Europski revizorski sud Izvješće o radu za 2017.

Europski revizorski sud

O Sudu

Europski revizorski sud (Sud) vanjski je revizor EU-a.

Sud je jedna od sedam institucija Unije. Kolegij Suda sastavljen je od 28 članova – po jednog iz svake države članice EU-a. Sud zapošljava otprilike 900 djelatnika iz svih zemalja EU-a, koji rade na revizijskim i administrativnim zadatcima.

Sud je uspostavljen 1977. godine te se njegovo sjedište nalazi u Luxembourgu.

Uloga Suda

Sud provjerava jesu li sredstva EU-a točno prikazana u računovodstvenoj dokumentaciji, primjenjuje li EU pravilno svoja financijska pravila te ostvaruje li se politikama i programima EU-a vrijednost za uloženi novac.

Sud svojim radom doprinosi unaprjeđenju financijskog upravljanja EU-om te promiče odgovornost i transparentnost. Sud upozorava na rizike, pruža jamstva, upućuje na nedostatke i uspjehe te daje smjernice donositeljima politika i zakonodavcima EU-a.

Sud predstavlja svoja opažanja i preporuke Europskom parlamentu, Vijeću EU-a, nacionalnim parlamentima i široj javnosti.

Zgrade Suda u četvrti Kirchberg u Luxembourgu, 2017.

Predsjednikova uvodna riječ

Poštovani čitatelju,

Europski revizorski sud započeo je s djelovanjem 1977. godine. 40 godina kasnije možemo se osvrnuti na brojne uspješne doprinose koje je Sud dao javnoj odgovornosti i financijskom upravljanju EU-om.

Ta je obljetnica u listopadu 2017. obilježena službenom ceremonijom kojoj su prisustvovali Njegova Kraljevska Visost Veliki Vojvoda i Njezina Kraljevska Visost Velika Vojvotkinja od Luksemburga, predsjednica Estonije Kersti Kaljulaid, predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker. Njihova nazočnost bila je snažno svjedočanstvo naše uloge kao „financijske savjesti” Europske unije.

No tijekom godine također smo se okrenuli budućnosti. Razmotrili smo i dogovorili strategiju Suda za preostale tri godine tekućeg višegodišnjeg financijskog okvira koji završava 2020. godine. Našim su građanima potrebne jasne, pouzdane i pristupačne informacije da bi se očuvalo njihovo povjerenje u Uniju i njezine institucije. Javnosti je potrebno pokazati da EU djeluje časno, primjenjuje vladavinu prava, pažljivo troši javna sredstva, ima politike s jasnim ciljevima i ostvaruje obećane rezultate. Sud je, kao vanjski revizor Unije, u položaju koji mu omogućuje da to provjerava i da o tome izvješćuje na odgovarajući način.

Tijekom 2017. godine objavljivali smo tematska izvješća o čitavom nizu politika i programa EU-a, kao i publikacije koje se temelje na obavljenim pregledima kao što su panoramski pregledi i brze analize slučaja. Usto smo pripremili nekoliko mišljenja o zakonodavnim prijedlozima i, kao i svake godine, godišnja izvješća Suda o proračunu EU-a i europskim razvojnim fondovima, kao i o agencijama EU-a i mnogim drugim tijelima Unije.

Ovo izvješće donosi sveobuhvatan pregled aktivnosti Suda tijekom 2017. godine, kao i ključne informacije o našem ustroju, proračunu i osoblju.

Nadam se da ćete uživati u čitanju.

Klaus-Heiner Lehne
predsjednik

Kratki pregled 2017. godine

Aktivnosti Suda

• 28 tematskih izvješća u kojima se ispituju djelotvornost i dodana vrijednost politika i programa EU-a u područjima kao što su nezaposlenost mladih, okoliš, migracije i bankovna unija
• panoramski pregled mjera EU-a u području energije i klimatskih promjena te brza analiza slučaja o smanjenju broja članova osoblja u institucijama EU-a
• pet mišljenja o novim ili ažuriranim zakonskim aktima EU-a s važnim posljedicama za financijsko upravljanje, uključujući jedno o Financijskoj uredbi za proračun EU-a i jedno o financiranju europskih političkih stranaka
• godišnja izvješća o izvršenju proračuna EU-a i europskih razvojnih fondova, uključujući sažeti prikaz revizija EU-a za 2016.
• 55 posebnih godišnjih izvješća o računovodstvenoj dokumentaciji raznih agencija, tijela i zajedničkih poduzeća EU-a sa sjedištima diljem Unije, uključujući dva sažeta izvješća
• sastanci, seminari i konferencije s institucijskim dionicima Suda i drugim istorazinskim tijelima, primjerice sastanak Kontaktnog odbora čelnika vrhovnih revizijskih institucija država članica EU-a, kao i konferencije o zapošljavanju mladih, energiji i klimatskim promjenama te procjeni učinka.

Upravljanje Sudom

• imenovana su dva nova člana Suda: Juhan Parts (Estonija) 1. siječnja 2017. i Ildikó Gáll-Pelcz (Mađarska) 1. rujna 2017.
• objavljena je nova višegodišnja strategija Suda kojom se određuje smjer njegova djelovanja i upravljanja u razdoblju 2018. – 2020.
• preispitana je izrada programa rada kako bi se pri planiranju revizijskih prioriteta primjenjivao pristup kojim se u većoj mjeri stavlja naglasak na strategiju, dosljednost i ujednačenost na razini cijele institucije
• preispitana je politika upravljanja rizicima i unaprijeđeni su financijski postupci
• nastavilo se s radom na smanjenju broja radnih mjesta u skladu s dogovorom među institucijama EU-a, uz istodobnu provedbu politike jednakih prilika u postupcima zapošljavanja i upravljanja ljudskim resursima
• Sud je za svoj sustav za upravljanje okolišem dobio certifikate kao što su EMAS i ISO 14 001:2015.

Aktivnosti Suda

Revizija

Sud obavlja različite vrste revizija u različitim područjima proračuna EU-a:

• revizije uspješnosti, kojima se ispituju djelotvornost, učinkovitost i ekonomičnost politika i programa EU-a. Njima se provjerava ostvarena vrijednost za uloženi novac te se naglasak stavlja na posebne teme povezane s upravljanjem ili proračunom. Sud ih odabire na temelju kriterija kao što su javni interes, potencijal za poboljšanja te rizik od nezadovoljavajuće uspješnosti ili nepravilnosti
• financijske revizije i revizije usklađenosti, kojima se ispituje pouzdanost računovodstvene dokumentacije te zakonitost i pravilnost povezanih transakcija (posebno izjava o jamstvu) te procjene usklađenosti sustava i transakcija u određenom proračunskom području s pravilima i propisima kojima su uređeni

Na temelju dokaza prikupljenih tijekom obavljanja revizija u izvješćima Suda iznose se jasni zaključci o mjeri u kojoj su ispunjeni ciljevi politika EU-a, kao i o prikazivanju proračuna EU-a u računovodstvenoj dokumentaciji i njegovu financijskom upravljanju. To omogućuje Sudu da iznese praktične i isplative preporuke.

Revizijski posjeti 2017. godine

Najveći dio revizijskih aktivnosti obavlja se u sjedištu Suda u Luxembourgu. Istodobno, revizori Suda obavili su tijekom 2017. godine velik broj posjeta drugim institucijama, agencijama i tijelima EU-a, delegacijama EU-a, nacionalnim, regionalnim i lokalnim tijelima u državama članicama, kao i međunarodnim organizacijama koje su uključene u uporabu sredstava EU-a kao što su Ujedinjeni narodi. Provjere koje Sud obavlja također obuhvaćaju posjete primateljima sredstava EU-a na terenu, kako unutar Unije tako i izvan njezinih granica. Tijekom tih provjera Sud od subjekata koji su uključeni u upravljanje politikama i programima EU-a te prikupljanje i isplaćivanje sredstava EU-a, kao i od krajnjih korisnika koji su ta sredstva primili, prikuplja izravne revizijske dokaze.

Učestalost i intenzitet revizijskih aktivnosti Suda u pojedinačnim državama članicama i državama korisnicama sredstava ovisi o vrsti revizije koja se provodi. Revizori Suda proveli su 2017. godine 3670 dana na terenu u državama članicama i izvan EU-a (2016.: 4246 dana).

Revizorski timovi Suda obično se sastoje od dvaju ili triju revizora, a trajanje posjeta kreće se od svega nekoliko dana pa do nekoliko tjedana. Provjere koje Sud obavlja na terenu u EU-u često se organiziraju u suradnji s vrhovnim revizijskim institucijama (VRI) predmetnih država članica.

Usto su revizori Suda proveli 2300 dana u institucijama EU-a u Bruxellesu i Luxembourgu, decentraliziranim agencijama i tijelima diljem EU-a, međunarodnim organizacijama poput UN-a ili OECD-a te privatnim revizorskim društvima (2016.: 2510 dana). Sud se za prikupljanje i potvrđivanje svojih revizijskih dokaza sve češće koristi videokonferencijama i drugim rješenjima u području informacijske tehnologije (kao što su sustavi za sigurnu razmjenu podataka i dokumenata).

5970 dana provedenih u reviziji tijekom 2017.

Otkrivanje prijevara

U borbi protiv prijevara povezanih s proračunom EU-a Sud blisko surađuje s Europskim uredom za borbu protiv prijevara (OLAF). Svi slučajevi u kojima Sud obavljajući revizije otkrije da postoji sumnja na prijevaru, korupciju ili bilo koju drugu nezakonitu radnju koja štetno utječe na financijske interese EU-a prijavljuju se OLAF-u. U takvim slučajevima daljnje korake poduzima OLAF, koji odlučuje o pokretanju eventualne istrage i koji prema potrebi surađuje s nadležnim tijelima država članica.

Iako svrha revizija koje Sud provodi nije otkrivati prijevare, Sud se susreće s nizom slučajeva u kojima postoji sumnja da su provedene nepravilne aktivnosti ili da je počinjena prijevara. Tijekom 2017. godine Sud je OLAF-u prijavio 13 takvih slučajeva u kojima postoji sumnja na prijevaru koje je otkrio tijekom obavljanja revizije u svrhu davanja izjave o jamstvu za financijske godine 2016. i 2017. i drugih revizijskih zadataka (2016.: 11 slučajeva).

Publikacije

Revizijska izvješća i mišljenja Suda ključna su karika u lancu odgovornosti EU-a jer se upotrebljavaju za pozivanje na odgovornost onih koji su zaduženi za upravljanje proračunom EU-a, posebice u okviru godišnjeg postupka davanja razrješnice. To se prvenstveno odnosi na Europsku komisiju, ali i na druge institucije i tijela EU-a. Nacionalne, regionalne i lokalne uprave u državama članicama također imaju važnu ulogu u područjima pod podijeljenim upravljanjem, kao što su rashodovna područja poljoprivrede i kohezije u kojima se upotrebljava otprilike 80 % proračuna EU-a.

Publikacije koje Sud objavljuje uključuju:

• tematska izvješća, u kojima se iznose rezultati odabranih revizija kojima su obuhvaćena određena područja politike, rashodovna područja ili pitanja u vezi s proračunom ili upravljanjem
• godišnja izvješća, koja uglavnom sadržavaju rezultate financijskih revizija i revizija usklađenosti proračuna Europske unije i europskih razvojnih fondova, ali i informacije o proračunskom upravljanju i uspješnosti
• posebna godišnja izvješća, koja se objavljuju pojedinačno za agencije, decentralizirana tijela i zajednička poduzeća EU-a
• mišljenja o novim ili izmijenjenim zakonskim aktima sa znatnim učinkom na financijsko upravljanje koja se izrađuju na zahtjev drugih institucija ili na vlastitu inicijativu
• publikacije koje se temelje na obavljenim pregledima, kao što su:
  • panoramski pregledi – opisne i analitičke publikacije u kojima se obrađuju složena i opsežna područja politika ili pitanja u vezi s upravljanjem i u kojima Sud iznosi svoje stečeno iskustvo i znanje o odabranoj temi, često s međusektorskog stajališta
  • informativni dokumenti – po svojoj naravi slični su panoramskim pregledima (opisne i analitičke publikacije o pitanjima u vezi s politikama ili upravljanjem), ali u njima se obrađuju uže teme
  • brze analize slučaja – u njima se iznose i utvrđuju činjenice povezane s vrlo konkretnim i posebnim pitanjima ili problemima te mogu po potrebi uključivati analizu kojom se olakšava razumijevanje tih činjenica.

Sve publikacije Suda dostupne su na njegovim internetskim stranicama (eca.europa.eu). Usto, na kraju ovog izvješća nalazi se popis svih tematskih izvješća, mišljenja i publikacija koje se temelje na obavljenim pregledima iz 2017. godine.

Broj publikacija 2017.

Godišnja izvješća

Godišnje izvješće o proračunu EU-a za 2016.

U godišnjem izvješću za 2016. Sud je ispitao način na koji su se sredstva EU-a upotrebljavala tijekom godine i istaknuo područja koja su bila najizloženija riziku od nepravilne potrošnje. Osim toga, Sud je obavio posebnu procjenu svakog od glavnih područja proračuna EU-a na temelju naslova višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014. – 2020. te pružio informacije o proračunskom i financijskom upravljanju, kao i o elementima uspješnosti. Također su analizirani uzroci pogrešaka te su iznesene preporuke za poboljšanje.

Revizori Suda ispitali su otprilike 1000 plaćanja izvršenih korisnicima u svim rashodovnim područjima proračuna EU-a. To znači da je Sud procjenom obuhvatio otprilike 1000 različitih slučajeva u kojima su sredstva EU-a upotrijebljena za potporu ključnim infrastrukturnim projektima, malim i srednjim poduzećima, istraživačkim organizacijama, poljoprivrednicima, studentima u državama članicama EU-a ili korisnicima u zemljama izvan EU-a.

Objavom godišnjeg izvješća Suda započinje postupak davanja razrješnice za izvršenje proračuna EU-a, koji provodi Europski parlament. Sud je 28. rujna predstavio godišnje izvješće Odboru Parlamenta za proračunski nadzor (CONT), a potom i na plenarnoj sjednici Parlamenta, kao i pred Vijećem (za ekonomske i financijske poslove) te parlamentima država članica.

„Godišnje izvješće za 2016. bilo je povijesno izvješće jer se uvelike razlikovalo od prijašnjih. Prvi smo put umjesto nepovoljnog izrazili uvjetno mišljenje o usklađenosti na rashodovnoj strani.”

Usporedba procijenjenih stopa pogreške u različitim rashodovnim područjima EU-a (2014. – 2016.)

„U ovogodišnjem uvjetnom mišljenju očituje se važan napredak u upravljanju financijskim sredstvima EU-a. Govoreći o budućnosti, Sud će preispitati način na koji obavlja reviziju proračuna EU-a.

• Posvetit će veću pozornost unutarnjim kontrolama na razini Europske komisije i u državama članicama kako bi mogao snažnije promicati odgovornost i dodatno unaprijediti upravljanje financijskim sredstvima EU-a.
• Sud će također staviti veći naglasak na uspješnost kako bi se zajamčilo da građani EU-a dobivaju odgovarajuću vrijednost za svoj novac.”

Važnost naglaska na uspješnosti rashoda EU-a i postignutih rezultata istaknuo je i izvjestitelj Parlamenta zadužen za razrješnicu za 2016., zastupnik Joachim Zeller:

„Svakako je važno znati kolike su stope pogreške i koriste li se, primjerice, sredstva iz strukturnih fondova u skladu s pravilima, ali trebali bismo se usmjeriti i na ono što je tim sredstvima postignuto.”

Godišnje izvješće o europskim razvojnim fondovima (ERF)

Iz europskih razvojnih fondova (ERF) pruža se financijska potpora afričkim, karipskim i pacifičkim zemljama (AKP) te prekomorskim zemljama i područjima. ERF-ovi se financiraju sredstvima država članica te njima upravlja Europska komisija izvan okvira proračuna EU-a, a u nekim slučajevima i Europska investicijska banka (EIB).

Nepridržavanje pravila javne nabave čini jednu trećinu ukupne stope pogreške u okviru ERF-ova. Ostale važne vrste pogrešaka uključuju rashode koji u stvarnosti nisu nastali i neprihvatljive rashode.

Godišnje izvješće o ERF-ovima objavljuje se zajedno s godišnjim izvješćem o proračunu EU-a i dostupno je na internetskim stranicama Suda (eca.europa.eu).

Posebna godišnja izvješća

Agencije, druga tijela i zajednička poduzeća EU-a imaju sjedišta diljem Europske unije i obavljaju posebne zadaće u područjima od ključne važnosti za građane EU-a kao što su zdravstvo, sigurnost, zaštita, sloboda, pravda i istraživanje.

Sud je tijekom 2017. godine obavio reviziju pouzdanosti njihove računovodstvene dokumentacije i usklađenosti povezanih transakcija s važećim pravilima. Pri donošenju mišljenja o njihovoj računovodstvenoj dokumentaciji Sud je uzeo u obzir rezultate revizija koje su obavila privatna revizorska društva u slučajevima u kojima su takve revizije obavljene. Sud je također obavio reviziju komunikacijske infrastrukture Sisnet, europskih škola, potencijalnih obveza Jedinstvenog sanacijskog odbora i likvidacije zajedničkog poduzeća „Galileo”. Sud je radio na konsolidaciji rezultata i očekuje da će 2018. godine objaviti jedno jedinstveno izvješće za sve agencije.

Agencije (proračun: 3,4 milijarde eura, broj članova osoblja: 10 364)

Revizijom koju je Sud proveo utvrđeno je da računovodstvena dokumentacija svake od 41 agencije pruža isitnit i vjeran prikaz stanja. Financijske transakcije povezane s računovodstvenom dokumentacijom bile su zakonite i pravilne za sve agencije osim za Europski potporni ured za azil, za koji su revizori izrazili uvjetno mišljenje zbog nepridržavanja načela javne nabave.

Zajednička poduzeća (proračun: 1,8 milijardi eura, broj članova osoblja: 633)

Računovodstvena dokumentacija svih osam zajedničkih poduzeća bila je pouzdana. U njoj se u svim značajnim aspektima vjerno prikazuju financijsko stanje, rezultati poslovanja i novčani tokovi zajedničkih poduzeća za 2016. godinu.

Nadalje, transakcije povezane s računovodstvenom dokumentacijom bile su u skladu s važećim pravilima za sedam zajedničkih poduzeća, dok je za zajedničko poduzeće ECSEL Sud izrazio uvjetno mišljenje jer nije bilo moguće dobiti razumno jamstvo o pouzdanosti unutarnjih kontrola za isplate bespovratnih sredstava u okviru programa FP7.

Sva posebna godišnja izvješća, kao i dva povezana sažeta izvješća, dostupna su na internetskim stranicama Suda (eca.europa.eu).

Tematska izvješća

Sud je tijekom 2017. godine objavio 28 tematskih izvješća. U okviru tih izvješća Sud je posebno provjerio jesu li ispunjeni ciljevi odabranih politika i programa EU-a, jesu li rezultati postignuti na djelotvoran i učinkovit način te je li financijskim sredstvima EU-a ostvarena dodana vrijednost. Osim toga, iznesene su preporuke za poboljšanja, i to u pogledu financijskih ušteda, boljih metoda rada, izbjegavanja nesvrhovite potrošnje sredstava ili veće isplativosti u ostvarivanju očekivanih ciljeva politike.

U tematskim izvješćima Suda naglasak se stavljao na teme koje su relevantne za EU, kao što su održiva uporaba prirodnih resursa koja je prihvatljiva za okoliš, ostvarivanje rasta i poticanje uključivanja, izazovi povezani s migracijama i globalnim razvojem, jedinstveno tržište i bankovna unija te povećanje odgovornosti i učinkovitosti na razini Europske unije.

Ovdje su pobliže predstavljena dva od tih 28 tematskih izvješća: jedno o nepotrebnom bacanju hrane, u kojem je ispitano je li EU donio prikladne politike za rješavanje tog problema duž čitavog lanca opskrbe hranom, i jedno o grčkoj financijskoj krizi, u kojem je ispitan odgovor koji je EU pružio na financijsku i dužničku krizu u jednoj od svojih država članica provedbom programa ekonomske prilagodbe.

Tematsko izvješće: Borba protiv nepotrebnog bacanja hrane: prilika za EU da poboljša učinkovitost resursa u lancu opskrbe hranom

Nepotrebno bacanje hrane globalni je problem

Nepotrebno bacanje hrane globalni je problem kojemu je posljednjih godina porasla važnost u javnim i političkim programima, posebno ako se uzme u obzir potreba da se nahrani sve brojnije stanovništvo svijeta. Prema današnjim procjenama, na globalnoj razini, otprilike jedna trećina hrane proizvedene za prehranu ljudi nepotrebno se baca ili gubi, s čime su povezani veliki troškovi za gospodarstvo i okoliš.

Revizori EU-a ispitali su što EU može učiniti u borbi protiv nepotrebnog bacanja hrane

Sud je posebno ispitao mjere koje su dosad poduzete i načine na koje različiti instrumenti politika EU-a doprinose smanjenju nepotrebnog bacanja hrane. Revizija je bila usmjerena na sprječavanje bacanja i donacije, odnosno na dvije mjere na koje se stavlja najveći naglasak u borbi protiv nepotrebnog bacanja hrane.

Revizori su obavili razgovore s osobljem službi Komisije koje su zadužene za tu politiku, pregledali dokumentaciju i obavili revizijske posjete u pet država članica: Italiji (Lacij), Nizozemskoj, Portugalu, Rumunjskoj i Finskoj. Posjetili su relevantna ministarstva i obavili posjete na terenu. Povrh toga, obavili su savjetovanje s relevantnim dionicima u sektorima proizvodnje i maloprodaje hrane te istraživanja i dobrotvornog rada.

„EU može i treba učiniti više za djelotvornu borbu protiv nepotrebnog bacanja hrane”, poručuju revizori EU-a

Revizori Suda zaključili su da postoji niz politika EU-a u okviru kojih se nude mogućnosti za borbu protiv nepotrebnog bacanja hrane, ali te se mogućnosti ne iskorištavaju. Dosadašnje su mjere i dalje fragmentirane te se provode bez kontinuiteta i dovoljne koordinacije na razini Europske komisije. U izvješću Suda istaknut je niz propuštenih prilika i mogućih poboljšanja za koja ne bi bili potrebni novi zakonski akti ili veća količina javnih financijskih sredstava te se preporučuje bolje usklađivanje postojećih politika i utvrđivanje smanjenja nepotrebnog bacanja hrane kao jasnog cilja relevantne politike.

Izvješće je predstavljeno u Europskom parlamentu pred Odborom za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i Odborom za proračunski nadzor, kao i u Vijeću EU-a te nizu nacionalnih parlamenata diljem EU-a. I Europski parlament i Vijeće pozdravili su izvješće i podržali iznesene zaključke. Izvješće je također dobilo veliku medijsku pozornost, posebno u društvenim medijima.

Tematsko izvješće: Intervencija Komisije u grčku financijsku krizu

Grčkoj je bila potrebna pomoć da bi zajamčila financijsku stabilnost

Financijska kriza iz 2008. dovela je do pada gospodarstva i dužničke krize u Europi, koja je razotkrila slabosti grčkog gospodarstva. Do travnja 2010. Grčka više nije bila u mogućnosti financirati se na financijskim tržištima na održiv način, zbog čega je zatražila financijsku pomoć od država članica europodručja i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Grčka je otad sudjelovala u trima programima ekonomske prilagodbe, kojima su upravljali Europska komisija, Europska središnja banka i MMF – tzv. „Trojka”. U treći program bio je uključen i Europski stabilizacijski mehanizam. Pružanje pomoći, čija je ukupna vrijednost dosegnula 368,6 milijardi eura, ovisilo je o uvjetima u području relevantnih politika koji su utvrđeni sporazumom između grčkih vlasti i zajmodavaca.

Cilj tih programa bio je uspostaviti stabilno ekonomsko stanje u Grčkoj pokrivanjem potreba za financiranjem tamošnjeg gospodarstva, čime bi se spriječilo širenje krize na ostatak europodručja. Grčka se zauzvrat obvezala provesti opsežne strukturne reforme.

Revizori EU-a ispitali su je li Komisija upravljala programima ekonomske prilagodbe na primjeren način

Predmetna revizija dio je niza revizija uspješnosti koje je Sud obavio u posljednjih nekoliko godina s vezi s mjerama i reformama uvedenima kao odgovor na financijsku krizu iz 2008. godine. Revizori su procijenili kako je Europska komisija upravljala prvim dvama programima te kako je definirala treći. Pregledali su dokumentaciju u vezi s programima financijske pomoći EU-a, analizirali uvjete programa te obavili razgovore s osobljem Komisije, nacionalnih tijela (kao što su resorna ministarstva), Grčke središnje banke, udruženja poduzeća i dionika te s osobljem MMF-a, ESM-a i OECD-a.

Programi ekonomske prilagodbe za Grčku: revizori EU-a poručuju da su određene reforme provedene unatoč nekim nedostatcima

Revizori su zaključili da je programima ekonomske prilagodbe za Grčku pružena kratkoročna financijska stabilnost te je omogućen određeni napredak reformi. Međutim, programi su tek u ograničenoj mjeri doprinijeli oporavku Grčke. Revizori su također utvrdili da Komisija nije imala prethodnog iskustva u upravljanju takvim procesom, da u programima nije bilo dostatno utvrđeno kojim uvjetima treba dati prednost na temelju važnosti, da ti uvjeti nisu bili uključeni u širu strategiju za Grčku, kao i da za makroekonomske pretpostavke iz programa nisu iznesena zadovoljavajuća obrazloženja.

Predmetno tematsko izvješće predstavljeno je Odboru Europskog parlamenta za proračunski nadzor i institucijskim dionicima u Grčkoj. Izvješće je pobudilo veliko zanimanje medija i dobilo najveću medijsku pozornost od svih tematskih izvješća Suda iz 2017. godine.

Važna događanja

40. obljetnica djelovanja Revizorskog suda

12. studenoga 2017., Hémicycle, Luxembourg

40. obljetnica djelovanja Suda obilježena je službenom ceremonijom kojoj su prisustvovali Njegova Kraljevska Visost Veliki Vojvoda i Njezina Kraljevska Visost Velika Vojvotkinja od Luksemburga, kao i luksemburški premijer Xavier Bettel.

Ceremoniju je otvorio predsjednik Suda Klaus-Heiner Lehne, nakon čega su govore održali predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani, predsjednica Estonije Kersti Kaljulaid i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker.

Uz ceremoniju je održana i godišnja konferencija koja je okupila čelnike vrhovnih revizijskih institucija (VRI) država članica EU-a („Kontaktni odbor EU-a”) i čelnike VRI-jeva zemalja kandidatkinja i potencijalnih zemalja kandidatkinja.

Konferencija Suda o zapošljavanju mladih – suočavanje s izazovima i pronalaženje rješenja

10. svibnja 2017., Europski parlament, Bruxelles

Konferencija je organizirana povodom objave tematskog izvješća Suda o Garanciji za mlade, u kojem se, kao i u nekolicini drugih izvješća, ispitivala djelotvornost politika EU-a kojima je cilj doprinijeti rješavanju problema nezaposlenosti mladih u državama članicama EU-a. Članica izvjestiteljica Iliana Ivanova i revizori raspravljali su s visokopozicioniranim predstavnicima institucija EU-a, predstavnicima organizacija za zapošljavanje i mladim osobama o tome ostvaruju li se politikama EU-a željeni rezultati te su razmatrali najbolje daljnje korake.

Konferencija Suda o mjerama EU-a u području energije i klimatskih promjena

17. listopada 2017., Europski parlament, Bruxelles

Ta konferencija održana je u sklopu aktivnosti Suda povezanih s panoramskim pregledom mjera EU-a u području energije i klimatskih promjena, koji je objavljen u rujnu 2017. i kasnije predstavljen na konferenciji UN-a o klimatskim promjenama (COP23) u Bonnu. Konferencija je poslužila kao platforma na kojoj su dionici te javni i privatni subjekti koji su dali ključan doprinos tom području mogli razmijeniti mišljenja o predstojećim izazovima.

Sud je organizirao konferenciju u suradnji sa Službom Europskog parlamenta za istraživanja. Konferenciju su otvorili član izvjestitelj Phil Wynn Owen i predsjednik Odbora Europskog parlamenta za industriju, istraživanje i energiju Jerzy Buzek. Sudionici su bili predstavnici država članica, institucija EU-a, vrhovnih revizijskih institucija, nevladinih organizacija i skupina za strateško promišljanje, kao i zastupnici u Europskom parlamentu, akademski djelatnici i revizori Suda.

Simpozij Suda o analizi regulatornog učinka

23. i 24. studenoga 2017., Europski revizorski sud, Luxembourg

Na dvodnevnom simpoziju namijenjenom raspravi o analizi regulatornog učinka okupilo se oko 100 sudionika, među kojima su bili akademski djelatnici i predstavnici skupina za strateško promišljanje, istraživačkih centara, međunarodnih organizacija, kao i predstavnici europskih, nacionalnih i lokalnih institucija. Sudionici su dostavili svoje radove na temelju otvorenog poziva te su ih potom predstavili tijekom simpozija uz razmjenu mišljenja s drugim sudionicima. Simpozijem, koji je organiziran u suradnji s akademskim časopisom Politiques et management public, predsjedala je članica Suda Danièle Lamarque.

Odnosi s institucijskim dionicima

Sud blisko surađuje s Europskim parlamentom, Vijećem EU-a i nacionalnim parlamentima. Ta je suradnja od ključne važnosti jer učinak rada Suda uvelike ovisi o tome kako te institucije upotrebljavaju rezultate revizija i iznesene preporuke. Stoga je važno da Sud pri planiranju godišnjeg programa rada uzima u obzir njihove prijedloge i pitanja u vezi s kojima su izrazile zabrinutost.

Europski parlament

Predsjednik Suda Klaus-Heiner Lehne predstavio je u veljači 2017. program rada Suda pred Konferencijom predsjednika odbora, tijelom Parlamenta koje je zaduženo za koordinaciju rada parlamentarnih odbora. Tom prigodom pozvao je sve stalne parlamentarne odbore da iznesu prijedloge za revizijske zadatke koji bi se mogli uključiti u program rada Suda za 2018. godinu. Tri četvrtine parlamentarnih odbora dostavilo je prijedloge te je Sud dosad usvojio otprilike dvije trećine tih prijedloga.

U travnju 2017. predsjednik Lehne sudjelovao je u plenarnoj raspravi Europskog parlamenta o davanju razrješnice za 2015. godinu. U rujnu 2017. predstavio je godišnje izvješće Suda za 2016. Odboru Parlamenta za proračunski nadzor (CONT), a u listopadu 2017. predstavio ga je na plenarnoj sjednici Parlamenta. Predsjednik Parlamenta i predsjednici parlamentarnih klubova zastupnika, koji zajedno čine Konferenciju predsjednika, pozvali su predsjednika Lehnea na svoj sastanak, koji je održan u studenome 2017. kako bi razmijenili mišljenja o strategiji i programu rada Suda.

Ustaljena je praksa da članovi Suda predstavljaju izvješća i druge publikacije Suda Odboru Parlamenta za proračunski nadzor. Pred tim je Odborom tijekom godine održano gotovo 60 sastanaka u tu svrhu. Članovi Suda također razmjenjuju mišljenja s drugim stalnim odborima i delegacijama. Tijekom 2017. godine Sud je predstavio svoja izvješća na 23 takva sastanka, u najvećem dijelu pred Odborom za poljoprivredu i ruralni razvoj, Odborom za industriju, istraživanje i energiju, kao i Odborom za regionalni razvoj te Odborom za zapošljavanje i socijalna pitanja.

Nadalje, članovi Suda sudjelovali su na sastanku koordinatora Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj i Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, s obzirom na njihov osobiti interes za rad Suda. Usto, Parlament je pozvao Sud da predstavi svoje tematsko izvješće o migracijskim žarišnim točkama na konferenciji Parlamenta o upravljanju migracijama.

Vijeće

U lipnju 2017., tijekom malteškog predsjedanja Vijećem, predsjednik Lehne i malteški član Suda Leo Brincat sastali su se u Valletti (na Malti) s tamošnjom ministricom europskih poslova Helenom Dalli i pomoćnikom ministra za europske fondove i socijalni dijalog Aaronom Farrugiom. U rujnu 2017., tijekom estonskog predsjedanja Vijećem, predsjednik Suda, estonski član Suda Juhan Parts i član zadužen za međuinstitucijske odnose Rimantas Šadžius sastali su se u Tallinnu s estonskim premijerom Jürijem Ratasom i ministrom financija Toomasom Tõnisteom.

Isto tako, predstavnici obaju predsjedništava Vijeća posjetili su tijekom godine Sud u Luxembourgu.

U studenome 2017. predsjednik Lehne predstavio je godišnje izvješće Suda ministrima financija EU-a na sastanku Vijeća za ekonomske i financijske poslove (Vijeće Ecofin).

Suradnja Suda s Vijećem na operativnoj se razini uglavnom odvija preko Odbora za proračun, koji je zadužen za sva financijska pitanja, uključujući postupak davanja razrješnice. Tijekom 2017. godine revizori Suda predstavili su izvješća Suda na nizu sastanaka drugih pripremnih tijela Vijeća, najvećim dijelom na sastancima Radne skupine Vijeća za strukturne mjere, Radne skupine za okoliš i Radne skupine za financijsko-poljoprivredna pitanja.

Vlade i parlamenti država članica

Predsjednik Klaus-Heiner Lehne sastao se tijekom godine s nizom visokopozicioniranih predstavnika vlada u državama članicama EU-a. To, među ostalim, uključuje sastanak u Varšavi na kojem je sudjelovao poljski predsjednik Andrzej Duda, sastanak u Lisabonu na kojem su sudjelovali portugalski predsjednik Marcelo Rebelo de Sousa i premijer António Costa, sastanak u Madridu na kojem je sudjelovao španjolski premijer Mariano Rajoy i sastanak u Parizu na kojem su sudjelovali ministrica europskih poslova Nathalie Loiseau i ministar javne politike i javnih računa Gérald Darmanin. Predsjednik se sastao i sa Sabine Thillaye, predsjednicom Odbora za europske poslove u okviru francuske Nacionalne skupštine. Tijekom svakog od tih posjeta predsjednika su pratili član ili članica Suda iz posjećene države članice: Janusz Wojciechowski (Poljska), João Figueiredo (Portugal), Baudilio Tomé Muguruza (Španjolska) i Danièle Lamarque (Francuska).

Članovi Suda predstavili su tijekom 2017. godine godišnje izvješće za 2016. nacionalnim parlamentima u 14 država članica: Češkoj Republici, Grčkoj, Španjolskoj, Cipru, Latviji, Litvi, Luksemburgu, Malti, Nizozemskoj, Poljskoj, Portugalu, Sloveniji, Finskoj i Švedskoj. Također su predstavili niz tematskih izvješća relevantnim nacionalnim parlamentarnim odborima.

Suradnja s vrhovnim revizijskim institucijama

Kontaktni odbor vrhovnih revizijskih institucija država članica EU-a

Sud je 2017. godine bio domaćin i predsjedatelj godišnjeg sastanka Kontaktnog odbora čelnika vrhovnih revizijskih institucija (VRI) 28 država članica EU-a. U središtu rasprava bila je uloga VRI-jeva u vraćanju povjerenja građana EU-a u nacionalne i nadnacionalne vladine institucije.

Nadalje, Sud je dao svoj doprinos ili sudjelovao u aktivnostima radnih tijela zaduženih za bankovnu uniju EU-a, strukturne fondove, strategiju Europa 2020., reviziju fiskalne politike, porez na dodanu vrijednost, međunarodne računovodstvene standarde za javni sektor za države članice EU-a te sprječavanje i borbu protiv nepravilnosti i prijevara.

Mreža VRI-jeva zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja za članstvo u EU-u

Sud također pruža potporu VRI-jevima zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja za članstvo u EU-u (Albanija, Bosna i Hercegovina, bivša jugoslavenska republika Makedonija, Kosovo*, Crna Gora, Srbija i Turska), i to u okviru mreže slične Kontaktnom odboru. Tijekom 2017. godine devet revizora iz mreže VRI-jeva sudjelovalo je u programu stražiranja na Sudu. Sud je također aktivno doprinio nizu sastanaka i aktivnosti te mreže radom u područjima kao što je borba protiv prijevara i korupcije te organizacijom radionica o financijskoj reviziji i reviziji usklađenosti.

Povrh toga, Sud je sudjelovao u usporednoj reviziji uspješnosti u području javne nabave, koju je predvodio švedski VRI.

U listopadu 2017. Sud je bio domaćin i sudionik sastanka čelnika mreže VRI-jeva čiji je cilj bio usvojiti plan rada za razdoblje od 2018. godine nadalje.

INTOSAI/EUROSAI

Sud je tijekom 2017. godine nastavio aktivno sudjelovati u aktivnostima INTOSAI-ja i doprinositi tim aktivnostima, i to prije svega kao potpredsjednik Odbora za profesionalne standarde i član njegovih pododbora za financijsku reviziju i računovodstvo, reviziju usklađenosti i reviziju uspješnosti. Sud je također aktivno sudjelovao u aktivnostima drugih radnih tijela INTOSAI-ja i radnih tijela EUROSAI-ja. S X. kongresom EUROSAI-ja koji je održan u svibnju 2017. završen je mandat Suda kao člana upravnog odbora EUROSAI-ja.

• INTOSAI – Međunarodna organizacija vrhovnih revizijskih institucija
• EUROSAI – Europska organizacija vrhovnih revizijskih institucija

Upravljanje Sudom

Kolegij članova

Članovi Suda imenuju se na mandat od šest godina koji se može obnoviti. Članovi obavljaju svoje dužnosti potpuno neovisno i u općem interesu EU-a, na što se obvezuju prisegom koju polažu pred Sudom Europske unije nakon preuzimanja dužnosti.

Kolegij je sastavljen od 28 članova – po jednog iz svake države članice EU-a. Svakog člana imenuje Vijeće EU-a nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i na temelju prijedloga vlade matične države članice.

Vijeće je 2017. imenovalo dva nova člana:

• Juhan Parts (Estonija), od 1. siječnja 2017.
• Ildikó Gáll-Pelcz (Mađarska), od 1. rujna 2017.

Predsjednik

Članovi među svojim redovima odabiru predsjednika Suda na obnovljiv mandat od tri godine. Njegova je uloga biti primus inter pares (prvi među jednakima). Uz ostale dužnosti, predsjednik Suda zadužen je za nadzor nad uspješnošću rada Suda i zastupanje institucije pred vanjskim subjektima. Klaus-Heiner Lehne (Njemačka) odabran je za predsjednika u rujnu 2016.

Revizijska vijeća i odbori

Članovi se raspoređuju u jedno od pet revizijskih vijeća Suda, na razini kojih se usvajaju izvješća, mišljenja i druge publikacije koje se temelje na pregledima. Rad svakog vijeća temelji se na određenoj temi povezanoj s politikama EU-a. Na čelu svakog vijeća je doajen, kojeg članovi vijeća odabiru među svojim redovima. Svaki član zadužen je za obavljanje svojih revizijskih zadataka, u čemu mu pomaže osoblje njegova ureda.

U prosincu 2017. dužnost doajena u pet revizijskih vijeća Suda obnašali su Phil Wynn Owen (Ujedinjena Kraljevina), Iliana Ivanova (Bugarska), Karel Pinxten (Belgija), Baudilio Tomé Muguruza (Španjolska) i Lazaros S. Lazarou (Cipar). Danièle Lamarque (Francuska) predsjedala je Odborom za kontrolu kvalitete revizija. Rimantas Šadžius (Litva) bio je zadužen za koordinaciju međuinstitucijskih odnosa.

Odluke o širim strateškim i administrativnim pitanjima donose upravni odbor i, u relevantnim slučajevima, kolegij članova, kojima je na čelu predsjednik Suda.

Europski revizorski sud: organizacijska struktura na dan 31. prosinca 2017.

Predsjednik

I. revizijsko vijeće

Održiva uporaba prirodnih resursa

II. revizijsko vijeće

Ulaganja u koheziju, rast i uključivanje

III. revizijsko vijeće

Vanjsko djelovanje, sigurnost i pravosuđe

IV. revizijsko vijeće

Reguliranje tržišta i konkurentno gospodarstvo

V. revizijsko vijeće

Financiranje i administracija Unije

Članica zadužena za Odbor za kontrolu kvalitete revizija

Strategija

Predstojeće tri godine bit će bit će presudne za Europsku uniju, pred kojom je donošenje ključnih odluka. Sud je svjestan da je za uspješan odgovor na izazove s kojima se suočava Europska unija nužno da su građanima EU-a dostupne jasne i pouzdane informacije. Potrebno im je pokazati da EU djeluje časno, primjenjuje vladavinu prava, pažljivo troši novac poreznih obveznika, ima jasne ciljeve i ostvaruje obećane rezultate. Upravo je to područje u kojem Sud, kao vanjski revizor EU-a, može dati svoj doprinos.

Sud je u srpnju 2017. objavio strategiju za razdoblje 2018. – 2020., u kojoj su utvrđena četiri strateška cilja:

• prenošenje jasnih poruka čitateljima
• stavljanje većeg naglaska na aspekte uspješnosti mjera EU-a
• povećanje dodane vrijednosti izjave o jamstvu i
• prilagodba ustroja Suda publikacijama koje objavljuje.

Sud provedbom neovisnih revizija može pružiti uvid u dobre i loše značajke rashoda i drugih mjera EU-a, pomoći građanima EU-a da prosude ostvaruju li institucije EU-a rezultate koji su im korisni i time doprinijeti izgradnji povjerenja u EU. Kako bi se to postiglo, revizije Suda moraju biti usredotočene na ono što krajnji korisnici publikacija Suda – građani EU-a – smatraju najvažnijim.

U strategiji za razdoblje 2018. – 2020. utvrđeno je pet prioritetnih područja za djelovanje Suda u predstojećim godinama.

U procesu izrade strategije Sud se uvelike oslanjao na savjetovanje, kako unutar tako i izvan institucije. U raspravu o strategiji bilo je uključeno osoblje Suda, ali i zastupnici u Europskom parlamentu, predstavnici država članica EU-a, Europska komisija i vrhovne revizijske institucije, kao i dionici izvan institucija, kao što su akademski djelatnici, skupine za strateško promišljanje, nevladine organizacije i revizori u privatnom sektoru.

Strategija Suda za razdoblje 2018. – 2020. dostupna je na njegovim internetskim stranicama (eca.europa.eu).

Izrada programa rada

Sud je u siječnju 2017. odlučio uvesti nove postupke izrade programa rada, koje je po prvi put primijenio pri izradi godišnjeg programa rada za 2018. godinu objavljenog u listopadu prošle godine.

U izradu programa rada Suda uvedene su sljedeće glavne izmjene:

• izrada popisa revizijskih zadataka na razini cijelog Suda
• centralizirani postupak odabira – od ideja za revizije preko potencijalnih revizijskih zadatka do konačnog prijedloga revizija
• veća fleksibilnost u dodjeli resursa revizijskim vijećima i raspoređivanju resursa među njima u skladu s radnim opterećenjem
• uvođenje novih vrsta publikacija provedbom revizijskih zadataka u okviru kojih se izrađuju publikacije na temelju obavljenih pregleda
• utvrđivanje prioritetnih revizijskih zadataka s kraćim rokovima.

U dogovoru s Konferencijom predsjednika odbora Europskog parlamenta također je uveden postupak u okviru kojeg svi stalni parlamentarni odbori Sudu mogu dostaviti na razmatranje prijedloge za moguće teme revizija.

Program rada Suda za 2018. godinu dostupan je na njegovim internetskim stranicama (eca.europa.eu).

Mjerenje uspješnosti

Sud je u razdoblju 2013. – 2017. primjenjivao sedam ključnih pokazatelja uspješnosti (KPI) s pomoću kojih se upravi Suda pružao uvid u napredak u ostvarenju ciljeva i temelj za donošenje odluka, a dionicima Suda informacije o njegovoj uspješnosti.

Cilj tih pokazatelja bio je mjeriti ključne elemente kvalitete i učinka rada Suda, pri čemu se osobito vodilo računa o mišljenju ključnih dionika te o učinkovitosti i djelotvornosti uporabe resursa na Sudu.

U razdoblju 2018. – 2020. primjenjivat će se ažurirani skup pokazatelja koji će stupiti na snagu 2018. godine.

Kvaliteta i učinak rada Suda

Sud je procijenio kvalitetu i učinak svojih izvješća na temelju ocjene koju daju dionici, stručnih pregleda i praćenja provedbe preporuka Suda za unaprjeđenje financijskog upravljanja EU-om. Povrh toga, Sud mjeri svoju zastupljenost u medijima.

Ocjena koju daju dionici

Sud je pozvao svoje glavne institucijske dionike i druga tijela na istoj razini – Odbor Europskog parlamenta za proračunski nadzor i Odbor Europskog parlamenta za proračune, Odbor Vijeća EU-a za proračun, glavne subjekte nad kojima provodi reviziju na razini Komisije i agencija EU-a te čelnike VRI-jeva EU-a – da ocijene izvješća koja objavljuje.

Kao i prethodnih godina, većina je dionika i 2017. godine ocijenila razinu korisnosti i učinka izvješća Suda „visokom” ili „vrlo visokom”.

Ocjena koju daju dionici

Stručni pregledi

Svake godine neovisni vanjski stručnjaci pregledavaju sadržaj uzorka izvješća i način na koji je taj sadržaj iznesen kako bi procijenili njegovu kvalitetu. Procjenom koju su stručnjaci obavili za 2017. godinu obuhvaćeno je šest tematskih izvješća*, kao i godišnja izvješća za 2016. godinu. Ocijenili su kvalitetu različitih aspekata tih izvješća ocjenom na ljestvici od 1 („izrazito niska kvaliteta”) do 4 („visoka kvaliteta”). Rezultati su posljednjih godina gotovo nepromijenjeni, što upućuje na zadovoljavajuću kvalitetu izvješća Suda.

Stručni pregledi izvješća Suda

Praćenje provedbe preporuka

Sud je tijekom godine sustavno pratio mjeru u kojoj su subjekti nad kojima je proveo reviziju proveli njegove preporuke.

Do kraja 2017. godine provedeno je 92 % preporuka koje je Sud iznio 2014. godine.

Provedba preporuka Suda po godinama iznošenja preporuka

Zastupljenost u medijima

Sud također prati zastupljenost svojeg rada u medijima, kao i samog Suda kao institucije. Pozornost koja je Sudu i njegovu radu posvećena u internetskim medijima tijekom 2017. godine u 65 % slučajeva bila je povezana s njegovim tematskim izvješćima.

Općenito govoreći, zastupljenost tematskih izvješća u medijima povećala se u odnosu na 2016.godinu za 11 %. Izvješća Suda koja su 2017. godine dobila najviše medijske pozornosti bila su tematska izvješća o grčkoj financijskoj krizi, migracijskim žarišnim točkama, kontrolama u području ribarstva, ekologizaciji i mreži Natura 2000.

Teme obrađene u medijima

Povećanje zastupljenosti tematskih izvješća u medijima tijekom 2017. godine potvrđuje trend koji je vidljiv već nekoliko godina. Broj internetskih članaka, kojih je 2013. godine objavljeno manje od 1500, povećao se do 2017. na gotovo 7000, dok se prosječna zastupljenost pojedinačnih tematskih izvješća u medijima u istom razdoblju povećala s manje od 30 objavljenih članaka po izvješću na gotovo 130 članaka.

Tematska izvješća Suda – prosječna zastupljenost u medijima po tematskom izvješću

Uporaba resursa

Mjerenje uspješnosti koje Sud provodi također uključuje procjenu uporabe resursa na Sudu, posebice sposobnosti obavljanja revizija u odgovarajućim rokovima, provedbe radnog programa i jamčenja stručnosti osoblja Suda.

Trajanje revizija

Tijekom 2017. godine od početka provedbe revizijskog zadatka do usvajanja tematskog izvješća u prosjeku je proteklo 14,6 mjeseci, što je najkraće trajanje od početka razdoblja 2013. – 2017. Za izradu osam izvješća objavljenih tijekom godine (29 % od ukupnog broja) bilo je potrebno manje od 13 mjeseci. Do objave izvješća u prosjeku je proteklo 16 mjeseci, otprilike dva mjeseca manje nego 2016. godine. Taj pozitivni trend upućuje na to da su mjere poduzete kako bi se dosegla ciljna vrijednost od 13 mjeseci utvrđena u Financijskoj uredbi urodile plodom.

Vrijeme od početka revizijskog zadatka do usvajanja izvješća

Objava izvješća

Sud je 2017. godine 65 % svojih tematskih izvješća objavio u izvorno planiranom roku. U izradi preostalih tematskih izvješća došlo je do kašnjenja te je njihova objava odgođena za 2018. godinu. Nadalje, godišnja izvješća i sva posebna godišnja izvješća objavljena su u planiranom roku.

Stručno osposobljavanje

U skladu s preporukama koje je izdala Međunarodna federacija računovođa Sud svakom revizoru nastoji omogućiti stručno osposobljavanje u prosječnom trajanju od 40 sati godišnje (5 dana).

Kao i prijašnjih godina, ta je ciljna vrijednost 2017. premašena sa 6,7 dana stručnog osposobljavanja po revizoru.

Nakon što se tome pridodaju tečajevi jezika, koji su revizorima Suda potrebni kako bi mogli učinkovito obavljati svoj posao u svim državama članicama EU-a, revizori Suda 2017. godine prosječno su proveli 8,3 dana u osposobljavanju.

Za sve drugo osoblje cilj je zajamčiti prosječno 16 sati (2 dana) nejezičnog osposobljavanja godišnje po članu osoblja. S prosječno 2,3 dana osposobljavanja 2017. godine ta je ciljna vrijednost dosegnuta.

Prosječan godišnji broj dana stručnog osposobljavanja po revizoru

Osoblje Suda

Raspodjela osoblja

Sud je 2017. godine dovršio planirano smanjenje broja članova osoblja za 5 % tijekom petogodišnjeg razdoblja 2013. – 2017., koje je dogovoreno Međuinstitucijskim sporazumom o proračunskoj disciplini i dobrom financijskom upravljanju iz prosinca 2013.

Na kraju 2017. godine na Sudu je bilo zaposleno 853 dužnosnika i privremenih djelatnika, od kojih je njih 548 obavljalo poslove u revizijskim vijećima, uključujući 118 djelatnika u uredima članova Suda.

Raspodjela osoblja Suda

Zapošljavanje

Osoblje Suda ima bogato akademsko i stručno iskustvo. Politika zapošljavanja na Sudu u skladu je s općim načelima i uvjetima zapošljavanja u institucijama EU-a te se njome promiče pružanje jednakih prilika na svim razinama.

Osoblje Suda sastoji se i od stalnih dužnosnika i od djelatnika s ugovorima na određeno vrijeme. Otvorene natječaje za odabir osoblja u pravilu organizira Europski ured za odabir osoblja (EPSO). Sud je 2017. godine zaposlio 72 djelatnika: 29 dužnosnika, 13 privremenih djelatnika, 24 ugovorna djelatnika (od kojih je njih sedam napustilo Sud prije kraja godine) i šest upućenih nacionalnih stručnjaka.

Osim toga, Sud je omogućio stažiranje u trajanju od tri do pet mjeseci za 71 stažista sa sveučilišnim obrazovanjem.

Rukovoditelji prema državljanstvu i spolu na dan 31. prosinca 2017.

Dobni profil

Dobni profil osoblja u aktivnoj službi na dan 31. prosinca 2017. pokazuje da gotovo polovica osoblja Suda ima 44 godine ili manje.

Od ukupno 68 ravnatelja i glavnih rukovoditelja, njih 31 (46 %) ima 55 godina ili više. Zbog njihova odlaska u mirovinu u narednih pet do deset godina doći će do promjena u višem rukovodstvu.

Dobni profil

Ravnomjerna zastupljenost spolova

Cilj je Suda biti poslodavac koji svojem osoblju pruža jednake prilike u svim fazama karijere. Cjelokupno gledajući, Sud je uspostavio ravnomjeran omjer muškaraca i žena među svojim osobljem, pri čemu žene čine 43 % revizora i administratora na Sudu.

Tijekom posljednjih godina Sud je povećao udio žena na rukovodećim položajima u revizijskim vijećima: sa 7 %, koliko je iznosio 2015., taj je udio do 2017. godine porastao na gotovo 20 %. Sud nastavlja predano raditi na postizanju ravnomjerne zastupljenosti spolova na svim rukovodećim razinama. Povrh toga, politikom jednakih mogućnosti koju će Sud provoditi u razdoblju 2018. – 2020. uzet će se u obzir pitanja dobi i invaliditeta.

U tablici u nastavku dostupne su detaljnije informacije o državljanstvu i spolu rukovodećeg osoblja.

Zastupljenost spolova prema razini odgovornosti

Podrška revizijskim aktivnostima

Stručno osposobljavanje

Kontinuirano osposobljavanje osoblja ključno je za pripravnost Suda za sve buduće izazove. Tijekom 2017. godine Sud je nastavio sa širenjem ponude dostupnih tečajeva, uključujući povećanje broja e-tečajeva i tečajeva koji nude kombinirano učenje. Također je nastavljen uspješan niz prezentacija koje unutarnji i vanjski stručnjaci održavaju na temu razvojnih promjena u području revizije ili o pitanjima povezanima s radom revizora Suda. Sud je također organizirao niz aktivnosti osposobljavanja i događanja na kojima su stručnjaci iz drugih vrhovnih revizijskih institucija prenosili svoja znanja i primjere dobre prakse u području revizije uspješnosti i financijske revizije. Dobar je primjer godišnji dan osposobljavanja koji je Sud organizirao u studenome 2017. u suradnji sa Sveučilištem u Luksemburgu i na kojem je sudjelovalo preko 300 članova osoblja.

Sud blisko surađuje s Europskom komisijom, Europskim institutom za javnu upravu (EIPA) i Europskom školom za javnu upravu (EUSA) kako bi svojem osoblju mogao ponuditi širok spektar tečajeva osposobljavanja, uključujući tečajeve o znanju i iskustvu u području revizija, razvoju tzv. „mekih vještina”, ali i tečajeve jezika korisnih za rad.

Povrh toga, Sud je pružio potporu svojem osoblju u stjecanju i obnavljanju stručnih kvalifikacija i diploma u područjima koja su relevantna za njegovu ulogu i rad. Posebno je nastavljena suradnja sa Sveučilištem u Loreni (Nancy, Francuska) u provedbi poslijediplomskog sveučilišnog studija „Revizija javnih organizacija i politika” i diplomskog studija „Upravljanje javnim organizacijama”. Sud je također potpisao sporazum o suradnji s Europskim sveučilišnim institutom u Firenci (Italija). Sud je 2017. godine sklopio partnerstvo sa Sveučilištem u Pisi (Italija) i Udrugom ovlaštenih računovođa (ACCA) s ciljem organizacije ljetne škole o javnoj reviziji i odgovornosti.

Tijekom godine dodijeljena je i nagrada za istraživanja u području revizije javnog sektora za 2016. godinu, kojom Sud nagrađuje najbolji akademski rad u tom području te će se s dodjelom nagrade nastaviti i 2018. godine.

Sud je nastavio i s programom dodjela nagrada za uspješan rad u okviru kojeg se osoblju koje nije na rukovodećim položajima daje prilika za sudjelovanje u posebnim tečajevima osposobljavanja izvan Suda.

Prevođenje

Uprava Suda za prevođenje, jezične usluge i publikacije prevela je i redigirala preko 211 000 stranica. Nastavilo se s ulaganjem napora u usavršavanje procesa prevođenja i smanjenje povezanih troškova. Primjerice, radi povećanja učinkovitosti sve se prevoditeljske službe u svojem radu sada služe zajedničkom platformom.

Sud nastoji u još većoj mjeri uključiti svoje prevoditelje u temeljne aktivnosti Suda i ostvariti dodatnu sinergiju s revizorima. Naime, prevoditelji su 2017. godine pružili još veću podršku revizorima pri izradi tematskih izvješća i godišnjeg izvješća. Također su pružili jezičnu podršku revizorima tijekom 38 revizijskih posjeta.

Informacijska tehnologija

Uprava Suda zadužena za informacijsku tehnologiju daje ključan doprinos revizijskim procesima Suda, i to usavršavanjem protoka informacija s pomoću modernih i sigurnih tehnologija.

Sud je ostvario dodatan napredak u pogledu upravljanja dokumentima, što mu je omogućilo potpunu digitalizaciju procesa njihove izrade, odobravanja i objave. Sud je uveo pojednostavnjeni alat kojim se omogućuje lakši pristup na daljinu preko mobilnih uređaja. Sustavi su nadograđeni te su sada u uporabi sustav Windows 10 i platforma SharePoint 2013.

Kako bi se u još većoj mjeri iskoristila međuinstitucijska sinergija, Sud je započeo s primjenom novih sustava za upravljanje revizijskim posjetima, službenim putovanjima i tečajevima osposobljavanja koje trenutačno upotrebljavaju i druge institucije EU-a.

Pri uvođenju svih razvojnih promjena i isporuci svih proizvoda Sud je vodio računa o upravljanju rizicima te jamčenju sigurnosti i kontinuiteta poslovanja.

Zgrade

U vlasništvu Suda trenutačno su tri zgrade („K1”, „K2” i „K3”) te Sud usto u Luxembourgu unajmljuje uredske prostore za svoj centar za oporavak u slučaju katastrofa.

K1

U zgradi K1, koja je otvorena 1988. godine, nalaze se uredi koji mogu primiti do 310 djelatnika i prostorije za sastanke. Na podzemnim razinama smještena su parkirališta, tehničke i skladišne prostorije, knjižnica i glavni arhiv, dok su na najvišem katu smještene isključivo tehničke prostorije.

Zgrada K1 modernizirana je 2008. godine kako bi bila u skladu s nacionalnim standardima u području zdravlja, sigurnosti i okoliša. Kad god je to bilo moguće, tehnologija u zgradi K1 prilagođena je kako bi se uskladila s tehnologijom koja se koristi u zgradama K2 i K3. Zahvaljujući tome navedene tri zgrade povezane su u jedinstven i integriran tehnički objekt.

K2

Zgrada K2 otvorena je 2003. godine. Na podzemnim razinama nalaze se parkirališta te tehničke i skladišne prostorije, kao i centar za fitness. Na najvišem katu smještene su isključivo tehničke prostorije. Na ostalim katovima smješteni su uredi koji mogu primiti do 241 zaposlenika, prostorije za sastanke, konferencijska dvorana s kabinama za usmeno prevođenje, prostorije za videokonferencije, kafeterija te prostorije s osnovnom kuhinjskom opremom.

Sud je proveo studiju čiji je cilj bio ocijeniti izvedivost uvođenja radnih prostora organiziranih prema aktivnostima i nadogradnje tehničkih instalacija u zgradi K2. Rezultati studije pokazali su da ima prostora za optimizaciju radnog prostora te da je potrebno nadograditi određene tehničke instalacije. Detaljna studija za taj projekt provest će se 2018. godine te se očekuje da će se s radovima započeti 2019. godine.

U skladu s dogovorom Vijeća i Europskog parlamenta iz ožujka 2014. Sud će troškove modernizacije pokriti iz preostalog proračuna za projekt izgradnje zgrade K3 koji je dovršen prije nekoliko godina.

K3

Zgrada K3 otvorena je 2012. godine. Na podzemnim razinama nalaze se parkirališta, tehničke i skladišne prostorije, mjesto za istovar, objekti za skladištenje otpada, tiskara, kuhinje i arhivi. U prizemlju su smješteni kantina, kafeterija i učionice. U zgradi se nalaze i uredi koji mogu primiti do 503 zaposlenika, prostorije za sastanke i informatička prostorija. Na šestom katu nalaze se prostorije za primanja, kuhinja i tehničke prostorije. Za zgradu K3 dodijeljen je certifikat BREEAM s ocjenom „vrlo dobar” na temelju vodeće svjetske metode za ocjenjivanje i certificiranje održivosti zgrada.

Projekt sigurnosti na radnom mjestu

Projekt za povećanje sigurnosti Suda i njegova osoblja napredovao je tijekom 2017. godine prema planu. Novi centar za sigurnosnu provjeru, vanjski akreditacijski centar i centar za kontrolu pristupa za osoblje i posjetitelje bit će pušteni u uporabu tijekom 2018. godine.

Upravljanje okolišem

Stajalište je Suda da je, kao institucija EU-a, u svim aktivnostima koje provodi dužan primjenjivati načelo dobrog upravljanja okolišem te stoga predano radi na kontinuiranom smanjenju svojeg utjecaja na okoliš.

Tijekom 2017. godine Sudu je dodijeljen certifikat za sustav upravljanja okolišem i neovisno ocjenjivanje (EMAS). Sud sada uspješno primjenjuje sustav upravljanja okolišem koji je usklađen sa sustavom EMAS te je u potpunosti usklađen sa zahtjevima za certifikaciju za standard ISO 14 001:2015.

Sud radi na sustavnom smanjenju svojih emisija CO₂. Sud je tijekom 2017. godine treću godinu zaredom analizirao emisije stakleničkih plinova uzrokovane aktivnostima koje provodi (tj. ugljični otisak). Rezultati te studije dostupni su na internetskim stranicama Suda (eca.europa.eu).

Odgovornost Suda

Financijske informacije

Sud se financira iz općeg proračuna Europske unije, sredstvima za administrativne rashode.

Proračun Suda za 2017. godinu iznosio je otprilike 141 milijun eura. Taj iznos čini manje od 0,1 % ukupnih rashoda EU-a i otprilike 1,5 % ukupnih administrativnih rashoda EU-a. Stopa iskorištenosti proračuna za 2017. godinu iznosila je 98 %.

Proračun za 2018. godinu

Proračun za 2018. godinu veći je od proračuna za 2017. godinu za 3,4 %.

Upravljanje rizicima

Sud je tijekom godine, u skladu s odredbama Financijske uredbe, pregledao procjene rizika koje su izrađene za svaku od uprava Suda. Rezultati tih provjera uzeti su u obzir u godišnjoj izjavi koju dužnosnik za ovjeravanje daje u godišnjem izvješću o radu, kao i u okviru procjena rizika za sljedeću godinu. Sud je u relevantnim slučajevima sastavio akcijske planove i za ex ante i za ex post provjere.

Sud je u rujnu 2017. na temelju tih pregleda postrožio unutarnje kontrole i financijske postupke povezane s troškovima za službena putovanja i upravljanjem službenim vozilima.

Unutarnja i vanjska revizija

Unutarnja revizija

Služba Suda za unutarnju reviziju savjetuje Sud u području upravljanja rizicima. Služba iznosi mišljenja o kvaliteti upravljanja i sustava unutarnje kontrole. Služba za unutarnju reviziju podnosi izvješća revizijskom odboru koju se sastoji od triju članova Suda i vanjskog stručnjaka. Odbor redovito prati napredak u obavljanju različitih zadataka koji su predviđeni godišnjim programom rada Službe za unutarnju reviziju i vodi računa o njezinoj neovisnosti.

Služba za unutarnju reviziju ispitala je 2017. godine provedbu strategije Suda za razdoblje 2013. – 2017., operativnu strukturu Uprave predsjedništva i upravljanje softverskim licencijama i proizvodima na Sudu. Također je provjerila provedbu nove politike upravljanja rizicima i pratila provedbu svojih preporuka kako bi zajamčila provedbu akcijskih planova.

Prema mišljenju unutarnjeg revizora za 2017. godinu postupcima koje Sud primjenjuje u svrhu upravljanja institucijom, upravljanja rizicima i unutarnje kontrole pruža se, cjelokupno gledajući, razumno jamstvo u pogledu postizanja ciljeva Suda.

Sud svake godine podnosi Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o rezultatima unutarnje revizije.

Vanjska revizija

Reviziju godišnje računovodstvene dokumentacije Suda provodi neovisni vanjski revizor. Riječ je o važnom aspektu Suda kao institucije koja na sebe primjenjuje ista načela transparentnosti i odgovornosti kao i na subjekte nad kojima provodi reviziju. Vanjski revizor Suda – PricewaterhouseCoopers Sàrl – objavio je 31. listopada 2017. izvješće o računovodstvenoj dokumentaciji Suda za financijsku godinu 2016.

Razrješnica

Kao i na sve druge institucije EU-a, i na Sud se primjenjuje postupak davanja razrješnice.

U travnju 2017. Europski parlament dao je glavnom tajniku Suda razrješnicu za izvršenje proračuna Suda za financijsku godinu 2015. Time je računovodstvena dokumentacija Suda za 2015. godinu potvrđena (odnosno, zaključena i odobrena).

Kao i svake godine, Sud je obavio temeljitu analizu svih pitanja otvorenih tijekom postupka davanja razrješnice u pogledu njegovih dužnosti u području revizije i upravljanja, poduzeo odgovarajuće mjere i podnio izvješće Europskom parlamentu o svojem daljnjem postupanju.

Mišljenja vanjskog revizora Suda – financijska godina 2016.

Izjava dužnosnika za ovjeravanje na osnovi delegiranja

Ja, niže potpisani glavni tajnik Europskog revizorskog suda, u svojstvu dužnosnika za ovjeravanje na osnovi delegiranja, izjavljujem:

• da su informacije u ovom izvješću istinite i točne, te
• da imam razumno jamstvo:
  • da su sredstva dodijeljena za aktivnosti opisane u ovom izvješću upotrijebljena u predviđene svrhe i u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja
  • da se uspostavljenim kontrolnim postupcima pružaju potrebna jamstva o zakonitosti i pravilnosti transakcija povezanih s računovodstvenom dokumentacijom i jamči odgovarajuće postupanje u slučaju optužbi ili sumnji na prijevaru, te
  • da su koristi ostvarene provedbom kontrola razmjerne troškovima.

Ovo se jamstvo temelji na mojoj prosudbi i informacijama koje su mi dostupne, kao što su izvješća i izjave dužnosnika za ovjeravanje na osnovi daljnjeg delegiranja, izvješća unutarnjeg revizora i izvješća vanjskog revizora za prethodne financijske godine.

Potvrđujem da nemam saznanja ni o čemu što nije navedeno u ovom izvješću, a što bi moglo naštetiti interesima ove institucije.

Sastavljeno u Luxembourgu 8. ožujka 2018.

Eduardo Ruiz García
glavni tajnik

Prilog – Publikacije Suda 2017.: tematska izvješća, mišljenja i publikacije koje se temelje na obavljenim pregledima

Tematska izvješća

• Tematsko izvješće br. 30/2016: Djelotvornost potpore EU-a prioritetnim sektorima u Hondurasu
• Tematsko izvješće br. 33/2016: Koordinacija odgovora na katastrofe izvan EU-a u sklopu Mehanizma Unije za civilnu zaštitu uglavnom je bila djelotvorna
• Tematsko izvješće br. 34/2016: Borba protiv nepotrebnog bacanja hrane: prilika za EU da poboljša učinkovitost resursa u lancu opskrbe hranom
• Tematsko izvješće br. 35/2016: Uporaba proračunske potpore za poboljšanje mobilizacije domaćih prihoda u supsaharskoj Africi
• Tematsko izvješće br. 36/2016: Procjena mehanizama za zaključenje kohezijskih programa i programa ruralnog razvoja u razdoblju 2007. – 2013.
• Tematsko izvješće br. 1/2017: Potrebni su dodatni napori kako bi se uspostavom mreže Natura 2000 iskoristio njezin puni potencijal
• Tematsko izvješće br. 2/2017: Pregovori Komisije o sporazumima o partnerstvu i programima u području kohezije za razdoblje 2014. – 2020.: potrošnja je usmjerenija na prioritete strategije Europa 2020., ali potrebni su sve složeniji mehanizmi za mjerenje uspješnosti
• Tematsko izvješće br. 3/2017: Pomoć EU-a Tunisu
• Tematsko izvješće br. 4/2017: Zaštita proračuna EU-a od nepravilne potrošnje: Komisija je tijekom programskog razdoblja 2007. – 2013. pojačala uporabu preventivnih mjera i financijskih ispravaka u području kohezije
• Tematsko izvješće br. 5/2017: Nezaposlenost mladih – donose li politike EU-a promjene?
• Tematsko izvješće br. 6/2017: Odgovor EU-a na izbjegličku krizu: pristup na temelju „žarišnih točaka”
• Tematsko izvješće br. 7/2017: Nova uloga tijela za ovjeravanje u vezi s rashodima u okviru ZPP-a pozitivan je korak prema modelu jedinstvene revizije, ali postoje znatni nedostatci koje je potrebno ukloniti
• Tematsko izvješće br. 8/2017: Sustav EU-a za kontrolu u području ribarstva: potrebno je uložiti dodatne napore
• Tematsko izvješće br. 9/2017: Potpora EU-a borbi protiv trgovine ljudima u južnoj i jugoistočnoj Aziji
• Tematsko izvješće br. 10/2017: Potporu EU-a mladim poljoprivrednicima potrebno je bolje usmjeriti kako bi se potaknula djelotvorna generacijska obnova
• Tematsko izvješće br. 11/2017: Uzajamni fond EU-a Bêkou za Srednjoafričku Republiku: početak koji budi nadu unatoč nekim nedostatcima
• Tematsko izvješće br. 12/2017: Provedba Direktive o vodi za piće: kvaliteta vode i pristup vodi u Bugarskoj, Mađarskoj i Rumunjskoj poboljšali su se, no i dalje postoje znatne potrebe za ulaganjima
• Tematsko izvješće br. 13/2017: Jedinstveni Europski sustav upravljanja željezničkim prometom: može li se politička odluka provesti u djelo?
• Tematsko izvješće br. 14/2017: Pregled uspješnosti upravljanja predmetima na Sudu Europske unije
• Tematsko izvješće br. 15/2017: Ex ante uvjeti i pričuva za uspješnost u području kohezije: inovativni, ali još uvijek ne i djelotvorni instrumenti
• Tematsko izvješće br. 16/2017: Izrada programa ruralnog razvoja: potrebno je pojednostavnjenje i stavljanje većeg naglaska na rezultate
• Tematsko izvješće br. 17/2017: Intervencija Komisije u grčku financijsku krizu
• Tematsko izvješće br. 18/2017: Jedinstveno europsko nebo: kultura je promijenjena, ali nije ostvareno jedinstveno nebo
• Tematsko izvješće br. 19/2017: Uvozni postupci: nedostatci u pravnom okviru i nedjelotvorna provedba utječu na financijske interese EU-a
• Tematsko izvješće br. 20/2017: Instrumenti kreditnog jamstva financirani sredstvima EU-a: ostvareni su pozitivni rezultati, ali potrebno je poboljšati usmjeravanje na ciljne korisnike i koordinaciju s nacionalnim programima
• Tematsko izvješće br. 21/2017: Ekologizacija: složeniji oblik potpore dohotku koji još nije djelotvoran u pogledu okoliša
• Tematsko izvješće br. 22/2017: Misije za promatranje izbora – uloženi su napori u praćenje provedbe preporuka, no potrebno je bolje nadziranje
• Tematsko izvješće br. 23/2017: Jedinstveni sanacijski odbor: rad na zahtjevnom zadatku izgradnje bankovne unije je započeo, ali i dalje preostaje mnogo posla

Mišljenja

• Mišljenje br. 1/2017 o prijedlogu izmjene „Financijske uredbe” koja se primjenjuje na opći proračun EU-a
• Mišljenje br. 2/2017 o prijedlogu izmjene Financijske uredbe koja se primjenjuje na proračun europskih škola
• Mišljenja br. 3/2017 i br. 4/2017 o prijedlozima izmjena uredbi o Odboru za proračun Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo
• Mišljenje br. 5/2017 o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o statutu i financiranju europskih političkih stranaka i zaklada

Publikacije koje se temelje na obavljenim pregledima

• Panoramski pregled: Mjere EU-a u području energije i klimatskih promjena
• Brza analiza slučaja o provedbi smanjenja broja radnih mjesta za 5 %

* Ovim se nazivom ne dovode u pitanje stajališta o statusu te je on u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 1244 i mišljenjem Međunarodnog suda o proglašenju neovisnosti Kosova.

* Za 2017. godinu stručnjaci su procijenili tematska izvješća Suda br. 3/2017, br. 4/2017, br. 5/2017, br. 10/2017, br. 14/2017 i br. 17/2017.

Kontakt

EUROPSKI REVIZORSKI SUD
12, rue Alcide De Gasperi
1615 Luxembourg
LUKSEMBURG

Tel.: +352 4398-1
Upiti: eca.europa.eu/hr/Pages/ContactForm.aspx
Internetske stranice: eca.europa.eu
Twitter: @EUAuditors

Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (http://europa.eu).

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2018.

© Europska unija, 2018.

Umnožavanje je dopušteno pod uvjetom da je naveden izvor.

Za svaku uporabu ili umnožavanje sljedećih fotografija dopuštenje je potrebno zatražiti izravno od nositelja autorskih prava:

* © Grzegorz Jakubowski / KPRP

* © marianorajoy

Umnožavanje fotografija u nastavku dopušta se pod uvjetom da se navedu nositelj autorskih prava, izvor te ime i prezime fotografa:

* © Europska unija, izvor: Europski revizorski sud – Simon Schmitt

* © Europska unija, 2017., izvor: Europski parlament – Dominique Hommel

* © Europska unija, 2017., izvor: Europski parlament – Dominique Hommel

* © Europska unija, 2017., izvor: Europski parlament – Christian Creutz

* © Europska unija, 2012., izvor: Europski parlament – Martin Lahousse

* © Europska unija, 2013., izvor: Europski parlament – Genevieve Engel

* © Europska unija, 2012., izvor: Europski parlament – Miloš Bičanski

* © Europska unija, 2018., izvor: Europski parlament – Christian Creutz

* © Europska unija, 2017., izvor: Europski parlament – Mathieu Cugnot

* © Europska unija, izvor: Europski revizorski sud – Edouard Dirrig

* © Europska unija, izvor: Europski revizorski sud – Simon Schmitt

Ova publikacija dostupna je na 23 jezika u sljedećem formatu:

KAKO DOĆI DO PUBLIKACIJA EU-a

Besplatne publikacije:

• jedan primjerak:
  • u knjižari EU-a (http://bookshop.europa.eu);
• više od jednog primjerka ili plakati/zemljovidi:
  • u predstavništvima Europske unije (http://ec.europa.eu/represent_hr.htm),
  • pri delegacijama u zemljama koje nisu članice EU-a (http://eeas.europa.eu/delegations/index_hr.htm),
  • kontaktiranjem službe Europe Direct (http://europa.eu/europedirect/index_hr.htm)
  • ili pozivanjem broja 00 800 6 7 8 9 10 11 (besplatni poziv iz EU-a) (*).

Publikacije koje se plaćaju:

• u knjižari EU-a (http://bookshop.europa.eu).