Javna revizija u Europskoj uniji internetski je portal s informacijama o zadaćama, položaju, organizaciji, aktivnostima i rezultatima rada 29 vrhovnih revizijskih institucija EU a i njegovih država članica. Druga javna revizijska tijela koja su uspostavljena u nekim državama članicama, kao što su regionalna ili pokrajinska tijela, nisu obuhvaćena ovim portalom.
Informacijama koje su iznesene na portalu Javna revizija u Europskoj uniji naglašava se ključna uloga suvremenih javnih revizijskih tijela u Uniji i opisuje način na koji ona doprinose djelotvornom funkcioniranju naših demokratskih društava. Utvrđivanjem razlika i sličnosti među vrhovnim revizijskim institucijama u EU u ovim se portalom oslikava bogata raznolikost, koja je veoma važno obilježje Europske unije i jedna od njezinih ključnih vrijednosti.

Iznesene informacije prikupljene su u bliskoj suradnji s raznim revizijskim institucijama te Europski revizorski sud želi zahvaliti njima i njihovu osoblju na pruženoj potpori. Kako bi obilježio otvaranje ovog internetskog portala, koji će se redovito ažurirati, Europski revizorski sud pripremio je u siječnju 2019. tiskanu inačicu koja je objavljena u ograničenom broju primjeraka. Inačica portala u formatu pdf dostupna je ovdje.

Nadamo se da će ovaj portal pobuditi zanimanje revizora, donositelja politika i zakonodavaca diljem EU a i šire. Također se nadamo da ćemo njime pružiti dragocjen doprinos aktualnom istraživanju u području javne revizije.

VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE U EU-U I NJEGOVIM
DRŽAVAMA ČLANICAMA — PREGLED

UVOD

Javni nadzor neizostavan je dio demokratskih sustava. Svih 28 zemalja koje su danas članice Europske unije (EU) uvelo je mehanizme za jamčenje odgovornog, transparentnog i pouzdanog nadzora nad javnim rashodima. Upravo je to područje u kojem vrhovne revizijske institucije (VRI) igraju važnu ulogu kao neovisni vanjski revizori.

Vrhovne revizijske institucije neovisno istražuju jesu li javna sredstva upotrijebljena na učinkovit, djelotvoran i ekonomičan način te jesu li javni rashodi nastali i jesu li prihodi prikupljeni u skladu s važećim pravilima. Svojim izvješćima o revizijama, koja su objektivna, nepristrana i utemeljena na činjenicama, pružaju potporu parlamentarnom nadzoru nad radom vlada i time doprinose unaprjeđenju politika, programa, javne uprave i upravljanja državnim financijama. Time se doprinosi izgradnji povjerenja građana u sustav diobe vlasti u našim zemljama, kao i daljnjem razvoju pravilnog funkcioniranja demokratskih društava.

Povrh toga što promiču i jačaju odgovornost i transparentnost vlasti, vrhovne revizijske institucije u EU-u imaju aktivnu ulogu u pružanju potpore izgradnji kapaciteta tijela za javnu reviziju u zemljama izvan EU-a.

Mnoge od 29 vrhovnih revizijskih institucija u EU-u i njegovim državama članicama koje su obuhvaćene ovom zbirkom informacija iza sebe imaju bogato nasljeđe (koje u nekim slučajevima seže unatrag nekoliko stotina godina), dok su druge tek nedavno uspostavljene u njihovu trenutačnom obliku. Struktura, područje nadležnosti i ovlasti većine vrhovnih revizijskih institucija s vremenom se mijenjaju, katkad kao posljedica političkih promjena ili reformi javne uprave. Postojanje neovisne vrhovne revizijske institucije preduvjet je za pristupanje EU-u.

EU I NJEGOVE DRŽAVE ČLANICE

EU je osnovan 1993. Ugovorom iz Maastrichta. Njegovi prethodnici – Europska zajednica za ugljen i čelik (EZUČ), Europska ekonomska zajednica (EEZ) i Europska zajednica za atomsku energiju (EZAE ili Euratom) – osnovani su još 50-ih godina prošlog stoljeća. Od 1993. Uniji se pridružilo 16 zemalja (1995., 2004., 2007. i 2013.). EU trenutačno ima 28 država članica.

VRSTE VRHOVNIH REVIZIJSKIH INSTITUCIJA I UPRAVLJAČKA STRUKTURA

Postoje razne kategorizacije vrhovnih revizijskih institucija. Tradicionalna podjela temelji se na tome vuče li njihova organizacijska struktura korijen u francuskom/latinskom, anglosaksonskom ili germanskom sustavu. Međutim, u današnje se vrijeme ponajprije razvrstavaju u tijela sa sudskim ovlastima i tijela bez sudskih ovlasti. Dodatno se mogu podijeliti na monokratske VRI-jeve, kojima je na čelu jedna osoba (predsjednik ili glavni državni revizor) te VRI-jeve kojima upravlja kolegij (npr. odbor, vijeće, senat ili plenum).

Unutar tog širokog raspona moguće je uvesti dodatne podjele, primjerice na temelju ovlasti VRI-jeva za provedbu revizija na nižim razinama vlasti, ili na temelju odnosa VRI-ja s nacionalnim parlamentom.

UPRAVLJAČKA STRUKTURA VRHOVNIH REVIZIJSKIH INSTITUCIJA

  Upravljačko tijelo / čelnik VRI-ja Broj članova upravljačkog tijela Mandat (u godinama)
AUSTRIJA
Rechnungshof
Predsjednik  1 12 (bez mogućnosti obnove)
BELGIJA
Rekenhof /
Cour des comptes /
Rechnungshof
Opća skupština 12 6 (s mogućnošću obnove)
BUGARSKA
Сметна палата на Република България
Predsjednik i dva potpredsjednika  3 Predsjednik: 7 (bez mogućnosti obnove)
Potpredsjednici: 7 (s mogućnošću obnove)
HRVATSKA
Državni ured za reviziju
Glavni državni revizor  1 8 (s mogućnošću obnove)
CIPAR
Eλεγκτική Υπηρεσία της Κυπριακής Δημοκρατίας
Glavni državni revizor  1 Neograničen do zakonske dobi za umirovljenje
ČEŠKA REPUBLIKA
Nejvyšší kontrolní úřad
Odbor 17 Predsjednik i potpredsjednik:
9 (s mogućnošću obnove)
Članovi: neograničen mandat do zakonske dobi za umirovljenje
DANSKA
Rigsrevisionen
Glavni državni revizor  1 6 (s mogućnošću jednokratnog produženja za četiri godine)
ESTONIJA
Riigikontroll
Glavni državni revizor  1 5 (s mogućnošću obnove)
FINSKA
Valtiontalouden tarkastusvirasto
Glavni državni revizor  1 6 (s mogućnošću obnove)
FRANCUSKA
Cour des comptes
Prvi predsjednik i 6 predsjednika vijeća  7 Neograničen do zakonske dobi za umirovljenje
NJEMAČKA
Bundesrechnungshof
Predsjednik, Senat (odbor) 16 Predsjednik: 12 (bez mogućnosti obnove)
Ravnatelji: neograničen mandat do zakonske dobi za umirovljenje
GRČKA
Ελεγκτικό Συνέδριο
Plenum 42 Predsjednik: 4 (bez mogućnosti obnove)
Članovi i sudci: neograničen mandat do zakonske dobi za umirovljenje
MAĐARSKA
Állami Számvevőszék
Predsjednik  1 12 (s mogućnošću obnove)
IRSKA
Office of the Comptroller and Auditor General
Glavni državni revizor  1 Neograničen do zakonske dobi za umirovljenje
ITALIJA
Corte dei conti
Predsjednik  1 Neograničen do zakonske dobi za umirovljenje
LATVIJA
Latvijas Republikas Valsts kontrole
Vijeće, glavni državni revizor  7 4 (najviše dva uzastopna mandata)
LITVA
Valstybės Kontrolė
Glavni državni revizor  1 5 (s mogućnošću jednokratne obnove)
LUKSEMBURG
Cour des comptes
Predsjednik, potpredsjednik i tri glavna revizora  5 6 (s mogućnošću obnove)
MALTA
National Audit Office
Glavni državni revizor  1 5 (s mogućnošću jednokratne obnove)
NIZOZEMSKA
Algemene Rekenkamer
Odbor  5 Neograničen do zakonske dobi za umirovljenje
POLJSKA
Najwyższa Izba Kontroli
Predsjednik i (u određenim slučajevima) kolegij 18 Predsjednik: 6 (s mogućnošću jednokratne obnove)
Kolegij: 3 (s mogućnošću obnove)
PORTUGAL
Tribunal de Contas
Predsjednik i plenum 19 Predsjednik: 4 (s mogućnošću obnove)
Članovi: neograničen
RUMUNJSKA
Curtea de Conturi a României
Plenum 18 9 (bez mogućnosti obnove)
SLOVAČKA
Najvyšší kontrolný úrad Slovenskej republiky
Predsjednik  1 7 (s mogućnošću jednokratne obnove)
SLOVENIJA
Računsko sodišče Republike Slovenije
Senat  3 9 (s mogućnošću obnove)
ŠPANJOLSKA
Tribunal de Cuentas
Plenum 13 Predsjednik: 3 (s mogućnošću obnove)
Glavni revizori: 9 (s mogućnošću obnove)
Glavni tužitelj: 5 (s mogućnošću obnove)
ŠVEDSKA
Riksrevisionen
Glavni državni revizori  3 7 (bez mogućnosti obnove)
UJEDINJENA KRALJEVINA
National Audit Office
Glavni državni revizor  1 10 (bez mogućnosti obnove)
Europski revizorski sud Kolegij 28 Predsjednik: 3 (s mogućnošću obnove)
Članovi: 6 (s mogućnošću obnove)

NEOVISNOST

Vrhovne revizijske institucije u EU-u neovisna su javna tijela. Njihova neovisnost o zakonodavnoj, izvršnoj i sudskoj vlasti zajamčena je ustavom. Ovisno o ovlastima koje su im povjerene, VRI-jevi mogu provoditi ex ante ili ex post provjere kako bi provjerili zakonitost i pravilnost prihoda i rashoda, kao i ekonomičnost, učinkovitost i djelotvornost politika, programa i mjera, ili pak funkcioniranje javne uprave. Neki VRI-jevi također provode evaluaciju učinka javnih politika i programa.

SUDSKE OVLASTI

Određeni VRI-jevi imaju poseban status kao institucije sa sudskom nadležnošću. To im omogućuje da pokreću sudske postupke protiv upravitelja javnih sredstava ili računovođa koji bi mogli biti povezani s nepravilnostima u pogledu javnih rashoda i imovine. Sudske ovlasti VRI-jevima pružaju sredstvo za javno utvrđivanje osobne odgovornosti i sankcioniranje pojedinaca u javnoj službi.

ODNOS S PARLAMENTOM

Odnosi između vrhovnih revizijskih institucija i parlamenata u EU-u raznoliki su kao i sama tijela za javnu reviziju. Neki su VRI-jevi neovisna tijela, dok neki čine sastavni dio strukture parlamentarnog nadzora.

VRI-jevi SA SUDSKIM OVLASTIMA / VRI-jevi KOJI PROVODE EX ANTE REVIZIJE / VRI-jevi KOJI SU DIO STRUKTURE PARLAMENTARNOG NADZORA

  Sudske ovlasti Ex ante revizija Dio strukture parlamentarnog nadzora
AUSTRIJA
Rechnungshof
   
BELGIJA
Rekenhof /
Cour des comptes /
Rechnungshof
   
BUGARSKA
Сметна палата на Република България
     
HRVATSKA
Državni ured za reviziju
     
CIPAR
Eλεγκτική Υπηρεσία της Κυπριακής Δημοκρατίας
     
ČEŠKA REPUBLIKA
Nejvyšší kontrolní úřad
     
DANSKA
Rigsrevisionen
   
ESTONIJA
Riigikontroll
     
FINSKA
Valtiontalouden tarkastusvirasto
   
FRANCUSKA
Cour des comptes
   
NJEMAČKA
Bundesrechnungshof
     
GRČKA
Ελεγκτικό Συνέδριο
 
MAĐARSKA
Állami Számvevőszék
   
IRSKA
Office of the Comptroller and Auditor General
   
ITALIJA
Corte dei conti
 
LATVIJA
Latvijas Republikas Valsts kontrole
     
LITVA
Valstybės Kontrolė
   
LUKSEMBURG
Cour des comptes
     
MALTA
National Audit Office
   
NIZOZEMSKA
Algemene Rekenkamer
     
POLJSKA
Najwyższa Izba Kontroli
   
PORTUGAL
Tribunal de Contas
 
RUMUNJSKA
Curtea de Conturi a României
     
SLOVAČKA
Najvyšší kontrolný úrad Slovenskej republiky
     
SLOVENIJA
Računsko sodišče Republike Slovenije
   
ŠPANJOLSKA
Tribunal de Cuentas
 
ŠVEDSKA
Riksrevisionen
   
UJEDINJENA KRALJEVINA
National Audit Office
   
Europski revizorski sud      

Unatoč njihovoj raznolikosti zajednička je značajka svih VRI-jeva u EU-u i njegovim državama članicama da u pravilu održavaju bliske odnose s parlamentom. Ti odnosi ponajprije uključuju izvješćivanje parlamenta, odnosno dostavljanje revizijskih izvješća. O tim se izvješćima obično raspravlja unutar posebnog odbora, a katkad, ovisno o predmetu revizije, i u okviru odbora koji su zaduženi za određene teme. Predstavnici VRI-jeva u pravilu mogu prisustvovati tim raspravama i/ili sudjelovati u njima. U nekim državama članicama čelnik VRI-ja također ima pravo izjašnjavati se u parlamentarnim raspravama o pitanjima koja su relevantna za rad VRI-ja.

Parlamenti često imaju odlučujuću ulogu u predlaganju i/ili imenovanju čelnika ili upravljačkog tijela određenog VRI-ja. Osim toga, neki parlamenti također sastavljaju i odobravaju proračun VRI-ja ili imenuju vanjskog revizora koji obavlja reviziju financijskih izvještaja VRI-ja.

Naposljetku, neki VRI-jevi imaju i ovlasti za reviziju administrativnih rashoda vlastitih nacionalnih parlamenata.

PRORAČUNSKA SREDSTVA I OSOBLJE

Postoje znatne razlike u ljudskim i financijskim resursima kojima različiti VRI-jevi raspolažu, čak i ako se te vrijednosti sagledaju u odnosu na broj stanovnika ili iznos proračunskih sredstava nad kojima se provodi revizija. U tim se razlikama ne odražavaju samo zadaće i organizacija VRI-ja, već i općenitije značajke određene države članice i njezine državne uprave.

U 29 VRI-jeva u EU-u i njegovim državama članicama ukupno je zaposleno više od 17 000 djelatnika. VRI-jevi četiriju najvećih država članica EU-a (Njemačka, Francuska, Ujedinjena Kraljevina i Italija, koje zajedno imaju gotovo 280 milijuna stanovnika) zapošljavaju otprilike 6 000 djelatnika, dok je u VRI-jevima ostalih država članica (koje zajedno imaju 236 milijuna stanovnika) zaposleno otprilike 11 000 djelatnika.

Općenito govoreći, u većim zapadnoeuropskim VRI-jevima udio žena u osoblju u pravilu je manji te je osoblje u prosjeku starije, dok je u istočnoeuropskim VRI-jevima prosječna dob u pravilu niža te među osobljem prevladavaju žene.

Na razini cjelokupnog EU-a u VRI-jevima je u prosjeku zaposlen jedan član osoblja na svakih 20 000 građana. Međutim, postoje znatne razlike među pojedinačnim državama članicama. Proračunska sredstva VRI-jeva u gotovo svim slučajevima čine manje od 0,1 % ukupnog državnog proračuna.

OSOBLJE I PRORAČUNI VRHOVNIH REVIZIJSKIH INSTITUCIJA

SUBJEKTI REVIZIJE

Vrhovne revizijske institucije EU-a imaju središnju ulogu u procesu javne odgovornosti. Kao vanjski revizori izvršne vlasti VRI-jevi procjenjuju mjeru u kojoj su provedbom državnih politika i potrošnjom sredstava ostvareni predviđeni ciljevi, provjeravaju upravljanje javnim financijama i podnose izvješća o financijskim izvještajima javnih tijela te na taj način parlamentima pružaju neovisne informacije i jamstva.

GLAVNE KATEGORIJE REVIZIJA

FINANCIJSKE REVIZIJE uključuju ispitivanje dokumenata, izvješća, sustava unutarnje kontrole i unutarnje revizije, računovodstvenih i financijskih postupaka te drugih evidencija radi utvrđivanja toga prikazuje li se u financijskim izvještajima istinit i vjeran financijski položaj i jesu li rezultati financijskih aktivnosti u skladu s prihvaćenim računovodstvenim standardima i načelima.

REVIZIJAMA USKLAĐENOSTI provjerava se je li ekonomsko i financijsko upravljanje subjektom, aktivnošću ili programom nad kojima se provodi revizija u skladu s važećim pravnim i regulatornim odredbama.

REVIZIJE USPJEŠNOSTI (ili učinkovitosti) obuhvaćaju ispitivanje programa, operacija, upravljačkih sustava i postupaka tijela i institucija koje upravljaju sredstvima kako bi se procijenilo upotrebljavaju li ta sredstva na ekonomičan, učinkovit i djelotvoran način.

VRI-jevi nadziru prihode i rashode državnih proračuna na središnjoj ili saveznoj razini te u nekim državama članicama mogu provoditi i revizije na razini regionalnih, lokalnih ili općinskih vlasti. Iako su subjekti njihovih revizija u prvom redu ministarstva i državna tijela, oni mogu uključivati i poduzeća u državnom vlasništvu, kao što su radiotelevizije, visokoškolske ustanove ili središnje banke.

Većina VRI-jeva ima ovlasti za reviziju svih javnih prihoda i rashoda, uključujući na razini privatnih društava ili pojedinačnih korisnika.

RAZINE VLASTI OBUHVAĆENE REVIZIJOM KOJU PROVODI VRHOVNA REVIZIJSKA INSTITUCIJA

  Središnja
vlast
Regionalna
vlast
Lokalna
vlast
Državna
poduzeća
Javna tijela Općine Drugi
korisnici
AUSTRIJA
Rechnungshof
BELGIJA
Rekenhof /
Cour des comptes /
Rechnungshof
   
BUGARSKA
Сметна палата на Република България
   
HRVATSKA
Državni ured za reviziju
CIPAR
Eλεγκτική Υπηρεσία της Κυπριακής Δημοκρατίας
 
ČEŠKA REPUBLIKA
Nejvyšší kontrolní úřad
     
DANSKA
Rigsrevisionen
   
ESTONIJA
Riigikontroll
   
FINSKA
Valtiontalouden tarkastusvirasto
 
FRANCUSKA
Cour des comptes
     
NJEMAČKA
Bundesrechnungshof
     
GRČKA
Ελεγκτικό Συνέδριο
MAĐARSKA
Állami Számvevőszék
 
IRSKA
Office of the Comptroller and Auditor General
     
ITALIJA
Corte dei conti
LATVIJA
Latvijas Republikas Valsts kontrole
LITVA
Valstybės Kontrolė
 
LUKSEMBURG
Cour des comptes
     
MALTA
National Audit Office
   
NIZOZEMSKA
Algemene Rekenkamer
     
POLJSKA
Najwyższa Izba Kontroli
PORTUGAL
Tribunal de Contas
RUMUNJSKA
Curtea de Conturi a României
 
SLOVAČKA
Najvyšší kontrolný úrad Slovenskej republiky
SLOVENIJA
Računsko sodišče Republike Slovenije
ŠPANJOLSKA
Tribunal de Cuentas
ŠVEDSKA
Riksrevisionen
     
UJEDINJENA KRALJEVINA
National Audit Office
   
Europski revizorski sud

ODABIR TEMA ZA REVIZIJU I IZRADA PROGRAMA

U procesu odabira i planiranja revizija uzimaju se u obzir različiti kriteriji, kao što su rizik i učinak te budući razvoj određenih područja politika. Velik broj VRI-jeva primjenjuje postupke godišnje izrade programa i sastavlja planove revizija na temelju višegodišnjih strategija i godišnjih procjena rizika. Takvim se spojem srednjoročnog i dugoročnog planiranja ostavlja prostor za fleksibilnost i VRI-jevima omogućava da reagiraju na nepredviđene događaje.

KONAČNO DONOŠENJE ODLUKA – MONOKRATSKA STRUKTURA / KOLEGIJ

U nekim zemljama parlament (parlamentarni zastupnici i/ili odbori), ministri ili čak i fizičke osobe / privatne organizacije mogu zatražiti od VRI-ja da provede određenu reviziju. Međutim, osim u nekoliko iznimnih slučajeva, VRI-jevi nisu dužni provesti takve revizije.

U slučajevima u kojima je na čelu VRI-ja jedna osoba u pravilu je čelnik VRI-ja taj koji donosi konačnu odluku o tome koje će se revizije provesti. U svim drugim slučajevima tu odluku zajednički donosi upravljačko tijelo ili kolegij.

REVIZIJSKI DOKAZI I PRAĆENJE MJERA PODUZETIH U POGLEDU PREPORUKA IZ PRETHODNIH REVIZIJA

VRI-jevi prikupljaju revizijske dokaze pregledavanjem dokumentacije, analiziranjem podataka, obavljanjem razgovora i provedbom terenskih provjera, primjerice u poslovnim prostorima subjekta revizije ili na lokaciji projekta. U tu svrhu VRI-jevi imaju pravo pristupa svim informacijama koje smatraju potrebnima za provedbu svojih zadaća te je osoblje subjekata revizije dužno surađivati s revizorima iz VRI-jeva.

Takva sloboda pristupa uravnotežuje se strogim obvezama u pogledu povjerljivosti kojih se revizori moraju pridržavati kad je riječ o informacijama koje dobiju tijekom provedbe revizija.

IZVJEŠĆIVANJE

VRI-jevi na temelju revizija sastavljaju izvješća u kojima iznose nalaze i opažanja, ističu nepravilnosti, izvode revizijske zaključke i iznose preporuke za otklanjanje nedostataka. Te su preporuke važan element svakog revizijskog izvješća jer donositeljima politika služe kao dragocjene smjernice. One im mogu pomoći da povećaju djelotvornost, učinkovitost i ekonomičnost upravljanja javnim rashodima i usklađenost tog upravljanja s važećim pravilima te mogu doprinijeti sprječavanju pogrešaka, nepravilnosti i nesvrsishodne potrošnje.

Određeni VRI-jevi također imaju pravo donositi mišljenja o (nacrtima) zakona o temama koje su u njihovoj nadležnosti, primjerice o financijskom upravljanju, i to na vlastitu inicijativu ili na konkretan zahtjev zakonodavca.

PUBLIKACIJE

VRI-jevi u pravilu objavljuju godišnja izvješća o reviziji godišnjih financijskih izvještaja države i o izvršenju državnog proračuna. Povrh toga, neki VRI-jevi objavljuju izvješća o financijskim izvještajima određenih institucija ili tijela (kao što su parlament, šef države ili sustavi socijalne skrbi). Određeni VRI-jevi također donose revizorska mišljenja o financijskim izvještajima institucija i tijela i o godišnjim financijskim izvještajima države.

Povrh toga, VRI-jevi objavljuju revizijska izvješća o posebnim temama, mišljenja o (nacrtima) zakonskih akata, publikacije koje se temelje na obavljenim pregledima i izvješća o praćenju mjera poduzetih na temelju revizija. Nekoliko VRI-jeva također objavljuje dokumente za raspravu, analize i studije ili pak tematske publikacije s osnovnim informacijama o revizijama relevantnih subjekata.

Nadalje, neki VRI-jevi redovito objavljuju izvješća o upravljanju fondovima EU-a u njihovoj zemlji i o njihovoj uporabi.

Konačno, nekoliko VRI-jeva objavljuje godišnja izvješća o radu, časopise ili druge dokumente koji sadržavaju dodatne informacije o njihovu radu.

OBJAVA REZULTATA REVIZIJA

VRI-jevi obično podnose svoja izvješća parlamentu, u pravilu odborima koji su zaduženi za proračunska pitanja i/ili druge teme obuhvaćene određenom revizijom. VRI-jevi također u pravilu objavljuju većinu svojih revizijskih izvješća. Međutim, postoje određene iznimke kad je riječ o izvješćima u kojima se obrađuju osjetljiva pitanja (kao što je obrana) ili u slučajevima u kojima se primjenjuju posebne obveze u pogledu povjerljivosti.

Društveni mediji redovito se upotrebljavaju za povećanje uključenosti građana i medija te izravan dijalog s njima.

SURADNJA

Suradnja s drugim vrhovnim revizijskim institucijama

SURADNJA MEĐU VRHOVNIM REVIZIJSKIM INSTITUCIJAMA EU-a

VRI-jevi država članica i Europski revizorski sud (Sud) održavaju blisku suradnju. Ta se suradnja odvija u okviru Kontaktnog odbora, čiji su članovi čelnici VRI-jeva u EU-u i Suda. Kontaktni odbor EU-a može osnivati radne i projektne skupine zadužene za određene teme povezane s EU-om te ima funkciju aktivne mreže profesionalnih kontakata između djelatnika VRI-jeva u EU-u.

Istim člankom UFEU-a kojim je propisano da Sud treba surađivati i povezivati se s VRI-jevima u EU-u također je predviđeno da revizori VRI-jeva država članica EU-a mogu sudjelovati (kao promatrači) u revizijama koje Sud provodi na njihovu državnom teritoriju. Sud primjenjuje standardni postupak u okviru kojeg obavještava VRI određene države članice da planira provesti reviziju u predmetnoj zemlji. VRI države članice potom može odlučiti hoće li odrediti članove vlastitog osoblja koji će se priključiti revizorskom timu Suda tijekom njegovih terenskih posjeta. Osim toga, VRI-jevi u EU-u mogu provoditi zajedničke ili koordinirane revizije odabranih tema.

VRI-jevi u EU-u usto tradicionalno surađuju na bilateralnoj osnovi. Ta suradnja uključuje, primjerice, razmjenu informacija o revizijskim metodologijama i rezultatima, kao i privremenu razmjenu revizijskog osoblja.

SURADNJA S DRUGIM VRHOVNIM REVIZIJSKIM INSTITUCIJAMA IZVAN EU-a

VRI-jevi u EU-u mogu sudjelovati u istorazinskim ocjenama ili aktivnostima jačanja kapaciteta kao što su twinning projekti, čija je svrha pomoći VRI-jevima iz zemalja izvan EU-a da razviju svoje pravne i institucionalne temelje.

U svrhu potpore VRI-jevima zemalja kandidatkinja za članstvo u EU-u uspostavljena je posebna mreža za promicanje i olakšavanje suradnje među državama članicama EU-a te zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama za članstvo u EU-u, i to ponajprije u obliku praktične i aktivne suradnje u manjim skupinama.

Niz VRI-jeva u EU-u također blisko surađuje s tijelima za javnu reviziju u zemljama s kojima njihova država članica održava bliske odnose iz povijesnih razloga i/ili koje su dio njihove jezične zajednice.

Suradnja s drugim tijelima za javnu reviziju na nacionalnoj razini

Ovisno o njihovu sustavu vlasti države članice EU-a povjerile su zadaće javne revizije tijelima koja djeluju na saveznoj, državnoj, regionalnoj, pokrajinskoj ili općinskoj razini. U zemljama sa samostalnim regionalnim uredima za reviziju VRI-jevi svoje revizije u pravilu usmjeravaju na razinu središnje vlasti te, u relevantnim slučajevima, surađuju s drugim tijelima za javnu reviziju u svojim državama članicama.

Suradnja s međunarodnim organizacijama

Svi VRI-jevi u EU-u članovi su INTOSAI-ja i EUROSAI-ja.

INTOSAI

Međunarodna organizacija vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI) pruža institucionalizirani okvir za vrhovne revizijske institucije u svrhu promicanja razvoja i prijenosa znanja, poboljšanja državne revizije diljem svijeta te jačanja stručnih sposobnosti, položaja i utjecaja vrhovnih revizijskih institucija u njihovim matičnim zemljama.

INTOSAI je osnovan 1953. godine kao autonomna, neovisna i nepolitička organizacija. INTOSAI ima poseban savjetodavni status pri Ekonomsko-socijalnom vijeću (ECOSOC) Ujedinjenih naroda.

Glavno tajništvo INTOSAI-ja vodi vrhovna revizijska institucija Republike Austrije.

Vrhovne revizijske institucije u EU-u sudjeluju u raznim projektima INTOSAI-ja, kao što je Forum INTOSAI-ja za stručna očitovanja (FIPP) u okviru kojeg se određuju međunarodni revizijski standardi (ISSAI) kojima se utvrđuju osnovni preduvjeti koje VRI-jevi moraju ispuniti kao i temeljna načela revizije javnih tijela.

(Izvor: INTOSAI)

EUROSAI

Europska organizacija vrhovnih revizijskih institucija (EUROSAI) jedna je od triju regionalnih skupina INTOSAI-ja. Osnovana je 1990. godine s 30 članova (VRI-jevi 29 europskih država i Europski revizorski sud). Do 2018. broj članova porastao je na 50 (VRI-jevi 49 europskih država i Europski revizorski sud).

Glavno tajništvo EUROSAI-ja vodi vrhovna revizijska institucija Kraljevine Španjolske.

(Izvor: EUROSAI)

Osim toga, VRI-jevi u EU-u sudjeluju u projektima koje provodi čitav niz različitih organizacija u području javne revizije, a neki djeluju kao vanjski revizori međunarodnih, međuvladinih ili nadnacionalnih organizacija, kao što su Ujedinjeni narodi (UN) i njihove specijalizirane agencije, Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) ili Svjetska trgovinska organizacija (WTO). Na taj način također jamče redovitu i učinkovitu uporabu financijskih doprinosa koje njihove zemlje daju takvim organizacijama.

Naposljetku, uobičajena je praksa VRI-jeva u EU-u da sudjeluju u inicijativama za suradnju s međunarodnim organizacijama (kao što su OECD, Međuparlamentarna unija (IPU), Institut unutarnjih revizora (IIA) i Međunarodna federacija računovođa (IFAC)). Takva je vrsta suradnje obično usmjerena na aktualna pitanja povezana s javnom revizijom te može uključivati upućivanja na rad u drugim institucijama, tečajeve osposobljavanja, razmjenu znanja i druge oblike razmjene profesionalnih iskustava.

INFORMATIVNI ČLANCI

EUROPSKA UNIJA

EUROPSKI REVIZORSKI SUD

Od 1977.

Internetske stranice: www.eca.europa.eu

Misija:

Doprinositi unaprjeđenju financijskog upravljanja EU-om, promicati odgovornost i transparentnost te djelovati kao neovisni zaštitnik financijskih interesa građana EU-a. Europski revizorski sud upozorava na rizike, pruža jamstva te upućuje na nedostatke i ističe uspjehe. Istodobno daje smjernice donositeljima politika i zakonodavcima EU-a o tome kako poboljšati upravljanje politikama i programima EU-a te zajamčiti da građani EU-a znaju kako se troši njihov novac.

OPĆE INFORMACIJE

— PRAVNA OSNOVA

ZADAĆE

Europski revizorski sud (Sud) ispituje sve prihode i rashode tijela, ureda i agencija koje je osnovao EU.

Sud procjenjuje je li se dobro upravljalo financijskim sredstvima EU-a te jesu li svi prihodi primljeni i jesu li svi rashodi nastali u skladu s važećim propisima. Sud Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja godišnju izjavu o jamstvu u pogledu zakonitosti i pravilnosti uporabe financijskih sredstava EU-a. Također izvješćuje o svim uočenim nepravilnostima.

Sud izrađuje godišnje izvješće nakon zaključenja svake financijske godine. Također može u bilo kojem trenutku iznijeti opažanja o posebnim pitanjima, posebice u obliku tematskih izvješća, kao i donositi mišljenja.

KLJUČNO ZAKONODAVSTVO

  • Članci 285. – 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
  • Uredba o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije.

SUBJEKTI REVIZIJE

Sud provodi reviziju svih aspekata izvršenja proračuna EU-a. Glavni je subjekt revizije Europska komisija, koju Sud obavještava o svojim revizijskim aktivnostima i pristupu, kao i o relevantnim rezultatima revizije.

Osim 30 glavnih uprava Europske komisije, revizijom koju provodi Sud obuhvaćeni su:

  • europski razvojni fondovi
  • 41 agencija i izvršna agencija, osam zajedničkih poduzeća i dva druga tijela
  • Europska investicijska banka i Europski investicijski fond
  • Europska središnja banka
  • poslovi EU-a povezani s pozajmljivanjem i zaduživanjem (npr. Mehanizam za europsku financijsku stabilnost)
  • jedinstveni nadzorni mehanizam i jedinstveni sanacijski mehanizam.

— STRUKTURA

VRSTA VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE

Kolegij bez sudskih ovlasti.

POLOŽAJ VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE U SUSTAVU VLASTI

Sud je vanjski revizor Europske unije. Ujedno je jedna od sedam institucija EU-a te je potpuno neovisan u provedbi svojih revizija.

Sud sam sastavlja svoj poslovnik koji se dostavlja Vijeću na potvrdu.

ODNOS S EUROPSKIM PARLAMENTOM / VIJEĆEM / PARLAMENTIMA DRŽAVA ČLANICA

Sva svoja izvješća i mišljenja, uključujući godišnje izvješće, Sud predstavlja Europskom parlamentu i Vijeću. Ta izvješća pružaju temelj za godišnji postupak davanja razrješnice za proračun EU-a te ih zakonodavci mogu upotrijebiti u svojem tekućem radu.

EUROPSKI PARLAMENT

Predsjednik Suda predstavlja godišnje izvješće Odboru Europskog parlamenta za proračunski nadzor (CONT) na njegovoj plenarnoj raspravi te je pozvan da sudjeluje na plenarnoj raspravi Europskog parlamenta o davanju razrješnice. Članove Suda redovito se poziva da predstave relevantna izvješća Suda Odboru za proračunski nadzor te drugim odborima i radnim skupinama Europskog parlamenta.

VIJEĆE EU-a

Predsjednik Suda predstavlja godišnje izvješće Vijeću za ekonomske i financijske poslove (Ecofin) i može biti pozvan da predstavi odabrana tematska izvješća od posebnog interesa.

Suradnja Suda s Vijećem na operativnoj se razini uglavnom odvija preko Odbora za proračun, koji je zadužen za sva financijska pitanja, uključujući postupak davanja razrješnice. Izvješća Suda predstavljaju se odgovarajućim pripremnim tijelima Vijeća čija je zadaća dogovoriti nacrt zaključaka Vijeća, koje Vijeće potom donosi na višoj razini.

PARLAMENTI DRŽAVA ČLANICA EU-a

Sud također dostavlja svoja izvješća i mišljenja relevantnim parlamentarnim odborima u državama članicama. Osim toga, članovi Suda mogu predstaviti publikacije Suda, posebice godišnja i tematska izvješća, u parlamentima država članica.

— ORGANIZACIJA

ČELNIK

PREDSJEDNIK

Klaus-Heiner Lehne preuzeo je dužnost predsjednika u listopadu 2016.

MANDAT

3 godine s mogućnošću obnove

NAČIN ODABIRA

Predsjednika odabiru članovi Suda iz vlastitih redova.

UPRAVLJAČKO TIJELO

Kolegij sastavljen od 28 članova – po jednog iz svake države članice EU-a.

Članovi Suda obavljaju svoje dužnosti potpuno neovisno i u općem interesu EU-a, na što se obvezuju prisegom koju polažu pred Sudom Europske unije nakon preuzimanja dužnosti.

MANDAT

6 godina s mogućnošću obnove.

NAČIN ODABIRA

Svakog člana Suda imenuje Vijeće EU-a nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i na temelju prijedloga vlade matične države članice.

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Sud je organiziran u pet revizijskih vijeća uz Odbor za kontrolu kvalitete revizija, Upravni odbor i Glavno tajništvo. Predsjedniku, svakom revizijskom vijeću i Odboru za kontrolu kvalitete revizija potporu u njihovu radu pružaju uprave u koje se raspoređuje revizijsko osoblje.

Predsjednik je na čelu kolegija koji u punom sastavu ima 28 članova te se obično sastaje dvaput mjesečno radi rasprave i usvajanja dokumenata kao što su izvješća o općem proračunu EU-a i europskim razvojnim fondovima, koja su glavne godišnje publikacije Suda.

PREDSJEDNIŠTVO

Predsjedniku u njegovu radu potporu pruža Uprava predsjedništva, koja je odgovorna za strategiju, izradu programa rada, planiranje i upravljanje uspješnošću, međuinstitucijske odnose, komunikaciju i odnose s medijima.

Osim toga, Služba za pravna pitanja i odjel za unutarnju reviziju izravno odgovaraju predsjedniku.

REVIZIJSKA VIJEĆA

Sud raspoređuje članove u jedno od pet revizijskih vijeća.

Rad svakog vijeća temelji se na određenoj temi povezanoj s politikama EU-a te je na čelu svakog vijeća doajen, koji se odabire među članovima tog vijeća na dvogodišnji mandat s mogućnošću obnove. Svaki član zadužen je za obavljanje određenih revizijskih zadataka.

Svako vijeće ima dvojaku ulogu:

  • usvajati tematska izvješća, posebna godišnja izvješća i mišljenja
  • pripremati godišnja izvješća o proračunu EU-a i europskim razvojnim fondovima koje usvaja Sud u punom sastavu.

ODBOR ZA KONTROLU KVALITETE REVIZIJA

Odbor za kontrolu kvalitete revizija sastoji se od člana zaduženog za kontrolu kvalitete revizija i pet drugih članova (po jednog predstavnika svakog revizijskog vijeća). Odbor se bavi revizijskim politikama, standardima i metodologijom Suda, potporom revizijama te njihovim razvojem i kontrolom njihove kvalitete. Zadužen je za metodološke aspekte i provodi provjere kvalitete revizijskih postupaka na razini cijelog Suda.

UPRAVNI ODBOR

Odluke o širim strateškim i administrativnim pitanjima donose Upravni odbor i, u relevantnim slučajevima, kolegij članova.

Upravni odbor čine predsjednik Suda (koji je ujedno njegov predsjedatelj), doajeni svih revizijskih vijeća, član zadužen za međuinstitucijske odnose i član zadužen za kontrolu kvalitete revizija. Bavi se administrativnim pitanjima i odlukama o pitanjima u vezi sa strategijom, vanjskim odnosima i komunikacijom.

GLAVNI TAJNIK

Kolegij Suda imenuje glavnog tajnika na obnovljivi mandat od šest godina.

Glavni tajnik u prvom je redu odgovoran za službe podrške reviziji (kadrovski poslovi, informacijske tehnologije, prevođenje, logistika itd.).

— RESURSI

OSOBLJE

  • Broj članova osoblja: 853 (2017.) (od toga otprilike 65 % članova osoblja radi na revizijskim poslovima)
  • Osoblje se zapošljava iz svih država članica EU-a, u pravilu na temelju otvorenih natječaja na razini cijelog EU-a.
  • Zastupljenost spolova: ♂ 50 %; ♀ 50 %

PRORAČUN

  • Sud se financira iz općeg proračuna Europske unije.
  • 141 milijun eura (2017.), u cijelosti administrativni rashodi.
  • Proračun Suda čini manje od 0,1 % ukupnih rashoda EU-a i otprilike 1,5 % ukupnih administrativnih rashoda.

REVIZIJSKE AKTIVNOSTI

— DJELOKRUG REVIZIJA

Revizije se provode pregledom dokumentacije i, po potrebi, obavljanjem terenskih posjeta u drugim institucijama EU-a i u svim tijelima, uredima ili agencijama koje upravljaju prihodima ili rashodima u ime EU-a. Na aktivnosti Europske investicijske banke (EIB) u vezi s upravljanjem prihodima i rashodima EU-a primjenjuju se posebni postupci.

U državama članicama revizija se provodi u suradnji s vrhovnim revizijskim institucijama ili, ako one nemaju potrebne ovlasti, u suradnji s nadležnim nacionalnim službama. Sud surađuje s vrhovnim revizijskim institucijama država članica u duhu povjerenja pri čemu obje strane zadržavaju neovisnost.

— PLANIRANJE REVIZIJSKIH AKTIVNOSTI

Sud samostalno odlučuje o svojem programu rada. Pritom primjenjuje godišnji postupak izrade programa koji se temelji na višegodišnjoj procjeni rizika u različitim područjima politika.

Odbori Europskog parlamenta mogu dostaviti Sudu na razmatranje prijedloge za moguće teme revizija.

Sud objavljuje program rada na svojim internetskim stranicama.

— REVIZIJSKE METODE

Sud u okviru revizija ispituje mjeru u kojoj su ispunjeni ciljevi politika EU-a te procjenjuje način na koji je proračun EU-a prikazan u računovodstvenoj dokumentaciji i financijsko upravljanje tim proračunom.

Sud provodi različite vrste revizija:

  • revizije uspješnosti, kojima se ispituju djelotvornost, učinkovitost i ekonomičnost politika i programa EU-a. Njima se provjerava ostvarena vrijednost za uloženi novac te se naglasak stavlja na posebne teme povezane s upravljanjem ili proračunom. Odabiru se na temelju kriterija kao što su javni interes, potencijal za poboljšanja te rizik od nezadovoljavajuće uspješnosti ili nepravilnosti
  • financijske revizije i revizije usklađenosti, kojima se ispituje pouzdanost računovodstvene dokumentacije te zakonitost i pravilnost povezanih transakcija (posebno izjava o jamstvu) te procjene usklađenosti sustava i transakcija u određenom proračunskom području s pravilima i propisima kojima su oni uređeni.

Sud provodi revizije u skladu s međunarodnim revizijskim standardima (ISSAI), koje primjenjuje u posebnom kontekstu EU-a, i vlastitim etičkim kodeksom.

U svojem se radu vodi priručnicima za revizije uspješnosti i usklađenosti kao i praktičnim smjernicama koje su objavljene na njegovim internetskim stranicama.

REZULTATI RADA

— IZVJEŠĆA I DRUGE PUBLIKACIJE

Publikacije koje Sud objavljuje uključuju:

  • godišnja izvješća, koja uglavnom sadržavaju rezultate financijskih revizija i revizija usklađenosti proračuna EU-a i europskih razvojnih fondova, ali i informacije o proračunskom upravljanju i aspektima uspješnosti
  • posebna godišnja izvješća o agencijama, decentraliziranim tijelima i zajedničkim poduzećima i drugim tijelima EU-a
  • tematska izvješća, u kojima se iznose rezultati odabranih revizija kojima su obuhvaćena određena područja politike, rashodovna područja ili pitanja u vezi s proračunom i upravljanjem
  • mišljenja o novim ili izmijenjenim zakonskim aktima sa znatnim učinkom na financijsko upravljanje koja se izrađuju na zahtjev drugih institucija ili na vlastitu inicijativu Suda
  • publikacije koje se temelje na obavljenim pregledima, kao što su:
    • panoramski pregledi, opisne i analitičke publikacije u kojima se obrađuju složena i opsežna područja politika ili pitanja u vezi s upravljanjem i u kojima Sud iznosi svoje stečeno iskustvo i znanje o odabranoj temi, često s međusektorskog stajališta
    • informativni dokumenti, koji su po svojoj naravi slični panoramskim pregledima (opisne i analitičke publikacije o pitanjima u vezi s politikama ili upravljanjem), ali u njima se obrađuju uže teme
    • kratki tematski pregledi, u kojima se iznose činjenice povezane s vrlo konkretnim i pitanjima ili problemima i koji, u relevantnim slučajevima, uključuju analizu kojom se olakšava razumijevanje tih činjenica.

— AKTIVNOSTI PROMICANJA REZULTATA RADA

Sve publikacije Suda javno su dostupne na njegovim internetskim stranicama na svim službenim jezicima EU-a. Sud također aktivno radi na promicanju svojih izvješća preko niza kanala, uključujući društvene medije.

— SURADNJA S DRUGIM SUBJEKTIMA

Sud održava stalnu blisku suradnju s nacionalnim vrhovnim revizijskim institucijama i međunarodnim revizijskim organizacijama, obavlja istorazinske ocjene, razmjenjuje informacije sa skupinama za strateško promišljanje i istraživačkim organizacijama te sudjeluje u akademskim raspravama.

 

 

AUSTRIJA

RECHNUNGSHOF

Od 1948.
Osnovan 1761.

Internetske stranice: www.rechnungshof.gv.at

Misija:

Neovisni, objektivni i na usluzi građanima.

OPĆE INFORMACIJE

— PRAVNA OSNOVA

ZADAĆE

Austrijski Revizorski sud neovisna je vrhovna revizijska institucija na razini federacije, saveznih zemalja i općina.

Ispituje je li se državnim sredstvima upravljalo na pravilan način, uključujući državne rashode nastale u okviru javnih institucija i državna sredstva koja upotrebljavaju privatne institucije (prema načelu jedinstvene revizije).

Revizorski sud provjerava jesu li dostupni resursi upotrijebljeni na ekonomičan, učinkovit i djelotvoran način. Povrh revizija i savjetovanja, koji čine njegove temeljne zadaće, Revizorski sud također obavlja i druge zadaće koje su važne za javne politike, kao i niz javnobilježničkih zadaća.

O vrstama, temama i metodologiji revizija koje provodi odlučuje na vlastitu inicijativu i samostalno.

Ustavom je ovlašten za provedbu posebnih revizija, primjerice:

  • na temelju rezolucije austrijskog Saveznog parlamenta ili parlamenata saveznih zemalja
  • na zahtjev zastupnika u austrijskom Saveznom parlamentu ili parlamentima saveznih zemalja
  • na temelju osnovanog zahtjeva Savezne vlade, vlada saveznih zemalja ili saveznih ministara.

Broj takvih zahtjeva ograničen je Ustavom kako bi se zajamčilo da Revizorski sud može neovisno planirati svoje revizije.

Povrh toga, Revizorski sud izvršava važne posebne zadaće, kao što su:

  • prikupljanje saveznih financijskih izvještaja
  • rad na izvještaju o financijskom dugu
  • pregled nacrta zakona i propisa
  • zadaće u skladu sa Zakonom o nespojivosti, Zakonom o ograničenju prihoda i Zakonom o političkim strankama
  • zadaće povezane s izvješćem o prosječnim prihodima i starosnim mirovinama koje isplaćuju poduzeća i agencije Savezne vlade, te
  • sastavljanje mišljenja stručnjaka za arbitražna vijeća u skladu s Paktom o stabilnosti iz 2008.

KLJUČNO ZAKONODAVSTVO

Aktivnosti, zadaće, struktura i položaj Revizorskog suda uređeni su:

  • Poglavljem VI. Saveznog ustavnog zakona (1920.)
  • saveznim zakonom o austrijskom Revizorskom sudu (Zakon o austrijskom Revizorskom sudu iz 1948. – RHG)
  • Zakonom o Ustavnom sudu (u slučaju da se mišljenja Revizorskog suda i određenog pravnog subjekta u pogledu ovlasti i prava razilaze, Revizorski sud može zatražiti od Ustavnog suda da odluči o tom pitanju)
  • Saveznim zakonom o poslovniku Nacionalnog vijeća (parlamenti saveznih zemalja uređuju strateški važno sudjelovanje Revizorskog suda na sastancima odbora i plenarnim zasjedanjima)
  • Ugovorom o funkcioniranju Europske unije (primjenjuje se izravno na reviziju sredstava zajednice EU-a i suradnju s Europskim revizorskim sudom).

SUBJEKTI REVIZIJE

Revizorski sud provodi reviziju financijskih poslova (tj. financijskih aktivnosti) sljedećih subjekata:

  • države, saveznih zemalja, zajednica općina, općina s više od 10 000 stanovnika i drugih pravnih subjekata utvrđenih zakonom
  • zaklada, fondova i instituta kojima upravljaju državne institucije, institucije saveznih zemalja ili općinske institucije ili pojedinci koji su članovi takvih institucija
  • organizacija koje su de facto pod kontrolom države, saveznih država ili općina s najmanje 10 000 stanovnika ili u kojima one imaju najmanje 51 % temeljnog, dioničkog ili vlasničkog kapitala, ili organizacija kojima država, savezne zemlje ili općine upravljaju samostalno ili u suradnji s drugim ugovornim stranama
  • pravnih subjekata na razini države, saveznih zemalja i općina koji upotrebljavaju državna sredstva ili sredstva saveznih zemalja ili općina
  • tijela socijalnog osiguranja i zakonom predviđenih udruga poslodavaca i zaposlenika te strukovnih udruga (komore), te
  • pravnih subjekata osnovanih zakonom, kao što je ORF (austrijska radiotelevizija).

— STRUKTURA

VRSTA VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE

Jedinstven model, s predsjednikom na čelu, pri čemu se revizije obavljaju na razini federacije, saveznih zemalja i općina. Ustrojen je prema vestminsterskom modelu.

POLOŽAJ VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE U SUSTAVU VLASTI

Revizorski sud vrhovna je revizijska institucija Republike Austrije i odgovara izravno Saveznom parlamentu. Revizorski sud djeluje kao:

  • organ Saveznog parlamenta u pitanjima koja se odnose na savezno upravljanje javnim sredstvima i financijsko upravljanje u okviru zakonom predviđenih strukovnih udruga u nadležnosti izvršne vlasti austrijske federacije
  • organ parlamenata saveznih zemalja u pitanjima koja se odnose na savezne zemlje, zajednice općina te upravljanje javnim sredstvima na razini općina, kao i financijsko upravljanje u okviru zakonom predviđenih strukovnih udruga u nadležnosti izvršne vlasti saveznih zemalja.

Revizorski sud neovisan je o Saveznoj vladi i vladama saveznih zemalja te se na njega isključivo primjenjuju zakonske odredbe, čime se svrstava u zakonodavnu vlast.

ODNOS S PARLAMENTOM/VLADOM

Predsjednik Revizorskog suda razmjenjuje informacije sa Saveznim parlamentom i njegovim odborima izravno i osobno ili preko zastupnika kojeg je sam imenovao.

Predsjednik ima pravo sudjelovati na raspravama koje se održavaju u Saveznom parlamentu i njegovim (pod-)odborima u vezi s izvješćima Revizorskog suda, završnim financijskim izvještajima za savezni proračun, prijedlozima za provedbu konkretnih mjera u okviru ispitivanja upravljanja javnim sredstvima koje provodi Revizorski sud, kao i pododjeljcima Saveznog zakona o financijama koji se odnose na Revizorski sud.

U skladu s detaljnim odredbama Saveznog zakona o poslovniku nacionalnog parlamenta predsjednik Revizorskog suda u raspravama o prethodno navedenim temama uvijek ima pravo na vlastiti zahtjev izraziti svoje mišljenje.

Revizorski sud dostavlja godišnje izvješće o svojim aktivnostima Saveznom parlamentu, parlamentima saveznih zemalja i općinskim vijećima. Saveznom parlamentu, parlamentima saveznih zemalja i općinskim vijećima u bilo kojem trenutku može dostaviti opažanja o pojedinačnim pitanjima i, po potrebi, iznijeti prijedloge. Revizorski sud obavještava Saveznu vladu o svim svojim izvješćima te ih istodobno podnosi Saveznom parlamentu.

Osim toga, Savezni parlament imenuje stalni odbor čija je zadaća raspravljati o izvješćima Revizorskog suda. Članovi stalnog odbora imenuju se vodeći računa o načelu ravnomjerne zastupljenosti.

— ORGANIZACIJA

ČELNIK

PREDSJEDNICA

Margit Kraker imenovana je 1. srpnja 2016.

MANDAT

12 godina bez mogućnosti obnove

NAČIN ODABIRA

Predsjednik Revizorskog Suda odabire se na temelju prijedloga glavnog odbora Saveznog parlamenta. Prije nego što stupi na dužnost, predsjednik daje prisegu pred saveznim predsjednikom.

Predsjednik ne može biti član nijednog općeg predstavničkog tijela, kao ni zastupnik u Europskom parlamentu te u razdoblju od pet godina prije preuzimanja dužnosti ne smije obnašati dužnosti u Saveznoj vladi ili vladama saveznih zemalja.

Kad je riječ o odgovornosti, predsjednik Revizorskog suda ima isti status kao i članovi Savezne vlade ili članovi vlade relevantne savezne zemlje ovisno o tome djeluje li kao izvršni organ nacionalnog parlamenta ili parlamenta jedne od saveznih zemalja.

UPRAVLJAČKO TIJELO

Revizorski sud nema upravljačko tijelo. Predsjednik ima isključivu ovlast donošenja odluka.

Revizorski sud nema stalnog potpredsjednika. U slučaju da predsjednik nije u mogućnosti obavljati svoje dužnosti, zastupa ga dužnosnik koji je na najvišem položaju u Revizorskom sudu. To se primjenjuje i ako je mjesto predsjednika nepopunjeno.

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Revizorski sud organiziran je u pet uprava (jedna uprava za upravljanje i administraciju te četiri uprave za reviziju). Uprave za reviziju sastoje se od po dviju službi u kojima su tematski grupirana tri do četiri revizijska odjela (tj. četiri uprave za reviziju s osam službi i ukupno 34 revizijska odjela).

Takvom se organizacijskom strukturom omogućava međusektorska izrada strategije i planiranje revizija, optimizirana upotreba resursa sastavljanjem fleksibilnih revizorskih timova koji međusobno surađuju te se potiče i unaprjeđuje razmjena znanja među različitim upravama.

Svaka služba ujedno ima ulogu „Centra izvrsnosti” za međusektorske teme kao što su subvencije, sprječavanje prijevara i usklađenost s propisima, kibersigurnost itd.

— RESURSI

OSOBLJE

  • Broj članova osoblja: 273 (otprilike 81 % na revizijskim poslovima)
  • Zastupljenost spolova: ♂ 52 %; ♀ 48 %. Prosječna dob: 48

PRORAČUN

  • 33,5 milijuna eura (2018.)
  • 0,04 % ukupnog državnog proračuna

REVIZIJSKE AKTIVNOSTI

— PLANIRANJE REVIZIJSKIH AKTIVNOSTI

Revizorski sud planira svoj rad na godišnjoj razini.

Od austrijskog Revizorskog suda također se može zatražiti provedba posebnih revizija. Razlog može biti rezolucija Nacionalnog vijeća ili parlamenta jedne od saveznih zemalja, zahtjev Nacionalnog vijeća ili parlamenta jedne od saveznih zemalja ili osnovan zahtjev Savezne vlade, vlada saveznih zemalja ili saveznih ministara. Međutim, broj takvih zahtjeva ograničen je Ustavom kako bi se zajamčila neovisnost Revizorskog suda u planiranju revizija.

Revizorski sud 2017. prvi je put pokrenuo inicijativu za uključivanje javnosti preko Facebooka. Građane se poticalo da sudjeluju u osmišljavanju tema revizija predlaganjem tema od javnog interesa. Kad je to bilo moguće, prijedlozi građana uzeti su u obzir u procesu planiranja revizija te se o njima raspravljalo na godišnjoj konferenciji o planiranju revizija.

Revizorski sud na razini federacije, saveznih zemalja i općina provodi otprilike 90 revizija svake godine.

— REVIZIJSKE METODE

Revizorski sud kao revizijske kriterije primjenjuje pravna načela ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti na temelju zakonitosti i pravilnosti.

Revizije koje Revizorski sud provodi kombinacija su:

  • revizija uspješnosti
  • financijskih revizija.

REZULTATI RADA

— IZVJEŠĆA I DRUGE PUBLIKACIJE

Revizorski Sud podnosi izvješća na razini federacije, saveznih zemalja i općina.

Povrh toga, Revizorski sud objavljuje izvješća koja se odnose na:

  • istrage i evaluacije u vezi s određenim pitanjima
  • isticanje i kvantificiranje mogućih poboljšanja
  • utvrđivanje i kvantificiranje financijskih pitanja
  • iznošenje konkretnih i provedivih preporuka.

— AKTIVNOSTI PROMICANJA REZULTATA RADA

Revizorski Sud promiče svoje publikacije:

  • na svojim internetskim stranicama
  • na društvenim medijima
  • u priopćenjima za medije.

— SURADNJA S DRUGIM SUBJEKTIMA

Na nacionalnoj razini Revizorski sud surađuje s revizijskim institucijama u saveznim zemljama kako bi zajedno koordinirali svoje godišnje planove revizija.

Od 1963. Revizorski sud vodi Glavno tajništvo Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI).

 

 

BELGIJA

REKENHOF /
COUR DES COMPTES /
RECHNUNGSHOF

Od 1831.

Internetske stranice: www.ccrek.be

Misija:

Belgijski Revizorski sud u opisu svoje misije iznosi svoju viziju, načela na kojima temelji svoje aktivnosti i strategije koje izrađuje kako bi provedbom revizija doprinio unaprjeđenju javne uprave.

Njegov je cilj unaprijediti funkcioniranje tijela javne vlasti. U tu svrhu na temelju raspravnog postupka iznosi korisne i pouzdane informacije koje obuhvaćaju nalaze, mišljenja i preporuke upućene parlamentarnim skupštinama, članovima vlade i subjektima revizije.

Revizorski sud djeluje neovisno i u svojem radu primjenjuje međunarodne revizijske standarde. Pritom se oslanja na organizaciju rada kojom se ispunjavaju zahtjevi u pogledu stručnosti, integriteta i motivacije. Revizorski sud uzima u obzir kretanja u društvu te mu je cilj imati vodeću ulogu u području revizije javne uprave.

Cjeloviti tekst misije dostupan je na nizozemskom i francuskom jeziku na:

https://www.ccrek.be/NL/Voorstelling/VisieEnWaarden.html

OPĆE INFORMACIJE

— PRAVNA OSNOVA

ZADAĆE

Revizorski sud ispituje prihode i rashode te način na koji izvršna vlast provodi politike. Također ima pravnu funkciju u kontekstu javnih računovodstvenih službenika te druge posebne zadaće.

Pri obavljanju svojih dužnosti belgijski Revizorski sud ima pravo pristupa svim dokumentima i informacijama koje smatra potrebnima te može provoditi provjere na terenu.

KLJUČNO ZAKONODAVSTVO

  • Ustav Kraljevine Belgije: članak 180. (1831.)
  • Posebni zakon od 16. siječnja 1989. o financiranju zajednica i regija: članci 50. i 71.
  • Zakon od 29. listopada 1846. o organizaciji Revizorskog suda
  • Zakon od 16. svibnja 2003.: članci 2. i 10.
  • Poslovnik Revizorskog suda
  • Ugovor o funkcioniranju Europske unije: članak 287. stavak 3.

SUBJEKTI REVIZIJE

Revizijama koje provodi Revizorski sud obuhvaćeni su:

  • savezna država
  • zajednice
  • regije
  • općine, te
  • javne ustanove u okviru prethodno navedenih ustrojstvenih jedinica.

Revizija općina nije obuhvaćena njegovim područjem nadležnosti.

— STRUKTURA

VRSTA VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE

Sud/kolegij sa sudskim ovlastima.

POLOŽAJ VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE U SUSTAVU VLASTI

Revizorski sud neovisna je institucija na istoj razini kao i belgijski parlament.

ODNOS S PARLAMENTOM/VLADOM

PARLAMENTARNI POSTUPCI U VEZI S IZVJEŠĆIMA VRHOVNIH REVIZIJSKIH INSTITUCIJA

Održavaju se saslušanja na kojima se subjekt revizije ili drugi odgovarajući pojedinci pozivaju na pružanje pojašnjenja ili dodatnih informacija. U relevantnim parlamentarnim odborima održavaju se rasprave o izvješćima vrhovnih revizijskih institucija. Predstavnici Revizorskog suda kao što su njegovi članovi, ravnatelji, nadzornici i revizori predstavljaju rezultate revizija parlamentarnim odborima. Zastupnici u parlamentu mogu postavljati pitanja. Parlamentarne dokumente koji se izrađuju kao rezultat rasprava o izvješćima vrhovnih revizijskih institucija sastavlja parlamentarno osoblje koje pruža potporu odborima u njihovu radu.

Savezni ili regionalni parlamenti razmatraju savezni ili regionalni zakonski akt o općim financijskim izvještajima i donose ga davanjem razrješnice.

REVIZIJE NA ZAHTJEV PARLAMENTA

Savezni i regionalni parlamenti mogu zatražiti od Revizorskog suda da provede reviziju u pogledu zakonitosti i pravilnosti određenih programa potrošnje te financijsku reviziju u odjelima i tijelima koji su u njegovoj nadležnosti.

Savezni i regionalni parlamenti mogu zatražiti od Revizorskog suda da provede reviziju upravljanja u odjelima i tijelima koji su u njegovoj nadležnosti.

— ORGANIZACIJA

ČELNIK

PRVI PREDSJEDNIK

Philippe Roland imenovan je 21. prosinca 2009.

MANDAT

Mandat prvog predsjednika jednakog je trajanja kao i mandat upravljačkog tijela.

NAČIN ODABIRA

Prvog predsjednika bira Zastupnički dom.

UPRAVLJAČKO TIJELO

Opća skupština, koja ima 12 članova, sastoji se od dvaju vijeća, pri čemu se u jednom upotrebljava francuski jezik, a u drugome nizozemski. Svako se vijeće sastoji od predsjednika, četiriju članova vijeća i glavnog tajnika. Onaj predsjednik koji je dulje u službi imenuje se prvim predsjednikom, tj. „Premier Président” ili „Eerste Voorzitter”, a onaj glavni tajnik koji je dulje u službi imenuje se višim glavnim tajnikom, tj. „Greffier en chef” ili „Hoofdgriffier”.

MANDAT

6 godina s mogućnošću obnove.

NAČIN ODABIRA

Članove Revizorskog suda bira Zastupnički dom.

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Službe Revizorskog suda raspoređene su u tri sektora koji zajedno obuhvaćaju deset uprava, pri čemu je na čelu svake uprave viši revizor – ravnatelj.

U ustroju sektora odražavaju se ovlasti glavne skupštine te uporaba francuskog i nizozemskog jezika u vijećima.

Opća skupština zadužena je za pitanja povezana sa saveznom državom, regijom glavnog grada Bruxellesa, Zajedničkom komisijom zajednica Bruxellesa te njemačkom jezičnom zajednicom, kao i za tumačenje propisa EU-a i saveznih propisa.

Vijeće u kojem se upotrebljava francuski jezik snosi isključivu odgovornost za pitanja povezana s francuskom zajednicom, Komisijom francuske zajednice, valonskom regijom, pokrajinama u toj regiji te povezanim javnim ustanovama.

Vijeće u kojem se upotrebljava nizozemski jezik snosi isključivu odgovornost za pitanja povezana s flamanskom zajednicom, flamanskom regijom, pokrajinama u toj regiji te povezanim javnim ustanovama.

— RESURSI

OSOBLJE (2017.)

  • Broj članova osoblja: 516 (otprilike 69 % na revizijskim poslovima)
  • Zastupljenost spolova: ♂ 61 %; ♀ 39 %. Prosječna dob: 47

PRORAČUN

  • Revizorski sud financira se iz proračuna savezne države.
  • 49,4 milijuna eura (2017.), u cijelosti administrativni rashodi
  • < 0,01 % ukupnih rashoda opće države (2017.)

REVIZIJSKE AKTIVNOSTI

— PLANIRANJE REVIZIJSKIH AKTIVNOSTI

Revizorski sud planira svoje aktivnosti na trima razinama koje obuhvaćaju:

  • višegodišnji strateški plan
  • operativne planove
  • godišnje planove upravljanja.

Te planove priprema vodeći računa o:

  • ispunjavanju zakonskih obveza
  • analizi rizika
  • pitanjima u vezi s kojima je parlament izrazio zabrinutost
  • financijskom i društvenom interesu
  • dodanoj vrijednosti revizije
  • dostupnosti resursa
  • učestalosti revizija u vezi s određenom temom.

— REVIZIJSKE METODE

Revizorski sud provodi revizije uspješnosti, financijske revizije te revizije zakonitosti i pravilnosti.

Primjenjuje standardizirane revizijske prakse utvrđene u priručnicima i elektroničkim radnim dokumentima.

Revizorski sud provodi revizije u skladu s međunarodnim revizijskim standardima (ISSAI).

REZULTATI RADA

— IZVJEŠĆA I DRUGE PUBLIKACIJE

Revizorski sud objavljuje:

  • godišnja izvješća o reviziji
  • tematska izvješća o posebnim temama
  • mišljenja o nacrtima proračuna, te
  • godišnja izvješća o radu.

— AKTIVNOSTI PROMICANJA REZULTATA RADA

Revizorski sud obavještava parlamentarne skupštine, ministre i tijela javne vlasti o rezultatima svojih revizija. Sva izvješća koja objavi dostupna su na njegovim internetskim stranicama.

— SURADNJA S DRUGIM SUBJEKTIMA

AKTIVNOSTI NA NACIONALNOJ RAZINI

Revizorski sud surađuje s odjelima za unutarnju reviziju u javnim službama savezne države, valonske regije i francuske zajednice na neformalan način te ne postoji sporazum koji bi bio sklopljen u tu svrhu. Kad je riječ o javnom sektoru flamanske zajednice, Revizorski sud sklopio je službene sporazume sa Službom za unutarnju reviziju i Institutom ovlaštenih revizora (IBR-IRE) za provedbu financijske revizije u Flandriji.

MEĐUNARODNE AKTIVNOSTI

AISCCUF

Revizorski sud od 1994. obnaša dužnost rizničara udruge vrhovnih revizijskih institucija koje upotrebljavaju francuski jezik („Association des institutions supérieures de contrôle des finances publiques ayant en commun l’usage du français” – Aisccuf).

REVIZIJA MEĐUNARODNIH ORGANIZACIJA

Jedan od članova vijeća Revizorskog suda ujedno je predsjedatelj odbora vanjskih revizora u Organizaciji za zajedničku suradnju u području naoružanja (OCCAR) te provodi reviziju programa „Airbus A400M”.

STRANA IZASLANSTVA

Revizorski sud prima strana izaslanstva u svrhu studijskih posjeta ili kratkoročnog osposobljavanja u području njegove misije, organizacije i revizijskih metoda.

 

 

BUGARSKA

СМЕТНА ПАЛАТА НА РЕПУБЛИКА БЪЛГАРИЯ

Od 1995.
Osnovan 1880.

Internetske stranice: www.bulnao.government.bg

Misija:

Kontrola izvršenja proračuna i upravljanja drugim javnim sredstvima i aktivnostima provedbom djelotvornih, učinkovitih i isplativih revizija s ciljem unaprjeđenja upravljanja javnim sredstvima i povećanja odgovornosti u tom području.

OPĆE INFORMACIJE

— PRAVNA OSNOVA

ZADAĆE

Bugarski Državni ured za reviziju kontrolira izvršenje proračuna te uporabu ostalih javnih sredstava i provedbu javnih aktivnosti u skladu sa Zakonom o Državnom uredu za reviziju i međunarodno usvojenim revizijskim standardima.

Njegova je glavna zadaća provjeravati pouzdanost i vjerodostojnost financijskih izvještaja ustanova koje izvršavaju proračun te zakonito, djelotvorno, učinkovito i ekonomično upravljanje javnim sredstvima i aktivnostima te pružati Nacionalnoj skupštini pouzdane i objektivne informacije o svojem radu.

KLJUČNO ZAKONODAVSTVO

  • Članak 91. Ustava Republike Bugarske (1991.)
  • Zakon o Državnom uredu za reviziju od 13. veljače 2015.

SUBJEKTI REVIZIJE

Revizijama koje provodi Državni ured za reviziju obuhvaćeni su:

  • državni proračun, proračuni za javni sustav socijalnog osiguranja i nacionalni fond za zdravstveno osiguranje, proračuni 265 općina, drugi proračuni koje usvoji Nacionalna skupština, proračuni relevantnih odjela zaduženih za potrošnju sredstava te upravljanje njihovom imovinom
  • proračuni Bugarske akademije znanosti, državnih ustanova za visoko obrazovanje, Bugarske novinske agencije, Bugarske državne televizije i Bugarskog državnog radija
  • javna sredstva stavljena na raspolaganje pojedincima koji se bave gospodarskim djelatnostima, financijske izvještaje u vezi sa sredstvima EU-a i drugim međunarodnim programima i sporazumima, uključujući upravljanje tim sredstvima na razini relevantnih tijela i krajnjih korisnika sredstava
  • proračunski rashodi Bugarske narodne banke i upravljanje tim rashodima, godišnji višak prihoda nastao u odnosu na troškove te banke koji je povezan s državnim proračunom i druge poveznice tog viška s državnim proračunom
  • uzroci javnog duga, duga pod jamstvom države, duga općina i upravljanje tim dugovima te uporaba dužničkih instrumenata
  • privatizacija i davanje u koncesiju državne imovine i imovine općina te javna sredstva i imovina stavljeni na raspolaganje pojedincima izvan javnog sektora
  • provedba međunarodnih sporazuma, ugovora, konvencija i drugih međunarodnih akata u slučajevima u kojima je to predviđeno relevantnim međunarodnim aktom ili u kojima je ovlašteno tijelo tu zadaću dodijelilo Državnom uredu za reviziju
  • državna poduzeća koja nisu trgovačka društva
  • trgovačka društva u čijem kapitalu država i/ili određena općina imaju udio od 50 % ili više
  • pravne osobe za čije je obveze izdano državno jamstvo ili jamstvo pokriveno državnom imovinom i/ili imovinom općina, te
  • druga javna sredstva, imovine i aktivnosti, kako je predviđeno zakonodavstvom.

— STRUKTURA

VRSTA VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE

Ured za reviziju, neovisan o vladi, kojem je na čelu predsjednik.

POLOŽAJ VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE U SUSTAVU VLASTI

Državni ured za reviziju provodi aktivnosti neovisno o bilo kojem državnom tijelu.

ODNOS S PARLAMENTOM/VLADOM

Državni ured za reviziju izvješćuje parlament o aktivnostima koje je proveo u prethodnoj godini.

Reviziju nad godišnjim financijskim izvještajima Državnog ureda za reviziju provodi neovisna komisija ovlaštenih revizora koju imenuje parlament.

Nacionalna skupština svake godine može dodijeliti Državnom uredu za reviziju do pet revizijskih zadataka.

Državni ured za reviziju podnosi parlamentu izvješća o revizijama čiju je provedbu zatražio parlament te revizijska izvješća i mišljenja koja je zakonski obvezan podnositi parlamentu.

Državni ured za reviziju na vlastitu inicijativu ili na zahtjev Nacionalne skupštine podnosi parlamentarnim odborima na pregled revizijska izvješća koja su posebno važna za poboljšanje proračunske discipline i upravljanje proračunom te drugim javnim sredstvima i aktivnostima.

Kako bi se zajamčilo održavanje bliske suradnje i odnosa između Državnog ureda za reviziju i parlamenta, u okviru odbora Nacionalne skupštine za proračun i financijske poslove uspostavljen je stalni pododbor za odgovornost u javnom sektoru.

— ORGANIZACIJA

ČELNIK

PREDSJEDNIK

Cvetan Cvetkov izabran je 26. ožujka 2015.

MANDAT

Sedam godina bez mogućnosti obnove.

NAČIN ODABIRA

Predsjednika Državnog ureda za reviziju bira parlament.

UPRAVLJAČKO TIJELO

Upravljački tim Državnog ureda za reviziju sastoji se od predsjednika, dvaju potpredsjednika te dvaju članova koji su zastupnici Instituta ovlaštenih javnih računovođa i Instituta unutarnjih revizora.

Upravljački tim sastavlja se prema načelu „otvorene vlasti”.

MANDAT

Potpredsjednici: Sedam godina s mogućnošću obnove.

NAČIN ODABIRA

Potpredsjednike i članove bira Parlament na prijedlog predsjednika Državnog ureda za reviziju.

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Državni ured za reviziju organiziran je u šest uprava (financijske revizije (2), revizije usklađenosti u području financijskog upravljanja (2), revizije uspješnosti (1) te posebne revizije (1)).

Svaki od dvaju potpredsjednika odgovoran je za tri uprave. Osim toga, struktura obuhvaća i sedam dodatnih uprava koje imaju različite administrativne dužnosti i koje su pod izravnom odgovornošću predsjednika Državnog ureda za reviziju.

— RESURSI

OSOBLJE (2018.)

  • Broj članova osoblja: 428 (75 % na revizijskim poslovima)
  • Zastupljenost spolova: ♂ 26 %; ♀ 74 %. Prosječna dob: 47

PRORAČUN

  • Državni ured za reviziju financira se iz nacionalnog proračuna.
  • 8,3 milijuna eura (2017.)
  • 0,146 % ukupnog državnog proračuna

REVIZIJSKE AKTIVNOSTI

— PLANIRANJE REVIZIJSKIH AKTIVNOSTI

Državni ured za reviziju samostalno odlučuje o svojem programu rada. Državni ured za reviziju donosi godišnji program revizijskih aktivnosti na temelju prioritetnih područja i kriterija.

Na godišnjoj razini provodi postupak izrade programa koji se temelji na trogodišnjem strateškom planu revizija. U tom su planu definirana područja revizija iz kojih se svake godine odabiru revizijski zadatci koji se uključuju u godišnji program revizija. Odabir revizijskih zadataka temelji se na kriterijima koje je usvojio Državni ured za reviziju.

Parlament također svake godine može dodijeliti Državnom ureda za reviziju do pet dodatnih revizijskih zadataka.

Državni ured za reviziju objavljuje program rada na svojim internetskim stranicama.

— REVIZIJSKE METODE

Državni ured za reviziju provodi:

  • financijske revizije
  • revizije usklađenosti
  • revizije uspješnosti
  • posebne revizije.

Državni ured za reviziju provodi revizije u skladu s međunarodnim revizijskim standardima (ISSAI) i dobrom praksom.

U svrhu primjene međunarodno prihvaćenih revizijskih standarda i provedbe revizijskih aktivnosti Državni ured za reviziju izradio je vlastiti priručnik za reviziju.

REZULTATI RADA

— IZVJEŠĆA I DRUGE PUBLIKACIJE

Državni ured za reviziju objavljuje:

  • sva revizijska izvješća predviđena Zakonom o Državnom uredu za reviziju, osim onih koja sadrže povjerljive informacije i onih dijelova izvješća koji se podnose Uredu javnog tužitelja
  • godišnje izvješće o svojim aktivnostima
  • izvješće o reviziji godišnjeg financijskog izvještaja Državnog ureda za reviziju
  • informacije o podnošenju nacrta revizijskih izvješća – postupak koji omogućava da se bivši upravitelji subjekata nad kojima je provedena revizija obavijeste o slučajevima u kojima je provedenom revizijom obuhvaćeno razdoblje u kojem su oni upravljali tim subjektom
  • izvješća o provedbi preporuka koje je iznio Državni ured za reviziju, uključujući informacije o preporukama koje nisu provedene
  • godišnje financijske izvještaje političkih stranki i popise njihovih donatora
  • izvješća o financijskoj kontroli provedenoj nad političkim strankama u skladu sa Zakonom o političkim strankama
  • informacije koje se bilježe u Jedinstvenom javnom registru stranaka, koalicija stranaka i inicijativnih odbora koji su registrirani za sudjelovanje u izborima. Te informacije obuhvaćaju financiranje izborne promidžbe, uključujući informacije o donatorima, agencijama za promidžbu i sl.
  • revizijska izvješća u vezi s financiranjem izborne promidžbe u skladu sa Zakonom o izborima
  • sažetke revizijskih izvješća o godišnjim financijskim izvještajima
  • izvješća s mišljenjima o izvještajima o izvršenju proračuna, proračunu za javni sustav socijalnog osiguranja, proračunu za nacionalni fond za zdravstveno osiguranje te proračunskim rashodima Bugarske narodne banke za prethodnu godinu, te
  • prijevod međunarodnih revizijskih standarda na bugarski jezik.

— AKTIVNOSTI PROMICANJA REZULTATA RADA

Sve publikacije Državnog ureda za reviziju, uključujući sva revizijska izvješća, javno su dostupne na njegovim internetskim stranicama, koje čine glavnu platformu za objavu informacija o svim njegovim aktivnostima i omogućavaju javnu dostupnost informacija i transparentnost.

Državni ured za reviziju objavljuje priopćenja za medije i kratke videozapise o revizijskim izvješćima te organizira tiskovne konferencije i neslužbene sastanke s medijima. Njegovi djelatnici gostuju na televizijskim programima i u intervjuima te potiču organizaciju okruglih stolova i konferencija te sudjeluju u njima.

Državni ured za reviziju aktivan je na društvenim medijima.

— SURADNJA S DRUGIM SUBJEKTIMA

Državni ured za reviziju surađuje s drugim relevantnim državnim tijelima s ciljem povećanja učinkovitosti sustava kontrole i borbe protiv kriminala i korupcije, kao i sa stručnim i nevladinim organizacijama s ciljem razmjene dobre prakse i poticanja profesionalnog razvoja.

 

 

HRVATSKA

DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU

Od 1993.

Internetske stranice: www.revizija.hr

Misija:

Rad Državnog ureda za reviziju Republike Hrvatske usmjeren je na reviziju financijskih izvještaja i poslovanja te na poboljšanje usklađenosti s propisima, učinkovitosti i djelotvornosti subjekata koji upravljaju javnom imovinom i drugih subjekata određenih Zakonom o Državnom uredu za reviziju. Također doprinosi poboljšanom upravljanju javnom imovinom i drugim javnim resursima te većoj informiranosti Hrvatskog sabora, Vlade i građana Republike o načinu i rezultatima upravljanja sredstvima iz državnog proračuna i drugim resursima.

OPĆE INFORMACIJE

— PRAVNA OSNOVA

ZADAĆE

Državni ured za reviziju obavlja reviziju prihoda i rashoda, imovine i obveza, financijskih izvještaja, financijskih transakcija te programa, projekata i aktivnosti subjekata revizije koji su utvrđeni Zakonom o Državnom uredu za reviziju i Zakonom o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe.

Državni ured za reviziju ocjenjuje iskazuju li financijski izvještaji istinit i vjerodostojan financijski položaj i rezultate financijskih aktivnosti u skladu s prihvaćenim računovodstvenim standardima, usklađenost sa zakonima i propisima te ekonomičnost, učinkovitost i djelotvornost programa i projekata koji se financiraju iz državnog proračuna ili proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Državni ured za reviziju provodi revizije na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

KLJUČNO ZAKONODAVSTVO

  • Ustav (1990.)
  • Zakon o Državnom uredu za reviziju (2011.)
  • Zakon o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe (2011., izmijenjen 2017.).

SUBJEKTI REVIZIJE

Državni ured za reviziju nadležan je za:

  • jedinice državnog sektora
  • jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
  • pravne osobe koje se financiraju iz državnog proračuna ili proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
  • pravne osobe kojima je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave
  • društva i druge pravne osobe u kojima Republika Hrvatska, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju većinsko vlasništvo nad dionicama
  • pravne osobe koje upotrebljavaju sredstva Europske unije i drugih međunarodnih organizacija ili institucija za financiranje javnih potreba
  • političke stranke, nezavisne zastupnike i nezavisne članove predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave.

Područjem nadležnosti Državnog ureda za reviziju obuhvaćeno je otprilike 14 500 subjekata.

— STRUKTURA

VRSTA VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE

Ured za reviziju, neovisan o vladi, kojem je na čelu glavni državni revizor.

POLOŽAJ VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE U SUSTAVU VLASTI

U skladu s Ustavom Republike Hrvatske Državni ured za reviziju najviša je revizijska institucija Republike Hrvatske te je samostalan i neovisan u svom radu.

ODNOS S PARLAMENTOM/VLADOM

Pravni okvir kojim su uređeni odnosi između Državnog ureda za reviziju i Hrvatskog sabora utvrđen je Zakonom o Državnom uredu za reviziju, Zakonom o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe te Poslovnikom Hrvatskoga sabora.

Državni ured za reviziju dostavlja Saboru godišnje izvješće o radu, izvješće o izvršenju državnog proračuna te izvješća o obavljenoj reviziji (u obliku pojedinačnih izvješća ili skupnih izvješća o određenoj temi). O izvješćima se raspravlja na sastancima relevantnih odbora i na plenarnim sjednicama Sabora. Prije rasprave o izvješćima o obavljenoj reviziji na sastancima odbora ili na plenarnim sjednicama Sabor traži mišljenje Vlade.

Odbor za financije i državni proračun, kao i drugi odbori Sabora, ovisno o temi revizije, raspravljaju o izvješćima o obavljenoj reviziji u prisutnosti glavnog državnog revizora i predstavnika Državnog ureda za reviziju. Potom relevantni odbor donosi zaključke o izvješću o obavljenoj reviziji.

Nakon rasprave na plenarnoj sjednici Sabor donosi zaključak koji vladu obvezuje da u određenom vremenskom roku razmotri provedbu preporuka Državnog ureda za reviziju.

— ORGANIZACIJA

ČELNIK

GLAVNI DRŽAVNI REVIZOR

Ivan Klešić imenovan je 10. prosinca 2010. te je ponovno imenovan 3. prosinca 2018.

MANDAT

Osam godina s mogućnošću obnove

NAČIN ODABIRA

Glavnog državnog revizora imenuje Hrvatski sabor na temelju prijedloga Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove te mišljenja Odbora za financije i državni proračun.

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Državni ured za reviziju ima Središnji ured u Zagrebu i 21 područni ured te djeluje na čitavom teritoriju Republike.

U Središnjem su uredu ustrojeni odjeli prema vrstama subjekata i revizija te odjeli za pravne, kadrovske i računovodstvene poslove, kao i odjel za unutarnju reviziju. U djelokrugu rada Središnjeg ureda su i poslovi odnosa s javnošću te poslovi međunarodne suradnje.

Poslovi, zadaće i odgovornosti Državnog ureda za reviziju utvrđeni su Zakonom o Državnom uredu za reviziju i Statutom Državnog ureda za reviziju.

— RESURSI

OSOBLJE (2017.)

  • Broj članova osoblja: 279 (84 % na revizijskim poslovima)
  • Zastupljenost spolova: ♂ 25 %; ♀ 75 %. Prosječna dob: 48

PRORAČUN

  • Državni ured za reviziju financira se iz državnog proračuna Republike Hrvatske.
  • Državni ured za reviziju samostalno planira sredstva potrebna za svoj rad, a utvrđuje ih Hrvatski sabor u državnom proračunu Republike Hrvatske.
  • 7,6 milijuna eura (2017.)
  • 0,034 % ukupnog državnog proračuna (2017.)

REVIZIJSKE AKTIVNOSTI

— PLANIRANJE REVIZIJSKIH AKTIVNOSTI

Državni ured za reviziju planira i obavlja revizije neovisno i u skladu s godišnjim programom i planom rada. Sabor može zatražiti uključivanje dodatnih revizija u plan rada Ureda, ali u praksi je to rijetko slučaj.

Glavni državni revizor donosi godišnji program i plan rada, kao i smjernice za njegovu izradu. Godišnjim programom i planom rada obuhvaćene su revizije čija je provedba obvezna, kao i revizije drugih subjekata.

Revizija izvršenja državnog proračuna obvezna je revizija na temelju odredbi Zakona o Državnom uredu za reviziju, dok su druge obvezne revizije utvrđene odredbama Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe.

Revizije drugih subjekata obuhvaćenih područjem nadležnosti Državnog ureda za reviziju utvrđuju se na temelju kriterija predviđenih Zakonom o Državnom uredu za reviziju. Ti su kriteriji:

  • procjena rizika
  • financijska značajnost subjekta revizije
  • rezultati prethodne revizije – dano mišljenje
  • prikupljene informacije o poslovanju i upravljanju subjekata revizije
  • drugi kriteriji koji se utvrđuju unutarnjim aktom Državnog ureda za reviziju (preporuke koje nisu provedene, objave u medijima).

— REVIZIJSKE METODE

Državni ured za reviziju obavlja sljedeće revizije:

  • financijske revizije, koje uključuju ispitivanje dokumenata, izvješća, sustava unutarnje kontrole i unutarnje revizije, računovodstvenih i financijskih postupaka te drugih evidencija radi utvrđivanja toga iskazuju li financijski izvještaji istinit i vjerodostojan financijski položaj i rezultate financijskih aktivnosti u skladu s prihvaćenim računovodstvenim standardima i načelima
  • revizije usklađenosti, koje uključuju ispitivanje financijskih transakcija u smislu zakonskog korištenja sredstava, te
  • revizije učinkovitosti, koje uključuju davanje ocjene o ekonomičnosti i učinkovitosti poslovanja te davanje ocjene o učinkovitosti ostvarenja općih ciljeva i ciljeva pojedinih financijskih transakcija, programa i projekata.

Državni ured za reviziju provodi revizije u skladu s međunarodnim revizijskim standardima (ISSAI) i vlastitim etičkim kodeksom. U svojem se radu služi priručnicima za reviziju učinkovitosti i financijsku reviziju te smjernicama.

REZULTATI RADA

— IZVJEŠĆA I DRUGE PUBLIKACIJE

Državni ured za reviziju objavljuje sljedeća izvješća:

  • godišnje izvješće o radu u kojem se iznose rezultati revizija koje je Državni ured za reviziju obavio u izvještajnom razdoblju i drugih provedenih aktivnosti
  • izvješća o financijskim revizijama, revizijama usklađenosti i revizijama učinkovitosti, te
  • izvješća o tematskim revizijama uz koja se istodobno objavljuju pojedinačna izvješća o obavljenoj reviziji i u kojima se iznose rezultati pojedinačnih revizija o određenim temama (primjerice revizija bolnica ili nacionalnih parkova).

Državni ured za reviziju objavljuje obavijesti o novim izvješćima o obavljenoj reviziji ili drugim aktivnostima na svojim internetskim stranicama.

— AKTIVNOSTI PROMICANJA REZULTATA RADA

Nakon izrade sva se izvješća o obavljenoj reviziji objavljuju na internetskim stranicama Državnog ureda za reviziju. Istodobno se objavljuje priopćenje za javnost i organizira tiskovna konferencija.

Državni ured za reviziju dostavlja izvješća o obavljenoj reviziji Hrvatskom saboru neposredno nakon njihova dovršetka i objave.

Državni ured za reviziju objavljuje godišnje izvješće o radu te strateške i godišnje planove na svojim internetskim stranicama (pri čemu se godišnje izvješće o radu objavljuje tek nakon što se o njemu izvijesti Hrvatski sabor).

— SURADNJA S DRUGIM SUBJEKTIMA

U izvršavanju svojih zadataka Državni ured za reviziju surađuje s drugim tijelima državne vlasti, na način da ne dovodi u pitanje svoju samostalnost i neovisnost. U skladu s tim zahtjevom, Državni ured za reviziju surađuje sa sudskim i državnim tijelima.

Nakon njihova podnošenja Saboru, izvješća o obavljenoj reviziji dostavljaju se Uredu Glavnog državnog odvjetnika.

Državni ured za reviziju na zahtjev također dostavlja zatražena izvješća o obavljenoj reviziji i raspoloživu dokumentaciju Ministarstvu unutarnjih poslova.

Nakon obavljene revizije političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i članova predstavničkih tijela lokalnih jedinica izabranih s liste grupe birača, Državni ured za reviziju dužan je obavijestiti Ured Glavnog državnog odvjetnika o svakom kršenju zakona. Ured surađuje s Državnim izbornim povjerenstvom, Poreznom upravom, Uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, Ministarstvom unutarnjih poslova te sa sudovima i drugim državnim tijelima.

Državni ured za reviziju održava bliske odnose s drugim nacionalnim VRI-jevima i međunarodnim revizijskim organizacijama te aktivno sudjeluje u aktivnostima njihovih tijela i radnih skupina. Državni ured za reviziju također surađuje s različitim nacionalnim i međunarodnim stručnim organizacijama, tijelima i institucijama, akademskom zajednicom i širom javnošću.

 

 

CIPAR

EΛΕΓΚΤΙΚΗ ΥΠΗΡΕΣΙΑ ΤΗΣ ΚΥΠΡΙΑΚΗΣ ΔΗΜΟΚΡΑΤΙΑΣ

Od 1960.
Osnovan 1879.

Internetske stranice: www.audit.gov.cy

Misija:

Provoditi neovisne financijske revizije te revizije usklađenosti i uspješnosti u širem javnom sektoru u svrhu promicanja javnog izvješćivanja i optimalnog upravljanja javnim resursima.

OPĆE INFORMACIJE

— PRAVNA OSNOVA

ZADAĆE

U skladu s Ustavom Državni ured za reviziju Republike Cipra obavlja reviziju svih prihoda i rashoda javnog sektora te sve monetarne imovine koja je pod upravom i u vlasništvu javnog sektora. Također je ovlašten obavljati reviziju svih obveza Republike i obveza nastalih pod njezinom odgovornošću.

Državni ured za reviziju nema ograničenja u pogledu opsega revizija koje provodi te ima pravo pristupa svim knjigama, evidencijama i mjestima u kojima se pohranjuje imovina i koje smatra potrebnima za provedbu revizije.

KLJUČNO ZAKONODAVSTVO

  • Ustav Republike Cipra (1960.): Dio 6., poglavlje 2., članci 115. – 117.
  • Zakon o financijskoj odgovornosti i financijskom okviru (Zakon br. 20(I)/2014)
  • Zakon o pružanju dokaza i informacija glavnom državnom revizoru (Zakon br. 113(I)/2002).

SUBJEKTI REVIZIJE

Državni ured za reviziju obavlja reviziju aktivnosti:

  • javnih tijela:
    • ministarstava
    • državnih uprava, službi i agencija
  • statutarnih tijela
  • tijela lokalne vlasti:
    • zajednica
    • općina, te
  • drugih organizacija, poduzeća ili fondova u širem javnom sektoru.

— STRUKTURA

VRSTA VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE

Ured za reviziju, neovisan o vladi, kojem je na čelu glavni državni revizor.

POLOŽAJ VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE U SUSTAVU VLASTI

Državni ured za reviziju neovisno je državno tijelo.

ODNOS S PARLAMENTOM/VLADOM

Državni ured za reviziju strukturno je neovisan o parlamentu, ali blisko surađuje s njime. Parlamentarni odbor za razvojne planove i kontrolu javnih rashoda redovito provjerava preporuke i opažanja Državnog ureda za reviziju kako bi pratio odgovor agencija nad kojima je provedena revizija na opažanja i preporuke Ureda.

Osim toga, gotovo svi parlamentarni odbori redovito traže pomoć Državnog ureda za reviziju u pitanjima povezanima s njegovim dužnostima. Državni ured za reviziju u određenim slučajevima doprinosi u zakonodavnom procesu. Parlament može zatražiti od Ureda da provede posebne istrage ili revizije.

Glavni državni revizor provodi revizije te godišnja izvješća podnosi predsjedniku Republike Cipra, a druga revizijska izvješća relevantnim subjektima revizije.

Proračun Državnog ureda za reviziju odobravaju vijeće ministara i parlament.

— ORGANIZACIJA

ČELNIK

GLAVNI DRŽAVNI REVIZOR

Odysseas Michaelides imenovan je 11. travnja 2014.

MANDAT

Neograničen do zakonske dobi za umirovljenje od 65 godina.

NAČIN ODABIRA

Glavnog državnog revizora imenuje predsjednik Republike.

UPRAVLJAČKO TIJELO

Državnim uredom za reviziju upravlja isključivo glavni državni revizor te ne postoji dodatno upravljačko tijelo.

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Državni ured za reviziju ustrojen je u tri uprave s ravnateljem na čelu svake od tih uprava: dvije za financijske revizije te revizije usklađenosti i uspješnosti te jedna za tehničke revizije. One obuhvaćaju sedam odjela koji su podijeljeni na 13 odsjeka.

Povrh toga, Državni ured za reviziju ima službu za metodologiju i osiguravanje kvalitete te službe za podršku, primjerice za administrativne poslove i računovodstvo.

— RESURSI

OSOBLJE

  • Broj članova osoblja: 128 (82 % na revizijskim poslovima)
  • Zastupljenost spolova: ♂ 34 %; ♀ 66 %. Prosječna dob: 46

PRORAČUN

  • Državni ured za reviziju financira se iz proračuna središnje države
  • 5,5 milijuna eura (2018.)
  • otprilike 91 % izdvaja se za troškove za osoblje, a ostatak za operativne troškove
  • otprilike 0,07 % ukupnih rashoda predviđenih državnim proračunom.

REVIZIJSKE AKTIVNOSTI

— PLANIRANJE REVIZIJSKIH AKTIVNOSTI

Svaki odsjek Državnog ureda za reviziju priprema vlastiti godišnji program rada. Ne postoji jedinstven godišnji plan revizija na razini cjelokupnog Ureda.

Planiranje uključuje prikaz dana koji su predviđeni proračunom za svaku planiranu reviziju procijenjen na temelju broja dostupnih članova osoblja, opsega i važnosti posla, revizijskog rizika i prijašnjih nalaza.

— REVIZIJSKE METODE

Državni ured za reviziju provodi različite vrste revizija:

  • financijske revizije
  • revizije usklađenosti
  • revizije uspješnosti
  • tehničke revizije, koje u prvom redu obuhvaćaju revizije prakse u području javne nabave (uvjeti u natječajnoj dokumentaciji, procjena projektnih troškova i zapisnici o ocjeni), revizije na terenu kojima se provjeravaju građevinski projekti koji su u tijeku, revizije ugovora za najam nekretnina za urede državnih ureda te revizije u području IT-a (tj. revizije informacijskih tehnologija / sustava za obradu elektroničkih podataka)
  • revizije u području okoliša, koje obično obuhvaćaju kombinaciju financijske revizije te revizija usklađenosti i uspješnosti i u kojima se obrađuje određena tema u području upravljanja okolišem. Te se revizije provode u skladu s posebnim metodološkim smjernicama i standardima koje je objavio INTOSAI, te
  • posebne istrage, koje se obično pokreću na poseban zahtjev parlamenta ili policije za pomoć u istrazi mogućih kaznenih predmeta.

REZULTATI RADA

— IZVJEŠĆA I DRUGE PUBLIKACIJE

Državni ured za reviziju u načelu objavljuje sljedeće publikacije:

  • godišnje izvješće, u kojem se prije svega upućuje na posebna revizijska izvješća objavljena tijekom relevantne godine i iznosi mišljenje o financijskim izvještajima Republike Cipra, te
  • posebna izvješća koja se objavljuju nakon dovršetka opsežnih revizija, uključujući revizija javnih tijela, statutarnih tijela ili tijela lokalne vlasti, kao i revizija uspješnosti i revizija u području okoliša.

— AKTIVNOSTI PROMICANJA REZULTATA RADA

O nalazima revizija koje provede Državni ured za reviziju obavještava izravno odgovarajuća tijela te uz nalaze iznosi relevantne preporuke.

Godišnje izvješće podnosi se predsjedniku i parlamentu Republike Cipra.

Osim toga, sva revizijska izvješća koja nisu kategorizirana kao povjerljiva Državni ured za reviziju objavljuje na svojim internetskim stranicama kao i, u relevantnim slučajevima, priopćenja za medije.

— SURADNJA S DRUGIM SUBJEKTIMA

Osim što blisko surađuje s parlamentom, Državni ured za reviziju također surađuje s građanima, stručnjacima na terenu i organizacijama civilnog društva kako bi se bolje upoznao s određenim pitanjima povezanima s revizijom.

 

 

ČEŠKA REPUBLIKA

NEJVYŠŠÍ KONTROLNÍ ÚŘAD

Od 1993.
Osnovan 1919.

Internetske stranice: www.nku.cz

Misija:

Misija je Vrhovnog ureda za reviziju pružati parlamentu i vladi objektivne informacije o upravljanju državnom imovinom te je u skladu s time njegov cilj ostvariti dodanu vrijednost za širu javnost.

Vrhovni ured za reviziju ispituje jesu li aktivnosti obuhvaćene revizijom provedene u skladu sa zakonodavstvom, preispituje njihovu činjeničnu i formalnu točnost te procjenjuje jesu li one djelotvorne, ekonomične i učinkovite.

OPĆE INFORMACIJE

— PRAVNA OSNOVA

ZADAĆE

Vrhovni ured za reviziju obavlja reviziju upravljanja državnom imovinom, financijskih sredstava koja su prikupljena u korist pravnih osoba u skladu sa zakonom (npr. zdravstveno osiguranje) i financijska sredstva primljena iz inozemstva (uključujući sredstva EU-a). Izražava mišljenje o završnim državnim financijskim izvještajima te nadgleda izvršenje državnog proračuna. Vrhovni ured za reviziju nema ovlasti za reviziju financija općina, gradova i regija, kao ni za reviziju trgovačkih društava koja su u vlasništvu države ili samoupravnih tijela.

KLJUČNO ZAKONODAVSTVO

  • Ustav Češke Republike (1993.)
  • Zakon br. 166/1993 zb., o Vrhovnom uredu za reviziju (u vezi s aktivnostima i ovlastima Vrhovnog ureda za reviziju).

SUBJEKTI REVIZIJE

Revizijama koje provodi Vrhovni ured za reviziju obuhvaćeni su sljedeći subjekti:

  • ustrojstvene jedinice države
  • pravne i fizičke osobe (koje primaju državna sredstva), te
  • financijsko upravljanje Češke narodne banke u područjima rashoda za stjecanje nekretnina te poslovanje te banke.

— STRUKTURA

VRSTA VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE

Kolegij bez sudskih ovlasti.

POLOŽAJ VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE U SUSTAVU VLASTI

Vrhovni ured za reviziju neovisno je revizijsko tijelo Češke Republike. Njegovo djelovanje ima temelje izravno u Ustavu Češke Republike, čime se jamči njegova neovisnost o zakonodavnoj, izvršnoj i sudbenoj vlasti.

Zakonom o državnom proračunu Republike Češke predviđeno je zasebno poglavlje u državnom proračunu kojim se jamči da Vrhovni ured za reviziju ima odgovarajuću financijsku samostalnost.

ODNOS S PARLAMENTOM/VLADOM

Predsjednika i potpredsjednika Vrhovnog ureda za reviziju imenuje češki Zastupnički dom.

Ured podnosi nacrt svojeg proračuna Zastupničkom domu te parlament odobrava proračun i njegovu osnovnu strukturu. Vlada nije ovlaštena donositi odluke o proračunu Vrhovnog ureda za reviziju.

Predsjednik Vrhovnog ureda za reviziju dostavlja sve odobrene revizijske zaključke Zastupničkom domu, Senatu i vladi.

Predsjednik Vrhovnog ureda za reviziju ima pravo prisustvovati sjednicama parlamenta ili vlade Češke Republike i izjasniti se o pitanjima povezanima s radom Vrhovnog ureda za reviziju.

Vlada raspravlja o svim revizijskim izvješćima koje izradi Vrhovni ured za reviziju u prisutnosti njegova predsjednika te za svaku reviziju donosi rezoluciju vlade (koja ponajprije sadržava korektivne mjere).

Na parlamentarnoj razini glavni je partner Vrhovnog ureda za reviziju Odbor za proračunski nadzor u okviru donjeg doma parlamenta.

— ORGANIZACIJA

ČELNIK

PREDSJEDNIK

Miloslav Kala imenovan je 22. ožujka 2013.

MANDAT

9 godina s mogućnošću obnove (predsjednik i potpredsjednik).

NAČIN ODABIRA

Predsjednika i potpredsjednika Vrhovnog ureda za reviziju imenuje predsjednik Republike na prijedlog Zastupničkog doma.

UPRAVLJAČKO TIJELO

Odbor Vrhovnog ureda za reviziju (koji čine predsjednik, potpredsjednik i 15 članova).

MANDAT

Mandat člana završava po napunjenoj dobi od 65 godina. Svaki član Vrhovnog ureda za reviziju polaže službenu prisegu pred predsjednikom Zastupničkog doma, nakon čega stupa na dužnost.

NAČIN ODABIRA

Članove Odbora, kojih je 15, bira Zastupnički dom na prijedlog predsjednika Vrhovnog ureda za reviziju.

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Vrhovni ured za reviziju ima oblik kolegija i sastoji se od raznih tijela, uprava, službi i odjela. Uredom upravlja njegov predsjednik, a potpredsjednik ima ulogu njegova zamjenika.

Tijela su Vrhovnog ureda za reviziju Odbor, senati i Stegovno vijeće. Njihovo je djelovanje uređeno Zakonom o Vrhovnom uredu za reviziju i njihovim vlastitim poslovnicima, o kojima raspravlja i koje odobrava Odbor.

Državni ured za reviziju sastoji se od uprave za reviziju, uprave za administrativne poslove i ureda predsjednika Vrhovnog ureda za reviziju. Uprave su podijeljene na specijalizirane službe, koje su pak podijeljene na odjele.

Uprava Državnog ureda za reviziju odgovara izravno predsjedniku. Upravu čine viši ravnatelj uprave za reviziju, viši ravnatelj uprave za administrativne poslove, ravnatelj ureda predsjednika, tajnik Odbora, ravnatelj službe za sigurnost i ravnatelj službe za unutarnju reviziju.

— RESURSI

OSOBLJE

  • Broj članova osoblja: 461 (otprilike 70 % na revizijskim poslovima)
  • Zastupljenost spolova: ♂ 38 %; ♀ 62 % (♂ 51 %; ♀ 49 % za rukovodeće položaje). Prosječna dob: 46

PRORAČUN

  • Rashodi Vrhovnog ureda za reviziju namiruju se iz državnog proračuna Češke Republike.
  • 20,1 milijun eura (2017.)
  • 0,04 % ukupnog državnog proračuna

REVIZIJSKE AKTIVNOSTI

— PLANIRANJE REVIZIJSKIH AKTIVNOSTI

Vrhovni ured za reviziju planira svoje aktivnosti u godišnjem planu revizija, koji se temelji na prijedlozima predsjednika ili članova Odbora, na internoj analizi ili na prijedlozima vanjskih dionika.

Vlada, Zastupnički dom i Senat parlamenta Češke Republike i njihova tijela mogu predložiti Uredu teme za reviziju, a na Uredu je da odluči hoće li ih prihvatiti ili odbaciti.

U prijedlozima se sažeto iznose predmet i ciljevi revizije te se navode subjekti revizije, razdoblje u kojem bi se ona provela te razlozi za provedbu, informacije o pravnom i ekonomskom položaju predloženih subjekata revizije, informacije o prethodnim identičnim ili sličnim revizijama, osnovne značajke područja obuhvaćenog revizijom, revizijske hipoteze itd.

— REVIZIJSKE METODE

Na temelju ovlasti koje su mu povjerene Vrhovni ured za reviziju obavlja revizije u skladu sa svojim revizijskim standardima, koji se temelje na Međunarodnim standardima vrhovnih revizijskih institucija. Vrhovni ured za reviziju obavlja revizije u skladu s pravnim propisima, što obuhvaća revizije zakonitosti, financijske revizije i revizije uspješnosti. Revizija se sastoji od pripremne faze, faze provedbe i faze zaključenja revizije. U prosjeku je za provedbu revizije potrebno 10 mjeseci te u svakoj reviziji sudjeluje od 5 do 30 revizora, ovisno o broju subjekata revizije.

Vrhovni ured za reviziju ispituje jesu li aktivnosti obuhvaćene revizijom provedene u skladu sa zakonodavstvom, preispituje njihovu materijalnu i formalnu točnost te procjenjuje jesu li one djelotvorne, ekonomične i učinkovite.

U okviru financijskih revizija Ured provjerava pružaju li financijski izvještaji subjekata revizije istinit i vjeran prikaz predmeta računovodstva u skladu s pravnim propisima.

REZULTATI RADA

— IZVJEŠĆA I DRUGE PUBLIKACIJE

Glavna su publikacija Vrhovnog ureda za reviziju revizijski zaključci koji se objavljuju na njegovim internetskim stranicama i u njegovu Glasniku nakon što ih odobri Odbor ureda. Predsjednik Vrhovnog ureda za reviziju dostavlja sve odobrene revizijske zaključke Zastupničkom domu, Senatu i vladi.

Vrhovni ured za reviziju zakonom je obvezan objavljivati:

  • Glasnik Vrhovnog ureda za reviziju, službenu publikaciju koja sadržava sažetke revizijskih izvješća iz određenog razdoblja. U Glasniku se također objavljuje godišnji plan revizija, uz dodatnu objavu eventualnih izmjena tog plana
  • godišnje izvješće koje sadržava pregled revizija i rezultata revizija provedenih tijekom prethodne godine te informacije o suradnji Ureda s tijelima kaznenog progona, informacijama pruženima građanima, aktivnostima međunarodne suradnje te financijskom upravljaju Ureda i njegovu osoblju
  • izvještaj o izvršenju državnog proračuna, u kojem Vrhovni ured za reviziju na temelju procjene upravljanja državnim proračunom u prvih šest mjeseci relevantne godine iznosi mišljenje o izvješću vlade o izvršenju državnog proračuna
  • izvještaj o završnim državnim financijskim izvještajima, dokument u kojem Vrhovni ured za reviziju na temelju evaluacije ekonomskog stanja u zemlji i rezultata financijskog upravljanja države iznosi mišljenje o nacrtu završnih državnih financijskih izvještaja Češke Republike za relevantnu godinu, te
  • završne financijske izvještaje, koji sadržavaju informacije o financijskom upravljanju Vrhovnog ureda za reviziju za prethodnu godinu. Vanjski revizor svake godine provjerava završne financijske izvještaje Ureda nakon čega predsjednik Ureda podnosi te izvještaje češkom parlamentu.

Osim toga, Vrhovni ured za reviziju objavljuje i druge publikacije, kao što su izvješće o financijskom upravljanju sredstvima EU-a u Češkoj Republici (u kojem Ured iznosi usporedbu i procjenu iskorištenosti i uporabe financijskih sredstava EU-a u Češkoj Republici), priručnike, tematske dokumente te izvješća o revizijama koje je Ured proveo usporedno s drugim VRI-jevima.

— AKTIVNOSTI PROMICANJA REZULTATA RADA

Vrhovni ured za reviziju radi na tome da javnosti olakša pristup informacijama o rezultatima revizija. Stoga revizijske zaključke, priopćenja za medije i druge relevantne dokumente objavljuje na svojim internetskim stranicama i na društvenim medijima, na kojima također objavljuje rezultate revizija, analize i novosti, videozapise povezane s revizijama koje provodi te druge informacije o svojim aktivnostima.

Vrhovni ured za reviziju pridaje veliku važnost transparentnosti te stoga objavljuje sklopljene ugovore na vlastitim internetskim stranicama, zajedno s pojedinostima o svojem proračunu i drugim podatcima.

Naposljetku, Ured također organizira događanja. Njegov prvi Hackathon u području javne administracije održan je 2017., a drugi je uslijedio 2018. godine.

— SURADNJA S DRUGIM SUBJEKTIMA

Razmjena znanja jedan je od glavnih ciljeva Vrhovnog ureda za reviziju u međunarodnom kontekstu. Ured stoga podupire razmjenu znanja u okviru međunarodnih aktivnosti, kao i zajedničkih revizija.

Ured svake godine organizira niz konferencija, seminara i drugih stručnih aktivnosti. Te su aktivnosti osmišljene vodeći računa o osoblju Ureda, ali i o stručnoj javnosti i predstavnicima drugih državnih institucija te doprinose unaprjeđenju javne uprave.

Njima se želi uspostaviti platforma za razmjenu znanja i dobre prakse ne samo za javnost nego i za akademsku zajednicu, stručnjake u određenim područjima, studente i druge relevantne skupine.

Na međunarodnoj razini, Ured redovito upućuje svoje revizore na sudjelovanje u radu revizijskih tijela međunarodnih organizacija. Predstavnici Ureda upućeni su i u tijela kao što su Eurocontrol, Europska obrambena agencija i Europska svemirska agencija.

 

 

DANSKA

RIGSREVISIONEN

Od 1976.

Internetske stranice: www.rigsrevisionen.dk

Misija:

Danski Državni ured za reviziju (Rigsrevisionen) ispituje upotrebljavaju li se državna sredstva djelotvorno i na način koji je predvidio danski parlament (Folketing).

OPĆE INFORMACIJE

— PRAVNA OSNOVA

ZADAĆE

Danski Državni ured za reviziju obavlja reviziju državnih financijskih izvještaja i ispituje upravlja li se državnim sredstvima u skladu s namjerama i odlukama danskog parlamenta.

Ured ima pravo pristupa svim informacijama koje su mu potrebne za rad.

KLJUČNO ZAKONODAVSTVO

Zakon Kraljevine Danske o glavnom državnom revizoru: izvorna inačica iz 1976., najnovija izmijenjena inačica iz 2012.

SUBJEKTI REVIZIJE

Revizijama koje provodi Državni ured za reviziju obuhvaćeni su:

  • svi državni financijski izvještaji
    • ministarstva: 19 (stanje iz srpnja 2018.)
    • vladine agencije: 131
  • financijski izvještaji institucija, udruga ili zaklada čiji se izdatci ili obračunski manjak pokrivaju bespovratnim sredstvima koja financira država
  • financijski izvještaji neovisnih upravnih tijela uspostavljenih statutom
  • financijski izvještaji partnerstava i poduzeća u kojima država sudjeluje izravno ili neizravno kao partner ili poslovni suradnik koji snosi odgovornost.

Državni ured za reviziju nije ovlašten za reviziju Danske središnje banke.

— STRUKTURA

VRSTA VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE

Ured za reviziju, neovisan o vladi, kojem je na čelu glavni državni revizor.

POLOŽAJ VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE U SUSTAVU VLASTI

Državni ured za reviziju neovisna je institucija u okviru danskog parlamenta. Glavni državni revizor Ureda ne može biti zastupnik u parlamentu.

ODNOS S PARLAMENTOM/VLADOM

Državni ured za reviziju potpuno je neovisan u obavljanju svojih dužnosti. Odbor za javne financije, koji imenuje danski parlament, jedino je tijelo koje od Državnog ureda za reviziju može zatražiti provedbu revizije u određenom području.

Ured podnosi sva svoja izvješća Odboru za javne financije te ih glavni državni revizor predstavlja na mjesečnim sastancima Odbora.

Državni ured za reviziju blisko surađuje s relevantnim ministarstvima i pruža im potporu u obliku smjernica za njihove računovodstvene postupke i postupke računovodstvene kontrole.

Proračun Državnog ureda za reviziju određuje parlament.

— ORGANIZACIJA

ČELNIK

GLAVNA DRŽAVNA REVIZORICA

Lone Strøm imenovana je 1. svibnja 2012. te je njezin mandat u svibnju 2018. produžen za dodatne četiri godine.

MANDAT

Šest godina s mogućnošću jednokratnog produženja za četiri godine.

NAČIN ODABIRA

Glavnog državnog revizora imenuje predsjednik danskog parlamenta na prijedlog Odbora za javne financije i nakon odobrenja parlamentarnog Odbora za poslovnik.

UPRAVLJAČKO TIJELO

Vrhovni ured za reviziju vodi glavni državni revizor, u čemu mu pomaže savjetodavno tijelo koje se sastoji od četiriju pomoćnika i glavnog savjetnika.

MANDAT

Pomoćnici glavnog državnog revizora i glavni savjetnik imenuju se na neodređeno razdoblje.

NAČIN ODABIRA

Pomoćnike i glavnog savjetnika imenuje glavni državni revizor.

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Državni ured za reviziju organiziran je u četiri uprave te je na čelu svake od njih jedan od pomoćnika glavnog državnog revizora.

— RESURSI

OSOBLJE (NA KRAJU 2017.)

  • Broj članova osoblja: 288
  • Zastupljenost spolova: ♂ 43 %; ♀ 57 %

PRORAČUN

  • Otprilike 30 milijuna eura (2018.)
  • 38 % resursa Ureda predviđeno je za rad na opsežnim istraživanjima u posebnim područjima (revizije uspješnosti), dok ostalih 62 % radi na godišnjoj reviziji danskih državnih financijskih izvještaja (2017.).
  • < 0,01 ukupnih državnih rashoda

REVIZIJSKE AKTIVNOSTI

— PLANIRANJE REVIZIJSKIH AKTIVNOSTI

Glavni državni revizor i njegova četiri pomoćnika sastaju se na tjednoj osnovi kako bi raspravljali o strategiji i planiranju aktivnosti Vrhovnog ureda za reviziju.

U slučaju da Odbor za javne financije od Ureda zatraži da ispita određeno pitanje i izvijesti o njemu, Ured je obvezan to učiniti. Takvi zadatci u prosjeku čine jednu trećinu predmeta revizije u opsežnim istraživanjima koja Ured provodi.

Sve se revizije planiraju na temelju procjene značajnosti i rizika.

Godišnje revizijske aktivnosti Ureda i opsežne studije planiraju se godinu dana unaprijed. Međutim, plan se stalno prilagođava kako bi se uzele u obzir nove okolnosti.

— REVIZIJSKE METODE

Vrhovni ured za reviziju neovisan je u odabiru svojeg revizijskog pristupa i metodologije.

Svoje aktivnosti provodi u skladu s danskim zakonodavstvom i danskim revizijskim standardima za javni sektor, koji se temelje na Međunarodnim standardima vrhovnih revizijskih institucija (ISSAI).

Vrhovni ured za reviziju obavlja financijske revizije te revizije usklađenosti i uspješnosti.

Kako bi provjerio učinak svojih revizija, Ured zajedno s Odborom za javne financije provjerava provedbu svojih preporuka na razini subjekata revizije.

Osim toga, ministarstva su dužna odgovoriti na revizijska izvješća koja Ured izradi.

REZULTATI RADA

— IZVJEŠĆA I DRUGE PUBLIKACIJE

Državni ured za reviziju objavljuje:

  • godišnje izvješće o reviziji državnih financijskih izvještaja Kraljevine Danske
  • izvješća o opsežnim studijama u posebnim područjima (otprilike njih 23 svake godine)
  • godišnje izvješće o vlastitim aktivnostima, uspješnosti i financijskim izvještajima
  • memorandume o praćenju provedbe preporuka za sva revizijska izvješća
  • dodatne memorandume o određenim temama
  • danske revizijske standarde za javni sektor.

— AKTIVNOSTI PROMICANJA REZULTATA RADA

U skladu s danskim Zakonom o informiranju javnosti Vrhovni ured za reviziju memorandume i revizijska izvješća prije njihova objavljivanja na internetskim stranicama podnosi Odboru za javne financije.

Prvo poglavlje opsežnih studija te odabranih revizijskih izvješća i memoranduma prevodi se na engleski jezik.

Vrhovni ured za reviziju stavlja naglasak na vanjsku razmjenu znanja s ciljem povećanja kvalitete usluga koje pruža javnom sektoru.

Ured je svake godine domaćin četiriju ili pet seminara za razmjenu informacija s vanjskim dionicima.

— SURADNJA S DRUGIM SUBJEKTIMA

Vrhovni ured za reviziju surađuje s odjelima za unutarnju reviziju u ministarstvima i drugim subjektima revizije.

 

 

ESTONIJA

RIIGIKONTROLL

Od 1990.
Osnovan 1918.

Internetske stranice: www.riigikontroll.ee

Misija:

Pomoći estonskom parlamentu (Riigikogu), vladi i tijelima lokalne vlasti da djeluju razborito i donose važne odluke u interesu javnosti na način da odvagnu sve vrste informacija što je temeljitije moguće prije nego što donesu te odluke.

OPĆE INFORMACIJE

— PRAVNA OSNOVA

ZADAĆE

Državni ured za reviziju Republike Estonije obavlja revizije u javnom sektoru i provjerava jesu li javna sredstva upotrijebljena na ekonomičan, učinkovit, djelotvoran i zakonit način.

KLJUČNO ZAKONODAVSTVO

  • Zakon o Državnom uredu za reviziju (2002.)
  • Poglavlje XI. Ustava Republike Estonije (1992.) – Državni ured za reviziju.

SUBJEKTI REVIZIJE

Državni ured za reviziju obavlja reviziju aktivnosti:

  • tajništva parlamenta, ureda predsjednika Republike, sudova, središnje estonske banke, ureda predsjednika vlade i ureda državnog odvjetnika
  • državnih tijela i tijela državne vlasti kojima državna tijela upravljaju
  • tijela lokalnih vlasti u pogledu posjedovanja, uporabe i prodaje općinske imovine (isključivo financijska revizija i revizija usklađenosti), nepokretne i pokretne državne imovine koja je prenesena u njihov posjed, namjenski dodijeljenih sredstava i subvencija odobrenih iz državnog proračuna te sredstava dodijeljenih za izvršavanje državnih funkcija (financijska revizija te revizija usklađenosti i uspješnosti).
  • zaklada i neprofitnih udruga koje su osnovala lokalna tijela ili u kojima su lokalna tijela jedan od članova
  • pravnih osoba javnog prava
  • zaklada i neprofitnih udruga koje je osnovala država ili pravna osoba javnog prava ili u kojima je država ili pravna osoba javnog prava jedan od članova
  • trgovačkih društava u kojima država, pravne osobe javnog prava ili prethodno navedene zaklade zajedno ili zasebno imaju prevladavajući utjecaj na temelju većinskog udjela ili na drugim temeljima te njihovih društava kćeri
  • trgovačkih društava kojima je država izdala zajam ili čiji su zajmovi ili druge ugovorne obveze osigurani na državnoj razini
  • trgovačkih društava u kojima tijelo lokalne vlasti ima prevladavajući utjecaj na temelju većinskog udjela ili na drugim temeljima te njihovih društava kćeri
  • drugih osoba koje obavljaju javne funkcije povezane s uporabom i očuvanjem državne imovine.

— STRUKTURA

VRSTA VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE

Ured za reviziju, neovisan o vladi, kojem je na čelu glavni državni revizor.

POLOŽAJ VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE U SUSTAVU VLASTI

Državni ured za reviziju neovisno je državno tijelo u skladu s Ustavom Republike Estonije.

ODNOS S PARLAMENTOM/VLADOM

Proračun Državnog ureda za reviziju odobrava parlament.

Ured odgovara parlamentu te svoja izvješća predstavlja parlamentarnom Odboru za nadzor državnog proračuna.

Glavni državni revizor može sudjelovati na sjednicama vlade te ima pravo izjasniti se o pitanjima u vezi s njegovim dužnostima.

Revizija aktivnosti Ureda provodi se na godišnjoj razini te je obavlja revizijsko društvo koje imenuje parlament na prijedlog Odbora za financije.

— ORGANIZACIJA

ČELNIK

GLAVNI DRŽAVNI REVIZOR

Janar Holm imenovan je 7. ožujka 2018. te je svoje dužnosti preuzeo davanjem prisege u estonskom parlamentu (Riigikogu) 9. travnja 2018.

MANDAT

Pet godina s mogućnošću obnove.

NAČIN ODABIRA

Glavnog državnog revizora imenuje Riigikogu na prijedlog predsjednika Republike.

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Državni ured za reviziju podijeljen je u tri strukturne jedinice. Uprava za reviziju provodi financijske revizije te revizije usklađenosti i uspješnosti i sastoji se od sedam revizijskih vijeća. Uprava za analizu priprema preglede i posebne dokumente. Služba za razvoj i administrativne poslove pruža Upravi za reviziju potporu u njezinu radu, a glavni državni revizor pruža joj potporu u obavljanju zadaća koje su joj povjerene te koordinira provedbu aktivnosti Ureda.

— RESURSI

OSOBLJE

  • Broj članova osoblja: 100 (75 % na revizijskim poslovima)
  • Zastupljenost spolova: ♂ 29 %; ♀ 71 %. Prosječna dob: 40

PRORAČUN

  • 6 milijuna eura (2019. i 2018.)
  • 60 % za osoblje, 25 % za administraciju (od toga pola iznosa za nekretnine i IKT), 10 % za mirovine
  • 0,05 % ukupnog državnog proračuna

REVIZIJSKE AKTIVNOSTI

— PLANIRANJE REVIZIJSKIH AKTIVNOSTI

Državni ured za reviziju neovisno i samostalno odlučuje o temama koje će obuhvatiti revizijom, koju će vrstu revizije provesti te u kojem roku.

Na svojim internetskim stranicama objavljuje detaljne informacije o svojem programu revizije te napretku u provedbi tekućih revizija.

— REVIZIJSKE METODE

Državni ured za reviziju provodi različite vrste revizija:

  • u okviru financijskih revizija Ured ocjenjuje pružaju li financijski izvještaji institucija točan i pouzdan prikaz njihova financijskog položaja. Ured ispituje jesu li financijski izvještaji točni i je li isključena mogućnost zloupotrebe sredstava. U okviru financijskih revizija također se ispituje zakonitost transakcija
  • u okviru revizija uspješnosti Ured ispituje upotrebljavaju li se sredstva u javnom sektoru na ekonomičan, učinkovit i djelotvoran način. Revizija uspješnosti također se može definirati kao proces tijekom kojeg se istražuje jesu li institucije obuhvaćene revizijom postigle predviđene ciljeve i jesu li to učinile na odgovarajući način i uz najmanje moguće troškove. U okviru revizija uspješnosti ocjenjuju se aktivnosti javnog sektora za rješavanje problema na strateškoj razini, obavlja se dubinska analiza uzroka problema te se iznose prijedlozi za njihovo rješavanje. Cilj je revizije uspješnosti također utvrditi najbolju administrativnu praksu i doprinijeti njezinu promicanju
  • U okviru revizija usklađenosti Ured ispituje zakonitost aktivnosti, što je glavni pristup u revizijama tijela lokalne vlasti.

Državni ured za reviziju ima pravo pristupa svim informacijama koje su mu potrebne za obavljanje njegovih dužnosti, uključujući informacijama s ograničenim pristupom, te su svi subjekti revizije dužni pružiti zatražene informacije.

Državni ured za reviziju obavlja revizije u skladu s međunarodnim revizijskim standardima (ISSAI) i svojim priručnikom za reviziju.

REZULTATI RADA

— IZVJEŠĆA I DRUGE PUBLIKACIJE

Državni ured za reviziju objavljuje revizijska izvješća, koja se mogu razvrstati na izvješća o financijskim revizijama i izvješća o revizijama uspješnosti.

Osim revizijskih izvješća Ured priprema i posebna izvješća koja se ne temelje nužno na klasičnim revizijskim postupcima, već se u njima naglasak stavlja na analizu određenog pitanja.

Državni ured za reviziju parlamentu svake godine također dostavlja dva druga važna izvješća:

  • pregled uporabe i očuvanja državne imovine tijekom prethodne proračunske godine
  • evaluaciju konsolidiranog državnog godišnjeg izvješća u okviru koje Ured među ostalim procjenjuje jesu li godišnji državni financijski izvještaji točni i jesu li ekonomske transakcije zakonite.

— AKTIVNOSTI PROMICANJA REZULTATA RADA

Publikacije Državnog ureda za reviziju dostupne su na njegovim internetskim stranicama na estonskom jeziku uz sažetke na engleskom jeziku. Državni ured za reviziju također aktivno radi na promicanju svojih izvješća na društvenim medijima.

— SURADNJA S DRUGIM SUBJEKTIMA

Državni ured za reviziju surađuje s tijelima lokalne vlasti i vladom Republike s ciljem unaprjeđenja sustava unutarnje kontrole i unutarnje revizije državnih tijela i subjekata kojima ta tijela upravljaju.

Osim toga, pravne osobe javnog prava dužne su dostaviti primjerak svojih odobrenih godišnjih izvješća Državnom uredu za reviziju.

 

 

FINSKA

VALTIONTALOUDEN TARKASTUSVIRASTO

Od 1825.

Internetske stranice: www.vtv.fi

Misija:

Državni ured za reviziju Republike Finske u svojim se aktivnostima vodi načelima odgovornosti, otvorenosti, objektivnosti i poštovanja. Vizija je Ureda da finski način upravljanja financijama središnje države bude uzor za ostatak svijeta.

Strateški je cilj Ureda promicati:

  • održivo i uspješno upravljanje financijama središnje države
  • pouzdanost informacija o financijama središnje države, te
  • povjerenje u financije središnje države.

OPĆE INFORMACIJE

— PRAVNA OSNOVA

ZADAĆE

Državni ured za reviziju Republike Finske neovisno je tijelo koje obavlja reviziju financija središnje države, ocjenjuje fiskalnu politiku te nadzire izbornu promidžbu i financiranje političkih stranaka.

Revizijama koje provodi obuhvaćene su financije središnje države u njihovoj cijelosti. U skladu s time Ustavom Republike Finske predviđeno je da Ured ima opsežna prava pristupa informacijama.

KLJUČNO ZAKONODAVSTVO

  • Ustav Republike Finske (1919. i 1999.)
  • Zakon o Državnom uredu za reviziju (676/2000)
  • Zakon o pravu Državnog ureda za reviziju na reviziju određenih kreditnih transfera između Finske i Europskih zajednica (353/1995)
  • Zakon o provedbi Ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji i o ograničenjima rashoda opće države (869/2012)
  • Zakon o financiranju izbornih kandidata (273/2009)
  • Zakon o političkim strankama (10/1969).

SUBJEKTI REVIZIJE

Revizijama koje provodi Državni ured za reviziju obuhvaćeni su:

  • vlada i ministarstva
  • vladine agencije
  • izvanproračunski fondovi
  • državna poduzeća i poduzeća u državnom vlasništvu
  • transferi i subvencije središnje države isplaćeni općinama, trgovačkim društvima i drugim subjektima, te
  • prijenosi sredstava između Finske i Europskih zajednica.

Revizijama koje Ured obavlja nisu obuhvaćeni:

  • financije parlamenta
  • financijska sredstva za koja je odgovoran Parlament
  • finska središnja banka i financijsko nadzorno tijelo
  • zavod za socijalno osiguranje.

— STRUKTURA

VRSTA VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE

Neovisno nacionalno revizijsko tijelo kojem je na čelu glavni državni revizor.

POLOŽAJ VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE U SUSTAVU VLASTI

Državni ured za reviziju neovisno je državno tijelo povezano s parlamentom.

ODNOS S PARLAMENTOM/VLADOM

Glavnog državnog revizora imenuje parlament te ga samo parlament može razriješiti njegovih dužnosti. Revizor koji obavlja reviziju financijskih izvještaja parlamenta također obavlja reviziju financijskih izvještaja Državnog ureda za reviziju. Osim toga, parlament utvrđuje zadaće Ureda u zakonskim aktima, razmatra prijedlog proračuna Ureda, odlučuje o njegovim resursima te raspravlja o njegovim godišnjim i pojedinačnim izvješćima.

Državni ured za reviziju nije ovlašten obavljati reviziju financijskih izvještaja parlamenta.

— ORGANIZACIJA

ČELNIK

GLAVNA DRŽAVNA REVIZORICA

Tytti Yli-Viikari izabrana je 1. siječnja 2016.

MANDAT

6 godina s mogućnošću obnove.

NAČIN ODABIRA

Glavnog državnog revizora bira parlament.

UPRAVLJAČKO TIJELO

Glavnom državnom revizoru potporu u njegovu radu pruža upravljački tim, koji se sastoji od dvaju zamjenika glavnog državnog revizora i glavnog upravnog službenika.

MANDAT

Zamjenici glavnog državnog revizora i glavni upravni službenik imaju uobičajene ugovore o radu (na neodređeno razdoblje).

NAČIN ODABIRA

Glavni državni revizor zadužen je za imenovanje svojih zamjenika i glavnog upravnog službenika.

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Državni ured za reviziju sastoji se od uprave za financijsku reviziju i reviziju usklađenosti, uprave za reviziju uspješnosti i reviziju fiskalne politike, izvršnog ureda i službe za administrativne usluge.

U okviru Ureda ustrojeni su i znanstveno vijeće, povjerenstvo za kazne i sankcije te savjetodavno povjerenstvo, za koja je izravno odgovoran glavni državni revizor.

— RESURSI

OSOBLJE (2017.)

  • Broj članova osoblja: 143
  • Zastupljenost spolova: ♂ 49 %; ♀ 51 %. Prosječna dob: 49

PRORAČUN

  • 16 milijuna eura (2017.)
  • 0,03 % ukupnog državnog proračuna

REVIZIJSKE AKTIVNOSTI

— PLANIRANJE REVIZIJSKIH AKTIVNOSTI

Državni ured za reviziju planira svoje aktivnosti u općem planu revizija na razdoblje od četiriju godina. Ured odabire teme za reviziju na temelju analize rizika u vezi s državnim financijama i gospodarstvom. U planu revizije za svaku vrstu revizije navode se odgovarajuće teme revizije i posebna područja od interesa.

Plan revizije za svaku vrstu revizije temelji se na analizama rizika provedenima u odjelima za reviziju kao i na kriterijima za ključne komponente.

— REVIZIJSKE METODE

Državni ured za reviziju izvršava dužnosti utvrđene u Ustavu provedbom financijske revizije, revizije usklađenosti, revizije uspješnosti i revizije fiskalne politike.

U revizijama koje provodi Ured primjenjuje svoje unutarnje smjernice za reviziju, koje se temelje na revizijskim standardima ISSAI koje je objavila Međunarodna organizacija vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI). Revizijski standardi ISSAI temelje se na međunarodnim revizijskim standardima (ISA). Oni su dopunjeni zasebnim priručnicima za svaku vrstu revizije.

Revizijski priručnik Ureda dostupan je na njegovim internetskim stranicama.

REZULTATI RADA

— IZVJEŠĆA I DRUGE PUBLIKACIJE

Državni ured za reviziju objavljuje:

  • izvješća o reviziji koju provodi nad završnim financijskim izvještajima središnje države
  • izvješća o financijskim revizijama te revizijama usklađenosti, uspješnosti i fiskalne politike
  • preglede
  • izvješća o ocjeni fiskalne politike
  • zasebna izvješća upućena parlamentu
  • izvješća o praćenju financiranja izborne promidžbe
  • izvješća o praćenju financiranja političkih stranaka
  • godišnja izvješća
  • izvješća o praćenju provedbe preporuka, te
  • druge publikacije, primjerice međunarodne publikacije.

— AKTIVNOSTI PROMICANJA REZULTATA RADA

Državni ured za reviziju najavljuje buduće revizije na svojim internetskim stranicama. Osim toga, na internetskim stranicama Ureda popisane su publikacije koje će se uskoro objaviti. Način na koji će se priopćiti pojedinosti o određenoj reviziji utvrđuje se na zaključnom sastanku o reviziji. Za sve se revizije pripremaju javna priopćenja za medije. Za odabrane revizije izrađuju se videozapisi. U priopćenjima za medije ističu se najvažnije točke rezultata revizije te se navode podatci za kontakt ključnih osoba uključenih u provedbu predmetne revizije. Priopćenja za medije objavljuju se i na društvenim medijima.

— SURADNJA S DRUGIM SUBJEKTIMA

Osim revizija Državni ured za reviziju obavlja i stručne i savjetodavne zadaće, primjerice u parlamentarnim odborima i radnim skupinama vlade.

Ured sudjeluje u općim raspravama u područjima javnih financija i razvoja uprave. Ured radi na održavanju dobre suradnje i aktivnog dijaloga sa svojim dionicima i klijentima.

 

 

FRANCUSKA

COUR DES COMPTES

Od 1807.
Osnovan 1319.

Internetske stranice: www.ccomptes.fr

Misija:

Neovisnost, kolegij članova, raspravni postupak.

OPĆE INFORMACIJE

— PRAVNA OSNOVA

ZADAĆE

Nacionalni Revizorski sud Francuske Republike, koji djeluje uz potporu 17 regionalnih i prekomorskih vijeća („chambres régionales et territoriales des comptes” – CRTC), zadužen je za:

  • donošenje mišljenja o državnim financijskim izvještajima
  • provedbu revizija usklađenosti i uspješnosti za sve javne organizacije i javna sredstva i njihove ekvivalente
  • ovjeravanje državnih financijskih izvještaja i financijskih izvještaja u vezi sa socijalnim osiguranjem, te
  • evaluaciju javnih politika.

Povezani Disciplinski sud za proračun i financije („Cour de discipline budgétaire et financière” – CDBF) donosi mišljenje o nepravilnostima koje su nastale djelovanjem upravitelja odgovornih za uporabu bilo koje vrste javnih sredstava ili njihovih ekvivalenata.

Revizorski sud i njegova regionalna i prekomorska vijeća imaju pristup svim dokumentima koji su im potrebni za obavljanje dužnosti. Osim toga, Revizorski sud nadležan je za davanje razrješnice javnim računovođama.

KLJUČNO ZAKONODAVSTVO

  • Ustav Francuske Republike (Članak 47. – 2.)
  • Zakon o sudovima za javne financije
  • posebni zakoni i propisi o revizijama.

SUBJEKTI REVIZIJE

Revizijama koje provode Revizorski sud i regionalna i prekomorska vijeća (koji, zajedno s Disciplinskim sudom, čine tijela nadležna za financijsku kontrolu) obuhvaćeno je sljedeće:

  • cjelokupno upravljanje na razini države i svi državni financijski izvještaji
    • financijski izvještaji predsjedništva Republike, Nacionalne skupštine i Senata
    • ministarstva (središnja uprava, službe nadležne na nacionalnoj razini i decentralizirane službe)
    • vladine agencije i njihova teritorijalna mreža, te
    • poduzeća u javnom vlasništvu
  • upravljanje socijalnim osiguranjem i povezani financijski izvještaji
  • upravljanje na razini tijela lokalne vlasti i njihovi financijski izvještaji (od regionalne do općinske razine) te upravljanje i financijski izvještaji njihovih agencija, javnih bolnica, srednjih škola itd.
  • javna sredstva dodijeljena privatnim subjektima
  • sredstva koja upotrebljavaju dobrotvorne organizacije ako su ta sredstva donirana u okviru javnih kampanja
  • sredstva koja upotrebljavaju privatni subjekti ako se radi o privatnim neoporezivim bespovratnim sredstvima.

— STRUKTURA

VRSTA VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE

Revizorski Sud sa sudskim ovlastima.

POLOŽAJ VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE U SUSTAVU VLASTI

Revizorski sud neovisan je o francuskoj vladi i parlamentu te održava jednak odmak od tih dvaju tijela.

Prvi predsjednik Revizorskog suda također je predsjedatelj:

  • Disciplinskog suda za proračun i financije (CDBF)
  • Visokog vijeća za javne financije („Haut Conseil des finances publiques” – HCFP), te
  • Vijeća za obvezna davanja („Conseil des prélèvements obligatoires” – CPO)

ODNOS S PARLAMENTOM/VLADOM

Revizorski sud neovisan je o vladi i parlamentu, kojima podnosi izvješća o revizijama i daje savjete.

Revizorski sud ispituje financijske izvještaje parlamenta.

U kontekstu svoje misije provedbe evaluacije i kontrole parlament blisko surađuje s Revizorskim sudom na praćenju provedbe iznesenih preporuka. Parlament može zatražiti od Revizorskog suda da provede određen broj revizija, a vlada i parlament zajedno mogu zatražiti da provede evaluaciju javnih politika.

— ORGANIZACIJA

ČELNIK

PRVI PREDSJEDNIK

Didier Migaud imenovan je 23. veljače 2010.

MANDAT

Mandat prvog predsjednika neograničen je do zakonske dobi za umirovljenje.

NAČIN ODABIRA

Prvi predsjednik imenuje se na temelju uredbe predsjednika Republike koju donosi Vijeće ministara.

UPRAVLJAČKO TIJELO

Revizorskim sudom upravlja kolegij koji se sastoji od prvog predsjednika i šestero predsjednika vijeća. Državni tužitelj (koji je neovisan) prisustvuje sastancima kolegija.

Na čelu su regionalnih i prekomorskih vijeća predsjednici, koji su članovi Revizorskog suda. Visokim vijećem regionalnih i prekomorskih vijeća predsjeda prvi predsjednik.

MANDAT

Prvi predsjednik i predsjednici vijeća imaju status sudaca te je njihov mandat neograničen do zakonske dobi za umirovljenje.

NAČIN ODABIRA

Predsjednici vijeća i državni tužitelj imenuju se na temelju uredbe predsjednika Republike koju objavljuje Vijeće ministara.

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Revizorski sud organiziran je u šest vijeća po sektoru, odjel za strateško planiranje i publikacije te glavno tajništvo.

Državni tužitelj, koji je neovisan o Revizorskom sudu, državni odvjetnici, koji su neovisni o Disciplinskom sudu te regionalni tužitelji za financijska pitanja, koji su neovisni o regionalnim i prekomorskim vijećima, obnašaju ulogu javnog tužitelja.

— RESURSI

OSOBLJE

  • Broj članova osoblja: 1 777 (746 na Revizorskom sudu i 1031 u regionalnim i prekomorskim vijećima) (80 % na revizijskim poslovima)
  • Zastupljenost spolova: ♂ 50 %; ♀ 50 %. Prosječna dob: 50

PRORAČUN

  • 214 milijuna eura (48 % za Revizorski sud, 52 % za regionalna i prekomorska vijeća)
  • < 0,01 % ukupnog državnog proračuna

REVIZIJSKE AKTIVNOSTI

— PLANIRANJE REVIZIJSKIH AKTIVNOSTI

Prvi predsjednik, nakon što zatraži mišljenje glavnog tužitelja, određuje opću organizaciju Revizorskog suda, planira revizije i raspoređuje resurse u različita vijeća. Raščlamba programa u različite provjere obavlja se na razini tima unutar svakog vijeća.

Isti se postupak primjenjuje i u svakom od regionalnih i prekomorskih vijeća.

Teme revizija odabiru se na temelju procjene rizika, rasporeda obveznih revizija koje se provode nad raznim tijelima i revizijskog iskustva, pritom uzimajući u obzir razinu javnog interesa.

Pravosudne aktivnosti obuhvaćaju provedbu revizije nad odabranim financijskim izvještajima i donošenje mišljenja o njima tijekom razdoblja od nekoliko godina.

— REVIZIJSKE METODE

Sve vrste revizija temelje se na metodama koje su utvrdili Revizorski sud / regionalna i prekomorska vijeća u skladu s međunarodnim standardima.

Pravosudne aktivnosti obavljaju se u skladu sa strogim proceduralnim pravilima.

Revizorski sud kontinuirano radi na razvoju svoje metodologije za evaluaciju javnih politika iznošenjem praktičnih smjernica i održavanjem tečajeva osposobljavanja.

Sve vrste aktivnosti provode se u skladu s načelima kolegijalnosti i raspravnog postupka.

REZULTATI RADA

— IZVJEŠĆA I DRUGE PUBLIKACIJE

Revizorski sud objavljuje:

  • opće godišnje izvješće kojim je obuhvaćeno od 15 do 20 pitanja, koje se također dostavlja predsjedniku Republike
  • godišnju ovjeru državnih financijskih izvještaja za prethodnu godinu
  • godišnju procjenu stanja javnih financija i izglede za tekuću godinu
  • godišnje izvješće o izvršenju proračuna i godišnju ovjeru financijskih izvještaja u vezi sa sustavom socijalnog osiguranja za prethodnu godinu
  • godišnje izvješće o lokalnim javnim financijama za prethodnu godinu
  • od pet do deset tematskih izvješća svake godine
  • sva izvješća o uporabi privatnih bespovratnih sredstava u dobrotvornim organizacijama, te
  • sva glavna izvješća koja se dostavljaju vladi (upućena relevantnim ministrima).

Regionalna i prekomorska vijeća objavljuju:

  • izvješća o upravljanju za tijela lokalne vlasti, te
  • određena izvješća u okviru općeg godišnjeg izvješća Revizorskog suda.

— AKTIVNOSTI PROMICANJA REZULTATA RADA

Revizorski sud Ustavom je obvezan pružati informacije javnosti. Stoga sve više informacija o svojem radu objavljuje na medijima, svojim internetskim stranicama i Twitteru.

Revizorski sud šalje sva svoja glavna izvješća vladi i parlamentu te ih objavljuje.

Parlament zaprima i upotrebljava u svojem radu šest godišnjih izvješća Revizorskog suda i njegova tematska izvješća. Revizorski sud također objavljuje izvješća o praćenju provedbe iznesenih preporuka.

Revizorski sud objavljuje sva izvješća o sredstvima prikupljenima u dobrotvorne svrhe.

Regionalna i prekomorska vijeća dostavljaju svoja izvješća o upravljanju tijelima lokalnih vlasti koja su ih dužna pročitati naglas na sastancima vijeća koji su otvoreni za javnost i medije.

Revizorski sud, regionalna i prekomorska vijeća te Disciplinski sud iznose svoja mišljenja pred javnom publikom.

Mišljenja Disciplinskog suda objavljuju se u Službenim novinama Republike i na internetskim stranicama.

— SURADNJA

Revizorski sud blisko surađuje s regionalnim i prekomorskim vijećima koja samostalno prate svoj rad.

Revizorski sud surađuje s parlamentarnim odborima, Državnim vijećem, sudovima (preko glavnog tužitelja), drugim neovisnim upravnim tijelima te općim državnim inspektoratima.

 

 

NJEMAČKA

BUNDESRECHNUNGSHOF

Od 1950.
Osnovan 1714.

Internetske stranice: www.bundesrechnungshof.de

Misija:

Temeljna su načela kojima se njemački Savezni revizorski sud vodi u svojem radu neovisnost, neutralnost, objektivnost i vjerodostojnost.

Svrha je njegovih revizija povećati transparentnost, učinkovitost i održivost vladina djelovanja.

OPĆE INFORMACIJE

— PRAVNA OSNOVA

ZADAĆE

Savezni revizorski sud obavlja reviziju svih saveznih prihoda i rashoda, kao i sredstava namijenjenih reprezentaciji i povjerljivih rashoda, te utvrđuje je li se saveznim proračunom upravljalo na primjeren i učinkovit način.

Ima potpuno pravo na pristup svim tijelima i informacijama koje su mu potrebne za obavljanje njegova rada, uključujući nesavezna tijela u slučajevima u kojima ona upravljaju saveznim sredstvima.

KLJUČNO ZAKONODAVSTVO

  • Ustav (članak 114. stavak 2., temeljni zakon) (1949.)
  • Savezni zakon o proračunu (članak 88. i nadalje) (1969.)
  • Zakon o proračunskim načelima (članak 53. i nadalje) (1969.)
  • Zakon o Saveznom revizorskom sudu.

SUBJEKTI REVIZIJE

Savezni revizorski sud ima pristup svim institucijama i tijelima koja upravljaju saveznim sredstvima, kao što su:

  • državna ministarstva i tijela koja su pod njihovim upravnim nadzorom
  • državne agencije
  • ustanove za socijalno osiguranje
  • javna poduzeća
  • korisnici saveznih bespovratnih sredstava, te
  • upravne jedinice ustavnih tijela.

— STRUKTURA

VRSTA VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE

Kolegij bez sudskih ovlasti.

POLOŽAJ VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE U SUSTAVU VLASTI

Savezni revizorski sud vrhovno je savezno tijelo na istoj razini kao i savezna ministarstva.

U potpunosti je neovisan i ne prima upute za provedbu revizija. Ipak, parlament može predložiti Saveznom revizorskom sudu da provede određene revizije.

Predsjednik Saveznog revizorskog suda po službenoj je dužnosti ujedno savezni povjerenik za uspješnost uprave. U tom svojstvu iznosi preporuke, izvješća i mišljenja s ciljem povećanja učinkovitosti savezne uprave. Također može pružati savjete parlamentu u vezi sa zakonodavstvom.

ODNOS S PARLAMENTOM/VLADOM

Savezni revizorski sud svojim revizijama i savjetima pruža potporu njemačkoj Saveznoj vladi i parlamentu, kojem godišnje izvješće Suda služi kao temelj za davanje razrješnice Saveznoj vladi.

Njemački Savezni revizorski sud izvješćuje i izvršnu i zakonodavnu granu Savezne vlade te može iznijeti savjete prije donošenja konačne odluke.

Također sudjeluje u pregovorima o proračunu između saveznog Ministarstva financija i resornih ministarstava te se može izjasniti o procijenjenom proračunu svakog ministarstva. Osim toga, Savezni revizorski sud pruža savjete tijekom izvršenja proračuna.

REVIZIJSKE AKTIVNOSTI

— ORGANIZACIJA

ČELNIK

PREDSJEDNIK

Kay Scheller imenovan je 30. lipnja 2014.

MANDAT

12 godina bez mogućnosti obnove. Mandat ističe po napunjenoj zakonskoj dobi za umirovljenje državnih službenika, koja je trenutačno utvrđena na 67 godina.

NAČIN ODABIRA

Predsjednika biraju oba doma parlamenta, a imenuje ga predsjednik Savezne Republike Njemačke.

UPRAVLJAČKO TIJELO

Odluke u vezi s revizijskim aktivnostima donose se na razini revizijskih uprava, i to u okviru kolegija, koji se sastoje od članova Saveznog revizorskog suda, tj. ravnatelja uprave i voditelja odjela, a u nekim slučajevima priključuju im se i predsjednik ili potpredsjednik. Članovi njemačkog Saveznog revizorskog suda uživaju pravo sudačke neovisnosti.

Određene vrste općih odluka, npr. u vezi sa stavkama povezanima s godišnjem izvješćima, donosi isključivo Senat. Senat je vrhovno tijelo za donošenje odluka.

MANDAT

Ravnatelji uprava imaju status državnih službenika. Njihov mandat ističe po napunjenoj zakonskoj dobi za umirovljenje državnih službenika, koja je trenutačno utvrđena na 67 godina.

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Njemački Savezni revizorski sud sastoji se od devet revizijskih uprava s 51 revizijskim odjelom. Usto njegova struktura uključuje upravu predsjedništva koja ponajprije radi na međunarodnim revizijama i pruža potporu predsjedniku u izvršavanju dužnosti koje ima kao član Revizorskog odbora Ujedinjenih naroda. Uprava predsjedništva zadužena je za središnje upravljanje.

— RESURSI

OSOBLJE (STANJE IZ LISTOPADA 2018.)

  • Ukupno: 1 163 (82 % na revizijskim poslovima)
  • Zastupljenost spolova: ♂ 58 %; ♀ 42 %. Prosječna dob: > 51

PRORAČUN

  • 149 milijuna eura
  • 0,04 % ukupnog saveznog proračuna

— PLANIRANJE REVIZIJSKIH AKTIVNOSTI

U strateško planiranje i planiranje rada Saveznog revizorskog suda uključeni su predsjednik, potpredsjednik, Senat i svi kolegiji.

Revizijski odjeli Saveznog revizorskog suda redovito provode analizu rizika i zadataka, koja čini temelj za srednjoročni plan revizija i revizijsku strategiju za razdoblje od narednih triju do pet godina.

Odjeli planiraju svoje revizijske zadatke u godišnjim planovima revizija na koordinirani način. Ti planovi čine temelj za cjelokupni plan revizija Saveznog revizorskog suda.

Savezni revizorski sud samostalno odlučuje hoće li prihvatiti zahtjeve za reviziju koje iznesu parlament ili parlamentarni odbori.

— REVIZIJSKE METODE

Savezni revizorski sud obavlja revizije uspješnosti i usklađenosti te financijske revizije, kako ex post tako i simultano, te pruža proaktivne savjete. Samostalno određuje raspored i parametre svojeg revizijskog rada te može provoditi revizije na terenu.

Revizije uspješnosti jedan su od njegovih ključnih zadataka te im se u pravilu pridodaju elementi revizije usklađenosti ili financijske revizije radi provedbe sveobuhvatne revizije. Dodatan je strateški revizijski kriterij Saveznog revizorskog suda održivost.

Aktivnosti Saveznog revizorskog suda također uključuju:

  • usmjerene revizije, koje se sastoje od temeljitog ispitivanja u svrhu prikupljanja dokaza o određenom aspektu predmeta revizije
  • horizontalne revizije, u sklopu kojih se određeno pitanje istražuje u okviru reprezentativnog uzorka odabranih vladinih tijela kako bi se došlo do revizijskih nalaza o određenom području djelovanja i transakcija vlade
  • istraživačke studije, koje služe kao alat za stjecanje uvida u određena problematična područja, postupke ili razvojne promjene. Njihov cilj nije pružiti konačnu evaluaciju operacija i transakcija vlade, već su prikladan način pripreme za nove revizijske zadatke
  • revizije u svrhu praćenja mjera poduzetih u pogledu preporuka iz prethodnih revizija, čija je svrha utvrditi jesu li nadzorna tijela poduzela mjere u pogledu revizijskih nalaza ili parlamentarnih rezolucija
  • revizije upravljanja (ili opće revizije), čija je svrha steći sveobuhvatan pregled financijskog upravljanja subjekta revizije
  • simultane revizije, koje njemačkom Saveznom revizorskom sudu omogućuju da zasebno i u svakoj projektnoj fazi ispita mnogobrojne pojedinačne odluke koje su dio provedbe opsežnih programa. Takav pristup omogućuje mu da otkrije nedostatke u ranoj fazi i pravodobno obavijesti tijela koja donose odluke.

REZULTATI RADA

— IZVJEŠĆA I DRUGE PUBLIKACIJE

Savezni revizorski sud objavljuje:

  • obavijesti o revizijama koje sadržavaju revizijske nalaze i koje šalje subjektima revizije na očitovanje
  • godišnje izvješće koje se sastoji od glavnog sveska (I.) i popratnog sveska (II.). Svezak I. objavljuje se svake jeseni, a svezak II. u proljeće sljedeće godine. Ta dva sveska sadržavaju aktualne informacije koje čine temelj parlamentarnog postupka davanja razrješnice.
  • savjetodavna izvješća, te
  • posebna izvješća.

Savezni revizorski sud dostavlja savjetodavna i posebna izvješća parlamentu i Saveznoj vladi.

Osim toga, predsjednik u svojstvu saveznog povjerenika za uspješnost uprave objavljuje niz mišljenja i smjernica.

Savezni revizorski sud u svoje obavijesti i izvješća o revizijama uključuje preporuke za poboljšanje stanja te primjedbe o aktualnim pitanjima kao što su nacrti zakonodavstva i veliki projekti javne nabave, ili pruža stručne informacije.

— AKTIVNOSTI PROMICANJA REZULTATA RADA

Savezni revizorski sud predstavlja svoje godišnje izvješće javnosti na saveznim tiskovnim konferencijama i objavljuje svoje publikacije (uključujući godišnje izvješće, posebna izvješća i zaključne obavijesti o revizijama) na svojim internetskim stranicama.

Tamo se objavljuju i posebna izvješća i drugi tekstovi saveznog povjerenika za uspješnost uprave.

— SURADNJA S DRUGIM SUBJEKTIMA

S obzirom na savezni ustroj Njemačke, revizije na drugim razinama vlade provode regionalne revizijske institucije i općinski uredi za reviziju. Međutim, budući da su fiskalni sustavi Savezne Republike i njezinih 16 zemalja u velikoj mjeri međusobno povezani, Savezni revizorski sud i neovisne regionalne revizijske institucije saveznih zemalja blisko surađuju.

U središtu su suradnje prije svega programi koje Savezna vlada i savezne zemlje financiraju zajedno, ili zadaće koje je središnja vlada delegirala saveznim zemljama.

 

 

GRČKA

ΕΛΕΓΚΤΙΚΟ ΣΥΝΕΔΡΙΟ

Od 1833.

Internetske stranice: www.elsyn.gr

Misija:

Helenski revizorski sud odgovoran je za vanjsku reviziju opće države i ima ključnu ulogu u doprinosu kvaliteti i učinkovitosti financijskog upravljanja u grčkom javnom sektoru.

Revizije koje provodi imaju sljedeće strateške ciljeve:

  • unaprijediti financijsko upravljanje i povećati odgovornost tijela opće države
  • doprinijeti jačanju sustava financijske kontrole i odgovornosti
  • olakšati prikupljanje javnih prihoda na nacionalnoj i lokalnoj razini
  • unaprijediti upravljanje relevantnim tijelima s pomoću sustava unutarnje kontrole
  • ubrzati provedbu revizija o visokorizičnim temama
  • povećati kapacitete za reviziju
  • pružati grčkom parlamentu važne informacije koje će mu omogućiti da djelotvornije izvršava svoju nadzornu ulogu, te
  • ojačati kapacitete Suda za provedbu revizija uspješnosti.

Kako bi postigao te ciljeve, Helenski revizorski sud usredotočuje se na područja koja su od velikog interesa za provedbu revizije, vodi računa o stalnom povećanju učinka provedenih revizija te na optimalan način upotrebljava dostupne resurse.

OPĆE INFORMACIJE

— PRAVNA OSNOVA

ZADAĆE

Helenski revizorski sud obavlja revizije državnih rashoda i financijskih izvještaja te rashoda i financijskih izvještaja lokalnih tijela i pravnih subjekata kako je predviđeno zakonom ili ako su ta tijela i subjekti primatelji javnih sredstava.

Područjem njegove nadležnosti obuhvaćene su i državne službe i ministarstva, tijela lokalne vlasti te druge organizacije javnog sektora. Također može sudjelovati u reviziji financijskih izvještaja privatnih trgovačkih društava.

Helenski revizorski sud ima pravo punog pristupa svim računovodstvenim knjigama tijela središnje i lokalne vlasti, popratnoj dokumentaciji i osoblju. Također može zatražiti relevantne informacije od svih nadležnih tijela, koja su obvezna surađivati.

SUDSKA NADLEŽNOST

Helenski revizorski sud odlučuje u sudskim postupcima čiji su predmeti povezani s:

  • mirovinama
  • revizijom financijskih izvještaja
  • građanskopravnom odgovornošću javnih službenika za štetu koju su, namjerno ili krajnjom nepažnjom, nanijeli državi, lokalnim tijelima ili javnim pravnim subjektima tijekom obavljanja svojih dužnosti, te
  • odgovornošću službenika za neopravdano povećanje njihove imovine za koje se smatra da je rezultat korupcije (i za koje je revizija njihovih godišnjih izjava o financijskim interesima pokazala da je neopravdano).

KLJUČNO ZAKONODAVSTVO

Članak 98. Ustava Helenske Republike (1975.) sadržava opću definiciju dužnosti povjerenih Helenskom revizorskom sudu (sudska nadležnost, revizije i savjetovanje). Te se dužnosti izvršavaju kako je predviđeno zakonodavstvom (vidi također Zakone br. 4129/2013 i 4270/2014).

SUBJEKTI REVIZIJE

Revizijskim ovlastima Helenskog revizorskog suda općenito su obuhvaćena sva državna tijela, odnosno:

  • predsjedništvo Republike
  • 18 ministarstava
  • 7 decentraliziranih uprava
  • 11 neovisnih tijela
  • 325 općina (tijela lokalne vlasti prve razine)
  • 13 regija (tijela lokalne vlasti druge razine)
  • 26 ustanova za socijalno osiguranje, te
  • 100 državnih bolnica.

Helenski revizorski sud također obavlja reviziju financijskih izvještaja otprilike 450 drugih pravnih subjekata opće države, javnih i privatnih pravnih subjekata koji su u vlasništvu tijela lokalne vlasti (755) kao i bespovratnih sredstava koja se isplaćuju privatnim subjektima.

— STRUKTURA

VRSTA VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE

Sud sa sudskim i revizijskim ovlastima.

POLOŽAJ VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE U SUSTAVU VLASTI

Helenski revizorski sud vrhovni je javni financijski sud u grčkom pravosudnom sustavu.

ODNOS S PARLAMENTOM/VLADOM

Helenski revizorski sud dužan je podnositi parlamentu godišnje izvješće o svojim revizijskim aktivnostima, kao i izjavu o godišnjem financijskom izvještaju i bilanci države. Parlament također odobrava proračun Suda na temelju preporuka ministarstava financija i pravosuđa.

— ORGANIZACIJA

ČELNIK

PREDSJEDNICA

Androniki Theotokatou imenovana je 23. listopada 2015.

MANDAT

4 godine bez mogućnosti obnove

NAČIN ODABIRA

Odlukom predsjednika na temelju prijedloga Vijeća ministara

UPRAVLJAČKO TIJELO

Vrhovnu nadležnost ima Plenum Helenskog revizorskog suda, koji se sastoji od predsjednika, osam potpredsjednika i 33 sudaca savjetnika.

MANDAT

Članovi su sudci te su time neovisni i obnašaju svoje dužnosti na neodređen rok.

NAČIN ODABIRA

Potpredsjednici se imenuju odlukom predsjednika na prijedlog Vijeća ministara, a sudci savjetnici stupaju u službu promaknućem o kojem odlučuje Vrhovni sud.

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Na čelu je Helenskog revizorskog suda predsjednik. Njemu je podređeno osam potpredsjednika u aktivnoj službi, od kojih njih sedam istodobno ima funkciju čelnika jednog od sudskih vijeća Revizorskog suda.

Dužnost zamjenika predsjednika obnaša onaj potpredsjednik koji je najdulje u službi. Za sudce je na Helenskom revizorskom sudu predviđeno 139 radnih mjesta. Među njima je 33 sudaca savjetnika, 47 viših sudaca i 45 sudaca.

Neodvojivi dio organizacijske strukture Revizorskog suda čini razina nezavisnog odvjetnika, koja se sastoji od nezavisnog odvjetnika, zamjenika nezavisnog odvjetnika i tri pomoćna nezavisna odvjetnika. Svaki od njih ima status sudca na Revizorskom sudu.

Helenski revizorski sud trenutačno se sastoji od devet sudskih odjela (Klimakia, koji se sastoje od ukupno troje sudaca i kojima je na čelu sudac savjetnik), pri čemu su tri odjela zadužena za predugovornu reviziju. Četiri odjela u sklopu relevantnih sudskih vijeća bave se ex ante revizijama rashoda koji su nastali na razini tijela lokalne vlasti i javnih tijela, a dva rade na pitanjima revizijske i pravne prirode. Nadalje, struktura obuhvaća sedam sudskih vijeća (s ukupno pet sudaca i na čelu s potpredsjednikom), veliko vijeće koje saslušava zahtjeve za preispitivanje u kontekstu predugovornih revizija (s ukupno sedam sudaca i na čelu s predsjednikom) te Plenum (koji je strukturiran kako je prethodno navedeno).

U ministarstvima, prefekturama i većim općinama ustrojene su službe za reviziju kojima su na čelu povjerenici Suda (tj. pravnici sa sveučilišnom diplomom i više od 15 godina iskustva koji imaju status voditelja odjela) i koje imaju ovlasti za reviziju i izricanje sankcija. U Ateni trenutačno djeluju 54 ureda povjerenika, a na razini cijele Grčke njih 56. Trenutačno na Helenskom revizorskom sudu radi 648 zaposlenika u pravosuđu.

— RESURSI

OSOBLJE (2018.)

  • Broj članova osoblja: 648 (upravljanje: 12 %; revizija: 56 %; administracija: 32 %) + 139 sudaca
  • Zastupljenost spolova: ♂ 37 %; ♀ 63 %. Prosječna dob: 49

PRORAČUN

  • 33,2 milijuna eura (2018.)
  • Raspodjela: oko 95 % za naknade za rad i plaće
  • < 0,01 % ukupnog državnog proračuna

REVIZIJSKE AKTIVNOSTI

— PLANIRANJE REVIZIJSKIH AKTIVNOSTI

Helenski revizorski sud planira svoje aktivnosti u godišnjem programu rada koji se odobrava u Plenumu. Program priprema posebni odbor, koji prikuplja potrebne informacije iz svih službi povjerenika Suda na temelju njihova vlastitog revizijskog iskustva i rada ili na temelju pitanja o kojima se izvješćuje u medijima.

Drugi sudci i revizori na Sudu također mogu podnositi prijedloge u vezi s određenim pravnim subjektima ili sektorima s pomoću elektroničke platforme na internetskim stranicama Suda. Posebni odbor ocjenjuje te prijedloge te ih može dostaviti na razmatranje Plenumu Suda.

— REVIZIJSKE METODE

Helenski revizorski sud provodi ex ante, predugovorne i ex post revizije, uključujući usmjerene revizije kojima su obuhvaćena visokorizična područja (koje mogu biti financijske revizije ili revizije usklađenosti ili uspješnosti), kao i revizije za provjeru daljnjeg postupanja u skladu s priručnikom Suda za reviziju i međunarodnim revizijskim standardima (INTOSAI).

Helenski revizorski sud trenutačno provodi:

  • ex ante revizije rashoda tijela lokalne vlasti i javnih pravnih subjekata, kako je predviđeno zakonom, na temelju kojih se odbijaju ili odobravaju relevantni nalozi za plaćanje
  • revizije prije zaključivanja ugovora velike financijske vrijednosti, koje dodjeljuje država ili drugi jednakovrijedni pravni subjekt, kako je predviđeno zakonom (predugovorna revizija)
  • ex post revizije financijskih izvještaja računovodstvenih službenika države i tijela lokalne vlasti ili drugih pravnih subjekata, na temelju kojih nadležni povjerenik Suda donosi odluku kojom se financijski izvještaji prihvaćaju kao pouzdani ili odbijaju kao nezakoniti. U slučaju odbijanja slijedi povrat manjka sredstava.
  • usmjerene revizije (financijske revizije te revizije usklađenosti i uspješnosti) u visokorizičnim područjima u skladu s godišnjim programom revizija Suda i Međunarodnim standardima vrhovnih revizijskih institucija (ISSAI).

REZULTATI RADA

— IZVJEŠĆA

Helenski revizorski sud objavljuje:

  • obvezna revizijska izvješća:
    • godišnje izvješće o revizijskim aktivnostima Suda, uključujući rezultate njegovih aktivnosti, opažanja koja proizlaze iz njegova rada, prijedloge za reforme i poboljšanja (uključujući relevantnih zakona)
    • izjavu o godišnjem financijskom izvještaju i bilanci
  • revizijska izvješća na vlastitu inicijativu: Sud također objavljuje revizijska izvješća predviđena godišnjim programom rada
  • mišljenja o zakonskim aktima: Revizorski sud donosi mišljenja o nacrtima zakona povezanih s mirovinama ili o priznavanju staža radi stjecanja mirovinskih prava, kao i o svim pitanjima obuhvaćenima područjem njegove nadležnosti koje je utvrđeno Ustavom, ili na zahtjev ministara ili kako je definirano zakonodavstvom
  • druge publikacije:
    • Praćenje mjera poduzetih u pogledu rezultata revizije: Sud objavljuje izvješća o mjerama koje su poduzete u pogledu rezultata provedenih revizija.

— AKTIVNOSTI PROMICANJA REZULTATA REVIZIJA

Prethodno navedena izjava o godišnjem financijskom izvještaju i bilanci te godišnje izvješće Suda objavljuju se na internetskim stranicama Suda, gdje su potom dostupni za javnost. Izvješća o usmjerenim revizijama također su dostupna na internetskim stranicama Suda. Ta izvješća mogu biti predmet rasprave na sastancima relevantnih parlamentarnih odbora.

Sudske odluke i presude koje ne sadržavaju osobne podatke također se objavljuju na internetskim stranicama Suda i u drugim stručnim publikacijama.

Sud može organizirati skupove kako bi predstavio svoje revizijske aktivnosti subjektima revizija i relevantnim dionicima.

Mediji se ne upotrebljavaju kao kanal za objavu informacija.

 

 

MAĐARSKA

ÁLLAMI SZÁMVEVŐSZÉK

Od 1989.
Osnovan 1870.

Internetske stranice: www.asz.hu
www.aszhirportal.hu

Misija:

Promicati transparentnost i dobro upravljanje javnim financijama provedbom revizija kojima se stvara vrijednost i koje imaju čvrste stručne temelje te na taj način doprinositi dobrom upravljanju u javnom sektoru.

OPĆE INFORMACIJE

— PRAVNA OSNOVA

ZADAĆE

Državni ured za reviziju Mađarske vrhovna je institucija Nacionalne skupštine zadužena za financijsku i gospodarsku reviziju. Nacionalna skupština ujedno je tijelo koje Ured izvješćuje. Revizijskim ovlastima Ureda obuhvaćeni su svi aspekti uporabe javnih sredstava i državne imovine.

Ured je zadužen za financijsku i gospodarsku reviziju te reviziju izvršenja središnjeg proračuna, upravljanja javnim financijama, uporabe financijskih sredstava iz javnih izvora i upravljanja državnom imovinom. Revizije provodi u skladu s kriterijima zakonitosti, svrsishodnosti i učinkovitosti.

Državni ured za reviziju ovlašten je za reviziju financijskog upravljanja javnim sredstvima kao i državnom imovinom te imovinom lokalnih tijela vlasti. Nalazima, preporukama i savjetima koji se temelje na njegovu revizijsku iskustvu Državni ured za reviziju pomaže Nacionalnoj skupštini, njezinim odborima i subjektima revizije u njihovu radu, čime olakšava dobro upravljanje u javnom sektoru.

Državni ured za reviziju na temelju svojih nalaza pred nadležnim tijelom može pokrenuti postupak protiv subjekata revizije i odgovornih pojedinaca. Izvješća Ureda te nalazi i zaključci iz tih izvješća ne mogu se osporavati pred sudovima ili drugim tijelima.

KLJUČNO ZAKONODAVSTVO

  • Zakon br. LXVI. iz 2011. o Državnom uredu za reviziju
  • Temeljni zakon Mađarske.

SUBJEKTI REVIZIJE

Revizijama koje provodi Državni ured za reviziju obuhvaćeno je sljedeće:

  • javne institucije
  • institucije koje se financiraju iz središnjeg proračuna
  • fondovi socijalne zaštite, zasebni državni fondovi
  • tijela lokalne vlasti, manjinske samouprave i udruge
  • organizacije (institucije) koje se financiraju iz središnjeg proračuna
  • gospodarske organizacije koje su u cijelosti ili djelomično u vlasništvu države ili tijela lokalne vlasti
  • porezna tijela, carinska tijela
  • Narodna banka Mađarske
  • političke stranke i njihove zaklade
  • provedba izbora, financijski izvještaji organizacija koje imenuju kandidate povezani s izbornom promidžbom
  • crkvene organizacije, te
  • nacionalne sigurnosne službe.

— STRUKTURA

VRSTA VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE

Ured za reviziju, neovisan o vladi, kojem je na čelu predsjednik.

POLOŽAJ VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE U SUSTAVU VLASTI

Državni ured za reviziju Mađarske vrhovna je institucija Nacionalne skupštine zadužena za financijsku i gospodarsku reviziju. Nacionalna skupština ujedno je tijelo koje Ured izvješćuje.

U strukturi središnjeg proračuna uredu je posvećeno zasebno poglavlje.

ODNOS S PARLAMENTOM/VLADOM

Državni ured za reviziju pomaže Nacionalnoj skupštini, njezinim odborima i subjektima revizije u njihovu radu, čime olakšava dobro upravljanje u javnom sektoru.

Predsjednik Ureda obavještava Nacionalnu skupštinu o planu rada Ureda i svim njegovim izmjenama.

Nacionalna skupština Uredu može naložiti te vlada od njega može zatražiti provedbu određenih revizija.

— ORGANIZACIJA

ČELNIK

PREDSJEDNIK

Dr. László Domokos imenovan je 5. srpnja 2010.

MANDAT

12 godina s mogućnošću obnove

NAČIN ODABIRA

Predsjednik Državnog ureda za reviziju bira se dvotrećinskom većinom zastupnika izabranih u Nacionalnu skupštinu.

POJEDNOSTAVNJENA ORGANIZACIJA STRUKTURA

Radna struktura ureda temelji se na njegovim projektima. Većina revizora okupljena je u takozvanom projektnom uredu iz kojeg se revizori raspoređuju na pojedinačne revizije na temelju plana Ureda za raspoređivanje revizija. Usto postoji nekoliko odjela za podršku. Njihova je uloga pružati potporu u pogledu financijskih, pravnih i logističkih aspekata te praćenja provedbe revizija.

— RESURSI

OSOBLJE (2018.)

  • Broj članova osoblja: 597; 492 (2019.)
  • Zastupljenost spolova: ♂ 36 %; ♀ 64 %. Prosječna dob: 45

PRORAČUN

  • 9,3 milijardi mađarskih forinti (2017.) (29,8 milijuna eura) (90 % za revizijske poslove)
  • Dodjela proračunskih sredstava: Ured sastavlja vlastiti proračun koji podnosi Nacionalnoj skupštini, bez intervencije vlade, u okviru postupka donošenja središnjeg proračuna.
  • < 0,05 % ukupnih državnih rashoda, 0,02 % BDP-a

REVIZIJSKE AKTIVNOSTI

— PLANIRANJE REVIZIJSKIH AKTIVNOSTI

Predsjednik Ureda priprema godišnji plan rada te obavještava Nacionalnu skupštinu o tom planu i svim njegovim izmjenama.

Plan rada objavljuje se i podnosi Nacionalnoj skupštini svakih šest mjeseci.

Ured je uveo sustav planiranja revizija u okviru kojeg se veći naglasak stavlja na odabir tema i provjere na terenu koje je potrebno uključiti u plan revizija.

Raspodjeli revizijskih zadataka prethodi postupak pripreme i odobrenja u više koraka, dok se učinkovitost revizija osigurava kontinuiranim planiranjem.

U određivanju tema revizije i povezanih provjera na terenu Ured teži djelotvornoj i učinkovitoj uporabi svojih resursa za svaku temu, uzimajući u obzir aktualne teme koje su zanimljive za javnost.

Plan revizija može se promijeniti ako se pokaže da je došlo do promjene okolnosti povezanih s revizijama.

— REVIZIJSKE METODE

Državni ured za reviziju provodi revizije usklađenosti i uspješnosti te revizije u svrhu provjere mjera poduzetih u pogledu preporuka iz prethodnih revizija. Revizije koje provodi usmjerene su na zakonitost i pravilnost svih prihoda i rashoda iz središnjeg proračuna.

Ured provodi revizije u skladu s pravnim propisima, programom revizija te profesionalnim pravilima, metodama i etičkim standardima revizije.

Metodologija Ureda razrađena je i objavljena u skladu s profesionalnim standardima INTOSAI-ja (okvir međunarodnih standarda vrhovnih revizijskih institucija (ISSAI)).

REZULTATI RADA

— IZVJEŠĆA I DRUGE PUBLIKACIJE

Državni ured za reviziju objavljuje:

  • mišljenje o nacrtu središnjeg proračuna
  • izvješće o izvršenju središnjeg proračuna
  • revizijska izvješća (nakon provedbe revizija usklađenosti i uspješnosti te revizija u svrhu praćenja mjera poduzetih u pogledu preporuka iz prethodnih revizija)
  • godišnje izvješće o radu, te
  • analize i studije.

Osim toga, Državni ured za reviziju više od 50 godina uređuje i objavljuje tromjesečnik o javnim financijama „Public Finance Quarterly”. U tom se časopisu obrađuju teme u područjima financijskih sustava, djelovanja javnog sektora i funkcioniranja nacionalnog gospodarstva, napora koji se ulažu u hvatanje koraka s ekonomski razvijenim zemljama te povezana stručna razmatranja.

— AKTIVNOSTI PROMICANJA REZULTATA RADA

Državni ured za reviziju objavljuje svoja izvješća, studije i druge dokumente te novosti o svojoj organizaciji i o glavnim fazama revizijskih postupaka koje provodi na svojim internetskim stranicama i informativnom portalu.

Ured na svoja revizijska izvješća i analize primjenjuje prilagođenu metodu usmjeravanja na ciljne skupine.

Nadalje, Ured je aktivan na raznim društvenim medijima te upotrebljava niz komunikacijskih kanala, od kojih su neki razvijeni unutar samog Ureda:

  • internetske stranice Ureda (na mađarskom i engleskom jeziku)
  • informativni portal (na mađarskom, engleskom, njemačkom i francuskom jeziku) – glavni izvor informacija o aktivnostima Ureda
  • kratki sažetci za medije (koji se objavljuju za svako revizijsko izvješće)
  • tradicionalne i elektroničke tiskovne konferencije
  • videozapisi sa sažetim pregledom prioritetnih revizija koji se objavljuju na YouTubeu i informativnom portalu ureda
  • intervjui na temu koristi koje su ostvarene zahvaljujući revizijama koje Ured provodi
  • objave na društvenim medijima.

— SURADNJA S DRUGIM SUBJEKTIMA

Državni ured za reviziju od svojeg osnivanja stavlja poseban naglasak na znanstvenu suradnju sa stručnim tijelima i nacionalnim ustanovama visokog obrazovanja kako bi u najvećoj mogućoj mjeri promicao svoj rad i produbio stručno-znanstveni dijalog u društvu.

Ured aktivno sudjeluje u međunarodnoj revizijskoj zajednici. Razmjena iskustava u području međunarodne revizije i suradnja s nacionalnim vrhovnim revizijskim institucijama te međunarodnim organizacijama imaju važnu ulogu.

 

 

IRSKA

OFFICE OF THE COMPTROLLER AND
AUDITOR GENERAL

Od 1923.
Osnovan 1866.

Internetske stranice: www.audgen.gov.ie

Misija:

Provoditi neovisna ispitivanja i izvješćivati irski Zastupnički dom (Dáil Éireann) o tome jesu li javna sredstva i resursi upotrijebljeni u skladu sa zakonodavstvom, je li se njima dobro upravljalo i jesu li primjereno knjiženi.

OPĆE INFORMACIJE

— PRAVNA OSNOVA

ZADAĆE

Ured glavnog državnog revizora preko Odbora za javne financije parlamentu pruža jamstvo o načinu na koji se upravljalo javnim sredstvima te izrađuje izvješća o pitanjima koja proizađu iz revizija i drugih ispitivanja te time zauzima središnju ulogu u procesu javne odgovornosti.

Glavne su zadaće Ureda:

  • provoditi revizije financijskih izvještaja javnih tijela i izvješćivati o tim izvještajima
  • utvrditi jesu li transakcije javnih tijela provedene u skladu s pravnim propisima koji se na njih primjenjuju i jesu li financijska sredstva upotrijebljena u predviđene svrhe
  • ispitati upravljaju li javna tijela resursima na ekonomičan i učinkovit način te jesu li uspostavila mehanizme za evaluaciju djelotvornosti operacija.
  • odobravati oslobađanje državnih sredstava u svrhe predviđene zakonodavstvom.

KLJUČNO ZAKONODAVSTVO

  • Ustav Irske: članak 33. (1922., zamijenjen 1937.)
  • Zakon o Ministarstvu financija i Uredu za reviziju iz 1866.
  • Zakon o glavnom državnom revizoru iz 1923., izmijenjen 1993.
  • Zakon o glavnom državnom revizoru i odborima domova parlamenta (posebne odredbe) iz 1998.

SUBJEKTI REVIZIJE

Revizijama koje provodi Ured glavnog državnog revizora obuhvaćeni su:

  • financijski izvještaji ministarstava i državnih ureda: 40
  • državni fondovi: 28
  • zdravstvene ustanove: 28
  • tijela uspostavljena u okviru ministarskog vijeća Irske i Sjeverne Irske 7
  • obrazovne ustanove: 42, te
  • državne agencije i ogranci: 142.

— STRUKTURA

VRSTA VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE

Ured za reviziju, neovisan o vladi, kojem je na čelu glavni državni revizor.

POLOŽAJ VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE U SUSTAVU VLASTI

Potpuno neovisan.

ODNOS S PARLAMENTOM/VLADOM

Odnos s parlamentom u osnovi se sastoji od izvješćivanja. Ured obavještava parlament o rezultatima revizijskih aktivnosti dostavljanjem revizijskih ovjera i izvješća o financijskom upravljanju. Osim toga, Odbor za javne financije razmatra izvješća Ureda glavnog državnog revizora o uspješnosti. Ured blisko surađuje s Odborom. Glavni državni revizor prisustvuje sastancima Odbora u ulozi stalnog svjedoka. Rezultati neovisnih ispitivanja koje Ured provodi Odboru pružaju temelj za provedbu provjera.

— ORGANIZACIJA

ČELNIK

GLAVNI DRŽAVNI REVIZOR

Seamus McCarthy imenovan je 28. svibnja 2012.

MANDAT

Neograničen do zakonske dobi za umirovljenje.

NAČIN ODABIRA

Glavnog državnog revizora imenuje predsjednik Irske na prijedlog parlamenta.

UPRAVLJAČKO TIJELO

Odbor za reviziju čiji su članovi glavni državni revizor, tajnik i ravnatelji revizijskih uprava, te upravljački odbor čiji su članovi ravnatelji revizijskih uprava i njihovi zamjenici.

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Revizijski odbor neovisan je u nadzoru Ureda glavnog državnog revizora te je odgovoran za izradu i provedbu strategije Ureda. Upravljački odbor koordinira rad Ureda.

— RESURSI

OSOBLJE (SVIBANJ 2018.)

  • Broj članova osoblja: 173
  • Zastupljenost spolova: ♂ 50 %; ♀ 50 %. Prosječna dob: 41 godina

PRORAČUN

  • 14 milijuna eura (2018.)
  • < 0,02 % ukupnih državnih rashoda

REVIZIJSKE AKTIVNOSTI

— PLANIRANJE REVIZIJSKIH AKTIVNOSTI

Ured glavnog državnog revizora samostalno odlučuje o svojem programu provedbe revizija. Program se temelji na općoj strategiji izvješćivanja i posebnim sektorskim strategijama. Program financijskih revizija osmišljen je vodeći računa o tome da se, u relevantnim slučajevima, ispune zakonski rokovi.

— REVIZIJSKE METODE

Ured glavnog državnog revizora provodi financijske revizije i revizije uspješnosti. Revizije se provode u skladu s međunarodnim revizijskim standardima (ISSAI) i etičkim kodeksom glavnog državnog revizora.

Ured glavnog državnog revizora u svojem se radu služi priručnicima za financijsku reviziju i reviziju uspješnosti te praktičnim smjernicama.

REZULTATI RADA

— IZVJEŠĆA I DRUGE PUBLIKACIJE

Ured glavnog državnog revizora izrađuje sljedeća izvješća:

  • mišljenja o državnim financijskim izvještajima
  • izvješća o važnim pitanjima povezanima s uspješnošću i upravljanjem javnim sredstvima
  • obavijesti upravi nakon provedbe revizija u kojima su obrađena pitanja povezana s unutarnjom financijskom kontrolom, upravljanjem i upravljačkim okvirom
  • odobrenja za isplatu sredstava radi oslobađanja državnih sredstava iz Središnje banke Irske u svrhe predviđene zakonodavstvom.

— AKTIVNOSTI PROMICANJA REZULTATA RADA

Tijela javnog sektora dužna su dostaviti svoje financijske izvještaje parlamentu. Ti financijski izvještaji uključuju revizijsko izvješće Ureda glavnog državnog revizora.

Glavni državni revizor svake godine predstavlja parlamentu financijske izvještaje ministarstava i državnih ureda te izvješće o financijskim izvještajima javnih službi. Osim toga, izvješća Ureda o uspješnosti dostavljaju se relevantnom ministru, koji je odgovoran za predstavljanje izvješća parlamentu.

Izvješća su javno dostupna na internetskim stranicama Ureda i u knjižnici irskog parlamenta. Pri objavi izvješća o uspješnosti objavljuju se i priopćenja za medije.

— SURADNJA S DRUGIM SUBJEKTIMA

Ured glavnog državnog revizora surađuje s Revizijskom službom tijela lokalne vlasti u Irskoj, koja je odgovorna za reviziju tijela lokalne vlasti. Ured glavnog državnog revizora ima pristup svim izvješćima Revizijske službe tijela lokalne vlasti.

 

 

ITALIJA

CORTE DEI CONTI

Od 1948.
Osnovan 1862.

Internetske stranice: www.corteconti.it

Misija:

U skladu s člankom 100. Ustava Talijanske Republike, Corte dei conti provodi preventivnu kontrolu legitimnosti mjera vlade, kao i ex post revizije upravljanja državnim proračunom. U slučajevima u kojima je to predviđeno zakonodavstvom sudjeluje u reviziji financijskog upravljanja tijela koja od države primaju redovitu proračunsku potporu. O rezultatima provedenih revizija izravno izvješćuje parlament. Zakonom je zajamčeno da su Corte dei conti i njegovi članovi neovisni o vladi. Corte dei conti sastoji se od neovisnih sudaca koji odgovaraju jedino pred zakonom i koji se raspoređuju u revizijske i pravne službe ili u ured javnog tužitelja.

OPĆE INFORMACIJE

— PRAVNA OSNOVA

ZADAĆE

U ustavnoj strukturi Talijanske Republike Corte dei conti zauzima mjesto između tijela koja jamče zakonito i pravilno upravljanje te nadzor u području održivosti javnih financija s jedne strane i pravnih tijela s druge strane.

U obavljanju svojih zadaća kontrole Corte dei conti (Cdc) neutralan je i neovisan o vladi i parlamentu, a u obavljanju svojih pravnih zadaća u svakom je pogledu dio sudbene vlasti.

SUDSKA NADLEŽNOST

Prema članku 103. stavku 2. Ustava Talijanske Republike Cdc je nadležan za pitanja u vezi s državnim financijskim izvještajima i druga pitanja utvrđena zakonom.

U skladu s time, u slučaju da se utvrdi nanošenje štete javnim financijama, upravitelji, zaposlenici i računovodstveni službenici ne snose odgovornost prema uobičajenim pravilima građanskog prava, već se uzimaju u obzir posebne značajke administrativne i računovodstvene odgovornosti.

U slučaju gubitka javnih sredstava može se utvrditi odgovornost administrativnih službenika – države ili bilo koje druge javne uprave – kao i javnih ili privatnih tijela i/ili pojedinaca koji upravljaju javnim sredstvima u javnom interesu.

Cdc je nadležan za aktivnosti računovodstvenih službenika, tj. pojedinaca koji su zaduženi za upravljanje javnim sredstvima i imovinom (npr. rizničari i sl.).

KLJUČNO ZAKONODAVSTVO

Revizijska nadležnost:

  • članci 81., 97. 100., 117. i 119. Ustava Talijanske Republike (1948.)
  • Zakon br. 20/1994
  • Zakon br. 131/2002
  • Zakon br. 266/2005
  • Zakon br. 213/2012.

Sudska nadležnost:

  • članci 103. i 108. Ustava Talijanske Republike
  • kodeks računovodstvenih postupaka sadržan u Zakonodavnom dekretu br. 174/2016
  • Zakon br. 19/1994
  • Zakon br. 639/1996.

SUBJEKTI REVIZIJE

Revizijama koje provodi Cdc obuhvaćeni su:

  • ministarstva
  • javna tijela i državne agencije, uključujući neovisna tijela
  • tijela koja se financiraju javnim sredstvima
  • regije, pokrajine, općine, veliki gradovi i poduzeća koja djeluju kao njihovi interni pružatelji usluga, te
  • privatna poduzeća koja su pod kontrolom Talijanske Republike.

— STRUKTURA

VRSTA VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE

Revizorski sud koji uz revizijske ovlasti ima i sudske ovlasti.

Povrh toga, Cdc obavlja zadaće savjetovanja vlade, regija, općina, pokrajina i velikih gradova.

POLOŽAJ VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE U SUSTAVU VLASTI

U skladu s Ustavom Talijanske Republike Cdc je samostalan i neovisan o ostalim državnim vlastima.

ODNOS S PARLAMENTOM/VLADOM

Kao revizijsko tijelo Cdc izvješćuje parlament o rezultatima revizija koje provodi.

Cdc provodi kontrolu i reviziju nad aktima i upravljanjem vlade s ciljem očuvanja zakonitosti i ravnoteže javnih financija.

U slučaju da akti izvršne vlasti nisu u skladu sa zakonodavstvom Cdc je dužan izraziti nepovoljno mišljenje na temelju kojega ti akti postaju nevažeći.

Savjetodavne zadaće Cdc-a sastoje se od davanja mišljenja parlamentu i vladi o donošenju zakona i administrativnih odredbi. Mišljenje Cdc-a također je potrebno zatražiti u slučaju izmjena odredbi povezanih s računovodstvenim sustavom te u slučaju ukidanja, izmjena ili promjene postojećih ili uvođenja novih računovodstvenih modela, dokumenata i knjigovodstvenih zapisa.

— ORGANIZACIJA

ČELNIK

PREDSJEDNIK

Angelo Buscema imenovan je 22. prosinca 2017.

MANDAT

Mandat predsjednika traje do njegove dobi za umirovljenje (70).

NAČIN ODABIRA

Predsjednika Cdc-a imenuje predsjednik Republike na prijedlog predsjednika Vijeća ministara, koji budućeg predsjednika odabire među skupinom sudaca Cdc-a koje je predložilo vijeće predsjedništva Cdc-a.

UPRAVLJAČKO TIJELO

Vijeće predsjedništva Cdc-a sastoji se od 11 članova: predsjednika Cdc-a i njegova zamjenika, glavnog tužitelja Cdc-a, četiriju članova koje imenuje parlament i četiriju sudaca Cdc-a.

MANDAT

Četiri godine.

NAČIN ODABIRA

Četvero sudaca imenuju sudci Cdc-a iz vlastitih redova. Vanjske članove imenuju Zastupnički dom (2) i Senat (2) među profesorima prava i/ili odvjetnicima koji imaju najmanje 20 godina iskustva.

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Cdc je podijeljen u revizijska i sudska vijeća, na središnjoj i regionalnoj razini, te su u okviru njega ustrojeni ured glavnog tužitelja i regionalni uredi tužiteljstva.

— RESURSI

OSOBLJE

  • Broj članova: 393 sudaca, 2 265 državnih službenika
  • Zastupljenost spolova: ♂ 43 %; ♀ 57 %. Prosječna dob: 54

PRORAČUN

  • 310 milijuna eura
  • < 0,01 % ukupnog državnog proračuna

REVIZIJSKE AKTIVNOSTI

— PLANIRANJE REVIZIJSKIH AKTIVNOSTI

Cdc samostalno određuje opći plan revizija koji se odobrava na godišnjoj razini. Planom revizije obuhvaćene su revizijska politika i strategija te ga odobravaju Ujedinjena revizijska vijeća jer sadržava referentne kriterije za središnja revizijska vijeća kao i upute za regionalna revizijska vijeća. Svako središnje i regionalno revizijsko vijeće samostalno izrađuje svoj vlastiti plan revizija.

Opseg plana utvrđuje se na temelju parametara kao što su financijska relevantnost, znatan rizik od nepravilnosti, rezultati prethodnih revizija, mogući zahtjevi javnih tijela te ljudski i tehnički resursi.

Cdc dostavlja svoj godišnji plan revizija predsjednicima Zastupničkog doma i Senata te, na regionalnoj razini, predsjednicima i vijećima regija, kao i subjektima revizije.

Godišnji plan revizija sadržava:

  • subjekte obuhvaćene revizijskim aktivnostima Cdc-a i primijenjene kriterije uzorkovanja
  • aktivnosti i pitanja koji su predmet revizija koje provodi Cdc
  • plan aktivnosti, te
  • odabrane kriterije i parametre.

— REVIZIJSKE METODE

Cdc provodi:

  • ex ante revizije usklađenosti u vezi s aktima koji su detaljno propisani zakonodavstvom, čiji je cilj izbjeći nezakonito djelovanje vlade
  • revizije uspješnosti čiji je cilj povećati učinkovitost uprave, te
  • financijsko-gospodarske revizije.

Subjekti revizija koje provodi Cdc imaju pravo očitovati se na sve nalaze prije objave završnog izvješća.

Kako bi olakšao taj raspravni postupak, Cdc:

  • obavještava subjekte revizije o svojem godišnjem planu revizija i pruža im informacije o predmetu, uvjetima, postupcima i planiranju revizije
  • održava stalan konstruktivni dijalog s različitim subjektima revizije i upraviteljima ureda za unutarnju kontrolu
  • objavljuje svoje završno izvješće i predstavlja opažanja u okviru javne rasprave na javnoj sjednici revizijskih vijeća.

Na temelju revizija uspješnosti Cdc objavljuje dokumente s evaluacijama, opažanjima i preporukama. Subjekti revizije moraju primijeniti te preporuke kako bi se otklonili nedostatci utvrđeni u području upravljanja javnim financijama i time zajamčilo dobro upravljanje. Također moraju obavijestiti Cdc o mjerama koje su poduzete na temelju njegovih preporuka.

REZULTATI RADA

— IZVJEŠĆA

Cdc izvješćuje parlament u okviru:

  • godišnjih državnih izvješća
  • četveromjesečnih izvješća o zakonima o rashodima (u vezi s rashodima predviđenima zakonima)
  • posebnih saslušanja tijekom kojih Cdc predstavlja svoje mišljenje o gospodarskom i financijskom planu vlade te o njezinu nacrtu proračuna
  • posebnih izvješća o regionalnom i lokalnom financiranju
  • izvješća o koordiniranju javnih financija (godišnje izvješće)
  • izvješća o javnom trošku rada
  • izvješća o upravljanju sredstvima EU-a
  • izvješća o upravljanju javnih tijela i subjekata.

— AKTIVNOSTI PROMICANJA REZULTATA REVIZIJA

Izvješća Cdc-a objavljuju se na njegovim internetskim stranicama.

— SURADNJA/ODNOSI NA RAZINI DRŽAVE ČLANICE

Za nadzor nad sustavom središnje kontrole zadužena je Uprava za opće računovodstvo (u okviru Ministarstva gospodarstva i financija), kojoj je na čelu glavni računovodstveni službenik.

Neovisni središnji računovodstveni odjeli koji čine sastavni dio Uprave za opće računovodstvo u svakom ministarstvu provjeravaju jesu li administrativne mjere u skladu s relevantnim financijskim zakonima i direktivama ministarstava. Oni provjeravaju jesu li preuzete obveze za rashode zakonite i odobravaju ih te obavještavaju relevantnog ministra o nepravilnim transakcijama, koji od središnjeg računovodstvenog ureda može zatražiti provjeru tih transakcija. U takvim se slučajevima automatski pokreće postupak pred Cdc-om.

Opći financijski inspektorat ispituje aktivnosti ministarstava i javnih tijela na terenu te u relevantnim slučajevima može predložiti korektivne mjere. Također jamči da mehanizmi unutarnje revizije u svakom tijelu funkcioniraju pravilno. Izvješća Općeg inspektorata prosljeđuju se glavnom računovodstvenom službeniku i, u slučajevima u kojima se utvrdi financijski gubitak, glavnom tužitelju Cdc-a, koji je ovlašten pokrenuti postupak protiv državnih službenika.

 

 

LATVIJA

VALSTS KONTROLE

Od 1991.
Osnovan 1923.

Internetske stranice: lrvk.gov.lv

Misija:

Doprinositi:

  • učinkovitoj i zakonitoj uporabi novca poreznih obveznika
  • financijskom upravljanju i odgovornosti za javne rashode
  • poštenom i transparentnom donošenju odluka u javnom sektoru.

OPĆE INFORMACIJE

— PRAVNA OSNOVA

ZADAĆE

Državni ured za reviziju Republike Latvije provodi financijske revizije te revizije usklađenosti i uspješnosti u okviru kojih provjerava:

  • prihode i rashode državnog i općinskih proračuna, uključujući iskorištavanje sredstava za financijsku pomoć koja su pružili EU i druge međunarodne organizacije ili institucije
  • aktivnosti u koje su uključene državna imovina i imovina tijela lokalne vlasti.

Državni ured za reviziju svake godine parlamentu dostavlja revizorsko mišljenje o izvršenju državnog i općinskih proračuna te mišljenja o tome jesu li ministarstva i druga tijela središnje vlasti pravilno sastavila godišnje financijske izvještaje.

Državni ured za reviziju parlamentu i Kabinetu ministara podnosi izvješća o:

  • financijskim revizijama o subjektima revizije za koje je Ured izrazio uvjetno, nepovoljno ili suzdržano mišljenje
  • svim revizijama uspješnosti, te
  • posebno važnim i relevantnim nalazima.

U slučaju da u okviru revizije otkrije bilo kakvo kršenje pravnih normi Ured je dužan na odgovarajući način obavijestiti relevantne institucije za izvršavanje zakona.

Kako bi se otklonili nedostatci koje utvrdi tijekom revizija, Ured je ovlašten subjektima revizije iznositi preporuke i nadzirati njihovu provedbu.

Ured ima pravo pristupa svim informacijama koje smatra potrebnima za svoj rad.

KLJUČNO ZAKONODAVSTVO

  • Ustav Republike Latvije (1922.)
  • Zakon o Državnom uredu za reviziju (2002.).

SUBJEKTI REVIZIJE

Revizijama koje provodi Državni ured za reviziju obuhvaćeni su sljedeći subjekti:

  • državne institucije (13 ministarstava i 137 tijela koja su pod njihovim upravnim nadzorom te 13 institucija središnje države)
  • tijela lokalne vlasti (110 okruga i 9 gradova) te tijela koja su pod njihovim upravnim nadzorom
  • poduzeća u državnom vlasništvu ili u vlasništvu tijela lokalne vlasti ili privatna poduzeća u kojima država ima udio
  • druga komercijalna poduzeća, društva, zaklade i fizičke osobe: (1) ako raspolažu državnim sredstvima ili sredstvima tijela lokalne vlasti ili ako su im povjerena takva sredstva, (2) ako se financiraju državnim sredstvima ili sredstvima tijela lokalne vlasti ili (3) ako provode javnu nabavu u ime države ili tijela lokalne vlasti.

— STRUKTURA

VRSTA VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE

Državni ured za reviziju Republike Latvije neovisna je vrhovna revizijska institucija u obliku kolegija na čelu s glavnim državnim revizorom.

POLOŽAJ VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE U SUSTAVU VLASTI

Državni ured za reviziju jedno je od šest ustavnih tijela u Latviji. U potpunosti je neovisan te je uspostavljen kao vrhovna revizijska institucija u obliku kolegija. Čini ključan element u državnom sustavu financijske kontrole, djelujući u javnom interesu pružanjem neovisnih jamstava o zakonitoj, pravilnoj, ekonomičnoj, učinkovitoj i djelotvornoj uporabi državnih sredstava i sredstava tijela lokalne vlasti te promicanjem dobrog financijskog upravljanja i transparentnog procesa donošenja odluka u javnom sektoru.

ODNOS S PARLAMENTOM/VLADOM

Ured svoja izvješća i mišljenja predstavlja latvijskom parlamentu i Kabinetu ministara.

PARLAMENT

Ured blisko surađuje s raznim parlamentarnim odborima, a posebice s Odborom za javne rashode i reviziju, koji je glavni primatelj izvješća Ureda. Ured obavještava Odbor o rezultatima svih provedenih revizija, nedostatcima u pogledu aktivnosti u relevantnim sektorima i kršenjima zakonskih odredbi koja su otkrivena tijekom revizije, kao i o napretku u provedbi preporuka. Odbor također samostalno prati provedbu preporuka koje je iznio Ured.

KABINET MINISTARA

Ured o svojim izvješćima i revizorskim mišljenjima također obavještava Kabinet ministara. Ured podnosi Kabinetu ministara izvješća o financijskim revizijama o subjektima revizije za koje je izrazio uvjetno, nepovoljno ili suzdržano mišljenje, kao i izvješća o svim revizijama uspješnosti i svim posebno važnim i relevantnim nalazima.

— ORGANIZACIJA

ČELNIK

GLAVNA DRŽAVNA REVIZORICA

Elita Krūmiņa imenovana je 17. siječnja 2013. te obnaša dužnost od 24. siječnja 2013.

MANDAT

4 godine, pri čemu su dopuštena najviše dva uzastopna mandata.

NAČIN ODABIRA

Glavnog državnog revizora imenuje parlament.

UPRAVLJAČKO TIJELO

Državnim uredom za reviziju upravljaju glavni državni revizor i Vijeće Ureda, čiji su članovi ravnatelji pet revizijskih uprava i uprave za reviziju i metodologiju.

MANDAT

4 godine, pri čemu su dopuštena najviše dva uzastopna mandata.

NAČIN ODABIRA

Članove Vijeća imenuje Parlament na preporuku glavnog državnog revizora.

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Glavni državni revizor vodi rad Ureda i upravlja njime, uključujući Ured glavnog državnog revizora, službe za podršku te tajništvo, koje je zaduženo za financijsko planiranje i računovodstvo Ureda, organizaciju vođenja evidencije, aktivnosti održavanja, informacijsku tehnologiju te planiranje i evaluaciju aktivnosti Ureda.

Vijeće Ureda sastoji se od glavnog državnog revizora (predsjedatelj) i šest članova Vijeća koji su ravnatelji revizijskih uprava. Većinu dokumenata kojima se uređuje poslovanje Ureda odobrava Vijeće.

Ured ima pet revizijskih uprava te upravu za reviziju i metodologiju, koja uz obavljanje revizija također sastavlja, ažurira i provodi revizijsku metodologiju Ureda. Svaka revizijska uprava ima ravnatelja i dva ili tri sektora za reviziju. Revizijske uprave provode revizije u skladu s godišnjim planom revizija koji odobrava Vijeće ureda. Svaka revizijska uprava odgovorna je za određene unaprijed utvrđene subjekte i područja revizije.

— RESURSI

OSOBLJE (2018.)

  • Broj članova osoblja: 175 (otprilike 75 % na revizijskim poslovima)
  • Zastupljenost spolova: ♂ 22 %; ♀ 78 %. Prosječna dob: 40

PRORAČUN

  • 6,2 milijuna eura (2017.)
  • Otprilike 0,07 % ukupnih državnih rashoda

REVIZIJSKE AKTIVNOSTI

— PLANIRANJE REVIZIJSKIH AKTIVNOSTI

Plan revizija izrađuje se na godišnjoj razini te ga odobrava Vijeće Ureda.

Izrada općeg programa rada ureda sastoji se od sljedećih faza:

  1. razrada strategije Ureda
  2. strateška evaluacija područja revizije
  3. priprema tema za reviziju
  4. izrada plana rada Ureda.

Plan rada Ureda namijenjen je samo za internu uporabu, no predsjednik parlamenta obavještava se o planiranom usmjerenju u provedbi revizija za relevantnu godinu.

Revizijske uprave zatim provode revizije u skladu s planom. Ravnatelji uprava i načelnici sektora donose odluke o konkretnom opsegu revizije, revizijskim pitanjima i raspodjeli resursa za reviziju.

— REVIZIJSKE METODE

Ured provodi:

  • financijske revizije, čija je svrha procijeniti jesu li financijski izvještaji pripremljeni u skladu s relevantnim propisima
  • revizije usklađenosti i uspješnosti, čija je svrha procijeniti posluje li subjekt revizije u skladu sa zahtjevima utvrđenima zakonom te provodi li subjekt revizije svoje operacije i transakcije na ekonomičan i djelotvoran način.

Ured sve revizije provodi u skladu s međunarodnim revizijskim standardima (ISSAI). Pritom Ured sam odlučuje o konkretnom pristupu i metodama koje će primjenjivati. Subjekti revizije imaju pravo očitovati se na nalaze Ureda. Osim toga, dužni su dostavljati izvješća o napretku u provedbi preporuka.

Uspostavljen je opsežan okvir za kontinuiranu unutarnju i vanjsku kontrolu kvalitete.

Ured se također služi priručnicima za financijsku reviziju te reviziju uspješnosti i usklađenosti, praktičnim smjernicama za reviziju te posebnim internim postupcima koje je sam osmislio. Ti su dokumenti namijenjeni samo za internu uporabu.

REZULTATI RADA

— IZVJEŠĆA I DRUGE PUBLIKACIJE

Državni ured za reviziju objavljuje:

  • mišljenje o financijskom izvješću o izvršenju državnog proračuna i proračuna tijela lokalne vlasti
  • mišljenja o tome jesu li ministarstva i druge institucije središnje države pravilno sastavili godišnja izvješća
  • izvješća o revizijama uspješnosti i usklađenosti
  • dokumente za raspravu koji se temelje na nalazima provedenih revizija uspješnosti i usklađenosti, te
  • vlastito godišnje izvješće.

— AKTIVNOSTI PROMICANJA REZULTATA RADA

U skladu sa Zakonom o Državnom uredu za reviziju Ured redovito obavještava širu javnost i građane o obavljenim revizijama, i to objavom svih revizijskih izvješća i mišljenja na svojim internetskim stranicama nakon što ona postanu važeća. Najčešći su kanali za objavu informacija o revizijama službene internetske stranice ureda i javni mediji – novinari i društveni mediji (Facebook, Twitter, YouTube). Uz revizijska izvješća uvijek se objavljuje i priopćenje za medije ili održava konferencija za tisak. U nekim slučajevima, ako postoji povećan javni interes za temu obrađenu u okviru određene revizije, pripremaju se vizualno dostupni i lako razumljivi sažetci revizijskih izvješća za uporabu u daljnjoj komunikaciji. Osim o rezultatima revizija, javnost se obavještava i o napretku u provedbi revizijskih preporuka. Te se informacije uglavnom objavljuju na društvenim medijima. Sažetci revizijskih izvješća dostupni su na engleskom i ruskom jeziku na internetskim stranicama Ureda.

— SURADNJA S DRUGIM SUBJEKTIMA

Ured blisko surađuje s akademskim sektorom, npr. sa Štokholmskom visokom ekonomskom školom u Rigi, s ciljem uvođenja sustava ovlaštenih revizora u javnom sektoru u Republici Latviji.

Ured surađuje s revizorima u privatnom sektoru, posebice s latvijskom Udrugom ovlaštenih revizora, te kontinuirano radi na jačanju sustava kako bi na djelotvoran način iskoristio rad ovlaštenih revizora u okviru financijskih revizija koje provodi u općinama.

 

 

LITVA

VALSTYBĖS KONTROLĖ

Od 1990.
Osnovan 1919.

Internetske stranice: www.vkontrole.lt

Misija:

Pomoći litavskoj državi da pametno upravlja javnim sredstvima i imovinom.

OPĆE INFORMACIJE

— PRAVNA OSNOVA

ZADAĆE

Državni ured za reviziju Republike Litve nadzire zakonitost i djelotvornost upravljanja državnom imovinom, njezine uporabe i izvršenja državnog proračuna.

Ured ima pravo pristupa svim informacijama koje smatra potrebnima za provedbu revizija, kao i pravo pristupa prostorijama subjekta revizije.

KLJUČNO ZAKONODAVSTVO

  • Ustav Republike: poglavlje o Državnom uredu za reviziju (1992.)
  • Zakon o državnom uredu za reviziju (1995.).

SUBJEKTI REVIZIJE

Revizijama koje provodi Državni ured za reviziju obuhvaćeni su:

  • državne institucije i ustanove
    • ministarstva: 14
    • vladine agencije: 14
    • agencije ministarstava: 77
  • općine te njihove ustanove i financijska sredstva
  • državni monetarni fond i porezna sredstva
  • sva vrsta poduzeća u kojima država ili općina imaju najmanje 50 % dionica s pravom glasa
  • svi subjekti kojima je država ili općinska ustanova dodijelila financijska sredstva ili kojima je prenijela imovinu
  • izvršenje državnog proračuna
  • proračun državnog fonda za socijalno osiguranje, te
  • proračun fonda za obvezno zdravstveno osiguranje.

— STRUKTURA

VRSTA VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE

Ured za reviziju, neovisan o vladi, kojem je na čelu glavni državni revizor.

POLOŽAJ VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE U SUSTAVU VLASTI

Državni ured za reviziju neovisna je institucija koja je odgovorna parlamentu i koja nema službenih poveznica s drugim državnim tijelima.

ODNOS S PARLAMENTOM/VLADOM

Državni ured za reviziju odgovoran je parlamentu, kojem pomaže u provedbi parlamentarnog nadzora. Stoga parlament i Ured održavaju blisku suradnju.

Ured najbliže surađuje s Odborom parlamenta za reviziju. Odbor razmatra izvješća Ureda i donošenjem odluka doprinosi provedbi preporuka koje Ured iznese.

Parlament Uredu može dodijeliti određene revizije u okviru njegova područja nadležnosti.

— ORGANIZACIJA

ČELNIK

GLAVNI DRŽAVNI REVIZOR

Arūnas Dulkys imenovan je 15. travnja 2015.

MANDAT

5 godina s mogućnošću jednokratne obnove.

NAČIN ODABIRA

Predsjednik Republike predlaže glavnog državnog revizora, a parlament odobrava prijedlog.

UPRAVLJAČKO TIJELO

Državnim uredom za reviziju upravlja tijelo koje se sastoji od triju zamjenika glavnog državnog revizora.

MANDAT

5 godina s mogućnošću jednokratne obnove.

NAČIN ODABIRA

Zamjenike glavnog državnog revizora imenuje predsjednik Republike na preporuku glavnog državnog revizora.

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Državni ured za reviziju institucija je u kojoj se objedinjuju tri funkcije:

  • vrhovna revizijska institucija koja se sastoji od uprave za razvoj revizije i četiriju revizijskih uprava
  • institucija za reviziju ulaganja Europske unije, koja se sastoji od uprave za reviziju ulaganja Europske unije i službi za podršku, te
  • fiskalno vijeće, koje se sastoji od uprave za praćenje proračunske potpore i službi za podršku.

— RESURSI

OSOBLJE (SRPANJ 2018.)

  • Broj članova osoblja: 300 (70 % na revizijskim poslovima)
  • Zastupljenost spolova: ♂ 21 %; ♀ 79 %. Prosječna dob: 42 godine

PRORAČUN

  • 9,2 milijuna eura (2018.)
  • < 0,5 % ukupnih državnih rashoda

REVIZIJSKE AKTIVNOSTI

— PLANIRANJE REVIZIJSKIH AKTIVNOSTI

Državni ured za reviziju samostalno odlučuje o svojem radu, koji planira u godišnjim programima revizije. Faza planiranja obuhvaća praćenje aktivnosti u javnom sektoru, prikupljanje podataka te analizu postojećih i potencijalnih rizika. Dionici ureda mogu dati prijedloge za revizije.

Program rada može se u bilo kojem trenutku izmijeniti kako bi se uzele u obzir tekuće okolnosti.

— REVIZIJSKE METODE

Državni ured za reviziju obavlja financijske revizije te revizije usklađenosti i uspješnosti. Sve metodologije kojima se služi u skladu su sa standardima ISSAI i međunarodnom najboljom praksom.

Subjekti revizije imaju pravo očitovati se na nacrt revizijskog izvješća.

REZULTATI RADA

— IZVJEŠĆA I DRUGE PUBLIKACIJE

Državni ured za reviziju objavljuje:

  • godišnje izvješće
  • mišljenja i godišnja revizijska izvješća za cjelovite skupove konsolidiranih financijskih izvještaja:
    • države
    • fonda za obvezno zdravstveno osiguranje
    • državnog fonda za socijalno osiguranje
  • mišljenje i godišnje revizijsko izvješće za cjelovite skupove financijskih izvještaja državnog monetarnog fonda
  • mišljenje i godišnje revizijsko izvješće za cjelovite skupove državnih financijskih izvještaja koji sadržavaju informacije o javnom dugu, te
  • izvješća o revizijama uspješnosti.

— AKTIVNOSTI PROMICANJA REZULTATA RADA

Državni ured za reviziju dostavlja svoje godišnje izvješće i sva svoja revizijska izvješća parlamentu.

Ured objavljuje sva izvješća na svojim internetskim stranicama.

U svojem se radu vodi načelima transparentnosti i otvorenosti, što uključuje komunikaciju s građanima na društvenim medijima.

— SURADNJA S DRUGIM SUBJEKTIMA

Državni ured za reviziju surađuje s parlamentom, ministarstvom financija, litavskom revizorskom komorom te Udrugom unutarnjih revizora i Udrugom općinskih revizora u svrhu razmjene iskustava i razvoja zajedničkih standarda.

Državni ured za reviziju sklopio je ugovore o suradnji s Ministarstvom financija, Uredom glavnog državnog tužitelja, Uredom za javnu nabavu, Službom za posebne istrage, Službom za istragu financijskog kriminaliteta, Ekonomskim fakultetom Sveučilišta u Vilniusu, Sveučilištem „Mykolas Romeris”, Udrugom općinskih revizora, litavskom revizorskom komorom, Udrugom unutarnjih revizora i litavskom središnjom bankom.

Kako bi se zajamčila kvaliteta revizija koje Ured obavlja provode se redovite istorazinske ocjene.

 

 

LUKSEMBURG

COUR DES COMPTES

Od 2000.
Osnovan 1840.

Internetske stranice: www.cour-des-comptes.public.lu

Misija:

Revizorski sud u ulozi vanjskog revizora ispituje zakonitost i pravilnost javnih prihoda i rashoda te dobro financijsko upravljanje javnim sredstvima. U skladu s time, Revizorski sud provjerava ekonomičnost, djelotvornost i učinkovitost javnih rashoda, no pritom ne ocjenjuje njihovu primjerenost.

OPĆE INFORMACIJE

— PRAVNA OSNOVA

ZADAĆE

Revizorski sud Velikog Vojvodstva Luksemburga kontrolira financijsko upravljanje državnih tijela, uprava i službi. Sud je također ovlašten provoditi ispitivanja drugih javnih tijela ako ona nisu obuhvaćena drugim sustavom financijske revizije predviđenim zakonodavstvom. Konačno, Sud je ovlašten obavljati reviziju uporabe javnih sredstava koja su u određene svrhe dodijeljena pravnoj osobi u javnom sektoru te fizičkim i pravnim osobama u privatnom sektoru, u okviru koje provjerava jesu li ta javna sredstva upotrijebljena u skladu s predviđenom svrhom.

Pri obavljanju revizija Revizorski sud ima pravo pristupa svim dokumentima koje smatra potrebnima. Osim što provodi revizije, Revizorski sud donosi mišljenja o nacrtima zakonskih akata na zahtjev parlamenta.

KLJUČNO ZAKONODAVSTVO

  • izmijenjeni članak 105. Ustava Velikog Vojvodstva Luksemburga (1868.)
  • Zakon o Revizorskom sudu (8. lipnja 1999.).

SUBJEKTI REVIZIJE

Revizijama koje provodi Revizorski sud obuhvaćeni su:

  • tijela, uprave i državne službe
  • ministarstva
  • vladine agencije
  • druga javna tijela
  • dijelovi javnih ili privatnih subjekata koji se financiraju javnim sredstvima, te
  • političke stranke.

— STRUKTURA

VRSTA VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE

Kolegij bez sudskih ovlasti.

POLOŽAJ VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE U SUSTAVU VLASTI

Revizorski sud neovisna je institucija.

ODNOS S PARLAMENTOM/VLADOM

U odnosu s parlamentom Revizorski sud ima savjetodavnu ulogu. Revizorski sud predstavlja sva svoja izvješća parlamentu. Osim toga, od Revizorskog suda može se zatražiti mišljenje tijekom izrade zakonskih akata. Parlament također može zatražiti od Suda da provede reviziju u vezi s određenim predmetom.

— ORGANIZACIJA

ČELNIK

PREDSJEDNIK

Marc Gengler imenovan je 2005.

MANDAT

6 godina s mogućnošću obnove.

NAČIN ODABIRA

Predsjednika Revizorskog suda imenuje veliki vojvoda na prijedlog parlamenta, koji priprema popis kandidata.

UPRAVLJAČKO TIJELO

Revizorskim sudom upravlja tijelo koje se sastoji od predsjednika, potpredsjednika i trojice glavnih revizora.

MANDAT

6 godina s mogućnošću obnove.

NAČIN ODABIRA

Članove kolegija Revizorskog suda imenuje veliki vojvoda na prijedlog parlamenta, koji priprema popis kandidata.

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Odluke Revizorskog suda donose se u kolegiju na temelju većine glasova. Predsjednik predsjeda sastancima te ima odlučujući glas u slučaju jednakog broja glasova.

Revizorski sud organiziran je u revizijsku upravu i u administrativnu upravu. Revizijska uprava sastoji se od četiriju službi za reviziju, na čelu svake od kojih je član Suda.

— RESURSI

OSOBLJE (2018.)

  • Broj članova osoblja: 34
  • Zastupljenost spolova: ♂ 34 %; ♀ 66 %

PRORAČUN

  • 4,5 milijuna eura (2016.)
  • U državnom proračunu predviđena su sredstva za održavanje Revizorskog suda na temelju njegovih procjena.

REVIZIJSKE AKTIVNOSTI

— PLANIRANJE REVIZIJSKIH AKTIVNOSTI

Revizorski sud samostalno odlučuje o svojem godišnjem programu rada. Postupak planiranja utvrđuje kolegij Suda, koji donosi program rada za sljedeću godinu na kraju tekuće godine.

Parlament može zatražiti od Suda da provede reviziju u vezi s određenim predmetom.

— REVIZIJSKE METODE

Revizorski sud obavlja financijske revizije i revizije uspješnosti.

Tijekom procesa revizije Sud dostavlja nalaze subjektima revizije, koji imaju na raspolaganju određeno vrijeme za očitovati se na te nalaze prije nego što se parlamentu podnese izvješće.

REZULTATI RADA

— IZVJEŠĆA I DRUGE PUBLIKACIJE

Revizorski sud objavljuje:

  • opće izvješće o državnim financijskim izvještajima
  • posebna izvješća o određenim područjima financijskog upravljanja koja se izrađuju na vlastitu inicijativu Suda ili na zahtjev Parlamenta, te
  • mišljenja o nacrtima zakonskih akata i upravljanju proračunom.

— AKTIVNOSTI PROMICANJA REZULTATA RADA

Revizorski sud predstavlja svoja godišnja i posebna izvješća parlamentu te ih objavljuje na svojim internetskim stranicama.

— SURADNJA S DRUGIM SUBJEKTIMA

Revizorski sud blisko surađuje sa subjektima revizije i relevantnim ministarstvima.

 

 

MALTA

NATIONAL AUDIT OFFICE

Od 1997.
Osnovan 1814.

Internetske stranice: www.nao.gov.mt

Misija:

Doprinijeti promicanju odgovornosti, doličnosti i primjeni najbolje prakse u djelovanju vlade.

OPĆE INFORMACIJE

— PRAVNA OSNOVA

ZADAĆE

Državni ured za reviziju Republike Malte nacionalna je revizijska institucija zadužena za vanjsku reviziju središnje i lokalne vlasti. Ured je dužan provoditi financijske revizije i revizije usklađenosti nad tijelima središnje vlasti.

Ured usto može provoditi revizije u vezi s bilo kojim pitanjem povezanim s državnim financijama, imovinom ili sredstvima kojima upravljaju ministarstva ili državni uredi ili kojima se upravlja pod njihovom kontrolom.

Državni ured za reviziju također je ovlašten obavljati reviziju financijskih izvještaja i/ili aktivnosti onih javnih tijela koja upravljaju sredstvima koja izravno ili neizravno pripadaju državi, kao i javnih tijela koja drže ili upotrebljavaju takva sredstva. Osim toga, može obavljati reviziju poslovanja poduzeća ili tijela u kojima država ima većinski udio.

Također je odgovoran za reviziju tijela lokalnih vlasti te u tu svrhu imenuje privatne revizore kao revizore tijela lokalne vlasti za lokalna vijeća te pruža tehničku i administrativnu podršku takvim revizorima.

Državni ured za reviziju ima pravo pristupa svim informacijama koje smatra potrebnima za svoj rad.

KLJUČNO ZAKONODAVSTVO

  • Ustav Republike Malte: odjeljak 108. (1964.)
  • Zakon o glavnom državnom revizoru i Državnom uredu za reviziju (1997.)
  • članak br. 120 Poslovnika Zastupničkog doma (1995.)
  • Zakon o lokalnim vijećima (1995.)

SUBJEKTI REVIZIJE

Revizijama koje provodi Državni ured za reviziju obuhvaćeni su:

  • ministarstva: 15 (obvezna revizija)
  • sve državne službe i uredi (obvezna revizija)
  • tijela lokalne vlasti (obvezna revizija u smislu Zakona o tijelima lokalne vlasti), kako je prethodno opisano u odjeljku „zadaće”
  • javna tijela koja upravljaju sredstvima koja izravno ili neizravno pripadaju državi, kao i javna tijela koja drže ili upotrebljavaju takva sredstva (revizija nije obvezna, osim ako je u relevantnom zakonodavstvu izričito navedeno drukčije)
  • tijela koja drže ili upotrebljavaju državna sredstva (revizija nije obvezna, osim ako je u relevantnom zakonodavstvu izričito navedeno drukčije)
  • poduzeća ili drugi subjekti u kojima vlada ima većinski udio (revizija nije obvezna).

Napomena: Glavna je zadaća Državnog ureda za reviziju obavljati financijske revizije i revizije usklađenosti nad tijelima središnje vlasti. Ured je ovlašten za obavljanje bilo koje vrste revizije nad tijelima središnje i lokalne vlasti te nad drugim tijelima koja drže javna sredstva ili njima upravljaju. Međutim, reviziju nad javnim tijelima i drugim subjektima koji nisu dio središnje vlasti provode revizori iz privatnog sektora.

— STRUKTURA

VRSTA VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE

Ured za reviziju, neovisan o vladi, kojem je na čelu glavni državni revizor.

POLOŽAJ VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE U SUSTAVU VLASTI

Državni ured za reviziju vanjski je revizor državne vlasti. Potpuno je neovisan u provedbi revizija. Glavni državni revizor ne smije biti ni u službi ni pod kontrolom trećih osoba.

ODNOS S PARLAMENTOM/VLADOM

Glavni državni revizor odgovara izravno predsjedniku Zastupničkog doma.

Odbor parlamenta za javne financije i ministar financija od Ureda mogu zatražiti da provede istrage o bilo kojem pitanju koje je obuhvaćeno njegovim područjem nadležnosti. U skladu sa zakonskim aktima o tijelima lokalne vlasti ministar zadužen za lokalnu vlast također može zatražiti od glavnog državnog revizora da provede istragu unutar lokalnih vijeća.

— ORGANIZACIJA

ČELNIK

GLAVNI DRŽAVNI REVIZOR

Charles Deguara imenovan je 30. ožujka 2016.

MANDAT

5 godina s mogućnošću jednokratne obnove.

NAČIN ODABIRA

Glavnog državnog revizora imenuje predsjednik na temelju rezolucije Zastupničkog doma koja se donosi najmanje dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika u tom domu.

UPRAVLJAČKO TIJELO

Iako ne postoji službeno upravljačko tijelo, glavnom državnom revizoru u njegovu radu pomažu njegov zamjenik i tri pomoćnika.

NAČIN ODABIRA

I glavnog državnog revizora i njegova zamjenika imenuje predsjednik, kako je prethodno opisano.

Pomoćnici glavnog državnog revizora odabiru se na temelju unutarnjeg i/ili vanjskog poziva na podnošenje prijava. Unutarnje povjerenstvo za odabir (u kojem sudjeluje jedan član koji je neovisan o Uredu) obavlja razgovor s kandidatima za predmetno radno mjesto i ocjenjuje ih. Glavni državni revizor imenuje uspješnog kandidata na prijedlog povjerenstva za odabir.

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Državni ured za reviziju organiziran je u četiri uprave, pri čemu je na čelu triju od njih po jedan od pomoćnika glavnog državnog revizora. Uprave su sljedeće:

  • uprava za financijsku reviziju i reviziju usklađenosti, koja je zadužena za analizu državnog financijskog izvještaja, reviziju niza ministarstava i državnih službi, tijela lokalnih vlasti i niza nevladinih organizacija
  • uprava za reviziju uspješnosti, koja je zadužena za revizije uspješnosti / ostvarene vrijednosti za uloženi novac
  • uprava za posebne revizije i istrage, koja je zadužena za izvješća o istragama, koja se obično izrađuju na zahtjev Odbora za javne financije ili ministra financija, te
  • uprava za IKT, koja je zadužena za revizije u području IT-a, kao i za pružanje podrške drugim revizijskim upravama pri provedbi revizija.

— RESURSI

OSOBLJE (KOLOVOZ 2018.)

  • Broj članova osoblja: 58 (78 % na revizijskim poslovima)
  • Zastupljenost spolova: ♂ 45 %; ♀ 55 %. Prosječna dob: 40

PRORAČUN

  • 3,4 milijuna eura (2018.)
  • Proračun Ureda u cijelosti se financira iz općeg proračuna Republike Malte.
  • Otprilike 0,1 % ukupnih državnih rashoda

REVIZIJSKE AKTIVNOSTI

— PLANIRANJE REVIZIJSKIH AKTIVNOSTI

Državni ured za reviziju samostalno odabire teme za reviziju. Odbor za javne financije i Ministarstvo financija također mogu zatražiti od Ureda da provede istrage u vezi s javnim sredstvima. Odbor u pravilu prihvaća sve takve zahtjeve, ali nije ih obvezan prihvatiti.

Državni ured za reviziju priprema godišnje planove revizija koji sadržavaju popis planiranih revizija za određenu godinu i koje odobravaju glavni državni revizor i njegov zamjenik.

Pri odabiru područja revizije koje će uključiti u godišnji program rada Ured uzima u obzir različite kriterije, kao što su aktualnost određenog pitanja, društvena i financijska značajnost, razina interesa parlamenta, vlade, medija ili javnosti za određenu temu, kao i provedivost predloženih revizija.

— REVIZIJSKE METODE

Državni ured za reviziju obavlja financijske revizije, revizije usklađenosti i uspješnosti, istražne revizije i revizije u području IT-a.

Izvješća o financijskim revizijama i revizijama usklađenosti objavljuju se na godišnjoj razini, i to najkasnije 12 mjeseci po isteku financijske godine, koja završava 31. prosinca. Ostala izvješća objavljuju se po njihovu dovršetku.

Osim toga, Ured krajem svake godine objavljuje sažeti prikaz nalaza iz revizijskih izvješća koja su izradili revizori tijela lokalne vlasti (izvješće pod naslovom „Izvješće glavnog državnog revizora o djelovanju tijela lokalne vlasti”).

Državni ured za reviziju obavlja revizije u skladu s relevantnim međunarodnim revizijskim standardima te se služi vlastitim priručnicima za financijsku reviziju te revizije usklađenosti i uspješnosti.

Osim toga, pri provedbi revizija uspješnosti Ured primjenjuje pristup analize problema i donošenja zaključaka.

Konačno, Ured primjenjuje vlastiti kodeks profesionalnog ponašanja, kojeg su se zaposlenici Ureda dužni pridržavati.

REZULTATI RADA

— IZVJEŠĆA I DRUGE PUBLIKACIJE

Državni ured za reviziju objavljuje:

  • godišnje izvješće o javnim financijskim izvještajima
  • godišnje izvješće o djelovanju tijela lokalne vlasti
  • godišnje izvješće o praćenju mjera poduzetih u pogledu preporuka iz prethodnih revizija
  • godišnje izvješće o vlastitom radu i aktivnostima, te
  • pojedinačna izvješća o revizijama uspješnosti, izvješća o istragama i druge vrste revizijskih izvješća povrh gore navedenih izvješća.

— AKTIVNOSTI PROMICANJA REZULTATA RADA

Državni ured za reviziju podnosi sva svoja izvješća o revizijama i druga izvješća predsjedniku Zastupničkog doma. Svako izvješće sadržava sažetak u kojem se ukratko iznosi sadržaj izvješća te se uz svako izvješće objavljuje priopćenje za medije u kojem se ističu glavne točke predmetnog izvješća. Nakon što ih predstavi predsjedniku Zastupničkog doma, Ured sva izvješća objavljuje na internetskim stranicama i na Facebooku.

— SURADNJA S DRUGIM SUBJEKTIMA

Državni ured za reviziju održava bliske bilateralne odnose s nizom vrhovnih revizijskih institucija država članica EU-a. Također je član Opće mreže revizora Commonwealtha.

Ured aktivno sudjeluje i u nizu drugih međunarodnih mreža.

Također surađuje s malteškim sveučilištem te je član niza vladinih odbora u svojstvu „promatrača”.

 

 

NIZOZEMSKA

ALGEMENE REKENKAMER

Od 1814.
Osnovan 1447.

Internetske stranice: https://english.rekenkamer.nl/

Misija:

Doprinijeti povećanju uspješnosti i boljem djelovanju središnje vlasti i povezanih institucija.

OPĆE INFORMACIJE

— PRAVNA OSNOVA

ZADAĆE

Revizorski sud Kraljevine Nizozemske provjerava jesu li državni prihodi primljeni, jesu li rashodi nastali i jesu li mjere politika provedene kako je predviđeno.

Revizorski sud provodi neovisne i nepristrane revizije kako bi utvrdio kako središnja vlast u stvarnosti funkcionira i koje rezultate postiže, kao i koja su moguća poboljšanja.

KLJUČNO ZAKONODAVSTVO

  • članci 76., 77. i 78. Ustava Kraljevine Nizozemske (1814.)
  • Zakon o državnim financijskim izvještajima (2016.)

SUBJEKTI REVIZIJE

Revizijama koje provodi Revizorski sud obuhvaćeni su:

  • 21 dio državnog proračuna, najvećim dijelom povezan s ministarstvima i državnim sredstvima, te
  • 121 (skupina) pravnih subjekata sa zakonom predviđenim obvezama.

— STRUKTURA

VRSTA VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE

Kolegij bez sudskih ovlasti.

POLOŽAJ VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE U SUSTAVU VLASTI

Revizorski sud vanjski je revizor središnje države. Sud je neovisno tijelo kojem je Ustavom dodijeljen status visokog državnog vijeća, odnosno državnog javnog tijela koje je uspostavljeno radi očuvanja demokratske vladavine prava.

ODNOS S PARLAMENTOM/VLADOM

Radni odnos Revizorskog suda i nizozemskog parlamenta temelji se na suradnji. Na institucijskoj razini Odbor Suda redovito surađuje sa stalnim parlamentarnim odborom za financije. Također postoji svakodnevna osobna komunikacija na razini osoblja.

Revizorski sud objavljuje svoje revizijske nalaze, koji uglavnom imaju oblik izvješća i dopisa, na način da ih šalje parlamentu. Parlamentu se nudi mogućnost privatnog upućivanja u sadržaj revizijskog izvješća prije njegove objave. Ako parlament prihvati tu mogućnost, privatno upućivanje u sadržaj nudi se i relevantnom ministru.

Parlament povremeno poziva Revizorski sud da sudjeluje na parlamentarnim saslušanjima u vezi s temama koje se svrstavaju u stručno područje Suda.

— ORGANIZACIJA

ČELNIK

PREDSJEDNIK

Arno Visser imenovan je predsjednikom 15. listopada 2015. Članom Odbora Suda postao je 15. siječnja 2013.

MANDAT

Predsjednik Suda imenuje se na neograničeno razdoblje do zakonske dobi za umirovljenje.

NAČIN ODABIRA

U slučaju upražnjenja mjesta predsjednika, bira se novi predsjednik. Kako bi se ponovno upotpunio sastav Odbora, imenuje se novi član. Šef države, na temelju preporuke Ministarskog vijeća, imenuje jednog od triju članova Odbora novim predsjednikom.

UPRAVLJAČKO TIJELO

Revizorskim sudom upravlja Odbor Suda koji se sastoji od predsjednika i dvaju članova. Članovi Odbora sve odluke donose zajednički.

Svaki član Odbora ima ulogu izvjestitelja za dio aktivnosti Suda, dok predsjednik nadgleda organizaciju na cjelokupnoj razini.

Sud također ima dva vanjska, izvanredna člana Odbora koje može pozvati da sudjeluju u određenim aktivnostima kao što su nadzor nad revizijama, provedba vanjskih aktivnosti ili zamjena članova Odbora.

MANDAT

Svi članovi Odbora imenuju se na neograničeno razdoblje do zakonske dobi za umirovljenje.

NAČIN ODABIRA

Članove Odbora imenuje šef države. Odluku o imenovanju zajedno pripremaju Odbor Suda i parlament.

Odbor odabire najmanje četiri kandidata na temelju otvorenog postupka zapošljavanja. Popis kandidata dostavlja se Zastupničkom domu, koji nije obvezan uzeti ga u obzir. Zastupnički dom potom dostavlja popis s trojicom kandidata šefu države koji imenuje kandidata kojemu je parlament dao najveću podršku.

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Odboru Revizorskog suda u njegovu radu potporu pruža služba na čelu s glavnim tajnikom, koji se imenuje na temelju zakona i koji daje prisegu pred šefom države. Revizorski sud ima upravljački tim, kojem je na čelu glavni tajnik i koji se sastoji od šestero ravnatelja revizijskih uprava i ravnatelja zaduženog za službu podrške. Upravljački tim odgovoran je za kvalitetnu organizaciju revizija.

— RESURSI

OSOBLJE

  • Broj članova osoblja: 232 (75 % na revizijskim poslovima)
  • Zastupljenost spolova: ♂ 50 %; ♀ 50 %. Prosječna dob: 48

PRORAČUN

  • 28,6 milijuna eura (80 % dodijeljeno za revizijske zadatke)
  • 0,11 % ukupnih državnih rashoda

REVIZIJSKE AKTIVNOSTI

— PLANIRANJE REVIZIJSKIH AKTIVNOSTI

Iako Revizorski sud samostalno odlučuje o tome koje će revizije provesti, zastupnici u parlamentu, ministri i državni tajnici mogu zatražiti od njega da provede određene revizije.

Revizorski sud ima kontinuirani program revizija koji se preispituje nekoliko puta godišnje u skladu s ishodom održanih strateških dijaloga. Dio revizijskih resursa Revizorskog suda izdvaja se za višegodišnje programe revizije usmjerene na teme koje se smatraju izrazito važnima s financijskog i društvenog stajališta.

Sud daje prednost revizijama u područjima u kojima može pružiti dodanu vrijednost zahvaljujući svojim posebnim ovlastima (kao što je pravo uvida u povjerljive informacije) i svojoj neovisnosti i nepristranosti, ili zahvaljujući činjenici da nijedna druga organizacija ne može provesti takvu vrstu revizije.

— REVIZIJSKE METODE

Revizorski sud obavlja financijske revizije i revizije uspješnosti.

Istražuje nove metode i tehnike revizija te uvodi nove oblike publikacija.

REZULTATI RADA

— IZVJEŠĆA I DRUGE PUBLIKACIJE

Revizorski sud objavljuje:

  • godišnje izvješće
  • revizijska izvješća
  • ciljana izvješća
  • okružnice o proračunu
  • tematske rubrike s novostima koje objavljuje na svojim internetskim stranicama, te
  • informativne članke.

Revizorski sud prenosi nalaze revizija i stečena iskustva vladi, parlamentu i onima koji su odgovorni za subjekte nad kojima provodi reviziju.

U razdoblju prije, tijekom i nakon općih izbora, sve do uspostave nove vlade, Revizorski sud objavljuje ograničen broj publikacija.

— AKTIVNOSTI PROMICANJA REZULTATA RADA

Revizorski sud objavljuje izvješća na svojim internetskim stranicama i pruža informacije o svojim publikacijama na društvenim medijima.

Svake treće srijede u svibnju (dan poznat kao „Dan pozivanja na odgovornost”) Sud izražava neovisno mišljenje o financijskim izvještajima središnje države, operativnom i financijskom upravljanju te kvaliteti informacija o politikama koje ministri podnose parlamentu.

— SURADNJA S DRUGIM SUBJEKTIMA

Revizorski sud aktivan je u suradnji i razmjeni znanja s revizijskim institucijama Kraljevine Nizozemske. Te institucije uključuju lokalne revizijske urede i odbore pa sve do revizijskih institucija u karipskom dijelu Nizozemske.

Osim toga, Sud aktivno doprinosi međunarodnoj revizijskoj zajednici. Sud ima bogato iskustvo u jačanju institucijskog razvoja provedbom projekata jačanja kapaciteta u suradnji s vrhovnim revizijskim institucijama iz drugih zemalja. Sud također surađuje i razmjenjuje konkretna iskustva sa sestrinskim institucijama te je institucionalni član INTOSAI-ja, EUROSAI-ja, Kontaktnog odbora EU-a i Svjetskog foruma za glavne državne revizore (Global Audit Leadership Forum).

Primjeri su bliske suradnje zajedničke i usporedne revizije koje je Sud proveo u suradnji s drugim vrhovnim revizijskim institucijama.

 

 

POLJSKA

NAJWYŻSZA IZBA KONTROLI

Od 1919.
Osnovan 1809.

Internetske stranice: www.nik.gov.pl

Misija:

Poticati dobro financijsko upravljanje i djelotvornost javnih službi za dobrobit Republike Poljske.

OPĆE INFORMACIJE

— PRAVNA OSNOVA

ZADAĆE

Vrhovni ured za reviziju obavlja reviziju djelovanja tijela državne uprave, Narodne banke Poljske, državnih pravnih osoba i drugih državnih ustrojstvenih jedinica kojom provjerava zakonitost, ekonomičnost, učinkovitost i pružanje dužne pažnje. Ured može obavljati reviziju djelovanja tijela lokalne uprave, općinskih pravnih subjekata i drugih općinskih ustrojstvenih jedinica kojom provjerava zakonitost, ekonomičnost i pružanje dužne pažnje.

Ured također može obavljati reviziju u pogledu zakonitosti i ekonomičnosti djelovanja drugih ustrojstvenih jedinica i gospodarskih subjekata u mjeri u kojoj oni upotrebljavaju državnu ili javnu imovinu ili sredstva ili ispunjavaju financijske obveze prema državi.

Ured ima pravo pristupa svim informacijama koje zatraži te njegovi zaposlenici imaju pravo punog pristupa prostorijama subjekata revizije i pravo na uvid u relevantnu dokumentaciju i druge materijale. Ured ima pravo pozvati svjedoke iz subjekata revizije ili povezanih tijela i zatražiti dokaze od njih, kao i zatražiti usmena ili pisana objašnjenja od zaposlenika subjekata revizije, pozvati stručnjake te sudjelovati na sastancima uprave subjekata revizije.

KLJUČNO ZAKONODAVSTVO

Izmijenjeni Zakon o Vrhovnom uredu za reviziju od 23. prosinca 1994.

SUBJEKTI REVIZIJE

Revizijom koju provodi Ured obuhvaćeni su, primjerice:

  • proračunske jedinice (npr. ministarstva i državne agencije), uključujući institucije koje odobravaju naslove proračuna
  • posebni državni fondovi
  • izvršne agencije i drugi pravni državni subjekti u sektoru javnih financija
  • državne banke, uključujući Narodnu banku Poljske
  • tijela lokalne samouprave, te
  • druga tijela koja izvršavaju javne rashode, uključujući tijela koja se ne svrstavaju u javni sektor financija.

— STRUKTURA

VRSTA VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE

Ured za reviziju, kojem je na čelu predsjednik i koji djeluje kao kolegij. U skladu s time, Ured ima posebno tijelo – Vijeće – koje sudjeluje u procesu odobravanja i donošenja većine važnih dokumenata.

POLOŽAJ VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE U SUSTAVU VLASTI

Ured je vrhovna državna revizijska institucija, neovisan je o vladi, ali je podređen Donjem domu parlamenta (Sejm).

ODNOS S PARLAMENTOM/VLADOM

Ured izvješćuje Sejm i surađuje s gotovo svim odborima Sejma, koji razmatraju većinu revizijskih izvješća Ureda, u skladu sa svojim područjima djelovanja. Odbor Sejma za državnu reviziju također razmatra revizijska izvješća Ureda, donosi mišljenja o proračunu Ureda i dostavlja mu prijedloge za potencijalna područja revizije koje podnose ostali odbori Sejma (40 – 60 prijedloga godišnje). Ured također obavještava Odbor za državnu reviziju o svojem godišnjem planu rada.

Sejm pregledava glavna izvješća ureda: godišnje izvješće o radu te analizu izvršenja državnog proračuna i smjernice za monetarnu politiku.

Sejm i njegova tijela mogu naložiti Uredu da provede određenu reviziju, ali takva praksa nije učestala (između jedne i triju revizija godišnje).

— ORGANIZACIJA

ČELNIK

PREDSJEDNIK

Krzysztof Kwiatkowski preuzeo je dužnost 27. kolovoza 2013.

Predsjedniku u njegovu radu potporu pružaju tri potpredsjednika i glavni ravnatelj.

MANDAT

Šest godina s mogućnošću jednokratne obnove.

NAČIN ODABIRA

Predsjednika imenuje Sejm, uz suglasnost Gornjeg doma parlamenta i na zahtjev predsjednika Sejma ili skupine od najmanje 35 zastupnika.

UPRAVLJAČKO TIJELO

Uredom upravlja Vijeće. Vijeće je kolegij koji se sastoji od predsjednika, potpredsjednika, glavnog ravnatelja i 14 članova (polovicu članova čine pravnici i ekonomisti koji su neovisni o Uredu, a drugu polovicu ravnatelji revizijskih jedinica i savjetnici predsjednika).

MANDAT

3 godine s mogućnošću obnove

NAČIN ODABIRA

Članove Ureda, kojih je ukupno 14, imenuje predsjednik Sejma na zahtjev predsjednika Ureda i nakon što mu Odbor Sejma za državnu reviziju dostavi svoje mišljenje.

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Ured je organiziran u revizijske jedinice (službe i područne urede) te u administrativne službe i službe za potporu. Operativna područja pojedinačnih područnih ureda – koji imaju isti status kao i revizijske službe – odgovaraju administrativnoj podjeli Poljske (tj. podjeli na regije).

Revizijske službe i područni uredi obavljaju revizije pod nadzorom predsjednika Ureda ili jednog od potpredsjednika.

— RESURSI

OSOBLJE (2017.)

  • Broj članova osoblja: 1 585 (71 % na revizijskim poslovima)
  • Zastupljenost spolova: ♂ 56 %; ♀ 44 %. Prosječna dob: 41

PRORAČUN

  • Proračun Ureda: 277,5 milijuna poljskih zlota / otprilike 67 milijuna eura (2017.)
  • Dodjela sredstava: Vijeće Ureda donosi nacrt proračuna i predstavlja ga Sejmu koji ga ima pravo izmijeniti prije nego što ga odobri.
  • Otprilike 0,07 % ukupnog državnog proračuna

REVIZIJSKE AKTIVNOSTI

— PLANIRANJE REVIZIJSKIH AKTIVNOSTI

Ured obavlja revizije na temelju godišnjih planova rada. Revizija izvršenja državnog proračuna kao glavna zadaća Ureda ima prioritet pri planiranju revizija.

U okviru Ureda ustrojeni su timovi koji prate zakonodavne promjene, proučavaju statističke podatke te pregledavaju planove i programe vlade, kao i objave u medijima. Takvo praćenje znatno doprinosi godišnjem i dugoročnom planiranju. Ured na temelju toga može osmisliti plan rada i utvrditi prioritete za reviziju.

Prije odabira područja koja će se predložiti za reviziju provodi se sveobuhvatna analiza rizika koja se, među ostalim, temelji na izvješćima i publikacijama međunarodnih institucija kao što su OECD, Svjetska banka ili Vijeće EU-a te na nacionalnim strateškim dokumentima, financijskim planovima za javni sektor, statističkim podatcima, primjedbama koje je Ured zaprimio, ispitivanjima javnog mnijenja i izvješćima medija.

— REVIZIJSKE METODE

Ured provodi financijske revizije te revizije pravilnosti i uspješnosti (planirane i ad hoc revizije), kao i integrirane revizije, koje obuhvaćaju i financijska pitanja i pitanja u vezi s pravilnošću i uspješnošću.

Ured primjenjuje revizijske standarde koji se temelje na poljskom zakonodavstvu, revizijskim standardima INTOSAI-ja, Europskim provedbenim smjernicama za provedbu revizijskih standarda INTOSAI-ja, standardima Međunarodne federacije računovođa (IFAC), kao i na njegovu vlastitom dugogodišnjem iskustvu.

Detaljne upute za provedbu revizije nalaze se u metodološkim smjernicama (priručnik za reviziju), koje se temelje na tim standardima.

Ured primjenjuje etički kodeks koji je u skladu s međunarodno priznatim revizijskim standardima.

REZULTATI RADA

— IZVJEŠĆA

Vrhovni ured za reviziju objavljuje:

  • analizu izvršenja državnog proračuna i smjernice za monetarnu politiku (godišnje izvješće)
  • mišljenje u pogledu glasovanja o davanju razrješnice Vijeću ministara
  • revizijska izvješća nakon svake revizije provedene u pojedinačnim subjektima
  • sažete prikaze revizijskih izvješća (takozvano proglašenje rezultata revizija) za sve planirane revizije i važnije ad hoc revizije
  • godišnje izvješće o radu
  • analize načina na koji su upotrijebljeni nalazi revizija u pogledu donošenja i primjene zakona, te
  • godišnji plan rada.

Ured također sastavlja:

  • primjedbe na aktivnosti ministara, čelnika središnjih ureda i predsjednika Narodne banke Poljske
  • prijedloge za preispitivanje određenih problema povezanih s aktivnostima tijela koja obavljaju zadaće za javnost
  • mišljenja (npr. o zakonodavnim inicijativama zastupnika u parlamentu)
  • prijedloge u slučaju pravnih praznina ili nejasnih zakona (prijedlozi de lege ferenda)
  • tematske dokumente (o međunarodnim aktivnostima Ureda, njegovoj suradnji s drugim poljskim revizijskim tijelima itd.), te
  • analize zahtjeva i pritužbi građana.

Praćenje mjera poduzetih u pogledu rezultata revizije:

  • Ured obavještava subjekte revizije o svojim nalazima i preporukama i sustavno provjerava jesu li poduzete mjere u njihovu pogledu. Rezultati tih provjera objavljuju se u izvješćima o praćenju mjera poduzetih u pogledu rezultata revizija.

— AKTIVNOSTI PROMICANJA REZULTATA REVIZIJA

OBJAVA REZULTATA REVIZIJE

Ured objavljuje revizijska izvješća te povezane dokumente i informacije o svojim tekućim aktivnostima na svojim internetskim stranicama (www.nik.gov.pl) i u informacijama za javnost (https://bip.nik.gov.pl/).

MEDIJSKA ZASTUPLJENOST

Ured izrađuje veliku količinu informativnih materijala za povećanje svoje zastupljenosti u medijima. Publikacije Ureda spomenute su tijekom 2017. u tisku, na radiju i na televiziji ukupno 11 168 puta.

KOMUNIKACIJA S GRAĐANIMA

Ured je zakonski obvezan objavljivati informacije o svojem funkcioniranju, aktivnostima, publikacijama itd. te građanima nudi mogućnost da podnesu zahtjeve, primjerice za reviziju.

— SURADNJA S DRUGIM SUBJEKTIMA

Ured blisko surađuje s drugim nacionalnim i lokalnim tijelima za kontrolu, reviziju i inspekciju (koja Uredu dostavljaju rezultate provedenih revizija i koja zajednički provode određene revizije pod vodstvom Ureda).

Ured također redovito surađuje sa sveučilištima i istraživačkim institucijama te sustavno traži savjete vanjskih stručnjaka.

 

 

PORTUGAL

TRIBUNAL DE CONTAS

Od 1849.
Osnovan 1389.

Internetske stranice: www.tcontas.pt

Misija:

Unaprjeđenje financijskog upravljanja javnim sredstvima promicanjem odgovornosti i transparentnosti te jamčenjem financijske odgovornosti. Portugalski Revizorski sud djeluje kao neovisni zaštitnik financijskih interesa građana na način da izvješćuje o tome kako se upotrebljava njihov novac.

OPĆE INFORMACIJE

— PRAVNA OSNOVA

ZADAĆE

U skladu s Ustavom i zakonodavstvom Tribunal de Contas de Portugal:

  • nadzire zakonitost i pravilnost javnih prihoda i rashoda te javnog duga
  • donosi mišljenja o općim računima države i računima autonomnih regija te će od 2021. godine ovjeravati opće račune države
  • procjenjuje upravljanje javnim financijama, te
  • jamči financijsku odgovornost.

Portugalski Revizorski sud ima pravo pristupa svim informacijama koje smatra potrebnima, a subjekti revizije dužni su surađivati.

KLJUČNO ZAKONODAVSTVO

  • Ustav Portugalske Republike (1976.): članak 107., članak 209. točka (c) te članci 214. i 216.
  • Zakon o organizaciji i funkcioniranju Revizorskog suda: Zakon br. 98/97 od 26. kolovoza 1997.
  • Okvirni zakon o proračunu: Zakon br. 151/2015 od 11. rujna 2015., članak 66. stavak 6.

SUBJEKTI REVIZIJE

Revizijama koje provodi Revizorski sud obuhvaćeni su:

  • država i njezine službe
  • autonomne regije Azori i Madeira te njihove službe
  • tijela lokalne vlasti i njihove udruge ili savezi, uključujući velegradska područja
  • javni instituti
  • ustanove za socijalno osiguranje
  • javne udruge, udruge javnih subjekata ili mješovite udruge javnih i privatnih subjekata koje se u cijelosti financiraju sredstvima javnih subjekata ili koje su pod njihovom upravljačkom kontrolom
  • poduzeća u državnom vlasništvu
  • regionalna poduzeća
  • međuopćinska i općinska poduzeća
  • svi subjekti povezani s uporabom javnih sredstava, neovisno o tome primaju li bespovratna sredstva ili su djelomično u državnom vlasništvu
  • poduzeća s koncesijom za upravljanje poduzećima u državnom vlasništvu, poduzeća s udjelom javnog kapitala ili mješovita privatna i javna poduzeća koja su pod kontrolom javnog sektora, poduzeća s koncesijom ili poduzeća koja upravljaju javnim uslugama i poduzeća s koncesijama za javne radove, te
  • druga tijela koja primaju javna sredstva ili koja upravljaju javnim sredstvima.

— STRUKTURA

VRSTA VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE

Sud ustrojen prema modelu kolegija s revizijskim i sudskim ovlastima koji obuhvaća predsjednika i 18 članova (sudci imaju isti status kao i sudci Vrhovnog suda).

POLOŽAJ VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE U SUSTAVU VLASTI

Ustavom Portugalske Republike Revizorskom sudu dodijeljen je status vrhovnog suda te je Sud u skladu s time suvereno tijelo na istoj razini kao i predsjednik Republike, parlament, vlada i ostali sudovi. Revizorski sud neovisna je vrhovna revizijska institucija zadužena za vanjsku financijsku kontrolu/reviziju koja provjerava način na koji vlada izvršava državni proračun.

Budući da članovi Revizorskog suda imaju status sudaca, nije ih moguće smijeniti s njihova položaja i ne snose odgovornost za svoje presude, uz iznimku određenih slučajeva predviđenih zakonom.

ODNOS S PARLAMENTOM/VLADOM

Sud je neovisan o svim drugim institucijama. Međutim, zakonodavstvom su predviđeni postupci suradnje koji uključuju, među ostalim sljedeće:

  • parlament i vlada mogu zatražiti od Suda da provede revizije određenih subjekata ili pitanja povezanih s financijama, ali Sud nije obvezan provesti te revizije
  • parlament može zatražiti da mu se pošalju postojeća izvješća
  • parlament može zatražiti od Suda da mu pruži informacije koje je prikupio tijekom provedbe revizija, te
  • revizijska izvješća Suda i godišnje izvješće u pravilu se objavljuju i dostavljaju parlamentu i drugim dionicima.

— ORGANIZACIJA

ČELNIK

PREDSJEDNIK REVIZORSKOG SUDA

Vítor Caldeira predsjednik je od 3. listopada 2016.

MANDAT

4 godine s mogućnošću obnove

NAČIN ODABIRA

Predsjednika Suda imenuje predsjednik Republike na prijedlog vlade.

UPRAVLJAČKO TIJELO

Sud je samoupravno tijelo.

Na čelu je Suda predsjednik.

Sud je ovlašten određivati vlastiti proračun te ima financijsku autonomiju u upravljanju tim proračunom. Proračun odobrava Parlament.

Plenum Suda, koji se sastoji od predsjednika i svih članova, tijelo je koje donosi odluke o nacrtu godišnjeg proračuna Suda i o njegovu strateškom planu.

MANDAT

Članovi se imenuju doživotno.

NAČIN ODABIRA

Članovi se zapošljavanju na temelju javnog natječaja s povjerenstvom za odabir.

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Sud je organiziran u tri vijeća te usto ima dva regionalna vijeća (za Azore i Madeiru). Ta se revizijska vijeća sastoje od revizijskih i administrativnih službi.

Osim toga, Sud ima službu za unutarnju reviziju koja je pod izravnom odgovornošću Suda i povjerenstva za revizijske standarde.

Članovi Suda raspoređuju se u različita vijeća pri čemu se uzimaju u obzir kriteriji povezani s visokoškolskim obrazovanjem i profesionalnom karijerom.

— RESURSI

OSOBLJE (2017.)

  • Broj članova osoblja: 494 (središnji ured: 412; Azori: 40; Madeira: 42 (61 % na revizijskim poslovima)
  • Zastupljenost spolova: ♂ 32 %; ♀ 68 %. Prosječna dob: 51

PRORAČUN

  • Revizorski sud financira se iz središnjeg državnog proračuna i vlastitim sredstvima (od naknada koje naplaćuje subjektima revizije).
  • Ukupni proračun (2017.): 26,1 milijun eura
  • < 0,01 % ukupnih državnih rashoda

REVIZIJSKE AKTIVNOSTI

— PLANIRANJE REVIZIJSKIH AKTIVNOSTI

Revizorski sud donosi strateški plan svake tri godine. U tom planu utvrđuje ciljeve svojih aktivnosti te uzima u obzir ključne nedostatke, prednosti, mogućnosti, izazove i rizike (tzv. SWOT analiza).

Osim toga, Sud donosi detaljan godišnji program rada te je u tome potpuno neovisan.

— REVIZIJSKE METODE

Sud provodi sve vrste revizija.

Metode i metodologije koje pritom primjenjuje utvrđene su u njegovim priručnicima za reviziju, kojima se uzimaju u obzir međunarodni revizijski standardi (ISSAI) i najbolja praksa.

REZULTATI RADA

— IZVJEŠĆA I DRUGE PUBLIKACIJE

Sud objavljuje sva svoja izvješća i odluke, što posebice uključuje sljedeće:

  • godišnja izvješća i mišljenja o općim računima države i računima autonomnih regija
  • revizijska izvješća, te
  • godišnje izvješće o radu.

— AKTIVNOSTI PROMICANJA REZULTATA RADA

Sud objavljuje izvješća, odluke i relevantne dokumente te najavljuje događanja i aktivnosti na svojim internetskim stranicama.

Osim toga, na temelju vlastite odluke može objaviti svoja izvješća u Službenom listu Portugalske Republike ili upotrijebiti medije za njihovu promidžbu. Sud se također služi društvenim mrežama za komunikaciju sa širom javnošću.

— SURADNJA S DRUGIM SUBJEKTIMA

Sud vodi radnu skupinu EUROSAI-ja za reviziju i etiku te je član upravljačkog odbora INTOSAI-ja (2017. – 2019.). Sud također provodi istorazinske ocjene i sudjeluje u projektima za jačanje kapaciteta VRI-jeva, posebice u zemljama portugalskoga govornog područja.

 

 

RUMUNJSKA

CURTEA DE CONTURI A ROMÂNIEI

Od 1992.
Osnovan 1864.

Internetske stranice: www.curteadeconturi.ro

Misija:

Provedba revizije utvrđivanja i uporabe financijskih sredstava države i javnog sektora te upravljanja tim sredstvima, podnošenje parlamentu i upravno-teritorijalnim jedinicama izvješća o upravljanju tim sredstvima i njihovoj uporabi u skladu s načelima zakonitosti, pravilnosti, ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti.

OPĆE INFORMACIJE

— PRAVNA OSNOVA

ZADAĆE

Rumunjski Revizorski sud provodi revizije utvrđivanja i uporabe financijskih sredstava države i javnog sektora te upravljanja tim sredstvima. Revizorski sud obavlja svoje aktivnosti samostalno, kako je predviđeno Ustavom, te je član međunarodnih organizacija koje okupljaju vrhovne revizijske institucije.

KLJUČNO ZAKONODAVSTVO

  • Rumunjski Ustav (1991.)
  • Zakon br. 94/1992 o organizaciji i funkcioniranju Revizorskog suda, ponovno objavljen, s naknadnim izmjenama i dopunama.

SUBJEKTI REVIZIJE

Revizijama koje provodi Revizorski sud obuhvaćeni su sljedeći subjekti:

  • državne i upravno-teritorijalne jedinice
  • Narodna banka Rumunjske
  • autonomna javna poduzeća (autonomne regije)
  • trgovačka društva u kojima država, upravne i teritorijalne jedinice, javne institucije ili autonomne uprave, pojedinačno ili zajednički, imaju većinski udio
  • tijela socijalnog osiguranja ili druga autonomna tijela koja upravljaju javnom imovinom, bogatstvom ili fondovima
  • pravni subjekti koji primaju državna jamstva za kredite, subvencije ili drugu državnu financijsku pomoć od središnje i lokalne javne uprave ili drugih javnih institucija.

— STRUKTURA

VRSTA VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE

Kolegij bez sudskih ovlasti.

POLOŽAJ VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE U SUSTAVU VLASTI

Revizorski sud vrhovna je revizijska institucija koja provodi revizije utvrđivanja i uporabe financijskih sredstava države i javnog sektora te upravljanja tim sredstvima. Sud također može provoditi revizije uspješnosti.

Revizorski sud odgovara samo parlamentu i može iznositi stajališta o nacrtima zakona u području svoje nadležnosti.

Sporovi koji proizađu iz njegovih aktivnosti rješavaju se pred pravosuđem. Nakon izmjene Ustava iz 2003. godine Revizorski sud više nema sudskih ovlasti.

ODNOS S PARLAMENTOM/VLADOM

Revizorski sud podnosi godišnje izvješće o financijskim izvještajima o upravljanju državnim javnim proračunom za zadnju zaključenu proračunsku godinu te utvrđuje sve nepravilnosti. Na zahtjev Predstavničkog doma ili Senata Revizorski sud provjerava upravljanje javnim resursima i izvješćuje o nalazima.

Parlament je jedino tijelo koje od Revizorskog suda može zatražiti da ispita upravljanje javnim resursima i o tome izvijesti.

— ORGANIZACIJA

ČELNIK

PREDSJEDNIK

Mihai Busuioc imenovan je 15. listopada 2017.

MANDAT

9 godina bez mogućnosti obnove.

NAČIN ODABIRA

Predsjednika imenuje parlament.

UPRAVLJAČKO TIJELO

Revizorskim sudom upravlja Plenum. Plenum Revizorskog suda čini 18 članova koje je imenovao parlament u skladu sa zakonom i koji su poznati kao glavni revizori.

Upravljanje Revizorskim sudom u nadležnosti je Plenuma Revizorskog suda. Izvršno upravljanje Revizorskim sudom u nadležnosti je predsjednika, kojemu pomažu dvojica potpredsjednika koji su ujedno glavni revizori.

MANDAT

9 godina bez mogućnosti obnove.

NAČIN ODABIRA

Članove imenuje parlament te su oni neovisni u obavljanju svojih dužnosti i nije ih moguće smijeniti s njihova položaja. Riječ je o državnim dužnosnicima na koje se primjenjuju ista pravna ograničenja kao i na sudce. Članovi Revizorskog suda ne mogu biti članovi političkih stranaka niti obavljati ikakve javne aktivnosti političke prirode tijekom mandata.

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Revizorski sud sastoji se od nekoliko revizijskih službi, glavnog tajništva, okružnih revizorskih vijeća te revizorskog vijeća Općine Bukurešt. Osim toga, u sklopu Revizorskog suda djeluje i Revizijsko tijelo, koje je organizirano kao neovisno operativno tijelo unutar njegova ustroja.

— RESURSI

OSOBLJE

  • Broj članova osoblja: 1 638 (80 % na revizijskim poslovima)
  • Zastupljenost spolova: ♂ 60 %; ♀ 40 %. Prosječna dob: 48

PRORAČUN

  • Revizorski sud financira se iz državnog proračuna.
  • 58 milijuna eura (2017.), uključujući administrativne rashode
  • Otprilike 0,17 % ukupnih državnih rashoda

REVIZIJSKE AKTIVNOSTI

— PLANIRANJE REVIZIJSKIH AKTIVNOSTI

Aktivnosti vanjske javne revizije, odnosno financijske revizije, revizije uspješnosti i revizije usklađenosti, planiraju se na Revizorskom sudu na dvjema razinama: višegodišnjoj i godišnjoj.

Višegodišnji plan aktivnosti Revizorskog suda utvrđuje se na razdoblje od 3 godine.

— REVIZIJSKE METODE

Revizijski zadatci Revizorskog suda imaju oblik:

  • financijske revizije izvještaja o izvršenju proračuna
  • revizije uspješnosti
  • revizije usklađenosti
  • vanjske javne revizije sredstava Zajednice.

Revizije se provode u skladu sa standardima Revizorskog suda, koji su oblikovani na temelju standarda INTOSAI-ja (ISSAI) te internih propisa, priručnika i smjernica izrađenih u skladu sa standardima ISSAI i prilagođenih posebnom okviru djelovanja Revizorskog suda.

REZULTATI RADA

— IZVJEŠĆA I DRUGE PUBLIKACIJE

Godišnje javno izvješće najvažniji je i najvidljiviji dokument kojim se održava vjerodostojnost i ugled Revizorskog suda u očima njegovih glavnih dionika i koji sadržava sažetak njegovih glavnih revizijskih aktivnosti i najvažnijih nalaza.

U godišnjim izvješćima o radu Revizorski sud objavljuje svoju strategiju, zadaće, odgovornosti, misiju i odnose s raznim dionicima, uključujući parlament i izvršnu vlast, kako bi sve zainteresirane strane mogle dobiti jasniju predodžbu o položaju i ulozi Revizorskog suda među temeljnim institucijama rumunjske države. Godišnje izvješće o radu Revizorskog suda u prvom redu sadržava podatke i informacije o njegovoj organizaciji, aktivnostima i ostvarenim rezultatima, međunarodnim aktivnostima te ljudskim i financijskim resursima za predmetnu godinu.

Godišnja izvješća o javnim financijama na lokalnoj razini, koja podnose okružna revizorska vijeća i javna tijela upravno-regionalnih jedinica

Posebna izvješća (izvješća koja je zatražio ili gornji ili donji dom rumunjskog parlamenta i u kojima je riječ o posebnim područjima).

Izvješća Revizorskog suda moraju biti relevantna, realistična, jasna, vjerodostojna, pravodobna i korisna te moraju biti pripremljena i stavljena na raspolaganje javnosti u odgovarajućem roku kako bi parlament, kao njihov glavni korisnik, mogao donositi zakone na temelju zaključaka i preporuka iznesenih u tim izvješćima.

— AKTIVNOSTI PROMICANJA REZULTATA RADA

Izvješća i ostale publikacije Revizorskog suda dostupni su u elektroničkom obliku na njegovim službenim internetskim stranicama te se fizički dostavljaju svim zainteresiranim javnim institucijama.

— SURADNJA S DRUGIM SUBJEKTIMA

Revizorski sud održava odnose s drugim vrhovnim revizijskim institucijama na međunarodnoj razini razmjenom iskustava, sudjelovanjem u konferencijama, seminarima i radnim skupinama te objavljivanjem relevantnih studija u međunarodnim publikacijama.

 

 

SLOVAČKA

NAJVYŠŠÍ KONTROLNÝ ÚRAD SLOVENSKEJ REPUBLIKY

Od 1993.
Osnovan 1919.

Internetske stranice: www.nku.gov.sk

Misija:

Vizija: zajamčiti učinkovito upravljanje javnim sredstvima obavljanjem neovisnih revizija i uporabom njihovih rezultata.

Misija: doprinijeti transparentnom donošenju odluka i boljem korporativnom upravljanju.

Vrijednosti: pri obavljanju svojih aktivnosti Vrhovni ured za reviziju Slovačke Republike poštuje vrijednosti i načela koje dijele uprava, revizori i administrativno osoblje institucije: objektivnost, stručnost, suradnja, učinkovitost, pouzdanost, neovisnost i otvorenost.

OPĆE INFORMACIJE

— PRAVNA OSNOVA

ZADAĆE

Vrhovni ured za reviziju Slovačke Republike obavlja reviziju upravljanja financijskim sredstvima i imovinom države, lokalnih vlasti i Europske unije. Također obavlja reviziju državnih prihoda te provjerava jesu li carine i porezi pravilno prikupljeni.

Pri obavljanju revizija Vrhovni ured za reviziju ima pravo pristupa svim prostorijama i dokumentima za koje se smatra da je to nužno za provedbu revizije.

Povrh vlastitih revizijskih aktivnosti Vrhovni ured za reviziju na zahtjev Slovačke narodne banke sudjeluje i u procesu imenovanja neovisnog vanjskog revizora za reviziju završnih financijskih izvještaja Slovačke narodne banke.

KLJUČNO ZAKONODAVSTVO

  • Članci 60. – 63. Ustava Slovačke Republike (1992.)
  • Zakon br. 39/1993 o Vrhovnom uredu za reviziju Slovačke Republike.

SUBJEKTI REVIZIJE

Revizijama koje provodi Vrhovni ured za reviziju obuhvaćeni su sljedeći subjekti:

  • vladina tijela
  • ministarstva: 13
  • tijela središnje državne uprave
  • javne institucije
  • pravni subjekti koje su osnovala tijela središnje države ili druge agencije državne uprave
  • tijela lokalne uprave i više teritorijalne jedinice, njihove organizacije koje se financiraju iz proračuna i pravni subjekti koji su osnovani kao njihove sastavnice
  • državni odjeli za posebne namjene te
  • privatne osobe i pravne osobe koje primaju nacionalna, javna, europska i druga strana sredstva.

— STRUKTURA

VRSTA VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE

(Monokratska) struktura vestminsterskog tipa bez sudskih ovlasti.

POLOŽAJ VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE U SUSTAVU VLASTI

Vrhovni ured za reviziju neovisno je državno tijelo.

ODNOS S PARLAMENTOM/VLADOM

Vrhovni ured za reviziju svake godine podnosi parlamentu sažeto izvješće o rezultatima svih revizija koje je proveo. Također podnosi cjelovita revizijska izvješća relevantnim parlamentarnim odborima.

Na temelju rezolucija parlamenta Vrhovni ured za reviziju može provoditi određene posebne revizije.

Vrhovni ured za reviziju iznosi mišljenja o prijedlozima državnog proračuna i završnih državnih financijskih izvještaja Slovačke Republike te ih dostavlja Parlamentu.

Izbor i opoziv predsjednika i dvaju potpredsjednika u nadležnosti je parlamenta.

— ORGANISATION

ČELNIK

PREDSJEDNIK

Karol Mitrík imenovan je 20. svibnja 2015.

MANDAT

Sedam godina s mogućnošću jednokratne obnove.

NAČIN ODABIRA

Predsjednika tajnim glasovanjem biraju članovi Nacionalnog vijeća (tj. zastupnici u parlamentu).

UPRAVLJAČKO TIJELO

Vrhovnim uredom za reviziju upravlja predsjednik kao statutarno tijelo uz potporu dvojice potpredsjednika.

MANDAT

Mandat potpredsjednika traje sedam godina s mogućnošću jednokratne obnove.

NAČIN ODABIRA

Potpredsjednike tajnim glasovanjem biraju članovi Nacionalnog vijeća.

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Središnji ured Vrhovnog ureda za reviziju u Bratislavi sastoji se od dviju revizijskih službi i nekoliko organizacijskih odjela koji pružaju usluge podrške (Služba za strategiju, Ured predsjednika, Sektor za ljudske resurse i Ured unutarnjeg revizora). Postoji i sedam regionalnih podružnica koje se nalaze u regionalnim centrima i koje obavljaju reviziju samoupravnih regionalnih, okružnih i lokalnih općina.

— RESURSI

OSOBLJE (2018.)

  • Broj članova osoblja: 289 (81 % na revizijskim poslovima)
  • Zastupljenost spolova: ♂ 39 %; ♀ 61 %. Prosječna dob: 48

PRORAČUN

  • 10,7 milijuna eura (2018.)
  • 0,07 % ukupnih državnih rashoda

REVIZIJSKE AKTIVNOSTI

— PLANIRANJE REVIZIJSKIH AKTIVNOSTI

Vrhovni ured za reviziju planira svoje revizijske aktivnosti u godišnjim planovima revizija, koje savjetodavni odbor odobrava u skladu s trogodišnjim okvirnim planom.

Popis revizija uglavnom se izrađuje na temelju analize rizika, strateških ciljeva Vrhovnog ureda za reviziju i prijedloga javnosti.

— REVIZIJSKE METODE

Vrhovni ured za reviziju provodi tri glavne vrste revizija:

  • financijske revizije
  • revizije usklađenosti i
  • revizije uspješnosti.

Na temelju rezultata revizije Vrhovni ured za reviziju šalje nacrt izvješća subjektu revizije koji potom može iznijeti svoje mišljenje, koje se u tom slučaju uključuje u završno izvješće.

REZULTATI RADA

— IZVJEŠĆA I DRUGE PUBLIKACIJE

Državni ured za reviziju objavljuje:

  • godišnje izvješće
  • izvješća o financijskim revizijama
  • izvješća o revizijama usklađenosti
  • izvješća o revizijama uspješnosti i
  • sažeto izvješće o rezultatima svih revizija koje je proveo u predmetnoj godini.

— AKTIVNOSTI PROMICANJA REZULTATA RADA

Vrhovni ured za reviziju šalje sva svoja revizijska izvješća relevantnim subjektima revizije te Parlamentu i njegovim relevantnim odborima.

Osim toga, sažetak završnog izvješća objavljuje se i na internetskim stranicama Vrhovnog ureda za reviziju.

— SURADNJA S DRUGIM SUBJEKTIMA

Vrhovni ured za reviziju surađuje s brojnim institucijama na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Među nacionalne partnere ubrajaju se sveučilišta, javna tijela kao što su Ured glavnog državnog tužitelja, Revizorska komora, Ured Slovačke Republike za sprječavanje monopola i Ured za javnu nabavu.

Nacionalnom i međunarodnom suradnjom Vrhovni ured za reviziju nastoji doprinijeti razvoju metodologija i boljoj kvaliteti rada, a time i boljem obavljanju svojih zadaća na razini Slovačke Republike.

 

 

SLOVENIJA

RAČUNSKO SODIŠČE REPUBLIKE SLOVENIJE

Od 1994.

Internetske stranice: www.rs-rs.si

Misija:

Nadzor uporabe javnog novca.

OPĆE INFORMACIJE

— PRAVNA OSNOVA

ZADAĆE

Revizorski sud Republike Slovenije nadzire državne financijske izvještaje, državni proračun te sve javne prihode i rashode.

KLJUČNO ZAKONODAVSTVO

  • Ustav Republike Slovenije: članci 150. i 151. (1991.)
  • Zakon o Revizorskom sudu.

Akti na temelju kojih Revizorski sud izvršava svoje ovlasti ne mogu se osporavati pred pravosuđem ili pred drugim državnim tijelima.

SUBJEKTI REVIZIJE

Revizijama koje provodi Revizorski sud obuhvaćeni su sljedeći subjekti:

  • sve pravne osobe javnog prava i njihove ustrojstvene jedinice
  • sve pravne osobe javnog prava pod uvjetom:
    • da primaju potporu iz proračuna Europske unije, državnog proračuna ili proračuna tijela lokalne vlasti
    • da je riječ o koncesionaru
    • da je riječ o trgovačkom društvu, banci ili osiguravajućem društvu u kojem država ili tijelo lokalne vlasti imaju većinski udio
  • fizičke osobe koje:
    • primaju potporu iz proračuna Europske unije, državnog proračuna ili proračuna tijela lokalne vlasti ili
    • obavljaju javnu uslugu ili osiguravaju javno dobro na temelju koncesije.

— STRUKTURA

VRSTA VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE

Jedinstven model, s predsjednikom na čelu, pri čemu se revizije obavljaju na središnjoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Nema sudskih ovlasti.

POLOŽAJ VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE U SUSTAVU VLASTI

Revizorski sud neovisan je u obavljanju svojih dužnosti te ga obvezuju Ustav i zakoni. Članove Revizorskog suda imenuje parlament.

ODNOS S PARLAMENTOM/VLADOM

Revizorski sud šalje sva svoja revizijska izvješća parlamentu i svake godine podnosi godišnje izvješće o radu.

Pri utvrđivanju revizija koje će se provoditi u određenoj kalendarskoj godini Revizorski sud dužan je uzeti u obzir prijedloge zastupnika u parlamentu i radnih tijela parlamenta, vlade, ministarstava i tijela lokalnih zajednica. Mora uzeti u obzir najmanje pet prijedloga Državnog zbora, od kojih najmanje dva moraju dolaziti iz redova oporbenih zastupnika i dodatna dva od radnih tijela parlamenta.

Parlament imenuje vanjskog revizora koji obavlja reviziju financijskih izvještaja Revizorskog suda.

— ORGANISATION

ČELNIK

PREDSJEDNIK

Tomaž Vesel imenovan je predsjednikom 1. lipnja 2013.

MANDAT

9 godina s mogućnošću obnove.

NAČIN ODABIRA

Parlament imenuje predsjednika Revizorskog suda apsolutnom većinom glasova na prijedlog predsjednika Republike.

UPRAVLJAČKO TIJELO

Revizorskim sudom upravlja Senat koji se sastoji od predsjednika i dvaju zamjenika predsjednika.

MANDAT

9 godina s mogućnošću obnove.

NAČIN ODABIRA

Parlament imenuje zamjenike predsjednika Revizorskog suda apsolutnom većinom glasova na prijedlog predsjednika Republike.

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Predsjednik je glavni državni revizor, koji zastupa Revizorski sud i odgovoran je za njegovo djelovanje. U odsustvu predsjednika njegovu ulogu preuzima prvi zamjenik predsjednika te zajedno s drugim zamjenikom predsjednika, uz odobrenje predsjednika, obavlja zadaće glavnog državnog revizora. Različite službe vode vrhovni državni revizori te su ustrojene prema područjima aktivnosti u javnom sektoru. Jedna je služba specijalizirana za revizije uspješnosti i revizije u području IT-a.

Predsjednik i zamjenici predsjednika čine Senat, najviše upravljačko tijelo. Senat u dogovoru s parlamentom donosi poslovnik Revizorskog suda te odlučuje koje su revizije i strateška pitanja najvažniji.

— RESURSI

OSOBLJE (2018.)

  • Broj članova osoblja: 132 (76 % na revizijskim poslovima)
  • Zastupljenost spolova: ♂ 30 %; ♀ 70 %. Prosječna dob: 45

PRORAČUN

  • 5,6 milijuna eura (2018.)
  • 0,92 % ukupnog državnog proračuna

REVIZIJSKE AKTIVNOSTI

— PLANIRANJE REVIZIJSKIH AKTIVNOSTI

Revizorski sud neovisno donosi vlastiti program rada koji se čuva u tajnosti. Među prijedlozima za obavljanje revizije koje podnese Državni zbor Revizorski sud mora odabrati najmanje pet prijedloga.

— REVIZIJSKE METODE

Revizorski sud provodi različite vrste revizija:

  • revizije uspješnosti, koje su usmjerene na djelotvornost, učinkovitost i ekonomičnost operacija subjekata revizije u postizanju zadanih ciljeva i ostvarenju programa. Takvi revizijski zadatci odabiru se na temelju kriterija kao što su potencijalni doprinos boljem financijskom upravljanju, javni interes, rizik od loših rezultata i nepravilnosti, te
  • financijske revizije i revizije usklađenosti, kojima se ispituje pouzdanost godišnjih financijskih izvještaja te zakonitost i pravilnost povezanih transakcija (posebno izjava o jamstvu) te procjene usklađenosti sustava i transakcija u određenom proračunskom području s pravilima i propisima kojima su oni uređeni.

Revizije su često kombinacije dviju vrsta revizija.

REZULTATI RADA

— IZVJEŠĆA I DRUGE PUBLIKACIJE

Revizorski sud objavljuje:

  • revizijska izvješća i popratna izvješća nakon provedbe revizije
  • godišnje izvješće o radu
  • mišljenja i
  • odabrane odgovore na upite za davanje savjeta.

— AKTIVNOSTI PROMICANJA REZULTATA RADA

Revizorski sud podnosi svoje godišnje izvješće o radu predsjedniku parlamenta. O izvješću se zatim raspravlja na sjednici Odbora za nadzor nad javnim financijama, koja je otvorena za novinare i druge predstavnike medija.

Sva revizijska izvješća i popratna izvješća nakon provedbe revizije objavljuju se na internetskim stranicama Revizorskog suda dan nakon njihova službenog dovršetka i dostavljanja subjektu (ili subjektima) revizije i parlamentu.

— SURADNJA S DRUGIM SUBJEKTIMA

Glavni je cilj Revizorskog suda pružiti objektivne i pouzdane informacije o potrošnji javnih sredstava kako bi se omogućilo bolje upravljanje i pružanje javnih usluga. U tu svrhu Revizorski sud surađuje s različitim subjektima na razini cijele javne domene i njeguje blisku suradnju s parlamentom i parlamentarnim odborima. Često sudjeluje u događanjima koja organiziraju strukovne udruge ili javna tijela u svrhu promidžbe dobrog upravljanja i rezultata svojega rada među širom publikom.

 

 

ŠPANJOLSKA

TRIBUNAL DE CUENTAS

Od 1978.
Osnovan 1851.

Internetske stranice: www.tcu.es

Misija:

Izvršavanje vrhovnih revizijskih ovlasti u Španjolskoj i računovodstvenih ovlasti u smislu španjolskog ustava i španjolskog zakonodavstva.

OPĆE INFORMACIJE

— PRAVNA OSNOVA

ZADAĆE

Tribunal de Cuentas (TCU) provodi vanjske, trajne i ex post revizije financijsko-ekonomskih aktivnosti u javnom sektoru (revizijske ovlasti) i nadzor računovodstvene odgovornosti koju snose osobe zadužene za upravljanje javnim sredstvima ili imovinom (sudske ovlasti). Također ima ovlasti za sankcioniranje političkih stranaka i ograničenu savjetodavnu ulogu.

Njegova nadležnost proteže se na cijelom državnom području Španjolske.

KLJUČNO ZAKONODAVSTVO

  • Španjolski ustav (1978.), odjeljci 136. i 153.d
  • 2/1982 Opći zakon o TCU-u
  • 7/1988 Zakon o funkcioniranju TCU-a
  • 8/2007 Opći zakon o financiranju političkih stranaka
  • 5/1985 Opći zakon o općem izbornom sustavu

SUBJEKTI REVIZIJE

Revizijama koje provodi TCU obuhvaćeno je sljedeće:

  • državni javni sektor: 411 subjekata, uključujući:
    • 17 ministarstava
    • 59 autonomnih tijela
    • 3 neovisna upravna tijela
    • 37 javnih zaklada
  • regionalni javni sektor: 17 autonomnih zajednica i 2 autonomna grada, koji obuhvaćaju otprilike 1198 subjekata
  • lokalni javni sektor: obuhvaća 12 964 subjekta
  • političke stranke: stranke koje su zastupljene u parlamentu (kojih je 30) i ostale.

— STRUKTURA

VRSTA VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE

Sud sa sudskim ovlastima.

POLOŽAJ VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE U SUSTAVU VLASTI

TCU je vrhovna revizijska institucija u Španjolskoj, odgovorna za reviziju financijskih izvještaja i financijsko-ekonomskog upravljanja u državnom i javnom sektoru.

ODNOS S PARLAMENTOM/VLADOM

ODNOS SA ŠPANJOLSKIM PARLAMENTOM

TCU izravno odgovara parlamentu, pri čemu se ne dovodi u pitanje njegova neovisnost u obavljanju nadzornih i sudskih dužnosti, te na osnovi delegiranja izvršava ovlasti ispitivanja i provjere općih financijskih izvještaja države. Parlament može predložiti TCU-u da provede određene revizije.

TCU kontinuirano surađuje s parlamentom preko Zajedničkog odbora Kongresa i Senata za odnose s TCU-om.

Program revizija, nakon što ga odobri Plenum, prosljeđuje se Zajedničkom odboru za odnose s TCU-om.

Rezultati revizija (koji se iznose u izvješćima, memorandumima, prijedlozima i bilješkama koje odobri Plenum TCU-a) dostavljaju se španjolskom parlamentu. Zajednički odbor Kongresa i Senata za odnose s TCU-om tijekom saslušanja predsjednika Suda raspravlja o svakom od izvješća, memoranduma, prijedloga i bilješki te donosi odgovarajuće odluke.

TCU može skrenuti pozornost parlamenta na nedostatak suradnje onih koji su obvezni surađivati (ne dovodeći u pitanje ostale mjere predviđene zakonom).

ODNOS S VLADOM

TCU je neovisan u izvršavanju svojih ovlasti.

Nakon što se revizijsko izvješće odobri, ovisno o predmetu i opsegu revizije prosljeđuje ga se nacionalnoj vladi, upravnim vijećima autonomnih regija ili plenarnim skupštinama lokalnih vlasti.

— ORGANIZACIJA

ČELNIK

PREDSJEDNICA

María José de la Fuente y de la Calle imenovana je 25. srpnja 2018.

MANDAT

3 godine s mogućnošću obnove

NAČIN ODABIRA

Predsjednika TCU-a imenuje španjolski kralj iz redova glavnih revizora TCU-a i na prijedlog Plenuma TCU-a.

UPRAVLJAČKO TIJELO

TCU-om upravlja Plenum, kolegij sastavljen od dvanaest glavnih revizora (od kojih je jedan predsjednik) i glavnog tužitelja TCU-a.

TCU ujedno ima i upravni odbor, koji se sastoji od predsjednika TCU-a i predsjednika svih uprava TCU-a za reviziju i kazneni progon. Upravni odbor odgovoran je za odnose s parlamentom, kadrovska pitanja i planiranje rada. Ima stegovne ovlasti nad slučajevima teške povrede dužnosti te osmišljava i predlaže točke za dnevni red zasjedanja Plenuma.

MANDAT

Glavni revizori: 9 godina s mogućnošću obnove. Glavni revizori imaju status sudaca, neovisni su i ne može ih se razriješiti dužnosti.

Glavni tužitelj: 5 godina s mogućnošću obnove.

NAČIN ODABIRA

Glavne revizore imenuje španjolski parlament (šest ih imenuje Kongres, a šest Senat, i to u obama slučajevima tropetinskom većinom glasova). Glavnog tužitelja imenuje vlada.

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Revizijska uprava TCU-a sastoji se od osam službi: pet sektorskih službi (koje obuhvaćaju financijsko-ekonomske aktivnosti u javnom sektoru), dviju teritorijalnih službi (jedna koja obavlja revizije financijsko-ekonomskih aktivnosti autonomnih regija i autonomnih gradova te druga koja obavlja revizije pokrajinskih i općinskih tijela) i službe koja obavlja revizije političkih stranaka.

— RESURSI

OSOBLJE (2018.)

  • Broj članova osoblja: 728 (45 % na revizijskim poslovima i otprilike 8 % na sudskim poslovima)
  • Zastupljenost spolova: ♂ 39 %; ♀ 61 %. Prosječna dob: 53

PRORAČUN

  • 62 milijuna eura (2018.) uključenih u opći državni proračun
  • Raspodjela: oko 95 % za naknade za rad
  • 0,01 % ukupnog državnog proračuna

REVIZIJSKE AKTIVNOSTI

— PLANIRANJE REVIZIJSKIH AKTIVNOSTI

Na temelju srednjoročnog i dugoročnog plana TCU izrađuje godišnji program revizijskih aktivnosti. Odobravanje godišnjeg programa revizije u nadležnosti je Plenuma TCU-a, koji ga zatim prosljeđuje Zajedničkom odboru Kongresa i Senata zaduženom za odnose s TCU-om.

Program sadržava revizije koje se moraju provesti na temelju zakonskih zadaća TCU-a, revizije koje TCA planira obaviti na vlastitu inicijativu i revizije koje je predložio španjolski parlament (te, ako su unutar njihova djelokruga, zakonodavne skupštine autonomnih regija). Plenum može tijekom godine dodati, izmijeniti, obustaviti ili otkazati revizijske zadatke.

Godišnji program objavljuje se na internetskim stranicama TCU-a.

— REVIZIJSKE METODE

TCU provodi:

  • revizije usklađenosti, kojima se provjerava je li ekonomsko i financijsko upravljanje subjektom, aktivnošću ili programom nad kojima se provodi revizija u skladu s važećim pravnim i regulatornim odredbama
  • financijske revizije, kojima je cilj iznijeti mišljenje o pouzdanosti informacija navedenih u financijskim izvještajima subjekta revizije u smislu njihove relevantnosti u odnosu na važeća načela, kriterije i računovodstvene standarde, te
  • revizije uspješnosti kojima se nastoji pružiti procjena svih ili dijela operacija, upravljačkih sustava i postupaka određenog subjekta, programa ili aktivnosti nad kojima se provodi revizija, i to u smislu njihove ekonomske i financijske opravdanosti, kao i procjena pridržavanja načela dobrog upravljanja.

Ako se kombiniraju različite vrste revizija, postoje još i:

  • revizije pravilnosti, u kojima je naglasak na ciljevima revizije usklađenosti i financijske revizije, te
  • sveobuhvatne revizije, koje obuhvaćaju sve prethodno navedene vrste revizije.

TCU također provodi revizije u svrhu praćenja provedbe preporuka, koje su usmjerene isključivo na provjeru stupnja provedbe preporuka koje je TCU iznio u prethodnim revizijskim izvješćima.

Povrh toga, TCU provodi horizontalne revizije, u sklopu kojih obavlja reviziju nekoliko subjekata unutar istog javnog podsektora, ili iz različitih podsektora, koji imaju zajedničke značajke te iste ciljeve i razdoblja djelovanja.

REZULTATI RADA

— IZVJEŠĆA I DRUGE PUBLIKACIJE

TCU izrađuje sljedeća izvješća i publikacije, pri čemu svaku od njih treba odobriti Plenum:

  • posebna izvješća, koja sadržavaju rezultate, zaključke i preporuke za pojedinačne revizije
  • godišnji memorandum o uspješnosti, koji sadržava sažeti prikaz revizijskih i sudskih aktivnosti TCU-a provedenih tijekom predmetne godine i glavne rezultate
  • završnu izjavu o općim financijskim izvještajima države, koja sadržava mišljenje o financijskom upravljanju državom i njezinim javnim sektorom
  • godišnje izvješće o reviziji regionalnog javnog sektora
  • godišnje izvješće o reviziji lokalnog javnog sektora
  • prijedloge mjera kojima bi se, prema mišljenju TCU-a, moglo poboljšati financijsko upravljanje u javnom sektoru, te
  • bilješke, koje su zapravo dokumenti u kojima se analizira određeno pitanje zbog njegove posebne važnosti ili osobitosti.

— AKTIVNOSTI PROMICANJA REZULTATA RADA

Nakon što Plenum odobri rezultate revizija, oni se objavljuju na internetskim stranicama TCU-a i prosljeđuju sljedećim primateljima:

  • španjolskom parlamentu
  • zakonodavnim skupštinama autonomnih regija ili
  • plenarnim skupštinama lokalnih vlasti, ovisno o predmetu i opsegu revizije.

Također ih se, ovisno o predmetu i opsegu revizije, prosljeđuje nacionalnoj vladi, upravnim vijećima autonomnih regija ili plenarnim sjednicama lokalnih vlasti.

Nakon što parlament analizira revizijsko izvješće, ono se – popraćeno rezolucijom koju donese Zajednički odbor – objavljuje u Službenom listu (i, u relevantnim slučajevima, u Službenom listu autonomne regije).

TCU na svojim internetskim stranicama objavljuje i priopćenja za medije kako bi omogućio brz pristup najnovijim informacijama o svojim izvješćima i dokumentima.

Ujedno se objavljuje i tromjesečni bilten koji sadržava informacije o aktivnostima TCU-a.

— SURADNJA S DRUGIM SUBJEKTIMA

TCU blisko koordinira svoje aktivnosti s tijelima za vanjsku reviziju koja su osnovana u nekim autonomnim regijama.

 

 

ŠVEDSKA

RIKSREVISIONEN

Od 2003.
Osnovan 1921.

Internetske stranice: www.riksrevisionen.se

Misija:

Doprinijeti promicanju transparentne i djelotvorne uporabe resursa središnje države i učinkovite javne uprave provedbom neovisnih revizija svih aktivnosti središnje države.

Švedski državni ured za reviziju također obavlja zadaće na nacionalnoj i međunarodnoj razini, kao što je razvoj i promicanje javne revizije. Usto nastoji ojačati položaj revizijskih tijela u zemljama u razvoju.

OPĆE INFORMACIJE

— PRAVNA OSNOVA

ZADAĆE

Švedski državni ured za reviziju (DUR) dio je parlamentarne nadzorne strukture i jedino je tijelo koje može obavljati reviziju svih državnih financija. Revizijom svih karika izvršne vlasti DUR jamči da se švedskom parlamentu (Riksdag) dostavljaju rezultati koordinirane i neovisne revizije državnih financija i vladinih aktivnosti.

Povrh toga, DUR predstavlja Švedsku u međunarodnim kontekstima povezanima s revizijom kako bi promicao i razvijao javnu reviziju, te ga je švedski parlament ovlastio da surađuje s vrhovnim revizijskim institucijama u zemljama u razvoju kako bi poboljšao njihove vještine i kapacitete u području revizije.

KLJUČNO ZAKONODAVSTVO

  • Zakon o vladi (Ustav, 1809., zamijenjen 1974.)
  • Zakon o reviziji državnih aktivnosti (2002.)
  • Zakon s uputama za švedski Državni ured za reviziju
  • Dodatno detaljno zakonodavstvo

SUBJEKTI REVIZIJE

Revizijama uspješnosti koje DUR provodi obuhvaćeno je sljedeće:

  • državni financijski izvještaji te financijski izvještaji vladinih ureda, sudova i svih ministarstava i vladinih agencija
  • vladine agencije: 345
  • uprave i agencije parlamenta
  • kraljevska kuća i službe
  • društva s ograničenom odgovornošću u državnom vlasništvu ili pod državnim utjecajem
  • švedski uzajamni fondovi za naslijeđe i zaklade koje su djelomično ili u cijelosti uspostavila ili kojima djelomično ili u cijelosti upravljaju državna tijela
  • društva koja su u većinskom državnom vlasništvu (više od 50 %).

Financijskim revizijama koje DUR provodi obuhvaćeno je sljedeće:

  • svi državni financijski izvještaji, uključujući vladine urede i vladine agencije, osim javnih mirovinskih fondova (AP fonderna)
  • uprave parlamenta i ombudsmana, švedske središnje banke (Riksbanken) i zaklade uspostavljene povodom tristote obljetnice osnivanja švedske središnje banke
  • kraljevska kuća i uprava kraljevske četvrti Djurgården (područje grada Stockholma).

Povrh toga, DUR može imenovati revizore za društva i zaklade koji su u većinskom državnom vlasništvu (više od 50 %).

DUR također može sudjelovati u revizijama međunarodnih organizacija u kojima je Švedska članica.

— STRUKTURA

VRSTA VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE

Ured za reviziju, neovisan o vladi, kojem su na čelu tri glavna državna revizora.

POLOŽAJ VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE U SUSTAVU VLASTI

DUR je neovisna organizacija koja djeluje u okviru švedskog parlamenta i dio je parlamentarne nadzorne strukture.

ODNOS S PARLAMENTOM/VLADOM

Parlament donosi odluke o opsegu i usmjerenju revizijskih aktivnosti DUR-a, kao i o godišnjim bespovratnim sredstvima.

Parlament također procjenjuje učinkovitost samoga DUR-a i svake godine imenuje vanjskog revizora za provedbu revizije nad DUR-om, kao i parlamentarno vijeće za nadzor i kontakt (parlamentarno vijeće švedskog Državnog ureda za reviziju).

Izvješća o financijskim revizijama DUR podnosi vladi, dok izvješća o revizijama uspješnosti podnosi parlamentu, koji ih zatim prosljeđuje vladi na pismeno očitovanje o obavljenoj reviziji. Izvješće o praćenju mjera poduzetih u pogledu tih izvješća šalje se stalnom parlamentarnom odboru za financije.

Ako DUR utvrdi nedostatke, navodi ih u izvješću i obično iznosi preporuke. Subjekti o kojima je riječ već su uključeni u konzultacije tijekom procesa revizije te se moraju očitovati na postavljena pitanja. Kako bi mogao obavljati svoje aktivnosti, DUR ima pravo pristupa svim potrebnim informacijama.

— ORGANIZACIJA

ČELNIK

TRI GLAVNA DRŽAVNA REVIZORA

Stefan Lundgren i Helena Lindberg stupili su na dužnost 15. ožujka 2017. Jedno je mjesto trenutačno nepopunjeno.

Na čelu DUR-a nalaze se tri glavna državna revizora, koji zajednički odlučuju o tome kako će međusobno razdijeliti područja revizije. Nakon toga svaki glavni državni revizor u okviru svojeg područja nadležnosti odlučuje o tome koje revizije treba provesti, koje metode treba primijeniti i koje zaključke treba izvesti.

Glavni državni revizori uzajamno su neovisni pri donošenju odluka o pojedinačnim revizijama. Usto postoji nekoliko područja u kojima donose odluke zajedno. Neovisnost triju glavnih državnih revizora zaštićena je ustavom.

NAČIN ODABIRA

Odabir i imenovanje glavnih državnih revizora u nadležnosti su parlamenta.

Parlament također među glavnim državnim revizorima odabire jednoga koji će biti odgovoran za administrativno upravljanje organizacijom. Taj glavni državni revizor donosi odluke o organizacijskoj strukturi DUR-a (uključujući delegiranje odgovornosti), predloženim godišnjim proračunskim sredstvima i godišnjem izvješću.

Za administrativno upravljanje trenutačno je odgovoran Stefan Lundgren.

MANDAT

Glavni državni revizori imenuju se na razdoblje od sedam godina i ne mogu biti ponovno imenovani.

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

DUR je organiziran u službu za reviziju uspješnosti i službu za financijsku reviziju.

Povrh toga, postoji još pet službi koje su odgovorne za međunarodne odnose, ljudske resurse, komunikaciju, pravne usluge i operativnu potporu.

Naposljetku, u sklopu DUR-a djeluju parlamentarno i znanstveno vijeće, kao i odjel za unutarnju reviziju.

— RESURSI

OSOBLJE (2017.)

  • Broj članova osoblja: 339
  • Zastupljenost spolova: ♂ 42 %; ♀ 58 %. Prosječna dob: 44

PRORAČUN

  • 372,2 milijuna švedskih kruna (36,6 milijuna eura), od čega 50 milijuna švedskih kruna (4,9 milijuna eura) za međunarodnu razvojnu suradnju (2017.)
  • < 0,15 % ukupnih državnih rashoda

REVIZIJSKE AKTIVNOSTI

— PLANIRANJE REVIZIJSKIH AKTIVNOSTI

DUR neovisno odlučuje nad kojim će se temama obaviti revizija unutar okvira koji je parlament uspostavio u pogledu opsega i usmjerenja njegovih revizijskih aktivnosti.

Usmjerenje revizija određuje se na temelju analize rizika od značajnog pogrešnog prikazivanja i razmjerne financijske veličine subjekta revizije. Međutim, ako bi i malo pogrešno prikazivanje moglo ugroziti povjerenje u središnju državu, može ga se smatrati značajnim.

Revizije su također usmjerene na opće promicanje razvoja u okruženju u kojem javnost ostvaruje stvarni povrat od svojih ulaganja. Kad je riječ o revizijama uspješnosti, vodi se računa i o dodatnim kriterijima, kao što su dodana vrijednost, rokovi i izvedivost revizije.

Osim revizija koje sam isplanira, DUR je dužan svake godine provesti financijsku reviziju konsolidiranih državnih financijskih izvještaja i agencija.

— REVIZIJSKE METODE

DUR provodi godišnju financijsku reviziju, u sklopu koje ocjenjuje točnost financijskih izvještaja, te revizije uspješnosti, u sklopu kojih procjenjuje učinkovitost operacija. DUR primjenjuje međunarodne standarde i unutarnje smjernice o revizijskim aktivnostima, komunikaciji i etičkim pitanjima.

Na sva se izvješća primjenjuju unutarnje i vanjske procjene kontrole kvalitete.

REZULTATI RADA

— IZVJEŠĆA I DRUGE PUBLIKACIJE

Državni ured za reviziju objavljuje:

  • godišnje izvješće
  • godišnje izvješće o reviziji
  • izvješća o revizijama uspješnosti
  • revizorska mišljenja i izvješća o financijskim revizijama
  • mišljenja i izvješća koja se temelje na privremenoj financijskoj reviziji
  • godišnje izvješće o praćenju poduzetih mjera.

— AKTIVNOSTI PROMICANJA REZULTATA RADA

DUR objavljuje sva svoja izvješća na svojim internetskim stranicama i redovito izdaje priopćenja za medije o svojem radu. Služi se različitim komunikacijskim kanalima, uključujući neke društvene mreže.

Također objavljuje novosti za zainteresirane građane i dionike.

— SURADNJA S DRUGIM SUBJEKTIMA

DUR sudjeluje u nekoliko međunarodnih projekata razvojne suradnje za potporu vrhovnim revizijskim institucijama, ponajprije onima iz zemalja u Africi i jugoistočnoj Europi.

DUR raspolaže namjenskim proračunskim sredstvima za rad na međunarodnom razvoju, čime se doprinosi transparentnosti, demokratskom razvoju i jačanju parlamentarnog nadzora u partnerskim zemljama. Tijekom 2017. 1091 član osoblja iz partnerskih vrhovnih revizijskih institucija sudjelovao je u strukovnom osposobljavanju u okviru projekata razvojne suradnje. Napori koji su uloženi u područje osposobljavanja uključivali su razvoj revizijskih metoda i procesa te mjere za jačanje aspekata kao što su ljudski resursi, komunikacije, strateško planiranje i IT resursi.

 

 

UJEDINJENA KRALJEVINA

NATIONAL AUDIT OFFICE

Od 1983.

Internetske stranice: www.nao.org.uk

Misija:

Pomoći državi da troši pametno. Iz perspektive javnog revizora pomažemo parlamentu da nadzire rad vlade i poboljša rad javnih tijela.

OPĆE INFORMACIJE

— PRAVNA OSNOVA

ZADAĆE

Državni ured za reviziju (DUR) ovlašteni je revizor državnih službi i niza javnih tijela. DUR odgovara Parlamentu, koji ga i financira. Obavlja reviziju financijskih izvještaja svih tijela središnje vlasti, agencija i drugih javnih tijela. U svojim izvješćima o uspješnosti iznosi zaključke o djelotvornosti, učinkovitosti i ekonomičnosti državne potrošnje.

KLJUČNO ZAKONODAVSTVO

  • Zakon o Ministarstvu financija i revizije (1866.)
  • Zakon o Ministarstvu financija i revizije (1921.)
  • Zakon o državnoj reviziji (1983.)
  • Zakon o državnim resursima i financijskim izvještajima (2000.)
  • Zakon o trgovačkim društvima (2006.)
  • Zakon o proračunskoj odgovornosti i državnoj reviziji (2011.)
  • Zakon o reviziji i odgovornosti na razini tijela lokalne vlasti (2014.)

SUBJEKTI REVIZIJE

DUR iznosi neovisno revizorsko mišljenje o financijskim izvještajima otprilike 370 pojedinačnih subjekata u javnom sektoru, uključujući ministarstva i državne službe, agencije, druga javna tijela, trgovačka društva i dobrotvorne organizacije.

U njegovu revizorskom portfelju nalaze se i subjekti s opsežnim i složenim komercijalnim djelatnostima kao što su BBC, javno željezničko društvo Network Rail i društvo za financijske usluge UK Asset Resolution Ltd.

Na temelju Zakona o reviziji i odgovornosti na razini tijela lokalne vlasti iz 2014. glavni državni revizor odgovoran je za izradu, objavu i ažuriranje Kodeksa revizorske prakse. U tom kodeksu utvrđeni su revizijski standardi za otprilike 950 tijela lokalne vlasti i tijela državnog sustava zdravstvene skrbi, kao i približno 10 000 manjih tijela kao što su gradska i općinska vijeća. Na temelju Zakona o reviziji i odgovornosti na razini tijela lokalne vlasti, DUR također izvješćuje o uspješnosti javne potrošnje na lokalnoj razini.

— STRUKTURA

VRSTA VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE

Ured za reviziju, neovisan o vladi, kojem je na čelu glavni državni revizor.

POLOŽAJ VRHOVNE REVIZIJSKE INSTITUCIJE U SUSTAVU VLASTI

DUR pomaže glavnom državnom revizoru ispuniti njegove zakonske dužnosti. Glavni državni revizor u službi je Zastupničkog doma britanskog parlamenta i imenuje ga monarh. I glavni državni revizor i njegovo osoblje neovisni su o vladi.

ODNOS S PARLAMENTOM/VLADOM

DUR pomaže parlamentu pri nadzoru nad radom vlade, pri čemu posebno pruža podršku parlamentarnom Odboru za javne račune, drugim parlamentarnim odborima i pojedinačnim zastupnicima u parlamentu pri nadzoru nad javnom potrošnjom i pružanjem usluga. DUR je odgovoran parlamentu, odnosno njegovu Povjerenstvu za javne račune. Glavne su dužnosti Povjerenstva za javne račune preispitivanje godišnjeg proračuna DUR-a i njegovo podnošenje Zastupničkom domu, razmatranje strategije DUR-a, imenovanje vanjskog revizora DUR-a, zaprimanje njegovih izvješća te imenovanje neizvršnih članova upravnog odbora DUR-a.

— ORGANIZACIJA

ČELNIK

GLAVNI DRŽAVNI REVIZOR

Gareth Davies imenovan je 1. lipnja 2019.

Glavni državni revizor ujedno je glavni izvršni i računovodstveni službenik DUR-a. Glavni državni revizor ima opsežna zakonska prava pristupa informacijama kojima raspolaže čitav niz organizacija javnog sektora. Glavni državni revizor također ima prava inspekcije poslovnih knjiga brojnih dobavljača za središnju državu, kao i dobavljača koji primaju javna sredstva od subjekata nad kojima glavni državni revizor obavlja reviziju. Kako bi očuvao neovisnost od vlasti, glavni državni revizor ima potpunu slobodu u obnašanju svojih dužnosti. Odgovornost za sva revizorska mišljenja i prosudbe snosi isključivo glavni državni revizor.

MANDAT

Glavni državni revizor imenuje se na fiksni mandat od deset godina koji se ne može obnoviti. Glavnog državnog revizora dužnosti može razriješiti isključivo monarh na prijedlog obaju domova parlamenta.

Glavni državni revizor ne smije biti zastupnik u parlamentu ili član gornjeg doma (Doma lordova) niti može obnašati bilo koju drugu funkciju u monarhiji.

Tijekom mandata glavni državni revizor stalni je član upravnog odbora DUR-a.

NAČIN ODABIRA

Glavnog državnog revizora imenuje monarh na temelju prijedloga koji premijer iznosi u Zastupničkom domu i uz potporu predsjednika parlamentarnog Odbora za javne račune.

UPRAVLJAČKO TIJELO

DUR-om upravlja upravni odbor koji se sastoji od pet neizvršnih članova i četiri izvršna člana, uključujući glavnog državnog revizora.

Mehanizmi upravljanja DUR-a osmišljeni su i primjenjuju se u skladu sa zahtjevima iz Zakona o proračunskoj odgovornosti i državnoj reviziji iz 2011. Ti mehanizmi odražavaju jedinstveni zakonski položaj DUR-a i želju parlamenta da upravljanje tim uredom omogući djelotvoran nadzor nad njegovim poslovanjem, uz istodobno očuvanje neovisnosti glavnog državnog revizora pri donošenju revizorskih prosudbi.

Većinu upravnog odbora DUR-a čine neizvršni članovi, uključujući predsjednika. Neizvršne članove imenuje Povjerenstvo za javne račune, dok predsjednika upravnog odbora DUR-a imenuje monarh na temelju preporuke premijera i predsjednika parlamentarnog Odbora za javne račune. Time se jamči da su neizvršni članovi neovisni o rukovodstvu DUR-a i da uživaju povjerenje vladajućih i oporbenih zastupnika u parlamentu.

Odnos između upravnog odbora DUR-a i glavnog državnog revizora utvrđen je u posebnom Kodeksu prakse.

MANDAT

Predsjednik upravnog odbora DUR-a i neizvršni članovi tog odbora imenuju se na razdoblje od tri godine uz mogućnost jednokratnog produljenja od tri dodatne godine. Upravni odbor imenuje sve svoje izvršne članove, osim glavnog državnog revizora, na mandat od jedne godine uz mogućnost produljenja na preporuku glavnog državnog revizora.

NAČIN ODABIRA

Neizvršne članove upravnog odbora imenuje Povjerenstvo za javne račune. Predsjednika upravnog odbora DUR-a imenuje monarh na temelju preporuke premijera i predsjednika parlamentarnog Odbora za javne račune.

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Revizorski timovi DUR-a ustrojeni su u šest revizijskih skupina (engl. „cluster”). U svakoj revizijskoj skupini okupljene su službe koje obrađuju slična strateška pitanja, kao što su veliki infrastrukturni projekti i programi ili pružanje usluga na lokalnoj razini.

Povrh toga, ustrojena je i središnja revizijska skupina koja pruža strateške smjernice timu rukovoditelja i stručne savjete o kvaliteti rada DUR-a i vrijednosti koju taj ured ostvaruje za subjekte revizije i parlament.

Revizijskim skupinama DUR-a u njihovu radu potporu pruža šest mreža stručnjaka. Riječ je o decentraliziranim grupama koje djeluju na razini cijelog DUR-a. Stručnjaci okupljeni u tim grupama posjeduju stručne vještine i sposobnosti relevantne za sve revizijske skupine. Pružanjem potpore na razini cijele organizacije oni jamče dosljedno usmjeravanje stručnog znanja na relevantne teme kako bi se u sklopu revizija i izrade publikacija u najvećoj mogućoj mjeri iskoristilo sve znanje tih stručnjaka. Također promiču razmjenu znanja i omogućuju osoblju razvoj stručnih vještina. Mreže stručnjaka nude stručna znanja u sljedećim područjima: trgovina i ugovaranje, korporativno financiranje, digitalne usluge, poslovanje i upravljanje procesima, rezultati i metode upravljanja projektima i programima, ekonomija i statistika.

— RESURSI

OSOBLJE (OŽUJAK 2018.)

  • Broj članova osoblja: 814
  • Zastupljenost spolova: ♂ 55 %; ♀ 44 % (0,95 %: ne želi se izjasniti / nije navedeno). Prosječna dob: 36

PRORAČUN

  • Odobravanje godišnjeg neto proračuna DUR-a u nadležnosti je Povjerenstva za javne račune.
  • 66,6 milijuna funti (oko 75 milijuna eura) (zahtjev za neto resurse – financijska godina 2017. – 2018.)

REVIZIJSKE AKTIVNOSTI

— PLANIRANJE REVIZIJSKIH AKTIVNOSTI

Aktivnosti DUR-a proizlaze iz trogodišnje strategije i triju strateških ciljeva tog ureda:

  • razvoj i primjena znanja: DUR pažljivo planira svoje aktivnosti kako bi ispunio očekivanja parlamenta i iz toga izvukao pouke za koje je najvjerojatnije da će potaknuti pozitivne promjene na razini cijelog javnog sektora
  • jačanje vlastitog utjecaja: cilj je DUR-a poboljšati informiranost šire javnosti i ugled DUR-a, uključujući i ugled koji uživa među zastupnicima u parlamentu i subjektima revizije, kako bi potaknuo pozitivne promjene i kako bi bilo izglednije da vlada provodi njegove preporuke i promatra ga kao putokaz
  • ostvarivanje uspješnih rezultata: DUR upotrebljava sredstva na učinkovit način i nastoji izvući najbolje od svojeg osoblja.

Program rada i uravnoteženost resursa DUR-a pažljivo se planiraju kako bi se prikupile informacije potrebne za pružanje potpore parlamentu pri nadzoru nad javnom potrošnjom i za poboljšanje rada javnih tijela.

Odobravanje godišnjeg programa rada DUR-a u nadležnosti je tima rukovoditelja, nakon opsežnog savjetovanja s revizijskim skupinama.

DUR svake godine izdvaja slučajeve u kojima je njegov rad ili utjecaj doprinio poboljšanju rada javnih tijela ili financijski mjerljivoj neto koristi za porezne obveznike. Navedeno se naziva „učinkom” DUR-a. U godišnjem izvješću DUR-a za razdoblje 2017. – 2018. istaknuto je 13 studija slučaja u kojima se objašnjava širi učinak njegova rada, primjerice, bolji pristup liječnicima opće prakse za pacijente, lokalne potpore za osobe s poteškoćama u učenju i funkcioniranje tržišta visokog obrazovanja. Te studije slučaja o širem učinku potvrdila su i sama tijela na koja se one odnose.

— REVIZIJSKE METODE

Aktivnosti DUR-a u području financijske revizije u skladu su s međunarodnim revizijskim standardima (UK). Te su aktivnosti također usklađene s relevantnim međunarodnim standardima vrhovnih revizijskih institucija (ISSAI) koje je utvrdila Međunarodna organizacija vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI).

Aktivnosti DUR-a u području revizije uspješnosti znatno su raznovrsnije: u skladu su sa standardima DUR-a za revizije uspješnosti, ali i s potrebama brojnih ciljnih skupina u vlasti i parlamentu. Standardi DUR-a za revizije uspješnosti u skladu su s temeljnim revizijskim načelima iz ISSAI-ja i posebno su prilagođeni zahtjevima iz okruženja javnog sektora u Ujedinjenoj Kraljevini.

Kako bi se aktivnostima DUR-a ostvario potreban učinak i utjecaj, DUR se mora pridržavati visokih standarda etike i poštenja i djelovati unutar okvira vrijednosti kojima se čuva neovisnost revizije. DUR od svojeg osoblja očekuje da se pridržava relevantnih unutarnjih i vanjskih standarda kvalitete njegovih aktivnosti.

Kvaliteta financijskih revizija DUR-a i širih aktivnosti izražavanja revizorskih mišljenja podliježe unutarnjoj i vanjskoj provjeri.

REZULTATI RADA

— IZVJEŠĆA I DRUGE PUBLIKACIJE

Tijekom 2017. i 2018. DUR je:

  • ovjerio 370 financijskih izvještaja kojima je obuhvaćeno više od 1,6 bilijuna funti prihoda i rashoda u javnom sektoru
  • objavio 65 glavnih publikacija (izvješća i istrage o ostvarivanju odgovarajuće vrijednosti za uloženi novac), uključujući devet dokumenata o pripremljenosti vlade Ujedinjene Kraljevine za izlazak iz Europske unije
  • dostavio 108 odgovora na upite zastupnika u parlamentu i 877 odgovora na upite javnosti. Odgovorio je i na 87 upita na temelju Zakona o slobodi informiranja
  • objavio je sedam smjernica s primjerima najbolje prakse u kojima se sažeto iznose zaključci njegova rada.

— AKTIVNOSTI PROMICANJA REZULTATA RADA

DUR predstavlja glavne publikacije parlamentu i objavljuje ih na svojim internetskim stranicama, kao i s pomoću široke palete vanjskih komunikacijskih kanala.

— SURADNJA S DRUGIM SUBJEKTIMA

DUR redovito surađuje sa stručnjacima u području računovodstva i revizije, preko strukovnih instituta, s drugim tijelima nadležnima za javnu reviziju u Ujedinjenoj Kraljevini i na međunarodnoj razini te preko partnera iz privatnog sektora. Time se DUR-u omogućuje razmjena primjera dobre prakse i učenje od drugih stručnjaka.

FOTOGRAFIJE

Europski revizorski sud Izvor: © Europska unija, 2018.; izvor: Europski revizorski sud. Arhitekti zgrada: Paul Noël (1988.) i Jim Clemes (2004. i 2013.).

AT Izvor: Rechnungshof. Portret: © Achim Bieniek.

BE Izvor: Rekenhof / Cour des comptes / Rechnungshof. Arhitekti zgrade: Gustave Saintenoy i Clément Parent.

BG Izvor: Сметна палата на Република България.

CY Izvor: Eλεγκτική Υπηρεσία της Κυπριακής Δημοκρατίας. Arhitekt zgrade: Maratheftis-Yiannouris Architects Engineers.

CZ Izvor: Nejvyšší kontrolní úřad.

DE Izvor: Bundesrechnungshof. Arhitekt zgrade: Josef Trimborn.

DK Izvor: Rigsrevisionen.

EE Izvor: Riigikontroll.

EL Izvor: Ελεγκτικό Συνέδριο. Arhitekt zgrade: Themis Kataskevastiki (javno društvo).

ES Izvor: Tribunal de Cuentas. Arhitekt zgrade: Francisco Jareño y Alarcón.

FI Izvor: Valtiontalouden tarkastusvirasto. Arhitekt zgrade: Helin & Co Architects.

FR Izvor: Tangopaso (Wikimedia Commons). Arhitekt zgrade: Constant Moyaux.

HR Izvor: Državni ured za reviziju.

HU Izvor: Állami Számvevőszék. Arhitekti zgrade: Antal Skalnitzky Antal i Henrik Koch.

IE Izvor: Office of the Comptroller and Auditor General. Arhitekt zgrade: Scott Tallon Walker Architects.

IT Izvor: Corte dei conti.

LT Izvor: Valstybės Kontrolė. Arhitekt zgrade: Loreta Grikinienė.

LU Izvor: Cour des comptes. Arhitekt zgrade: Arlette Schneiders Architectes.

LV Izvor: Valsts kontrole. Arhitekt zgrade: Vizuālās Modelēšanas Studija Ltd, upravitelj projekta Daiga Bikse i arhitekt Daiga Levane.

MT Izvor: National Audit Office.

NL Izvor: Algemene Rekenkamer. Arhitekt zgrade: Aldo van Eyck.

PL Izvor: Najwyższa Izba Kontroli. Arhitekt zgrade: Antoni Dygat.

PT Izvor: Tribunal de Contas. Arhitekti zgrade: Jorge Manuel Soares Costa i Fernando Silva.

RO Izvor: Curtea de Conturi a României.

SE Izvor: Riksrevisionen. Arhitekt zgrade: Björn Hedvall.

SK Izvor: Najvyšší kontrolný úrad Slovenskej republiky. Arhitekt zgrade: Vladimir Dedecek.

SL Izvor: Računsko sodišče Republike Slovenije. Arhitekt zgrade: Miroslav Gregorič.

UK Izvor: National Audit Office. Arhitekt zgrade: Albert Lakeman.

STUPANJE U KONTAKT S EUROPSKIM REVIZORSKIM SUDOM

EUROPSKI REVIZORSKI SUD
12, rue Alcide De Gasperi
1615 Luxembourg
LUXEMBOURG

Tel.: +352 4398 -1
Upiti: eca.europa.eu/hr/Pages/ContactForm.aspx
Internetske stranice: eca.europa.eu
       LinkedIn: EUAuditors
       Twitter: @EUAuditors
       Facebook: EUAuditors
       Instagram: #EUAuditors
 Youtube: @EUAuditors

FINDING INFORMATION ABOUT THE ECA

Internetske stranice: eca.europa.eu
Portal posvećen transparentnosti: eca.europa.eu/hr/Pages/Transparency-portal-home.aspx


KONTAKT S EU-om

Osobno
U cijeloj Europskoj uniji postoje stotine informacijskih centara Europe Direct. Adresu najbližeg centra možete pronaći na: https://europa.eu/european-union/contact_hr

Telefonom ili e-poštom
Europe Direct je služba koja odgovara na vaša pitanja o Europskoj uniji. Možete im se obratiti:

TRAŽENJE INFORMACIJA O EU-u

Na internetu
Informacije o Europskoj uniji na svim službenim jezicima EU-a dostupne su na internetskim stranicama Europa: https://europa.eu/european-union/contact_hr

Publikacije EU-a
Besplatne publikacije EU-a i publikacije EU-a koje se plaćaju možete preuzeti ili naručiti preko EU Bookshopa: https://publications.europa.eu/hr/publications. Za više primjeraka besplatnih publikacija obratite se službi Europe Direct ili najbližemu informacijskom centru (vidjeti https://europa.eu/european-union/contact_hr).

Zakonodavstvo EU-a i povezani dokumenti
Za pristup pravnim informacijama iz EU-a, uključujući cjelokupno zakonodavstvo EU-a od 1951. na svim službenim jezičnim verzijama, posjetite internetske stranice EUR-Lexa: http://eur-lex.europa.eu

Otvoreni podatci iz EU-a
Portal otvorenih podataka EU-a (http://data.europa.eu/euodp) omogućuje pristup podatkovnim zbirkama iz EU-a. Podatci se mogu besplatno preuzimati i ponovno uporabiti u komercijalne i nekomercijalne svrhe.

Kontakt

Ni Europski revizorski sud ni osobe koje djeluju u njegovo ime ne odgovaraju za uporabu ovog priručnika.

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2019.

© Europska unija, 2019.

Umnožavanje je dopušteno pod uvjetom da je naveden izvor.

Za svaku uporabu ili umnažanje fotografija ili drugog sadržaja koji nije obuhvaćen autorskim pravima EU-a dopuštenje se mora zatražiti izravno od nositelja autorskih prava.

Print: ISBN 978-92-872-6497-8 ISSN 1977-5679 doi:10.2865/185512 QJ-04-18-373-HR-C
PDF: ISBN 978-92-872-9986-4 ISSN 1977-5679 doi:10.2865/37063 QJ-04-18-373-HR-N
HTML: ISBN 978-92-872-4305-8 ISSN 1977-5679 doi:10.2865/927438 QJ-04-18-373-HR-Q