniziranje za proizvodnju proizvoda iz postupka revizije, ali i drugih proizvoda koji nisu predmet ove revizije. U razmatranom se razdoblju udio tih proizvodnih linija koje su bile određene za proizvod iz postupka revizije promijenio za određene proizvođače.

(161)

Količina prodanih proizvoda i tržišni udio industrije Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 8.

Količina prodanih proizvoda i tržišni udio na slobodnom tržištu

(162)

Količina prodanih proizvoda industrije Unije na tržištu Unije tijekom razmatranog razdoblja smanjila se za 11 %. Smanjenje je bilo najveće od 2021. do razdoblja ispitnog postupka revizije i objašnjava se smanjenjem potrošnje u tom razdoblju i financijskim poteškoćama velikog proizvođača iz Unije koji nije uključen u uzorak 2021., kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 151.

(163)

Tržišni udio industrije Unije na slobodnom tržištu se u razmatranom razdoblju smanjio za 16 % jer se s druge strane uvoz eksponencijalno povećao, tj. u apsolutnom smislu njegovo je povećanje bilo dvostruko veće od povećanja potrošnje.

Tablica 9.

Količina prodanih proizvoda na ograničenom tržištu i udio na ograničenom tržištu

(164)

Količina prodanih proizvoda na ograničenom tržištu industrije Unije bila je relativno stabilna te se ukupno povećala za 3 %.

(165)

Smanjenje proizvodnje u Uniji doveo je do povećanja udjela ograničenog tržišta u ukupnoj proizvodnji u Uniji.

(166)

Industrija Unije uspjela je djelomično iskoristiti razdoblja rasta na tržištu Unije iako je njezina iskorištenost kapaciteta bila manja od one u početnom ispitnom postupku te su se provodila određena restrukturiranja. Tijekom cijelog razmatranog razdoblja industrija Unije zadržala je znatne tržišne udjele.

(167)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 10.

Zaposlenost i produktivnost

(168)

Razina zaposlenosti u industriji Unije u razmatranom razdoblju povezana s proizvodnjom proizvoda iz postupka revizije je oscilirala i smanjila se za 14 %. Smanjenje u posljednjem dijelu razmatranog razdoblja treba pripisati događajima u poslovanju jednog velikog proizvođača, kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 151. Osim toga, neke su oscilacije teoretske jer su posljedica različitih modela proizvodnje i metodologija dodjele resursa čija je početna točka bila skupina proizvoda šira od proizvoda iz postupka revizije (tj. svi proizvodi koji se proizvede vrućom galvanizacijom).

(169)

Proizvodnja industrije Unije se u razmatranom razdoblju smanjila za 3 %. Oscilacije su povezane sa smanjenjem količine proizvedenih proizvoda u Uniji 2020. i u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(170)

Razina uvoza u razdoblju ispitnog postupka revizije bila je vrlo ograničena i činila je zanemariv udio potrošnje u Uniji. Stoga se utjecaj visine stvarnih dampinških marži na industriju Unije nije mogao objektivno utvrditi. Revizija je bila usmjerena na vjerojatnost ponavljanja dampinga ako se dampinške mjere stave izvan snage. Međutim, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 120., razlika između uobičajene vrijednosti i cijene izvoza u treće zemlje bila je znatna.

(171)

Čelik otporan na koroziju već je bio predmet antidampinških ispitnih postupaka. Komisija je u početnom ispitnom postupku utvrdila da je u razdoblju od 1. listopada 2015. do 30. rujna 2016. na stanje industrije Unije znatno utjecao dampinški uvoz proizvoda iz postupka revizije podrijetlom iz NRK-a. U kolovozu 2020. u okviru ispitnog postupka za sprečavanje izbjegavanja antidampinških mjera za uvoz podrijetlom iz NRK-a predmetne mjere su proširene na neznatno izmijenjene određene čelike otporne na koroziju (95). U ispitnom postupku koji se odnosio, među ostalim, na proizvod iz postupka revizije Komisija je utvrdila da je u razdoblju od 1. siječnja 2020. do 30. prosinca 2020. dampinški uvoz podrijetlom iz Rusije i Turske negativno utjecao na stanje industrije Unije (96).

(172)

Stoga je, kad je pokrenut ovaj ispitni postupak, u tijeku bio oporavak industrije Unije od prethodnih dampinških praksi. Međutim, mjere na snazi nedvojbeno su pozitivno utjecale na industriju Unije.

(173)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku za nepovezane kupce u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 11.

Prodajne cijene i trošak proizvodnje u Uniji (EUR/tona)

(174)

Proizvođači iz Unije mogli bi povećati svoje prodajne cijene u Uniji nakon uvođenja relevantnih mjera trgovinske zaštite.

(175)

Jedinični se trošak proizvodnje u razmatranom razdoblju povećao za 64 %. Cijene nekih glavnih sirovina i energije znatno su se povećale u drugoj polovini razmatranog razdoblja.

(176)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 12.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(177)

Prosječni troškovi rada po zaposleniku proizvođača iz Unije u uzorku povećali su se za 13 % tijekom razmatranog razdoblja. Privremeno su se smanjile 2020. zbog mjera javne potpore povezanih s pandemijom bolesti COVID-19.

(178)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 13.

Zalihe

(179)

Sami proizvođači iz Unije obično drže nisku razinu zaliha. Stoga se zalihe ne smatraju važnim pokazateljem štete za ovu industriju. To je potvrđeno i analizom kretanja završnih zaliha, izraženih kao postotak proizvodnje.

(180)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 14.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(181)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku tako što je neto dobit prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji iskazala kao postotak prihoda od te prodaje. Dampinški uvoz iz nekoliko zemalja pridonio je gubitku industrije Unije 2019. i 2020. Mjere trgovinske zaštite koje su uvedene nakon toga pomogle su proizvođačima iz Unije da povećaju svoje prodajne cijene više od povećanja troškova proizvodnje i tako postignu održive razine dobiti. U razdoblju ispitnog postupka revizije dobit se znatno smanjila u odnosu na 2021. jer prodajne cijene više nisu mogle uključivati znatno povećanje troška proizvodnje. Međutim, profitabilnost ostvarena 2021. i 2022. bila je iznad ciljane dobiti utvrđene u prethodnim ispitnim postupcima kojima je obuhvaćen isti i nešto širi raspon proizvoda (97).

(182)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. U smislu profitabilnosti zabilježena su i pozitivna kretanja neto novčanog toka.

(183)

Ulaganja su neto knjigovodstvena vrijednost imovine. Neto ulaganja su se u razmatranom razdoblju ukupno povećala. Ulaganja su općenito bila namijenjena zadržavanju postojećih kapaciteta, poboljšanju kvalitete, smanjenju troškova i uštedi energije.

(184)

Povrat ulaganja je dobit izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Njegovo je kretanje bilo vrlo pozitivno jer je ostvarena znatna dobit uz ograničena ulaganja.

(185)

Uvoz iz NRK-a nije izravno utjecao na sposobnost prikupljanja kapitala.

(186)

Kretanje mikropokazatelja i makropokazatelja u razmatranom razdoblju pokazalo je da je financijsko stanje industrije Unije bilo dobro 2021. i u razdoblju ispitnog postupka revizije, pri čemu je profitabilnost u obje godine premašila prethodno utvrđenu ciljanu dobit industrije.

(187)

Određeni pokazatelji koji se temelje na količini i zaposlenost su se pogoršali, ali to bi se moglo pripisati određenim poteškoćama u kojima se našao jedan veliki proizvođač iz Unije koji je 2021. skoro prekinuo proizvodnju. Svi ostali proizvođači iz Unije zajedno pokazali bi sliku industrije Unije na koju gotovo uopće ne utječe znatno smanjenje potrošnje u razdoblju ispitnog postupka revizije i veliko povećanje uvoza u razmatranom razdoblju.

(188)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je zaključila da industrija Unije nije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(189)

Komisija je u prethodnom odjeljku zaključila da industrija Unije nije pretrpjela materijalnu štetu u razdoblju ispitnog postupka revizije. Komisija je stoga u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe procijenila vjerojatnost ponavljanja prvotne štete uzrokovane dampinškim uvozom iz NRK-a u slučaju isteka mjera.

(190)

U tom se pogledu Komisija oslonila na informacije koje su stavile na raspolaganje strane koje surađuju i sve druge informacije dostupne u dokumentaciji. Ispitala je proizvodni kapacitet i neiskorišteni kapacitet u NRK-u, odnos između cijena u Uniji, NRK-u i kineskih izvoznih cijena u treće zemlje, vjerojatne razine cijena i količine uvezenih proizvoda iz NRK bez antidampinški mjera i učinak na industriju Unije ako se dopusti istek mjera.

(191)

Kako je zaključeno u uvodnoj izjavi 123., procijenjeni kineski neiskorišteni kapacitet činio je u razdoblju ispitnog postupka revizije više od 80 % potrošnje čelikâ otpornih na koroziju na slobodnom tržištu Unije, ali taj bi se postotak mogao povećati s obzirom na stopu iskorištenosti kineskih postrojenja za proizvodnju čelikâ otpornih na koroziju za koju se predviđa da će 2023. iznositi 86,2 % (98). Osim toga, kako je zaključeno u uvodnoj izjavi 127., cijene u Uniji više su nego u devet od deset trenutačno najvećih izvoznih odredišta kineskih čelikâ otpornih na koroziju.

(192)

Na temelju toga istek antidampinških mjera vrlo će vjerojatno dovesti do povećanja kineskog izvoza u Uniju. S obzirom na sve manju domaću potražnju u Kini, činjenicu da proizvođači čelikâ otpornih na koroziju mogu lako prijeći s proizvodnje drugih proizvoda koji se proizvode vrućom galvanizacijom na čelike otporne na koroziju i više cijene na tržištu Unije (vidjeti uvodne izjave 122. i 123.), takvo povećanje moglo bi biti čak i veće od trenutačnog kineskog neiskorištenog kapaciteta koji bi već činio 80 % potrošnje u Uniji.

(193)

Osim toga, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 127., Komisija je usporedila cijene uvoza s cijenama industrije Unije na temelju trenutačnih izvoznih cijena kineskih proizvođača izvoznika u treće zemlje. Cijene za glavna izvozna odredišta s reprezentativnom prodajom navedenom u uvodnoj izjavi 126. prvo su prilagođene oduzimanjem troška prijevoza iz NRK-a u treće zemlje, a zatim dodavanjem troškova prijevoza iz NRK-a u Uniju, na temelju podataka o troškovima prekooceanskog prijevoza iz zahtjeva za reviziju. Na temelju tih izračunanih cijena CIF i njihove usporedbe s ponderiranim prosječnim prodajnim cijenama triju proizvođača iz Unije u uzorku koje su naplaćene nepovezanim kupcima na tržištu Unije, prilagođenima na razinu franko tvornica, cijene kineskog izvoza u treće zemlje snizile su za 6,8 % prosječne prodajne cijene industrije Unije, primjereno prilagođene razini franko tvornica. Zahtjev je sadržavao i informacije koje pokazuju da su rasle količine izvoza iz Kina po niskim cijenama u zemlje izvan Unije (99).

(194)

Osim toga, iako su izvozna tržišta važna za kinesku industriju, NRK-u je sve teže pristupiti tim tržištima zbog čitavog niza mjera koje su ostale treće zemlje uvele protiv uvoza određenih čelikâ otpornih na koroziju iz Kine, kako je opisano u prethodnom odjeljku 3.

(195)

Tržište proizvoda iz postupka revizije izrazito je cjenovno konkurentno. Zato bi vjerojatni uvoz iz predmetne zemlje u Uniju po niskim cijenama prisilio industriju Unije da smanji svoju proizvodnju i cijene. Proizvođači iz Unije ne bi imali dovoljno vremena za oporavak od prijašnje štetne situacije, daljnja ulaganja i ispunjavanje svojih obveza, među ostalim onih socijalnih i okolišnih.

(196)

Razine dobiti vjerojatno će postati neodržive za industriju u kojoj su potrebna velika novčana ulaganja. Veliki gubici u industriji Unije smanjit će njezinu sposobnost prikupljanja kapitala, dovesti u pitanje njezinu održivost te bi mogli dovesti do zatvaranja proizvodnih postrojenja i otpuštanja te poremećaja u lancima opskrbe.

(197)

Postoje zaštitne mjere za čelik od kojih proizvođači iz Unije već ostvaruju korist, ali se ovaj antidampinški ispitni postupak odnosi na zasebno pitanje koje još nije obuhvaćeno nijednom postojećom mjerom.

(198)

Na temelju toga zaključuje se da bi izostanak mjera vrlo vjerojatno doveo do znatnog povećanja izvoza iz NRK-a po dampinškim cijenama i vjerojatno bi se ponovila materijalna šteta.

(199)

U skladu s člankom 21. osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li zadržavanje postojećih antidampinških mjera bilo protivno interesu Unije kao cjeline. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na ocjeni interesa svih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika i korisnika.

(200)

Većina od 21 proizvođača iz Unije podržala je zahtjev, a nijedan se proizvođač nije usprotivio pokretanju ispitnog postupka. Kako je zaključeno u prethodnom odjeljku 4., industrija Unije više ne trpi materijalnu štetu. Međutim, kako je zaključeno u odjeljku 5., stavljanje mjera izvan snage dovelo bi do ponovnog priljeva dampinškog uvoza iz Kine, a to bi brzo dovelo do ponavljanja štete. Shodno tome, nastavak mjera u interesu je industrije Unije.

(201)

U ispitnom postupku nije surađivao nijedan uvoznik.

(202)

Zbog nesuradnje uvoznika Komisija nije mogla analizirati jesu li uvoznici loše poslovali ili bili u nemogućnosti prenijeti eventualna povećanja cijena na daljnje korisnike.

(203)

Komisija ističe da uvoznici i lanci opskrbe uz obilnu proizvodnju u Uniji mogu iskoristiti i uvoz predmetnog proizvoda od brojnih dobavljača iz raznih zemalja. Produljenjem mjera ne namjerava se isključiti kineski uvoz s tržišta, nego samo osigurati da se taj uvoz ne prodaje po dampinškim cijenama te da se time nanosi šteta.

(204)

Korisnici nisu surađivali u ispitnom postupku. Stoga Komisija nije mogla analizirati učinak postojećih mjera na njihovo stanje.

(205)

Komisija ističe kako je tijekom svojeg početnog ispitnog postupka zaključila da mjere koje su trenutačno na snazi nemaju znatne negativne učinke na korisnike i potrošače. Naime, određeni čelici otporni na koroziju općenito čine relativno mali udio troška građevinskog projekta (samo približno jedan posto za kuće od cigle i dva posto za poslovne zgrade), kako je navedeno u primjeru u Prilogu 13. zahtjevu.

(206)

S obzirom na prethodno navedeno, Komisija je zaključila da nije bilo uvjerljivih razloga u interesu Unije protiv zadržavanja postojećih mjera na uvoz određenih čelikâ otpornih na koroziju podrijetlom iz NRK-a.

(207)

Na temelju zaključaka koje je Komisija donijela o vjerojatnosti ponavljanja dampinga, vjerojatnosti nastavka štete i interesu Unije trebalo bi zadržati antidampinške mjere koje se primjenjuju na uvoz određenih čelikâ otpornih na koroziju podrijetlom iz NRK-a.

(208)

Stope antidampinške pristojbe za pojedinačna društva navedene u ovoj Uredbi primjenjuju se isključivo na uvoz proizvoda iz postupka revizije podrijetlom iz predmetne zemlje koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz proizvoda iz postupka revizije koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz podrijetlom iz Narodne Republike Kine”. Na taj uvoz ne bi se trebala primjenjivati nijedna druga pojedinačna stopa antidampinške pristojbe.

(209)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji (100). Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima je moguće dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, uredba o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(210)

Kako bi se smanjio rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbe, potrebne su posebne mjere kojima se osigurava primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Društva na koja se primjenjuju pojedinačne antidampinške pristojbe moraju carinskim tijelima država članica predočiti valjani trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Na uvoz uz koji nije priložen takav račun trebalo bi primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz podrijetlom iz Narodne Republike Kine”.

(211)

Iako je predočenje tog računa potrebno carinskim tijelima država članica za primjenu pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe na uvoz, to nije jedini element o kojem carinska tijela trebaju voditi računa. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, carinska tijela država članica dužna su provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) kako bi provjerila točnost podataka navedenih u izjavi i osigurala opravdanost daljnje primjene niže stope pristojbe, u skladu s carinskim propisima.

(212)

Ako se izvoz jednog od društava koja ostvaruju korist od nižih stopa pojedinačne pristojbe znatno poveća nakon uvođenja predmetnih mjera, takvo bi se povećanje moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U tim okolnostima i ako su ispunjeni uvjeti, moguće je pokrenuti ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera. Tim ispitnim postupkom može se, među ostalim, ispitati potreba za ukidanjem pojedinačnih stopa pristojbe i posljedično uvođenje pristojbe na razini zemlje.

(213)

Izvoznik ili proizvođač koji nije izvozio predmetni proizvod u Uniju u razdoblju na temelju kojeg je utvrđena razina pristojbe koja se trenutačno primjenjuje na njegov izvoz može od Komisije zatražiti da se na njega primjenjuje stopa antidampinške pristojbe za društva koja surađuju, ali nisu uključena u uzorak. Komisija bi taj zahtjev trebala odobriti ako su ispunjena tri uvjeta. Novi proizvođač izvoznik morao bi dokazati: i. da tijekom razdoblja na temelju kojeg je utvrđena razina pristojbe koja se primjenjuje na njegov izvoz nije izvozio predmetni proizvod u Uniju; ii. da nije povezan s društvom koje je to činilo i na koje se stoga primjenjuju antidampinške pristojbe i iii. da je nakon razdoblja ispitnog postupka izvozio predmetni proizvod ili je preuzeo neopozivu ugovornu obvezu izvoza znatne količine tog proizvoda.

(214)

Sve zainteresirane strane obaviještene su o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti zadržavanje postojećih mjera. Odobreno im je i razdoblje za podnošenje prigovora nakon objava. Nije zaprimljena nijedna primjedba.

(215)

Uzimajući u obzir članak 109. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (101), kada se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, trebala bi se primijeniti kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, objavljena u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca.

(216)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2019/159 (102) Komisija je uvela zaštitnu mjeru za određene proizvode od čelika na razdoblje od tri godine. Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2021/1029 (103) ta je zaštitna mjera produljena do 30. lipnja 2024. Predmetni proizvod pripada jednoj od kategorija proizvoda koje obuhvaća zaštitna mjera. Prema tome, nakon što se prekorače carinske kvote utvrđene na temelju zaštitne mjere, na isti uvoz plaćala bi se carinska pristojba iznad kvote i antidampinška pristojba. Budući da takva kumulacija antidampinških mjera sa zaštitnim mjerama može imati veći učinak na trgovinu nego što je poželjno, Komisija je odlučila spriječiti istodobnu primjenu antidampinške pristojbe i carinske pristojbe iznad kvote na predmetni proizvod tijekom trajanja primjene zaštitne pristojbe.

(217)

To znači da, ako se carinska pristojba iznad kvote iz članka 1. stavka 6. Uredbe (EU) 2019/159 počne primjenjivati na predmetni proizvod i premašuje razinu antidampinških pristojbi na temelju ove Uredbe, naplaćuje se samo carinska pristojba iznad kvote iz članka 1. stavka 6. Uredbe (EU) 2019/159. Tijekom razdoblja istodobne primjene zaštitnih i antidampinških pristojbi suspendira se naplata pristojbi uvedenih u skladu s ovom Uredbom. Ako carinska pristojba iznad kvote iz članka 1. stavka 6. Uredbe (EU) 2019/159 postane primjenjiva na predmetni proizvod, a određena je na razini nižoj od razine antidampinških pristojbi u ovoj Uredbi, carinska pristojba iznad kvote iz članka 1. stavka 6. Uredbe (EU) 2019/159 naplaćuje se povrh razlike između te pristojbe i viših antidampinških pristojbi uvedenih na temelju ove Uredbe. Suspendira se dio iznosa antidampinških pristojbi koji nije naplaćen.

(218)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog člankom 15. stavkom 1. osnovne uredbe,