Javna revizija u Europskoj uniji

Javna revizija u Europskoj uniji internetski je portal s informacijama o zadaćama, položaju, organizaciji, aktivnostima i rezultatima rada vrhovnih revizijskih institucija EU-a i njegovih država članica. Druga javna revizijska tijela koja su uspostavljena u nekim državama članicama, kao što su regionalna ili pokrajinska tijela, nisu obuhvaćena ovim portalom.
Informacijama koje su iznesene na portalu Javna revizija u Europskoj uniji naglašava se ključna uloga suvremenih javnih revizijskih tijela u Uniji i opisuje način na koji ona doprinose djelotvornom funkcioniranju naših demokratskih društava. Utvrđivanjem razlika i sličnosti među vrhovnim revizijskim institucijama u EU-u ovim se portalom oslikava bogata raznolikost, koja je veoma važno obilježje Europske unije i jedna od njezinih ključnih vrijednosti.

Iznesene informacije prikupljaju se i ažuriraju u bliskoj suradnji s raznim revizijskim institucijama te Europski revizorski sud (Sud) želi zahvaliti njima i njihovu osoblju na pruženoj potpori.

Nadamo se da će ovaj portal pobuditi zanimanje revizora, donositelja politika i zakonodavaca diljem EU-a i šire. Također se nadamo da ćemo njime pružiti dragocjen doprinos aktualnom istraživanju u području javne revizije.

VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE U EU-u I NJEGOVIM DRŽAVAMA ČLANICAMA – PREGLED

UVOD

Javni nadzor neizostavan je dio demokratskih sustava. Svih 27 zemalja koje su danas članice Europske unije (EU) uvelo je mehanizme za jamčenje odgovornog, transparentnog i pouzdanog nadzora nad javnim rashodima. Upravo je to područje u kojem vrhovne revizijske institucije (VRI) igraju važnu ulogu kao neovisni vanjski revizori.

Vrhovne revizijske institucije provode neovisne istrage kako bi utvrdile jesu li javna sredstva upotrijebljena na učinkovit, djelotvoran i ekonomičan način te jesu li javni rashodi nastali i jesu li prihodi prikupljeni u skladu s važećim pravilima. Svojim izvješćima o revizijama, koja su objektivna, nepristrana i utemeljena na činjenicama, pružaju potporu parlamentarnom nadzoru nad radom vlada i time doprinose unaprjeđenju politika, programa, javne uprave i upravljanja državnim financijama. Time se doprinosi izgradnji povjerenja građana u sustav diobe vlasti u našim zemljama, kao i daljnjem razvoju pravilnog funkcioniranja demokratskih društava.

Povrh toga što promiču i jačaju odgovornost i transparentnost vlasti, vrhovne revizijske institucije u EU-u imaju aktivnu ulogu u pružanju potpore izgradnji kapaciteta tijela za javnu reviziju u zemljama izvan EU-a.

Velik broj vrhovnih revizijskih institucija koje su obuhvaćene ovom zbirkom informacija iza sebe ima bogato nasljeđe (koje u nekim slučajevima seže unatrag nekoliko stotina godina), dok su druge tek nedavno uspostavljene u njihovu trenutačnom obliku. Struktura, područje nadležnosti i ovlasti većine vrhovnih revizijskih institucija s vremenom se mijenjaju, katkad kao posljedica političkih promjena ili reformi javne uprave. Postojanje neovisne vrhovne revizijske institucije preduvjet je za pristupanje EU-u.

EU I NJEGOVE DRŽAVE ČLANICE

EU je osnovan 1993. Ugovorom iz Maastrichta. Njegovi prethodnici – Europska zajednica za ugljen i čelik (EZUČ), Europska ekonomska zajednica (EEZ) i Europska zajednica za atomsku energiju (EZAE ili Euratom) – osnovani su još 50-ih godina prošlog stoljeća. Od 1993. Uniji se pridružilo 16 zemalja (1995., 2004., 2007. i 2013.). Nakon povlačenja Ujedinjene Kraljevine 2020. godine EU trenutačno čini 27 država članica.

VRSTE I UPRAVLJAČKA STRUKTURA
VRHOVNIH REVIZIJSKIH INSTITUCIJA

Postoje razne kategorizacije vrhovnih revizijskih institucija. Tradicionalna podjela temelji se na tome vuče li njihova organizacijska struktura korijen u francuskom/latinskom, anglosaksonskom ili germanskom sustavu. Međutim, u današnje se vrijeme ponajprije razvrstavaju u tijela sa sudskim ovlastima i tijela bez sudskih ovlasti. Dodatno se mogu podijeliti na monokratske VRI-jeve, kojima je na čelu jedna osoba (predsjednik ili glavni državni revizor) te VRI-jeve kojima upravlja kolegij (npr. odbor, vijeće, senat ili plenum).

Unutar tog širokog raspona moguće je uvesti dodatne podjele, primjerice na temelju ovlasti VRI-jeva za provedbu revizija na nižim razinama vlasti, ili na temelju odnosa VRI-ja s nacionalnim parlamentom.

UPRAVLJAČKA STRUKTURA VRHOVNIH REVIZIJSKIH INSTITUCIJA

  Upravljačko tijelo /
čelnik VRI-ja
Broj članova
upravljačkog tijela
Mandat (u godinama)
EUROPSKA UNIJA
Europski revizorski sud
Kolegij 27 Predsjednik: 3 (s mogućnošću obnove)
Članovi: 6 (s mogućnošću obnove)
AUSTRIJA
Rechnungshof
Predsjednik  1 12 (bez mogućnosti obnove)
BELGIJA
Rekenhof
Cour des comptes
Rechnungshof
Opća skupština 12 6 (s mogućnošću obnove)
BUGARSKA
Сметна палата на Република България
Predsjednik i
dva potpredsjednika
 3 Predsjednik: 7
(bez mogućnosti obnove)
Potpredsjednici: 7 (s mogućnošću obnove)
HRVATSKA
Državni ured za reviziju
Glavni državni revizor  1 8 (s mogućnošću obnove)
CIPAR
Eλεγκτική Υπηρεσία της Κυπριακής Δημοκρατίας
Glavni državni revizor  1 Neograničen do zakonske dobi za umirovljenje
ČEŠKA
Nejvyšší kontrolní úřad
Odbor 17 Predsjednik i potpredsjednik:
9 (s mogućnošću obnove)
Članovi: neograničen mandat do zakonske dobi za umirovljenje
DANSKA
Rigsrevisionen
Glavni državni revizor  1 6 (s mogućnošću jednokratnog
produženja za četiri godine)
ESTONIJA
Riigikontroll
Glavni državni revizor  1 5 (s mogućnošću obnove)
FINSKA
Valtiontalouden tarkastusvirasto
Glavni državni revizor  1 6 (s mogućnošću obnove)
FRANCUSKA
Cour des comptes
Prvi predsjednik
i 6 predsjednika
vijeća
 7 Neograničen do zakonske dobi za umirovljenje
NJEMAČKA
Bundesrechnungshof
Predsjednik, Senat (odbor) 16 Predsjednik: 12
(bez mogućnosti obnove)
Ravnatelji: neograničen mandat do zakonske dobi za umirovljenje
GRČKA
Ελεγκτικό Συνέδριο
Plenum 42 Predsjednik: 4
(bez mogućnosti obnove)
Članovi i sudci: neograničen mandat do zakonske dobi za umirovljenje
MAĐARSKA
Állami Számvevőszék
Predsjednik  1 12 (s mogućnošću obnove)
IRSKA
Office of the Comptroller and Auditor General
Glavni državni revizor  1 Neograničen do zakonske dobi za umirovljenje
ITALIJA
Corte dei conti
Predsjednik  1 Neograničen do zakonske dobi za umirovljenje
LATVIJA
Latvijas Republikas Valsts kontrole
Vijeće,
glavni državni revizor
 7 4 (najviše
dva uzastopna mandata)
LITVA
Valstybės Kontrolė
Glavni državni revizor  1 5 (s mogućnošću jednokratne obnove)
LUKSEMBURG
Cour des comptes
Predsjednik,
potpredsjednik i tri glavna revizora
 5 6 (s mogućnošću obnove)
MALTA
National Audit Office
Glavni državni revizor  1 5 (s mogućnošću jednokratne obnove)
NIZOZEMSKA
Algemene Rekenkamer
Odbor  3 Neograničen do zakonske dobi za umirovljenje od 70 godina
POLJSKA
Najwyższa Izba Kontroli
Predsjednik i
(u određenim slučajevima) kolegij
18 Predsjednik: 6
(s mogućnošću jednokratne obnove)
Kolegij: 3 (s mogućnošću obnove)
PORTUGAL
Tribunal de Contas
Predsjednik i plenum 19 Predsjednik: 4
Članovi: neograničen
RUMUNJSKA
Curtea de Conturi a României
Plenum 18 9 (bez mogućnosti obnove)
SLOVAČKA
Najvyšší kontrolný úrad Slovenskej republiky
Predsjednik  1 7 (s mogućnošću jednokratne obnove)
SLOVENIJA
Računsko sodišče Republike Slovenije
Senat  3 9 (s mogućnošću obnove)
ŠPANJOLSKA
Tribunal de Cuentas
Plenum 13 Predsjednik: 3 (s mogućnošću obnove)
Glavni revizori: 9 (s mogućnošću obnove)
Glavni tužitelj: 5 (s mogućnošću obnove)
ŠVEDSKA
Riksrevisionen
Glavni državni revizor  1 7 (bez mogućnosti obnove)

NEOVISNOST

Vrhovne revizijske institucije u EU-u neovisna su javna tijela. Njihova neovisnost o zakonodavnoj, izvršnoj i sudskoj vlasti zajamčena je ustavom. Ovisno o ovlastima koje su im povjerene, VRI-jevi mogu provoditi ex ante ili ex post provjere kako bi provjerili zakonitost i pravilnost prihoda i rashoda, kao i ekonomičnost, učinkovitost i djelotvornost politika, programa i mjera, ili pak funkcioniranje javne uprave. Neki VRI-jevi također provode evaluaciju učinka javnih politika i programa.

SUDSKE OVLASTI

Određeni VRI-jevi imaju poseban status kao institucije sa sudskom nadležnošću. To im omogućuje da pokreću sudske postupke protiv upravitelja javnih sredstava ili računovođa koji bi mogli biti povezani s nepravilnostima u pogledu javnih rashoda i imovine. Sudske ovlasti VRI-jevima pružaju sredstvo za javno utvrđivanje osobne odgovornosti i sankcioniranje pojedinaca u javnoj službi.

ODNOS
S PARLAMENTOM

Odnosi između vrhovnih revizijskih institucija i parlamenata u EU-u raznoliki su kao i sama tijela za javnu reviziju. Neki su VRI-jevi neovisna tijela, dok neki čine sastavni dio strukture parlamentarnog nadzora.

VRI-jevi SA SUDSKIM OVLASTIMA / VRI-jevi KOJI PROVODE EX ANTE REVIZIJE / VRI-jevi KOJI SU DIO STRUKTURE PARLAMENTARNOG NADZORA

  Sudske
ovlasti
Ex ante
revizija
Dio strukture
parlamentarnog
nadzora
EUROPSKA UNIJA
Europski revizorski sud
     
AUSTRIJA
Rechnungshof
   
BELGIJA
Rekenhof
Cour des comptes
Rechnungshof
   
BUGARSKA
Сметна палата на Република България
     
HRVATSKA
Državni ured za reviziju
     
CIPAR
Eλεγκτική Υπηρεσία της Κυπριακής Δημοκρατίας
     
ČEŠKA
Nejvyšší kontrolní úřad
     
DANSKA
Rigsrevisionen
   
ESTONIJA
Riigikontroll
     
FINSKA
Valtiontalouden tarkastusvirasto
   
FRANCUSKA
Cour des comptes
   
NJEMAČKA
Bundesrechnungshof
     
GRČKA
Ελεγκτικό Συνέδριο
 
MAĐARSKA
Állami Számvevőszék
   
IRSKA
Office of the Comptroller and Auditor General
   
ITALIJA
Corte dei conti
 
LATVIJA
Latvijas Republikas Valsts kontrole
     
LITVA
Valstybės Kontrolė
   
LUKSEMBURG
Cour des comptes
     
MALTA
National Audit Office
   
NIZOZEMSKA
Algemene Rekenkamer
     
POLJSKA
Najwyższa Izba Kontroli
   
PORTUGAL
Tribunal de Contas
 
RUMUNJSKA
Curtea de Conturi a României
     
SLOVAČKA
Najvyšší kontrolný úrad Slovenskej republiky
     
SLOVENIJA
Računsko sodišče Republike Slovenije
   
ŠPANJOLSKA
Tribunal de Cuentas
 
ŠVEDSKA
Riksrevisionen
   

Unatoč njihovoj raznolikosti zajednička je značajka svih VRI-jeva u EU-u i njegovim državama članicama da u pravilu održavaju bliske odnose s parlamentom. Ti odnosi ponajprije uključuju izvješćivanje parlamenta, odnosno dostavljanje revizijskih izvješća. O tim se izvješćima obično raspravlja unutar posebnog odbora, a katkad, ovisno o predmetu revizije, i u okviru odbora koji su zaduženi za određene teme. Predstavnici VRI-jeva u pravilu mogu prisustvovati tim raspravama i/ili sudjelovati u njima. U nekim državama članicama čelnik VRI-ja također ima pravo izjašnjavati se u parlamentarnim raspravama o pitanjima koja su relevantna za rad VRI-ja.

Parlamenti često imaju odlučujuću ulogu u predlaganju i/ili imenovanju čelnika / glavnog državnog revizora ili upravljačkog tijela određenog VRI-ja. Osim toga, neki parlamenti također sastavljaju i odobravaju proračun VRI-ja ili imenuju vanjskog revizora koji obavlja reviziju financijskih izvještaja VRI-ja.

Naposljetku, neki VRI-jevi imaju i ovlasti za reviziju administrativnih rashoda vlastitih nacionalnih parlamenata.

PRORAČUNSKA SREDSTVA I OSOBLJE

Postoje znatne razlike u ljudskim i financijskim resursima kojima različiti VRI-jevi raspolažu, čak i ako se ti resursi sagledavaju u odnosu na broj stanovnika ili iznos proračunskih sredstava nad kojima se provodi revizija. U tim se razlikama ne odražavaju samo zadaće i organizacija VRI-ja, već i općenitije značajke određene države članice i njezine državne uprave.

U VRI-jevima u EU-u i njegovim državama članicama ukupno je zaposleno više od 15 000 djelatnika. VRI-jevi četiriju najvećih država članica EU-a (Njemačka, Francuska, Italija i Španjolska, koje zajedno imaju gotovo 260 milijuna stanovnika) zapošljavaju otprilike 5 000 djelatnika, dok je u VRI-jevima ostalih država članica (koje zajedno imaju 190 milijuna stanovnika) zaposleno otprilike 9 500 djelatnika.

Na razini cjelokupnog EU-a u VRI-jevima je u prosjeku zaposlen jedan član osoblja na svakih 20 000 građana. Međutim, postoje znatne razlike među pojedinačnim državama članicama. Proračunska sredstva VRI-jeva u gotovo svim slučajevima čine manje od 0,1 % ukupnog državnog proračuna.

OSOBLJE I PRORAČUNI VRHOVNIH REVIZIJSKIH INSTITUCIJA

SUBJEKTI REVIZIJE

Vrhovne revizijske institucije EU-a imaju središnju ulogu u procesu javne odgovornosti. Kao vanjski revizori izvršne vlasti VRI-jevi procjenjuju mjeru u kojoj su provedbom državnih politika i potrošnjom sredstava ostvareni predviđeni ciljevi, provjeravaju upravljanje javnim financijama i podnose izvješća o financijskim izvještajima javnih tijela te na taj način parlamentima pružaju neovisne informacije i jamstva.

GLAVNE KATEGORIJE REVIZIJA

FINANCIJSKE REVIZIJE uključuju ispitivanje dokumenata, izvješća, sustava unutarnje kontrole i unutarnje revizije, računovodstvenih i financijskih postupaka te drugih evidencija radi utvrđivanja toga prikazuje li se u financijskim izvještajima istinit i vjeran financijski položaj i jesu li rezultati financijskih aktivnosti u skladu s prihvaćenim računovodstvenim standardima i načelima.

REVIZIJAMA USKLAĐENOSTI provjerava se je li ekonomsko i financijsko upravljanje subjektom, aktivnošću ili programom nad kojima se provodi revizija u skladu s važećim pravnim i regulatornim odredbama.

REVIZIJE USPJEŠNOSTI (ili učinkovitosti) obuhvaćaju ispitivanje programa, operacija, upravljačkih sustava i postupaka tijela i institucija koje upravljaju sredstvima kako bi se procijenilo upotrebljavaju li ta sredstva na ekonomičan, učinkovit i djelotvoran način.

VRI-jevi nadziru prihode i rashode državnih proračuna na središnjoj ili saveznoj razini te u nekim državama članicama mogu provoditi i revizije na razini regionalnih, lokalnih ili općinskih vlasti. Iako su subjekti njihovih revizija u prvom redu ministarstva i državna tijela, oni mogu uključivati i poduzeća u državnom vlasništvu, kao što su radiotelevizije, visokoškolske ustanove ili središnje banke.

Većina VRI-jeva ima ovlasti za reviziju svih javnih prihoda i rashoda, uključujući na razini privatnih društava ili pojedinačnih korisnika.

RAZINE VLASTI OBUHVAĆENE REVIZIJOM KOJU PROVODI VRHOVNA REVIZIJSKA INSTITUCIJA

  Središnja
vlast
Regionalna
vlast
Lokalna
vlast
Državna
poduzeća
Javna
tijela
Općine Drugi
korisnici
EUROPSKA UNIJA Europski revizorski sud
AUSTRIJA
Rechnungshof
BELGIJA
Rekenhof
Cour des comptes
Rechnungshof
   
BUGARSKA
Сметна палата на Република България
   
HRVATSKA
Državni ured za reviziju
CIPAR
Eλεγκτική Υπηρεσία της Κυπριακής Δημοκρατίας
 
ČEŠKA
Nejvyšší kontrolní úřad
     
DANSKA
Rigsrevisionen
   
ESTONIJA
Riigikontroll
FINSKA
Valtiontalouden tarkastusvirasto
 
FRANCUSKA
Cour des comptes
     
NJEMAČKA
Bundesrechnungs­hof
     
GRČKA
Ελεγκτικό Συνέδριο
MAĐARSKA
Állami Számvevőszék
 
IRSKA
Office of the Comp­troller and Auditor General
     
ITALIJA
Corte dei conti
LATVIJA
Latvijas Republikas Valsts kontrole
LITVA
Valstybės Kontrolė
 
LUKSEMBURG
Cour des comptes
     
MALTA
National Audit Office
   
NIZOZEMSKA
Algemene Rekenkamer
     
POLJSKA
Najwyższa Izba Kontroli
PORTUGAL
Tribunal de Contas
RUMUNJSKA
Curtea de Conturi a României
 
SLOVAČKA
Najvyšší kontrolný úrad Slovenskej republiky
SLOVENIJA
Računsko sodišče Republike Slovenije
ŠPANJOLSKA
Tribunal de Cuentas
ŠVEDSKA
Riksrevisionen
     

ODABIR
TEMA ZA REVIZIJU I
IZRADA PROGRAMA

U procesu odabira i planiranja revizija uzimaju se u obzir različiti kriteriji, kao što su rizik i učinak te budući razvoj određenih područja politika. Velik broj VRI-jeva primjenjuje postupke godišnje izrade programa i sastavlja planove revizija na temelju višegodišnjih strategija i godišnjih procjena rizika. Takvim se spojem srednjoročnog i dugoročnog planiranja ostavlja prostor za fleksibilnost i VRI-jevima omogućava da reagiraju na nepredviđene događaje.

KONAČNO DONOŠENJE ODLUKA – MONOKRATSKA STRUKTURA / KOLEGIJ

U nekim zemljama parlament (parlamentarni zastupnici i/ili odbori), ministri ili čak i fizičke osobe / privatne organizacije mogu zatražiti od VRI-ja da provede određenu reviziju. Međutim, osim u nekoliko iznimnih slučajeva, VRI-jevi nisu dužni provesti takve revizije.

U slučajevima u kojima je na čelu VRI-ja jedna osoba u pravilu je čelnik VRI-ja taj koji donosi konačnu odluku o tome koje će se revizije provesti. U svim drugim slučajevima tu odluku zajednički donosi upravljačko tijelo ili kolegij.

REVIZIJSKI DOKAZI I PRAĆENJE MJERA PODUZETIH
U POGLEDU PREPORUKA IZ PRETHODNIH REVIZIJA

VRI-jevi prikupljaju revizijske dokaze pregledavanjem dokumentacije, analiziranjem podataka, obavljanjem razgovora i provedbom terenskih provjera, primjerice u poslovnim prostorima subjekta revizije ili na lokaciji projekta. U tu svrhu VRI-jevi imaju pravo pristupa svim informacijama koje smatraju potrebnima za provedbu svojih zadaća te je osoblje subjekata revizije dužno surađivati s revizorima iz VRI-jeva.

Takva sloboda pristupa uravnotežuje se strogim obvezama u pogledu povjerljivosti kojih se revizori moraju pridržavati kad je riječ o informacijama koje dobiju tijekom provedbe revizija.

IZVJEŠĆIVANJE

VRI-jevi na temelju revizija sastavljaju izvješća u kojima iznose nalaze i opažanja, ističu nepravilnosti, izvode revizijske zaključke i iznose preporuke za otklanjanje nedostataka. Te su preporuke važan element svakog revizijskog izvješća jer donositeljima politika služe kao dragocjene smjernice. One im mogu pomoći da povećaju djelotvornost, učinkovitost i ekonomičnost upravljanja javnim rashodima i usklađenost tog upravljanja s važećim pravilima te mogu doprinijeti sprječavanju pogrešaka, nepravilnosti i nesvrsishodne potrošnje.

Određeni VRI-jevi također imaju pravo donositi mišljenja o (nacrtima) zakona o temama koje su u njihovoj nadležnosti, primjerice o financijskom upravljanju, i to na vlastitu inicijativu ili na konkretan zahtjev zakonodavca.

PUBLIKACIJE

VRI-jevi u pravilu objavljuju godišnja izvješća o reviziji godišnjih financijskih izvještaja države i o izvršenju državnog proračuna. Povrh toga, neki VRI-jevi objavljuju izvješća o financijskim izvještajima određenih institucija ili tijela (kao što su parlament, šef države ili sustavi socijalne skrbi). Određeni VRI-jevi također donose revizorska mišljenja o financijskim izvještajima institucija i tijela i o godišnjim financijskim izvještajima države.

Povrh toga, VRI-jevi objavljuju revizijska izvješća o posebnim temama, mišljenja o (nacrtima) zakonskih akata, publikacije koje se temelje na obavljenim pregledima i izvješća o praćenju mjera poduzetih na temelju revizija. Nekoliko VRI-jeva također objavljuje dokumente za raspravu, analize i studije ili pak tematske publikacije s osnovnim informacijama o revizijama relevantnih subjekata.

Nadalje, neki VRI-jevi redovito objavljuju izvješća o upravljanju fondovima EU-a u njihovoj zemlji i o njihovoj uporabi.

Konačno, nekoliko VRI-jeva objavljuje godišnja izvješća o radu, časopise ili druge dokumente koji sadržavaju dodatne informacije o njihovu radu.

OBJAVA REZULTATA REVIZIJA

VRI-jevi obično podnose svoja izvješća parlamentu, u pravilu odborima koji su zaduženi za proračunska pitanja i/ili druge teme obuhvaćene određenom revizijom. VRI-jevi također u pravilu objavljuju većinu svojih revizijskih izvješća. Međutim, postoje određene iznimke kad je riječ o izvješćima u kojima se obrađuju osjetljiva pitanja (kao što je obrana) ili u slučajevima u kojima se primjenjuju posebne obveze u pogledu povjerljivosti.

Društveni mediji redovito se upotrebljavaju za povećanje uključenosti građana i medija te izravan dijalog s njima.

SURADNJA

Suradnja s drugim vrhovnim revizijskim institucijama

Suradnja među vrhovnim revizijskim institucijama EU-a

VRI-jevi država članica i Europski revizorski sud (Sud) održavaju blisku suradnju. Ta se suradnja odvija u okviru Kontaktnog odbora, čiji su članovi čelnici VRI-jeva u EU-u i Suda. Kontaktni odbor EU-a može osnivati radne i projektne skupine zadužene za određene teme povezane s EU-om te ima funkciju aktivne mreže profesionalnih kontakata između djelatnika VRI-jeva u EU-u.

Istim člankom UFEU-a kojim je propisano da Sud treba surađivati i povezivati se s VRI-jevima u EU-u također je predviđeno da revizori VRI-jeva država članica EU-a mogu sudjelovati (kao promatrači) u revizijama koje Sud provodi na njihovu državnom teritoriju. Sud primjenjuje standardni postupak u okviru kojeg obavještava VRI određene države članice da planira provesti reviziju u predmetnoj zemlji. VRI države članice potom može odlučiti hoće li odrediti članove vlastitog osoblja koji će se priključiti revizorskom timu Suda tijekom njegovih terenskih posjeta. Osim toga, VRI-jevi u EU-u mogu provoditi zajedničke ili koordinirane revizije odabranih tema.

VRI-jevi u EU-u usto tradicionalno surađuju na bilateralnoj osnovi. Ta suradnja uključuje, primjerice, razmjenu informacija o revizijskim metodologijama i rezultatima, kao i privremenu razmjenu revizijskog osoblja.

Suradnja s drugim vrhovnim revizijskim institucijama izvan EU-a

VRI-jevi u EU-u mogu sudjelovati u istorazinskim ocjenama ili aktivnostima jačanja kapaciteta kao što su twinning projekti, čija je svrha pomoći VRI-jevima iz zemalja izvan EU-a da razviju svoje pravne i institucionalne temelje.

U svrhu potpore VRI-jevima zemalja kandidatkinja za članstvo u EU-u uspostavljena je posebna mreža za promicanje i olakšavanje suradnje među državama članicama EU-a te zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama za članstvo u EU-u, i to ponajprije u obliku praktične i aktivne suradnje u manjim skupinama.

Niz VRI-jeva u EU-u također blisko surađuje s tijelima za javnu reviziju u zemljama s kojima njihova država članica održava bliske odnose iz povijesnih razloga i/ili koje su dio njihove jezične zajednice.

Suradnja s drugim tijelima za javnu reviziju na nacionalnoj razini

Ovisno o njihovu sustavu vlasti države članice EU-a povjerile su zadaće javne revizije tijelima koja djeluju na saveznoj, državnoj, regionalnoj, pokrajinskoj ili općinskoj razini. U zemljama sa samostalnim regionalnim uredima za reviziju VRI-jevi svoje revizije u pravilu usmjeravaju na razinu središnje vlasti te, u relevantnim slučajevima, surađuju s drugim tijelima za javnu reviziju u svojim državama članicama.

Suradnja s međunarodnim organizacijama

Svi VRI-jevi u EU-u članovi su INTOSAI-ja i EUROSAI-ja.

INTOSAI

Međunarodna organizacija vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI) pruža institucionalizirani okvir za vrhovne revizijske institucije u svrhu promicanja razvoja i prijenosa znanja, poboljšanja državne revizije diljem svijeta te jačanja stručnih sposobnosti, položaja i utjecaja vrhovnih revizijskih institucija u njihovim matičnim zemljama.

INTOSAI je osnovan 1953. godine kao autonomna, neovisna i nepolitička organizacija. INTOSAI ima poseban savjetodavni status pri Ekonomsko-socijalnom vijeću (ECOSOC) Ujedinjenih naroda.

Glavno tajništvo INTOSAI-ja vodi vrhovna revizijska institucija Republike Austrije.

Vrhovne revizijske institucije u EU-u sudjeluju u raznim projektima INTOSAI-ja, kao što je Forum INTOSAI-ja za stručna očitovanja (FIPP) u okviru kojeg se sastavljaju međunarodni revizijski standardi (ISSAI) kojima se utvrđuju osnovni preduvjeti koje VRI-jevi moraju ispuniti kao i temeljna načela revizije javnih tijela.

(Izvor: INTOSAI)

EUROSAI

Europska organizacija vrhovnih revizijskih institucija (EUROSAI) jedna je od triju regionalnih skupina INTOSAI-ja. Osnovana je 1990. godine s 30 članova (VRI-jevi 29 europskih država i Europski revizorski sud). Do 2023. broj članova porastao je na 51.

Glavno tajništvo EUROSAI-ja vodi vrhovna revizijska institucija Kraljevine Španjolske.

(Izvor: EUROSAI)

Osim toga, VRI-jevi u EU-u sudjeluju u projektima koje provodi čitav niz različitih organizacija u području javne revizije, a neki djeluju kao vanjski revizori međunarodnih, međuvladinih ili nadnacionalnih organizacija, kao što su Ujedinjeni narodi (UN) i njihove specijalizirane agencije, Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) ili Svjetska trgovinska organizacija (WTO). Na taj način također jamče redovitu i učinkovitu uporabu financijskih doprinosa koje njihove zemlje daju takvim organizacijama.

Naposljetku, uobičajena je praksa VRI-jeva u EU-u da sudjeluju u inicijativama za suradnju s međunarodnim organizacijama (kao što su OECD, Međuparlamentarna unija (IPU), Institut unutarnjih revizora (IIA) i Međunarodna federacija računovođa (IFAC)). Takva je vrsta suradnje obično usmjerena na aktualna pitanja povezana s javnom revizijom te može uključivati upućivanja na rad u drugim institucijama, tečajeve osposobljavanja, razmjenu znanja i druge oblike razmjene profesionalnih iskustava.

INFORMATIVNI ČLANCI

EUROPSKA UNIJA

EUROPSKI REVIZORSKI SUD

Od 1977.

Internetske stranice: www.eca.europa.eu

Misija:

U okviru neovisnih, stručnih i utjecajnih revizijskih aktivnosti Sud procjenjuje ekonomičnost, djelotvornost, učinkovitost, zakonitost i pravilnost djelovanja EU-a kako bi se omogućila bolja kontrola odgovornosti, veća transparentnost i bolje financijsko upravljanje, čime se jača povjerenje građana i pruža odgovor na trenutačne i buduće izazove s kojima se EU suočava.

OPĆE INFORMACIJE

— PRAVNA OSNOVA

ZADAĆE

Europski revizorski sud (Sud) ispituje sve ostvarene prihode i nastale rashode tijela, ureda i agencija koje je osnovao EU.

Sud procjenjuje je li se dobro upravljalo financijskim sredstvima EU-a te jesu li svi prihodi ostvareni i jesu li svi rashodi nastali u skladu s važećim propisima. Sud Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja godišnju izjavu o jamstvu u pogledu zakonitosti i pravilnosti uporabe financijskih sredstava EU-a. Također izvješćuje o svim uočenim nepravilnostima.

Sud izrađuje godišnje izvješće nakon zaključenja svake financijske godine. Također može u bilo kojem trenutku iznijeti opažanja o posebnim pitanjima, posebice u obliku tematskih izvješća, kao i donositi mišljenja.

KLJUČNO ZAKONODAVSTVO

  • Članci 285. – 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
  • Uredba o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije.

SUBJEKTI REVIZIJE

Sud provodi reviziju svih aspekata izvršenja proračuna EU-a. Glavni je subjekt revizije Europska komisija, koju Sud obavještava o svojim revizijskim aktivnostima i pristupu, kao i o relevantnim rezultatima revizije.

Osim glavnih uprava Europske komisije, revizijom koju provodi Sud obuhvaćeni su:

  • europski razvojni fondovi
  • agencije i izvršne agencije, zajednička poduzeća i druga tijela
  • Europska investicijska banka i Europski investicijski fond
  • Europska središnja banka
  • poslovi EU-a povezani s pozajmljivanjem i zaduživanjem (npr. Mehanizam za europsku financijsku stabilnost)
  • jedinstveni nadzorni mehanizam i jedinstveni sanacijski mehanizam.

— STRUKTURA

VRSTA VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE

Kolegij bez sudskih ovlasti.

POLOŽAJ VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE U SUSTAVU VLASTI

Sud je vanjski revizor Europske unije. Ujedno je jedna od sedam institucija EU-a te je potpuno neovisan u provedbi svojih revizija.

Sud sam sastavlja svoj poslovnik koji se dostavlja Vijeću na potvrdu.

ODNOS S
EUROPSKIM PARLAMENTOM / VIJEĆEM / PARLAMENTIMA DRŽAVA ČLANICA

Sva svoja izvješća i mišljenja, uključujući godišnje izvješće, Sud predstavlja Europskom parlamentu i Vijeću. Ta izvješća pružaju temelj za godišnji postupak davanja razrješnice za proračun EU-a te ih zakonodavci mogu upotrijebiti u svojem tekućem radu.

EUROPSKI PARLAMENT

Predsjednik Suda predstavlja godišnje izvješće Europskom parlamentu, pred njegovim Odborom za proračunski nadzor (CONT) i na plenarnoj sjednici, te kao uzvanik sudjeluje na plenarnoj raspravi Europskog parlamenta o davanju razrješnice. Članove Suda redovito se poziva da predstave relevantna izvješća Suda Odboru za proračunski nadzor te drugim odborima i radnim tijelima Europskog parlamenta.

VIJEĆE EU-a

Predsjednik Suda predstavlja godišnje izvješće Vijeću za ekonomske i financijske poslove (Ecofin) i može biti pozvan da predstavi odabrana tematska izvješća od posebnog interesa.

Suradnja Suda s Vijećem na operativnoj se razini uglavnom odvija preko Odbora za proračun, koji je zadužen za sva financijska pitanja, uključujući postupak davanja razrješnice. Izvješća Suda predstavljaju se odgovarajućim pripremnim tijelima Vijeća čija je zadaća dogovoriti nacrt zaključaka Vijeća, koje Vijeće potom donosi na višoj razini.

PARLAMENTI DRŽAVA ČLANICA EU-a

Sud također dostavlja svoja izvješća i mišljenja relevantnim parlamentarnim odborima u državama članicama. Osim toga, članovi Suda mogu predstaviti publikacije Suda, posebice godišnja i tematska izvješća, u parlamentima država članica.

— ORGANIZACIJA

ČELNIK

PREDSJEDNIK

Tony Murphy preuzeo je dužnost predsjednika u listopadu 2022.

MANDAT

3 godine s mogućnošću obnove

NAČIN ODABIRA

Predsjednika odabiru članovi Suda iz vlastitih redova.

UPRAVLJAČKO TIJELO

Kolegij sastavljen od 27 članova – po jednog iz svake države članice EU-a.

Članovi Suda obavljaju svoje dužnosti potpuno neovisno i u općem interesu EU-a, na što se obvezuju prisegom koju polažu pred Sudom Europske unije nakon preuzimanja dužnosti.

MANDAT

6 godine s mogućnošću obnove

NAČIN ODABIRA

Svakog člana Suda imenuje Vijeće EU-a nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i na temelju prijedloga vlade matične države članice.

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Sud je organiziran u pet revizijskih vijeća uz Odbor za kontrolu kvalitete revizija, Upravni odbor i Glavno tajništvo. Predsjedniku, svakom revizijskom vijeću i Odboru za kontrolu kvalitete revizija potporu u njihovu radu pružaju uprave u koje se raspoređuje revizijsko osoblje.

Predsjednik je na čelu kolegija koji u punom sastavu ima 27 članova te se obično sastaje dvaput mjesečno radi rasprave i usvajanja dokumenata kao što su izvješća o općem proračunu EU-a i europskim razvojnim fondovima, koja su glavne godišnje publikacije Suda.

PREDSJEDNIŠTVO

Predsjedniku u njegovu radu potporu pruža Uprava predsjedništva, koja je odgovorna za strategiju, izradu programa rada, planiranje i upravljanje uspješnošću, međuinstitucijske odnose, komunikaciju i odnose s medijima.

Osim toga, Služba za pravna pitanja i odjel za unutarnju reviziju izravno odgovaraju predsjedniku.

REVIZIJSKA VIJEĆA

Sud raspoređuje članove u jedno od pet revizijskih vijeća.

Rad svakog vijeća temelji se na određenoj temi povezanoj s politikama EU-a te je na čelu svakog vijeća doajen, koji se odabire među članovima tog vijeća na dvogodišnji mandat s mogućnošću obnove. Svaki član zadužen je za obavljanje određenih revizijskih zadataka.

Svako vijeće ima dvojaku ulogu:

  • usvajati tematska izvješća, posebna godišnja izvješća i mišljenja
  • pripremati godišnja izvješća o proračunu EU-a i europskim razvojnim fondovima koje usvaja kolegij Suda.

ODBOR ZA KONTROLU KVALITETE REVIZIJA

Odbor za kontrolu kvalitete revizija sastoji se od člana zaduženog za kontrolu kvalitete revizija i pet drugih članova (po jednog predstavnika svakog revizijskog vijeća). Odbor se bavi revizijskim politikama, standardima i metodologijom Suda, potporom revizijama te njihovim razvojem i kontrolom njihove kvalitete. Zadužen je za metodološke aspekte i provodi provjere kvalitete revizijskih postupaka na razini cijelog Suda.

UPRAVNI ODBOR

Odluke o širim strateškim i administrativnim pitanjima donose Upravni odbor i, u relevantnim slučajevima, kolegij članova.

Upravni odbor čine predsjednik Suda (koji je ujedno njegov predsjedatelj), doajeni svih revizijskih vijeća, član zadužen za međuinstitucijske odnose i član zadužen za kontrolu kvalitete revizija. Bavi se administrativnim pitanjima i odlukama o pitanjima u vezi sa strategijom, vanjskim odnosima i komunikacijom.

GLAVNI TAJNIK

Kolegij Suda imenuje glavnog tajnika na obnovljivi mandat od šest godina.

Glavni tajnik u prvom je redu odgovoran za tajništvo Suda i službe podrške reviziji (za kadrovske poslove, financije i opće usluge, za informacije, radnu okolinu i inovacije te za prevođenje, jezične usluge i publikacije).

— RESURSI

OSOBLJE

  • Broj članova osoblja: 980 (što odgovara brojci od 969 ekvivalenata punog radnog vremena (31. 12. 2022.) (od toga 59 % na revizijskim poslovima)
  • Osoblje se zapošljava iz svih država članica EU-a, u pravilu na temelju otvorenih natječaja na razini cijelog EU-a.
  • Zastupljenost spolova: ♂ 48 %; ♀ 52 %. Prosječna dob: 47,4

PRORAČUN

  • Sud se financira iz općeg proračuna Europske unije.
  • 175,06 milijuna eura (2023.), u cijelosti administrativni rashodi
  • Proračun Suda čini manje od 0,1 % ukupnih rashoda EU-a i otprilike 1,5 % ukupnih administrativnih rashoda EU-a

REVIZIJSKE AKTIVNOSTI

— DJELOKRUG REVIZIJA

Revizije se provode pregledom dokumentacije i, po potrebi, obavljanjem terenskih posjeta u drugim institucijama EU-a i u svim tijelima, uredima ili agencijama koje upravljaju prihodima ili rashodima u ime EU-a. Na aktivnosti Europske investicijske banke (EIB) u vezi s upravljanjem prihodima i rashodima EU-a primjenjuju se posebni postupci.

U državama članicama revizija se provodi u suradnji s vrhovnim revizijskim institucijama ili, ako one nemaju potrebne ovlasti, u suradnji s nadležnim nacionalnim službama. Sud surađuje s vrhovnim revizijskim institucijama država članica u duhu povjerenja pri čemu obje strane zadržavaju neovisnost.

— PLANIRANJE REVIZIJSKIH AKTIVNOSTI

Sud samostalno odlučuje o svojem programu rada. Pritom primjenjuje godišnji postupak izrade programa koji se temelji na višegodišnjoj procjeni rizika u različitim područjima politika.

Europski parlament i Vijeće mogu dostaviti Sudu na razmatranje prijedloge za moguće teme revizija.

Sud objavljuje program rada na svojim internetskim stranicama.

— REVIZIJSKE METODE

Sud u okviru revizija ispituje mjeru u kojoj su ispunjeni ciljevi politika EU-a te procjenjuje način na koji je proračun EU-a prikazan u računovodstvenoj dokumentaciji i financijsko upravljanje tim proračunom.

Sud provodi različite vrste revizija:

  • revizije uspješnosti, kojima se ispituju djelotvornost, učinkovitost i ekonomičnost politika i programa EU-a. Njima se provjerava ostvarena vrijednost za uloženi novac te se naglasak stavlja na posebne teme povezane s upravljanjem ili proračunom. Odabiru se na temelju kriterija kao što su javni interes, potencijal za poboljšanja te rizik od nezadovoljavajuće uspješnosti ili nepravilnosti
  • financijske revizije i revizije usklađenosti, kojima se ispituje pouzdanost računovodstvene dokumentacije te zakonitost i pravilnost povezanih transakcija (posebno izjava o jamstvu) te procjene usklađenosti sustava i transakcija u određenom proračunskom području s pravilima i propisima kojima su oni uređeni.

Sud provodi revizije u skladu s međunarodnim revizijskim standardima i etičkim kodeksom, u skladu s obvezama koje je preuzeo u pogledu tih okvira. Riječ je u prvom redu o okviru INTOSAI-ja za strukovna stajališta (IFPP), međunarodnim revizijskim standardima (MRevS ili engl. ISA), kao i etičkim kodeksima INTOSAI-ja i IFAC-a..

Pripadajuća metodologija i smjernice dostupne su na internetskoj platformi (AWARE, engl. Accessible Web-based Audit Resource for the ECA), koja je osmišljena u svrhu pomoći revizorima Suda da u kontekstu EU-a odabiru, planiraju i provode revizije usklađenosti, financija i uspješnosti te sastavljaju povezana izvješća, kao i da to isto čine za nerevizijske radne zadatke (preglede i mišljenja).

REZULTATI RADA

— IZVJEŠĆA I DRUGE PUBLIKACIJE

Publikacije koje Sud objavljuje uključuju:

  • godišnja izvješća, koja uglavnom sadržavaju rezultate financijskih revizija i revizija usklađenosti proračuna EU-a i europskih razvojnih fondova, ali i informacije o proračunskom upravljanju i aspektima uspješnosti
  • posebna godišnja izvješća o agencijama, decentraliziranim tijelima i zajedničkim poduzećima i drugim tijelima EU-a
  • tematska izvješća, u kojima se iznose rezultati odabranih revizija kojima su obuhvaćena određena područja politike, rashodovna područja ili pitanja u vezi s proračunom i upravljanjem
  • mišljenja o novim ili izmijenjenim zakonskim aktima sa znatnim učinkom na financijsko upravljanje koja se izrađuju na zahtjev drugih institucija ili na vlastitu inicijativu Suda
  • preglede, kojima je cilj pružiti opis konteksta i analizu određenog pitanja, često s međusektorskog stajališta i na temelju prijašnjih revizijskih aktivnosti ili drugih javno dostupnih informacija.

— AKTIVNOSTI PROMICANJA REZULTATA RADA

Sve publikacije Suda javno su dostupne na njegovim internetskim stranicama na svim službenim jezicima EU-a. Sud također aktivno radi na promicanju svojih izvješća preko niza kanala, uključujući društvene medije.

— SURADNJA S DRUGIM SUBJEKTIMA

Sud održava stalnu blisku suradnju s nacionalnim vrhovnim revizijskim institucijama i međunarodnim revizijskim organizacijama, obavlja istorazinske ocjene, razmjenjuje informacije sa skupinama za strateško promišljanje i istraživačkim organizacijama te sudjeluje u akademskim raspravama.

Na XXIV. kongresu INTOSAI-ja (INCOSAI) u Rio de Janeiru u studenome 2022. Sud je od brazilske vrhovne revizijske institucije preuzeo ulogu predsjedatelja Odbora INSTOSAI-ja za profesionalne standarde (PSC). U toj je ulozi Sud ujedno član upravnog odbora INTOSAI-ja.

 

 

AUSTRIJA

RECHNUNGSHOF

Od 1948.
Osnovan 1761.

Internetske stranice: www.rechnungshof.gv.at

Misija:

Neovisni, objektivni i na usluzi građanima.

OPĆE INFORMACIJE

— PRAVNA OSNOVA

ZADAĆE

Austrijski Revizorski sud neovisna je vrhovna revizijska institucija na razini federacije, saveznih zemalja i općina.

Ispituje je li se državnim sredstvima upravljalo na pravilan način, uključujući državne rashode nastale u okviru javnih institucija i državna sredstva koja upotrebljavaju privatne institucije (prema načelu jedinstvene revizije).

Revizorski sud provjerava jesu li dostupni resursi upotrijebljeni na ekonomičan, učinkovit i djelotvoran način. Povrh revizija i savjetovanja, koji čine njegove temeljne zadaće, Revizorski sud također obavlja i druge zadaće koje su važne za javne politike, kao i niz javnobilježničkih zadaća.

O vrstama, temama i metodologiji revizija koje provodi odlučuje na vlastitu inicijativu i samostalno.

Ustavom je ovlašten za provedbu posebnih revizija, primjerice:

  • na temelju rezolucije austrijskog Saveznog parlamenta ili parlamenata saveznih zemalja
  • na zahtjev zastupnika u austrijskom Saveznom parlamentu ili parlamentima saveznih zemalja
  • na temelju osnovanog zahtjeva Savezne vlade, vlada saveznih zemalja ili saveznih ministara.

Broj takvih zahtjeva ograničen je Ustavom kako bi se zajamčilo da Revizorski sud može neovisno planirati svoje revizije.

Povrh toga, Revizorski sud izvršava važne posebne zadaće, kao što su:

  • prikupljanje saveznih financijskih izvještaja
  • rad na izvještaju o financijskom dugu
  • pregled nacrta zakona i propisa
  • zadaće u skladu sa Zakonom o nespojivosti i Zakonom o ograničenju prihoda
  • zadaće povezane s političkim strankama i izborima
  • zadaće povezane s izvješćem o prosječnim prihodima i starosnim mirovinama koje isplaćuju poduzeća i agencije Savezne vlade, te
  • sastavljanje mišljenja stručnjaka za arbitražna vijeća u skladu s Paktom o stabilnosti iz 2012.

KLJUČNO ZAKONODAVSTVO

Aktivnosti, zadaće, struktura i položaj Revizorskog suda uređeni su:

  • Poglavljem VI. Saveznog ustavnog zakona (1920.)
  • saveznim zakonom o austrijskom Revizorskom sudu (Zakon o austrijskom Revizorskom sudu iz 1948. – RHG)
  • Zakonom o Ustavnom sudu (u slučaju da se mišljenja Revizorskog suda i određenog pravnog subjekta u pogledu ovlasti i prava razilaze, Revizorski sud može zatražiti od Ustavnog suda da odluči o tom pitanju)
  • Saveznim zakonom o poslovniku Nacionalnog vijeća (parlamenti saveznih zemalja uređuju strateški važno sudjelovanje Revizorskog suda na sastancima odbora i plenarnim zasjedanjima)
  • Ugovorom o funkcioniranju Europske unije (primjenjuje se izravno na reviziju sredstava zajednice EU-a i suradnju s Europskim revizorskim sudom).

SUBJEKTI REVIZIJE

Revizorski sud provodi reviziju financijskih poslova (tj. financijskih aktivnosti) sljedećih subjekata:

  • države, saveznih zemalja, zajednica općina, općina s više od 10 000 stanovnika i drugih pravnih subjekata utvrđenih zakonom
  • zaklada, fondova i instituta kojima upravljaju državne institucije, institucije saveznih zemalja ili općinske institucije ili pojedinci koji su članovi takvih institucija
  • organizacija koje su de facto pod kontrolom države, saveznih država ili općina s najmanje 10 000 stanovnika ili u kojima one imaju najmanje 50 % temeljnog, dioničkog ili vlasničkog kapitala, ili organizacija kojima država, savezne zemlje ili općine upravljaju samostalno ili u suradnji s drugim ugovornim stranama
  • pravnih subjekata na razini države, saveznih zemalja i općina koji upotrebljavaju državna sredstva ili sredstva saveznih zemalja ili općina
  • tijela socijalnog osiguranja i zakonom predviđenih udruga poslodavaca i zaposlenika te strukovnih udruga (komore), te
  • pravnih subjekata osnovanih zakonom, kao što je ORF (austrijska radiotelevizija).

— STRUKTURA

VRSTA VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE

Jedinstven model, s predsjednikom na čelu, pri čemu se revizije obavljaju na razini federacije, saveznih zemalja i općina. Ustrojen je prema vestminsterskom modelu.

POLOŽAJ VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE U SUSTAVU VLASTI

Revizorski sud vrhovna je revizijska institucija Republike Austrije i odgovara izravno Saveznom parlamentu. Revizorski sud djeluje kao:

  • organ Saveznog parlamenta u pitanjima koja se odnose na savezno upravljanje javnim sredstvima i financijsko upravljanje u okviru zakonom predviđenih strukovnih udruga u nadležnosti izvršne vlasti austrijske federacije
  • organ parlamenata saveznih zemalja u pitanjima koja se odnose na savezne zemlje, zajednice općina te upravljanje javnim sredstvima na razini općina, kao i financijsko upravljanje u okviru zakonom predviđenih strukovnih udruga u nadležnosti izvršne vlasti saveznih zemalja.

Revizorski sud neovisan je o Saveznoj vladi i vladama saveznih zemalja te se na njega isključivo primjenjuju zakonske odredbe, čime se svrstava u zakonodavnu vlast.

ODNOS S PARLAMENTOM/VLADOM

Predsjednik Revizorskog suda razmjenjuje informacije sa Saveznim parlamentom i njegovim odborima izravno i osobno ili preko zastupnika kojeg je sam imenovao.

Predsjednik ima pravo sudjelovati na raspravama koje se održavaju u Saveznom parlamentu i njegovim (pod-)odborima u vezi s izvješćima Revizorskog suda, završnim financijskim izvještajima za savezni proračun, prijedlozima za provedbu konkretnih mjera u okviru ispitivanja upravljanja javnim sredstvima koje provodi Revizorski sud, kao i pododjeljcima Saveznog zakona o financijama koji se odnose na Revizorski sud.

U skladu s detaljnim odredbama Saveznog zakona o poslovniku nacionalnog parlamenta predsjednik Revizorskog suda u raspravama o prethodno navedenim temama uvijek ima pravo na vlastiti zahtjev izraziti svoje mišljenje.

Revizorski sud dostavlja godišnje izvješće o svojim aktivnostima Saveznom parlamentu, parlamentima saveznih zemalja i općinskim vijećima. Saveznom parlamentu, parlamentima saveznih zemalja i općinskim vijećima u bilo kojem trenutku može dostaviti opažanja o pojedinačnim pitanjima i, po potrebi, iznijeti prijedloge. Revizorski sud obavještava Saveznu vladu o svim svojim izvješćima te ih istodobno podnosi Saveznom parlamentu.

Osim toga, Savezni parlament imenuje stalni odbor čija je zadaća raspravljati o izvješćima Revizorskog suda. Članovi stalnog odbora imenuju se vodeći računa o načelu ravnomjerne zastupljenosti.

— ORGANIZACIJA

ČELNIK

PREDSJEDNICA

Margit Kraker imenovana je 1. srpnja 2016.

MANDAT

12 godina bez mogućnosti obnove.

NAČIN ODABIRA

Predsjednik Revizorskog Suda odabire se na temelju prijedloga glavnog odbora Saveznog parlamenta. Prije nego što stupi na dužnost, predsjednik daje prisegu pred saveznim predsjednikom.

Predsjednik ne može biti član nijednog općeg predstavničkog tijela, kao ni zastupnik u Europskom parlamentu te u razdoblju od pet godina prije preuzimanja dužnosti ne smije obnašati dužnosti u Saveznoj vladi ili vladama saveznih zemalja.

Kad je riječ o odgovornosti, predsjednik Revizorskog suda ima isti status kao i članovi Savezne vlade ili članovi vlade relevantne savezne zemlje ovisno o tome djeluje li kao izvršni organ nacionalnog parlamenta ili parlamenta jedne od saveznih zemalja.

UPRAVLJAČKO TIJELO

Revizorski sud nema upravljačko tijelo. Predsjednik ima isključivu ovlast donošenja odluka.

Revizorski sud nema stalnog potpredsjednika. U slučaju da predsjednik nije u mogućnosti obavljati svoje dužnosti, zastupa ga dužnosnik koji je na najvišem položaju u Revizorskom sudu. To se primjenjuje i ako je mjesto predsjednika nepopunjeno.

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Revizorski sud organiziran je u pet uprava (jedna uprava za upravljanje i administraciju te četiri uprave za reviziju) i dvije službe (služba za revizije nad političkim strankama i revizije usklađenosti te služba za revizije u pogledu kontrole, planiranja i učinka). Uprave za reviziju sastoje se od po dviju podređenih službi u kojima su tematski grupirana tri do četiri revizijska odjela. Služba za revizije nad političkim strankama i revizije usklađenosti sastoji se od dvaju revizijskih odjela.

Takvom se organizacijskom strukturom omogućava međusektorska izrada strategije i planiranje revizija, optimizirana upotreba resursa sastavljanjem fleksibilnih revizorskih timova koji međusobno surađuju te se potiče i unaprjeđuje razmjena znanja među različitim upravama.

„Centri izvrsnosti” uspostavljeni su u svakoj upravi i svakoj službi. Svaki centar izvrsnosti zadužen je za određeno međusektorsko tematsko područje, s ciljem daljnjeg stjecanja stručnog znanja, konsolidiranja organizacije znanja te jamčenja protoka informacija unutar Revizorskog suda. Primjeri međusektorskih područja uključuju upravljanje kvalitetom, analizu podataka, upravljanje krizama i njihovo sprječavanje, upravljanje građevinskim projektima i zakon o javnoj nabavi, međunarodne obveze u pogledu klime i okoliša, financijski sustav i održive javne financije, sprječavanje korupcije te usklađenost i upravljanje rizicima.

— RESURSI

OSOBLJE

  • Broj članova osoblja: 295 (1. siječnja 2023.) (otprilike 84 % na revizijskim poslovima)
  • Zastupljenost spolova: ♂ 49,8 %; ♀ 50,2 %. Prosječna dob: 49,4

PRORAČUN

  • 37,4 milijuna eura (2022.)
  • 0,04 % ukupnog državnog proračuna

REVIZIJSKE AKTIVNOSTI

— PLANIRANJE REVIZIJSKIH AKTIVNOSTI

Revizorski sud planira svoj rad na godišnjoj razini.

Od austrijskog Revizorskog suda također se može zatražiti provedba posebnih revizija. Razlog može biti rezolucija Nacionalnog vijeća ili parlamenta jedne od saveznih zemalja, zahtjev Nacionalnog vijeća ili parlamenta jedne od saveznih zemalja ili osnovan zahtjev Savezne vlade, vlada saveznih zemalja ili saveznih ministara. Međutim, broj takvih zahtjeva ograničen je Ustavom kako bi se zajamčila neovisnost Revizorskog suda u planiranju revizija.

Revizorski sud 2017. prvi je put pokrenuo inicijativu za uključivanje javnosti preko Facebooka. Građane se poticalo da sudjeluju u osmišljavanju tema revizija predlaganjem tema od javnog interesa. Kad je to bilo moguće, prijedlozi građana uzeti su u obzir u procesu planiranja revizija te se o njima raspravljalo na godišnjoj konferenciji o planiranju revizija.

Revizorski sud na razini federacije, saveznih zemalja i općina provodi otprilike 90 revizija svake godine.

— REVIZIJSKE METODE

Revizorski sud kao revizijske kriterije primjenjuje pravna načela ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti na temelju zakonitosti i pravilnosti.

Revizije koje Revizorski sud provodi kombinacija su:

  • revizija uspješnosti
  • financijskih revizija.

REZULTATI RADA

— IZVJEŠĆA I DRUGE PUBLIKACIJE

Revizorski Sud podnosi izvješća na razini federacije, saveznih zemalja i općina.

Povrh toga, Revizorski sud objavljuje izvješća koja se odnose na:

  • istrage i evaluacije u vezi s određenim pitanjima
  • isticanje i kvantificiranje mogućih poboljšanja
  • utvrđivanje i kvantificiranje financijskih pitanja
  • iznošenje konkretnih i provedivih preporuka.

— AKTIVNOSTI PROMICANJA REZULTATA RADA

Revizorski Sud promiče svoje publikacije:

  • na svojim internetskim stranicama
  • na društvenim medijima
  • u priopćenjima za medije.

— SURADNJA S DRUGIM SUBJEKTIMA

Na nacionalnoj razini Revizorski sud surađuje s revizijskim institucijama u saveznim zemljama kako bi zajedno koordinirali svoje godišnje planove revizija.

Od 1963. Revizorski sud vodi Glavno tajništvo Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI).

 

 

BELGIJA

REKENHOF /
COUR DES COMPTES /
RECHNUNGSHOF

Od 1831.

Internetske stranice: www.ccrek.be

Misija:

Belgijski Revizorski sud u opisu svoje misije iznosi svoju viziju, načela na kojima temelji svoje aktivnosti i strategije koje izrađuje kako bi provedbom revizija doprinio unaprjeđenju javne uprave.

Njegov je cilj unaprijediti funkcioniranje tijela javne vlasti. U tu svrhu u okviru raspravnog postupka sa subjektom revizije iznosi korisne i pouzdane informacije koje obuhvaćaju nalaze, mišljenja i preporuke upućene parlamentarnim skupštinama, članovima vlade i subjektima revizije.

Revizorski sud djeluje neovisno i u svojem radu primjenjuje međunarodne revizijske standarde te ispunjava zahtjeve u pogledu stručnosti, integriteta i motivacije. Revizorski sud uzima u obzir kretanja u društvu te mu je cilj imati ulogu predvodnika u području revizije javne uprave.

Cjeloviti tekst misije dostupan je na nizozemskom i francuskom jeziku na:

https://www.ccrek.be/NL/Voorstelling/VisieEnWaarden.html

https://www.ccrek.be/FR/Presentation/VisionsEtValeurs.html

OPĆE INFORMACIJE

— PRAVNA OSNOVA

ZADAĆE

Revizorski sud obavlja reviziju prihoda i rashoda te načina na koji izvršna vlast provodi politike. Također ima pravnu funkciju u kontekstu javnih računovodstvenih službenika te druge posebne zadaće.

Pri obavljanju svojih dužnosti belgijski Revizorski sud ima pravo pristupa svim dokumentima i informacijama koje smatra potrebnima te može provoditi provjere na terenu.

KLJUČNO ZAKONODAVSTVO

  • Ustav Kraljevine Belgije iz 1831.: članak 180.
  • Posebni zakon od 16. siječnja 1989. o financiranju zajednica i regija: članci 50. i 71.
  • Zakon od 29. listopada 1846. o organizaciji Revizorskog suda
  • Zakon od 16. svibnja 2003. o utvrđivanju općih odredbi koje se primjenjuju na proračune, kontrole subvencija i financijske izvještaje zajednica i regija te organizaciju revizija koje obavlja Revizorski sud: članci 2. i 10.
  • Poslovnik Revizorskog suda
  • Ugovor o funkcioniranju Europske unije: članak 287. stavak 3.

SUBJEKTI REVIZIJE

Revizijama koje provodi Revizorski sud obuhvaćeni su:

  • savezna država
  • zajednice
  • regije
  • općine, te
  • javne ustanove na prethodno navedenim razinama uprave.

Revizija općina nije obuhvaćena njegovim područjem nadležnosti.

— STRUKTURA

VRSTA VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE

Vrhovna revizijska institucija koja ima oblik kolegija i sudske ovlasti.

POLOŽAJ VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE U SUSTAVU VLASTI

Revizorski sud neovisan je o tijelima nad kojima obavlja revizije. Također ima autonomiju u odnosu na parlamentarne skupštine: određuje vlastite prioritete radi ostvarenja svoje misije i odabire predmete svojih revizija primjenom objektivnih kriterija odabira.

ODNOS S PARLAMENTOM/VLADOM

Revizorski sud provodi revizije javnih tijela i obavlja evaluaciju provedbe i učinka javnih politika u cilju informiranja parlamentarnih skupština.

Kad je riječ o proračunu, posebna je zadaća Revizorskog suda pružanje informacija parlamentarnim skupštinama.

Također ocjenjuje financijske izvještaje javnih tijela.

— ORGANIZACIJA

ČELNIK

PRVI PREDSJEDNIK

Hilde François imenovana je 30. svibnja 2023.

MANDAT

Šest godina s mogućnošću obnove.

NAČIN ODABIRA

Prvog predsjednika bira Zastupnički dom.

UPRAVLJAČKO TIJELO

Opća skupština, koja ima 12 članova, sastoji se od dvaju vijeća, pri čemu se u jednom upotrebljava francuski jezik, a u drugome nizozemski. Svako se vijeće sastoji od predsjednika, četiriju članova vijeća i glavnog tajnika. Onaj predsjednik koji je dulje u službi imenuje se prvim predsjednikom, tj. „Premier Président” ili „Eerste Voorzitter”, a onaj glavni tajnik koji je dulje u službi imenuje se višim glavnim tajnikom, tj. „Greffier en chef” ili „Hoofdgriffier”.

MANDAT

Članovi Revizorskog suda imenuju se na mandat od šest godina s mogućnošću obnove.

NAČIN ODABIRA

Članove Revizorskog suda bira Zastupnički dom.

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Službe Revizorskog suda sastoje se od deset uprava, pri čemu je na čelu svake uprave viši revizor – ravnatelj, i raspoređene su u tri sektora.

U ustroju sektora odražavaju se ovlasti glavne skupštine te uporaba francuskog i nizozemskog jezika u vijećima.

Opća skupština zadužena je za pitanja povezana sa saveznom državom, regijom glavnog grada Bruxellesa, Zajedničkom komisijom zajednica Bruxellesa te njemačkom jezičnom zajednicom, kao i za tumačenje propisa EU-a i saveznih propisa.

Vijeće u kojem se upotrebljava francuski jezik snosi isključivu odgovornost za pitanja povezana s francuskom zajednicom, Komisijom francuske zajednice u Bruxellesu, valonskom regijom, pokrajinama u toj regiji te povezanim javnim ustanovama.

Vijeće u kojem se upotrebljava nizozemski jezik snosi isključivu odgovornost za pitanja povezana s flamanskom zajednicom i regijom, javnim ustanovama koje ovise o njima i flamanskim pokrajinama.

— RESURSI

OSOBLJE

  • Broj članova osoblja: 452,45 ekvivalenata punog radnog vremena (2023.) (otprilike 71 % na revizijskim poslovima)
  • Zastupljenost spolova: ♂ 59 %; ♀ 41 %. Prosječna dob: 48,7 godina

PRORAČUN

  • Revizorski sud financira se iz proračuna savezne države
  • 60,4 milijuna eura (2023.), u cijelosti za administrativne rashode
  • < 0,05 % ukupnog saveznog proračuna (2023.)

REVIZIJSKE AKTIVNOSTI

— PLANIRANJE REVIZIJSKIH AKTIVNOSTI

Revizorski sud iznosi plan svojih aktivnosti u trima vrstama dokumenata. To su:

  • višegodišnji strateški plan
  • godišnji operativni planovi (po upravama)
  • godišnji planovi upravljanja (po službama).

Te planove priprema vodeći računa o:

  • ispunjavanju zakonskih obveza
  • analizi rizika
  • pitanjima za koja je parlament izrazio zanimanje
  • financijskom i društvenom interesu
  • dodanoj vrijednosti revizije
  • dostupnosti resursa
  • učestalosti revizija u vezi s određenom temom.

— REVIZIJSKE METODE

Revizorski sud provodi revizije uspješnosti, financijske revizije te revizije zakonitosti i pravilnosti.

Primjenjuje standardizirane revizijske prakse utvrđene u priručnicima i elektroničkim radnim dokumentima.

Revizorski sud provodi revizije u skladu s međunarodnim revizijskim standardima (ISSAI).

REZULTATI RADA

— IZVJEŠĆA I DRUGE PUBLIKACIJE

Revizorski sud objavljuje:

  • godišnja izvješća o reviziji
  • tematska izvješća o posebnim temama
  • mišljenja o nacrtima proračuna, te
  • godišnja izvješća o radu.

— AKTIVNOSTI PROMICANJA REZULTATA RADA

Revizorski sud obavještava parlamentarne skupštine, ministre i tijela javne vlasti o rezultatima svojih revizija. Sva izvješća koja objavi dostupna su na njegovim internetskim stranicama.

— SURADNJA S DRUGIM SUBJEKTIMA

Revizorski sud iznosi opće informacije o svojoj strategiji, metodama rada i rezultatima revizija na svojim internetskim stranicama i u publikacijama te u sklopu studijskih dana.

Održava redovite kontakte s drugim dionicima uključenima u javnu reviziju u Belgiji, posebno radi razmjene korisnih iskustava i planiranja svojih revizijskih aktivnosti.

S Europskim revizorskim sudom i vrhovnim revizijskim institucijama u drugim zemljama provodi programe razmjene i zajednička revizijska osposobljavanja. Doprinosi radu međunarodnih organizacija.

Revizorski sud aktivno sudjeluje u relevantnim zbivanjima u području revizije i ostalim područjima svojega djelovanja. 

 

 

BUGARSKA

СМЕТНА ПАЛАТА НА РЕПУБЛИКА БЪЛГАРИЯ

Od 1995.
Osnovan 1880.

Internetske stranice: www.bulnao.government.bg

Misija:

Kontrola izvršenja proračuna i upravljanja drugim javnim sredstvima i aktivnostima provedbom djelotvornih, učinkovitih i ekonomičnih revizija s ciljem unaprjeđenja upravljanja javnim sredstvima i povećanja odgovornosti u tom području.

OPĆE INFORMACIJE

— PRAVNA OSNOVA

ZADAĆE

Bugarski Državni ured za reviziju kontrolira izvršenje proračuna te uporabu ostalih javnih sredstava i provedbu javnih aktivnosti u skladu sa Zakonom o Državnom uredu za reviziju i međunarodno prihvaćenim revizijskim standardima.

Njegova je glavna zadaća provjeravati pouzdanost i vjerodostojnost financijskih izvještaja ustanova koje izvršavaju proračun te zakonito, djelotvorno, učinkovito i ekonomično upravljanje javnim sredstvima i aktivnostima te pružati Nacionalnoj skupštini pouzdane i objektivne informacije o svojem radu.

KLJUČNO ZAKONODAVSTVO

  • članak 91. Ustava Republike Bugarske (1991.)
  • Zakon o Državnom uredu za reviziju od 13. veljače 2015.

SUBJEKTI REVIZIJE

Revizijama koje provodi Državni ured za reviziju obuhvaćeni su:

  • državni proračun, proračuni za javni sustav socijalnog osiguranja i nacionalni fond za zdravstveno osiguranje, proračuni 265 općina, drugi proračuni koje usvoji Nacionalna skupština, proračuni relevantnih odjela zaduženih za potrošnju sredstava te upravljanje njihovom imovinom
  • proračuni Bugarske akademije znanosti, državnih ustanova za visoko obrazovanje, Bugarske novinske agencije, Bugarske državne televizije i Bugarskog državnog radija
  • javna sredstva isplaćena pojedincima koji se bave određenom gospodarskom djelatnošću, financijski izvještaji u vezi sa sredstvima EU-a i drugim međunarodnim programima i sporazumima, uključujući upravljanje tim sredstvima na razini relevantnih tijela i krajnjih korisnika sredstava
  • proračunski rashodi Bugarske narodne banke i upravljanje tim rashodima, godišnji višak prihoda nastao u odnosu na troškove te banke koji se terete na državni proračun i druge poveznice tog viška s državnim proračunom
  • uzroci javnog duga, duga pod jamstvom države, duga općina i upravljanje tim dugovima te uporaba dužničkih instrumenata
  • privatizacija i davanje u koncesiju državne imovine i imovine općina te javna sredstva i imovina stavljeni na raspolaganje pojedincima izvan javnog sektora
  • provedba međunarodnih sporazuma, ugovora, konvencija i drugih međunarodnih akata u slučajevima u kojima je to predviđeno relevantnim međunarodnim aktom ili u kojima je ovlašteno tijelo tu zadaću dodijelilo Državnom uredu za reviziju
  • državna poduzeća koja nisu trgovačka društva
  • trgovačka društva u čijem kapitalu država i/ili određena općina imaju udio od najmanje 50 %
  • pravne osobe za čije je obveze izdano državno jamstvo ili jamstvo pokriveno državnom imovinom i/ili imovinom općina
  • druga javna sredstva, imovine i aktivnosti, kako je predviđeno zakonodavstvom.

— STRUKTURA

VRSTA VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE

Ured za reviziju, neovisan o vladi, kojem je na čelu predsjednik.

POLOŽAJ VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE U SUSTAVU VLASTI

Državni ured za reviziju provodi aktivnosti neovisno o bilo kojem državnom tijelu.

ODNOS S PARLAMENTOM/VLADOM

Državni ured za reviziju izvješćuje parlament o aktivnostima koje je proveo u prethodnoj godini.

Reviziju nad godišnjim financijskim izvještajima Državnog ureda za reviziju provodi neovisna komisija ovlaštenih revizora koju imenuje parlament.

Nacionalna skupština svake godine može dodijeliti Državnom uredu za reviziju do pet revizijskih zadataka.

Državni ured za reviziju podnosi parlamentu izvješća o revizijama čiju je provedbu zatražio parlament te revizijska izvješća i mišljenja koja je zakonski obvezan podnijeti.

Državni ured za reviziju na vlastitu inicijativu ili na zahtjev Nacionalne skupštine podnosi parlamentarnim odborima na pregled revizijska izvješća koja su posebno važna za poboljšanje proračunske discipline i upravljanje proračunom te drugim javnim sredstvima i aktivnostima.

Kako bi se zajamčilo održavanje bliske suradnje i odnosa između Državnog ureda za reviziju i parlamenta, u okviru odbora Nacionalne skupštine za proračun i financijske poslove uspostavljen je stalni pododbor za odgovornost u javnom sektoru.

— ORGANIZACIJA

ČELNIK

PREDSJEDNIK

Dimitar Glavčev Imenovan je 28. srpnja 2023.

MANDAT

7 godina bez mogućnosti obnove.

NAČIN ODABIRA

Predsjednika Državnog ureda za reviziju bira parlament.

UPRAVLJAČKO TIJELO

Upravljački tim Državnog ureda za reviziju sastoji se od predsjednika, dvaju potpredsjednika te dvaju članova koji su zastupnici Instituta ovlaštenih javnih računovođa i Instituta unutarnjih revizora.

Upravljački tim sastavlja se prema načelu „otvorene vlasti”.

MANDAT

Potpredsjednici: 7 godina s mogućnošću obnove.

NAČIN ODABIRA

Potpredsjednike i članove bira Parlament na prijedlog predsjednika Državnog ureda za reviziju.

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Državni ured za reviziju organiziran je u šest uprava (dvije za financijske revizije, dvije za revizije usklađenosti u području financijskog upravljanja, jednu za revizije uspješnosti te jednu za posebne revizije).

Svaki od dvaju potpredsjednika odgovoran je za tri uprave. Osim toga, struktura obuhvaća i sedam dodatnih uprava koje imaju različite administrativne dužnosti i koje su pod izravnom odgovornošću predsjednika Državnog ureda za reviziju.

— RESURSI

OSOBLJE

  • Broj članova osoblja: 398 ekvivalenata punog radnog vremena (2023.) (76 % na revizijskim poslovima)
  • Zastupljenost spolova: ♂ 23 %; ♀ 77 %. Prosječna dob: 49

PRORAČUN

  • Državni ured za reviziju financira se iz nacionalnog proračuna.
  • 12,044 milijuna eura (proračun za 2022. prenesen u 2023.)
  • 0,112 % ukupnog državnog proračuna

REVIZIJSKE AKTIVNOSTI

— PLANIRANJE REVIZIJSKIH AKTIVNOSTI

Državni ured za reviziju samostalno odlučuje o svojem programu rada. Državni ured za reviziju donosi godišnji program revizijskih aktivnosti na temelju prioritetnih područja i kriterija.

Na godišnjoj razini provodi postupak izrade programa koji se temelji na trogodišnjem strateškom planu revizija. U tom su planu definirana područja revizija iz kojih se svake godine odabiru posebni revizijski zadatci koji se uključuju u godišnji program revizija. Odabir revizijskih zadataka temelji se na kriterijima koje je usvojio Državni ured za reviziju.

Parlament također svake godine može dodijeliti Državnom ureda za reviziju do pet dodatnih revizijskih zadataka.

Državni ured za reviziju objavljuje program rada na svojim internetskim stranicama.

— REVIZIJSKE METODE

Državni ured za reviziju provodi:

  • financijske revizije
  • revizije usklađenosti
  • revizije uspješnosti
  • posebne revizije.

Državni ured za reviziju provodi revizije u skladu s međunarodnim revizijskim standardima (ISSAI) i dobrom praksom.

U svrhu primjene međunarodno prihvaćenih revizijskih standarda i provedbe revizijskih aktivnosti Državni ured za reviziju izradio je vlastiti priručnik za reviziju.

REZULTATI RADA

— IZVJEŠĆA I DRUGE PUBLIKACIJE

Državni ured za reviziju objavljuje:

  • sva revizijska izvješća predviđena Zakonom o Državnom uredu za reviziju, osim onih koja sadrže povjerljive informacije i dijelova izvješća koji se podnose Uredu javnog tužitelja
  • godišnje izvješće o svojim aktivnostima
  • revizijsko izvješće o svojem godišnjem financijskom izvještaju
  • informacije o podnošenju nacrta revizijskih izvješća – postupak koji omogućava da se bivši upravitelji subjekata nad kojima je provedena revizija obavijeste o slučajevima u kojima je provedenom revizijom obuhvaćeno razdoblje u kojem su oni upravljali tim subjektom
  • izvješća o provedbi preporuka koje je iznio, uključujući informacije o preporukama koje nisu provedene
  • godišnje financijske izvještaje političkih stranki i popise njihovih donatora
  • izvješća o financijskoj kontroli provedenoj nad političkim strankama u skladu sa Zakonom o političkim strankama
  • informacije koje se bilježe u jedinstvenom javnom registru stranaka, koalicija stranaka i inicijativnih odbora koji su registrirani za sudjelovanje u izborima. Tim je informacijama obuhvaćeno i financiranje izborne promidžbe, uključujući informacije o donatorima, agencijama za promidžbu i sl.
  • revizijska izvješća o financiranju izborne promidžbe u skladu sa Zakonom o izborima
  • sažetke revizijskih izvješća o godišnjim financijskim izvještajima
  • izvješća s mišljenjima o izvještajima o izvršenju proračuna, proračunu za javni sustav socijalnog osiguranja, proračunu za nacionalni fond za zdravstveno osiguranje te proračunskim rashodima Bugarske narodne banke za prethodnu godinu
  • prijevod međunarodnih revizijskih standarda na bugarski jezik.

— AKTIVNOSTI PROMICANJA REZULTATA RADA

Sve publikacije Državnog ureda za reviziju, uključujući sva revizijska izvješća, javno su dostupne na njegovim internetskim stranicama, koje čine glavnu platformu za objavu informacija o svim njegovim aktivnostima i omogućavaju javnu dostupnost informacija i transparentnost.

Državni ured za reviziju objavljuje priopćenja za medije i kratke videozapise o revizijskim izvješćima te organizira tiskovne konferencije i neslužbene sastanke s medijima. Njegovi djelatnici gostuju na televizijskim programima i u intervjuima te potiču organizaciju okruglih stolova i konferencija te sudjeluju u njima.

Državni ured za reviziju aktivan je na društvenim medijima.

— SURADNJA S DRUGIM SUBJEKTIMA

Državni ured za reviziju surađuje s drugim državnim tijelima s ciljem povećanja učinkovitosti sustava kontrole i poduzimanja mjera protiv kriminala i korupcije, kao i sa stručnim i nevladinim organizacijama s ciljem razmjene dobre prakse i poticanja profesionalnog razvoja.

 

 

CIPAR

EΛΕΓΚΤΙΚΗ ΥΠΗΡΕΣΙΑ ΤΗΣ ΚΥΠΡΙΑΚΗΣ ΔΗΜΟΚΡΑΤΙΑΣ

Od 1960.
Osnovan 1879.

Internetske stranice: www.audit.gov.cy

Misija:

Provoditi neovisne financijske revizije te revizije usklađenosti i uspješnosti u širem javnom sektoru u svrhu promicanja javnog izvješćivanja i optimalnog upravljanja javnim resursima.

OPĆE INFORMACIJE

— PRAVNA OSNOVA

ZADAĆE

U skladu s Ustavom Državni ured za reviziju Republike Cipra obavlja reviziju svih prihoda i rashoda javnog sektora te sve monetarne imovine koja je pod upravom i u vlasništvu javnog sektora. Također je ovlašten obavljati reviziju svih obveza Republike i obveza nastalih u njezino ime.

Državni ured za reviziju nema ograničenja u pogledu opsega revizija koje provodi te ima pravo pristupa svim knjigama, evidencijama i mjestima u kojima se pohranjuje imovina i koje smatra potrebnima za provedbu revizije.

KLJUČNO ZAKONODAVSTVO

  • Ustav Republike Cipra (1960.): Dio 6., poglavlje 2., članci 115., 116. i 117.
  • Zakon o fiskalnoj odgovornosti i financijskom okviru (Zakon br. 20(I)/2014)
  • Zakon o pružanju dokaza i informacija glavnom državnom revizoru (Zakon br. 113(I)/2002)
  • zakonodavstvo o javnoj nabavi.

SUBJEKTI REVIZIJE

Državni ured za reviziju obavlja reviziju aktivnosti:

  • javnih tijela:
    • ministarstava
    • državnih uprava, službi i agencija
  • statutarnih tijela
  • tijela lokalne vlasti:
    • zajednica
    • općina, te
  • drugih organizacija, poduzeća ili fondova u širem javnom sektoru.

— STRUKTURA

VRSTA VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE

Ured za reviziju, neovisan o vladi, kojem je na čelu glavni državni revizor.

POLOŽAJ VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE U SUSTAVU VLASTI

Državni ured za reviziju neovisno je državno tijelo.

ODNOS S PARLAMENTOM/VLADOM

Državni ured za reviziju strukturno je neovisan o parlamentu, ali blisko surađuje s njime. Parlamentarni odbor za razvojne planove i kontrolu javnih rashoda redovito provjerava preporuke i opažanja Državnog ureda za reviziju kako bi pratio odgovor agencija nad kojima je provedena revizija na opažanja i preporuke Ureda.

Osim toga, gotovo svi parlamentarni odbori redovito traže pomoć Državnog ureda za reviziju u pitanjima povezanima s njegovim dužnostima. Državni ured za reviziju u određenim slučajevima doprinosi u zakonodavnom procesu. Parlament može zatražiti od Ureda da provede posebne istrage ili revizije.

Državni ured za reviziju provodi revizije, objavljuje tematska izvješća te godišnje izvješće podnosi predsjedniku Republike Cipra.

Proračun Državnog ureda za reviziju odobravaju vijeće ministara i parlament. Time se ograničava njegova neovisnost.

— ORGANIZACIJA

ČELNIK

GLAVNI DRŽAVNI REVIZOR

Odysseas Michaelides imenovan je 11. travnja 2014.

MANDAT

Neograničen do zakonske dobi za umirovljenje od 65 godina.

NAČIN ODABIRA

Glavnog državnog revizora imenuje predsjednik Republike.

UPRAVLJAČKO TIJELO

U skladu s Ustavom Državnim uredom za reviziju upravlja isključivo glavni državni revizor. Ne postoji drugo upravljačko tijelo. Međutim, u svrhu odobravanja tematskih izvješća i godišnjeg izvješća Državnog ureda za reviziju, direktivama o reviziji predviđa se osnivanje upravljačkog tima koji čine glavni državni revizor, zamjenik glavnog državnog revizora, ravnatelji revizijskih uprava te ravnatelj za tehničku reviziju.

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Državni ured za reviziju ustrojen je u 17 odsjeka koji se bave financijskim revizijama, revizijama usklađenosti i revizijama uspješnosti.

Struktura obuhvaća tri uprave od kojih svaka ima tri odsjeka, te dvije službe od kojih svaka ima dva ili tri odsjeka. Dodatne dvije uprave odgovaraju izravno zamjeniku glavnog državnog revizora. Na čelu svake uprave nalazi se ravnatelj revizijske uprave, dok su na čelu svake službe viši glavni revizori.

Ravnatelj za tehničku reviziju upravlja upravom za tehničku reviziju koja je odgovorna za takvu vrstu revizija.

Povrh toga, Državni ured za reviziju ima službu za metodologiju i osiguravanje kvalitete te službe za podršku, primjerice za administrativne poslove i računovodstvo.

— RESURSI

OSOBLJE

  • Broj članova osoblja: 137 ekvivalenata punog radnog vremena (ožujak 2023.) (84 % na revizijskim poslovima, 16 % na pomoćnim poslovima (u arhivu itd.))
  • Zastupljenost spolova: ♂ 40 %; ♀ 60 %. Prosječna dob: 49

PRORAČUN

  • Državni ured za reviziju financira se iz proračuna središnje države
  • 8,0 milijuna eura (2023.)
  • otprilike 92 % izdvaja se za troškove za osoblje, a ostatak za operativne troškove
  • otprilike 0,07 % ukupnih državnih rashoda predviđenih proračunom

REVIZIJSKE AKTIVNOSTI

— PLANIRANJE REVIZIJSKIH AKTIVNOSTI

Revizija financijskih izvještaja središnje vlasti, koja uključuje reviziju usklađenosti, koordinira se na središnjoj razini u okviru Državnog ureda za reviziju, ali je planiraju i provode relevantne revizijske uprave svakog ministarstva

Revizije uspješnosti i sve dodatne revizije usklađenosti planiraju, izrađuju i pojedinačno provode uprave Državnog ureda za reviziju i uprava za tehničku reviziju.

Planiranje uključuje prikaz dana koji su predviđeni proračunom za svaku planiranu reviziju procijenjen na temelju broja dostupnih članova osoblja, opsega i važnosti posla, revizijskog rizika i prijašnjih nalaza.

— REVIZIJSKE METODE

Državni ured za reviziju provodi različite vrste revizija:

  • financijske revizije
  • revizije usklađenosti (regulatorne kontrole)
  • revizije uspješnosti
  • tehničke revizije, koje u prvom redu obuhvaćaju revizije prakse u području javne nabave (uvjeti u natječajnoj dokumentaciji, procjena projektnih troškova i zapisnici o ocjeni), revizije na terenu kojima se provjeravaju građevinski projekti koji su u tijeku, revizije ugovora za najam nekretnina za urede državnih ureda te revizije u području IT-a (tj. revizije informacijskih tehnologija / sustava za obradu elektroničkih podataka)
  • revizije u području okoliša, koje obično obuhvaćaju kombinaciju financijske revizije te revizija usklađenosti i uspješnosti i u kojima se obrađuje određena tema u području upravljanja okolišem. Te se revizije provode u skladu s posebnim metodološkim smjernicama i standardima koje je objavio INTOSAI, te
  • posebne istrage, koje se obično pokreću ili na poseban zahtjev parlamenta, ili na temelju pritužbi ili na zahtjev policije za pomoć u istrazi mogućih kaznenih predmeta.

REZULTATI RADA

— IZVJEŠĆA I DRUGE PUBLIKACIJE

Državni ured za reviziju u načelu objavljuje sljedeće publikacije:

  • godišnje izvješće, u kojem se prije svega upućuje na posebna revizijska izvješća objavljena tijekom relevantne godine i nalaze revizije financijskih izvještaja Republike Cipra
  • revizorsko mišljenje o financijskim izvještajima Republike Cipra
  • mišljenje o Financijskom izvješću
  • posebna izvješća koja se objavljuju nakon dovršetka opsežnih revizija, uključujući revizija javnih tijela, statutarnih tijela i/ili tijela lokalne vlasti, kao i revizija uspješnosti i revizija u području okoliša.

— AKTIVNOSTI PROMICANJA REZULTATA RADA

O nalazima revizija koje provede Državni ured za reviziju obavještava izravno odgovarajuća tijela te uz nalaze iznosi relevantne preporuke.

Godišnje izvješće podnosi se predsjedniku i parlamentu Republike Cipra.

Osim toga, sva revizijska izvješća koja nisu kategorizirana kao povjerljiva Državni ured za reviziju objavljuje na svojim internetskim stranicama kao i, u relevantnim slučajevima, priopćenja za medije. Društveni mediji također se upotrebljavaju za pružanje informacija građanima te je službenik za odnose s javnošću zadužen za komunikaciju s medijima.

— SURADNJA S DRUGIM SUBJEKTIMA

Osim što blisko surađuje s parlamentom, Državni ured za reviziju također surađuje s građanima, stručnjacima na terenu i organizacijama civilnog društva kako bi se bolje upoznao s određenim pitanjima povezanima s revizijom.

 

 

ČEŠKA

NEJVYŠŠÍ KONTROLNÍ ÚŘAD

Od 1993.
Osnovan 1919.
(u tadašnjoj Čehoslovačkoj)

Internetske stranice: www.nku.gov.sk

Misija:

Misija je Vrhovnog ureda za reviziju pružati parlamentu i vladi objektivne informacije o upravljanju državnom imovinom te je u skladu s time njegov cilj ostvariti dodanu vrijednost za širu javnost.

Vrhovni ured za reviziju ispituje jesu li aktivnosti obuhvaćene revizijom provedene u skladu sa zakonodavstvom, preispituje njihovu činjeničnu i formalnu točnost te procjenjuje jesu li one djelotvorne, ekonomične i učinkovite.

OPĆE INFORMACIJE

— PRAVNA OSNOVA

ZADAĆE

Vrhovni ured za reviziju obavlja reviziju upravljanja državnom imovinom, financijskih sredstava koja su prikupljena u korist pravnih osoba u skladu sa zakonom (npr. zdravstveno osiguranje) i financijskih sredstava primljenih iz inozemstva (uključujući sredstva EU-a). Izražava mišljenje o završnim državnim financijskim izvještajima te nadgleda izvršenje državnog proračuna. Vrhovni ured za reviziju nema ovlasti za reviziju financija općina, gradova i regija, kao ni za reviziju trgovačkih društava koja su u vlasništvu države ili samoupravnih tijela.

KLJUČNO ZAKONODAVSTVO

  • Ustav Češke Republike (1993.)
  • Zakon br. 166/1993 zb., o Vrhovnom uredu za reviziju (u vezi s aktivnostima i ovlastima Vrhovnog ureda za reviziju).

SUBJEKTI REVIZIJE

Revizijama koje provodi Vrhovni ured za reviziju obuhvaćeni su sljedeći subjekti:

  • državne ustrojstvene jedinice; organizacije financirane državnim sredstvima; državni fondovi
  • pravne i fizičke osobe (isključivo njihovo upravljanje državnim financijskim sredstvima); te
  • financijsko upravljanje Češke narodne banke u područjima rashoda za stjecanje nekretnina te poslovanje te banke.

— STRUKTURA

VRSTA VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE

Kolegij bez sudskih ovlasti.

POLOŽAJ VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE U SUSTAVU VLASTI

Vrhovni ured za reviziju neovisno je revizijsko tijelo Češke Republike. Njegovo djelovanje ima temelje izravno u Ustavu Češke Republike, čime se jamči njegova neovisnost o zakonodavnoj, izvršnoj i sudbenoj vlasti.

Zakonom o državnom proračunu Češke Republike predviđeno je zasebno poglavlje u državnom proračunu kojim se jamči da Vrhovni ured za reviziju ima odgovarajuću financijsku samostalnost.

ODNOS S PARLAMENTOM/VLADOM

Predsjednik Republike imenuje predsjednika i potpredsjednika Vrhovnog ureda za reviziju na prijedlog češkog Zastupničkog doma (donjeg doma parlamenta).

Ured podnosi nacrt svojeg proračuna Zastupničkom domu parlamenta Češke Republike te parlament odobrava proračun i njegovu osnovnu strukturu. Vlada nije ovlaštena donositi odluke o proračunu Ureda, već taj proračun samo uključuje u dio proračuna za Ured u nacrtu općeg državnog proračuna.

Predsjednik Vrhovnog ureda za reviziju dostavlja sve odobrene revizijske zaključke vladi, Zastupničkom domu parlamenta Češke Republike i Senatu parlamenta Češke Republike (gornjem domu parlamenta).

Predsjednik Vrhovnog ureda za reviziju ima pravo prisustvovati sjednicama parlamenta ili vlade Češke Republike i izjasniti se o pitanjima povezanima s radom Vrhovnog ureda za reviziju.

Vlada raspravlja o svim revizijskim izvješćima koje izradi Vrhovni ured za reviziju u prisutnosti njegova predsjednika te za svaku reviziju donosi rezoluciju vlade (koja ponajprije sadržava korektivne mjere).

Na parlamentarnoj razini glavni je partner Vrhovnog ureda za reviziju Odbor za proračunski nadzor u okviru donjeg doma parlamenta.

— ORGANIZACIJA

ČELNIK

PREDSJEDNIK

Miloslav Kala imenovan je na drugi mandat 6. travnja 2022.

MANDAT

9 godina s mogućnošću obnove (predsjednik i potpredsjednik).

NAČIN ODABIRA

Predsjednika i potpredsjednika Vrhovnog ureda za reviziju imenuje predsjednik Republike na prijedlog Zastupničkog doma parlamenta Češke Republike.

UPRAVLJAČKO TIJELO

Kolegij Vrhovnog ureda za reviziju (koji čine predsjednik, potpredsjednik i 15 članova).

MANDAT

Mandat člana završava po napunjenoj dobi od 65 godina. Svaki član Vrhovnog ureda za reviziju polaže službenu prisegu pred predsjednikom Zastupničkog doma parlamenta Češke Republike, nakon čega stupa na dužnost.

NAČIN ODABIRA

Članove Odbora, kojih je 15, bira Zastupnički dom parlamenta Češke Republike na prijedlog predsjednika Vrhovnog ureda za reviziju.

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Vrhovni ured za reviziju ima oblik kolegija i sastoji se od raznih tijela, uprava, službi i odjela. Uredom upravlja njegov predsjednik, a potpredsjednik ima ulogu njegova zamjenika.

Tijela su Vrhovnog ureda za reviziju Kolegij, senati i Stegovno vijeće. Njihovo je djelovanje uređeno Zakonom o Vrhovnom uredu za reviziju i njihovim vlastitim poslovnicima, o kojima raspravlja i koje odobrava Kolegij.

Državni ured za reviziju sastoji se od uprave za reviziju, uprave za administrativne poslove i ureda predsjednika Vrhovnog ureda za reviziju. Uprave su podijeljene na specijalizirane službe, koje su pak podijeljene na odjele.

Uprava Državnog ureda za reviziju odgovara izravno predsjedniku. Upravu čine viši ravnatelj uprave za reviziju, viši ravnatelj uprave za administrativne poslove, ravnatelj ureda predsjednika, tajnik Kolegija, ravnatelj službe za sigurnost i ravnatelj službe za unutarnju reviziju.

— RESURSI

OSOBLJE

  • Broj članova osoblja: 459 ekvivalenata punog radnog vremena (2022.) (otprilike 66 % na revizijskim poslovima)
  • Zastupljenost spolova: ♂ 37 %; ♀ 63 % (♂ 49 %; ♀ 51 % za rukovodeće položaje). Prosječna dob: 49

PRORAČUN

  • Rashodi Vrhovnog ureda za reviziju namiruju se iz državnog proračuna Češke Republike.
  • 42,90 milijuna eura (2022.)
  • 0,052 % ukupnog državnog proračuna

REVIZIJSKE AKTIVNOSTI

— PLANIRANJE REVIZIJSKIH AKTIVNOSTI

Vrhovni ured za reviziju planira svoje aktivnosti u godišnjem planu revizija, koji se temelji na prijedlozima predsjednika, potpredsjednika, članova Kolegija, na internoj analizi ili na prijedlozima vanjskih dionika.

Vlada, Zastupnički dom i Senat parlamenta Češke Republike i njihova tijela mogu predložiti Kolegiju teme za reviziju, a na Kolegiju je da odluči hoće li ih prihvatiti ili odbaciti.

U prijedlozima se sažeto iznose predmet i ciljevi revizije te se navode subjekti revizije, razdoblje u kojem bi se ona provela te razlozi za provedbu, informacije o pravnom i ekonomskom položaju predloženih subjekata revizije, informacije o prethodnim identičnim ili sličnim revizijama, osnovne značajke područja obuhvaćenog revizijom, revizijske hipoteze itd.

— REVIZIJSKE METODE

Na temelju ovlasti koje su mu povjerene Vrhovni ured za reviziju obavlja revizije u skladu sa svojim revizijskim standardima, koji se temelje na Međunarodnim standardima vrhovnih revizijskih institucija. Vrhovni ured za reviziju obavlja revizije u skladu s pravnim propisima, što obuhvaća revizije zakonitosti, financijske revizije i revizije uspješnosti. Revizija se sastoji od pripremne faze, faze provedbe i faze izrade nacrta zaključaka revizije. U prosjeku je za provedbu revizije potrebno 10 mjeseci te u svakoj reviziji sudjeluje od nekoliko do nekoliko desetaka revizora, ovisno o broju subjekata revizije.

Vrhovni ured za reviziju ispituje jesu li aktivnosti obuhvaćene revizijom provedene u skladu sa zakonodavstvom, preispituje njihovu materijalnu i formalnu točnost te procjenjuje jesu li one djelotvorne, ekonomične i učinkovite.

U okviru financijskih revizija Ured provjerava pružaju li financijski izvještaji subjekata revizije istinit i vjeran prikaz predmeta računovodstva u skladu s pravnim propisima.

REZULTATI RADA

— IZVJEŠĆA I DRUGE PUBLIKACIJE

Glavna su publikacija Vrhovnog ureda za reviziju revizijski zaključci koji se objavljuju na njegovim internetskim stranicama i u njegovu glasniku nakon što ih odobri Kolegij. Predsjednik Vrhovnog ureda za reviziju dostavlja sve odobrene revizijske zaključke Zastupničkom domu, Senatu i vladi.

Vrhovni ured za reviziju zakonom je obvezan objavljivati:

  • Glasnik Vrhovnog ureda za reviziju, službenu publikaciju koja sadržava sažetke revizijskih izvješća iz određenog razdoblja. U Glasniku se također objavljuje godišnji plan revizija, uz dodatnu objavu eventualnih izmjena tog plana
  • godišnje izvješće čiji središnji dio čini procjena revizije i revizijskih rezultata iz prethodnih godina. Nadalje, godišnje izvješće sadržava opis drugih aktivnosti, kao što su informacije o suradnji Ureda s tijelima kaznenog progona, poreznim tijelima i javnošću, kao i informacije o aktivnostima međunarodne suradnje te financijskom upravljanju Ureda i njegovu osoblju;
  • izvještaj o izvršenju državnog proračuna, u kojem Vrhovni ured za reviziju na temelju procjene upravljanja državnim proračunom u prvih šest mjeseci relevantne godine iznosi mišljenje o izvješću vlade o izvršenju državnog proračuna
  • izvještaj o završnim državnim financijskim izvještajima, dokument u kojem Vrhovni ured za reviziju na temelju evaluacije ekonomskog stanja u zemlji i rezultata financijskog upravljanja države iznosi mišljenje o nacrtu završnih državnih financijskih izvještaja Češke Republike za relevantnu godinu, te
  • završne financijske izvještaje, koji sadržavaju informacije o financijskom upravljanju Vrhovnog ureda za reviziju za prethodnu godinu. Vanjski revizor svake godine provjerava završne financijske izvještaje Ureda nakon čega predsjednik Ureda podnosi te izvještaje češkom parlamentu.

Osim toga, Vrhovni ured za reviziju objavljuje i druge publikacije, kao što su izvješće o financijskom upravljanju sredstvima EU-a u Češkoj Republici (u kojem Ured iznosi usporedbu i procjenu iskorištenosti i uporabe financijskih sredstava EU-a u Češkoj Republici), sažeta izvješća o revizijama u određenom području, priručnike, tematske dokumente te izvješća o revizijama koje je Ured proveo usporedno s drugim VRI-jevima.

— AKTIVNOSTI PROMICANJA REZULTATA RADA

Vrhovni ured za reviziju radi na tome da javnosti olakša pristup informacijama o rezultatima revizija. Stoga revizijske zaključke, priopćenja za medije i druge relevantne dokumente objavljuje na svojim internetskim stranicama i na društvenim medijima, na kojima također objavljuje rezultate revizija, analize i novosti, videozapise povezane s revizijama koje provodi te druge informacije o svojim aktivnostima.

Vrhovni ured za reviziju pridaje veliku važnost transparentnosti te stoga objavljuje sklopljene ugovore na vlastitim internetskim stranicama, zajedno s pojedinostima o svojem proračunu, provjerenim podatcima i drugim podatcima.

— SURADNJA S DRUGIM SUBJEKTIMA

Razmjena znanja jedan je od glavnih ciljeva Vrhovnog ureda za reviziju u međunarodnom kontekstu. Ured stoga podupire razmjenu znanja u okviru međunarodnih aktivnosti, kao i zajedničkih revizija.

Ured svake godine organizira niz konferencija, seminara i drugih stručnih aktivnosti. Te su aktivnosti osmišljene vodeći računa o osoblju Ureda, ali i o stručnoj javnosti i predstavnicima drugih državnih institucija te doprinose unaprjeđenju javne uprave.

Vrhovni ured za reviziju od 2017. redovno organizira hakaton u području javne uprave, tijekom kojeg dvadesetak javnih institucija dostavi podatke. Ured je u ožujku 2020. organizirao prvi međunarodni hakaton za vrhovne revizijske institucije, na kojemu su sudjelovale 23 zemlje, uglavnom iz Europe. Nekoliko desetaka razvojnih programera, programera i analitičara podataka sudjeluje u hakatonima te se izrađuju zanimljivi prototipovi aplikacija i vizualizacija.

Njima se želi uspostaviti platforma za razmjenu znanja i dobre prakse ne samo za javnost nego i za akademsku zajednicu, stručnjake u određenim područjima, studente i druge relevantne skupine.

Na međunarodnoj razini, Ured redovito upućuje svoje revizore na sudjelovanje u radu revizijskih tijela međunarodnih organizacija. Predstavnici Ureda upućeni su i u tijela kao što su Eurocontrol, Europska obrambena agencija i Europska svemirska agencija.

Vrhovni ured za reviziju u razdoblju 2021. – 2024. predsjeda Europskom organizacijom vrhovnih revizijskih institucija (EUROSAI).

 

 

DANSKA

RIGSREVISIONEN

Od 1976.

Internetske stranice: www.rigsrevisionen.dk

Misija:

Danski Državni ured za reviziju (Rigsrevisionen)ispituje upotrebljavaju li se državna sredstva djelotvorno i na način koji je predvidio danski parlament (Folketinget).

OPĆE INFORMACIJE

— PRAVNA OSNOVA

ZADAĆE

Danski Državni ured za reviziju obavlja reviziju državnih financijskih izvještaja i ispituje upravlja li se državnim sredstvima u skladu s namjerama i odlukama danskog parlamenta.

Ured ima pravo pristupa svim informacijama koje su mu potrebne za rad.

KLJUČNO ZAKONODAVSTVO

Zakon Kraljevine Danske o glavnom državnom revizoru: izvorna inačica iz 1976., najnovija izmijenjena inačica iz 2012.

SUBJEKTI REVIZIJE

Revizijama koje provodi Državni ured za reviziju obuhvaćeni su:

  • svi državni financijski izvještaji
    • ministarstva: 21 (stanje iz prosinca 2022.)
    • vladine agencije: 135
  • financijski izvještaji institucija, udruga i zaklada čiji se izdatci ili obračunski manjak u potpunosti ili djelomično pokrivaju bespovratnim sredstvima koja financira država
  • financijski izvještaji neovisnih upravnih tijela uspostavljenih statutom
  • financijski izvještaji partnerstava i poduzeća u kojima država sudjeluje izravno ili neizravno kao partner ili poslovni suradnik koji snosi odgovornost.

Državni ured za reviziju nije ovlašten za reviziju Danske središnje banke.

— STRUKTURA

VRSTA VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE

Ured za reviziju, neovisan o vladi, kojem je na čelu glavni državni revizor.

POLOŽAJ VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE U SUSTAVU VLASTI

Državni ured za reviziju neovisna je institucija u okviru danskog parlamenta. Glavni državni revizor Ureda ne može biti zastupnik u parlamentu.

ODNOS S PARLAMENTOM/VLADOM

Državni ured za reviziju potpuno je neovisan u obavljanju svojih dužnosti. Odbor za javne financije, koji imenuje danski parlament, jedino je tijelo koje od Državnog ureda za reviziju može zatražiti provedbu revizije u određenom području.

Ured podnosi sva svoja izvješća Odboru za javne financije te ih glavni državni revizor predstavlja na mjesečnim sastancima Odbora.

Državni ured za reviziju blisko surađuje s relevantnim ministarstvima i pruža im potporu u obliku smjernica za njihove računovodstvene postupke i postupke računovodstvene kontrole.

Proračun Državnog ureda za reviziju određuje parlament.

— ORGANIZACIJA

ČELNIK

GLAVNI DRŽAVNI REVIZOR

Birgitte Hansen imenovana je glavnom državnom revizoricom 1. svibnja 2022.

MANDAT

Šest godina s mogućnošću jednokratnog produženja za četiri godine.

NAČIN ODABIRA

Glavnog državnog revizora imenuje predsjednik danskog parlamenta na prijedlog Odbora za javne financije i nakon odobrenja parlamentarnog Odbora za poslovnik.

UPRAVLJAČKO TIJELO

Vrhovni ured za reviziju vodi glavni državni revizor, u čemu mu pomaže savjetodavno tijelo koje se sastoji od četiriju pomoćnika glavnog državnog revizora u vrhovnom uredu za reviziju.

MANDAT

Pomoćnici glavnog državnog revizora imenuju se na neodređeno razdoblje.

NAČIN ODABIRA

Pomoćnike imenuje glavni državni revizor.

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Državni ured za reviziju organiziran je u četiri uprave te je na čelu svake od njih jedan od pomoćnika glavnog državnog revizora.

— RESURSI

OSOBLJE

  • Broj članova osoblja: 269 (na kraju 2022.)
  • Zastupljenost spolova: ♂ 46 %; ♀ 54 %.

PRORAČUN

  • Otprilike 30 milijuna eura (2022.)
  • 37 % revizijskih resursa Ureda predviđeno je za rad na opsežnim istraživanjima u posebnim područjima (revizije uspješnosti), a ostalih 63 % za rad na godišnjoj reviziji danskih državnih financijskih izvještaja.
  • < 0,01 % ukupnih državnih rashoda

REVIZIJSKE AKTIVNOSTI

— PLANIRANJE REVIZIJSKIH AKTIVNOSTI

Glavni državni revizor i njegova četiri pomoćnika sastaju se na tjednoj osnovi kako bi raspravljali o strategiji i planiranju aktivnosti Vrhovnog ureda za reviziju.

U slučaju da Odbor za javne financije od Ureda zatraži da ispita određeno pitanje i izvijesti o njemu, Ured je obvezan to učiniti. Takvi zadatci u prosjeku čine jednu trećinu predmeta revizije u opsežnim istraživanjima koja Ured provodi.

Sve se revizije planiraju na temelju procjene značajnosti i rizika.

Godišnje revizijske aktivnosti Ureda i opsežne studije planiraju se godinu dana unaprijed. Međutim, plan se stalno prilagođava kako bi se uzele u obzir nove okolnosti.

— REVIZIJSKE METODE

Vrhovni ured za reviziju neovisan je u odabiru svojeg revizijskog pristupa i metodologije.

Svoje aktivnosti provodi u skladu s danskim zakonodavstvom i danskim revizijskim standardima za javni sektor, koji se temelje na Međunarodnim standardima vrhovnih revizijskih institucija (ISSAI).

Vrhovni ured za reviziju obavlja financijske revizije te revizije usklađenosti i uspješnosti.

Kako bi provjerio učinak svojih revizija, Ured zajedno s Odborom za javne financije provjerava provedbu svojih preporuka na razini subjekata revizije.

Osim toga, ministarstva su dužna odgovoriti na revizijska izvješća koja Ured izradi.

REZULTATI RADA

— IZVJEŠĆA I DRUGE PUBLIKACIJE

Državni ured za reviziju objavljuje:

  • godišnje izvješće o reviziji državnih financijskih izvještaja Kraljevine Danske
  • godišnje izvješće o reviziji državne uprave Kraljevine Danske
  • opsežne studije u posebnim područjima (otprilike njih 20 – 22 svake godine)
  • godišnje izvješće o vlastitim aktivnostima, uspješnosti i financijskim izvještajima
  • memorandume o praćenju provedbe preporuka za sva revizijska izvješća
  • dodatne memorandume o određenim temama
  • danske revizijske standarde za javni sektor.

— AKTIVNOSTI PROMICANJA REZULTATA RADA

U skladu s danskim Zakonom o informiranju javnosti Vrhovni ured za reviziju memorandume i revizijska izvješća prije njihova objavljivanja na internetskim stranicama podnosi Odboru za javne financije.

Prvo poglavlje opsežnih studija te odabranih revizijskih izvješća i memoranduma prevodi se na engleski jezik.

Vrhovni ured za reviziju stavlja naglasak na vanjsku razmjenu znanja s ciljem povećanja kvalitete usluga koje pruža javnom sektoru.

Ured je svake godine domaćin četiriju ili pet seminara za razmjenu informacija s vanjskim dionicima.

— SURADNJA S DRUGIM SUBJEKTIMA

Vrhovni ured za reviziju surađuje s odjelima za unutarnju reviziju u ministarstvima i drugim subjektima revizije.

 

 

ESTONIJA

RIIGIKONTROLL

Od 1990.
Osnovan 1918.

Internetske stranice: www.riigikontroll.ee

Misija:

Pomoći estonskom parlamentu (Riigikogu), vladi i tijelima lokalne vlasti da djeluju razborito i donose važne odluke u interesu javnosti na način da odvagnu sve vrste informacija što je temeljitije moguće prije nego što donesu te odluke.

OPĆE INFORMACIJE

— PRAVNA OSNOVA

ZADAĆE

Državni ured za reviziju Republike Estonije obavlja revizije u javnom sektoru i provjerava jesu li javna sredstva upotrijebljena na ekonomičan, učinkovit, djelotvoran i zakonit način.

KLJUČNO ZAKONODAVSTVO

  • Zakon o Državnom uredu za reviziju (2002.)
  • Poglavlje XI. Ustava Republike Estonije (1992.) – Državni ured za reviziju

SUBJEKTI REVIZIJE

Državni ured za reviziju obavlja reviziju aktivnosti:

  • tajništva parlamenta, ureda predsjednika Republike, sudova, središnje estonske banke, tijela za financijski nadzor i sanaciju, ureda predsjednika vlade i ureda državnog odvjetnika
  • državnih tijela i tijela državne vlasti kojima državna tijela upravljaju
  • tijela lokalnih vlasti u pogledu posjedovanja, uporabe i prodaje općinske imovine (isključivo financijska revizija i revizija usklađenosti), nepokretne i pokretne državne imovine koja je prenesena u njihov posjed, namjenski dodijeljenih sredstava i subvencija odobrenih iz državnog proračuna te sredstava dodijeljenih za izvršavanje državnih funkcija (financijska revizija te revizija usklađenosti i uspješnosti)
  • zaklada i neprofitnih udruga koje su osnovala lokalna tijela ili u kojima su lokalna tijela jedan od članova
  • pravnih osoba javnog prava
  • zaklada i neprofitnih udruga koje je osnovala država ili pravna osoba javnog prava ili u kojima je država ili pravna osoba javnog prava jedan od članova
  • trgovačkih društava u kojima država, pravne osobe javnog prava ili prethodno navedene zaklade zajedno ili zasebno imaju prevladavajući utjecaj na temelju većinskog udjela ili na drugim temeljima te njihovih društava kćeri
  • trgovačkih društava kojima je država izdala zajam ili čiji su zajmovi ili druge ugovorne obveze osigurani na državnoj razini
  • trgovačkih društava u kojima tijelo lokalne vlasti ima prevladavajući utjecaj na temelju većinskog udjela ili na drugim temeljima te njihovih društava kćeri
  • drugih osoba koje obavljaju javne funkcije povezane s uporabom i očuvanjem državne imovine.

— STRUKTURA

VRSTA VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE

Ured za reviziju, neovisan o vladi, kojem je na čelu glavni državni revizor.

POLOŽAJ VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE U SUSTAVU VLASTI

Državni ured za reviziju neovisno je državno tijelo u skladu s Ustavom Republike Estonije.

ODNOS S PARLAMENTOM/VLADOM

Proračun Državnog ureda za reviziju odobrava parlament.

Ured odgovara parlamentu te svoja izvješća predstavlja parlamentarnom Odboru za nadzor državnog proračuna.

Glavni državni revizor može sudjelovati na sjednicama vlade te ima pravo izjasniti se o pitanjima u vezi s njegovim dužnostima.

Revizija aktivnosti Ureda provodi se na godišnjoj razini te je obavlja revizijsko društvo koje imenuje parlament na prijedlog Odbora za financije.

— ORGANIZACIJA

ČELNIK

GLAVNI DRŽAVNI REVIZOR

Janar Holm imenovan je 7. ožujka 2018. te je svoje dužnosti preuzeo davanjem prisege u estonskom parlamentu (Riigikogu) 9. travnja 2018. Svoj je drugi mandat započeo davanjem prisege u Riigikoguu 11. travnja 2023.

MANDAT

Pet godina s mogućnošću obnove.

NAČIN ODABIRA

Glavnog državnog revizora imenuje Riigikogu na prijedlog predsjednika Republike.

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Državni ured za reviziju podijeljen je u tri strukturne jedinice. Uprava za reviziju provodi financijske revizije te revizije usklađenosti i uspješnosti i sastoji se od sedam revizijskih vijeća. Uprava za analizu priprema preglede i posebne dokumente. Služba za razvoj i administrativne poslove pruža Upravi za reviziju potporu u njezinu radu, a glavni državni revizor pruža joj potporu u obavljanju zadaća koje su joj povjerene te koordinira aktivnosti Ureda.

— RESURSI

OSOBLJE

  • Broj članova osoblja: 79,6 ekvivalenata punog radnog vremena (2023.) (74 % na revizijskim poslovima)
  • Zastupljenost spolova: ♂ 32 %; ♀ 68 %. Prosječna dob: 44

PRORAČUN

  • 5,86 milijuna eura (2023.)
  • 70,5 % za troškove za osoblje, 29,5 % za operativne troškove
  • 0,035 % ukupnog državnog proračuna

REVIZIJSKE AKTIVNOSTI

— PLANIRANJE REVIZIJSKIH AKTIVNOSTI

Državni ured za reviziju neovisno i samostalno odlučuje o temama koje će obuhvatiti revizijom te koje će vrste revizija provesti u kojem rasporedu.

Na svojim internetskim stranicama objavljuje detaljne informacije o svojem programu revizije te napretku u provedbi tekućih revizija.

— REVIZIJSKE METODE

Državni ured za reviziju provodi različite vrste revizija:

  • u okviru financijskih revizija Ured ocjenjuje pružaju li financijski izvještaji institucija točan i pouzdan prikaz njihova financijskog položaja. Ured ispituje jesu li financijski izvještaji točni i je li isključena mogućnost zloupotrebe sredstava. U okviru financijskih revizija ispituje se i zakonitost transakcija.
  • u okviru revizija uspješnosti Ured ispituje upotrebljavaju li se sredstva u javnom sektoru na ekonomičan, učinkovit i djelotvoran način. Revizija uspješnosti može se definirati i kao proces istrage o tome jesu li institucije obuhvaćene revizijom postigle predviđene ciljeve i jesu li to učinile na odgovarajući način i uz najmanje moguće troškove. U okviru revizija uspješnosti ocjenjuju se aktivnosti javnog sektora za rješavanje problema na strateškoj razini, obavlja se dubinska analiza uzroka problema te se iznose prijedlozi za njihovo rješavanje. Cilj revizije uspješnosti ujedno je utvrditi najbolju administrativnu praksu i doprinijeti njezinu širenju.
  • U okviru revizija usklađenosti Ured ispituje zakonitost aktivnosti, što je glavni pristup koji se upotrebljava u revizijama tijela lokalne vlasti.

Državni ured za reviziju ima pravo pristupa svim informacijama koje su mu potrebne za obavljanje njegovih dužnosti, uključujući informacijama s ograničenim pristupom, te su svi subjekti revizije dužni pružiti zatražene informacije.

Državni ured za reviziju obavlja revizije u skladu s međunarodnim revizijskim standardima (stručne obavijesti INTOSAI-ja) i svojim priručnikom za reviziju.

REZULTATI RADA

— IZVJEŠĆA I DRUGE PUBLIKACIJE

Državni ured za reviziju objavljuje revizijska izvješća, koja se mogu razvrstati na izvješća o financijskim revizijama i izvješća o revizijama uspješnosti.

Osim revizijskih izvješća Ured priprema i posebna izvješća, koja se ne temelje nužno na klasičnim revizijskim postupcima, već se u njima naglasak stavlja na analizu određenog pitanja.

Državni ured za reviziju parlamentu svake godine također dostavlja dva druga važna izvješća:

  • pregled uporabe i očuvanja državne imovine tijekom prethodne proračunske godine
  • evaluaciju konsolidiranog državnog godišnjeg izvješća, u okviru koje Ured među ostalim procjenjuje jesu li godišnji državni financijski izvještaji točni i jesu li ekonomske transakcije zakonite.

— AKTIVNOSTI PROMICANJA REZULTATA RADA

Publikacije Državnog ureda za reviziju dostupne su na njegovim internetskim stranicama na estonskom jeziku uz sažetke na engleskom jeziku. Državni ured za reviziju također aktivno radi na promicanju svojih izvješća na društvenim medijima.

— SURADNJA S DRUGIM SUBJEKTIMA

Državni ured za reviziju surađuje s tijelima lokalne vlasti i vladom Republike s ciljem unaprjeđenja sustava unutarnje kontrole i unutarnje revizije državnih tijela i subjekata kojima ta tijela upravljaju.

Osim toga, pravne osobe javnog prava dužne su dostaviti primjerak svojih odobrenih godišnjih izvješća Državnom uredu za reviziju.

 

 

FINSKA

VALTIONTALOUDEN TARKASTUSVIRASTO

Od 1825.

Internetske stranice: www.vtv.fi

Misija

Državni ured za reviziju Republike Finske u svojim se aktivnostima vodi načelima odgovornosti, transparentnosti, objektivnosti i poštovanja. Vizija Ureda glasi: „Zajedno – održiva budućnost, razmjena znanja”.

Ured ima sljedeće strateške prioritete:

  • utjecaj na društvo
  • značajnost i pravodobnost
  • proizvodi i usluge relevantni za korisnike
  • kompetentno osoblje i dobrobit djelatnika
  • razmjena učinkovitih procesa i prakse
  • aktivna uloga u izgradnji budućnosti

OPĆE INFORMACIJE

— PRAVNA OSNOVA

ZADAĆE

Državni ured za reviziju Republike Finske neovisno je tijelo koje obavlja reviziju financija središnje države, ocjenjuje fiskalnu politiku te nadzire izbornu promidžbu i financiranje političkih stranaka.

Ured obavlja reviziju upravljanja financijama središnje države i državnom imovinom te nadzire fiskalnu politiku, izbornu promidžbu i financiranje političkih stranaka. Njegovim su aktivnostima obuhvaćene financije središnje države u cjelini te su mu finskim Ustavom povjerene opsežne ovlasti u pogledu pristupa informacijama.

KLJUČNO ZAKONODAVSTVO

  • Ustav Republike Finske (1919. i 1999.)
  • Zakon o finskom Državnom uredu za reviziju (676/2000)
  • Zakon o pravu finskog Državnog ureda za reviziju na obavljanje revizije određenih kreditnih transfera između Finske i Europskih zajednica (353/1995)
  • Zakon o provedbi Ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji i o ograničenjima rashoda opće države (869/2012)
  • Zakon o financiranju izbornih kandidata (273/2009)
  • Zakon o političkim strankama (10/1969)
  • Zakon o područjima socijalne skrbi (611/2021).
  • Zakon o organizaciji socijalne i zdravstvene skrbi i operacija spašavanja u regiji Uusimaa (Laki sosiaali- ja terveydenhuollon sekä pelastustoimen järjestämisestä Uudellamaalla) (615/2021).

Finski parlament odobrio je Zakon o registru transparentnosti 24. veljače 2023. U Finskoj će se prvi registar transparentnosti u nordijskim zemljama uvesti početkom 2024. Državni ured za reviziju vodi registar i nadzire obvezu obavješćivanja.

SUBJEKTI REVIZIJE

Revizijama koje Ured obavlja obuhvaćeni su sljedeći subjekti:

  • vlada i ministarstva
  • vladine agencije i uredi
  • izvanproračunski fondovi
  • državna poduzeća i trgovačka društva pod državnom kontrolom
  • transferi i subvencije središnje države isplaćeni općinama, trgovačkim društvima i drugim subjektima, te
  • prijenosi financijskih sredstava između Finske i Europske unije.

Revizijama koje Ured obavlja nisu obuhvaćeni:

  • financije parlamenta
  • financijska sredstva za koja je odgovoran parlament
  • finska središnja banka ili financijsko nadzorno tijelo, ili
  • zavod za socijalno osiguranje.

— STRUKTURA

VRSTA VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE

Neovisno nacionalno revizijsko tijelo kojem je na čelu glavni državni revizor.

POLOŽAJ VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE U SUSTAVU VLASTI

Ured je neovisno tijelo povezano s parlamentom, koje provodi revizije upravljanja vladinim financijama i revizije proračunske usklađenosti te nadzire pravila fiskalne politike. Ured ujedno nadzire izbornu promidžbu i financiranje političkih stranaka.

ODNOS S PARLAMENTOM/VLADOM

Uloga i funkcije Ureda te njegove ovlasti u pogledu pristupa informacijama utvrđeni su u finskom Ustavu. Ured je povezan s parlamentom od 2001. Neovisno odlučuje o predmetu revizija te načinu i razdoblju provedbe revizija. Glavni državni revizor odlučuje o planu revizija i nadzora. Ured nije ovlašten obavljati revizije aktivnosti parlamenta.

Parlament odabire glavnog državnog revizora Ureda na svojem plenarnom zasjedanju. Isto tako, jedino parlament može razriješiti glavnog državnog revizora njegovih dužnosti (na prijedlog povjerenstva Ureda). Revizor koji obavlja reviziju financijskih izvještaja parlamenta također obavlja reviziju financijskih izvještaja Ureda.

Parlament Uredu može dodjeljivati zadatke samo na zakonskoj osnovi.

Parlament u svojstvu zakonodavca propisuje ulogu i zadaće Ureda, odobrava prijedlog proračuna Ureda, odlučuje o njegovim resursima u okviru državnog proračuna te raspravlja o njegovom godišnjem izvješću.

Ured sastavlja godišnja izvješća o stanju upravljanja financijama središnje države, fiskalnoj politici i transparentnosti izborne promidžbe te financiranja političkih stranaka. Ured usto svake godine u rujnu podnosi svoje godišnje izvješće o radu parlamentu. Usto dostavlja i dva zasebna izvješća na godišnjoj razini: izvješće o reviziji završnih financijskih izvještaja središnje države iz prethodne godine i godišnje izvješće vlade u svibnju te izvješće o praćenju fiskalne politike u prosincu.

— ORGANIZACIJA

ČELNIK

GLAVNI DRŽAVNI REVIZOR

Sami Yläoutinen izabran je za glavnog državnog revizora Republike Finske i čelnika Državnog ureda za reviziju 20. prosinca 2021. Dužnost je preuzeo 1. siječnja 2022.

MANDAT

Šest godina s mogućnošću obnove.

NAČIN ODABIRA

Glavnog državnog revizora bira parlament.

UPRAVLJAČKO TIJELO

Glavni državni revizor odobrava plan revizija i nadzora te odlučuje o izvješćima koja se dostavljaju parlamentu i o revizijskim smjernicama.

Glavnom državnom revizoru u upravljačkim pitanjima i donošenju odluka o općoj politici pomaže upravljački odbor Ureda. Upravljački odbor raspravlja o pitanjima koja su od temeljne važnosti i imaju dalekosežan utjecaj na upravljanje Uredom i njegovo funkcioniranje, kao i o ključnim pitanjima za postupke koordiniranja.

Uz glavnog državnog revizora upravljački odbor sastoji se od ravnatelja službi, dvaju voditelja revizija, voditelja Odjela za komunikacije i voditelja Odjela za upravljanje ljudskim resursima. Osoblje Ureda može ujedno iz vlastitih redova odabrati vlastitog predstavnika za članstvo u upravljačkom odboru na razdoblje od najdulje tri godine. Glavni državni revizor može prema potrebi pozivati privremene ili trajne stručnjake u upravljački odbor.

MANDAT

Upravljački odbor stalno je tijelo predviđeno Poslovnikom Ureda. Predstavnik osoblja odabire se za članstvo u upravljačkom odboru na mandat od triju godina, dok se ostalim članovima upravljačkog odbora dodjeljuje trajni mandat.

NAČIN ODABIRA

Sastav upravljačkog odbora utvrđen je u skladu s Poslovnikom koji odobrava glavni državni revizor.

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Zaposlenici Ureda raspoređuju se u tri službe: Službu za reviziju, Službu za praćenje i nadzor te Službu za zajedničke usluge.

Praćenje fiskalne politike (koje se obavlja u okviru Službe za praćenje i nadzor) neovisna je funkcija unutar Ureda. U okviru te funkcije nadzire se usklađenost s pravilima o fiskalnoj politici te utvrđivanje i ostvarivanje ciljeva u području fiskalne politike.

 

U skladu sa Zakonom o Državnom uredu za reviziju Republike Finske Ured ima savjetodavni odbor, o čijem imenovanju odlučuje glavni državni revizor, te povjerenstvo za kazne i sankcije.

— RESURSI

OSOBLJE

  • Broj članova osoblja: 135 ekvivalenata punog radnog vremena i 10 zaposlenika na nepuno radno vrijeme (2022.) (76 % na revizijskim poslovima)
  • Zastupljenost spolova: ♂ 43 %; ♀ 57 %. Prosječna dob: 47,8

PRORAČUN

  • 17 milijuna eura (2022.)
  • 0,03 % ukupnog državnog proračuna

REVIZIJSKE AKTIVNOSTI

— PLANIRANJE REVIZIJSKIH AKTIVNOSTI

Aktivnosti revizije i nadzora temelje se na planu revizija i nadzora koje usvaja Ured. Planom je obuhvaćeno razdoblje od četiriju godine. Plan revizija i nadzora priprema se jednom godišnje, ali po potrebi ga se može ažurirati tijekom godine.

Aktivnosti revizije i nadzora koje Ured provodi temelje se na ciljevima koji se njegovim aktivnostima nastoje ostvariti u vidu društvenog učinka. Ti su ciljevi utvrđeni u strategiji Ureda (2019. – 2023.) na sljedeći način:

  • djelotvornije upravljanje financijama središnje države
  • veće povjerenje u informacije na temelju kojih se donose odluke
  • veće povjerenje u to da finska središnja država djeluje na otvoren, učinkovit i održiv način.

Državni ured za reviziju utvrđuje konačne ciljne vrijednosti za svoje aktivnosti u akcijskom i financijskom planu, čime se stvaraju uvjeti i temelji za djelotvornost aktivnosti koje obavlja.

Planiranje tema u području revizije i nadzora temelji se na procjeni rizika utvrđenih u području financija središnje države i njihovog upravljanja te na praćenju promjena u operativnom okruženju. Najvažniji kriterij za usmjeravanje revizija važnost je odabrane teme za financije središnje države. Ostali čimbenici koji utječu na odabir revizijskih tema važnost su odabrane teme za parlament i donositelje odluka, aktualnost i pravodobnost predmetnog pitanja te sposobnost proučavanja teme u okviru revizije.

— REVIZIJSKE METODE

Državni ured za reviziju izvršava dužnosti utvrđene u Ustavu provedbom financijskih revizija, revizija usklađenosti, revizija uspješnosti i revizija fiskalne politike. Ured usto provodi kombinirane revizije u okviru kojih se istodobno objedinjuju različite vrste revizija.

U revizijama koje provodi Ured primjenjuje svoje unutarnje smjernice za reviziju, koje se temelje na međunarodnim revizijskim standardima (ISSAI). Revizijski priručnici Ureda javno su dostupni na njegovim internetskim stranicama.

REZULTATI RADA

— IZVJEŠĆA I DRUGE PUBLIKACIJE

Ured objavljuje sljedeće publikacije:

  • godišnja izvješća, godišnje financijske izvještaje, planove revizija i nadzora, financijske i akcijske planove
  • izvješća o reviziji koju provodi nad završnim financijskim izvještajima središnje države
  • izvješća o financijskim revizijama, revizijama usklađenosti i uspješnosti te kombiniranim revizijama i revizijama fiskalne politike
  • ocjene praćenja fiskalne politike i povezana izvješća
  • zasebna izvješća Parlamentu, uključujući godišnje izvješće Ureda, izvješće o reviziji završnih financijskih izvještaja središnje države iz prethodnih godina te vladino godišnje izvješće, izvješće o praćenju fiskalne politike, izvješće o praćenju financiranja izborne promidžbe i izvješće o praćenju financiranja političkih stranaka
  • izvješća o praćenju financiranja političkih stranaka i izborne promidžbe
  • izvješća o praćenju financiranja političkih stranaka
  • izvješća o praćenju provedbe preporuka, te
  • informativne dokumente, mišljenja, perspektive i dubinske analize.

— AKTIVNOSTI PROMICANJA REZULTATA RADA

Državni ured za reviziju na svojim internetskim stranicama i društvenim mrežama najavljuje revizije koje obavlja, objavu drugih publikacija i pitanja u vezi sa svojom institucijom. Osim toga, na internetskim stranicama Ureda iznose se informacije o revizijama i publikacijama koje će se uskoro objaviti. Prema zasebnom dogovoru objavljuju se i medijska priopćenja, blogovi te drugi komunikacijski materijali.

— SURADNJA S DRUGIM SUBJEKTIMA

Ured radi na održavanju suradnje i aktivnog dijaloga sa svojim dionicima i subjektima revizije. Ured djeluje u suradnji s dionicima na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Osim revizija predstavnici Ureda mogu djelovati kao stručnjaci, primjerice u parlamentarnim odborima i radnim skupinama vlade. Ured sudjeluje i u raspravama u područjima javnih financija i razvoja uprave.

 

 

FRANCUSKA

COUR DES COMPTES

Od 1807.
Osnovan 1319.

Internetske stranice: www.ccomptes.fr

Misija:

Neovisnost, zajednička odgovornost, raspravni postupak.

OPĆE INFORMACIJE

— PRAVNA OSNOVA

ZADAĆE

Revizorski sud Francuske Republike, zajedno sa 17 regionalnih i područnih revizijskih vijeća, zadužen je za sljedeće:

  • procjenu državnih financijskih izvještaja i kažnjavanje javnih računovodstvenih službenika ili njihovo razrješavanje dužnosti
  • provedbu revizija usklađenosti i uspješnosti za sve javne organizacije i javna sredstva i njihove ekvivalente
  • ovjeravanje državnih financijskih izvještaja i financijskih izvještaja u vezi sa socijalnim osiguranjem te
  • evaluaciju javnih politika.

Znatna reforma stupila je na snagu 1. siječnja 2023. Reformom se uspostavio zajednički sustav za javne računovodstvene službenike i dužnosnike za ovjeravanje, čime se ukinula osobna i novčana odgovornost javnih računovodstvenih službenika, ne računajući određena prekomorska područja, i čime su se redefinirale povrede prava koje su se dosad upućivale na Disciplinski sud za proračun i financije, tijelo koje više ne postoji. Financijski sudci neće više donositi presude o financijskim izvještajima, već će presuđivati počiniteljima najozbiljnijih financijskih kaznenih djela, neovisno o tome radi li se o javnim računovodstvenim službenicima ili dužnosnicima za ovjeravanje. Temeljno načelo razdvajanja dužnosti između dužnosnika za ovjeravanje i računovodstvenih službenika nastavit će se primjenjivati. Reformom je uvedena praksa objavljivanja svih izvješća Revizorskog suda i redefiniran opseg godišnjeg izvješća, kojim bi se, primjerice, mogli obuhvatiti zadatci koji su odabrani nakon javnog savjetovanja.

Revizije uspješnosti i usklađenosti uglavnom se dijele na „revizije pojedinačnih organizacija” (revizije određenih subjekata) i „tematske istrage” (o temama povezanima s javnim upravljanjem ili javnom politikom).

Sudove za financijsku kontrolu u Francuskoj čine Revizorski sud te njegova regionalna i područna vijeća. Oni imaju pristup svim dokumentima koji su im potrebni za obavljanje dužnosti.

KLJUČNO ZAKONODAVSTVO

  • Ustav Francuske Republike (Članak 47-2)
  • Zakon o sudovima za financijsku kontrolu
  • posebni zakoni i propisi o revizijama.

SUBJEKTI REVIZIJE

Revizijama koje provode Revizorski sud i regionalna i područna vijeća obuhvaćeno je sljedeće:

  • cjelokupno upravljanje na razini države i svi državni financijski izvještaji
    • financijski izvještaji predsjedništva Republike, Nacionalne skupštine i Senata
    • ministarstva (središnja uprava, službe nadležne na nacionalnoj razini i decentralizirane službe)
    • vladine agencije i njihova teritorijalna mreža
    • poduzeća u javnom vlasništvu
  • upravljanje socijalnim osiguranjem i povezani financijski izvještaji
  • upravljanje na razini tijela lokalne vlasti i njihovi financijski izvještaji (od regionalne do općinske razine) te upravljanje i financijski izvještaji njihovih agencija, javnih bolnica, srednjih škola itd.
  • javna sredstva dodijeljena privatnim subjektima
  • sredstva koja upotrebljavaju dobrotvorne organizacije ako su ta sredstva donirana u okviru javnih kampanja
  • sredstva koja upotrebljavaju privatni subjekti ako se radi o privatnim neoporezivim bespovratnim sredstvima.

— STRUKTURA

VRSTA VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE

Kolegij sa sudskim ovlastima.

POLOŽAJ VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE U SUSTAVU VLASTI

Revizorski sud neovisan je o vladi i parlamentu te održava jednak odmak od tih dvaju tijela.

Prvi predsjednik Revizorskog suda ujedno je predsjedatelj sljedećih tijela:

  • Visokog vijeća za javne financije (HCFP)
  • Vijeća za obvezna davanja (CPO).

ODNOS S PARLAMENTOM/VLADOM

Revizorski sud neovisan je o vladi i parlamentu. Prosljeđuje im izvješća o svojim revizijama s iznesenim preporukama.

Potvrđuje financijske izvještaje oba doma parlamenta.

U okviru svojih zadaća u vezi s evaluacijom i praćenjem parlament blisko surađuje s Revizorskim sudom na praćenju provedbe preporuka koje je Revizorski sud iznio. Parlament i predsjednik Vlade od Revizorskog suda mogu zatražiti da provede određen broj revizija. Parlament Revizorskom sudu također može povjeriti provedbu evaluacije javnih politika.

— ORGANIZACIJA

ČELNIK

PRVI PREDSJEDNIK

Pierre Moscovici imenovan je 3. lipnja 2010.

MANDAT

Mandat prvog predsjednika neograničen je do zakonske dobi za umirovljenje.

NAČIN ODABIRA

Prvi predsjednik imenuje se na temelju uredbe predsjednika Republike koju donosi Vijeće ministara na prijedlog premijera.

UPRAVLJAČKO TIJELO

Revizorskim sudom upravlja kolegij koji se sastoji od prvog predsjednika i predsjednika vijeća. Glavni državni tužitelj, koji je neovisan, prisustvuje sastancima kolegija.

Na čelu su regionalnih i područnih vijeća predsjednici, koji su članovi Revizorskog suda. Visokim vijećem regionalnih i područnih vijeća predsjeda prvi predsjednik.

MANDAT

Prvi predsjednik i predsjednici vijeća imaju status sudaca te je njihov mandat neograničen do zakonske dobi za umirovljenje.

NAČIN ODABIRA

Predsjednici vijeća i glavni državni tužitelj imenuju se na temelju uredbe predsjednika Republike koju objavljuje Vijeće ministara na prijedlog parlamenta.

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Revizorski sud organiziran je u šest vijeća po sektoru, jedno sudsko vijeće, odjel za strateško planiranje i publikacije te glavno tajništvo.

Glavni državni tužitelj, državni odvjetnici i regionalni tužitelji za financijska pitanja neovisni su o Revizorskom sudu te regionalnim i područnim vijećima i obnašaju ulogu javnog tužitelja (postupaju u vezi sa zahtjevima za pokretanje pravosudnih postupaka, nalazima svih izvještaja o financijskim sudovima, mišljenjima o njihovoj organizaciji i metodama, odnosima s pravosudnim tijelima itd.).

— RESURSI

OSOBLJE

  • Broj članova osoblja: 803 (2022.), od čega 68 % na revizijskim poslovima (819 na Revizorskom sudu i 984 u regionalnim i područnim vijećima)
  • Zastupljenost spolova: ♂49 %; ♀ 51 %. Prosječna dob: 49,1

PRORAČUN

  • 232,13 milijuna eura (2022.) (51 % za Revizorski sud, 49 % za regionalna i područna vijeća)
  • < 0,007 % ukupnog državnog proračuna

REVIZIJSKE AKTIVNOSTI

— PLANIRANJE REVIZIJSKIH AKTIVNOSTI

Prvi predsjednik, nakon što zatraži mišljenje glavnog državnog tužitelja, određuje opću organizaciju Revizorskog suda, planira revizije i evaluacije te raspoređuje resurse u različita vijeća. Raščlamba programa u različite revizije obavlja se na razini timova unutar svakog vijeća.

Isti se postupak primjenjuje i u svakom od regionalnih i područnih vijeća.

Teme revizija odabiru se na temelju procjene rizika, rasporeda obveznih revizija pojedinačnih organizacija koje se provode nad raznim tijelima i revizijskog iskustva, pritom uzimajući u obzir razinu javnog interesa. U skladu sa strateškim planom za razdoblje 2020. – 2025. platformom otvorenom za građane omogućit će im se da od 2023. sudjeluju u dijelu planiranja revizija.

Trenutačno, kao i do 1. siječnja 2023. (vidjeti informacije o reformi u prethodnom dijelu teksta), pravosudne aktivnosti odnose se na provedbu revizije nad odabranim financijskim izvještajima i donošenje mišljenja o njima tijekom razdoblja od nekoliko godina.

— REVIZIJSKE METODE

Sve vrste revizija temelje se na metodama koje su Revizorski sud / regionalna i područna vijeća utvrdili u skladu s međunarodnim standardima.

Pravosudne aktivnosti obavljaju se u skladu sa strogim proceduralnim pravilima.

Metodologija koju Revizorski sud primjenjuje za evaluaciju javnih politika iznosi se u praktičnim smjernicama i na edukacijama.

Sve aktivnosti provode se u skladu s načelima zajedničke odgovornosti i raspravnog postupka.

REZULTATI RADA

— IZVJEŠĆA I DRUGE PUBLIKACIJE

Revizorski sud objavljuje:

  • opće godišnje izvješće kojim je obuhvaćeno od 15 do 20 tema, koje se dostavlja i predsjedniku Republike
  • godišnje izvješće o izvršenju državnog proračuna i rezultatima za prethodnu godinu
  • godišnju ovjeru državnih financijskih izvještaja za prethodnu godinu
  • godišnju procjenu stanja javnih financija i izglede za tekuću godinu
  • godišnje izvješće o izvršenju proračuna za sustav socijalnog osiguranja i godišnju ovjeru povezanih financijskih izvještaja za prethodnu godinu
  • godišnje izvješće o lokalnim javnim financijama za prethodnu godinu
  • od pet do deset tematskih izvješća svake godine
  • izvješća o „brzim revizijama”, od kojih svako ima dvadesetak stranica – u tim se revizijama koriste ubrzani postupci analize novih mjera javne potpore i iznose korisne primjedbe i opažanja za daljnji rad
  • sva izvješća o uporabi privatnih bespovratnih sredstava u dobrotvornim organizacijama
  • sva glavna izvješća koja se dostavljaju vladi (upućena relevantnim ministrima).

Tijekom 2021. Revizorski sud također je objavio niz bilježaka o znatnim strukturnim problemima koji pogađaju Francusku. U tim detaljnim sažetcima novih djela i proizvoda analiziraju se veliki izazovi koji će se pojaviti u sljedećih nekoliko godina i osmišljavaju potencijalni instrumenti kojima bi se moglo odgovoriti na te izazove. Bilješkama se pomaže usmjeriti javnu raspravu u vremenu koje je ključno za građansko promišljanje te istodobno nastoji uskladiti djelotvornu javnu politiku s potporom za održivi rast.

Regionalna i područna vijeća objavljuju:

  • svoja izvješća o revizijama upravljanja, koja se šalju tijelima lokalne vlasti
  • određena izvješća u okviru općeg godišnjeg izvješća Revizorskog suda.

— AKTIVNOSTI PROMICANJA REZULTATA RADA

Revizorski sud Ustavom je obvezan pružati informacije javnosti. Stoga sve više informacija o svojem radu objavljuje na medijima (33 000 navoda koje su mediji objavili 2022., od kojih se 23 300 odnosilo isključivo na Revizorski sud), svojim internetskim stranicama (više od 2,1 milijuna pregleda tijekom 2022., s 1,4 milijuna pojedinačnih posjetitelja) i društvenim mrežama (183 500 pratitelja). Sudovi za financijsku kontrolu objavili su 1 362 izvješća, od kojih je 1 256 bilo namijenjeno regionalnim i područnim vijećima.

Revizorski sud šalje sva svoja glavna izvješća vladi i parlamentu te ih objavljuje.

Parlament zaprima i upotrebljava u svojem radu šest godišnjih izvješća Revizorskog suda i njegova tematska izvješća. Revizorski sud objavljuje i informacije o praćenju provedbe preporuka koje iznese.

Revizorski sud objavljuje sva izvješća o sredstvima prikupljenima u dobrotvorne svrhe.

Regionalna i područna vijeća dostavljaju svoja izvješća o revizijama upravljanja tijelima lokalnih vlasti, koja su ih dužna pročitati naglas na svojim sastancima vijeća, koji su otvoreni za javnost i medije.

Revizorski sud te regionalna i područna vijeća iznose svoje odluke i presude na javnim saslušanjima. Objavljuju zbirke sudske prakse s bilješkama.

— SURADNJA

Revizorski sud blisko surađuje s regionalnim i područnim vijećima, koja samostalno provode svoje aktivnosti. Revizorski sud upravlja istragama koje provodi zajedno s regionalnim i područnim vijećima u područjima u kojima imaju zajedničku nadležnost.

Revizorski sud surađuje s parlamentarnim odborima, Državnim vijećem, pravosudnim tijelima (preko glavnog državnog tužitelja), drugim neovisnim upravnim tijelima te općim državnim inspektoratima.

Na međunarodnoj razini Revizorski sud surađuje s ostalim vrhovnim revizijskim institucijama u provođenju bilateralnih inicijativa kao što su twinning i tematska suradnja te je dio multilateralnih tijela kao što su Kontaktni odbor vrhovnih revizijskih institucija Europske unije, EUROSAI, INTOSAI i AISCCUF – udruga vrhovnih revizijskih institucija koje upotrebljavaju francuski jezik. Revizorski sud provodi brojne međunarodne usporedne studije, koje postaju sustavne kao dopune revizijama, s ostalim vrhovnim revizijskim institucijama ili kao dio vlastitih istraživanja i zauzvrat odgovara na slične zahtjeve (126 studija tijekom 2022.).

Ujedno je ovlašteni revizor za nekoliko međunarodnih organizacija, što je 2022. uključivalo Svjetski program za hranu, Vijeće Europe, Organizaciju za europsku sigurnost i suradnju te Svjetsku trgovinsku organizaciju. Revizorski sud član je Revizorskog odbora Ujedinjenih naroda od 1. srpnja 2022. Revizorski sud ispituje upravljanje i financijske izvještaje tih organizacija služeći se revizijama uspješnosti i revizijama pravilnosti.

 

 

GRČKA

ΕΛΕΓΚΤΙΚΟ ΣΥΝΕΔΡΙΟ

Od 1833.

Internetske stranice: www.elsyn.gr

Misija:

Helenski revizorski sud odgovoran je za vanjsku reviziju središnje države i ima ključnu ulogu u doprinosu kvaliteti i učinkovitosti financijskog upravljanja u grčkom javnom sektoru.

Revizije koje provodi imaju sljedeće ključne strateške ciljeve:

  • unaprijediti financijsko upravljanje i povećati odgovornost javnih tijela
  • ojačati sustave financijske kontrole i odgovornosti
  • unaprijediti upravljanje relevantnim tijelima nadzorom i evaluacijom sustava unutarnje kontrole
  • povećati kapacitete za reviziju
  • pružiti ključne informacije grčkom parlamentu kojima mu se pomaže da djelotvornije obavlja svoju ulogu nadzornog tijela.

Kako bi postigao te ciljeve, Helenski revizorski sud usredotočuje se na područja koja su od velikog interesa za provedbu revizije, vodi računa o stalnom povećanju učinka provedenih revizija te na optimalan način upotrebljava dostupne resurse.

OPĆE INFORMACIJE

— PRAVNA OSNOVA

ZADAĆE

Helenski revizorski sud obavlja revizije državnih rashoda i financijskih izvještaja te rashoda i financijskih izvještaja lokalnih tijela i drugih pravnih subjekata kako je predviđeno zakonom ili ako su ta tijela i subjekti primatelji javnih sredstava.

Područjem njegove nadležnosti obuhvaćene su i državne službe i ministarstva, tijela lokalne vlasti te druge organizacije javnog sektora. Također može sudjelovati u reviziji financijskih izvještaja pravnih osoba privatnog prava.

Ima pravo punog pristupa svim informatičkim sustavima, računovodstvenim knjigama tijela središnje i lokalne vlasti, popratnoj dokumentaciji i osoblju. Također može zatražiti relevantne informacije od svih nadležnih tijela, koja su obvezna surađivati.

SUDSKA NADLEŽNOST

Helenski revizorski sud odlučuje o pravnim sredstvima i pravnim lijekovima u sporovima povezanim s:

  • mirovinama
  • revizijom financijskih izvještaja općenito
  • građanskopravnom odgovornošću javnih službenika te zaposlenika lokalnih tijela i drugih javnih pravnih subjekata za bilo koju štetu koju su, prijevarom ili krajnjom nepažnjom, nanijeli državi ili tim istim lokalnim tijelima ili javnim pravnim subjektima tijekom obavljanja svojih dužnosti
  • odgovornošću javnih službenika za stjecanje imovine čije se pravno podrijetlo ne može opravdati (slijedom revizije njihovih godišnjih izjava o imovini i obvezama).

Helenski revizorski sud također donosi mišljenja o:

  • nacrtima zakonodavstva koji se odnose na (a) pitanja povezana s mirovinama (propisano Ustavom), (b) osobito važna pitanja koja se odnose na financijsko upravljanje tijela opće države, (c) probleme povezane s javnom nabavom i (d) pitanja u okviru svoje nadležnosti
  • pitanjima financijske prirode, pod uvjetom da se mišljenjem ne prejudicira rješavanje spora koje je započelo prije donošenja mišljenja
  • nacrtima odluka koje se odnose na (a) prijeboj prihoda i rashoda državnog proračuna i (b) promjenu kriterija i uvjeta u skladu s kojima se prihod smatra nenaplativim ili prestaje smatrati nenaplativim.

KLJUČNO ZAKONODAVSTVO

Člankom 98. Ustava zakonodavno se jamče ovlasti Helenskog revizorskog suda, koje se izvršavaju u skladu sa zakonom. Posebice su važni Zakon br. 4700/2020 (A 127) o jedinstvenim pravilima za Helenski revizorski sud, koji sadržava sveobuhvatan zakonski okvir za predugovorne revizije, i Zakon br. 4820/2021 (Α 130) o organskom zakonu Helenskog revizorskog suda.

SUBJEKTI REVIZIJE

Revizijskim ovlastima Helenskog revizorskog suda obuhvaćena su sljedeća tijela:

  • predsjedništvo Republike
  • predsjedništvo vlade
  • parlament
  • 19 ministarstava
  • 7 decentraliziranih uprava
  • 5 ustavnih neovisnih tijela i 18 neovisnih upravnih tijela koja nisu izravno uspostavljena Ustavom
  • 332 općine (tijela lokalne vlasti prve razine)
  • 13 regija (tijela lokalne vlasti druge razine)
  • 26 ustanova za socijalno osiguranje, te
  • 106 državnih bolnica.

Helenski revizorski sud također obavlja reviziju financijskih izvještaja otprilike 450 drugih pravnih subjekata opće države te javnih i privatnih pravnih subjekata koji su u vlasništvu tijela lokalne vlasti (755) kao i subvencioniranih privatnih subjekata.

— STRUKTURA

VRSTA VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE

Sud sa sudskim, revizijskim i savjetodavnim ovlastima.

POLOŽAJ VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE U SUSTAVU VLASTI

Helenski revizorski sud vrhovni je javni financijski sud u grčkom pravosudnom sustavu.

ODNOS S PARLAMENTOM/VLADOM

Helenski revizorski sud dužan je podnositi parlamentu godišnje izvješće o svojim revizijskim aktivnostima, kao i izvješće o točnosti i pouzdanosti izvješća o financijskom izvještaju, bilanci i drugih državnih izjava u vezi s financijama.

Predsjednik Helenskog revizorskog suda svake godine predstavlja godišnji program revizija parlamentu, koji može predložiti da se prednost da određenim planiranim revizijama te izraziti zanimanje za to da se na godišnjoj razini povrh već planiranih revizija provedu najviše tri dodatne revizije koje su posebno usmjerene na nedostatke u sustavima javnog upravljanja.

Izvješća o tematskim revizijama prosljeđuju se relevantnom parlamentarnom odboru prije slanja medijima, a predsjednik Helenskog revizorskog suda predstavlja ih parlamentu u skladu s poslovnikom.

Parlament također odobrava proračun Suda na temelju preporuka ministarstava financija i pravosuđa.

— ORGANIZACIJA

UPRAVLJAČKO TIJELO

Vrhovnu nadležnost ima Plenum Helenskog revizorskog suda, koji se sastoji od predsjednika, deset potpredsjednika i 40 sudaca savjetnika. Plenum može djelovati u punom sastavu, u širem sastavu ili u jednom od tri uža sastava. Broj članova u svakom od užih sastava može se mijenjati odlukom Plenuma u punom sastavu.

Plenum u punom sastavu sastoji se od predsjednika Suda te svih potpredsjednika i sudaca savjetnika. Plenum u širem sastavu sastoji se od predsjednika, potpredsjednika i 20 sudaca savjetnika. Svaki od tri uža sastava Plenuma sastoji se od predsjednika Suda te 14 potpredsjednika i sudaca savjetnika. Potpredsjednici se raspoređuju u pojedinačne sastave Plenuma na temelju radnog staža u službi, dok se sudci savjetnici raspoređuju na temelju ždrijeba koji se obavlja svake tri godine, u skladu s uvjetima propisanima relevantnom odlukom Plenuma.

MANDAT

Članovi su sudci, koji uživaju osobnu i operativnu neovisnost te obnašaju svoje dužnosti na neograničeno razdoblje.

NAČIN ODABIRA

Potpredsjednici se imenuju odlukom predsjednika na prijedlog Vijeća ministara,

a sudci savjetnici stupaju u službu odlukom predsjednika na temelju odluke Vrhovnog suda.

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Na čelu je Helenskog revizorskog suda predsjednik. Njemu je podređeno deset potpredsjednika u aktivnoj službi, od kojih njih sedam istodobno ima funkciju čelnika jednog od sudskih vijeća i sudskih sastava Revizorskog suda.

Dužnost zamjenika predsjednika obnašaju potpredsjednici, i to po redoslijedu kojim su primljeni u službu. Za sudce na Helenskom revizorskom sudu predviđeno je 166 radnih mjesta. Trenutačno je među njima 40 sudaca savjetnika, 66 pomoćnih sudaca, 14 sudaca izvjestitelja i osam sudaca izvjestitelja koji su pripravnici.

Neodvojivi dio organizacijske strukture Revizorskog suda čini razina Ureda nezavisnog odvjetnika, nezavisno pravosudno tijelo koje djeluje u javnom interesu i koje se sastoji od nezavisnog odvjetnika, zamjenika nezavisnog odvjetnika, tri pomoćna nezavisna odvjetnika i osam sudaca izvjestitelja. Pomoćni sudci i sudci izvjestitelji trenutačno se također upućuju na Revizorski sud kako bi mu pomogli u njegovu radu.

Revizorski sud sastoji se od Plenuma (čija je struktura pojašnjena u prethodnom dijelu teksta), sedam vijeća (kojima predsjeda jedan od potpredsjednika) s pravosudnim ovlastima te tri odjela za reviziju (Odjel za reviziju I., kojim predsjeda predsjednik te Odjel za reviziju II. i Odjel za studije i mišljenja, kojima predsjeda potpredsjednik), koji su odgovorni za sva pitanja povezana s planiranjem, provedbom revizija te izradom izvješća o financijskim izvještajima i državnoj bilanci stanja te godišnjeg izvješća.

Dio organizacijske strukture čini i šest jurisdikcijskih odjela (kojima je na čelu sudac savjetnik), pri čemu su tri odjela zadužena za predugovorne revizije, dva su zadužena za pitanja revizijske i pravne prirode, a Jurisdikcijski odjel IV. uglavnom se bavi nadzorom, koordiniranjem i praćenjem revizija koje Europski revizorski sud provodi u Grčkoj te međunarodnim odnosima Helenskog revizorskog suda.

U ministarstvima, prefekturama/regijama i većim općinama ustrojene su službe za reviziju kojima su na čelu povjerenici Suda (tj. sudski službenici sa sveučilišnom diplomom i više od 15 godina iskustva koji imaju status voditelja odjela) i koje imaju ovlasti za reviziju i izricanje sankcija. U Ateni trenutačno djeluje 55 ureda povjerenika, a na razini cijele Grčke njih 56. Trenutačno na Helenskom revizorskom sudu radi 626 sudskih službenica i službenika.

— RESURSI

OSOBLJE

  • Sastavnice osoblja: 626 ekvivalenata punog radnog vremena (upravljanje: 15 %; revizija: 63 %; administracija: 22%) + 152 sudca
  • Zastupljenost spolova: ♂ 34 %; ♀ 66 %. Prosječna dob: 52

(referentno razdoblje: ožujak 2023.)

PRORAČUN

  • 36,7 milijuna eura
  • Raspodjela: oko 95 % za naknade za rad i plaće
  • < 0,01 % ukupnog državnog proračuna

(referentno razdoblje: ožujak 2023.)

REVIZIJSKE AKTIVNOSTI

— PLANIRANJE REVIZIJSKIH AKTIVNOSTI

Helenski revizorski sud planira svoje aktivnosti u višegodišnjem i godišnjem programu rada koji se odobravaju u Plenumu.

Višegodišnji program rada sastoji se od popisa revizijskih tema poredanih po strateškim prioritetima te se u njemu navode ciljevi i prioriteti planiranih revizija. Pri odabiru revizija koje će uključiti u svoj godišnji program i njihovu mogućem kombiniranju Helenski revizorski sud vodi računa o strateškim prioritetima višegodišnjeg programa rada, obveznim revizijskim aktivnostima Suda koje se ponavljaju, svim zahtjevima koje su uputili parlament, predstavnici tijela ili građani koji se odnose na revizije povezane s ispitivanjem osnovanosti pritužbi, kao i prijedlozima za suradnju s europskim i međunarodnim revizijskim institucijama.

— REVIZIJSKE METODE

Helenski revizorski sud provodi predugovorne i ex post revizije, uključujući tematske revizije u područjima od velikog revizijskog interesa (koje mogu biti financijske revizije ili revizije usklađenosti ili uspješnosti), kao i revizije za provjeru daljnjeg postupanja u skladu s priručnikom Suda za reviziju i međunarodnim revizijskim standardima (INTOSAI).

Helenski revizorski sud provodi sljedeće vrste revizija:

  • revizije prije zaključivanja ugovora velike financijske vrijednosti, koje dodjeljuje država ili drugi jednakovrijedni pravni subjekt, kako je predviđeno zakonom (predugovorna revizija)
  • ex post revizije financijskih izvještaja računovodstvenih službenika države i tijela lokalne vlasti ili drugih pravnih subjekata, na temelju kojih nadležni povjerenik Suda ili jurisdikcijski odjel donosi odluku kojom se financijski izvještaji prihvaćaju kao pouzdani ili odbijaju kao nezakoniti. U slučaju odbijanja slijedi povrat manjka sredstava.
  • tematske revizije (financijske revizije te revizije usklađenosti i uspješnosti) u područjima od velikog revizijskog interesa u skladu s godišnjim programom revizija Suda i međunarodnim standardima i načelima vrhovnih revizijskih institucija (Foruma za strukovna stajališta INTOSAI-ja (IFPP)).

REZULTATI RADA

— IZVJEŠĆA I DRUGE PUBLIKACIJE

Helenski revizorski sud izdaje sljedeće publikacije:

  • obvezna revizijska izvješća:
    • godišnje izvješće o revizijskim aktivnostima Suda, uključujući rezultate njegovih aktivnosti, opažanja koja proizlaze iz njegova rada, prijedloge za reforme i poboljšanja (uključujući relevantnih zakona)
    • izjavu o jamstvu za izvršenje državnog proračuna
  • revizijska izvješća na vlastitu inicijativu: Sud također objavljuje revizijska izvješća predviđena njegovim godišnjim programom rada
  • izvješća o revizijama za čiju je provedbu parlament izrazio zanimanje, a koje izvorno nisu bile planirane (najviše tri u godini dana) i koje su posebno usmjerene na nedostatke u sustavima javnog upravljanja.
  • mišljenja o zakonskim aktima
  • druge publikacije: izvješća o praćenju mjera poduzetih u pogledu rezultata revizije.

— AKTIVNOSTI PROMICANJA REZULTATA RADA

Godišnje izvješće Revizorskog suda objavljuje se u grčkom službenom listu i dostupno je javnosti na internetskim stranicama Revizorskog suda. Izvješća o tematskim revizijama također se objavljuju na internetskim stranicama Suda. Predsjednik predstavlja ta izvješća parlamentu u skladu s poslovnikom parlamenta i organskim zakonom Revizorskog suda.

Sudske odluke i presude Suda u različitim sudskim sastavima, iz kojih su izostavljeni osobni podatci, također se objavljuju na internetskim stranicama Suda i u drugim pravnim publikacijama. U slučajevima koji su u okviru svojih nadležnosti te nakon što je procijenio okolnosti, Plenum preko predsjednika Suda može izdati i kratku izjavu o sadržaju određene odluke koju je donio i predviđeni datum objave.

Sud može organizirati konferencije kako bi predstavio svoje revizijske aktivnosti subjektima revizija i relevantnim dionicima.

Služba za odnose s medijima odgovorna je za izdavanje priopćenja za medije, njihovu objavu na internetskim stranicama Suda i društvenim mrežama, kao i za održavanje tiskovnih konferencija.

 

 

HRVATSKA

DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU

Od 1993.

Internetske stranice: www.revizija.hr

Misija:

Rad Državnog ureda za reviziju Republike Hrvatske usmjeren je na reviziju financijskih izvještaja i poslovanja te na poboljšanje usklađenosti s propisima, učinkovitosti i djelotvornosti subjekata koji upravljaju javnom imovinom i drugih subjekata određenih zakonom. Također, doprinosi poboljšanju upravljanja javnom imovinom i drugim raspoloživim resursima, informiranosti Hrvatskog sabora, Vlade i građana Republike Hrvatske o načinu i rezultatima upravljanja proračunskim i izvanproračunskim sredstvima te drugim sredstvima koja su subjektima revizije dana na upravljanje i stavljena na raspolaganje.

OPĆE INFORMACIJE

— PRAVNA OSNOVA

ZADAĆE

Državni ured za reviziju obavlja reviziju prihoda i rashoda, imovine i obveza, financijskih izvještaja, financijskih transakcija te programa, projekata i aktivnosti subjekata revizije koji su utvrđeni Zakonom o Državnom uredu za reviziju i Zakonom o financiranju političkih aktivnosti , izborne promidžbe i referenduma.

Državni ured za reviziju ocjenjuje iskazuju li financijski izvještaji istinit i vjerodostojan financijski položaj i rezultate financijskih aktivnosti u skladu s prihvaćenim računovodstvenim standardima, usklađenost sa zakonima i propisima te ekonomičnost, učinkovitost i djelotvornost programa i projekata koji se financiraju iz državnog proračuna ili proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Državni ured za reviziju provodi revizije na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

KLJUČNO ZAKONODAVSTVO

  • Ustav (1990.)
  • Zakon o Državnom uredu za reviziju (2019.)
  • Zakon o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma (2019.)

SUBJEKTI REVIZIJE

  • jedinice državnog sektora
  • jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
  • pravne osobe koje se financiraju iz proračuna
  • pravne osobe kojima je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
  • društva i druge pravne osobe u kojima Republika Hrvatska odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima većinsko vlasništvo nad dionicama odnosno udjelima i/ili odlučujući utjecaj u upravljanju
  • pravne osobe (društva kćeri) koje osnivaju pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
  • pravne osobe koje sredstva za rad osiguravaju iz obveznih doprinosa, članarina ili drugih prihoda propisanih zakonom
  • političke stranke, nezavisni zastupnici i članovi predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, na način kako je propisano zakonom kojim se uređuje financiranje političkih aktivnosti i izborne promidžbe
  • pravne osobe u Republici Hrvatskoj koje upotrebljavaju sredstva Europske unije, međunarodnih financijskih mehanizama i drugih međunarodnih organizacija ili institucija za financiranje javnih potreba
  • uz navedene subjekte revizije, subjekt revizije je i Hrvatska narodna banka u skladu s odredbama glave IV. Zakona o Državnom uredu za reviziju

Područjem nadležnosti Državnog ureda za reviziju obuhvaćeno je otprilike 16 195 subjekata.

— STRUKTURA

VRSTA VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE

Ured za reviziju, neovisan o Vladi, kojem je na čelu glavni državni revizor.

POLOŽAJ VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE U SUSTAVU VLASTI

U skladu s Ustavom Republike Hrvatske Državni ured za reviziju najviša je revizijska institucija Republike Hrvatske te je samostalan i neovisan u svom radu.

ODNOS S PARLAMENTOM/VLADOM

Pravni okvir kojim su uređeni odnosi između Državnog ureda za reviziju i Hrvatskog sabora utvrđen je Zakonom o Državnom uredu za reviziju, Zakonom o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma te Poslovnikom Hrvatskoga sabora.

Državni ured za reviziju dostavlja Hrvatskom saboru godišnje izvješće o radu, godišnji izvještaj o izvršenju državnog proračuna te izvješća o obavljenoj reviziji (u obliku pojedinačnih izvješća ili skupnih izvješća o određenoj temi). O izvješćima se raspravlja na sastancima relevantnih odbora i na plenarnim sjednicama Hrvatskog sabora. Prije rasprave o izvješćima o obavljenoj reviziji na sastancima odbora ili na plenarnim sjednicama Hrvatski sabor traži mišljenje Vlade.

Odbor za financije i državni proračun, kao i drugi odbori Hrvatskog sabora, ovisno o temi revizije, raspravlja o izvješćima o obavljenoj reviziji u prisutnosti glavnog državnog revizora i predstavnika Državnog ureda za reviziju. Potom relevantni odbor donosi zaključke o izvješću o obavljenoj reviziji.

Nakon rasprave na plenarnoj sjednici Hrvatski sabor donosi zaključak koji Vladu obvezuje da u određenom vremenskom roku razmotri provedbu preporuka Državnog ureda za reviziju.

— ORGANIZACIJA

ČELNIK

GLAVNI DRŽAVNI REVIZOR

Ivan Klešić imenovan je 10. prosinca 2010. te je ponovno imenovan 3. prosinca 2018.

MANDAT

Osam godina s mogućnošću obnove

NAČIN ODABIRA

Glavnog državnog revizora imenuje Hrvatski sabor na prijedlog odbora nadležnog za izbor i imenovanja, uz mišljenje odbora nadležnog za financije i državni proračun.

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Državni ured za reviziju ima Središnji ured u Zagrebu i 20 područnih ureda te djeluje na čitavom teritoriju Republike.

U Središnjem su uredu ustrojeni odjeli prema vrstama subjekata i revizija te odjeli za pravne, kadrovske i računovodstvene poslove, kao i odjel za unutarnju reviziju. U djelokrugu rada Središnjeg ureda su i poslovi odnosa s javnošću te poslovi međunarodne suradnje.

Poslovi, zadaće i odgovornosti Državnog ureda za reviziju utvrđeni su Zakonom o Državnom uredu za reviziju i Statutom Državnog ureda za reviziju.

— RESURSI

OSOBLJE

  • Broj članova osoblja: 293 ekvivalenta punog radnog vremena (2022.) (83,7 % na revizijskim poslovima)
  • Zastupljenost spolova: ♂ 15 %; ♀ 85 %. Prosječna dob: 48,3

PRORAČUN

  • Državni ured za reviziju financira se iz državnog proračuna Republike Hrvatske.
  • Državni ured za reviziju samostalno planira sredstva potrebna za svoj rad, a utvrđuje ih Hrvatski sabor u državnom proračunu Republike Hrvatske.
  • 12,4 milijuna eura (2022.)
  • 0,050 % ukupnog državnog proračuna (2022.)

REVIZIJSKE AKTIVNOSTI

— PLANIRANJE REVIZIJSKIH AKTIVNOSTI

Državni ured za reviziju planira i obavlja revizije neovisno i u skladu s godišnjim programom i planom rada. Hrvatski sabor može zatražiti uključivanje dodatnih revizija u plan rada Ureda, ali u praksi je to rijetko slučaj.

Glavni državni revizor donosi godišnji program i plan rada, kao i smjernice za njegovu izradu. Godišnjim programom i planom rada obuhvaćene su revizije čija je provedba obvezna, kao i revizije drugih subjekata.

Revizija izvršenja državnog proračuna obvezna je revizija na temelju odredbi Zakona o Državnom uredu za reviziju, dok su druge obvezne revizije utvrđene odredbama Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma.

Revizije drugih subjekata obuhvaćenih područjem nadležnosti Državnog ureda za reviziju utvrđuju se na temelju kriterija predviđenih Zakonom o Državnom uredu za reviziju. Ti su kriteriji:

  • procjena rizika
  • financijska značajnost subjekta revizije
  • rezultati prethodne revizije – dano mišljenje
  • prikupljene informacije o poslovanju i upravljanju subjekata revizije
  • drugi kriteriji koji se utvrđuju unutarnjim aktom Državnog ureda za reviziju (preporuke koje nisu provedene, objave u medijima).

— REVIZIJSKE METODE

Državni ured za reviziju obavlja sljedeće revizije:

  • financijske revizije, koje uključuju ispitivanje dokumenata, izvješća, sustava unutarnje kontrole i unutarnje revizije, računovodstvenih i financijskih postupaka te drugih evidencija radi utvrđivanja toga iskazuju li financijski izvještaji istinit i vjerodostojan financijski položaj i rezultate financijskih aktivnosti u skladu s prihvaćenim računovodstvenim standardima i načelima
  • revizije usklađenosti, koje uključuju ispitivanje financijskih transakcija u smislu zakonskog korištenja sredstava, te
  • revizije učinkovitosti, koje uključuju davanje ocjene o ekonomičnosti i učinkovitosti poslovanja te davanje ocjene o učinkovitosti ostvarenja općih ciljeva i ciljeva pojedinih financijskih transakcija, programa i projekata.

Državni ured za reviziju provodi revizije u skladu s međunarodnim revizijskim standardima (ISSAI) i vlastitim etičkim kodeksom. U svojem se radu služi priručnicima za reviziju učinkovitosti i financijsku reviziju te smjernicama.

REZULTATI RADA

— IZVJEŠĆA I DRUGE PUBLIKACIJE

Državni ured za reviziju objavljuje sljedeća izvješća:

  • godišnje izvješće o radu, u kojem se iznose rezultati revizija koje je Državni ured za reviziju obavio u izvještajnom razdoblju i drugih provedenih aktivnosti
  • izvješća o financijskim revizijama, revizijama usklađenosti i revizijama učinkovitosti, te
  • izvješća o tematskim revizijama uz koja se istodobno objavljuju pojedinačna izvješća o obavljenoj reviziji i u kojima se iznose rezultati pojedinačnih revizija o određenim temama (primjerice revizija bolnica ili nacionalnih parkova).

Državni ured za reviziju objavljuje obavijesti o novim izvješćima o obavljenoj reviziji ili drugim aktivnostima na svojim internetskim stranicama.

— AKTIVNOSTI PROMICANJA REZULTATA RADA

Nakon izrade sva se izvješća o obavljenoj reviziji objavljuju na internetskim stranicama Državnog ureda za reviziju. Istodobno se objavljuje priopćenje za javnost i organizira tiskovna konferencija.

Državni ured za reviziju dostavlja izvješća o obavljenoj reviziji Hrvatskom saboru neposredno nakon njihova dovršetka i objave.

Državni ured za reviziju objavljuje godišnje izvješće o radu te strateške i godišnje planove na svojim internetskim stranicama (pri čemu se godišnje izvješće o radu objavljuje tek nakon što se o njemu izvijesti Hrvatski sabor).

— SURADNJA S DRUGIM SUBJEKTIMA

U izvršavanju svojih zadataka Državni ured za reviziju surađuje s drugim tijelima državne vlasti, na način da ne dovodi u pitanje svoju samostalnost i neovisnost. U skladu s tim zahtjevom Državni ured za reviziju surađuje sa sudskim i državnim tijelima.

Nakon njihova podnošenja Hrvatskom saboru, izvješća o obavljenoj reviziji dostavljaju se Uredu Glavnog državnog odvjetnika.

Državni ured za reviziju na zahtjev također dostavlja zatražena izvješća o obavljenoj reviziji i raspoloživu dokumentaciju Ministarstvu unutarnjih poslova.

Nakon obavljene revizije političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i članova predstavničkih tijela lokalnih jedinica izabranih s liste grupe birača, Državni ured za reviziju dužan je obavijestiti Ured Glavnog državnog odvjetnika o svakom kršenju zakona. Ured surađuje s Državnim izbornim povjerenstvom, Poreznom upravom, Uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, Ministarstvom unutarnjih poslova te sa sudovima i drugim državnim tijelima.

Državni ured za reviziju održava bliske odnose s drugim nacionalnim vrhovnim revizijskim institucijama i međunarodnim revizijskim organizacijama te aktivno sudjeluje u aktivnostima njihovih tijela i radnih skupina. Državni ured za reviziju surađuje i s različitim nacionalnim i međunarodnim stručnim organizacijama, tijelima i institucijama, akademskom zajednicom i širom javnošću.

 

 

IRSKA

OFFICE OF THE COMPTROLLER AND AUDITOR GENERAL

Od 1923.
Osnovan 1866.

Internetske stranice: www.audit.gov.ie

Misija:

Provoditi neovisna ispitivanja i izvješćivati irski Zastupnički dom (Dáil Éireann) o tome jesu li javna sredstva i resursi upotrijebljeni u skladu sa zakonodavstvom, je li se njima dobro upravljalo i jesu li primjereno knjiženi.

OPĆE INFORMACIJE

— PRAVNA OSNOVA

ZADAĆE

Glavni državni revizor preko Odbora za javne financije parlamentu pruža jamstvo o načinu na koji se upravljalo javnim sredstvima te izrađuje izvješća o pitanjima koja proizađu iz revizija i drugih ispitivanja te time zauzima središnju ulogu u procesu javne odgovornosti.

Glavne su zadaće Ureda:

  • provoditi revizije financijskih izvještaja javnih tijela i izvješćivati o tim izvještajima
  • utvrditi jesu li transakcije javnih tijela provedene u skladu s pravnim propisima koji se na njih primjenjuju i jesu li financijska sredstva upotrijebljena u predviđene svrhe
  • ispitati upravljaju li javna tijela resursima na ekonomičan i učinkovit način te jesu li uspostavila mehanizme za evaluaciju djelotvornosti operacija.
  • odobravati oslobađanje državnih sredstava u svrhe predviđene zakonodavstvom.

KLJUČNO ZAKONODAVSTVO

  • Ustav Irske: članak 33. (1922., zamijenjen 1937.)
  • Zakon o Ministarstvu financija i Uredu za reviziju iz 1866.
  • Zakon o glavnom državnom revizoru iz 1923., izmijenjen 1993.
  • Zakon o glavnom državnom revizoru i odborima domova parlamenta (posebne odredbe) iz 1998.

SUBJEKTI REVIZIJE

Revizijama koje provodi Ured glavnog državnog revizora obuhvaćeni su:

  • financijski izvještaji ministarstava i državnih ureda: 44
  • državni fondovi: 27
  • financijski subjekti: 29
  • zdravstvene ustanove: 29
  • tijela uspostavljena u okviru ministarskog vijeća Irske i Sjeverne Irske: 7
  • sektor obrazovanja: 43, te
  • poludržavna tijela: 108.

— STRUKTURA

VRSTA VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE

Ured za reviziju, neovisan o vladi, kojem je na čelu glavni državni revizor.

POLOŽAJ VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE U SUSTAVU VLASTI

Potpuno neovisan.

ODNOS S PARLAMENTOM/VLADOM

Odnos s parlamentom u osnovi se sastoji od izvješćivanja. Ured obavještava parlament o rezultatima revizijskih aktivnosti dostavljanjem revizijskih ovjera i izvješća o financijskom upravljanju. Osim toga, Odbor za javne financije razmatra tematska izvješća Ureda glavnog državnog revizora. Ured blisko surađuje s Odborom. Glavni državni revizor prisustvuje sastancima Odbora u ulozi stalnog svjedoka. Rezultati neovisnih ispitivanja koje Ured provodi Odboru pružaju temelj za provedbu provjera.

— ORGANIZACIJA

ČELNIK

GLAVNI DRŽAVNI REVIZOR

Seamus McCarthy imenovan je 28. svibnja 2012.

MANDAT

Neograničen do zakonske dobi za umirovljenje.

NAČIN ODABIRA

Glavnog državnog revizora imenuje predsjednik Irske na prijedlog parlamenta.

UPRAVLJAČKO TIJELO

Odbor za reviziju čiji su članovi glavni državni revizor, tajnik i ravnatelji revizijskih uprava, te upravljački odbor čiji su članovi ravnatelji revizijskih uprava i njihovi zamjenici.

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Revizijski odbor neovisan je u nadzoru Ureda glavnog državnog revizora te je odgovoran za izradu i provedbu strategije Ureda. Upravljački odbor koordinira rad Ureda.

— RESURSI

OSOBLJE

  • Broj članova osoblja: 191 ekvivalent punog radnog vremena (prosinac 2022.)
  • Zastupljenost spolova: ♂ 50 %; ♀ 50 %. Prosječna dob: 42 godine

PRORAČUN

  • 15,9 milijuna eura (2022.)
  • < 0,02 % ukupnih državnih rashoda

REVIZIJSKE AKTIVNOSTI

— PLANIRANJE REVIZIJSKIH AKTIVNOSTI

Ured glavnog državnog revizora samostalno odlučuje o svojem programu provedbe revizija. Program se temelji na općoj strategiji izvješćivanja i posebnim sektorskim strategijama. Program financijskih revizija osmišljen je vodeći računa o tome da se, u relevantnim slučajevima, ispune zakonski rokovi.

— REVIZIJSKE METODE

Ured glavnog državnog revizora provodi financijske revizije i revizije uspješnosti. Revizije se provode u skladu s međunarodnim revizijskim standardima (ISSAI) i etičkim kodeksom glavnog državnog revizora.

Ured glavnog državnog revizora u svojem se radu služi priručnicima za financijsku reviziju i reviziju uspješnosti te praktičnim smjernicama.

REZULTATI RADA

— IZVJEŠĆA I DRUGE PUBLIKACIJE

Ured glavnog državnog revizora izrađuje sljedeća izvješća:

  • mišljenja o državnim financijskim izvještajima
  • izvješća o važnim pitanjima povezanima s uspješnošću i upravljanjem javnim sredstvima
  • obavijesti upravi nakon provedbe revizija u kojima su obrađena pitanja povezana s unutarnjom financijskom kontrolom, upravljanjem i upravljačkim okvirom
  • odobrenja za isplatu sredstava radi oslobađanja državnih sredstava iz Središnje banke Irske u svrhe predviđene zakonodavstvom.

— AKTIVNOSTI PROMICANJA REZULTATA RADA

Tijela javnog sektora dužna su dostaviti svoje financijske izvještaje parlamentu. Ti financijski izvještaji uključuju revizijsko izvješće Ureda glavnog državnog revizora.

Glavni državni revizor svake godine predstavlja parlamentu financijske izvještaje ministarstava i državnih ureda te izvješće o financijskim izvještajima javnih službi. Osim toga, tematska izvješća Ureda dostavljaju se relevantnom ministru, koji je odgovoran za predstavljanje izvješća parlamentu.

Izvješća su javno dostupna na internetskim stranicama Ureda i u knjižnici irskog parlamenta. Pri objavi tematskih izvješća objavljuju se i priopćenja za medije.

— SURADNJA S DRUGIM SUBJEKTIMA

Ured glavnog državnog revizora surađuje s Revizijskom službom tijela lokalne vlasti u Irskoj, koja je odgovorna za reviziju tijela lokalne vlasti. Ured glavnog državnog revizora ima pristup svim izvješćima Revizijske službe tijela lokalne vlasti.

 

 

ITALIJA

CORTE DEI CONTI

Od 1948.
Osnovan 1862.

Internetske stranice: www.corteconti.it

Misija:

U skladu s člankom 100. Ustava Talijanske Republike, talijanski Revizorski sud (Corte dei conti) provodi preventivnu kontrolu legitimnosti mjera vlade i ex post revizije izvršenja državnog proračuna. U slučajevima u kojima je to predviđeno zakonodavstvom sudjeluje u reviziji financijskog upravljanja tijela koja od države primaju redovitu proračunsku potporu. O ishodu provedenih revizija izvješćuje parlament. Revizorski sud nadležan je za pitanja u vezi s državnim financijskim izvještajima i druga pitanja utvrđena zakonom. Zakonom je zajamčeno da su Revizorski sud i njegovi članovi neovisni o vladi. Kolegij Revizorskog suda sastoji se od sudaca koji se raspoređuju u revizijska ili sudska vijeća ili u ured javnog tužitelja.

OPĆE INFORMACIJE

— PRAVNA OSNOVA

ZADAĆE

U ustavnoj strukturi Talijanske Republike Revizorski sud ima ulogu vanjskog državnog revizijskog tijela, neovisan je o parlamentu i vladi, a cilj mu je zajamčiti pravilno i dobro upravljanje javnim financijama i procjenjivati njihovu stabilnost.

SUDSKA NADLEŽNOST

Prema članku 103. stavku 2. Ustava Talijanske Republike Revizorski sud dio je sudbene vlasti i nadležan je za pitanja u vezi s državnim financijskim izvještajima i druga pitanja utvrđena zakonom.

U skladu s time, u slučaju da se utvrdi nanošenje štete javnim financijama, ravnatelji, zaposlenici i računovodstveni službenici te svi ostali pojedinci koji su u radnom odnosu u javnoj upravi ne snose odgovornost prema uobičajenim pravilima građanskog prava, već prema posebnim pravilima o administrativnoj i računovodstvenoj odgovornosti.

U slučaju gubitka ili nesvrhovite potrošnje javnih sredstava odgovornima se mogu proglasiti administrativni službenici – države ili bilo koje druge javne uprave – kao i javna ili privatna tijela i/ili pojedinci koji upravljaju javnim sredstvima u javnom interesu.

Šteta može biti materijalna (gubitak realne/financijske imovine) ili nematerijalna (neimovinska šteta).

Postupak utvrđivanja odgovornosti pred regionalnim sudskim vijećima Revizorskog suda mogu pokrenuti isključivo tužitelji iz regionalnih ureda javnog tužitelja Revizorskog suda.

Revizorski sud nadležan je i za aktivnosti računovodstvenih službenika, tj. pojedinaca čija je zadaća upravljati javnim sredstvima i imovinom (npr. rizničari i sl.).

KLJUČNO ZAKONODAVSTVO

Revizijska nadležnost:

  • članci 81., 97. 100., 117. i 119. Ustava Talijanske Republike (1948.);
  • Zakon br. 20/1994;
  • Zakon br. 131/2002;
  • Zakon br. 266/2005;
  • Zakon br. 213/2012;
  • Zakon br. 120/2020;
  • Uredba sa zakonskom snagom br. 77/2021.

Sudska nadležnost:

  • članci 103. i 108. Ustava Talijanske Republike;
  • kodeks zakona o računovodstvu u skladu sa Zakonodavnim dekretom br. 174/2016;
  • Zakon br. 19/1994;
  • Zakon br. 20/1994;
  • Zakon br. 639/1996;
  • Zakon br. 120/2020;
  • Uredba sa zakonskom snagom br. 77/2021.

SUBJEKTI REVIZIJE

Revizijama koje provodi Revizorski sud obuhvaćeni su sljedeći subjekti:

  • ministarstva;
  • javna tijela i državne agencije, uključujući neovisna tijela;
  • tijela koja se financiraju javnim sredstvima;
  • regije, pokrajine, općine, velegradska područja i njihove podređene ustrojstvene jedinice; te
  • privatna poduzeća u kojima Talijanska Republika, regije ili lokalna tijela imaju većinu prava glasa.

— STRUKTURA

VRSTA VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE

Revizorski sud obavlja i revizijske i sudske zadaće.

Povrh toga, obavlja zadaće savjetovanja parlamenta, vlade, regija, općina, pokrajina i velegradskih područja.

POLOŽAJ VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE U SUSTAVU VLASTI

U skladu s Ustavom Talijanske Republike Revizorski sud samostalan je i neovisan o ostalim tijelima državne vlasti.

ODNOS S PARLAMENTOM/VLADOM

Kao revizijsko tijelo Revizorski sud izvješćuje parlament o rezultatima revizija koje provodi.

Revizorski sud provodi kontrolu i reviziju nad mjerama i upravljanjem vlade s ciljem očuvanja zakonitosti i ravnoteže javnih financija.

U slučaju da mjere izvršne vlasti nisu u skladu sa zakonodavstvom Revizorski sud dužan je izraziti nepovoljno mišljenje na temelju kojega te mjere postaju nevažeće.

Revizorski sud obavlja zadaće savjetovanja u pogledu računovodstvenih pitanja na zahtjev vlade, regija, pokrajina, općina i velegradskih područja. Osim toga, parlamentu i vladi daje mišljenja o zakonima, prijedlozima zakonima, upravnim i regulatornim odredbama te pripadajućim nacrtima. Revizorski sud obvezno mora iznijeti mišljenje u slučaju uvođenja, mijenjanja ili stavljanja izvan snage odredbi koje se odnose na računovodstvene sustave, kao i uvođenja ili mijenjanja računovodstvenih obrazaca, dokumenata i evidencija.

Revizorski sud uključen je u postupke donošenja zakona o proračunu i drugih dokumenata o ekonomskim programima.

— ORGANIZACIJA

ČELNIK

PREDSJEDNIK

Guido Carlino imenovan je 11. rujna 2020. (s učinkom od 15. rujna 2020.).

MANDAT

Mandat predsjednika traje do njegove dobi za umirovljenje (70).

NAČIN ODABIRA

Predsjednika Revizorskog suda imenuje predsjednik Republike na prijedlog predsjednika Vijeća ministara, koji budućeg predsjednika odabire s užeg popisa sudaca Revizorskog suda koje je odabralo vijeće predsjedništva Revizorskog suda.

UPRAVLJAČKO TIJELO

Vijeće predsjedništva Revizorskog suda sastoji se od 11 članova: predsjednika Revizorskog suda i njegova zamjenika, glavnog tužitelja Revizorskog suda, četiriju članova koje imenuje parlament i četiriju sudaca Revizorskog suda.

MANDAT

Četiri godine.

NAČIN ODABIRA

Četvero sudaca imenuju sudci Revizorskog suda iz vlastitih redova. Vanjske članove imenuju Zastupnički dom (2) i Senat (2) među profesorima prava i/ili odvjetnicima koji imaju najmanje 20 godina iskustva.

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Revizorski sud ustrojen je u sudska i revizijska vijeća na nacionalnoj i regionalnoj razini čemu se pridodaju ured javnog tužitelja i uredi regionalnih tužitelja.

Njegov je središnji ured u Rimu te ima područne urede diljem zemlje. U skladu s time, u svakoj od 19 regija i u dvjema autonomnim pokrajinama ustrojena su regionalna revizijska vijeća, regionalna sudska vijeća i uredi regionalnih tužitelja.

Revizorski sud ima i niz središnjih revizijskih vijeća, kao i tri središnja sudska žalbena vijeća u Rimu i jedno za Siciliju. Žalbena vijeća imaju ulogu suda drugog i posljednjeg stupnja.

Ured javnog tužitelja djeluje usporedno sa sudskim vijećima. Sjedište javnog tužitelja Revizorskog suda smješteno je u Rimu, a regionalni tužitelji smješteni su u regionalnim sudskim vijećima i nadležni su za regije u kojima se nalaze.

— RESURSI

OSOBLJE

  • Broj sudaca: 503; prosječna dob = 54;
  • Broj državnih službenika (uključujući upravu): 2 340; prosječna dob = 52;
  • Zastupljenost spolova: ♂ 306; ♀ 197 (sudci); ♂ 893; ♀ 1 447 (državni službenici).

PRORAČUN

  • 502,177 milijuna eura (2023.)

REVIZIJSKE AKTIVNOSTI

— PLANIRANJE REVIZIJSKIH AKTIVNOSTI

Početkom svake godine Revizorski sud neovisno odobrava svoj opći plan revizija, koji sadržava revizijske politike, strategije i kriterije za središnja revizijska vijeća, kao i upute za regionalna revizijska vijeća. Svako središnje i regionalno revizijsko vijeće također odobrava vlastiti plan revizija.

Svakim se planom uzimaju u obzir parametri kao što su financijska relevantnost, potencijalni rizik od pogrešaka ili povreda prava, rezultati prijašnjih revizija, posebni zahtjevi ili prijedlozi javnih tijela te ljudski i tehnički resursi.

Revizorski sud dostavlja svoj godišnji plan revizija predsjednicima Zastupničkog doma i Senata te, na regionalnoj razini, predsjednicima i vijećima regija, kao i subjektima revizije.

U godišnjem planu revizija iznosi se sljedeće:

  • plan aktivnosti;
  • popis tijela nad kojima Revizorski sud provodi reviziju;
  • odabrani parametri, kriteriji i postupak uzorkovanja; te
  • aktivnosti i pitanja obuhvaćeni revizijom koju provodi Revizorski sud.

— REVIZIJSKE METODE

Revizorski sud provodi:

  • ex ante revizije usklađenosti u vezi s financijski najvažnijim mjerama i administrativnim smjernicama koje vlada objavljuje u skladu sa zakonom, i to s ciljem sprječavanja bilo kakve povrede prava uzrokovane mjerama vlade;
  • ex post revizije uspješnosti u vezi sa svim aktivnostima javne uprave, i to s ciljem procjene usklađenosti rezultata s ciljevima utvrđenima zakonodavstvom; te
  • revizije financijskog upravljanja tijela, uključujući poduzeća, koja primaju redovitu proračunsku potporu od države ili regionalnih ili lokalnih uprava.

Prije odobrenja konačnog izvješća subjekti revizije imaju pravo očitovati se na nalaze Revizorskog suda.

U okviru tog raspravnog postupka Revizorski sud:

  • obavještava subjekte revizije o svojem godišnjem planu revizija i pruža informacije o predmetu, uvjetima, postupcima i općenitom planu revizije;
  • održava stalan konstruktivni dijalog sa subjektima revizije i njihovim odjelima za upravljanje unutarnjom revizijom;
  • objavljuje završno izvješće i predstavlja svoja opažanja u okviru javnog saslušanja na javnoj sjednici relevantnog revizijskog vijeća.

U slučajevima u kojima provodi revizije uspješnosti Revizorski sud izrađuje izvješća koja sadržavaju njegove analize, evaluacije i preporuke. Subjekti revizije trebali bi primijeniti te preporuke kako bi se otklonila eventualna problematična pitanja utvrđena u području upravljanja javnim financijama i time zajamčilo dobro upravljanje. Također bi trebala obavijestiti Revizorski sud o svim naknadnim mjerama koje su uvela na temelju iznesenih preporuka.

REZULTATI RADA

— IZVJEŠĆA I DRUGE PUBLIKACIJE

Revizorski sud parlamentu pruža informacije u obliku:

  • godišnjih izvješća o općem financijskom izvještaju države;
  • četveromjesečnih izvješća o zakonima o rashodima (u vezi s eventualnim troškovima povezanima s pravnim odredbama);
  • posebnih saslušanja tijekom kojih Revizorski sud predstavlja svoje mišljenje o gospodarskom i financijskom planu vlade te o njezinu nacrtu proračuna;
  • posebnih izvješća o regionalnom i lokalnom financiranju;
  • godišnjeg izvješća o koordiniranju javnih financija;
  • izvješća o troškovima zapošljavanja u javnom sektoru;
  • izvješća o upravljanju sredstvima EU-a;
  • izvješća o upravljanju javnih tijela i subjekata.

— AKTIVNOSTI PROMICANJA REZULTATA RADA

Izvješća Revizorskog suda objavljuju se na njegovim internetskim stranicama.

— SURADNJA S DRUGIM SUBJEKTIMA

Za nadzor nad državnim središnjim sustavom kontrole zadužena je Uprava za opće računovodstvo (u okviru Ministarstva gospodarstva i financija), kojoj je na čelu glavni državni računovodstveni službenik.

U okviru svakog ministarstva neovisan središnji računovodstveni ured, koji je dio Uprave za opće računovodstvo, provjerava usklađenost upravnih aktivnosti s relevantnim financijskim zakonodavstvom i smjernicama ministarstava (na primjer, zakonitost svih potencijalnih troškova). Središnji računovodstveni ured odobrava sve preuzete obveze koje smatra zakonitima, a eventualne nepravilne transakcije prosljeđuje relevantnom ministru koji od Uprave za opće računovodstvo može zatražiti da provjeri te transakcije. Takvi se slučajevi automatski prosljeđuju Revizorskom sudu.

Opći financijski inspektorat provjerava aktivnosti ministarstava i javnih tijela na terenu te u relevantnim slučajevima može predložiti korektivne mjere. Usto za svako tijelo provjerava pravilnost funkcioniranja njegovih mehanizama za unutarnju reviziju. Izvješća Općeg inspektorata prosljeđuju se glavnom računovodstvenom službeniku i, u slučajevima u kojima se utvrdi financijski gubitak, javnom tužitelju Revizorskog suda, koji je ovlašten pokrenuti postupak protiv državnih službenika. 

 

 

LATVIJA

VALSTS KONTROLE

Od 1991.
Osnovan 1923.

Internetske stranice: lrvk.gov.lv

Misija:

Doprinositi:

  • učinkovitoj i zakonitoj uporabi novca poreznih obveznika
  • financijskom upravljanju i odgovornosti za javne rashode
  • poštenom i transparentnom donošenju odluka u javnom sektoru.

OPĆE INFORMACIJE

— PRAVNA OSNOVA

ZADAĆE

Državni ured za reviziju Republike Latvije provodi financijske revizije te revizije usklađenosti i uspješnosti u okviru kojih provjerava:

  • prihode i rashode državnog i općinskih proračuna, uključujući iskorištavanje sredstava za financijsku pomoć koja su pružili EU i druge međunarodne organizacije ili institucije
  • aktivnosti u koje su uključene državna imovina i imovina tijela lokalne vlasti.

Državni ured za reviziju svake godine parlamentu dostavlja revizorsko mišljenje o izvršenju državnog i općinskih proračuna te mišljenja o tome jesu li ministarstva i druga tijela središnje vlasti pravilno sastavila godišnje financijske izvještaje.

Državni ured za reviziju parlamentu i Kabinetu ministara podnosi izvješća o:

  • financijskim revizijama o subjektima revizije za koje je Ured izrazio uvjetno, nepovoljno ili suzdržano mišljenje
  • svim revizijama uspješnosti, te
  • posebno važnim i relevantnim nalazima.

U slučaju da u okviru revizije otkrije bilo kakvo kršenje pravnih normi Ured je dužan na odgovarajući način obavijestiti relevantne institucije za izvršavanje zakona. U slučaju da tijekom revizije utvrdi gubitak državnih sredstava ili sredstava tijela lokalnih vlasti zbog nesavjesnog postupanja određene osobe, Ured ima pravo naložiti povrat tih sredstava ako ih predmetna osoba ne nadoknadi dobrovoljno i ako subjekt revizije ili institucija koja mu je nadređena ne poduzmu korake za izvršenje povrata.

Kako bi se otklonili nedostatci koje utvrdi tijekom revizija, Ured je ovlašten subjektima revizije iznositi preporuke i nadzirati njihovu provedbu.

Ured ima pravo pristupa svim informacijama koje smatra potrebnima za svoj rad.

KLJUČNO ZAKONODAVSTVO

  • Ustav Republike Latvije (1922.)
  • Zakon o Državnom uredu za reviziju (2002.).

SUBJEKTI REVIZIJE

Revizijama koje provodi Državni ured za reviziju obuhvaćeni su sljedeći subjekti:

  • državne institucije (14 ministarstava i 131 tijelo koje je pod njihovim upravnim nadzorom te 13 institucija središnje države), kao i nacionalna sveučilišta i regije za planiranje
  • jedinice lokalne samouprave (43 općine i 10 gradova) te tijela koja su pod njihovim upravnim nadzorom
  • poduzeća u državnom vlasništvu ili u vlasništvu tijela lokalne vlasti ili privatna poduzeća u kojima država ima udio
  • druga komercijalna poduzeća, društva, zaklade i fizičke osobe: (1) ako raspolažu državnim sredstvima ili sredstvima tijela lokalne vlasti ili ako su im povjerena takva sredstva, (2) ako se financiraju državnim sredstvima ili sredstvima tijela lokalne vlasti ili (3) ako provode javnu nabavu u ime države ili tijela lokalne vlasti.

— STRUKTURA

VRSTA VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE

Državni ured za reviziju Republike Latvije neovisna je vrhovna revizijska institucija u obliku kolegija na čelu s glavnim državnim revizorom.

POLOŽAJ VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE U SUSTAVU VLASTI

Državni ured za reviziju jedno je od šest ustavnih tijela u Latviji. U potpunosti je neovisan te je uspostavljen kao vrhovna revizijska institucija u obliku kolegija. Čini ključan element u državnom sustavu financijske kontrole, djelujući u javnom interesu pružanjem neovisnih jamstava o zakonitoj, pravilnoj, ekonomičnoj, učinkovitoj i djelotvornoj uporabi državnih sredstava i sredstava tijela lokalne vlasti te promicanjem dobrog financijskog upravljanja i transparentnog procesa donošenja odluka u javnom sektoru.

ODNOS S PARLAMENTOM/VLADOM

Ured svoja izvješća i mišljenja predstavlja latvijskom parlamentu (Saeima) i Kabinetu ministara.

PARLAMENT

Ured blisko surađuje s raznim parlamentarnim odborima, a posebice s Odborom za javne rashode i reviziju, koji je glavni primatelj izvješća Ureda. Ured obavještava Odbor o rezultatima svih provedenih revizija, nedostatcima u pogledu aktivnosti u relevantnim sektorima i kršenjima zakonskih odredbi koja su otkrivena tijekom revizije, kao i o napretku u provedbi preporuka. Odbor također samostalno prati provedbu preporuka koje je iznio Ured.

Glavni državni revizor izvješćuje parlament o aktivnostima Državnog ureda za reviziju jednom godišnje.

KABINET MINISTARA

Ured o svojim izvješćima i revizorskim mišljenjima također obavještava Kabinet ministara. Ured podnosi Kabinetu ministara izvješća o financijskim revizijama o subjektima revizije za koje je izrazio uvjetno, nepovoljno ili suzdržano mišljenje, kao i izvješća o svim revizijama uspješnosti i svim posebno važnim i relevantnim nalazima.

— ORGANIZACIJA

UPRAVLJAČKO TIJELO

Državnim uredom za reviziju upravljaju glavni državni revizor (predsjednik) i Vijeće Ureda, čiji su članovi ravnatelji pet revizijskih uprava i uprave za reviziju i metodologiju.

MANDAT

4 godine, pri čemu su dopuštena najviše dva uzastopna mandata.

NAČIN ODABIRA

Članove Vijeća imenuje Parlament na preporuku glavnog državnog revizora.

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Glavni državni revizor vodi rad Ureda i upravlja njime, uključujući Ured glavnog državnog revizora, službe za podršku te tajništvo, koje je zaduženo za financijsko planiranje i računovodstvo Ureda, organizaciju vođenja evidencije, aktivnosti održavanja i informacijsku tehnologiju.

Vijeće Ureda sastoji se od glavnog državnog revizora (predsjedatelj) i šest članova Vijeća koji su ravnatelji revizijskih uprava. Većinu dokumenata kojima se uređuje poslovanje Ureda odobrava Vijeće.

Ured ima pet revizijskih uprava te upravu za reviziju i metodologiju, koja uz obavljanje revizija također sastavlja, ažurira i provodi revizijsku metodologiju Ureda. Svaka revizijska uprava ima ravnatelja i dva ili tri sektora za reviziju. Revizijske uprave provode revizije u skladu s godišnjim planom revizija koji odobrava Vijeće ureda. Svaka revizijska uprava odgovorna je za određene unaprijed utvrđene subjekte i područja revizije.

— RESURSI

OSOBLJE

  • Broj članova osoblja: 161 ekvivalent punog radnog vremena (1. ožujka 2023.) (otprilike 75 % na revizijskim poslovima)
  • Zastupljenost spolova: ♂ 20 %; ♀ 80 %. Prosječna dob: 43

PRORAČUN

  • 7,45 milijuna eura (2023.)
  • Otprilike 0,08 % ukupnih državnih rashoda

REVIZIJSKE AKTIVNOSTI

— PLANIRANJE REVIZIJSKIH AKTIVNOSTI

Plan revizija izrađuje se na godišnjoj razini te ga odobrava Vijeće Ureda.

Izrada općeg programa rada Ureda sastoji se od sljedećih faza:

  • razrada strategije Ureda
  • strateška evaluacija područja revizije
  • priprema tema za reviziju
  • izrada plana rada Ureda.

Plan rada Ureda namijenjen je samo za internu uporabu, no predsjednik parlamenta obavještava se o planiranom usmjerenju u provedbi revizija za relevantnu godinu.

Revizijske uprave provode revizije u skladu s planom. Ravnatelji uprava i načelnici sektora donose odluke o konkretnom opsegu revizije, revizijskim pitanjima i raspodjeli resursa za reviziju.

— REVIZIJSKE METODE

Ured provodi:

  • financijske revizije, čija je svrha procijeniti jesu li financijski izvještaji pripremljeni u skladu s relevantnim propisima
  • revizije usklađenosti i uspješnosti, čija je svrha procijeniti posluje li subjekt revizije u skladu sa zahtjevima utvrđenima zakonom te provodi li subjekt revizije svoje operacije i transakcije na ekonomičan i djelotvoran način.

Ured sve revizije provodi u skladu s međunarodnim revizijskim standardima (ISSAI). Pritom Ured sam odlučuje o konkretnom pristupu i metodama koje će primjenjivati. Subjekti revizije imaju pravo očitovati se na nalaze Ureda. Osim toga, dužni su dostavljati izvješća o napretku u provedbi preporuka.

Uspostavljen je opsežan okvir za kontinuiranu unutarnju i vanjsku kontrolu kvalitete.

Ured se također služi priručnicima za financijsku reviziju te reviziju uspješnosti i usklađenosti, praktičnim smjernicama za reviziju te posebnim internim postupcima koje je sam osmislio. Ti su dokumenti namijenjeni samo za internu uporabu.

REZULTATI RADA

— IZVJEŠĆA I DRUGE PUBLIKACIJE

Državni ured za reviziju objavljuje:

  • mišljenje o financijskom izvješću o izvršenju državnog proračuna i proračuna tijela lokalne vlasti
  • mišljenja o tome jesu li ministarstva i druge institucije središnje države pravilno sastavili godišnja izvješća
  • izvješća o revizijama uspješnosti i usklađenosti
  • dokumente za raspravu koji se temelje na nalazima provedenih revizija uspješnosti i usklađenosti, te
  • vlastito godišnje izvješće.

— AKTIVNOSTI PROMICANJA REZULTATA RADA

U skladu sa Zakonom o Državnom uredu za reviziju Ured redovito obavještava širu javnost i građane o obavljenim revizijama, i to objavom svih revizijskih izvješća i mišljenja na svojim internetskim stranicama nakon što ona postanu važeća. Najčešći su kanali za objavu informacija o revizijama službene internetske stranice Ureda i javni mediji – novinari i društveni mediji (Facebook, Twitter, YouTube, PodBean). Uz revizijska izvješća uvijek se objavljuje i priopćenje za medije ili održava konferencija za tisak. U nekim slučajevima, ako postoji povećan javni interes za temu obrađenu u okviru određene revizije, pripremaju se vizualno dostupni i lako razumljivi sažetci revizijskih izvješća te audiovizualni materijali za uporabu u daljnjoj komunikaciji. Osim o rezultatima revizija, javnost se obavještava i o napretku u provedbi revizijskih preporuka. Te se informacije uglavnom objavljuju na društvenim medijima. Sažetci revizijskih izvješća dostupni su na engleskom jeziku na internetskim stranicama Ureda.

— SURADNJA S DRUGIM SUBJEKTIMA

Ured blisko surađuje s akademskim sektorom, npr. sa Štokholmskom visokom ekonomskom školom u Rigi, s ciljem održavanja sustava ovlaštenih revizora u javnom sektoru u Republici Latviji.

Ured surađuje s revizorima u privatnom sektoru, posebice s latvijskom Udrugom ovlaštenih revizora, te kontinuirano radi na jačanju sustava kako bi na djelotvoran način iskoristio rad ovlaštenih revizora u okviru financijskih revizija koje provodi u općinama.

 

 

LITVA

VALSTYBĖS KONTROLĖ

Od 1990.
Osnovan 1919.

Internetske stranice: www.valstybeskontrole.lt

Misija:

Promicati napredak u javnom sektoru i promjene neophodne za društvo.

OPĆE INFORMACIJE

— PRAVNA OSNOVA

ZADAĆE

Ovlasti Državnog ureda za reviziju Republike Litve utvrđene su u Ustavu Republike Litve, Zakonu Republike Litve o Državnom uredu za reviziju i drugim pravnim aktima.

Državni ured za reviziju Republike Litve nadgleda zakonitost i učinkovitost upravljanja državnom imovinom, njezine uporabe i izvršenja državnog proračuna, obavlja javne revizije, provodi kontrolu nad proračunskom politikom i obavlja druge aktivnosti radi ostvarivanja ciljeva utvrđenih u Zakonu o Državnom uredu za reviziju.

KLJUČNO ZAKONODAVSTVO

  • Ustav Republike: poglavlje o Državnom uredu za reviziju (1992.)
  • Zakon o Državnom uredu za reviziju (1995., preinačen 1. srpnja 2021).

ODGOVORNOSTI DRŽAVNOG UREDA ZA REVIZIJU

Revizijama koje provodi Državni ured za reviziju obuhvaćeni su:

  • konsolidirana godišnja računovodstvena dokumentacija utvrđena Zakonom o državnoj kontroli
  • uporaba državnih proračunskih sredstava dodijeljenih općinskim proračunima
  • financijska potpora EU-a koju prima Republika Litva.

— STRUKTURA

VRSTA VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE

Ured za reviziju, neovisan o vladi, kojem je na čelu glavni državni revizor.

POLOŽAJ VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE U SUSTAVU VLASTI

Državni ured za reviziju (Ured) neovisna je vrhovna revizijska institucija koja je odgovorna parlamentu i koja nema službenih poveznica s drugim državnim tijelima.

ODNOS S PARLAMENTOM/VLADOM

Državni ured za reviziju odgovoran je parlamentu, kojem pomaže u provedbi parlamentarnog nadzora. Stoga parlament i Ured održavaju blisku suradnju.

Ured najbliže surađuje s Odborom parlamenta za reviziju, koji uzima u obzir izvješća Ureda i donošenjem odluka doprinosi provedbi preporuka koje Ured iznese. Pri provedbi kontrole nad proračunskom politikom Državni ured za reviziju surađuje s Odborom parlamenta za proračun i financije, koji uzima u obzir izvješća i zaključke koje mu Ured podnosi.

Parlament Uredu može dodijeliti određene revizije u okviru njegova područja nadležnosti.

— ORGANIZACIJA

ČELNIK

GLAVNI DRŽAVNI REVIZOR

Mindaugas Macijauskas imenovan je 5. svibnja 2020.

MANDAT

5 godina s mogućnošću jednokratne obnove.

NAČIN ODABIRA

Predsjednik Republike predlaže glavnog državnog revizora, a parlament odobrava prijedlog.

UPRAVLJAČKO TIJELO

Na čelu Državnog ureda za reviziju nalaze se glavni državni revizor i njegovi zamjenici. Trenutačno glavni državni revizor ima tri zamjenika.

U skladu sa Zakonom o Državnom uredu za reviziju Republike Litve Državni ured za reviziju dužan je osnovati odbor koji ima ulogu savjetodavnog tijela glavnog državnog revizora.

MANDAT

Zamjenici glavnog državnog revizora imenuju se na mandat od pet godina s mogućnošću jednokratne obnove.

NAČIN ODABIRA

Zamjenike glavnog državnog revizora imenuje predsjednik Republike na preporuku glavnog državnog revizora.

Sastav i poslovnik odbora Državnog ureda za reviziju odobrava glavni državni revizor.

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Državni ured za reviziju institucija je u kojoj se objedinjuju tri funkcije:

  • vrhovna revizijska institucija
  • institucija za reviziju ulaganja Europske unije
  • fiskalna institucija.

— RESURSI

OSOBLJE

  • Broj članova osoblja: 245 zaposlenika, od kojih su tri zaposlena na nepuno radno vrijeme (1. travnja 2023.) (67 % na revizijskim poslovima)
  • Zastupljenost spolova: ♂ 23 %; ♀ 77 %. Prosječna dob: 44 godine

PRORAČUN

  • 10 016 milijuna eura (2023.)

REVIZIJSKE AKTIVNOSTI

— PLANIRANJE REVIZIJSKIH AKTIVNOSTI

Državni ured za reviziju samostalno odlučuje o svojim revizijama i evaluacijama, koje planira u godišnjim programima revizije. Faza planiranja obuhvaća praćenje aktivnosti u javnom sektoru, prikupljanje podataka te analizu postojećih i potencijalnih rizika. Dionici Ureda mogu dati prijedloge za revizije.

Program rada može se u bilo kojem trenutku izmijeniti kako bi se uzele u obzir tekuće okolnosti.

— REVIZIJSKE METODE

Državni ured za reviziju obavlja financijske revizije te revizije usklađenosti i uspješnosti. Sve metodologije kojima se služi u skladu su sa standardima ISSAI i međunarodnom najboljom praksom.

Subjekti revizije imaju pravo očitovati se na nacrt revizijskog izvješća.

REZULTATI RADA

— IZVJEŠĆA I DRUGE PUBLIKACIJE

Državni ured za reviziju na godišnjoj razini objavljuje sljedeće publikacije:

  • izvješće o radu
  • zaključke financijskih revizija i izvješća o:
    • konsolidiranoj državnoj računovodstvenoj dokumentaciji
    • konsolidiranoj državnoj računovodstvenoj dokumentaciji državnih fondova za socijalno osiguranje
    • konsolidiranoj državnoj računovodstvenoj dokumentaciji državnog fonda za obvezno zdravstveno osiguranje
    • konsolidiranoj državnoj računovodstvenoj dokumentaciji državnog mirovinskog fonda
    • konsolidiranoj nacionalnoj računovodstvenoj dokumentaciji.
  • izvješća o revizijama uspješnosti i usklađenosti
  • izvješća o provedbi preporuka
  • zaključke/izvješća o evaluacijama, preglede.

— AKTIVNOSTI PROMICANJA REZULTATA RADA

Državni ured za reviziju svoje godišnje izvješće o radu, sve zaključke svojih revizija i evaluacija / sva svoja revizijska i evaluacijska izvješća te izvješća o provedbi preporuka iz javnih revizija podnosi Parlamentu.

Državni ured za reviziju sva svoja revizijska i evaluacijska izvješća i zaključke koje na temelju njih donese te svoje godišnje izvješće o radu objavljuje na svojim internetskim stranicama. Podatci o rezultatima javnih revizija, praćenja proračunske politike i revizija ulaganja Europske unije ujedno su javno dostupni na portalu otvorenih podataka Republike Litve.

Rezultati praćenja provedbe preporuka iz javnih revizija (status provedbe preporuka, nadležni subjekti i promjene nastale uslijed provedbe preporuka) trajno se ažuriraju i objavljuju u obliku otvorenih podataka na internetskim stranicama Državnog ureda za reviziju i portalu otvorenih podataka Republike Litve.

U provedbi svojih aktivnosti Državni ured za reviziju vodi se načelima neovisnosti, transparentnosti, zakonitosti i stručnosti.

— SURADNJA S DRUGIM SUBJEKTIMA

Državni ured za reviziju surađuje s parlamentom, ministarstvom financija, litavskom revizorskom komorom te Udrugom unutarnjih revizora i Udrugom općinskih revizora u svrhu razmjene iskustva i razvoja zajedničkih standarda.

Državni ured za reviziju sklopio je ugovore o suradnji s litavskom središnjom bankom, Glavnim povjerenstvom za službeničku etiku, Državnim poreznim inspektoratom, Vijećem za tržišno natjecanje, Ministarstvom socijalne sigurnosti i rada, Ministarstvom financija, Uredom glavnog državnog tužitelja, Uredom za javnu nabavu, Službom za posebne istrage, Službom za istragu financijskog kriminaliteta, Državnom agencijom za prikupljanje i obradu podataka, općinama gradova Vilniusa, Kaunasa i Klaipėde, Fakultetom ekonomije i poslovne administracije na Sveučilištu u Vilniusu, Sveučilištem „Vytautas Magnus”, Sveučilištem „Mykolas Romeris”, Udrugom općinskih revizora, litavskom revizorskom komorom i Udrugom unutarnjih revizora.

Kako bi se zajamčila kvaliteta revizija koje Ured obavlja provode se redovite istorazinske ocjene.

 

 

LUKSEMBURG

COUR DES COMPTES

Od 2000.
Osnovan 1840.

Internetske stranice: www.cour-des-comptes.public.lu

Misija:

Revizorski sud u ulozi vanjskog revizora ispituje zakonitost i pravilnost javnih prihoda i rashoda te dobro financijsko upravljanje javnim sredstvima. U skladu s time, Revizorski sud provjerava ekonomičnost, djelotvornost i učinkovitost javnih rashoda, no pritom ne ocjenjuje njihovu primjerenost.

OPĆE INFORMACIJE

— PRAVNA OSNOVA

ZADAĆE

Revizorski sud Velikog Vojvodstva Luksemburga kontrolira financijsko upravljanje državnih tijela, uprava i službi. Sud je također ovlašten provoditi ispitivanja drugih javnih tijela ako ona nisu obuhvaćena drugim sustavom financijske revizije predviđenim zakonodavstvom. Konačno, Sud je ovlašten obavljati reviziju uporabe javnih sredstava koja su u određene svrhe dodijeljena pravnoj osobi u javnom sektoru te fizičkim i pravnim osobama u privatnom sektoru, u okviru koje provjerava jesu li ta javna sredstva upotrijebljena u skladu s predviđenom svrhom.

Pri obavljanju revizija Revizorski sud ima pravo pristupa svim dokumentima koje smatra potrebnima. Osim što provodi revizije, Revizorski sud donosi mišljenja o nacrtima zakonskih akata na zahtjev parlamenta.

KLJUČNO ZAKONODAVSTVO

  • Izmijenjeni članak 105. Ustava Velikog Vojvodstva Luksemburga (1868.)
  • Zakon o Revizorskom sudu (8. lipnja 1999.), kako je izmijenjen.

SUBJEKTI REVIZIJE

Revizijama koje provodi Revizorski sud obuhvaćeni su:

  • tijela, uprave i državne službe
  • ministarstva;
  • vladine agencije
  • druga javna tijela
  • dijelovi javnih ili privatnih subjekata koji se financiraju javnim sredstvima, te
  • političke stranke.

— STRUKTURA

VRSTA VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE

Kolegij bez sudskih ovlasti.

POLOŽAJ VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE U SUSTAVU VLASTI

Revizorski sud neovisna je institucija.

ODNOS S PARLAMENTOM/VLADOM

U odnosu s parlamentom Revizorski sud ima savjetodavnu ulogu. Revizorski sud predstavlja sva svoja izvješća parlamentu. Osim toga, od Revizorskog suda može se zatražiti mišljenje tijekom izrade zakonskih akata. Parlament također može zatražiti od Suda da provede reviziju u vezi s određenim predmetom.

— ORGANIZACIJA

ČELNIK

PREDSJEDNIK

Marc Gengler imenovan je 2005.

MANDAT

6 godina s mogućnošću obnove.

NAČIN ODABIRA

Predsjednika Revizorskog suda imenuje veliki vojvoda na prijedlog parlamenta, koji priprema popis kandidata.

UPRAVLJAČKO TIJELO

Revizorskim sudom upravlja kolegij koji se sastoji od predsjednika, potpredsjednika i trojice glavnih revizora.

MANDAT

6 godina s mogućnošću obnove.

NAČIN ODABIRA

Članove kolegija Revizorskog suda imenuje veliki vojvoda na prijedlog parlamenta, koji priprema popis kandidata.

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Odluke Revizorskog suda donose se u kolegiju na temelju većine glasova. Predsjednik predsjeda sastancima te ima odlučujući glas u slučaju jednakog broja glasova.

Revizorski sud organiziran je u revizijsku upravu i u administrativnu upravu. Revizijska uprava sastoji se od četiriju službi za reviziju, na čelu svake od kojih je član Suda.

— RESURSI

OSOBLJE

  • Broj članova osoblja: 32 (2023.)
  • Zastupljenost spolova: ♂ 65,6 %; ♀ 34,4 %

PRORAČUN

  • 5,2 milijuna eura (2023.)
  • U državnom proračunu predviđena su sredstva za održavanje Revizorskog suda na temelju njegovih procjena.

REVIZIJSKE AKTIVNOSTI

— PLANIRANJE REVIZIJSKIH AKTIVNOSTI

Revizorski sud samostalno odlučuje o svojem godišnjem programu rada. Postupak planiranja utvrđuje kolegij Suda, koji donosi program rada za sljedeću godinu na kraju tekuće godine.

Parlament može zatražiti od Suda da provede reviziju u vezi s određenim predmetom.

— REVIZIJSKE METODE

Revizorski sud obavlja financijske revizije i revizije uspješnosti.

Tijekom procesa revizije Sud dostavlja nalaze subjektima revizije, koji imaju na raspolaganju određeno vrijeme za očitovati se na te nalaze prije nego što se parlamentu podnese izvješće.

REZULTATI RADA

— IZVJEŠĆA I DRUGE PUBLIKACIJE

Revizorski sud objavljuje:

  • opće izvješće o državnim financijskim izvještajima
  • posebna izvješća o određenim područjima financijskog upravljanja koja se izrađuju na vlastitu inicijativu Suda ili na zahtjev Parlamenta, te
  • mišljenja o nacrtima zakonskih akata i upravljanju proračunom.

— AKTIVNOSTI PROMICANJA REZULTATA RADA

Revizorski sud predstavlja svoja godišnja i posebna izvješća parlamentu te ih objavljuje na svojim internetskim stranicama.

— SURADNJA S DRUGIM SUBJEKTIMA

Revizorski sud blisko surađuje sa subjektima revizije i relevantnim ministarstvima.

 

 

MAĐARSKA

ÁLLAMI SZÁMVEVŐSZÉK

Od 1989.
Osnovan: 1870.
Internetske stranice: www.asz.hu

Zadaće:

Državni ured za reviziju, kao vrhovno tijelo Nacionalne skupštine zaduženo za financijsku i gospodarsku reviziju, podupire zakonito, svrsishodno, ekonomično, učinkovito i djelotvorno funkcioniranje organizacija koje upravljaju javnim financijskim sredstvima i imovinom te upravljanje tim organizacijama, i to provedbom revizija te iznošenjem prijedloga, savjetodavnih mišljenja, preporuka i analiza na temelju revizijskog iskustva. Ujedno nadzire pravilnu upotrebu javnih sredstava te doprinosi poboljšanju kvalitete izvršavanja državnih funkcija.

OPĆE INFORMACIJE

— PRAVNA OSNOVA

Državni ured za reviziju Mađarske vrhovno je tijelo Nacionalne skupštine zaduženo za financijsku i gospodarsku reviziju. Nacionalna skupština ujedno je tijelo koje Ured izvješćuje. Revizijskim ovlastima Ureda obuhvaćeni su svi aspekti upotrebe javnih sredstava i državne imovine.

Ured je zadužen za financijske i gospodarske revizije te revizije izvršenja središnjeg proračuna, upravljanja javnim financijama, upotrebe financijskih sredstava iz javnih izvora i upravljanja državnom imovinom. Revizije provodi u skladu s kriterijima zakonitosti, svrsishodnosti i djelotvornosti. Na temelju svojih nalaza može pokrenuti postupak protiv subjekata revizije i odgovornih pojedinaca pred nadležnim tijelom. Izvješća Ureda te njegovi nalazi i zaključci ne mogu se osporavati pred sudovima ili drugim tijelima.

Na temelju revizijskog iskustva Ured pomaže Nacionalnoj skupštini, njezinim odborima i subjektima revizije u njihovu radu na način da iznosi nalaze, prijedloge, savjetodavna mišljenja i preporuke te provodi analize i studije.

KLJUČNO ZAKONODAVSTVO

  • Temeljni zakon Mađarske
  • Zakon br. LXVI. iz 2011. o Državnom uredu za reviziju.

SUBJEKTI REVIZIJE

Revizijama koje provodi Državni ured za reviziju posebice mogu biti obuhvaćeni sljedeći subjekti i područja:

  • javne institucije
  • institucije koje se financiraju iz središnjeg proračuna
  • izvršenje proračuna fondova socijalnog osiguranja i zasebnih državnih fondova
  • upravljanje tijelima lokalne vlasti te manjinskim samoupravama i udrugama
  • upravljanje imovinom gospodarskih organizacija koje su u cijelosti ili djelomično u vlasništvu države ili tijela lokalne vlasti
  • oporezivanje i druge prihodonosne aktivnosti državnog poreznog i carinskog tijela i lokalnih vlasti
  • upravljanje Mađarskom narodnom bankom i njezino pravilno funkcioniranje
  • upravljanje političkim strankama i njihovim zakladama, kao i upotreba doprinosa tim tijelima
  • upotreba financijskih sredstava za parlamentarne ili općinske izbore i nacionalne referendume
  • financijski računi za izbornu promidžbu organizacija koje imenuju kandidate
  • upravljanje crkvenim organizacijama koje se financiraju iz središnjeg proračuna
  • upotreba posebnih operativnih proračuna nacionalnih sigurnosnih službi
  • zakonski kriteriji za transparentno funkcioniranje nevladinih organizacija koje provode aktivnosti koje mogu utjecati na javni život.

— STRUKTURA

VRSTA VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE

Kao vrhovno tijelo Nacionalne skupštine zaduženo za financijsku i gospodarsku reviziju Državni ured za reviziju u okviru svojih revizijskih aktivnosti djeluje neovisno o svim drugim organizacijama i na čelu mu je predsjednik.

POLOŽAJ VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE U SUSTAVU VLASTI

Državni ured za reviziju obavlja svoje dužnosti pod nadležnošću Nacionalne skupštine. U godišnjem izvješću koje se dostavlja Nacionalnoj skupštini predsjednik Ureda pruža informacije o revizijskim aktivnostima Ureda te njegovu funkcioniranju i upravljanju njime tijekom prethodne godine, kao i o mjerama koje su poduzete u pogledu revizijskih nalaza.

U strukturi središnjeg proračuna Uredu je posvećen zaseban naslov.

ODNOS S PARLAMENTOM/VLADOM

Državni ured za reviziju pomaže Nacionalnoj skupštini, njezinim odborima i subjektima revizije svojim nalazima, prijedlozima i savjetima, koji se temelje na njegovu revizijskom iskustvu. Predsjednik Ureda jedan je od članova Fiskalnog vijeća. Ured podupire rad Fiskalnog vijeća provedbom analiza i studija koje tom vijeću stavlja na raspolaganje.

Ured provodi revizijske aktivnosti na temelju godišnjeg plana revizija koji odobrava predsjednik. Predsjednik Ureda obavještava Nacionalnu skupštinu o planu revizija i svim njegovim izmjenama.

Ured je dužan provoditi revizije na temelju odluka Nacionalne skupštine i može provoditi revizije na zahtjev vlade, NATO-a, Europske unije ili bilo koje međunarodne organizacije čiji je Mađarska član, kao i u svrhu ispunjavanja obveze koja proizlazi iz određenog međunarodnog ugovora koji je potpisala Nacionalna skupština ili vlada ili na temelju pojedinačne odluke predsjednika.

— ORGANIZACIJA

ČELNIK

PREDSJEDNIK

Dr. László Windisch imenovan je 4. srpnja 2022.

MANDAT

12 godina s mogućnošću ponovnog izbora

NAČIN ODABIRA

Predsjednik Državnog ureda za reviziju bira se dvotrećinskom većinom zastupnika u Nacionalnoj skupštini.

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Za rad Državnog ureda za reviziju odgovoran je isključivo predsjednik. Više dužnosnike čine predsjednik i potpredsjednici. Predsjednika bira Nacionalna skupština, a potpredsjednike imenuje predsjednik, u oba slučaja na mandat od 12 godina. Revizijske aktivnosti provode se u sklopu revizijskih uprava, čijim su revizijskim aktivnostima obuhvaćene središnje i lokalne razine javnih financija, subjekti izvan opće države te upravljanje javnom imovinom, i to s pomoću revizija usklađenosti, financijskih revizija i revizija uspješnosti. Na čelu su uprava ravnatelji te se revizijske aktivnosti provode pod operativnim vodstvom voditelja revizija, koji su u nadležnosti ravnatelja.

Revizijske aktivnosti uprava podupiru službe koje pod vodstvom koordinacijskog ravnatelja obavljaju zadaće u vezi sa strategijom, metodologijom, procjenom rizika i osiguravanjem kvalitete, kao i služba za ključne analize, koja obavlja analitičke zadaće Ureda propisane zakonodavstvom. Osim toga, druge službe (pravna, financijska, informatička, administrativna, kadrovska, komunikacijska, međunarodna) doprinose jamčenju funkcioniranja Ureda.

— RESURSI

OSOBLJE

  • Broj članova osoblja: 496,5 ekvivalenata punog radnog vremena (na dan 15. ožujka 2023.) (74,6 % na revizijskim poslovima)
  • Zastupljenost spolova: ♂ 38 %; ♀ 62 %. Prosječna dob: 47,19

PRORAČUN

  • 13,3 milijarde mađarskih forinti (2023.) (33,7 milijuna eura)
  • Planiranje proračunskih sredstava: Ured sastavlja vlastiti proračun koji je dužan podnijeti Nacionalnoj skupštini, bez intervencije vlade, u okviru nacrta zakona o središnjem proračunu.
  • < 0,04 % ukupnih državnih rashoda, 0,02 % BDP-a

REVIZIJSKE AKTIVNOSTI

— PLANIRANJE REVIZIJSKIH AKTIVNOSTI

Državni ured za reviziju provodi revizijske aktivnosti na temelju godišnjeg plana revizija koji po revizijskim pravilima i standardima odobrava predsjednik.

Učestalost revizija određena je zakonom ili je u slučaju nepostojanja regulatornih odredbi određuje predsjednik.

Kad je riječ o upućenu odabiru opsega revizije i utvrđivanju odgovarajućeg programa revizije, Ured primjenjuje pristup u stvarnom vremenu služeći se relevantnim informacijama, s naglaskom na procjeni rizika i dodanoj vrijednosti.

— REVIZIJSKE METODE

Uzimajući u obzir međunarodne revizijske standarde INTOSAI-ja, Državni ured za reviziju osmišljava vlastita pravila i metode revizije te jamči njihovo stalno preispitivanje i razradu u skladu s dinamičnim okolnostima. Ured može obavljati revizije usklađenosti, financijske revizije, revizije uspješnosti ili revizije koje su kombinacija tih vrsta revizija.

Godišnji plan revizija koje provodi Ured javno je dostupan te ga Ured objavljuje na svojim internetskim stranicama. Pri obavljanju revizija Ured procjenjuje informacije subjekata revizije i podatke obuhvaćene revizijom na temelju revizijskih kriterija utvrđenih u programu revizije.

Subjekti revizije informiraju se o ciljevima revizije i kriterijima po kojima Ured iznosi svoje nalaze s pomoću objavljenih revizijskih dokumenata, korištenih revizijskih metoda i revizijskog programa, koji im se šalje unaprijed.

REZULTATI RADA

— IZVJEŠĆA I DRUGE PUBLIKACIJE

Državni ured za reviziju objavljuje sljedeće publikacije:

  • mišljenje o nacrtu zakona o središnjem proračunu
  • izvješće o izvršenju središnjeg proračuna
  • revizijska izvješća i izvješća o daljnjem praćenju (pri čemu se jamči zaštita klasificiranih podataka)
  • godišnje informacije o svojim aktivnostima i radu
  • preporuke koje nisu zakonski obvezujuće
  • analize i studije.

Ured ima pravnu obvezu podupirati rad Fiskalnog vijeća svojim analizama. Kako bi ispunio tu obvezu, Ured godišnje provodi nekoliko analiza o stanju proračuna i određenim pitanjima fiskalne politike.

— AKTIVNOSTI PROMICANJA REZULTATA RADA

Državni ured za reviziju informira širu javnost o svojim aktivnostima te surađuje s medijskom službom Nacionalne skupštine i predstavnicima medija. Njegove su internetske stranice dostupne na mađarskom i engleskom jeziku te objavljuje priopćenja za medije kako bi informirao javnost o svojim publikacijama i zajamčio ispunjavanje svojih obveza u vezi s objavljivanjem.

Osim revizijskih izvješća na stranicama se objavljuju i zakonska ovlaštenja Ureda, pravila koja se odnose na njegov rad i aktivnosti, njegove zadaće, plan revizija, misija, strategija, profesionalni revizijski standardi, životopisi čelnika Ureda i drugi podatci od javnog interesa.

Kako bi na najbolji način iskoristio svoje aktivnosti i stručno iskustvo, Ured pridaje posebnu pozornost otvorenoj i sveobuhvatnoj komunikaciji s dionicima te o svojem radu izvješćuje na način koji je razumljiv i prihvatljiv ciljanim korisnicima.

— SURADNJA S DRUGIM SUBJEKTIMA

Državni ured za reviziju omogućuje stalni profesionalni razvoj suradnjom s vanjskim organizacijama i uzimanjem u obzir njihova stručnog znanja, čime povećava kvalitetu i vjerodostojnost svojih aktivnosti. Kako bi svoje zadaće obavljao na učinkovitiji i djelotvorniji način, sklapa sporazume o suradnji s profesionalnim partnerima te surađuje s nacionalnim revizijskim tijelima.

Kako bi dodatno razvio svoje revizijske aktivnosti i metodologiju te unutarnje funkcioniranje, Ured sudjeluje na domaćim i međunarodnim stručnim događanjima te pomno prati novosti u vezi s međunarodnim stručnim revizijskim standardima i aktualna pitanja o kojima se raspravlja u sklopu međunarodnih foruma.

Ured je organizacija koja je angažirana u međunarodnim aktivnostima s ciljem ispunjavanja svojih međunarodnih strateških ciljeva i povećanja svojeg angažmana u međunarodnom revizijskom okruženju. Ured posebice surađuje s INTOSAI-jem, EUROSAI-jem, EURORAI-jem, institucijama i drugim organizacijama Europske unije, Međunarodnim revizorskim odborom za NATO te vrhovnim revizijskim institucijama zemalja Višegradske skupine kako bi produbio međunarodnu suradnju i radio na poboljšanju svojih revizijskih standarda i metoda.

 

 

MALTA

NATIONAL AUDIT OFFICE

Od 1997.
Osnovan 1814.

Internetske stranice: www.nao.gov.mt

Misija:

Doprinijeti promicanju odgovornosti, doličnosti i primjeni najbolje prakse u djelovanju vlade.

OPĆE INFORMACIJE

— PRAVNA OSNOVA

ZADAĆE

Državni ured za reviziju Republike Malte nacionalna je revizijska institucija zadužena za vanjsku reviziju središnje i lokalne vlasti. Ured je dužan provoditi financijske revizije i revizije usklađenosti nad tijelima središnje vlasti.

Ured usto može provoditi revizije u vezi s bilo kojim pitanjem povezanim s državnim financijama, imovinom ili sredstvima kojima upravljaju ministarstva ili državni uredi ili kojima se upravlja pod njihovom kontrolom.

Državni ured za reviziju također je ovlašten obavljati reviziju financijskih izvještaja i/ili aktivnosti javnih tijela koja upravljaju sredstvima koja izravno ili neizravno pripadaju državi, kao i javnih tijela koja drže ili upotrebljavaju takva sredstva. Osim toga, može obavljati reviziju poslovanja poduzeća ili tijela u kojima država ima većinski udio.

U skladu sa zakonodavstvom kojim je uređeno njegovo djelovanje Državni ured za reviziju ovlašten je obavljati revizije uspješnosti kako bi procijenio ekonomičnost, učinkovitost i djelotvornost programa, funkcija, inicijativa ili drugih aktivnosti javnog sektora.

Također je odgovoran za reviziju tijela lokalnih vlasti te u tu svrhu imenuje privatne revizore kao revizore tijela lokalne vlasti za lokalna vijeća te pruža tehničku i administrativnu podršku takvim revizorima.

Državni ured za reviziju ima pravo pristupa svim informacijama koje smatra potrebnima za svoj rad.

KLJUČNO ZAKONODAVSTVO

  • Ustav Republike Malte: članak 108. (1964.)
  • Zakon o glavnom državnom revizoru i Državnom uredu za reviziju (1997.)
  • Članak br. 120 Poslovnika Zastupničkog doma (1995.)
  • Zakon o tijelima lokalne vlasti (1995.)

SUBJEKTI REVIZIJE

Revizijama koje provodi Državni ured za reviziju obuhvaćeni su:

  • ministarstva: 21 (obvezna revizija)
  • sve državne službe i uredi (obvezna revizija)
  • tijela lokalne vlasti (obvezna revizija u smislu Zakona o tijelima lokalne vlasti), kako je prethodno opisano u odjeljku „zadaće”
  • javna tijela koja upravljaju sredstvima koja izravno ili neizravno pripadaju državi, kao i javna tijela koja drže ili upotrebljavaju takva sredstva (revizija nije obvezna, osim ako je u relevantnom zakonodavstvu izričito navedeno drukčije)
  • druga tijela koja drže ili upotrebljavaju državna sredstva (revizija nije obvezna, osim ako je u relevantnom zakonodavstvu izričito navedeno drukčije)
  • poduzeća ili drugi subjekti u kojima vlada ima većinski udio (revizija nije obvezna).

Napomena: Glavna je zadaća Državnog ureda za reviziju obavljati financijske revizije i revizije usklađenosti nad tijelima središnje vlasti. Ured je ovlašten za obavljanje bilo koje vrste revizije nad tijelima središnje i lokalne vlasti te nad drugim tijelima koja drže javna sredstva ili njima upravljaju. Međutim, reviziju nad javnim tijelima i drugim subjektima koji nisu dio središnje vlasti provode revizori iz privatnog sektora.

— STRUKTURA

VRSTA VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE

Ured za reviziju, neovisan o vladi, kojem je na čelu glavni državni revizor.

POLOŽAJ VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE U SUSTAVU VLASTI

Državni ured za reviziju vanjski je revizor državne vlasti. Potpuno je neovisan u provedbi revizija. Glavni državni revizor ne smije biti ni u službi ni pod kontrolom trećih osoba.

ODNOS S PARLAMENTOM/VLADOM

Glavni državni revizor odgovara izravno predsjedniku Zastupničkog doma.

Odbor parlamenta za javne financije i ministar financija od Ureda mogu zatražiti da provede istrage o bilo kojem pitanju koje je obuhvaćeno njegovim područjem nadležnosti. U skladu sa zakonskim aktima o tijelima lokalne vlasti ministar zadužen za lokalnu vlast također može zatražiti od glavnog državnog revizora da provede istragu unutar lokalnih vijeća.

— ORGANIZACIJA

ČELNIK

GLAVNI DRŽAVNI REVIZOR

Charles Deguara prvi je put imenovan 30. ožujka 2016. 30. ožujka 2021. povjeren mu je i drugi mandat.

MANDAT

5 godina s mogućnošću jednokratne obnove.

NAČIN ODABIRA

Glavnog državnog revizora imenuje predsjednik na temelju rezolucije Zastupničkog doma koja se donosi najmanje dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika u parlamentu.

UPRAVLJAČKO TIJELO

Iako ne postoji službeno upravljačko tijelo, glavnom državnom revizoru u njegovu radu pomažu njegov zamjenik i tri pomoćnika.

NAČIN ODABIRA

I glavnog državnog revizora i njegova zamjenika imenuje predsjednik, kako je prethodno opisano.

Pomoćnici glavnog državnog revizora odabiru se na temelju unutarnjeg i/ili vanjskog poziva na podnošenje prijava. Unutarnje povjerenstvo za odabir obavlja razgovor s kandidatima za predmetno radno mjesto i ocjenjuje ih. Glavni državni revizor imenuje uspješnog kandidata na prijedlog povjerenstva za odabir.

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Državni ured za reviziju organiziran je u četiri uprave, pri čemu je na čelu triju od njih po jedan od pomoćnika glavnog državnog revizora. Uprave su sljedeće:

  • uprava za financijsku reviziju i reviziju usklađenosti, koja je zadužena za analizu državnog financijskog izvještaja, reviziju niza ministarstava i državnih službi, tijela lokalnih vlasti i niza nevladinih organizacija
  • uprava za reviziju uspješnosti, koja je zadužena za revizije uspješnosti / ostvarene vrijednosti za uloženi novac
  • uprava za posebne revizije i istrage, koja je zadužena za izvješća o istragama, koja se obično izrađuju na zahtjev Odbora za javne financije ili ministra financija
  • uprava za IKT, koja je zadužena za revizije u području IT-a, kao i za pružanje podrške drugim revizijskim upravama pri provedbi revizija.

Uz revizijske uprave ustrojena je i jedna dodatna uprava – uprava za financije i administraciju kojoj je na čelu rukovoditelj i koja je nadležna za pitanja povezana s financijama, administracijom i ljudskim resursima.

— RESURSI

OSOBLJE

  • Broj članova osoblja: 58 ekvivalenta punog radnog vremena (prosinac 2022.) (81 % na revizijskim poslovima)
  • Zastupljenost spolova: ♂ 40 %; ♀ 60 %. Prosječna dob: 46

PRORAČUN

  • 3,85 milijuna eura (2021.); 3,9 milijuna eura (2022.)
  • Proračun Ureda u cijelosti se financira iz općeg proračuna Republike Malte
  • Otprilike 0,07 % ukupnih državnih rashoda

REVIZIJSKE AKTIVNOSTI

— PLANIRANJE REVIZIJSKIH AKTIVNOSTI

Državni ured za reviziju samostalno odabire teme za reviziju. Odbor za javne financije i Ministarstvo financija također mogu pozvati Ured da provede istrage u vezi s javnim sredstvima. Odbor u pravilu prihvaća sve takve zahtjeve, ali nije ih obvezan prihvatiti.

Državni ured za reviziju priprema godišnje planove revizija koji sadržavaju popis planiranih revizija za određenu godinu i koje odobravaju glavni državni revizor i njegov zamjenik.

Pri odabiru područja revizije koja će uključiti u godišnji program revizija Ured uzima u obzir različite kriterije, kao što su rizici za koje se smatra da postoje u vezi s određenim pitanjem, aktualnost određenog pitanja, društvena i financijska značajnost ili razina interesa parlamenta i vlade, medija ili javnosti za određenu temu. Osim toga, Ured je nedavno uveo sustav za procjenu rizika namijenjen ministarstvima, pri čemu se trenutačno radi na njegovu daljnjem razvoju kako bi se obuhvatile korporacije, javne agencije i drugi elementi rizika. Time se postiže uravnoteženiji raspon revizija.

— REVIZIJSKE METODE

Državni ured za reviziju obavlja financijske revizije, revizije usklađenosti i uspješnosti, istražne revizije i revizije u području IT-a.

Izvješća o financijskim revizijama i revizijama usklađenosti objavljuju se na godišnjoj razini, i to najkasnije 12 mjeseci po isteku financijske godine (31. prosinca). Ostala izvješća objavljuju se po njihovu dovršetku.

Osim toga, Ured krajem svake godine objavljuje sažeti prikaz nalaza iz revizijskih izvješća koja su izradili revizori tijela lokalne vlasti (izvješće pod naslovom „Izvješće glavnog državnog revizora o djelovanju tijela lokalne vlasti”).

Državni ured za reviziju obavlja revizije u skladu s relevantnim međunarodnim revizijskim standardima te se služi vlastitim priručnicima za financijsku reviziju te revizije usklađenosti i uspješnosti.

Osim toga, pri provedbi revizija uspješnosti Ured primjenjuje pristup analize problema i donošenja zaključaka.

Konačno, Ured primjenjuje vlastiti kodeks profesionalnog ponašanja, kojeg su se zaposlenici Ureda dužni pridržavati.

REZULTATI RADA

— IZVJEŠĆA I DRUGE PUBLIKACIJE

Državni ured za reviziju objavljuje:

  • godišnje izvješće o javnim financijskim izvještajima
  • godišnje izvješće o djelovanju tijela lokalne vlasti
  • godišnja izvješća o praćenju mjera poduzetih u pogledu preporuka iz prethodnih revizija
  • godišnje izvješće o vlastitom radu i aktivnostima i svoje financijske izvještaje, te
  • pojedinačna izvješća o revizijama uspješnosti, izvješća o istragama i druge vrste revizijskih izvješća povrh gore navedenih izvješća.

— AKTIVNOSTI PROMICANJA REZULTATA RADA

Državni ured za reviziju podnosi sva svoja izvješća o revizijama i druga izvješća predsjedniku Zastupničkog doma. Svako izvješće sadržava sažetak u kojem se ukratko iznosi sadržaj izvješća te se uz svako izvješće objavljuje priopćenje za medije u kojem se ističu glavne točke predmetnog izvješća. Nakon što ih predstavi predsjedniku Zastupničkog doma, Ured sva izvješća objavljuje na internetskim stranicama i na Facebooku.

— SURADNJA S DRUGIM SUBJEKTIMA

Državni ured za reviziju održava bliske bilateralne odnose s nizom vrhovnih revizijskih institucija država članica EU-a. Član je INTOSAI-ja, EUROSAI-ja i Kontaktnog odbora Europske unije, kao i Opće mreže revizora Commonwealtha.

Ured aktivno sudjeluje i u nizu drugih međunarodnih mreža, posebice mrežama radne skupine EUROSAI-ja za IT i radne skupine INTOSAI-ja za reviziju u području okoliša.

Također surađuje s malteškim sveučilištem te je član niza vladinih odbora u svojstvu „promatrača”.

 

 

NIZOZEMSKA

ALGEMENE REKENKAMER

Od 1814.
Osnovan 1447.

Internetske stranice: www.rekenkamer.nl

Misija:

Doprinijeti povećanju uspješnosti i boljem djelovanju središnje države i povezanih institucija.

OPĆE INFORMACIJE

— PRAVNA OSNOVA

ZADAĆE

Nizozemski revizorski sud ispituje upotrebljava li središnja država novac poreznih obveznika na razuman, ekonomičan i razborit način. Zakonom je propisano da je Revizorski sud dužan obavljati reviziju državnih prihoda i rashoda, o čijim rezultatima obavještava parlament jednom godišnje, na dan poznat kao „Dan pozivanja na odgovornost” (svaka treća srijeda u svibnju). Na temelju mišljenja Revizorskog suda parlament može odlučiti hoće li vladi dati razrješnicu. Osim toga, Revizorski sud obavještava parlament o pojedinačnim revizijama, čime zastupnicima omogućuje da utvrde je li politika relevantnog ministra djelotvorna.

KLJUČNO ZAKONODAVSTVO

  • članci 76., 77. i 78. Ustava Kraljevine Nizozemske (1814.)
  • Zakon o državnim financijskim izvještajima (2016.)

SUBJEKTI REVIZIJE

Revizijama koje provodi Revizorski sud obuhvaćeni su:

  • 23 dijela državnog proračuna, najvećim dijelom povezana s ministarstvima i državnim fondovima, te
  • više od 100 pravnih subjekata (tj. skupina pravnih subjekata) sa zakonom predviđenim obvezama.

— STRUKTURA

VRSTA VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE

Kolegij bez sudskih ovlasti.

POLOŽAJ VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE U SUSTAVU VLASTI

Revizorski sud (Sud) vanjski je revizor središnje države. Sud je neovisno tijelo kojem je Ustavom dodijeljen status „visokog državnog vijeća”, odnosno državnog javnog tijela koje je uspostavljeno radi očuvanja demokratske vladavine prava.

ODNOS S PARLAMENTOM/VLADOM

Radni odnos Revizorskog suda i nizozemskog parlamenta temelji se na suradnji. Na institucijskoj razini Odbor Suda redovito se sastaje sa stalnim parlamentarnim odborom za financije. Osim toga, njihovo osoblje svakodnevno je u kontaktu.

Revizorski sud objavljuje svoje revizijske nalaze, koji uglavnom imaju oblik izvješća i dopisa, na način da ih šalje parlamentu. Parlamentu se nudi mogućnost privatnog upućivanja u sadržaj revizijskog izvješća prije njegove objave. Ako parlament prihvati tu mogućnost, privatno upućivanje u sadržaj nudi se i relevantnom ministru.

Parlament povremeno poziva Revizorski sud da prisustvuje na parlamentarnim saslušanjima u vezi s temama koje se svrstavaju u stručno područje Suda.

— ORGANIZACIJA

ČELNIK

PREDSJEDNIK

Pieter Duisenberg imenovan je predsjednikom 1. rujna 2023.

MANDAT

Predsjednik Suda imenuje se na neograničeno razdoblje do njegove zakonske dobi za umirovljenje, koja je utvrđena na 70 godina.

NAČIN ODABIRA

U slučaju upražnjenja mjesta predsjednika Suda, novi predsjednik bira se na način koji je opisan u nastavku. Kako bi se ponovno upotpunio sastav Odbora, imenuje se novi član. Šef države, na temelju preporuke Ministarskog vijeća, imenuje jednog od triju članova Odbora novim predsjednikom.

UPRAVLJAČKO TIJELO

Revizorskim sudom upravlja Odbor Suda koji se sastoji od predsjednika i dvaju članova. Članovi Odbora sve odluke donose zajednički.

Svaki član Odbora ima ulogu izvjestitelja za dio aktivnosti Suda, dok predsjednik nadgleda organizaciju na cjelokupnoj razini.

Sud također ima dva vanjska, izvanredna člana Odbora koje može pozvati da sudjeluju u određenim aktivnostima kao što su nadzor nad revizijama, provedba vanjskih aktivnosti ili zamjena članova Odbora.

MANDAT

Svi članovi Odbora imenuju se na neograničeno razdoblje do njihove zakonske dobi za umirovljenje, koja je utvrđena na 70 godina.

NAČIN ODABIRA

Članove Odbora imenuje šef države. Odluku o imenovanju zajedno pripremaju Odbor Suda i parlament.

Odbor odabire najmanje četiri kandidata na temelju otvorenog postupka zapošljavanja. Popis kandidata dostavlja se Zastupničkom domu, koji nije obvezan uzeti ga u obzir. Zastupnički dom potom dostavlja popis s trojicom kandidata šefu države koji imenuje kandidata kojemu je parlament dao najveću podršku.

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Odboru Revizorskog suda u njegovu radu potporu pruža služba na čelu s glavnim tajnikom, koji se imenuje na temelju zakona i koji daje prisegu pred šefom države. Revizorski sud ima upravljački tim, kojem je na čelu glavni tajnik i koji se sastoji od šestero ravnatelja revizijskih uprava i ravnatelja zaduženog za službu podrške. Upravljački tim odgovoran je za kvalitetnu organizaciju revizija.

— RESURSI

OSOBLJE

  • Broj članova osoblja: 276 ekvivalenata punog radnog vremena (veljača 2023.) (61,4 % na revizijskim poslovima)
  • Zastupljenost spolova: ♂ 50 %; ♀ 50 %. Prosječna dob: 46

PRORAČUN

  • 39,5 milijuna eura (2023.)
  • 0,01 % ukupnih državnih rashoda (2023.)

REVIZIJSKE AKTIVNOSTI

— PLANIRANJE REVIZIJSKIH AKTIVNOSTI

Iako Revizorski sud samostalno odlučuje o tome koje će revizije provesti, parlament, ministri i državni tajnici mogu zatražiti od njega da provede određene revizije.

Revizorski sud ima kontinuirani program revizija koji se preispituje nekoliko puta godišnje u skladu s ishodom održanih strateških dijaloga. Dio revizijskih resursa Revizorskog suda izdvaja se za višegodišnje programe revizije usmjerene na teme koje se smatraju izrazito važnima s financijskog i društvenog stajališta.

Sud daje prednost revizijama u područjima u kojima može pružiti dodanu vrijednost zahvaljujući svojim posebnim ovlastima (kao što je pravo uvida u povjerljive informacije) i svojoj neovisnosti i nepristranosti, ili zahvaljujući činjenici da nijedna druga organizacija ne može provesti takvu vrstu revizije.

— REVIZIJSKE METODE

Revizorski sud obavlja financijske revizije i revizije uspješnosti.

Istražuje nove metode i tehnike revizija te uvodi nove oblike publikacija.

REZULTATI RADA

— IZVJEŠĆA I DRUGE PUBLIKACIJE

Revizorski sud objavljuje:

  • godišnje izvješće
  • revizijska izvješća
  • ciljana izvješća
  • okružnice o proračunu
  • tematske rubrike s novostima koje objavljuje na svojim internetskim stranicama, te
  • informativne članke.

Revizorski sud prenosi nalaze revizija i stečena iskustva vladi, parlamentu i onima koji su odgovorni za subjekte nad kojima provodi reviziju.

U razdoblju prije, tijekom i nakon općih izbora, sve do uspostave nove vlade, Revizorski sud objavljuje ograničen broj publikacija.

— AKTIVNOSTI PROMICANJA REZULTATA RADA

Revizorski sud objavljuje izvješća na svojim internetskim stranicama i pruža informacije o svojim publikacijama na društvenim medijima.

Svake treće srijede u svibnju (dan poznat kao „Dan pozivanja na odgovornost”) Sud izražava neovisno mišljenje o financijskim izvještajima središnje države, operativnom i financijskom upravljanju te kvaliteti informacija o politikama koje ministri podnose parlamentu.

— SURADNJA S DRUGIM SUBJEKTIMA

Revizorski sud aktivan je u suradnji i razmjeni znanja s revizijskim institucijama Kraljevine Nizozemske. Te institucije uključuju lokalne revizijske urede i odbore pa sve do revizijskih institucija u karipskom dijelu Nizozemske.

Osim toga, Sud aktivno doprinosi međunarodnoj revizijskoj zajednici. Sud ima bogato iskustvo u jačanju institucijskog razvoja provedbom projekata jačanja kapaciteta u suradnji s vrhovnim revizijskim institucijama iz drugih zemalja. Sud također surađuje i razmjenjuje konkretna iskustva sa sestrinskim institucijama te je institucionalni član INTOSAI-ja, EUROSAI-ja, Kontaktnog odbora EU-a i Svjetskog foruma za glavne državne revizore (Global Audit Leadership Forum).

Primjeri su bliske suradnje zajedničke i usporedne revizije koje je Sud proveo u suradnji s drugim vrhovnim revizijskim institucijama.

 

 

NJEMAČKA

BUNDESRECHNUNGSHOF

Od 1950.
Osnovan 1714.

Internetske stranice: www.bundesrechnungshof.de

Misija:

Temeljna su načela kojima se njemački Savezni revizorski sud vodi u svojem radu neovisnost, neutralnost, objektivnost i vjerodostojnost.

Svrha je njegovih revizija povećati transparentnost, učinkovitost i održivost vladina djelovanja.

OPĆE INFORMACIJE

— PRAVNA OSNOVA

ZADAĆE

Savezni revizorski sud obavlja reviziju svih saveznih prihoda i rashoda, kao i sredstava namijenjenih reprezentaciji i povjerljivih rashoda, te utvrđuje je li se saveznim proračunom upravljalo na primjeren i učinkovit način.

Ima potpuno pravo na pristup svim tijelima i informacijama koje su mu potrebne za obavljanje njegova rada, uključujući nesavezna tijela u slučajevima u kojima ona upravljaju saveznim sredstvima.

KLJUČNO ZAKONODAVSTVO

  • Ustav (članak 114. stavak 2., temeljni zakon) (1949.)
  • Savezni zakon o proračunu (članak 88. i nadalje) (1969.)
  • Zakon o proračunskim načelima (članak 53. i nadalje) (1969.)
  • Zakon o Saveznom revizorskom sudu.

SUBJEKTI REVIZIJE

Savezni revizorski sud ima pristup svim institucijama i tijelima koja upravljaju saveznim sredstvima, kao što su:

  • državna ministarstva i tijela koja su pod njihovim upravnim nadzorom
  • državne agencije
  • ustanove za socijalno osiguranje
  • javna poduzeća
  • korisnici saveznih bespovratnih sredstava, te
  • upravne jedinice ustavnih tijela.

— STRUKTURA

VRSTA VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE

Kolegij bez sudskih ovlasti.

POLOŽAJ VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE U SUSTAVU VLASTI

Savezni revizorski sud vrhovno je savezno tijelo na istoj razini kao i savezna ministarstva.

U potpunosti je neovisan i ne prima upute za provedbu revizija. Ipak, parlament može predložiti Saveznom revizorskom sudu da provede određene revizije.

Predsjednik Saveznog revizorskog suda po službenoj je dužnosti ujedno savezni povjerenik za uspješnost uprave. U tom svojstvu iznosi preporuke, izvješća i mišljenja s ciljem povećanja učinkovitosti savezne uprave. Također može pružati savjete parlamentu u vezi sa zakonodavstvom.

ODNOS S PARLAMENTOM/VLADOM

Savezni revizorski sud svojim revizijama i savjetima pruža potporu njemačkoj Saveznoj vladi i parlamentu, kojem godišnje izvješće Suda služi kao temelj za davanje razrješnice Saveznoj vladi.

Njemački Savezni revizorski sud izvješćuje i izvršnu i zakonodavnu granu Savezne vlade te može iznijeti savjete prije donošenja konačne odluke.

Također sudjeluje u pregovorima o proračunu između saveznog Ministarstva financija i resornih ministarstava te se može izjasniti o procijenjenom proračunu svakog ministarstva. Osim toga, Savezni revizorski sud pruža savjete tijekom izvršenja proračuna.

REVIZIJSKE AKTIVNOSTI

— ORGANIZACIJA

ČELNIK

PREDSJEDNIK

Kay Scheller imenovan je 30. lipnja 2014.

MANDAT

12 godina bez mogućnosti obnove. Mandat ističe po napunjenoj zakonskoj dobi za umirovljenje državnih službenika, koja je trenutačno utvrđena na 67 godina.

NAČIN ODABIRA

Predsjednika biraju oba doma parlamenta, a imenuje ga predsjednik Savezne Republike Njemačke.

UPRAVLJAČKO TIJELO

Odluke u vezi s revizijskim aktivnostima donose se na razini revizijskih uprava, i to u okviru kolegija, koji se sastoje od članova Saveznog revizorskog suda, tj. ravnatelja uprave i voditelja odjela, a u nekim slučajevima priključuju im se i predsjednik ili potpredsjednik. Članovi njemačkog Saveznog revizorskog suda uživaju pravo sudačke neovisnosti.

Određene vrste općih odluka, npr. u vezi sa stavkama povezanima s godišnjem izvješćima, donosi isključivo Senat. Senat je vrhovno tijelo za donošenje odluka.

MANDAT

Ravnatelji uprava imaju status državnih službenika. Njihov mandat ističe po napunjenoj zakonskoj dobi za umirovljenje državnih službenika, koja je trenutačno utvrđena na 67 godina.

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Njemački Savezni revizorski sud sastoji se od devet revizijskih uprava s 49 revizijskih odjela. Usto njegova struktura uključuje upravu predsjedništva koja ponajprije radi na međunarodnim revizijama i pruža potporu predsjedniku u izvršavanju dužnosti koje ima kao član Revizorskog odbora Ujedinjenih naroda. Uprava predsjedništva zadužena je za središnje upravljanje.

— RESURSI

OSOBLJE

  • Ukupno: 1 080 (stanje iz 2023.) (80 % na revizijskim poslovima)
  • Zastupljenost spolova: ♂ 58 %; ♀ 42 %. Prosječna dob: > 51

PRORAČUN

  • 187 milijuna eura (2023.)
  • 0,04 % ukupnog saveznog proračuna

— PLANIRANJE REVIZIJSKIH AKTIVNOSTI

U strateško planiranje i planiranje rada Saveznog revizorskog suda uključeni su predsjednik, potpredsjednik, Senat i svi kolegiji.

Revizijski odjeli Saveznog revizorskog suda redovito provode analizu rizika i zadataka, koja čini temelj za srednjoročni plan revizija i revizijsku strategiju za razdoblje od narednih triju do pet godina.

Odjeli planiraju svoje revizijske zadatke u godišnjim planovima revizija na koordinirani način. Ti planovi čine temelj za cjelokupni plan revizija Saveznog revizorskog suda.

Savezni revizorski sud samostalno odlučuje hoće li prihvatiti zahtjeve za reviziju koje iznesu parlament ili parlamentarni odbori.

— REVIZIJSKE METODE

Savezni revizorski sud obavlja revizije uspješnosti i usklađenosti te financijske revizije, kako ex post tako i simultano, te proaktivno pruža savjete. Samostalno određuje raspored i parametre svojeg revizijskog rada te može provoditi revizije na terenu.

Revizije uspješnosti jedan su od njegovih ključnih zadataka te im se u pravilu pridodaju elementi revizije usklađenosti ili financijske revizije radi provedbe sveobuhvatne revizije. Dodatan je strateški revizijski kriterij Saveznog revizorskog suda održivost.

Aktivnosti Saveznog revizorskog suda također uključuju:

  • usmjerene revizije, koje se sastoje od temeljitog ispitivanja u svrhu prikupljanja dokaza o određenom aspektu predmeta revizije
  • horizontalne revizije, u sklopu kojih se određeno pitanje istražuje u okviru reprezentativnog uzorka odabranih vladinih tijela kako bi se došlo do revizijskih nalaza o određenom području djelovanja i transakcija vlade
  • istraživačke studije, koje služe kao alat za stjecanje uvida u određena problematična područja, postupke ili razvojne promjene. Njihov cilj nije pružiti konačnu evaluaciju operacija i transakcija vlade, već su prikladan način pripreme za nove revizijske zadatke
  • revizije u svrhu praćenja mjera poduzetih u pogledu preporuka iz prethodnih revizija, čija je svrha utvrditi jesu li nadzorna tijela poduzela mjere u pogledu revizijskih nalaza ili parlamentarnih rezolucija
  • revizije upravljanja (ili opće revizije), čija je svrha steći sveobuhvatan pregled financijskog upravljanja subjekta revizije
  • simultane revizije, koje njemačkom Saveznom revizorskom sudu omogućuju da zasebno i u svakoj projektnoj fazi ispita mnogobrojne pojedinačne odluke koje su dio provedbe opsežnih programa. Takav pristup omogućuje mu da otkrije nedostatke u ranoj fazi i pravodobno obavijesti tijela koja donose odluke.

REZULTATI RADA

— IZVJEŠĆA I DRUGE PUBLIKACIJE

Savezni revizorski sud objavljuje:

  • obavijesti o revizijama koje sadržavaju revizijske nalaze i koje šalje subjektima revizije na očitovanje
  • godišnje izvješće koje se sastoji od glavnog sveska (I.) i popratnog sveska (II.). Svezak I. objavljuje se svake jeseni, a svezak II. u proljeće sljedeće godine. Ta dva sveska sadržavaju aktualne informacije koje čine temelj parlamentarnog postupka davanja razrješnice.
  • savjetodavna izvješća, te
  • posebna izvješća.

Savezni revizorski sud dostavlja savjetodavna i posebna izvješća parlamentu i Saveznoj vladi.

Osim toga, predsjednik u svojstvu saveznog povjerenika za uspješnost uprave objavljuje niz mišljenja i smjernica.

Savezni revizorski sud u svoje obavijesti i izvješća o revizijama uključuje preporuke za poboljšanje stanja te primjedbe o aktualnim pitanjima kao što su nacrti zakonodavstva i veliki projekti javne nabave, ili pruža stručne informacije.

— AKTIVNOSTI PROMICANJA REZULTATA RADA

Savezni revizorski sud predstavlja svoje godišnje izvješće javnosti na saveznim tiskovnim konferencijama i objavljuje svoje publikacije (uključujući godišnje izvješće, posebna izvješća i zaključne obavijesti o revizijama) na svojim internetskim stranicama.

Tamo se objavljuju i posebna izvješća i drugi tekstovi saveznog povjerenika za uspješnost uprave.

— SURADNJA S DRUGIM SUBJEKTIMA

S obzirom na savezni ustroj Njemačke, revizije na drugim razinama vlade provode regionalne revizijske institucije i općinski uredi za reviziju. Međutim, budući da su fiskalni sustavi Savezne Republike i njezinih 16 zemalja u velikoj mjeri međusobno povezani, Savezni revizorski sud i neovisne regionalne revizijske institucije saveznih zemalja blisko surađuju.

U središtu su suradnje prije svega programi koje Savezna vlada i savezne zemlje financiraju zajedno, ili zadaće koje je središnja vlada delegirala saveznim zemljama.

 

 

POLJSKA

NAJWYŻSZA IZBA KONTROLI

Od 1919.
Osnovan 1809.

Internetske stranice: www.nik.gov.pl

Misija:

Neovisna i stručna revizija javnih zadaća u interesu građana i države.

OPĆE INFORMACIJE

— PRAVNA OSNOVA

ZADAĆE

Vrhovni ured za reviziju obavlja reviziju djelovanja tijela državne uprave, Narodne banke Poljske, državnih pravnih osoba i drugih državnih ustrojstvenih jedinica kojom provjerava zakonitost, ekonomičnost, učinkovitost i pružanje dužne pažnje. Ured može obavljati reviziju djelovanja tijela lokalne uprave, pravnih subjekata lokalne uprave i drugih ustrojstvenih jedinica lokalne uprave kojom provjerava zakonitost, ekonomičnost i pružanje dužne pažnje.

Ured također može obavljati reviziju u pogledu zakonitosti i pravilnosti djelovanja drugih ustrojstvenih jedinica i poslovnih subjekata u područjima u kojima oni upotrebljavaju državnu ili javnu imovinu ili sredstva i u vezi s ispunjavanjem njihovih financijskih obveza prema državi.

Ured ima pravo pristupa svim informacijama koje su mu potrebne te njegovi zaposlenici imaju pravo punog pristupa prostorijama subjekata revizije i pravo na uvid u relevantnu dokumentaciju i druge materijale. Ured može obavljati razgovore sa svjedocima iz subjekata revizije ili povezanih tijela i zatražiti dokaze od njih, kao i zatražiti usmena ili pismena objašnjenja od zaposlenika subjekata revizije, zatražiti pomoć stručnjaka te sudjelovati na sastancima uprave subjekata revizije.

KLJUČNO ZAKONODAVSTVO

Ustav Republike Poljske od 2. travnja 1997.

Izmijenjeni Zakon o Vrhovnom uredu za reviziju od 23. prosinca 1994.

SUBJEKTI REVIZIJE

Revizijom koju provodi Ured obuhvaćeni su, među ostalim:

  • proračunske jedinice (npr. ministarstva i državne agencije)
  • namjenski državni fondovi
  • izvršne agencije i drugi pravni državni subjekti u sektoru javnih financija
  • državne banke, uključujući Narodnu banku Poljske
  • tijela lokalne samouprave
  • drugi subjekti koji troše javna sredstva, uključujući tijela koja se ne svrstavaju u javni sektor financija.

— STRUKTURA

VRSTA VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE

Ured za reviziju, kojem je na čelu predsjednik i koji djeluje kao kolegij. U skladu s time, Ured ima posebno tijelo – Vijeće – koje sudjeluje u procesu odobravanja i donošenja većine važnih dokumenata.

POLOŽAJ VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE U SUSTAVU VLASTI

Ured je vrhovna državna revizijska institucija, neovisan je o vladi, ali je podređen Donjem domu parlamenta (Sejm).

ODNOS S PARLAMENTOM/VLADOM

Ured izvješćuje Sejm i surađuje s gotovo svim odborima Sejma, koji razmatraju većinu revizijskih izvješća Ureda, u skladu sa svojim područjima djelovanja. Odbor Sejma za državnu reviziju također razmatra revizijska izvješća Ureda, donosi mišljenja o proračunu Ureda i dostavlja mu prijedloge za potencijalna područja revizije koje podnose ostali odbori Sejma (40 – 60 prijedloga godišnje). Ured također obavještava Odbor za državnu reviziju o svojem godišnjem planu rada.

Sejm pregledava glavna izvješća Ureda: godišnje izvješće o radu te analizu izvršenja državnog proračuna i smjernice za monetarnu politiku.

Sejm i njegova tijela mogu naložiti Uredu da provede određenu reviziju, ali takva praksa nije učestala (između jedne i triju revizija godišnje).

— ORGANIZACIJA

ČELNIK

PREDSJEDNIK

Marian Banaś preuzeo je dužnost 30. kolovoza 2019.

Predsjedniku u njegovu radu potporu pružaju tri potpredsjednika i glavni ravnatelj.

MANDAT

Šest godina s mogućnošću jednokratne obnove.

NAČIN ODABIRA

Predsjednika imenuje Sejm, uz suglasnost Gornjeg doma parlamenta i na zahtjev predsjednika Sejma ili skupine od najmanje 35 zastupnika.

UPRAVLJAČKO TIJELO

Upravljačko tijelo Ureda čine predsjednik i Vijeće. Vijeće je kolegij koji se sastoji od 19 članova: predsjednika Ureda, potpredsjednika, glavnog ravnatelja i 14 članova. Polovicu članova čine pravnici i ekonomisti (koji su neovisni o Uredu), a drugu polovicu ravnatelji revizijskih ustrojstvenih jedinica i savjetnici predsjednika Ureda.

MANDAT

Predsjednik, potpredsjednici i glavni ravnatelj članovi su Vijeća do isteka njihovih mandata, a ostali članovi imenuju se na obnovljivi mandat od tri godine.

NAČIN ODABIRA

Članove Vijeća, kojih je ukupno 14, imenuje predsjednik Sejma na zahtjev predsjednika Ureda i nakon što mu Odbor Sejma za državnu reviziju dostavi svoje mišljenje.

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Ured je organiziran u revizijske jedinice (14 službi i 16 područnih ureda) te u administrativne službe i službe za potporu (4). Operativna područja pojedinačnih područnih ureda – koji imaju isti status kao i revizijske službe – odgovaraju administrativnoj podjeli Poljske (tj. podjeli na regije).

Revizijske službe i područni uredi obavljaju revizije pod nadzorom predsjednika Ureda ili jednog od potpredsjednika.

— RESURSI

OSOBLJE

  • Broj članova osoblja: 1 576 ekvivalenata punog radnog vremena (2021.) (71 % na revizijskim poslovima)
  • Zastupljenost spolova: ♂ 53 %; ♀ 47 %. Prosječna dob: preko 41 (revizori)

PRORAČUN

  • Proračun Ureda: 308 milijuna poljskih zlota / otprilike 68 milijuna eura (siječanj 2021.)
  • Dodjela proračunskih sredstava: Vijeće Ureda donosi nacrt njegova proračuna. Ministar financija uključuje ga u nacrt državnog proračuna, o kojem potom raspravlja i kojeg odobrava parlament.
  • Otprilike 0,07 % ukupnog državnog proračuna

REVIZIJSKE AKTIVNOSTI

— PLANIRANJE REVIZIJSKIH AKTIVNOSTI

Ured planira revizije na temelju svoje četverogodišnje strategije, koja uključuje razvojne planove, misiju, ciljeve i strateške inicijative, način i praćenje statusa provedbe tih inicijativa te trogodišnju strategiju revizijskih aktivnosti, kao i na temelju godišnjeg plana rada. Revizija izvršenja državnog proračuna kao glavna, ustavom i zakonom propisana zadaća Ureda ima prioritet pri planiranju revizija.

Plan rada rezultat je višefaznog procesa planiranja koji traje nekoliko mjeseci. Skupina zadužena za planiranje revizija izrađuje nacrt plana rada na temelju odabranih tema revizije koje predlažu revizijske ustrojstvene jedinice. Članovi skupine sudjeluju na sastancima s predstavnicima svih revizijskih ustrojstvenih jedinica kako bi raspravili o njihovim prijedlozima. Ujedno održavaju niz internih rasprava o revizijskim temama koje su dostavili ravnatelji revizijskih ustrojstvenih jedinica, savjetnici predsjednika Ureda i drugi revizori. Nacrt plana rada zatim se prosljeđuje upravljačkom odboru, koji je ovlašten za unošenje dodatnih izmjena. Upravljački odbor zadužen je i za tehničke te organizacijske aranžmane u okviru godišnjeg plana rada.

Ured prati zakonodavne promjene, proučava statističke podatke te ispituje planove i programe vlade, kao i priopćenja za medije i pritužbe građana. Takvo praćenje znatno doprinosi godišnjem i dugoročnom planiranju. Ured na temelju toga može osmisliti plan rada i utvrditi prioritete za reviziju.

Prije odabira područja koja će se predložiti za reviziju provodi se sveobuhvatna analiza rizika koja se, među ostalim, temelji na izvješćima i publikacijama međunarodnih institucija, kao što su OECD, Svjetska banka, Vijeće EU-a ili Europski revizorski sud, te na nacionalnim strateškim dokumentima, financijskim planovima za javni sektor, statističkim podatcima, primjedbama koje je Ured zaprimio, ispitivanjima javnog mnijenja i medijskim objavama.

— REVIZIJSKE METODE

Ured provodi financijske revizije te revizije pravilnosti i uspješnosti (planirane i ad hoc revizije), kao i integrirane revizije, kojima su obuhvaćene sve te tri vrste revizija.

Ured primjenjuje revizijske standarde koji se temelje na poljskom zakonodavstvu, revizijskim standardima INTOSAI-ja, Europskim provedbenim smjernicama za provedbu revizijskih standarda INTOSAI-ja, standardima Međunarodne federacije računovođa (IFAC), kao i na njegovu vlastitom dugogodišnjem iskustvu.

Detaljne upute za provedbu revizije nalaze se u metodološkim smjernicama (priručnik za reviziju), koje se temelje na tim standardima.

Ured primjenjuje etički kodeks koji je u skladu s međunarodno priznatim revizijskim standardima.

REZULTATI RADA

— IZVJEŠĆA I DRUGE PUBLIKACIJE

Vrhovni ured za reviziju objavljuje:

  • analize izvršenja državnog proračuna i smjernice za monetarnu politiku (godišnje izvješće)
  • mišljenja u pogledu odobrenja, koja se upućuju Vijeću ministara
  • izjave nakon provedbe revizije (izvješća koja se objavljuju nakon revizija provedenih nad pojedinačnim subjektima)
  • sažete prikaze izvješća za sve planirane revizije i određene ad hoc revizije (informacije o rezultatima revizija)
  • godišnja izvješća o radu
  • analize načina na koji su upotrijebljeni nalazi revizija u pogledu donošenja i primjene zakona, te
  • godišnje planove rada.

Ured također sastavlja:

  • prijedloge zakonodavnih izmjena (prijedlozi de lege ferenda)
  • analize zahtjeva i pritužbi građana.

Praćenje mjera poduzetih u pogledu rezultata revizije:

  • Ured obavještava subjekte revizije o svojim nalazima i preporukama i sustavno provjerava jesu li poduzete mjere u njihovu pogledu. Rezultati tih provjera objavljuju se u izvješćima o praćenju mjera poduzetih u pogledu rezultata revizija.

— AKTIVNOSTI PROMICANJA REZULTATA RADA

OBJAVA REZULTATA REVIZIJE

Ured objavljuje revizijska izvješća te povezane dokumente i informacije o svojim tekućim aktivnostima na svojim internetskim stranicama (www.nik.gov.pl) i u informacijama za javnost (https://bip.nik.gov.pl/).

MEDIJSKA ZASTUPLJENOST

Ured već niz godina provodi aktivnu politiku informiranja kako bi omogućio javnosti da stekne najobjektivnije i najšire moguće znanje o revizijama i aktivnostima koje Ured provodi.

KOMUNIKACIJA S GRAĐANIMA

Ured je zakonski obvezan objavljivati informacije o svojem funkcioniranju, aktivnostima, publikacijama itd. te građanima omogućava da podnesu zahtjeve, primjerice za reviziju. Sva revizijska izvješća (osim onih koja su povjerljiva) objavljuju se na internetskim stranicama Ureda. Ured objavljuje i dvomjesečnik o državnoj reviziji.

— SURADNJA S DRUGIM SUBJEKTIMA

Ured blisko surađuje s drugim nacionalnim i lokalnim tijelima za kontrolu, reviziju i inspekciju (koja Uredu dostavljaju rezultate provedenih revizija i koja zajednički provode određene revizije pod vodstvom Ureda).

Ured također redovito surađuje sa sveučilištima i istraživačkim institucijama te sustavno traži savjete vanjskih stručnjaka, među ostalim i okupljanjem povjerenstava stručnjaka.

 

 

PORTUGAL

TRIBUNAL DE CONTAS

Od 1849.
Osnovan 1389.

Internetske stranice: www.tcontas.pt

Misija:

Unaprjeđenje financijskog upravljanja javnim sredstvima promicanjem odgovornosti i transparentnosti te jamčenjem financijske odgovornosti. Portugalski Revizorski sud djeluje kao neovisni zaštitnik financijskih interesa građana na način da izvješćuje o tome kako se upotrebljava njihov novac.

OPĆE INFORMACIJE

— PRAVNA OSNOVA

ZADAĆE

U skladu s Ustavom i zakonodavstvom Tribunal de Contas de Portugal (Sud):

  • nadzire zakonitost i pravilnost javnih prihoda i rashoda te javnog duga
  • donosi mišljenje o općim računima države i računima autonomnih regija te će od 2023. ovjeravati opće račune države
  • procjenjuje upravljanje javnim financijama, te
  • jamči financijsku odgovornost.

Sud ima pravo pristupa svim informacijama koje smatra potrebnima, a subjekti revizije dužni su surađivati.

KLJUČNO ZAKONODAVSTVO

  • Ustav Portugalske Republike (1976.): članak 107., članak 209. točka (c) te članci 214. i 216.
  • Zakon o organizaciji i funkcioniranju Revizorskog suda: Zakon br. 98/97 od 26. kolovoza 1997.
  • Okvirni zakon o proračunu: Zakon br. 151/2015 od 11. rujna 2015., članak 66. stavak 6.

SUBJEKTI REVIZIJE

Revizijama koje provodi Sud obuhvaćeni su:

  • država i njezine razne službe
  • autonomne regije Azori i Madeira te njihove razne službe
  • tijela lokalne vlasti i njihove udruge ili savezi, uključujući velegradska područja
  • javni instituti
  • ustanove za socijalno osiguranje
  • javne udruge, udruge javnih subjekata ili mješovite udruge javnih i privatnih subjekata koje se u cijelosti financiraju sredstvima javnih subjekata ili koje su pod njihovom upravljačkom kontrolom
  • poduzeća u državnom vlasništvu
  • regionalna poduzeća
  • međuopćinska i općinska poduzeća
  • svi subjekti povezani s uporabom javnih sredstava, neovisno o tome primaju li bespovratna sredstva ili su djelomično u državnom vlasništvu
  • poduzeća s koncesijom za upravljanje poduzećima u državnom vlasništvu, poduzeća s udjelom javnog kapitala ili mješovita privatna i javna poduzeća koja su pod kontrolom javnog sektora, poduzeća s koncesijom ili poduzeća koja upravljaju javnim uslugama i poduzeća s koncesijama za javne radove, te
  • druga tijela koja primaju javna sredstva ili koja upravljaju javnim sredstvima.

— STRUKTURA

VRSTA VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE

Sud ustrojen prema modelu kolegija s revizijskim i sudskim ovlastima koji obuhvaća predsjednika i 18 članova (sudci imaju isti status kao i sudci Vrhovnog suda).

POLOŽAJ VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE U SUSTAVU VLASTI

Ustavom Portugalske Republike Sudu je dodijeljen status vrhovnog suda te je Sud u skladu s time suvereno tijelo na istoj razini kao i predsjednik Republike, parlament, vlada i ostali sudovi. Sud je neovisna vrhovna revizijska institucija zadužena za vanjsku financijsku kontrolu/reviziju koja provjerava način na koji vlada izvršava državni proračun.

Budući da članovi Suda imaju status sudaca, nije ih moguće smijeniti s njihova položaja i ne snose odgovornost za svoje presude, uz iznimku određenih slučajeva predviđenih zakonom.

ODNOS S PARLAMENTOM/VLADOM

Sud je neovisan o svim drugim institucijama. Međutim, zakonodavstvom su predviđeni postupci suradnje koji uključuju, među ostalim sljedeće:

  • parlament i vlada mogu zatražiti od Suda da provede revizije određenih subjekata ili pitanja povezanih s financijama, ali Sud nije obvezan provesti te revizije
  • parlament može zatražiti da mu se pošalju postojeća izvješća
  • parlament može zatražiti od Suda da mu pruži informacije koje je prikupio tijekom provedbe revizija, te
  • revizijska izvješća Suda i njegovo godišnje izvješće u pravilu se objavljuju i dostavljaju parlamentu i drugim dionicima.

— ORGANIZACIJA

ČELNIK

PREDSJEDNIK SUDA

José F. F. Tavares obnaša dužnost predsjednika od 7. listopada 2020.

MANDAT

4 godine

NAČIN ODABIRA

Predsjednika Suda imenuje predsjednik Republike na prijedlog vlade.

UPRAVLJAČKO TIJELO

Sud je samoupravno tijelo.

Na čelu je Suda predsjednik.

Sud je ovlašten određivati vlastiti proračun te ima financijsku autonomiju u upravljanju tim proračunom. Proračun odobrava Parlament.

Plenum Suda, koji se sastoji od predsjednika i svih članova, tijelo je koje donosi odluke o nacrtu godišnjeg proračuna Suda i o njegovu strateškom planu.

MANDAT

Članovi se imenuju doživotno.

NAČIN ODABIRA

Članovi se zapošljavanju na temelju javnog natječaja s povjerenstvom za odabir.

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Sud je organiziran u tri vijeća te usto ima dva regionalna vijeća (za Azore i Madeiru). Ta se revizijska vijeća sastoje od revizijskih i administrativnih službi.

Osim toga, Sud ima službu za unutarnju reviziju koja je pod izravnom odgovornošću predsjednika Suda i povjerenstvo za revizijske standarde.

Članovi Suda raspoređuju se u različita vijeća na temelju kriterija povezanih s visokoškolskim obrazovanjem i stručnim iskustvom.

— RESURSI

OSOBLJE

  • Broj članova osoblja: 530 (prosinac 2022.)
  • Zastupljenost spolova: ♂ 31 %; ♀ 69 %. Prosječna dob: 53
  • Osoblje koje radi na revizorskim poslovima: 60 %

PRORAČUN

  • Sud se financira iz središnjeg državnog proračuna i vlastitim sredstvima (od naknada koje naplaćuje subjektima revizije)
  • Ukupni proračun (2023.): 29 milijuna eura
  • 0,026 % ukupnih državnih rashoda

REVIZIJSKE AKTIVNOSTI

— PLANIRANJE REVIZIJSKIH AKTIVNOSTI

Sud donosi strateški plan svake tri godine na temelju participativnog postupa koji završava provedbom tzv. SWOT analize (analize ključnih nedostataka, prednosti, prilika, izazova i rizika) i analizom rizika u okviru koje se utvrđuju ciljevi i prioriteti.

Za isto strateško razdoblje Sud odobrava i trogodišnji program koji čini temelj za srednjoročni operativni plan, u kojem se objedinjavaju godišnji planovi za relevantno razdoblje.

Osim toga, Sud donosi detaljan godišnji program rada te je u tome potpuno neovisan.

— REVIZIJSKE METODE

Sud provodi sve vrste revizija.

Metode i metodologije koje pritom primjenjuje utvrđene su u njegovim priručnicima za reviziju, kojima se uzimaju u obzir međunarodni revizijski standardi (ISSAI) i najbolja praksa.

REZULTATI RADA

— IZVJEŠĆA I DRUGE PUBLIKACIJE

Sud objavljuje sva svoja izvješća i odluke, što posebice uključuje sljedeće:

  • godišnja izvješća i mišljenja o općim računima države i računima autonomnih regija
  • revizijska izvješća, te
  • godišnje izvješće o radu.

— AKTIVNOSTI PROMICANJA REZULTATA RADA

Sud objavljuje izvješća, odluke i relevantne dokumente te najavljuje događanja i aktivnosti na svojim internetskim stranicama.

Osim toga, na temelju vlastite odluke može objaviti svoja izvješća u Službenom listu Portugalske Republike ili upotrijebiti medije za njihovu promidžbu. Sud se za komunikaciju s javnošću služi i društvenim mrežama.

— SURADNJA S DRUGIM SUBJEKTIMA

Sud je član upravljačkog odbora INTOSAI-ja, EUROSAI-ja i Organizacije VRI-jeva zemalja portugalskog govornog područja (OISC / CPLP) te pridruženi član OLACEFS-a (Organizacije latinskoameričkih i karipskih VRI-jeva). Sud ima i ulogu potpredsjednika EUROSAI-jeve mreže za etiku, kojom se zamjenjuje radna skupina za reviziju i etiku te kojom predsjeda hrvatski VRI. Sud sudjeluje i u projektima za jačanje kapaciteta VRI-jeva, posebice u zemljama portugalskoga govornog područja, ima ulogu vanjskog revizora za EMBL (Europski laboratorij za molekularnu biologiju), CERN (Europska organizacija za nuklearna istraživanja) i INL (Međunarodni iberijski laboratorij za nanotehnologiju) te je član revizorskog odbora EUROCONTROL-a.

 

 

RUMUNJSKA

CURTEA DE CONTURI A ROMÂNIEI

Od 1992.
Osnovan 1864.

Internetske stranice: www.curteadeconturi.ro

Misija:

Revizija načina na koji se utvrđuju i upotrebljavaju financijska sredstva države i javnog sektora te načina na koji se upravlja tim sredstvima, kao i izvješćivanje parlamenta, upravnih tijela, javnih institucija i poreznih obveznika o upravljanju tim sredstvima i njihovoj uporabi u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti.

OPĆE INFORMACIJE

— PRAVNA OSNOVA

ZADAĆE

Rumunjski Revizorski sud provodi revizije načina na koji se utvrđuju i upotrebljavaju financijska sredstva države i javnog sektora te načina na koji se upravlja tim sredstvima. Revizorski sud djeluje samostalno, kako je predviđeno Ustavom, te je član međunarodnih organizacija koje okupljaju vrhovne revizijske institucije.

KLJUČNO ZAKONODAVSTVO

  • Ustav Rumunjske (1991., izmijenjen 2003.)
  • Zakon br. 94/1992 o ustroju i djelovanju Revizorskog suda, koji je kasnije ponovno objavljen s izmjenama i dopunama

SUBJEKTI REVIZIJE

Revizijama koje provodi Revizorski sud obuhvaćeni su sljedeći subjekti:

  • javna tijela i institucije
  • upravne i teritorijalne jedinice (okružna vijeća, gradonačelnici, gradovi i općine)
  • Narodna banka Rumunjske
  • javna poduzeća
  • trgovačka društva u kojima država, upravne ili teritorijalne jedinice, javne institucije ili autonomne uprave pojedinačno ili zajednički imaju većinski udio
  • tijela socijalnog osiguranja koja upravljaju javnom imovinom, bogatstvom ili fondovima
  • pravni subjekti koji primaju državna jamstva za zajmove, subvencije ili drugu državnu financijsku pomoć od središnje i lokalne javne uprave ili drugih javnih institucija.

— STRUKTURA

VRSTA VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE

Institucija kojom upravlja kolegij, bez sudskih ovlasti.

POLOŽAJ VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE U SUSTAVU VLASTI

Revizorski sud neovisna je javna institucija i odgovara isključivo parlamentu.

Kao vrhovna revizijska institucija Rumunjske Revizorski sud provodi revizije načina na koji se utvrđuju i upotrebljavaju financijska sredstva države i javnog sektora te načina na koji se upravlja tim sredstvima.

Revizorski sud na zahtjev parlamenta odobrava nacrt državnog proračuna i nacrte zakonodavnih akata u području javnih financija i računovodstva, kao i nacrte akata čije bi donošenje dovelo do manje prihoda ili više rashoda nego što je predviđeno zakonom o proračunu. Revizorski sud daje odobrenje i u slučajevima u kojima vlada ili ministarstva uspostavljaju specijalizirana tijela pod njihovom nadležnošću.

Sporovi koji proizađu iz aktivnosti Revizorskog suda rješavaju se pred pravosudnim tijelima.

ODNOS S PARLAMENTOM/VLADOM

Revizorski sud parlamentu podnosi godišnje izvješće o godišnjim financijskim izvještajima u kojem se prikazuje upotreba javnih proračuna i koje uključuje revizijske zaključke i preporuke.

Parlament je jedino tijelo koje može zatražiti od Revizorskog suda da provede revizije u javnom sektoru.

Revizorski sud jedino je tijelo koje provodi reviziju načina na koji dva doma parlamenta i vlada izvršavaju svoje proračune.

Revizorski sud sastavlja i odobrava svoj proračun te ga šalje vladi kako bi ga se uključilo u nacrt državnog proračuna koji se podnosi parlamentu na odobrenje. Međutim, procesom odobravanja godišnjeg proračuna predviđeno je da vlada ili parlament mogu intervenirati u proračun koji je donio plenum Revizorskog suda.

Poseban parlamentarni odbor nadzire način na koji Revizorski sud upotrebljava svoj proračun.

— ORGANIZACIJA

ČELNIK

PREDSJEDNIK

Mihai Busuioc imenovan je 15. listopada 2017.

MANDAT

9 godina bez mogućnosti obnove.

NAČIN ODABIRA

Predsjednika imenuje parlament.

UPRAVLJAČKO TIJELO

Revizorskim sudom upravlja plenum sastavljen od 18 članova koji su poznati kao „glavni revizori” i koje imenuje parlament u skladu s Ustavom i Zakonom o ustroju i djelovanju Revizorskog suda.

Predsjednik je odgovoran za izvršno upravljanje Revizorskim sudom. U tome mu pomažu dva potpredsjednika koje imenuje parlament iz redova glavnih revizora.

MANDAT

Svake tri godine zamjenjuje se jedna trećina članova plenuma.

9 godine bez mogućnosti obnove.

NAČIN ODABIRA

Glavne revizore imenuje parlament na mandat od devet godina. Oni su neovisni u obavljanju svojih dužnosti, kojih ih može razriješiti isključivo parlament pod uvjetima utvrđenima Zakonom o ustroju i djelovanju Revizorskog suda. Glavni revizori državni su dužnosnici na koje se primjenjuju ista pravna ograničenja kao i na sudce. Stoga tijekom svojeg mandata ne mogu biti članovi političkih stranaka niti sudjelovati u ikakvim javnim aktivnostima političke prirode.

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Na središnjoj razini Revizorski sud ustrojen je u deset revizijskih uprava, upravu za koordinaciju, upravu za pravne poslove i glavno tajništvo, čija je uloga pružiti Revizorskom sudu potporu u posebnim područjima njegova rada. Na regionalnoj razini sastoji se od 42 okružna revizorska vijeća te revizorskog vijeća Grada Bukurešt. Osim toga, u okviru Revizorskog suda ustrojeno je operativno neovisno revizijsko tijelo zaduženo za reviziju financijskih sredstava EU-a koja je primila Rumunjska.

— RESURSI

OSOBLJE

  • Broj članova osoblja: 1 966 radnih mjesta (2023.), uključujući 1 619 radnih mjesta vanjskog javnog revizora (82,35 % na revizijskim poslovima)
  • Zastupljenost spolova: ♂ 37,46 %; ♀ 62,54 %. Prosječna dob: 48 godina i 11 mjeseci

PRORAČUN

  • Revizorski sud financira se iz državnog proračuna
  • 88 milijuna eura (2023.), uključujući administrativne rashode
  • Otprilike 0,12 % ukupnih rashoda iz državnog proračuna

REVIZIJSKE AKTIVNOSTI

— PLANIRANJE REVIZIJSKIH AKTIVNOSTI

Revizorski sud samostalno odlučuje o svojim programima rada.

Planovi se izrađuju i na godišnjoj i na višegodišnjoj razini. Programe rada odobrava plenum.

Višegodišnjim programima rada obuhvaćeno je razdoblje od triju godina.

— REVIZIJSKE METODE

Revizorski sud provodi:

  • financijske revizije izvještaja o izvršenju proračuna
  • revizije uspješnosti subjekata, projekata, procesa i operacija uključenih u potrošnju javnih sredstava;
  • revizije usklađenosti.

Revizije se provode u skladu sa standardima INTOSAI-ja i na temelju pravnih pravila, priručnika i smjernica izrađenih za posebne aktivnosti, kao i na temelju drugih internih pravila.

REZULTATI RADA

— IZVJEŠĆA I DRUGE PUBLIKACIJE

Revizorski sud parlamentu podnosi godišnje javno izvješće o reviziji financijskih izvještaja o upravljanju konsolidiranim općim proračunom za prethodnu financijsku godinu.

Godišnje javno izvješće najvažniji je i najvidljiviji dokument koji Revizorski sud objavljuje. U njemu se iznosi sažetak glavnih revizijskih nalaza, zaključaka i preporuka Revizorskog suda.

Osim toga, Revizorski sud sastavlja godišnje izvješće o radu s informacijama o svojoj strategiji, zadaćama, odgovornostima, misiji i odnosima s raznim dionicama. U tom se izvješću ujedno iznose podatci i informacije za relevantnu godinu o načinu na koji je Revizorski sud bio organiziran, njegovu radu, osposobljavanju osoblja, rasporedu profesionalnih aktivnosti, rezultatima, međunarodnim aktivnostima te ljudskim i financijskim resursima.

Jednom godišnje Revizorski sud sastavlja izvješća o lokalnim javim financijama upućena savjetodavnim tijelima lokalne vlasti. Ta se izvješća izrađuju na temelju revizija financijskih izvještaja o proračunima lokalnih upravnih i teritorijalnih jedinica koje su provela okružna vijeća.

Revizorski sud na vlastitu inicijativu izrađuje revizijska izvješća u ključnim područjima od javnog interesa, koja dostavlja parlamentu i drugim dionicima.

— AKTIVNOSTI PROMICANJA REZULTATA RADA

Izvješća i ostale publikacije Revizorskog suda dostupni su u elektroničkom obliku na njegovim službenim internetskim stranicama (www.curteadeconturi.ro), kao i sažetci javnog godišnjeg izvješća i godišnjeg izvješća o radu na engleskom jeziku.

Godišnje izvješće Revizorskog suda objavljuje se u Narodnim novinama Rumunjske, Dio a III.-a.

— SURADNJA S DRUGIM SUBJEKTIMA

Revizorski sud na međunarodnoj razini održava odnose s drugim vrhovnim revizijskim institucijama razmjenom iskustava, sudjelovanjem na konferencijama i seminarima te u radnim skupinama, kao i objavljivanjem relevantnih studija u međunarodnim časopisima.

Revizorski sud ujedno sudjeluje u zajedničkim revizijama i revizijama koje se obavljaju u suradnji s drugim vrhovnim revizijskim institucijama u područjima kao što su okoliš i prikupljanje otpada, revizije općina i sl.

 

 

SLOVAČKA

NAJVYŠŠÍ KONTROLNÝ ÚRAD SLOVENSKEJ REPUBLIKY

Od 1993.
Osnovan 1919.
(u tadašnjoj Čehoslovačkoj)

Internetske stranice: www.nku.gov.sk

Misija:

Vizija: Do 2025. godine zajamčiti da u središtu revizija koje provodi Vrhovni ured za reviziju Slovačke Republike budu najrelevantnije teme i posebice rizici za uporabu javnih sredstava kojima se ugrožava postizanje ciljeva javnih politika. Ako se takvim revizijama utvrde ozbiljni nalazi, o njima će se raspravljati u parlamentu, njegovim odborima ili na razini vlade te će se poduzeti odgovarajuće korektivne mjere za promicanje boljeg upravljanja.

Misija: Misija je Vrhovnog ureda za reviziju Slovačke Republike pomoći parlamentu Slovačke Republike, vladi Slovačke Republike i drugim zainteresiranim stranama da na najbolji mogući način obave svoje zadaće, i to izradom objektivnih i sveobuhvatnih revizijskih publikacija s ciljem jamčenja učinkovite, ekonomične i djelotvorne uporabe javnih sredstava namijenjenih postizanju ciljeva javnih politika, čime se doprinosi izgradnji društva s dobrom upravom.

Vrijednosti: Vrhovni ured za reviziju Slovačke Republike poštuje i priznaje vrijednosti koje je utvrdio INTOSAI, a to su neovisnost, integritet, stručnost, učinkovitost, vjerodostojnost, uključivost, suradnja i inovacije. Vrhovni ured za reviziju podržava vrijednosti utvrđene međunarodnim revizijskim standardima vrhovnih revizijskih institucija i etičkim kodeksom. Za predstojeće razdoblje Vrhovni ured za reviziju Slovačke Republike kao svoje ključne vrijednosti utvrđuje neovisnost, objektivnost i učinkovitost, čime su ujedno obuhvaćene vrijednosti integriteta, vjerodostojnosti, uključivosti, suradnje i inovacija.

OPĆE INFORMACIJE

— PRAVNA OSNOVA

ZADAĆE

Vrhovni ured za reviziju Slovačke Republike obavlja reviziju upravljanja financijskim sredstvima i imovinom države, lokalnih vlasti i Europske unije. Također obavlja reviziju državnih prihoda te provjerava jesu li carine i porezi pravilno prikupljeni.

Pri obavljanju revizija Vrhovni ured za reviziju ima pravo pristupa svim prostorijama i dokumentima za koje se smatra da je to nužno za provedbu revizije.

Povrh vlastitih revizijskih aktivnosti Vrhovni ured za reviziju na zahtjev Slovačke narodne banke sudjeluje i u procesu predlaganja neovisnog vanjskog revizora za reviziju završnih financijskih izvještaja Slovačke narodne banke.

KLJUČNO ZAKONODAVSTVO

  • Članci 60. – 63. Ustava Slovačke Republike (1992.)
  • Zakon br. 39/1993 o Vrhovnom uredu za reviziju Slovačke Republike.

SUBJEKTI REVIZIJE

Revizijama koje provodi Vrhovni ured za reviziju obuhvaćeni su sljedeći subjekti:

  • vladina tijela
  • ministarstva: 14
  • tijela središnje državne uprave
  • javne institucije
  • pravni subjekti koje su osnovala tijela središnje države ili druge agencije državne uprave
  • tijela lokalne uprave i više teritorijalne jedinice, njihove organizacije koje se financiraju iz proračuna i pravni subjekti koji su osnovani kao njihove sastavnice
  • državni odjeli za posebne namjene te
  • privatne osobe i pravne osobe koje primaju nacionalna, javna, europska i druga strana sredstva.

— STRUKTURA

VRSTA VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE

(Monokratska) struktura vestminsterskog tipa bez sudskih ovlasti.

POLOŽAJ VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE U SUSTAVU VLASTI

Vrhovni ured za reviziju neovisno je državno tijelo.

ODNOS S PARLAMENTOM/VLADOM

Vrhovni ured za reviziju svake godine podnosi parlamentu sažeto izvješće o rezultatima svih revizija koje je proveo. Također podnosi cjelovita revizijska izvješća relevantnim parlamentarnim odborima.

Rezolucijom parlamenta Vrhovnom uredu za reviziju može se naložiti provedba posebne revizije u skladu s njegovim nadležnostima. Vrhovni ured za reviziju obvezan je provesti takvu reviziju.

Vrhovni ured za reviziju iznosi mišljenja o prijedlozima državnog proračuna i završnih državnih financijskih izvještaja Slovačke Republike te ih dostavlja parlamentu.

Izbor i opoziv predsjednika i dvaju potpredsjednika u nadležnosti je parlamenta.

— ORGANIZACIJA

ČELNIK

PREDSJEDNIK

Ľubomír Andrassy imenovan je 25. svibnja 2022.

MANDAT

Sedam godina s mogućnošću jednokratne obnove.

NAČIN ODABIRA

Predsjednika tajnim glasovanjem biraju članovi Nacionalnog vijeća (tj. zastupnici u parlamentu).

UPRAVLJAČKO TIJELO

Vrhovnim uredom za reviziju upravlja predsjednik kao statutarno tijelo uz potporu dvojice potpredsjednika.

MANDAT

Mandat potpredsjednika traje sedam godina s mogućnošću jednokratne obnove.

NAČIN ODABIRA

Potpredsjednike tajnim glasovanjem biraju članovi Nacionalnog vijeća.

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Središnji ured Vrhovnog ureda za reviziju u Bratislavi sastoji se od Uprave za reviziju, Uprave za analizu i inovacije te Ureda predsjednika, koji pružaju usluge podrške. Postoji i sedam regionalnih podružnica koje se nalaze u regionalnim centrima i koje obavljaju reviziju samoupravnih regionalnih, okružnih i lokalnih općina.

— RESURSI

OSOBLJE

  • Broj članova osoblja: 291 (2022.) (78 % na revizijskim poslovima)
  • Zastupljenost spolova: ♂ 37 %; ♀ 63 %. Prosječna dob: 48

PRORAČUN

  • 13,9 milijuna eura (2023.)
  • 0,04 % ukupnih državnih rashoda

REVIZIJSKE AKTIVNOSTI

— PLANIRANJE REVIZIJSKIH AKTIVNOSTI

Vrhovni ured za reviziju planira svoje revizijske aktivnosti u godišnjim planovima revizija, koje savjetodavni odbor odobrava u skladu s trogodišnjim okvirnim planom.

Popis revizija uglavnom se izrađuje na temelju analize rizika, strateških ciljeva Vrhovnog ureda za reviziju i prijedloga javnosti.

— REVIZIJSKE METODE

Vrhovni ured za reviziju provodi tri glavne vrste revizija:

  • financijske revizije
  • revizije usklađenosti i
  • revizije uspješnosti.

Na temelju rezultata revizije Vrhovni ured za reviziju šalje nacrt izvješća subjektu revizije koji potom može iznijeti svoje mišljenje, koje se u tom slučaju uključuje u završno izvješće kao dopuna tom izvješću.

REZULTATI RADA

— IZVJEŠĆA I DRUGE PUBLIKACIJE

Vrhovni ured za reviziju objavljuje:

  • godišnje izvješće
  • izvješća o financijskim revizijama
  • izvješća o revizijama usklađenosti
  • izvješća o revizijama uspješnosti i
  • sažeto izvješće o rezultatima svih revizija koje je proveo u predmetnoj godini.

— AKTIVNOSTI PROMICANJA REZULTATA RADA

Vrhovni ured za reviziju šalje sva svoja revizijska izvješća relevantnim subjektima revizije te parlamentu i njegovim relevantnim odborima. Predsjednika Republike, premijera i predsjednika parlamenta obavještava o svim bitnim nalazima.

Osim toga, sažetak završnog izvješća objavljuje se i na internetskim stranicama Vrhovnog ureda za reviziju.

— SURADNJA S DRUGIM SUBJEKTIMA

Vrhovni ured za reviziju surađuje s brojnim institucijama na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Među nacionalne partnere ubrajaju se sveučilišta, javna tijela kao što su Ured glavnog državnog tužitelja, Revizorska komora, Ured Slovačke Republike za sprječavanje monopola i Ured za javnu nabavu.

Nacionalnom i međunarodnom suradnjom Vrhovni ured za reviziju nastoji doprinijeti razvoju metodologija i boljoj kvaliteti rada, a time i boljem obavljanju svojih zadaća na razini Slovačke Republike.

 

 

SLOVENIJA

RAČUNSKO SODIŠČE REPUBLIKE SLOVENIJE

Od 1994.

Internetske stranice: www.rs-rs.si

Misija:

Nadzor uporabe javnog novca

OPĆE INFORMACIJE

— PRAVNA OSNOVA

ZADAĆE

Revizorski sud Republike Slovenije nadzire državne financijske izvještaje, državni proračun te sve javne prihode i rashode.

KLJUČNO ZAKONODAVSTVO

  • Ustav Republike Slovenije (1991.): članci 150. i 151.
  • Zakon o Revizorskom sudu

Akti na temelju kojih Revizorski sud izvršava svoje ovlasti ne mogu se osporavati pred pravosuđem ili pred drugim državnim tijelima.

SUBJEKTI REVIZIJE

Revizijama koje provodi Revizorski sud obuhvaćeni su sljedeći subjekti:

  • sve pravne osobe javnog prava i njihove ustrojstvene jedinice
  • sve pravne osobe javnog prava pod uvjetom:
    • da primaju potporu iz proračuna Europske unije, državnog proračuna ili proračuna tijela lokalne vlasti
    • da je riječ o koncesionaru ili
    • da je riječ o trgovačkom društvu, banci ili osiguravajućem društvu u kojem država ili tijelo lokalne vlasti imaju većinski udio
  • fizičke osobe koje:
    • primaju potporu iz proračuna Europske unije, državnog proračuna ili proračuna tijela lokalne vlasti ili
    • obavljaju javnu uslugu ili osiguravaju javno dobro na temelju koncesije.

— STRUKTURA

VRSTA VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE

Jedinstven model, s predsjednikom na čelu, pri čemu se revizije obavljaju na središnjoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Nema sudskih ovlasti.

POLOŽAJ VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE U SUSTAVU VLASTI

Revizorski sud neovisan je u obavljanju svojih dužnosti te ga obvezuju Ustav i drugi zakoni. Članove imenuje Državni zbor.

ODNOS S PARLAMENTOM/VLADOM

Revizorski sud sva svoje izvješća podnosi Državnom zboru kojem dostavlja i godišnje izvješće o radu.

Pri utvrđivanju revizija koje će se provoditi u određenoj kalendarskoj godini Revizorski sud uzima u obzir prijedloge zastupnika i radnih tijela Državnog zbora, tijela središnje vlasti, ministarstava i tijela lokalnih zajednica. Mora uzeti u obzir najmanje pet prijedloga Državnog zbora, od kojih najmanje dva moraju dolaziti iz redova oporbenih zastupnika i dva od radnih tijela parlamenta.

Državni zbor imenuje vanjskog revizora koji obavlja reviziju financijskih izvještaja Revizorskog suda.

— ORGANIZACIJA

ČELNIK

PREDSJEDNIK

Jana Ahčin imenovana je predsjednicom 1. srpnja 2022.

MANDAT

9 godina s mogućnošću obnove.

NAČIN ODABIRA

Državni zbor imenuje predsjednika Revizorskog suda apsolutnom većinom glasova na prijedlog predsjednika Republike.

UPRAVLJAČKO TIJELO

Revizorskim sudom upravlja senat koji se sastoji od predsjednika i dvaju potpredsjednika.

MANDAT

9 godina s mogućnošću obnove.

NAČIN ODABIRA

Državni zbor imenuje potpredsjednike Revizorskog suda apsolutnom većinom glasova na prijedlog predsjednika Republike.

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

U ulozi glavnog državnog revizora predsjednik zastupa Revizorski sud i odgovoran je za njegovo djelovanje. U odsustvu predsjednika njegovu ulogu preuzima prvi potpredsjednik te s drugim potpredsjednikom, uz odobrenje predsjednika, obavlja zadaće glavnog državnog revizora. Različite službe vode vrhovni državni revizori te su ustrojene prema područjima djelovanja u javnom sektoru. Jedna je služba specijalizirana za revizije uspješnosti i revizije u području IT-a.

Predsjednik i potpredsjednici čine senat – najviše upravljačko tijelo. Senat u dogovoru s Državnim zborom donosi poslovnik Revizorskog suda te odlučuje koje su revizije i strateška pitanja najvažniji.

— RESURSI

OSOBLJE

  • Broj članova osoblja: 125 ekvivalenata punog radnog vremena (ožujak 2023.) (68,0 % na revizijskim poslovima)
  • Zastupljenost spolova: ♂ 24,8 %; ♀ 75,2 %. Prosječna dob: 48,9 godina

PRORAČUN

  • Proračun Revizorskog suda (2023.): 8 295 400 eura
  • 0,04969 % ukupnog proračuna

REVIZIJSKE AKTIVNOSTI

— PLANIRANJE REVIZIJSKIH AKTIVNOSTI

Revizorski sud neovisno donosi svoj program rada koji se čuva u tajnosti. Među prijedlozima za obavljanje revizije koje podnese Državni zbor Revizorski sud mora odabrati najmanje pet prijedloga.

— REVIZIJSKE METODE

Revizorski sud provodi različite vrste revizija:

  • revizije uspješnosti o djelotvornosti, učinkovitosti i ekonomičnosti operacija subjekata revizije u pogledu postizanja utvrđenih ciljeva i programa; odabiru se na temelju kriterija kao što je potencijalni doprinos boljem financijskom upravljanju, zanimanje javnosti, rizik od nezadovoljavajuće uspješnosti i nepravilnosti
  • financijske revizije i revizije usklađenosti, kojima se ispituje pouzdanost godišnjih financijskih izvještaja te zakonitost i pravilnost povezanih transakcija (izjava o jamstvu) te procjene usklađenosti sustava i transakcija u određenom proračunskom području s primjenjivim pravilima i propisima.

Revizije su često kombinacije tih dviju vrsta revizija.

REZULTATI RADA

— IZVJEŠĆA I DRUGE PUBLIKACIJE

Revizorski sud objavljuje:

  • revizijska izvješća i izvješća nakon provedbe revizije posvećena praćenju poduzetih mjera
  • godišnje izvješće o radu
  • mišljenja
  • odabrane odgovore na zahtjeve za očitovanje.

— AKTIVNOSTI PROMICANJA REZULTATA RADA

Revizorski sud podnosi svoje godišnje izvješće o radu predsjedniku Državnog zbora. O izvješću se zatim raspravlja na sjednici Odbora za nadzor nad javnim financijama, koja je otvorena za novinare i druge predstavnike medija.

Sva revizijska izvješća i popratna izvješća nakon provedbe revizije objavljuju se na internetskim stranicama Revizorskog suda dan nakon njihova službenog usvajanja i dostavljanja subjektu (ili subjektima) revizije i Državnom zboru.

— SURADNJA S DRUGIM SUBJEKTIMA

Glavni je cilj Revizorskog suda pružiti objektivne i pouzdane informacije o potrošnji javnih sredstava kako bi se omogućilo bolje upravljanje i pružanje javnih usluga. U tu svrhu Revizorski sud surađuje s različitim subjektima na razini cijele javne domene i njeguje blisku suradnju s Državnim zborom i njegovim odborima. Kako bi promicao dobro upravljanje i kako bi njegovi nalazi doprli do većeg broja dionika, često sudjeluje u događanjima koje organiziraju strukovna udruženja ili javna tijela.

 

 

ŠPANJOLSKA

TRIBUNAL DE CUENTAS

Od 1978.
Osnovan 1851.

Internetske stranice: www.tcu.es

Misija:

Izvršavanje vrhovnih revizijskih i računovodstvenih ovlasti u Španjolskoj u smislu španjolskog ustava i španjolskog zakonodavstva.

OPĆE INFORMACIJE

— PRAVNA OSNOVA

ZADAĆE

Tribunal de Cuentas (u daljnjem tekstu: TCU) na vanjskoj, kontinuiranoj i ex post osnovi provodi revizije financijskih i ekonomskih aktivnosti u javnom sektoru, godišnjih financijskih izvještaja političkih stranaka koje primaju subvencije za operativne troškove i izbornih postupaka (revizijske ovlasti). Zadužen je i za procjenu računovodstvene odgovornosti koju snose osobe zadužene za upravljanje javnim sredstvima i imovinom (sudske ovlasti) te ima ovlasti za sankcioniranje političkih stranaka, kao i ograničenu savjetodavnu ulogu.

Njegova nadležnost proteže se na cijelom državnom području Španjolske.

KLJUČNO ZAKONODAVSTVO

  • Španjolski ustav (1978.), odjeljci 136. i 153.d
  • 2/1982 Opći zakon o TCU-u
  • 7/1988 Zakon o funkcioniranju TCU-a
  • 8/2007 Opći zakon o financiranju političkih stranaka
  • 5/1985 Opći zakon o općem izbornom sustavu

SUBJEKTI REVIZIJE

Revizijama koje provodi TCU obuhvaćeno je sljedeće:

  • državni javni sektor, uključujući:
    • opću javnu upravu (uključujući 22 ministarstva i Ured predsjednika vlade)
    • državne institucije u javnom sektoru, što obuhvaća 447 subjekata:
      • 212 tijela javne uprave (47,4 %)
      • 200 javnih poduzeća (44,74%)
      • 35 javnih zaklada (7,83 %)
  • regionalni javni sektor: 17 autonomnih regija i dva autonomna grada, koji obuhvaćaju otprilike 1 333 subjekta:
    • 424 tijela javne uprave (31,81 %)
    • 490 javnih poduzeća (36,76%)
    • 417 javnih zaklada (31,26 %)
  • lokalni javni sektor: obuhvaća 12 990 subjekata
  • političke stranke: stranke koje su zastupljene u parlamentu (25 političke stranke) i ostale.

— STRUKTURA

VRSTA VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE

Sud sa sudskim ovlastima.

POLOŽAJ VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE U SUSTAVU VLASTI

TCU je vrhovna revizijska institucija u Španjolskoj. Odgovoran je za reviziju financijskih izvještaja te financijskog i ekonomskog upravljanja u državnom i javnom sektoru, godišnjih financijskih izvještaja političkih stranaka koje primaju subvencije za operativne troškove i financijske izvještaje povezane s izbornim postupcima.

ODNOS S PARLAMENTOM/VLADOM

ODNOS SA ŠPANJOLSKIM PARLAMENTOM

TCU izravno odgovara parlamentu, pri čemu se ne dovode u pitanje njegove neovisne nadzorne i sudske dužnosti, te na osnovi delegiranja izvršava ovlasti ispitivanja i provjere općih financijskih izvještaja države. Parlament može predložiti TCU-u da provede određene revizije.

TCU kontinuirano surađuje s parlamentom preko Zajedničkog odbora Kongresa i Senata za odnose s TCU-om.

Nakon što ga odobri Plenum, program revizija TCU-a prosljeđuje se Zajedničkom odboru za odnose s TCU-om.

Rezultati revizija (koji se iznose u izvješćima, memorandumima, prijedlozima i bilješkama koje odobri Plenum TCU-a) dostavljaju se španjolskom parlamentu. Zajednički odbor Kongresa i Senata za odnose s TCU-om tijekom saslušanja s predsjednikom TCU-a raspravlja o svakom od izvješća, memoranduma, prijedloga i bilješki te donosi odgovarajuće odluke.

TCU može skrenuti pozornost parlamenta na slučajeve u kojima oni koji su obvezni surađivati nisu poštovali tu obvezu (ne dovodeći u pitanje ostale mjere predviđene zakonom).

ODNOS S VLADOM

TCU je neovisan u izvršavanju svojih ovlasti.

Nakon što se odobri, ovisno o predmetu i opsegu revizije, revizijsko izvješće TCU-a prosljeđuje se nacionalnoj vladi, upravnim vijećima autonomnih regija ili plenarnim skupštinama lokalnih vlasti.

— ORGANIZACIJA

ČELNICA

PREDSJEDNICA

Enriqueta Chicano Jávega. Imenovana je 18. studenoga 2021.

MANDAT

Tri godine s mogućnošću obnove

NAČIN ODABIRA

Predsjednika TCU-a imenuje španjolski kralj iz redova glavnih revizora TCU-a, na prijedlog Plenuma TCU-a.

UPRAVLJAČKO TIJELO

TCU-om upravlja Plenum, kolegij sastavljen od 12 glavnih revizora (od kojih je jedan predsjednik) i glavnog tužitelja TCU-a.

TCU ujedno ima i upravni odbor, koji se sastoji od predsjednika TCU-a i čelnika svih uprava TCU-a za reviziju i kazneni progon. Upravni odbor odgovoran je za odnose s parlamentom, kadrovska pitanja i planiranje rada. Ima stegovne ovlasti nad slučajevima teške povrede dužnosti te osmišljava i predlaže točke za dnevni red zasjedanja Plenuma.

MANDAT

Glavni revizori: devet godina s mogućnošću obnove. Glavni revizori imaju status sudaca, neovisni su i ne može ih se razriješiti dužnosti.

Glavni tužitelj: pet godina s mogućnošću obnove.

NAČIN ODABIRA

Glavne revizore imenuje španjolski parlament (šest ih imenuje Kongres, a šest Senat, i to tropetinskom većinom glasova u oba doma). Glavnog tužitelja imenuje vlada.

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Revizijska uprava TCU-a sastoji se od osam službi: pet sektorskih službi (koje obuhvaćaju financijske i ekonomske aktivnosti u javnom sektoru), dviju teritorijalnih službi (jedna koja obavlja revizije financijskih i ekonomskih aktivnosti autonomnih regija i autonomnih gradova te druga koja obavlja revizije pokrajinskih i općinskih tijela) i službe koja obavlja revizije političkih stranaka.

— RESURSI

OSOBLJE

  • Broj članova osoblja: 733 ekvivalenta punog radnog vremena (ožujak 2022.) (otprilike 55 % na revizijskim poslovima i 14 % na sudskim poslovima)
  • Zastupljenost spolova: ♂ 38 %; ♀ 62 %. Prosječna dob: 55,03

PRORAČUN

  • 78 milijuna eura (2023.) u okviru općeg državnog proračuna
  • Raspodjela: oko 87 % za naknade za osoblje
  • 0,013 % ukupnog državnog proračuna

REVIZIJSKE AKTIVNOSTI

— PLANIRANJE REVIZIJSKIH AKTIVNOSTI

Na temelju srednjoročnog i dugoročnog plana TCU izrađuje godišnji program revizijskih aktivnosti. Odobravanje godišnjeg programa revizije u nadležnosti je Plenuma TCU-a, koji ga zatim prosljeđuje Zajedničkom odboru Kongresa i Senata zaduženom za odnose s TCU-om.

Program sadržava revizije koje se moraju provesti na temelju zakonskih zadaća TCU-a, revizije koje TCA planira obaviti na vlastitu inicijativu i revizije koje je predložio španjolski parlament (te, ako su unutar njihova djelokruga, zakonodavne skupštine autonomnih regija). Plenum može tijekom godine dodati, izmijeniti, obustaviti ili otkazati revizijske zadatke.

Godišnji program objavljuje se na internetskim stranicama TCU-a.

— REVIZIJSKE METODE

TCU provodi:

  • revizije usklađenosti, kojima se provjerava je li ekonomsko i financijsko upravljanje subjektom, aktivnošću ili programom nad kojima se provodi revizija u skladu s važećim pravnim i regulatornim odredbama
  • financijske revizije, kojima je cilj iznijeti mišljenje o pouzdanosti informacija navedenih u financijskim izvještajima subjekta revizije u smislu njihove relevantnosti u odnosu na važeća načela, kriterije i računovodstvene standarde, te
  • revizije uspješnosti kojima se nastoji pružiti procjena svih ili dijela operacija, upravljačkih sustava i postupaka određenog subjekta, programa ili aktivnosti nad kojima se provodi revizija, i to u smislu njihove ekonomske i financijske opravdanosti, kao i procjena pridržavanja načela dobrog upravljanja.

Ako se kombiniraju različite vrste revizija, mogu se provoditi još i:

  • revizije pravilnosti, u kojima je naglasak na ciljevima revizije usklađenosti i financijske revizije, te
  • sveobuhvatne revizije, koje obuhvaćaju sve prethodno navedene vrste revizije.

TCU također provodi revizije u svrhu praćenja provedbe preporuka, koje su usmjerene isključivo na provjeru stupnja provedbe preporuka koje je TCU iznio u prethodnim revizijskim izvješćima.

Povrh toga, TCU provodi horizontalne revizije, u sklopu kojih obavlja reviziju nekoliko subjekata unutar istog javnog podsektora, ili iz različitih podsektora, koji imaju zajedničke značajke te iste ciljeve i razdoblja djelovanja.

REZULTATI RADA

— IZVJEŠĆA I DRUGE PUBLIKACIJE

TCU izrađuje sljedeća izvješća i publikacije, pri čemu svaku od njih treba odobriti Plenum:

  • posebna izvješća, koja sadržavaju rezultate, zaključke i preporuke za pojedinačne revizije
  • godišnji memorandum o uspješnosti, koji sadržava sažeti prikaz revizijskih i sudskih aktivnosti TCU-a provedenih tijekom predmetne godine i glavne rezultate
  • završnu izjavu o općim financijskim izvještajima države, koja sadržava mišljenje o financijskom upravljanju državom i njezinim javnim sektorom
  • godišnje izvješće o reviziji regionalnog javnog sektora
  • godišnje izvješće o reviziji lokalnog javnog sektora
  • prijedloge mjera kojima bi se, prema mišljenju TCU-a, moglo poboljšati financijsko upravljanje u javnom sektoru, te
  • bilješke, koje su zapravo dokumenti u kojima se analizira određeno pitanje zbog njegove posebne važnosti ili jedinstvenih značajki.

— AKTIVNOSTI PROMICANJA REZULTATA RADA

Nakon što Plenum odobri rezultate revizija, oni se objavljuju na internetskim stranicama TCU-a i prosljeđuju sljedećim primateljima:

  • španjolskom parlamentu
  • zakonodavnim skupštinama autonomnih regija ili
  • plenarnim skupštinama lokalnih vlasti, ovisno o predmetu i opsegu revizije.

Također ih se, ovisno o predmetu i opsegu revizije, prosljeđuje nacionalnoj vladi, upravnim vijećima autonomnih regija ili plenarnim sjednicama lokalnih vlasti.

Nakon što parlament analizira revizijsko izvješće, ono se – popraćeno rezolucijom koju donese Zajednički odbor – objavljuje u Službenom listu (i, u relevantnim slučajevima, u Službenom listu autonomne regije).

TCU na svojim internetskim stranicama objavljuje i priopćenja za medije kako bi omogućio brz pristup najnovijim informacijama o svojim izvješćima i dokumentima.

Ujedno se objavljuje i tromjesečni bilten koji sadržava informacije o aktivnostima TCU-a.

— SURADNJA S DRUGIM SUBJEKTIMA

TCU blisko koordinira svoje aktivnosti s regionalnim tijelima za vanjsku reviziju koja su osnovana u nekim autonomnim regijama.

 

 

ŠVEDSKA

RIKSREVISIONEN

Od 2003.
Osnovan 1921.

Internetske stranice: www.riksrevisionen.se

Misija:

Doprinijeti promicanju transparentne i djelotvorne uporabe resursa središnje države i učinkovite javne uprave provedbom neovisnih revizija svih aktivnosti središnje države.

Švedski državni ured za reviziju također obavlja zadaće na nacionalnoj i međunarodnoj razini, kao što je razvoj i promicanje javne revizije. Usto nastoji ojačati položaj revizijskih tijela u zemljama u razvoju.

OPĆE INFORMACIJE

— PRAVNA OSNOVA

ZADAĆE

Švedski državni ured za reviziju (DUR) dio je parlamentarne nadzorne strukture i jedino je tijelo koje može obavljati reviziju svih državnih financija. Revizijom svih karika izvršne vlasti DUR jamči da se švedskom parlamentu (Riksdag) dostavljaju rezultati koordinirane i neovisne revizije državnih financija i vladinih aktivnosti.

Povrh toga, DUR predstavlja Švedsku u međunarodnim kontekstima povezanima s revizijom kako bi promicao i razvijao javnu reviziju, te ga je švedski parlament ovlastio da surađuje s vrhovnim revizijskim institucijama u zemljama u razvoju kako bi poboljšao njihove vještine i kapacitete u području revizije.

KLJUČNO ZAKONODAVSTVO

  • Zakon o vladi (Ustav, 1809., zamijenjen 1974.)
  • Zakon o reviziji državnih aktivnosti (2002.)
  • Zakon s uputama za švedski Državni ured za reviziju
  • Dodatno detaljno zakonodavstvo

SUBJEKTI REVIZIJE

DUR ima mandat za obavljanje revizije:

  • državnih financijskih izvještaja te financijskih izvještaja vladinih ureda, sudova i svih ministarstava i vladinih agencija
  • uprave i agencija parlamenta
  • kraljevske kuće i službi
  • društava s ograničenom odgovornošću u državnom vlasništvu ili pod državnim utjecajem
  • švedskih uzajamnih fondova za nasljeđe i zaklada koje su djelomično ili u cijelosti uspostavila ili kojima djelomično ili u cijelosti upravljaju državna tijela
  • društava koja su u većinskom državnom vlasništvu (više od 50 %).

Financijskim revizijama koje DUR provodi obuhvaćeno je sljedeće:

  • svi državni financijski izvještaji, uključujući vladine urede i vladine agencije, osim javnih mirovinskih fondova (AP fonderna)
  • uprave parlamenta i ombudsmana, švedske središnje banke (Riksbanken) i zaklade uspostavljene povodom tristote obljetnice osnivanja švedske središnje banke
  • kraljevska kuća i uprava kraljevske četvrti Djurgården (područje grada Stockholma).

Povrh toga, DUR može imenovati revizore za društva i zaklade koji su u većinskom državnom vlasništvu (više od 50 %).

DUR također može sudjelovati u revizijama međunarodnih organizacija u kojima je Švedska članica.

— STRUKTURA

VRSTA VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE

Ured za reviziju, neovisan o vladi, kojem je na čelu glavni državni revizor.

POLOŽAJ VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE U SUSTAVU VLASTI

DUR je neovisna organizacija koja djeluje u okviru švedskog parlamenta i dio je parlamentarne nadzorne strukture.

ODNOS S PARLAMENTOM/VLADOM

Parlament donosi odluke o opsegu i usmjerenju revizijskih aktivnosti DUR-a, kao i o njegovim godišnjim bespovratnim sredstvima.

Parlament također procjenjuje učinkovitost samoga DUR-a i svake godine imenuje vanjskog revizora za provedbu revizije nad DUR-om, kao i parlamentarno vijeće za nadzor i kontakt (parlamentarno vijeće švedskog Državnog ureda za reviziju).

Izvješća o financijskim revizijama DUR podnosi vladi, dok izvješća o revizijama uspješnosti podnosi parlamentu, koji ih zatim prosljeđuje vladi na pismeno očitovanje o obavljenoj reviziji. Izvješće o praćenju mjera poduzetih u pogledu tih izvješća šalje se stalnom parlamentarnom odboru za financije.

Ako DUR utvrdi nedostatke, navodi ih u izvješću i obično iznosi preporuke. Subjekti o kojima je riječ već su uključeni u konzultacije tijekom procesa revizije te se moraju očitovati na postavljena pitanja. Kako bi mogao obavljati svoje aktivnosti, DUR ima pravo pristupa svim potrebnim informacijama.

— ORGANIZACIJA

ČELNICA

GLAVNA DRŽAVNA REVIZORICA

Helena Lindberg stupila je na dužnost 15. ožujka 2017.

Glavni državni revizor odlučuje o tome što će se ispitivati, kako će se revizija provoditi i koji bi se zaključci trebali donijeti na temelju revizije. Neovisnost glavnog državnog revizora zaštićena je Ustavom.

MANDAT

Glavni državni revizor imenuje se na razdoblje od sedam godina i ne može se ponovno imenovati.

NAČIN ODABIRA

Odabir i imenovanje glavnog državnog revizora i njegova zamjenika u nadležnosti su parlamenta.

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

DUR je organiziran u službu za reviziju uspješnosti i službu za financijsku reviziju.

Povrh toga, postoje još četiri službe koje su odgovorne za međunarodne odnose, komunikaciju, pravne usluge i potporu rukovodstvu.

Naposljetku, u sklopu DUR-a djeluju parlamentarno i znanstveno vijeće, kao i odjel za unutarnju reviziju.

— RESURSI

OSOBLJE

  • Broj članova osoblja: 322 ekvivalenta punog radnog vremena (2022.) (67 % na revizijskim poslovima)
  • Zastupljenost spolova: ♂ 37 %; ♀ 63 %. Prosječna dob: 44

PRORAČUN

  • 431,2 milijuna švedskih kruna (38,7 milijuna eura), od čega 50 milijuna švedskih kruna (4,5 milijuna eura) za međunarodnu razvojnu suradnju (2022.)
  • Otprilike 0,04 % ukupnog državnog proračuna za 2022.

REVIZIJSKE AKTIVNOSTI

— PLANIRANJE REVIZIJSKIH AKTIVNOSTI

DUR neovisno odlučuje o tome nad kojim će se temama obaviti revizija unutar okvira koji je parlament uspostavio u pogledu opsega i usmjerenja njegovih revizijskih aktivnosti.

Usmjerenje revizija određuje se na temelju analize rizika od značajnog pogrešnog prikazivanja i razmjerne financijske veličine subjekta revizije. Međutim, ako bi i malo pogrešno prikazivanje moglo ugroziti povjerenje u središnju državu, može ga se smatrati značajnim.

Revizije su također usmjerene na opće promicanje razvoja u okruženju u kojem javnost ostvaruje stvarni povrat od svojih ulaganja. Kad je riječ o revizijama uspješnosti, vodi se računa i o dodatnim kriterijima, kao što su dodana vrijednost, rokovi i izvedivost revizije.

Osim revizija koje sam isplanira, DUR je dužan svake godine provesti financijsku reviziju konsolidiranih državnih financijskih izvještaja i agencija.

— REVIZIJSKE METODE

DUR provodi godišnju financijsku reviziju, u sklopu koje ocjenjuje točnost financijskih izvještaja, te revizije uspješnosti, u sklopu kojih procjenjuje učinkovitost operacija. DUR primjenjuje međunarodne standarde i unutarnje smjernice o revizijskim aktivnostima, komunikaciji i etičkim pitanjima.

Na sva se izvješća primjenjuju unutarnje i vanjske procjene kontrole kvalitete.

REZULTATI RADA

— IZVJEŠĆA I DRUGE PUBLIKACIJE

Državni ured za reviziju objavljuje:

  • godišnje izvješće
  • godišnje izvješće o reviziji
  • izvješća o revizijama uspješnosti
  • revizorska mišljenja i izvješća o financijskim revizijama
  • mišljenja i izvješća koja se temelje na privremenoj financijskoj reviziji
  • godišnje izvješće o praćenju poduzetih mjera.

— AKTIVNOSTI PROMICANJA REZULTATA RADA

DUR objavljuje sva svoja izvješća na svojim internetskim stranicama i redovito izdaje priopćenja za medije o svojem radu. Služi se različitim komunikacijskim kanalima, uključujući neke društvene mreže.

Također objavljuje novosti za zainteresirane građane i dionike.

— SURADNJA S DRUGIM SUBJEKTIMA

DUR obavlja širok raspon međunarodnih aktivnosti i predstavlja Švedsku u međunarodnom kontekstu. Isto tako, parlament zadužuje DUR da u okviru švedskih programa pomoći pruža potporu razvoju revizijskih tijela u drugim zemljama.

DUR raspolaže namjenskim proračunskim sredstvima za rad na međunarodnom razvoju, čime se doprinosi transparentnosti, demokratskom razvoju i jačanju parlamentarnog nadzora u partnerskim zemljama. Takva se suradnja odvija i na bilateralnoj razini i na razini regionalnih projekata. Aktivnostima se mora nastojati ojačati profesionalne revizijske kapacitete partnera za suradnju, pojedinačne sposobnosti za primjenu tih vještina i mogućnost povezivanja tih kapaciteta osoblja s učinkovitim praktičnim djelovanjem. DUR može pružati osnovno osposobljavanje o revizijskim pitanjima, daljnje osposobljavanje u specijaliziranim područjima, potporu u uspostavi sustava osiguranja i kontrole kvalitete te doprinos u kontekstu jačanja kapaciteta određene organizacije u područjima vodstva, strateškog planiranja, komunikacije i sl.

 

 

FOTOGRAFIJE

Europski revizorski sud Izvor: © Europska unija, 2018.; izvor: Europski revizorski sud. Arhitekti zgrada: Paul Noël (1988.) i Jim Clemes (2004. i 2013.).

AT Izvor: Rechnungshof. Portret: © Achim Bieniek.

BE Izvor: Rekenhof / Cour des comptes / Rechnungshof. Arhitekti zgrade: Gustave Saintenoy i Clément Parent.

BG Izvor: Сметна палата на Република България.

CY Izvor: Eλεγκτική Υπηρεσία της Κυπριακής Δημοκρατίας. Arhitekt zgrade: Maratheftis-Yiannouris Architects Engineers.

CZ Izvor: Nejvyšší kontrolní úřad.

DE Izvor: Bundesrechnungshof. Arhitekt zgrade: Josef Trimborn.

DK Izvor: Rigsrevisionen. Portret: Helga Theilgaard.

EE Izvor: Riigikontroll.

EL Izvor: Ελεγκτικό Συνέδριο. Arhitekt zgrade: Themis Kataskevastiki (javno društvo).

ES Izvor: Tribunal de Cuentas. Arhitekt zgrade: Francisco Jareño y Alarcón. Portret: David Corral.

FI Izvor: Valtiontalouden tarkastusvirasto. Arhitekt zgrade: Helin & Co Architects. Portret: Lari Järnefelt / Felt Fotografi Oy.

FR Izvor: Tangopaso (Wikimedia Commons). Arhitekt zgrade: Constant Moyaux. Portret: Émile Lombard, Cour des comptes.

HR Izvor: Državni ured za reviziju.

HU Izvor: Állami Számvevőszék. Arhitekti zgrade: Antal Skalnitzky Antal i Henrik Koch.

IE Izvor: Office of the Comptroller and Auditor General. Arhitekt zgrade: Scott Tallon Walker Architects.

IT Izvor: Corte dei conti.

LT Izvor: Valstybės Kontrolė. Arhitekt zgrade: Loreta Grikinienė.

LU Izvor: Cour des comptes. Arhitekt zgrade: Arlette Schneiders Architectes.

LV Izvor: Valsts kontrole. Arhitekt zgrade: Vizuālās Modelēšanas Studija Ltd, voditelj projekta Daiga Bikse i arhitekt Daiga Levane.

MT Izvor: National Audit Office.

NL Izvor: Algemene Rekenkamer. Arhitekt zgrade: Aldo van Eyck. Portret: Henriette Guest.

PL Izvor: Najwyższa Izba Kontroli. Arhitekt zgrade: Antoni Dygat. Portret: Marek Brzeziński / Creative Commons CC0 1.0.

PT Izvor: Tribunal de Contas. Arhitekti zgrade: Jorge Manuel Soares Costa i Fernando Silva.

RO Izvor: Curtea de Conturi a României.

SE Izvor: Riksrevisionen. Portret: Frida Ström.

SI Izvor: Računsko sodišče Republike Slovenije. Arhitekt zgrade: Miroslav Gregorič. Portret: Daniel Novakovič / STA.

SK Izvor: Najvyšší kontrolný úrad Slovenskej republiky. Arhitekt zgrade: Vladimir Dedecek.

KONTAKT

PODATCI ZA KONTAKT – EUROPSKI REVIZORSKI SUD

Europski revizorski sud
12, rue Alcide De Gasperi
1615 Luxembourg
LUXEMBOURG

Tel.: +352 4398 -1
Upiti: www.eca.europa.eu/hr/contact
Internetske stranice: eca.europa.eu
       LinkedIn: EUAuditors
       Twitter: @EUAuditors
       Facebook: EUAuditors
       Instagram: #EUAuditors
 Youtube: @EUAuditors

IZVOR INFORMACIJA – EUROPSKI REVIZORSKI SUD

Internetske stranice: eca.europa.eu
Portal posvećen transparentnosti: eca.europa.eu/hr/Pages/Transparency-portal-home.aspx


KONTAKT S EU-OM

Osobno
U cijeloj Europskoj uniji postoje stotine informacijskih centara Europe Direct. Adresu najbližeg centra možete pronaći na: https://europa.eu/european-union/contact_hr

Telefonom ili e-poštom
Europe Direct je služba koja odgovara na vaša pitanja o Europskoj uniji. Možete im se obratiti:

TRAŽENJE INFORMACIJA O EU-U

Na internetu
Informacije o Europskoj uniji na svim službenim jezicima EU-a dostupne su na internetskim stranicama Europa: https://europa.eu/european-union/index_hr

Publikacije EU-a
Besplatne publikacije EU-a i publikacije EU-a koje se plaćaju možete preuzeti ili naručiti preko internetske stranice: https://op.europa.eu/hr/publications. Za više primjeraka besplatnih publikacija obratite se službi Europe Direct ili najbližemu informacijskom centru (vidjeti https://europa.eu/european-union/contact_hr).

Zakonodavstvo EU-a i povezani dokumenti
Za pristup pravnim informacijama iz EU-a, uključujući cjelokupno zakonodavstvo EU-a od 1951. na svim službenim jezičnim verzijama, posjetite internetske stranice EUR-Lexa: https://eur-lex.europa.eu

Otvoreni podatci iz EU-a
Portal otvorenih podataka EU-a (https://data.europa.eu/euodp/hr) omogućuje pristup podatkovnim zbirkama iz EU-a. Podatci se mogu besplatno preuzimati i ponovno uporabiti u komercijalne i nekomercijalne svrhe.

AUTORSKA PRAVA

© Europska unija, 2023.

Politika Europskog revizorskog suda (Sud) o ponovnoj uporabi sadržaja provodi se na temelju Odluke Europskog revizorskog suda br. 6–2019. o politici otvorenih podataka i ponovnoj uporabi dokumenata.

Osim ako je drukčije navedeno (npr. u pojedinačnim napomenama o autorskim pravima), sadržaj Suda koji je u vlasništvu EU a ima dozvolu Creative Commons Attribution 4.0 International (CC BY 4.0). To znači da je ponovna uporaba dopuštena pod uvjetom da se na odgovarajući način navede izvor i naznače promjene. Osoba koja ponovno upotrebljava sadržaj ne smije izmijeniti izvorno značenje ili poruku dokumenata. Sud ne snosi odgovornost za posljedice ponovne uporabe.

Ako određeni sadržaj prikazuje osobe čiji je identitet moguće utvrditi, npr. u slučaju fotografija koje prikazuju osoblje Suda, ili ako uključuje djela trećih strana, dužni ste zatražiti dodatno dopuštenje. Ako dobijete dopuštenje, njime se poništava i zamjenjuje prethodno opisano opće dopuštenje i jasno se navode sva ograničenja koja se primjenjuju na uporabu tog sadržaja.

Za uporabu ili reprodukciju sadržaja koji nije u vlasništvu EU a dopuštenje ste po potrebi dužni zatražiti izravno od nositelja autorskih prava.

Softver ili dokumenti na koje se primjenjuju prava industrijskog vlasništva, kao što su patenti, žigovi, registrirani dizajn, logotipi i nazivi, nisu obuhvaćeni politikom Suda o ponovnoj uporabi sadržaja te nemate dozvolu za njihovu uporabu.

Na internetskim stranicama institucija Europske unije unutar domene europa.eu dostupne su poveznice na internetske stranice trećih strana. Sud nema nikakvu kontrolu nad njihovim sadržajem te je stoga preporučljivo da provjerite njihove politike zaštite osobnih podataka i autorskih prava.

Uporaba logotipa Europskog revizorskog suda

Logotip Europskog revizorskog suda ne smije se upotrebljavati bez prethodne suglasnosti Europskog revizorskog suda.



Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2023.

HTMLISBN 978-92-849-1189-9doi:10.2865/233169QJ-09-23-504-HR-Q