EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 28.5.2018.
COM(2018) 364 final
KOMUNIKACIJA KOMISIJE
Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2018.
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 28.5.2018.
COM(2018) 364 final
KOMUNIKACIJA KOMISIJE
Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2018.
1. UVOD
Učinkoviti pravosudni sustavi imaju ključnu ulogu u očuvanju vladavine prava i vrijednosti na kojima se temelji EU. U svojem govoru o stanju Unije 2017. predsjednik Europske komisije jasno je rekao da vladavina prava u Europskoj uniji nije dobrovoljna, ona je obvezna. Vladavina prava znači da neovisno pravosuđe provodi zakone i pravdu. ( 1 ). Prvi potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans naglasio je da poštovanje vladavine prava nije samo preduvjet za zaštitu svih temeljnih vrijednosti navedenih u članku 2. Ono je preduvjet za poštovanje svih prava i obveza koji proizlaze iz Ugovora, kao i za uspostavu uzajamnog povjerenja građana, poduzeća i nacionalnih tijela u pravne sustave svih drugih država članica ( 2 ).
Neovisnost, kvaliteta i učinkovitost pravosudnih sustava ključni su za provedbu prava EU-a i jačanje uzajamnog povjerenja. Znatno pridonose stvaranju okruženja povoljnog za ulaganja te očuvanju održivog rasta. Poboljšanje učinkovitosti nacionalnih pravosudnih sustava postalo je stoga prioritet europskog semestra, godišnjeg ciklusa koordinacije gospodarske politike EU-a. U Godišnjem pregledu rasta za 2018. u kojem se utvrđuju gospodarski i socijalni prioriteti EU-a i njegovih država članica za sljedeću godinu prepoznaje se poveznica između okruženja povoljnog za poslovanje, s jedne strane, te vladavine prava i povećanja neovisnosti, kvalitete i učinkovitosti pravosudnih sustava, s druge strane ( 3 ).
Kad nacionalni sudovi primjenjuju pravo EU-a djeluju kao sudovi EU-a i osiguravaju učinkovitu provedbu prava i obveza predviđenih na temelju prava EU-a ( 4 ). Postojanje te učinkovite pravne zaštite, osmišljene kako bi se osiguralo poštovanje prava EU-a, temelj je vladavine prava. U svojoj nedavnoj presudi Sud Europske unije istaknuo je kako je neovisnost nacionalnih sudova od ključne važnosti za jamčenje pravne zaštite ( 5 ). S obzirom na to da je učinkovita pravna zaštita koju omogućavaju neovisni sudovi osnovni preduvjet za dobro financijsko upravljanje, Komisija je 2. svibnja 2018. predložila uredbu o zaštiti proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama ( 6 ).
Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2018. („Pregled stanja”) omogućuje prikaz pokazatelja koji se odnose na neovisnost, učinkovitost i kvalitetu nacionalnih pravosudnih sustava. U ovom se izdanju posebice:
-razvijaju pokazatelji u pogledu neovisnosti pravosuđa, a posebno u pogledu sudbenih vijeća i uključivanja izvršne vlasti i parlamenta u imenovanje i razrješenje sudaca i predsjednika sudova;
-razvijaju odjeljci o sustavima kaznenog pravosuđa predstavljanjem ažuriranih podataka o kaznenim djelima pranja novca te uvođenjem određenih pokazatelja o organizaciji državnog odvjetništva u državama članicama;
-dodatno razvija perspektiva krajnjeg korisnika predstavljanjem pokazatelja o tome kako se potrebe posebnih skupina korisnika pravosudnog sustava (npr. djeca, slabovidne osobe i osobe koje nisu izvorni govornici) uzimaju u obzir pri pružanju informacija o pravosudnom sustavu, u izobrazbi sudaca te u anketama među korisnicima sudova ili pravnim stručnjacima. Predstavljaju se i pokazatelji o tome kako se sudovi koriste društvenim mrežama za komunikaciju o svojem radu;
-predstavlja novi pregled korištenja strukturnih fondova za pravosudne reforme;
-prvi put predstavljaju podaci o trajanju postupaka na svim stupnjevima (prvi, drugi i treći stupanj) za građanske i trgovačke parnice te upravne predmete;
-nastavlja ispitivanje standarda i predstavlja detaljnije ispitivanje vremenskih okvira kao mjerljivih ciljeva ili praksi povezanih s upravljanjem brojem predmeta i odabranih praksi povezanih s upravljanjem neriješenim predmetima.
Iako podaci za određene države članice i dalje nedostaju, stanje se popravlja, pogotovo kad je riječ o pokazateljima učinkovitosti pravosudnih sustava. Uspješnom suradnjom s kontaktnim točkama država članica za nacionalne pravosudne sustave te raznim odborima i europskim pravosudnim mrežama znatno je poboljšana kvaliteta podataka. Preostale poteškoće oko prikupljanja podataka obično su posljedica nedostatnih statističkih kapaciteta ili činjenice da se nacionalne kategorije za koje se podaci prikupljaju ne podudaraju u potpunosti s kategorijama koje se upotrebljavaju u Pregledu stanja. U vrlo malom broju slučajeva praznine u podacima posljedica su nedostatka volje pojedinih nacionalnih tijela da pridonose tomu. Komisija će nastaviti poticati države članice da redovito dostavljaju podatke.
Što je Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u?
Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u usporedni je informativni alat kojim se EU-u i državama članicama pomaže poboljšati učinkovitost njihovih nacionalnih pravosudnih sustava jer se njime osiguravaju objektivni, pouzdani i usporedivi podaci o nizu pokazatelja koji su važni za ocjenu kvalitete, neovisnosti i učinkovitosti pravosudnih sustava u svim državama članicama. Pregled stanja nije opća jedinstvena ljestvica, nego pregled funkcioniranja svih pravosudnih sustava na temelju različitih pokazatelja koji su od zajedničkog interesa za sve države članice.
Pregledom stanja ne promiče se ni jedna posebna vrsta pravosudnog sustava i prema svim se državama članicama postupa jednako.
Neovisnost, kvaliteta i učinkovitost glavni su parametri učinkovitog pravosudnog sustava bez obzira na model nacionalnog pravosudnog sustava ili pravnu tradiciju na kojoj se temelji. Podatke o navedena tri parametra treba tumačiti zajedno jer su sve tri sastavnice neophodne za učinkovitost pravosudnog sustava te su često međusobno povezane (inicijative usmjerene na poboljšanje jedne od njih mogu utjecati na ostale sastavnice).
Pregled stanja u području pravosuđa uglavnom je usmjeren na građanske i trgovačke parnice te na upravne predmete kako bi se državama članicama pomoglo u nastojanju da stvore veća ulaganja i okruženje koje je povoljnije za građane i poduzeća. Pregled stanja je usporedni alat koji se razvija kroz dijalog s državama članicama i Europskim parlamentom ( 7 ). Cilj mu je utvrditi osnovne parametre učinkovitog pravosudnog sustava.
Koja se metodologija upotrebljava u Pregledu stanja u području pravosuđa u EU-u?
Pregledom stanja objedinjuju se podaci iz različitih izvora. Velik dio kvantitativnih podataka dostavlja Komisija Vijeća Europe za ocjenu učinkovitosti pravosuđa (CEPEJ) s kojom je Komisija sklopila ugovor za provedbu posebne godišnje studije. Ti podaci obuhvaćaju razdoblje od 2010. do 2016., a države članice dostavile su ih u skladu s metodologijom CEPEJ-a. U studiji su dostupne i iscrpne primjedbe i obrasci s informacijama po državama kojima se pruža širi kontekst. Treba ih čitati zajedno s brojčanim podacima ( 8 ).
U podacima o trajanju postupaka koje je prikupio CEPEJ prikazano je vrijeme potrebno za donošenje odluke, a radi se o izračunanoj duljini trajanja sudskih postupaka (na temelju omjera između predmeta koji su u postupku i riješenih predmeta). U podacima o učinkovitosti sudova u primjeni prava EU-a u posebnim područjima prikazano je prosječno trajanje postupaka izvedeno iz stvarnog trajanja predmeta pred sudovima. Treba napomenuti da se trajanje sudskih postupaka može znatno razlikovati u zemljopisnom smislu unutar države članice, osobito u gradskim središtima gdje zbog trgovačkih aktivnosti opterećenost brojem predmeta može biti veća.
Ostali izvori podataka su: skupina osoba za kontakt za nacionalne pravosudne sustave ( 9 ), Europska mreža sudbenih vijeća (ENCJ) ( 10 ), Mreža predsjednika vrhovnih sudova Europske unije (NPSJC) ( 11 ), Udruženje državnih vijeća i vrhovnih upravnih sudova Europske unije (ACA-Europe) ( 12 ), Europska mreža za tržišno natjecanje (ECN) ( 13 ), Odbor za komunikacije (COCOM) ( 14 ), Europska promatračnica za povrede prava intelektualnog vlasništva ( 15 ), Mreža za suradnju u području zaštite potrošača (CPC) ( 16 ), Stručna skupina za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma (EGMLTF) ( 17 ), Eurostat ( 18 ), Europska mreža za pravosudnu izobrazbu (EJTN) ( 19 ), Vijeće odvjetničkih komora Europe (CCBE) ( 20 ) i Svjetski gospodarski forum (WEF) ( 21 ).
Metodologija koja se upotrebljava u Pregledu stanja dodatno je poboljšana bliskom suradnjom sa skupinom osoba za kontakt za nacionalne pravosudne sustave, osobito putem upitnika i prikupljanja podataka o određenim aspektima funkcioniranja pravosudnih sustava.
Kako se Pregledom stanja u području pravosuđa u EU-u pridonosi europskom semestru?
Pregledom stanja pružaju se sastavnice za ocjenu kvalitete, neovisnosti i učinkovitosti nacionalnih pravosudnih sustava te se time nastoji pomoći državama članicama u poboljšanju učinkovitosti njihovih pravosudnih sustava. Time se olakšava utvrđivanje nedostataka i najboljih praksi te vođenje evidencije o izazovima i napretku. U kontekstu europskog semestra posebno ocjenjivanje po zemljama obavlja se u bilateralnom dijalogu s uključenim nacionalnim tijelima i dionicima. Ocjenjivanje se temelji i na kvalitativnoj analizi te se u obzir uzimaju posebnosti pravnog sustava i kontekst tih država članica. Komisija slijedom toga Vijeću može predložiti donošenje preporuka po državama članicama za unaprjeđenje nacionalnih pravosudnih sustava.
Zašto su učinkoviti pravosudni sustavi važni za europski semestar?
Pozitivan gospodarski učinak pravosudnih sustava koji dobro funkcioniraju opravdava te napore. U studiji Zajedničkog istraživačkog centra iz 2017. utvrđene su korelacije između poboljšanja učinkovitosti sudova i stope gospodarskog rasta te između percepcije poduzeća o neovisnosti sudstva i rasta produktivnosti ( 22 ). Kada pravosudni sustavi jamče izvršenje prava, vjerovnici su spremniji posuđivati, poduzeća nisu sklona oportunističkom ponašanju, transakcijski su troškovi niži, a inovativna poduzeća spremnija su na ulaganja.
Važnost učinkovitosti nacionalnih pravosudnih sustava za mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) istaknuta je u anketi o inovacijama i pravima intelektualnog vlasništva iz 2015. u kojoj je sudjelovalo gotovo 9 000 europskih MSP-ova ( 23 ). Anketa je pokazala da su troškovi i predugo trajanje sudskih postupaka među glavnim razlozima za nepokretanje sudskih postupaka zbog povrede prava intelektualnog vlasništva. Pozitivan učinak nacionalnih pravosudnih sustava koji dobro funkcioniraju na gospodarstvo ističe se u raznoj literaturi i istraživanjima ( 24 ), među ostalim i onima Međunarodnog monetarnog fonda ( 25 ), Europske središnje banke ( 26 ), OECD-a ( 27 ), Svjetskog gospodarskog foruma ( 28 ) i Svjetske banke ( 29 ).
2. Kontekst: reforme pravosuđa moraju se provoditi poštujući vladavinu prava
EU potiče države članice od 2013. da poboljšaju neovisnost, kvalitetu i učinkovitost svojih pravosudnih sustava. Reforme se ne bi trebale provoditi samo kako bi se moglo reći da se provode, već bi se trebale provoditi na način da se njima poštuju vladavina prava i europski standardi o neovisnosti pravosuđa.
2.1. Reforme pravosuđa u tijeku su u mnogim državama članicama
Veliki je broj država članica 2017. nastavio sa svojim nastojanjima oko poboljšanja učinkovitosti nacionalnih pravosudnih sustava. Na slici 1. nalazi se pregled donesenih i predviđenih reformi pravosuđa. To je pregled činjenica o tome „tko što radi” bez ikakvih kvalitativnih ocjena.
Slika 1.: Zakonodavne i regulatorne aktivnosti koje se odnose na pravosudne sustave 2017. (donesene mjere/inicijative o kojima se pregovara po državi članici) (izvor: Europska komisija ( 30 ))
Na slici 1. prikazano je da se u mnogim državama članicama posebna pozornost i dalje pridaje postupovnom pravu te da je donesen ili najavljen znatan broj novih reformi za daljnji razvoj informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT), alternativne načine rješavanja sporova (ADR), pravnu pomoć, reformu zemljopisnog rasporeda sudova i zakonodavstva o sucima i pravnim stručnjacima. Usporedba s Pregledom stanja za 2017. pokazuje da se razina aktivnosti dodatno povećala, kako u pogledu donesenih reformi tako i u pogledu mjera koje se namjeravaju provesti u budućnosti. To treba promatrati uzimajući u obzir činjenicu da reforme pravosuđa traju te je ponekad potrebno nekoliko godina od prve najave novih reformi do donošenja zakonodavnih i regulatornih mjera i njihove stvarne provedbe.
2.2. Praćenje reformi pravosuđa na razini EU-a
Na razini EU-a Komisija se koristi nizom instrumenata i mehanizama za praćenje reformi koje poduzimaju države članice. Praćenje se provodi u suradnji s Europskom mrežom sudbenih vijeća, Mrežom predsjednika vrhovnih sudova Europske unije te Udruženjem državnih vijeća i vrhovnih upravnih sudova Europske unije.
− Praćenje u okviru europskog semestra –
Europski semestar je godišnji ciklus koordinacije gospodarske i fiskalne politike EU-a te dio okvira gospodarskog upravljanja EU-a. Reforma pravosuđa važan je prioritet u okviru strukturnih reformi koje se potiču kroz europski semestar. Odabrana je kao prioritet jer su vladavina prava i veća neovisnost, kvaliteta i učinkovitost pravosudnih sustava ključni za stvaranje okruženja povoljnog za poslovanje ( 31 ).
Ciklus europskog semestra počinje svake godine u studenome kada Komisija predstavlja svoje prioritete za sljedeću godinu (Komunikacija o Godišnjem pregledu rasta). U ožujku službe Komisije predstavljaju ocjene pojedinih zemalja koje obuhvaćaju sva pitanja kojima se semestar bavi u izvješćima po zemljama. Komisija u svibnju predstavlja prijedloge preporuka za pojedine zemlje koje su namijenjene državama članicama. Vijeće donosi te preporuke u srpnju nakon što ih je podržalo Europsko vijeće.
Praćenje reformi pravosuđa temelji se na dva alata: i. usporednom alatu odnosno Pregledu stanja u području pravosuđa u EU-u i ii. ocjenama pojedinih zemalja, izvješćima po zemljama, u kojima se stavljaju u kontekst i uzimaju u obzir značajke pravnih sustava dotičnih država članica. Ocjenjivanja pojedinih zemalja obavljaju se u bilateralnom dijalogu s uključenim nacionalnim tijelima i dionicima. Na temelju rezultata tih dvaju alata Komisija može predložiti Vijeću donošenje preporuka za pojedine zemlje za poboljšanje nacionalnih pravosudnih sustava.
Vijeće je, na temelju prijedloga Komisije, u okviru europskog semestra 2017. uputilo preporuke pet država članica u vezi s njihovim pravosudnim sustavima ( 32 ). Osim država članica kojima su upućene preporuke, dodatnih 11 država članica i dalje se suočava s posebnim izazovima te ih Komisija prati kroz europski semestar ( 33 ). Treba napomenuti i da se reforma pravosuđa u Grčkoj temeljito prati u kontekstu trećeg programa gospodarske prilagodbe za Grčku.
Države članice mogu se osloniti i na tehničku potporu Komisije putem Službe za potporu strukturnim reformama. Devet je država članica 2017. ( 34 ) dobilo ili zatražilo tehničku pomoć te službe, npr. u pogledu učinkovitosti sustava sudske uprave, reforme zemljopisne raspodjele sudova, izrade ili provedbe programa e-pravosuđe te odabira i promaknuća sudaca. Osim toga, Komisija je u prosincu 2017. predstavila alat kojim se podupiru nastojanja država članica u provedbi reformi na temelju izazova utvrđenih u postupku europskog semestra.
− Okvir za vladavinu prava –
Osim redovitog praćenja reformi pravosuđa u kontekstu europskog semestra, Komisija je 2014. uspostavila krizni mehanizam za rješavanje sustavnih prijetnji vladavini prava u 28 država članica EU-a ( 35 ). Taj okvir za vladavinu prava omogućuje Komisiji da započne dijalog s dotičnom državom članicom radi sprečavanja eskalacije sustavnih prijetnji vladavini prava. Svrha je okvira omogućiti Komisiji da pronađe rješenje zajedno s dotičnom državom članicom kako bi se spriječila sustavna prijetnja vladavini prava koja bi se mogla razviti u situaciju zbog koje bi se mogao primijeniti „postupak iz članka 7”.
Komisija je u siječnju 2016. započela dijalog s poljskim vlastima u sklopu okvira za vladavinu prava. Unatoč tri preporuke o vladavini prava i stalnim, gotovo dvogodišnjim, nastojanjima da se poljske vlasti uključi u konstruktivan dijalog u sklopu okvira za vladavinu prava, Komisija je 20. prosinca 2017. zaključila da postoji jasan rizik od ozbiljne povrede vladavine prava u Poljskoj. Komisija je donijela četvrtu preporuku u pogledu vladavine prava u Poljskoj u kojoj se navode zabrinutosti Komisije te se preporučuju načini rješavanja tih problema ( 36 ). Osim toga, predložila je Vijeću da donese odluku na temelju članka 7. stavka 1. Ugovora o Europskoj uniji o utvrđivanju jasnog rizika od ozbiljne povrede vladavine prava ( 37 ).
− Mehanizam suradnje i provjere –
Mehanizam suradnje i provjere (CVM) uspostavljen je u vrijeme pristupanja Bugarske i Rumunjske Europskoj uniji 2007. ( 38 ) u cilju rješavanja nedostataka reforme pravosuđa te borbe protiv korupcije i, kad je riječ o Bugarskoj, organiziranog kriminala. Otada se izvješćima u okviru CVM-a prati napredak bugarskih i rumunjskih vlasti, a posebnim im se preporukama nastoji pomoći u usmjeravanju napora koje poduzimaju ( 39 ). Kako je Vijeće istaknulo ( 40 ), CVM će prestati djelovati kada se ispune sva mjerila koja se primjenjuju na Bugarsku i Rumunjsku.
U izvješću u okviru CVM-a iz siječnja 2017. Komisija je sagledala deset godina CVM-a uz pregled postignuća, preostalih izazova i koraka koje je još potrebno poduzeti kako bi se ostvarili ciljevi CVM-a. U tu je svrhu Komisija izradila ključne preporuke koje, ako se slijede, mogu dovesti do završetka postupka CVM-a, osim u slučaju razvoja događaja koji bi se negativno odrazio na napredak. U izvješću je istaknuto da će brzina procesa ovisiti o tome koliko će vremena Bugarskoj i Rumunjskoj trebati da trajno ispune ciljeve iz preporuka te o tome hoće li moći izbjeći negativne korake kojima se dovodi u pitanje napredak ostvaren u proteklih deset godina.
− Postupci zbog povrede –
Komisija se zalaže za pokretanje sudskih postupaka u slučajevima kada nacionalno pravo sprečava nacionalne pravosudne sustave da osiguraju učinkovitu primjenu prava EU-a u skladu sa zahtjevima vladavine prava i člankom 47. Povelje EU-a o temeljnim pravima ( 41 ).
U tom je kontekstu Komisija u prosincu 2017. odlučila uputiti predmet protiv poljske vlade Sudu Europske unije zbog povrede prava EU-a zakonom o organizaciji redovnih sudova. Ovaj postupak zbog povrede odnosi se prije svega na diskriminaciju na temelju spola zbog uvođenja različite dobi za umirovljenje sutkinja (60 godina) i sudaca (65 godina). To je u suprotnosti s člankom 157. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i Direktivom 2006/54 o jednakosti spolova u području zapošljavanja i rada. Osim toga, postupak zbog povrede odnosi se na neovisnost poljskih sudova koja je ugrožena diskrecijskom ovlasti ministra pravosuđa za produljenje mandata sudaca koji su ostvarili uvjete za ranije umirovljenje (vidjeti članak 19. stavak 1. UEU-a u kombinaciji s člankom 47. Povelje EU-a o temeljnim pravima) ( 42 ).
Važnost toga da države članice osiguraju neovisnost nacionalnih sudova, kao pitanje prava EU-a, naglašena je u nedavnom predmetu pred Sudom Europske unije koji je prethodno naveden ( 43 ) te u nedavnom zahtjevu za prethodnu odluku koji je uputio Visoki sud Irske Sudu Europske unije o europskom uhidbenom nalogu izdanom u Poljskoj ( 44 ).
2.3. Potpora nacionalnim pravosudnim sustavima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova
Kroz europske strukturne i investicijske fondove (ESI fondovi) Komisija pruža financijsku potporu za određene reforme pravosuđa.
Od 2007. 16 država članica koristilo je ESI fondove za poboljšanje učinkovitosti pravosudnih sustava. U razdoblju od 2007. do 2023. te će države članice potrošiti više od 900 milijuna EUR za povećanje učinkovitosti i poboljšanje kvalitete pravosudnih sustava ( 45 ). Financirane aktivnosti uključuju:
·poboljšanje poslovnih procesa na sudovima uvođenjem sustava za upravljanje predmetima ili strategije ljudskih resursa;
·digitalizaciju pravosuđa uvođenjem e-usluga za građane i poduzeća;
·omogućavanje izobrazbe sudskog osoblja i informiranje građana o njihovim pravima.
Na slici 2. u nastavku prikazano je da su aktivnosti ESI fondova grupirane u kategorije koje odražavaju ciljeve projekata. Često je jedan projekt obuhvaćao nekoliko vrsta aktivnosti (npr. metode ADR-a/ODR-a, digitalizacija i IKT, izobrazba). Financijski najvažnija aktivnost bila je digitalizacija i IKT pravosudnog sustava za koju je 14 od 16 država članica dodijelilo sredstva. Do sredine 2017. samo Hrvatska i Malta nisu dodijelile sredstva iz ESI fondova za digitalizaciju i IKT. Iako su aktivnosti kojima se pridonosi poboljšanju unutarnjih postupaka i podupiru izobrazba i informiranje bile od znatno manje financijske važnosti, velik broj država članica izdvojio je sredstva za to (12 od 16).
Slika 3. pokazuje da se većina država članica odlučila za raspodjelu sredstava iz ESI fondova namijenjenih pravosudnom sustavu za niz različitih vrsta aktivnosti, dok se manji broj država usredotočio na samo jednu kategoriju. Španjolska i Portugal dodijelili su sredstva isključivo za digitalizaciju i IKT, a Malta i Hrvatska za izobrazbu i informiranje. U većini država članica koje su dodijelile znatan dio sredstava iz ESI fondova za digitalizaciju i IKT odvjetnici izvješćuju o prilično čestoj upotrebi IKT-a u komunikaciji između sudova i odvjetnika ( 46 ). S druge strane, u državama članicama koje su za digitalizaciju i IKT dodijelile mali dio sredstava ili ih uopće nisu dodijelile upotreba IKT-a u komunikaciji sa sudovima vrlo je ograničena.
Komisija će obratiti posebnu pozornost kako bi osigurala da se sredstva EU-a upotrebljavaju na odgovarajući način za reforme koje su u skladu s vladavinom prava. Komisija naglašava važnost odabira pristupa usmjerenog na rezultate pri provedbi prioriteta financiranja te poziva države članice da ocijene učinak potpore iz ESI fondova.
Brojke u nastavku prikazuju potrošene iznose te iznose dodijeljene pravosudnom sustavu od 2007. ( 47 ) u 16 država članica koje su se koristile ESI fondovima za potporu svojim pravosudnim sustavima.
Slika 2.: Potpora iz strukturnih fondova za pravosudne sustave po ciljevima od 2007. (u milijunima EUR) (izvor: studija izrađena za Europsku komisiju)
Slika 3.: Potpora iz strukturnih fondova za pravosudne sustave po ciljevima i državama članicama od 2007. (izvor: studija izrađena za Europsku komisiju)
3. Glavni nalazi Pregleda stanja u području pravosuđa u EU-u za 2018.
Učinkovitost, kvaliteta i neovisnost glavni su parametri učinkovitog pravosudnog sustava, a u Pregledu stanja prikazani su pokazatelji za sva tri.
3.1. Učinkovitost pravosudnih sustava
U Pregledu stanja prikazani su pokazatelji učinkovitosti postupaka u širokim područjima građanskih, trgovačkih i upravnih predmeta te u posebnim područjima u kojima upravna tijela i sudovi primjenjuju pravo EU-a ( 48 ).
3.1.1. Kretanja u broju predmeta
Broj predmeta u pravosudnim sustavima država članica velik je, ali prilično stabilan iako se znatno razlikuje među državama članicama (slika 4.). To pokazuje važnost daljnjih napora u cilju osiguravanja učinkovitosti pravosudnih sustava. U Pregledu stanja u području pravosuđa u EU-u za 2018. prvi su put prikazani i podaci o novim upravnim predmetima (slika 6.).
Slika 4.: Broj novih građanskih, trgovačkih, upravnih i ostalih predmeta (*) (prvi stupanj/na 100 stanovnika) (izvor: studija CEPEJ-a ( 49 ))
(*) Na temelju metodologije CEPEJ-a ova kategorija uključuje sve građanske i trgovačke parnične i izvanparnične predmete, izvanparnične zemljišnoknjižne predmete i predmete koji se odnose na poslovne registre, predmete koji se odnose na ostale registre, ostale izvanparnične predmete, upravne predmete i druge predmete koji nisu kazneni predmeti. Metodologija je izmijenjena u SK.
Slika 5.: Broj novih građanskih i trgovačkih parničnih predmeta (*) (prvi stupanj/na 100 stanovnika) (izvor: studija CEPEJ-a)
(*) Na temelju metodologije CEPEJ-a građanski/trgovački parnični predmeti odnose se na sporove između stranaka, npr. sporove u vezi s ugovorima. Izvanparnični građanski/trgovački predmeti odnose se na neosporavane postupke, npr. neosporavane platne naloge. Metodologija je izmijenjena u EL i SK. Podaci za NL uključuju izvanparnične predmete.
Slika 6.: Broj novih upravnih predmeta (*) (prvi stupanj/na 100 stanovnika) (izvor: studija CEPEJ-a)
(*) Na temelju metodologije CEPEJ-a upravni predmeti odnose se na sporove između građana i lokalnih, regionalnih ili nacionalnih tijela. Metodologija je izmijenjena u EL i SK. DK i IE ne evidentiraju zasebno upravne predmete.
3.1.2. Opći podaci o učinkovitosti
Pokazatelji učinkovitosti postupka u širokim područjima građanskih, trgovačkih i upravnih predmeta su: trajanje postupka (vrijeme potrebno za donošenje odluke), stopa rješavanja predmeta i broj predmeta u postupku.
− Trajanje postupka –
Trajanje postupaka prikazuje procijenjeno vrijeme (u danima) potrebno za rješavanje predmeta na sudu, odnosno vrijeme koje je potrebno sudu da donese prvostupanjsku odluku. Pokazatelj „vrijeme potrebno za donošenje odluke” odnosi se na broj neriješenih predmeta podijeljen s brojem riješenih predmeta na kraju godine i pomnožen s 365 dana ( 50 ). Brojke se uglavnom odnose na prvostupanjske postupke i uspoređuju se, ako su dostupni, podaci za 2010., 2014., 2015. i 2016. ( 51 ). Dvije slike prikazuju vrijeme potrebno za donošenje odluke u građanskim i trgovačkim parničnim predmetima te upravnim predmetima na sudovima svih stupnjeva 2016.
Slika 7.: Vrijeme potrebno za donošenje odluke u građanskim, trgovačkim, upravnim i ostalim predmetima (*) (prvi stupanj/u danima) (izvor: studija CEPEJ-a)
(*) Na temelju metodologije CEPEJ-a ova kategorija uključuje sve građanske i trgovačke parnične i izvanparnične predmete, izvanparnične zemljišnoknjižne predmete i predmete koji se odnose na poslovne registre, predmete koji se odnose na ostale registre, ostale izvanparnične predmete, upravne predmete i druge predmete koji nisu kazneni predmeti. Metodologija je izmijenjena u SK. Predmeti u postupku uključuju sudove svih stupnjeva u CZ, a do 2016. i u SK.
Slika 8.: Vrijeme potrebno za donošenje odluke u građanskim i trgovačkim parničnim predmetima (*) (prvi stupanj/u danima) (izvor: studija CEPEJ-a)
(*) Na temelju metodologije CEPEJ-a građanski/trgovački parnični predmeti odnose se na sporove između stranaka, npr. sporove u vezi s ugovorima. Izvanparnični građanski/trgovački predmeti odnose se na neosporavane postupke, npr. neosporavane platne naloge. Metodologija je izmijenjena u EL i SK. Predmeti u postupku uključuju sudove svih stupnjeva u CZ, a do 2016. i u SK. Podaci za NL uključuju izvanparnične predmete.
Slika 9.: Vrijeme potrebno za donošenje odluke u građanskim i trgovačkim parničnim predmetima (*) na svim stupnjevima 2016. (prvi, drugi i treći stupanj/u danima) (izvor: studija CEPEJ-a)
(*) Raspored se utvrđuje prema stupnju suda s najduljim postupcima u svakoj državi članici. Podaci nisu dostupni za prvostupanjske i drugostupanjske sudove u BE, BG i IE, za drugostupanjske i trećestupanjske sudove u NL i AT, za trećestupanjske sudove u DE, EL, HR i SK. U MT nema trećestupanjskog suda. Pristup trećestupanjskom sudu može biti ograničen u nekim državama članicama.
Slika 10.: Vrijeme potrebno za donošenje odluke u upravnim predmetima (*)(prvi stupanj/u danima) (izvor: studija CEPEJ-a)
(*) Na temelju metodologije CEPEJ-a upravni predmeti odnose se na sporove između građana i lokalnih, regionalnih ili nacionalnih tijela. Metodologija je izmijenjena u EL i SK. Predmeti u postupku uključuju sudove svih stupnjeva u CZ, a do 2016. i u SK. DK i IE ne evidentiraju zasebno upravne predmete.
Slika 11.: Vrijeme potrebno za donošenje odluke u upravnim predmetima (*) na svim stupnjevima 2016. (prvi stupanj i, ako je primjenjivo, drugi i treći stupanj/u danima) (izvor: studija CEPEJ-a)
(*) Raspored se utvrđuje prema stupnju suda s najduljim postupcima u svakoj državi članici. Podaci nisu dostupni: za prvostupanjski sud u LU, drugostupanjske sudove u MT i RO te trećestupanjski sud u NL. Vrhovni ili drugi najviši sud jedini je stupanj za žalbe u CZ, IT, CY, AT, SI i FI. Trećestupanjski sud za te vrste predmeta ne postoji u HR, LT, LU, MT i PL. Najviši upravni sud je prvostupanjski i jedini sud za određene predmete u BE. Pristup trećestupanjskom sudu može biti ograničen u nekim državama članicama. DK i IE ne evidentiraju zasebno upravne predmete.
− Stopa rješavanja predmeta –
Stopa rješavanja predmeta omjer je broja riješenih predmeta i broja novih predmeta. Njome se mjeri sposobnost suda da rješava količinu novih predmeta. Kada je stopa rješavanja predmeta oko 100 % ili viša, to znači da je pravosudni sustav sposoban riješiti barem sve nove predmete. Kada je stopa rješavanja ispod 100 %, to znači da sudovi rješavaju manje predmeta od broja novih predmeta.
Slika 12.: Stopa rješavanja građanskih, trgovačkih, upravnih i ostalih predmeta (*)
(prvi stupanj / u % – vrijednosti veće od 100 % ukazuju na to da se rješava više predmeta nego što je zaprimljeno, a vrijednosti ispod 100 % ukazuju na to da se rješava manje predmeta nego što je zaprimljeno) (izvor: studija CEPEJ-a)
(*) Metodologija je izmijenjena u SK i IE: očekuje se da će zbog metodologije broj riješenih predmeta o kojima je izviješteno biti nepotpun.
Slika 13.: Stopa rješavanja građanskih i trgovačkih parničnih predmeta (*) (prvi stupanj/u %) (izvor: studija CEPEJ-a)
(*) Metodologija je izmijenjena u EL, SK i IE: očekuje se da će zbog metodologije broj riješenih predmeta o kojima je izviješteno biti nepotpun. Podaci za NL uključuju izvanparnične predmete.
Slika 14.: Stopa rješavanja upravnih predmeta (*) (prvi stupanj/u %) (izvor: studija CEPEJ-a)
(*) Prethodne vrijednosti za neke države članice smanjene su za potrebe prikaza (MT 2015.=411 %; IT 2010.=316 %); metodologija je izmijenjena u EL i SK. DK i IE ne evidentiraju zasebno upravne predmete.
− Predmeti u postupku –
Broj predmeta u postupku odnosi se na broj predmeta koje je potrebno riješiti na kraju određene godine. To utječe i na vrijeme potrebno za donošenje odluke.
Slika 15.: Broj novih građanskih, trgovačkih, upravnih i ostalih predmeta (*) (prvi stupanj/na 100 stanovnika) (izvor: studija CEPEJ-a)
(*) Metodologija je izmijenjena u SK. Predmeti u postupku uključuju sudove svih stupnjeva u CZ, a do 2016. i u SK.
Slika 16.: Broj novih građanskih i trgovačkih parničnih predmeta (*) (prvi stupanj/na 100 stanovnika) (izvor: studija CEPEJ-a)
(*) Metodologija je izmijenjena u EL i SK. Predmeti u postupku uključuju sudove svih stupnjeva u CZ, a do 2016. i u SK. Podaci za NL uključuju izvanparnične predmete.
Slika 17.: Broj novih upravnih predmeta (*) (prvi stupanj/na 100 stanovnika) (izvor: studija CEPEJ-a)
(*) Prethodne vrijednosti za neke države članice smanjene su za potrebe prikaza (EL 2010.=3,7). Metodologija je izmijenjena u EL i SK. Predmeti u postupku uključuju sudove svih stupnjeva u CZ, a do 2016. i u SK. DK i IE ne evidentiraju zasebno upravne predmete.
3.1.3. Učinkovitost u posebnim područjima prava EU-a
U ovom se odjeljku dopunjuju opći podaci o učinkovitosti pravosudnih sustava i prikazuje se prosječno trajanje postupaka ( 52 ) u posebnim područjima koja uključuju pravo EU-a. Podaci iz Pregleda stanja za 2018. nastavljaju se na prijašnje podatke iz područja tržišnog natjecanja, elektroničkih komunikacija, žiga EU-a, zaštite potrošača te sprečavanja pranja novca. Područja se odabiru na temelju važnosti za jedinstveno tržište i poslovno okruženje. Općenito, posljedice dugotrajnih kašnjenja sudskih postupaka mogle bi se negativno odraziti na prava proizašla iz prava EU-a, npr. kad više nisu dostupni prikladni pravni lijekovi ili kad više nije moguće osigurati povrat velike financijske štete.
– Tržišno natjecanje –
Učinkovitom provedbom prava tržišnog natjecanja osiguravaju se ravnopravni uvjeti za poduzeća pa je ona stoga ključna za privlačno poslovno okruženje. Na slici 18. u nastavku prikazano je prosječno trajanje predmeta u kojima se preispituju odluke nacionalnih tijela za zaštitu tržišnog natjecanja na temelju članaka 101. i 102. UFEU-a ( 53 ).
Slika 18. Tržišno natjecanje: prosječno trajanje sudskog preispitivanja (*) (prvi stupanj/u danima) (izvor: Europska komisija i Europska mreža za tržišno natjecanje)
(*) EE: nema predmeta. IE i AT: scenarij nije primjenjiv jer tijela nisu ovlaštena donositi odgovarajuće odluke. AT: podaci uključuju predmete u vezi s povredom članaka 101. i 201. UFEU-a o kojima odlučuje sud nadležan za tržišno natjecanje, ali koji se ne temelje na žalbi protiv nacionalnog tijela za zaštitu tržišnog natjecanja. Procjena trajanja korištena je u BG i IT. Prazan stupac označava da država članica nije prijavila ni jedan predmet za tu godinu. Broj predmeta je nizak (manje od pet godišnje) kod većine država članica, zbog čega godišnji podaci mogu ovisiti o jednom iznimno dugotrajnom ili kratkotrajnom predmetu. Mnogi najdulji predmeti u skupu podataka podrazumijevali su vrijeme potrebno za upućivanje Sudu Europske unije (npr. LT), ocjenu ustavnosti (npr. SK) ili posebna postupovna kašnjenja (npr. CZ, EL, HU).
– Elektroničke komunikacije –
Cilj je zakonodavstva EU-a o elektroničkim komunikacijama povećati tržišno natjecanje, pridonijeti razvoju jedinstvenog tržišta i ostvariti ulaganja, inovacije i rast. Pozitivni učinci za potrošače mogu se ostvariti učinkovitom provedbom tog zakonodavstva, što može dovesti do nižih cijena i bolje kvalitete usluga za krajnje korisnike. Na slici 19. u nastavku prikazano je prosječno trajanje sudskog preispitivanja odluka nacionalnih regulatornih tijela na temelju primjene prava EU-a o elektroničkim komunikacijama ( 54 ). Obuhvaćen je širok spektar predmeta, u rasponu od složenijih „tržišnih analiza” do pitanja usmjerenih na potrošače.
Slika 19. Elektroničke komunikacije: prosječno trajanje postupaka sudskog preispitivanja (*) (prvi stupanj/u danima) (izvor: Europska komisija i Odbor za komunikacije)
(*) Broj predmeta razlikuje se po državama članicama. Prazan stupac označava da država članica nije prijavila ni jedan predmet za tu godinu. U nekim slučajevima ograničeni broj odgovarajućih predmeta (LT, MT, SE, LV, SK) može dovesti do toga da godišnji podaci ovise o trajanju jednog iznimno dugotrajnog ili kratkotrajnog predmeta, a razlike između uzastopnih godina mogu biti velike. DK: za prvostupanjske žalbe nadležno je neformalno sudsko tijelo. ES, AT i PL: nadležni su različiti sudovi, ovisno o sadržaju predmeta. MT: 2016. je zabilježen iznimno dugotrajan predmet koji je trajao 2 500 dana, a odnosio se na složeno pitanje pri čemu je lokalno tijelo zajedno s dijelom stanovnika podnijelo tužbu zbog navodnih štetnih emisija iz mobilnih radiokomunikacijskih baznih postaja.
– Žig EU-a –
Učinkovita provedba prava intelektualnog vlasništva ključna je za poticanje ulaganja u inovacije. U zakonodavstvu EU-a o žigu EU-a ( 55 ) važna uloga dodijeljena je nacionalnim sudovima koji djeluju kao sudovi EU-a i donose odluke koje utječu na jedinstveno tržište. Na slici 20. u nastavku prikazano je prosječno trajanje postupaka koji se odnose na povredu žiga EU-a u parnicama između privatnih stranaka.
Slika 20. Žig EU-a: prosječno trajanje predmeta koji se odnose na povredu žiga EU-a (*) (prvi stupanj/u danima) (izvor: Europska komisija i Europska promatračnica za povrede prava intelektualnog vlasništva)
(*) FR, IT, LT, LU: uzorak predmeta koji se upotrebljava za podatke iz određenih godina. BG: za 2016. upotrijebljene su procjene sudova. PL: za 2015. upotrijebljene su procjene sudova. Broj relevantnih predmeta bio je ograničen (manje od 5) u EE, IE, HR, LU i SI. Posebno dugotrajni predmeti koji su utjecali na prosjek evidentirani su u EE, IE, LV i SE. EL: podaci se temelje na ponderiranom prosječnom trajanju na dva suda. ES: u izračun prosječnog trajanja uključeni su predmeti koji se odnose na druga prava intelektualnog vlasništva EU-a.
– Zaštita potrošača –
Učinkovitom provedbom prava o zaštiti potrošača potrošačima se osigurava ostvarivanje njihovih prava, a trgovačkim se društvima onemogućuje da povredom pravila o zaštiti potrošača nepošteno ostvaruju korist. Tijela za zaštitu potrošača i sudovi imaju ključnu ulogu u provedbi prava EU-a o zaštiti potrošača ( 56 ) unutar različitih nacionalnih provedbenih sustava. Na slici 21. prikazano je prosječno trajanje sudskog preispitivanja odluka tijela za zaštitu potrošača na temelju primjene prava EU-a.
Za potrošače ili trgovačka društva učinkovita provedba može uključivati lanac sudionika, ne samo sudove, nego i upravna tijela. Kako bi se nastavilo s preispitivanjem tog provedbenog lanca, ponovno je prikazano trajanje postupaka tijela za zaštitu potrošača. Na slici 22. prikazano je prosječno trajanje postupaka u kojima nacionalna tijela za zaštitu potrošača donose upravne odluke u razdoblju 2014.–2016. od trenutka otvaranja predmeta. Odgovarajuće odluke uključuju odluke o povredi materijalnih pravila, privremene mjere, naloge za obustavu postupka, pokretanja sudskih postupaka ili okončanja predmeta.
Slika 21. Zaštita potrošača: prosječno trajanje sudskog preispitivanja (*) (prvi stupanj/u danima) (izvor: Europska komisija i Mreža za suradnju u području zaštite potrošača)
(*) BE, LU, AT, FI, SE i UK: scenarij nije primjenjiv jer tijela za zaštitu potrošača nisu ovlaštena odlučivati o povredama odgovarajućih pravila o zaštiti potrošača. U nekima od ovih država članica (npr. FI i SE) tijela za zaštitu potrošača mogu pokrenuti tužbu pred sudom ili kontaktirati državnog odvjetnika (BE). DE: upravna tijela mogu donositi odluke samo u prekograničnim predmetima, ali u tom razdoblju nije bilo ni jednog odgovarajućeg predmeta jer je Savezno ministarstvo pravosuđa i zaštite potrošača naredilo drugim kvalificiranim subjektima da poduzimaju provedbene mjere. Neke države članice imaju mješovite sustave (BG, DK, EE, IE, ES i LT) u kojima tijela za zaštitu potrošača moraju pokretati sudske tužbe u vezi s nekim pravilima (npr. nepošteni uvjeti u potrošačkim ugovorima u slučaju BG i CY). DE i AT: uglavnom građanskopravni ovršni postupci u području prava o zaštiti potrošača koje pokreću potrošači ili privatna/poluprivatna tijela. ES: podaci obuhvaćaju ograničen broj autonomnih zajednica. Broj je relevantnih predmeta nizak (manje od pet) u DK, EE i IE. EL, PL i RO pružili su procjenu prosječnog trajanja. Ovlasti nekih tijela uključuju samo dijelove relevantnog prava EU-a o zaštiti potrošača.
Slika 22. Zaštita potrošača: prosječno trajanje postupaka u kojima tijela za zaštitu potrošača donose upravne odluke (*) (prvi stupanj/u danima) (izvor: Europska komisija i Mreža za suradnju u području zaštite potrošača)
(*) BE, DE, LU, AT: scenarij nije primjenjiv. SE: promjenom propisa tijelu je omogućeno donošenje relevantne odluke kojom se izriče uvjetna novčana kazna. CZ: sve odluke, uključujući i nepravomoćne odluke tijela uključene su u izračun prosječnog trajanja. PL: podaci obuhvaćaju samo postupke u kojima je donesena odluka te ne obuhvaćaju postupke koji su formalno obustavljeni. DK: razlika u prosječnom trajanju u odnosu na prethodne godine može se objasniti promjenom metodologije. NL: podaci obuhvaćaju odluke kojima je izrečena administrativna novčana kazna zbog povrede materijalnih propisa. ES: podaci obuhvaćaju ograničen broj autonomnih zajednica. Neke države članice navele su da se koriste neformalnim instrumentima za provedbu prava o zaštiti potrošača, koji su uglavnom uspješni (NL, LU), ili da je poštovanje postignuto bez odluke tijela (MT). Procjenu ili raspon prosječnog trajanja dostavili su EL, IE, RO i FI. U slučaju minimalnog i maksimalnog raspona na slici je prikazan prosjek. Neka su tijela nadležna samo za dijelove relevantnog prava EU-a.
– Privremene mjere –
Privremene mjere o kojima odlučuju sudovi uključuju privremene zabrane i privremeno oduzimanje robe, a usmjerene su na odvraćanje ili sprečavanje neposredne povrede prije konačnog rješavanja predmeta. Učinkovitost postupaka za izdavanje privremenih mjera posebno je važna jer se obično upotrebljavaju u hitnim slučajevima u kojima bi odgode mogle prouzročiti nepopravljive štete za podnositelja zahtjeva. Na slici 23. u nastavku prikazano je prosječno vrijeme potrebno da nacionalni sud odluči o zahtjevu za primjenu privremenih ili prijelaznih mjera radi obustave povreda prava na žig EU-a ( 57 ) i pravila o elektroničkim komunikacijama ( 58 ). Prikazano je prosječno trajanje postupaka u tim područjima za odluke donesene 2015. i 2016.
Slika 23. Privremene mjere: prosječno trajanje privremenih mjera 2015. i 2016. (*) (prvi stupanj/u danima) (izvor: Europska komisija i Europska promatračnica za povrede prava intelektualnog vlasništva te Odbor za komunikacije)
(*) Žig EU-a: DK nije prijavio ni jedan predmet. BE, DE, FR, HR, CY, MT, LU, AT, AK, UK nisu dostavili podatke. EL je izvijestio o posebnim okolnostima zbog kojih je prosječno trajanje bilo dulje nego obično. Elektroničke komunikacije: BE, CY, DK, EE, IE, LV, MT, NL, RO, SK i UK nisu prijavili ni jedan predmet. LU nije dostavio podatke. Broj predmeta je nizak (manje od pet godišnje) kod većine država članica u svakom području, zbog čega godišnji podaci mogu ovisiti o jednom iznimno dugotrajnom ili kratkotrajnom predmetu.
– Pranje novca –
Osim što pridonosi borbi protiv kriminala, učinkovitost borbe protiv pranja novca ključna je za dobro funkcioniranje, integritet i stabilnost financijskog sektora, povjerenje u financijski sustav i pošteno tržišno natjecanje na jedinstvenom tržištu ( 59 ). Međunarodni monetarni fond ističe da pranje novca može odvratiti strana ulaganja, poremetiti međunarodne tokove kapitala i imati negativne posljedice na makroekonomske rezultate zemlje, što dovodi do smanjenja blagostanja i izvlačenja sredstava iz produktivnijih gospodarskih aktivnosti ( 60 ). Direktivom o sprečavanju pranja novca zahtijeva se da države članice vode statistiku o učinkovitosti sustava za suzbijanje pranja novca ili financiranja terorizma ( 61 ). U suradnji s državama članicama, ažuriranim upitnikom prikupljeni su podaci o sudskim fazama u nacionalnim sustavima borbe protiv pranja novca. Na slici 24. prikazano je prosječno trajanje prvostupanjskih predmeta koji se odnose na kaznena djela pranja novca.
Slika 24.: Pranje novca: prosječno trajanje sudskih postupaka (*) (prvi stupanj/u danima) (izvor: Europska komisija i Stručna skupina za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma)
(*) ES: procijenjeno trajanje. LV: Zbog relativno malog broja predmeta 2016. različiti faktori mogu utjecati na trajanje postupka, npr. zastoj u jednom predmetu iz objektivnih razloga. PL: izračun trajanja postupaka za 2016. temelji se na nasumično odabranom uzorku predmeta.
3.1.4. Sažetak o učinkovitosti pravosudnih sustava Učinkovit pravosudni sustav omogućuje upravljanje brojem predmeta i neriješenim predmetima te izricanje presuda bez nepotrebnog odlaganja. Glavni parametri upotrijebljeni u Pregledu stanja u području pravosuđa u EU-u za ispitivanje učinkovitosti pravosudnih sustava su trajanje postupaka (vrijeme, procijenjeno u danima, potrebno za rješavanje predmeta), stopa rješavanja predmeta (omjer broja riješenih predmeta i broja novih predmeta) i broj predmeta u postupku (koji su ostali neriješeni na kraju godine). Opći podaci o učinkovitosti Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2018. sadržava podatke o učinkovitosti koji obuhvaćaju sedam godina (2010.–2016.). U tom vremenskom razdoblju moguće je identificirati određene trendove, što je posebno važno ako uzmemo u obzir činjenicu da je potrebno vrijeme kako bi se vidjeli učinci reformi pravosuđa. Na temelju općih podataka iz građanskih, trgovačkih i upravnih predmeta u Pregledu stanja vidljiv je opći pozitivan trend u pogledu učinkovitosti tijekom tih sedam godina. Prema podacima dostupnima od 2010. učinkovitost se, uz manje iznimke, povećala ili je ostala stabilna u gotovo svim državama članicama. Posebno je ohrabrujuće primijetiti pozitivne promjene u državama članicama za koje je u kontekstu europskog semestra ili programa ekonomske prilagodbe utvrđeno da se suočavaju s izazovima ( 62 ): ·od 2010. u gotovo svim tim državama članicama trajanje prvostupanjskih postupaka u širokoj kategoriji „svi predmeti” (slika 7.) te kategoriji građanskih i trgovačkih parničnih predmeta (slika 8.) smanjilo se ili je ostalo stabilno. U upravnim predmetima (slika 10.) trajanje postupaka se od 2010. smanjilo ili je ostalo stabilno u većini tih država članica. Međutim, u manjem broju država članica koje se suočavaju s najvećim izazovima 2016. je došlo do povećanja trajanja postupaka; ·u Pregledu stanja prvi su put prikazani podaci o trajanju postupaka na svim stupnjevima za građanske i trgovačke parnične predmete (slika 9.) te upravne predmete (slika 11.). Podaci pokazuju da države članice koje se suočavaju s izazovima povezanima s trajanjem postupaka na prvostupanjskim sudovima imaju slične probleme i na sudovima višeg stupnja. Prosječno trajanje postupaka na sudovima višeg stupnja općenito je dulje nego na prvostupanjskim sudovima u većini država članica za koje su podaci dostupni; ·u širokoj kategoriji „svi predmeti” te kategoriji građanskih i trgovačkih parničnih predmeta (slike 12. i 13.) ukupan broj država članica u kojima je stopa rješavanja predmeta manja od 100 % smanjio se od 2010. Gotovo sve države članice, uključujući i one koje se suočavaju s izazovima, izvijestile su 2016. o visokoj stopi rješavanja predmeta (više od 97 %), što znači da sudovi općenito mogu rješavati nove predmete u tim kategorijama. U upravnim se predmetima (slika 14.) može primijetiti veća razlika u stopi rješavanja predmeta iz godine u godinu te je ona niža nego u drugim kategorijama predmeta; ·napredak je od 2010. očit u svim državama članicama koje se suočavaju s velikim izazovima u pogledu neriješenih predmeta, neovisno o kategoriji predmeta. Najveći napredak u smanjenju broja neriješenih predmeta postignut je u građanskim i trgovačkim parničnim predmetima (slika 16.) te upravnim predmetima (slika 17.). Unatoč napretku, razlika između država članica s malim brojem neriješenih predmeta i država članica s velikim brojem neriješenih predmeta i dalje je vrlo velika. Učinkovitost u posebnim područjima prava EU-a Podaci o prosječnom trajanju postupaka u posebnim područjima (slike 18.–24.) pružaju uvid u funkcioniranje pravosudnih sustava u vrstama poslovnih sporova obuhvaćenih pravom EU-a. Za građane ili poduzeća učinkovita provedba može uključivati lanac sudionika, ne samo sudove, nego i upravna tijela. U Pregledu stanja prikazani su podaci o tom lancu provedbe u području prava o zaštiti potrošača (slike 21. i 22.). Podaci o učinkovitosti u posebnim područjima prava prikupljeni su na temelju usko definiranih scenarija te broj relevantnih predmeta može biti nizak. Ipak, u usporedbi s izračunatim trajanjem postupaka prikazanim u općim podacima o učinkovitosti, ove brojke prikazuju stvarno prosječno trajanje postupaka u svim relevantnim predmetima u određenoj godini. Stoga je važno istaknuti da nekoliko država članica za koje se čini da se ne suočavaju s izazovima na temelju općih podataka o učinkovitosti prijavljuje znatno dulje prosječno trajanje postupaka u posebnim područjima prava. Istodobno, trajanje postupaka u različitim posebnim područjima može se znatno razlikovati i u istoj državi članici. Iz podataka za posebna područja prava EU-a proizlazi: ·kad je riječ o predmetima iz područja tržišnog natjecanja (slika 18.) više od trećine država članica (11) izvješćuje o prvostupanjskim predmetima koji traju dulje od tri godine. To bi se moglo objasniti činjenicom da je tih predmeta malo i da su općenito vrlo složeni te često zahtijevaju dodatne i posebne postupovne korake. Sličan se trend može primijetiti u području elektroničkih komunikacija (slika 19.) gdje predmeti u prosjeku traju dulje od onih u širokoj kategoriji upravnih predmeta te u drugim posebnim područjima prava, kao što je na primjer pravo o zaštiti potrošača (slika 21.); ·mogući kombinirani učinak lanca provedbe koji se sastoji od postupaka upravnog i sudskog preispitivanja prikazan je u području prava o zaštiti potrošača (slike 21. i 22.). U samo četvrtini država članica tijelo za zaštitu potrošača donosi odluku u predmetu koji je obuhvaćen pravom EU-a o zaštiti potrošača u razdoblju kraćem od tri mjeseca u prosjeku. Ostale države članice izvješćuju o prosječnom trajanju od tri mjeseca do više od godine dana. Neka tijela za zaštitu potrošača rješavaju znatan broj predmeta i većina njihovih odluka ne osporava se na sudovima. Međutim, ako dođe do sudskog preispitivanja upravne odluke, ono u prosjeku traje dulje od jedne godine u većini država članica. Kumulativni učinak upravnih i sudskih postupaka može stoga biti vrlo značajan, posebice za potrošača koji traži pravnu zaštitu; ·prikazani su i podaci o trajanju prijelaznih mjera za sprečavanje neminovnih povreda ili šteta u području elektroničkih komunikacija i prava intelektualnog vlasništva (slika 23.). Vidljive su velike razlike među državama članicama, ali i po vrsti predmeta u istoj zemlji. Broj predmeta u kojima je donesena odluka o privremenoj mjeri znatno je manji od broja glavnih postupaka u tim područjima prava; ·učinkovita borba protiv pranja novca ključna je za zaštitu financijskog sustava, poštenog tržišnog natjecanja i sprečavanje negativnih gospodarskih posljedica. Radi usklađivanja s obvezama koje proizlaze iz Direktive o sprečavanju pranja novca od lipnja 2017. države članice povećale su kapacitete za prikupljanje podataka o sudskim fazama u nacionalnim sustavima borbe protiv pranja novca. U Pregledu stanja u području pravosuđa u EU-u za 2018. prikazani su ažurirani podaci o trajanju sudskih postupaka koji se odnose na kaznena djela pranja novca (slika 24.). Iz njih je vidljivo da dok u gotovo polovini država članica prvostupanjski postupci traju u prosjeku do godine dana, u nekoliko država članica koje se suočavaju s izazovima ti postupci traju u prosjeku oko dvije godine. |
3.2. Kvaliteta pravosudnih sustava
Ne postoji jedan jedinstveni način za mjerenje kvalitete pravosudnih sustava. U Pregledu stanja u području pravosuđa u EU-u za 2018. nastavljaju se analizirati čimbenici koji se, u načelu, prihvaćaju kao relevantni za poboljšanje kvalitete pravosuđa. Oni su razvrstani u četiri kategorije:
1. dostupnost pravosuđa građanima i poduzećima,
2. odgovarajuća materijalna sredstva i ljudski resursi,
3. uvođenje alata za ocjenu i
4. primjena standarda kvalitete.
3.2.1. Dostupnost
Dostupnost je potrebna u cijelom pravosudnom lancu radi lakšeg dobivanja odgovarajućih informacija – o pravosudnom sustavu, o tome kako podnijeti tužbeni zahtjev i povezanim financijskim aspektima te o trenutačnom stanju određenog postupka do njegova okončanja – kako bi se presudama moglo brzo pristupiti na internetu ( 63 ).
– Davanje informacija o pravosudnom sustavu –
Kako bi pravosuđe bilo što dostupnije građanima potrebno je informacije o pravosudnom sustavu omogućiti na način da budu lako dostupne, ali i predstavljene u obliku prilagođenom posebnim skupinama u društvu koje inače ne bi mogle lako pristupiti tim informacijama. Na slici 25. prikazana je dostupnost informacija na internetu o posebnim aspektima pravosudnog sustava i za posebne skupine u društvu.
Slika 25.: Dostupnost informacija o pravosudnom sustavu na internetu za javnost(*) (izvor: Europska komisija ( 64 ))
(*) DE: svaka savezna zemlja i savezna razina odlučuju koje će informacije omogućiti na internetu.
– Pravna pomoć i sudske pristojbe –
Pristup pravnoj pomoći temeljno je pravo zajamčeno Poveljom ( 65 ). Većina država članica pravnu pomoć dodjeljuje na temelju dohotka podnositelja zahtjeva za pravnu pomoć ( 66 ). Radi prikupljanja usporedivih podataka utvrđena su dva scenarija koja se odnose na sporove u području zaštite potrošača u kontekstu dohotka i životnih uvjeta u svakoj državi članici. Na slici 26. prikazana je dostupnost pravne pomoći za ta dva scenarija koji se temelje na dvije različite vrijednosti spora: i. sporovi velike vrijednosti (tj. 6 000 EUR) i ii. sporovi male vrijednosti (tj. odgovarajući prag siromaštva Eurostata za svaku državu članicu pretvoren u mjesečni dohodak) ( 67 ).
Na slici 26. uspoređeni su u postotku dohodovni pragovi za dobivanje pravne pomoći s pragom siromaštva Eurostata u svakoj državi članici. Na primjer, ako je prihvatljivost za pravnu pomoć utvrđena na 20 %, podnositelj zahtjeva s dohotkom 20 % višim od odgovarajućeg praga siromaštva Eurostata može dobiti pravnu pomoć. Naprotiv, ako je prihvatljivost za pravnu pomoć utvrđena na -20 %, dohodovni je prag za pravnu pomoć 20 % niži od praga siromaštva Eurostata. U okviru sustava pravne pomoći nekih država članica osigurava se podmirenje 100 % troškova povezanih s parnicom (puna pravna pomoć), što je dopunjeno sustavom za podmirenje dijelova tih troškova (djelomična pravna pomoć). U drugim državama članicama predviđen je sustav samo pune ili samo djelomične pravne pomoći.
Slika 26.: Dohodovni prag za pravnu pomoć u određenim predmetima u području zaštite potrošača (*) (razlike u postotku od praga siromaštva Eurostata) (izvor: Europska komisija i CCBE ( 68 ))
(*)„Spor male vrijednosti” znači spor koji odgovara pragu siromaštva Eurostata za pojedinca u svakoj državi članici, pretvorenom u mjesečni dohodak (npr. 2015. ta je vrijednost bila u rasponu između 116 EUR u RO i 1 764 EUR u LU). Na slici su prikazani pragovi za pravnu pomoć u rasponu od 40 % do -30 %. DK, DE, EE, ES, FR, HR, LT, NL, FI i SE dodjeljuju pravnu pomoć kad je dohodovni prag u rasponu između 40 % i 357 %. HU: pravna se pomoć odobrava kad je dohodovni prag -41 %. BG: prag za pravnu pomoć je na razini praga siromaštva. IE i SK: pravna pomoć nije dostupna za vrijednost spora na odgovarajućem pragu rizika od siromaštva jer bi taj iznos bio previše malen. DE: temelj za iznos dohodovnog praga su Prozesskostenhilfebekanntmachung 2017. i prosječni godišnji troškovi stanovanja (SILC). LV: dohodak u rasponu od 128,06 EUR i 320 EUR, ovisno o mjestu boravišta podnositelja. Stopa se temelji na aritmetičkoj sredini. ** EE: o dodjeli pune pravne pomoći odlučuje sud. MT: podaci se odnose na 2016.
Većina država članica zahtijeva da stranke pri pokretanju postupka plate sudsku pristojbu. Primatelji pravne pomoći često su izuzeti od plaćanja sudskih pristojbi. Samo BE, EE, IE, NL i SI traže od primatelja pravne pomoći da plati sudsku pristojbu. U CZ sud na pojedinačnoj osnovi odlučuje o izuzeću primatelja pravne pomoći od plaćanja sudskih pristojbi. Na slici 27. uspoređuje se razina sudskih pristojbi za navedena dva scenarija koja je prikazana kao udio u vrijednosti spora. Ako je, na primjer, sudska pristojba utvrđena na 10 % spora u vrijednosti od 6 000 EUR na slici u nastavku, potrošač će morati platiti 600 EUR sudske pristojbe za pokretanje sudskog postupka. Sporovi male vrijednosti temelje se na pragu siromaštva Eurostata za svaku državu članicu.
Slika 27.: Sudske pristojbe za pokretanje sudskog postupka u određenim predmetima u području zaštite potrošača (*) (razina sudske pristojbe kao udio u vrijednosti spora) (izvor: Europska komisija i CCBE ( 69 ))
(*) „Spor male vrijednosti”: vidjeti objašnjenje ispod slike 26. LU: stranke u sporu moraju platiti pristojbe sudskog izvršitelja kako bi pokrenule postupak kao tužitelji. NL* sudske pristojbe za dohodak <€ 2200/mjesečno. NL** sudske pristojbe za dohodak > € 2200/mjesečno.
– Podnošenje i praćenje tužbenih zahtjeva na internetu –
Mogućnost obavljanja posebnih koraka u sudskom postupku elektroničkim sredstvima važan je dio kvalitete pravosudnih sustava jer elektroničko podnošenje tužbenih zahtjeva te mogućnost praćenja i napretka postupka na internetu mogu olakšati pristup pravosuđu i smanjiti kašnjenja i troškove. Sustavi IKT-a na sudovima imaju sve veću ulogu u prekograničnoj suradnji pravosudnih tijela te olakšavaju provedbu zakonodavstva EU-a, na primjer zakonodavstva koje se odnosi na postupke za sporove male vrijednosti. Jedan je od ciljeva politike Komisije pojednostavniti i ubrzati postupke za sporove male vrijednosti poboljšanjem komunikacije među pravosudnim tijelima i pametnom upotrebom IKT-a.
Slika 28.: Dostupnost elektroničkih sredstava (*) (0 = dostupno na 0 % sudova, 4 = dostupno na 100 % sudova ( 70 )) (izvor: studija CEPEJ-a)
(*) DK i RO: predmeti se sudu mogu podnijeti elektroničkom poštom.
Slika 29.: Usporedba postupaka za sporove male vrijednosti na internetu(*) (izvor: Petnaesto izvješće o usporedbi e-uprave, studija koja se priprema za Europsku komisiju, Glavnu upravu za komunikacijske mreže, sadržaje i tehnologije ( 71 ))
(*) Državama članicama dodjeljuje se 100 bodova po kategoriji samo ako je usluga bila u potpunosti dostupna putem središnjeg portala.
– Komunikacija između sudova i odvjetnika –
Učestalost upotrebe različitih alata IKT-a u komunikaciji između sudova i odvjetnika kao i razlozi njihove upotrebe ili neupotrebe znatno se razlikuju među državama članicama ( 72 ). Na slikama 30. i 31. prikazani su rezultati ankete provedene među odvjetnicima 2017. o stvarnoj upotrebi IKT-a.
Slika 30.: Upotreba IKT-a među sudovima i odvjetnicima (*) (izvor: anketa CCBE-a)
(*) Podaci za DK, NL, MT i LU su iz 2016. Podnošenje sudu obuhvaća: „elektroničko podnošenje tužbenih zahtjeva”, „elektroničko podnošenje sudskih poziva” i „elektroničko podnošenje dokaza / dodatnih dokumenata”.
(**) Podnošenje sudu obuhvaća sljedeće moguće odgovore: „elektroničko podnošenje tužbenih zahtjeva”, „elektroničko podnošenje sudskih poziva”, „elektroničko podnošenje dokaza / dodatnih dokumenata”.
Slika 31.: Razlozi za (ne)upotrebu IKT-a među sudovima i odvjetnicima (izvor: anketa CCBE-a)
(*) Podaci za DK, NL, LU i MT su iz 2016.
– Korištenje društvenih mreža i komunikacija s medijima –
Društvene mreže i mediji javnosti služe kao kanal kojim se pridonosi dostupnosti pravosudnih sustava i rada sudova.
Slika 32.: Korištenje društvenih mreža i smjernice za odnose s novinarima/medijima (*) (izvor: Europska komisija ( 73 ))
(*) Za svaki od triju stupnjeva mogu se dodijeliti dva boda ako su obuhvaćeni građanski/trgovački i upravni predmeti. Ako je obuhvaćena samo jedna od dvije kategorije predmeta dodjeljuje se samo jedan bod. Najviši broj bodova: 7 bodova. DE: svaka savezna zemlja ima vlastite smjernice za korištenje društvenih mreža.
– Pristupanje presudama –
Osiguravanje dostupnosti presuda na internetu povećava transparentnost pravosudnih sustava, pomaže građanima i poduzećima da razumiju svoja prava te može pridonijeti dosljednosti sudske prakse. Modaliteti objavljivanja presuda na internetu ključni su za uspostavu tražilica prilagođenih korisnicima ( 74 ) koje omogućuju lakšu dostupnost sudske prakse pravnim stručnjacima i široj javnosti.
Slika 33.: Pristup javnosti objavljenim presudama na internetu (*) (građanski/trgovački i upravni predmeti, svi stupnjevi) (izvor: Europska komisija ( 75 ))
(*) Za građanske/trgovačke i upravne predmete dodijeljen je po jedan bod za svaki stupanj na kojem su sve presude dostupne (0,5 bodova ako su samo neke presude dostupne). Ako u državi članici postoje samo dva stupnja, bodovi su dodijeljeni za tri stupnja tako da je odgovarajući viši stupanj predstavljao stupanj koji ne postoji. Kod onih država članica u kojima se ne pravi razlika između dva područja prava za oba su područja dodijeljeni jednaki bodovi. Najviši broj bodova: 6 bodova. LU i SE: sudovi ne objavljuju redovito presude na internetu (samo one koje se odnose na značajne predmete). LV: kad je riječ o presudama izrečenima na raspravama koje su zatvorene za javnost na internetu se objavljuju samo javno izrečeni dijelovi. DE: svaka savezna zemlja odlučuje o tome hoće li prvostupanjske presude biti dostupne na internetu.
Slika 34.: Modaliteti objavljivanja presuda sudova svih stupnjeva na internetu(*) (građanski/trgovački i upravni predmeti, svi stupnjevi) (izvor: Europska komisija ( 76 ))
(*) Za svaki od triju stupnjeva mogu se dodijeliti dva boda ako su obuhvaćeni građanski/trgovački i upravni predmeti. Ako je obuhvaćena samo jedna od dviju kategorija predmeta, dodjeljuje se samo jedan bod po stupnju. Najviši broj bodova: 30 bodova. NL: nema ključnih riječi, no svakoj objavljenoj presudi dodaje se pregled sadržaja. LV: svim presudama donesenima nakon kraja rujna 2017. dodijeljena je oznaka ECLI.
– Pristup alternativnim načinima rješavanja sporova –
Na slici 35. prikazana su nastojanja država članica usmjerena na poticanje dobrovoljnog korištenja alternativnih načina rješavanja sporova kroz različite inicijative koje se mogu razlikovati ovisno o pravnom području ( 77 ). Na slici 36. prikazan je broj pritužbi potrošača podnesenih preko Europske platforme za internetsko rješavanje sporova (ODR) ( 78 ), iz čega je vidljiv veliki porast njezine upotrebe. Posjetom platforme za ODR potrošači mogu pristupiti tijelima za ADR jer platforma – osim pružanja informacija o pravima potrošača, dostupnim tijelima za ADR i alternativnim načinima pronalaska pravne zaštite – prosljeđuje spor tijelu za ADR koje su stranke odabrale.
Slika 35.: Promicanje i poticanje upotrebe alternativnih načina rješavanja sporova (ADR) (*) (izvor: Europska komisija ( 79 ))
(*) Ukupni podaci temelje se na sljedećim pokazateljima: 1) internetska stranica s informacijama o ADR-u, 2) promidžbene kampanje u medijima, 3) brošure za javnost, 4) sud omogućuje posebna informativna predavanja o ADR-u na zahtjev, 5) koordinator za ADR/mirenje na sudovima, 6) objavljivanje ocjena upotrebe ADR-a, 7) objavljivanje statističkih podataka o upotrebi ADR-a, 8) troškovi (djelomično ili u cijelosti) nastali ADR-om podmiruju se iz pravne pomoći, 9) potpun ili djelomičan povrat plaćenih sudskih pristojbi (uključujući biljege), 11) u slučaju uspješnog ADR-a, u postupku ADR-a nisu obvezni odvjetnici, 12) sudac može djelovati kao izmiritelj i 13) dogovor stranaka postaje izvršiv na sudu. Za svaki od tih 13 pokazatelja dodijeljen je jedan bod za svako pravno područje. Najviši broj bodova: 39 bodova. DK: svaki sud ima ambasadora odgovornog za promicanje korištenja mirenja. ES: ADR je obvezan za predmete u području radnog prava. LT: tajnik Uprave za državne sudove koordinira postupke sudskog mirenja na sudovima. PT: u građanskim/trgovačkim sporovima sudske se pristojbe nadoknađuju samo u predmetima koje rješavaju mirovni suci. SE: suci imaju postupovno diskrecijsko pravo u vezi s ADR-om; nastojanje da se postigne prijateljsko rješenje spora obvezan je zadatak suca, osim ako to nije prikladno.
Slika 36.: Broj pritužbi potrošača podnesenih na platformi za ODR na 100 000 stanovnika, 2016. i 2017. (*) (izvor: platforma za ODR – podaci od 5.1.2018.)
(*) Na slici je prikazan broj pritužbi podnesenih na platformi za ODR, a ne broj sporova koje su zaprimili subjekti za ADR preko platforme za ODR. Brojni predmeti podneseni na platformi za ODR naknadno su riješeni dvostrano između stranaka izvan platforme bez ikakvog daljnjeg uključivanja tijela za ADR.
3.2.2. Resursi
Odgovarajuća sredstva i kvalificirano osoblje potrebni su za dobro funkcioniranje pravosudnog sustava. Bez dovoljno osoblja s potrebnim kvalifikacijama, vještinama i pristupom kontinuiranoj izobrazbi dovodi se u pitanje kvaliteta postupaka i odluka.
– Financijska sredstva –
Na slikama u nastavku prikazan je proračun koji je stvarno potrošen na sudove, prvo po stanovniku (slika 37.), a zatim kao udio u bruto domaćem proizvodu (BDP) (slika 38.) ( 80 ).
Slika 37.: Ukupni rashodi opće države za sudove (*) (u EUR po stanovniku) (izvor: Eurostat)
(*) Podaci iz 2016. za ES, FR, NL i SK privremeni su.
Slika 38.: Ukupni rashodi opće države za sudove(*) (kao postotak BDP-a) (izvor: Eurostat)
(*) Podaci iz 2016. za ES, FR, NL i SK privremeni su.
Na slici 39. prikazano je koja grana vlasti u državi (sudska, zakonodavna ili izvršna) utvrđuje kriterije za određivanje financijskih sredstava namijenjenih pravosuđu te koji se kriteriji primjenjuju.
Slika 39.: Kriteriji za određivanje financijskih sredstava namijenjenih pravosuđu (*) ( 81 )
(*) DK: u obzir je uzet broj novih i riješenih predmeta na prvostupanjskim sudovima. DE: samo za proračun Saveznog vrhovnog suda – u pogledu prvostupanjskih i drugostupanjskih sudova. Pravosudni sustavi razlikuju se u saveznim zemljama. EE: broj novih i riješenih predmeta prvostupanjskih i drugostupanjskih sudova. FR: broj novih i riješenih predmeta sudova svih stupnjeva. IT: Ministarstvo pravosuđa određuje kriterije za građanske i kaznene sudove, a sudbeno vijeće (CPGA) određuje kriterije za upravne sudove. HU: zakonom je propisano da se plaće sudaca moraju utvrditi zakonom o državnom proračunu tako da iznos ne smije biti niži nego što je bio prethodne godine. NL: uzima se u obzir broj riješenih predmeta na temelju ocjene troškova za sudove.
– Ljudski resursi –
Primjereni ljudski resursi ključni su za kvalitetu pravosudnog sustava. Raznolikošću među sucima, uključujući rodnu ravnotežu sudaca, osiguravaju se dodatno znanje, vještine i iskustvo te se time odražava stvarno stanje društva.
Slika 40.: Broj sudaca (*) (na 100 000 stanovnika) (izvor: studija CEPEJ-a)
(*) Na temelju metodologije CEPEJ-a ova kategorija uključuje suce koji rade u punom radnom vremenu. Ne uključuje Rechtspfleger / sudske službenike koji postoje u nekim državama članicama. EL: ukupan broj profesionalnih sudaca uključuje različite kategorije tijekom prethodno prikazanih godina, čime se djelomično mogu objasniti promjene u njihovu broju. UK: ponderirani prosjek triju područja nadležnosti. Podaci za 2010. sadržavaju podatke iz 2012. za UK (NI). LU: brojke su revidirane primjenom poboljšane metodologije.
Slika 41.: Udio sutkinja na prvostupanjskim i drugostupanjskim sudovima 2016. (izvor: studija CEPEJ-a)
(*) UK i EL: podaci za 2014.
Slika 42.: Udio sutkinja na vrhovnim sudovima 2017. (*) (izvor: Europska komisija ( 82 ))
(*) Redoslijed država članica jednak je kao na slici 41.
Slika 43.: Broj odvjetnika (*) (na 100 000 stanovnika) (izvor: studija CEPEJ-a)
(*) Na temelju metodologije CEPEJ-a odvjetnik je osoba koja je kvalificirana i ovlaštena u skladu s nacionalnim pravom braniti svoje stranke i postupati u njihovo ime, baviti se odvjetničkim zanimanjem, izlaziti pred sud ili savjetovati i zastupati svoje stranke u pravnim pitanjima (Preporuka (2000)21 Odbora ministara Vijeća Europe o slobodi obavljanja odvjetničkog zanimanja).
– Izobrazba –
Pravosudna izobrazba važna je za doprinos kvaliteti sudskih odluka i pravosudnih usluga pruženih građanima. Podacima navedenima u nastavku obuhvaća se pravosudna izobrazba u širokom rasponu područja, uključujući komunikaciju sa strankama i novinarima te pravosudne vještine. Većina država članica nastavlja s istom vrstom obvezne izobrazbe sudaca kao i prethodne godine, osim ES, CY, HU i PT koji su proširili opseg izobrazbe i EL koji ga je smanjio.
Slika 44Error! No sequence specified..: Suci koji sudjeluju u aktivnostima kontinuirane izobrazbe o pravu EU-a ili pravu druge države članice (*) (kao postotak ukupnog broja sudaca) (izvor: Europska komisija ( 83 ))
(*) Vrijednosti za neke države članice smanjene su za potrebe prikaza (SI=243 %). U nekoliko država članica omjer sudionika prelazi 100 %, što znači da su neki sudionici sudjelovali u više od jedne aktivnosti izobrazbe. DK: uključujući sudsko osoblje. AT: uključujući državne odvjetnike. Podaci za SE su iz 2015.
Slika 45.: Udio aktivnosti kontinuirane izobrazbe sudaca o različitim vrstama vještina(*) (kao postotak ukupnog broja sudaca uključenih u izobrazbu) (izvor: Europska komisija ( 84 ))
(*) U tablici je prikazana raspodjela sudaca koji sudjeluju u aktivnostima kontinuirane izobrazbe (tj. aktivnostima nakon početnog razdoblja izobrazbe potrebne da se postane sucem) u svakom od četiri utvrđena područja kao postotak ukupnog broja sudaca uključenih u te vrste izobrazbe. Aktivnosti pravne izobrazbe nisu uzete u obzir. Tijela nadležna za pravosudnu izobrazbu u MT, UK (NI) i UK (EN+WL) nisu provodila posebne aktivnosti izobrazbe o odabranim vještinama. Podaci za SE su iz 2015. Izobrazba o vještinama sudaca obuhvaća i sudsku etiku. AT: uključujući državne odvjetnike. DK: uključujući sudsko osoblje.
Slika 46.: Dostupnost izobrazbe za suce o komunikaciji sa strankama i novinarima (*) (izvor: Europska komisija ( 85 ))
(*) DK: ne nudi se izobrazba o komuniciranju s osobama s oštećenjem sluha ili vida jer država tim osobama nudi potporu u obliku alata ili pomoćnika u sudnici, npr. tumača za gluhe osobe.
3.2.3. Alati za ocjenu
Praćenjem i ocjenjivanjem rada sudova pomaže se u otkrivanju nedostataka i potreba te se tako omogućuje da pravosudni sustav poveća svoju kvalitetu. Redovitim ocjenjivanjem pravosudnog sustava mogla bi se poboljšati njegova sposobnost reagiranja na sadašnje i buduće izazove. Odgovarajućim alatima IKT-a mogli bi se osigurati sustavi za upravljanje predmetima u stvarnom vremenu te bi se moglo pomoći u vođenju standardiziranih statistika sudova na razini cijele države. Osim toga, mogli bi se upotrebljavati za upravljanje neriješenim predmetima i automatizirane sustave ranog upozoravanja. Ankete su, iz perspektive pravnika i korisnika sudova, ključne za ocjenu rada pravosudnih sustava. Odgovarajuće daljnje mjere u pogledu anketa preduvjet su za poboljšanje kvalitete pravosudnih sustava.
Slika 47.: Dostupnost praćenja i ocjenjivanja rada sudova (*) (izvor: studija CEPEJ-a ( 86 ))
(*) Sustav ocjenjivanja odnosi se na uspješnost sustava sudova, primjenom pokazatelja i ciljeva. Sve su države članice 2016. izvijestile da imaju sustav koji im omogućuje praćenje broja novih predmeta i donesenih odluka te trajanja postupaka, što ove kategorije čini nebitnima za navedenu sliku. Slično tome, zbog temeljitijeg rada na standardima kvalitete njihova upotreba kao kategorije ocjenjivanja postala je bespredmetna. Podaci o „ostalim sastavnicama” uključuju, primjerice, stopu rješavanja predmeta (AT, FR), broj žalbenih postupaka i postupaka izvršenja (ES), ishod postupka, npr. punu ili djelomičnu naknadu (SK), pravomoćne presude (RO) i broj ročišta (PL).
Slika 48.: Dostupnost IKT-a za upravljanje predmetima i vođenje statistika o radu sudova
(0 = dostupno na 0 % sudova; 4 = dostupno na 100 % sudova) (
87
)) (izvor: studija CEPEJ-a)
Slika 49.: Teme anketa provedenih među korisnicima sudova ili pravnim stručnjacima(*) (izvor: Europska komisija ( 88 ))
(*) Državama članicama dodijeljen je po jedan bod po navedenoj temi ankete neovisno o tome je li anketa provedena na razini suda, regije ili države. „Ostale teme” uključuju: adekvatnost prostora kad je riječ o pravima žrtava i osobama s invaliditetom (MT); dostupnost sudskih informacija na internetu (DK); pravo na saslušanje, upute o pravnom lijeku (DE). Ova kategorija obuhvaća i ankete među sudskim osobljem, npr. o organizaciji sudova (IE), ljudskim resursima (IE, MT), integritetu sudaca (HU), radnom opterećenju (MT). Imovinski profil pravosuđa (AT), struktura karijere i mogućnosti izobrazbe (DE). Tema „svijest o pravima” nije bila uključena u anketu ni u jednoj državi članici u mjerodavnom razdoblju. BE je proveo anketu 2014.
Slika 50.: Daljnje mjere u vezi s anketama provedenim među korisnicima sudova ili pravnim stručnjacima (*) (izvor: Europska komisija ( 89 ))
(*) Državama članicama dodijeljen je po jedan bod po vrsti daljnjih mjera. Kategorija „ostale posebne daljnje mjere” uključivala je: doprinos izradi strategije internetskih usluga sudova (IE), doprinos raspravama u okviru usluga povezanih s ostavinskim postupkom (IE), ocjenjivanje korištenja internetskog portala o poreznim i upravnim sudovima (PT), uređivanje postojeće internetske stranice (DK).
3.2.4. Standardi
Standardima se može poboljšati kvaliteta pravosudnih sustava. Nakon ispitivanja standarda o vremenskom rasporedu i pružanju informacija strankama u prošlom izdanju, Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2018. usmjeren je na vremenske okvire i neriješene predmete kao alat za upravljanje u pravosuđu ( 90 ). Na slici 51. vidljivo je koje se države članice koriste standardima za rokove, vremenske okvire i neriješene predmete. Rokovi podrazumijevaju kvantitativne rokove, npr. maksimalan broj dana od prijave predmeta do prvog ročišta. Vremenski su okviri mjerljivi ciljevi/prakse, npr. određivanje prethodno utvrđenih kvota za predmete koje treba riješiti u određenom vremenskom razdoblju. Standardi o neriješenim predmetima iz slike 51. odnose se na to postoji li definicija o tome kada se predmet u postupku smatra neriješenim. Na slici 52. prikazano je koja tijela utvrđuju i prate standarde o vremenskim okvirima te provode daljnje mjere u vezi s njima, a na slici 53. detaljnije su prikazani određeni aspekti u vezi s utvrđivanjem i praćenjem neriješenih predmeta te daljnjim mjerama u vezi s njima.
Slika 51.: Standardi o vremenskom rasporedu (*) (izvor: Europska komisija ( 91 ))
(*) Državama članicama dodijeljen je po jedan bod ako su standardi utvrđeni, neovisno o pravnom području (građansko/trgovačko, upravno ili drugo).
Slika 52. usredotočuje se na vremenske okvire koji mogu biti učinkovit alat za upravljanje u pravosuđu jer mogu pomoći u otkrivanju potencijalnih problema u pogledu učinkovitosti te u pronalasku rješenja (npr. dodatni ljudski ili financijski resursi, reorganizacija procesa upravljanja sudovima, privremena pomoć sudu). Na slici su prikazane nadležnosti različitih grana vlasti u državi za utvrđivanje i praćenje standarda o vremenskim okvirima i daljnje mjere u vezi s njima.
Slika 52.: Utvrđivanje i praćenje standarda o vremenskim okvirima (*) (izvor: Europska komisija ( 92 ))
(*) Države članice raspoređene su u skladu s redoslijedom na slici 52. Navođenje da standard utvrđuje „parlament” znači da je određeni standard utvrđen isključivo zakonom. „Izvršna vlast” obuhvaća institucije pod izravnim ili neizravnim nadzorom vlade. „Ostalo” se odnosi na Državni ured za sudstvo u HU kojim upravlja predsjednik kojeg iz redova sudaca na razdoblje od devet godina bira parlament kvalificiranom većinom. „Sudbena vlast” uključuje tijela kao što su predsjednici sudova, sudbena vijeća, sudačka tijela. BE: na temelju zakonodavstva iz 2014., očekuje se da će standardi o vremenskim okvirima stupiti na snagu 2019. FR: Državno vijeće (Conseil d’Etat) prati poštovanje standarda o vremenskim okvirima u vezi s upravnim predmetima. HU: Državni ured za sudstvo sudjeluje u utvrđivanju i praćenju standarda o vremenskim okvirima te daljnjim mjerama u vezi s njima.
Slika 53.: Neriješeni predmeti: definiranje, automatsko praćenje i daljnje mjere (*) (izvor: Europska komisija ( 93 ))
*Nekoliko država članica navelo je da nemaju automatski sustav za praćenje neriješenih predmeta, uključujući upute koje se mogu unijeti ručno (DK, MT, ES). DE je naveo da na razini saveznih zemalja postoje različiti sustavi, kao što je informacijski sustav KISS u Bavarskoj koji se temelji na pokazateljima, uključujući oznake semafora i rana upozorenja. LT: u okviru informacijskog sustava za sudove LITEKO planira se postupno uvođenje takvog automatskog sustava 2018. BE: standardi o neriješenim predmetima ne uključuju definiranje, automatsko praćenje ili daljnje mjere.
– Pružanje informacija strankama –
Na slici 54. prikazani su standardi o načinu informiranja stranaka i vrsti informacija koje one dobivaju o napretku njihova predmeta. Određene države članice imaju sustav automatskog obavješćivanja elektroničkom poštom ili SMS-om za pružanje informacija o kašnjenjima, rasporedima ili općem napretku predmeta. Ostale jednostavno pružaju pristup informacijama na internetu tijekom trajanja predmeta dok neke to prepuštaju slobodnoj odluci sudova.
Slika 54.: Standardi o informacijama o napretku predmeta (*) (izvor: Europska komisija ( 94 ))
(*) Državama članicama dodijeljeni su bodovi ovisno o načinu pružanja svake vrste informacija. 1,5 bodova za automatsko obavješćivanje elektroničkom poštom ili SMS-om, 1 bod za pristup informacijama na internetu tijekom trajanja predmeta, 0,5 bodova za informacije koje se daju na zahtjev stranaka, na osnovi slobodne odluke suda ili bilo koje druge metode koja se primjenjuje. LU: podaci za 2016. MT: stalan pristup dokumentaciji koja se odnosi na građanske predmete omogućen je putem sustava „myCases”. SI: predsjednik suda može naložiti prioritetno rješavanje predmeta ili provedbu postupovnih radnji kako bi se spriječila kašnjenja u slučaju opravdanog zahtjeva stranke i o tome obavijestiti stranku. Novim pravilnikom suda predviđa se obveza da sudovi omoguće pregledavanje na internetu podataka evidentiranih u sustavima za registraciju predmeta, što se tek treba početi provoditi.
Jednostavan pristup, odgovarajuća sredstva, učinkoviti alati za ocjenu i odgovarajući standardi čimbenici su koji pridonose visokoj kvaliteti pravosudnih sustava. Građani i poduzeća od učinkovitog pravosudnog sustava očekuju odluke visoke kvalitete. Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2018. razvija usporedno ispitivanje tih čimbenika. Dostupnost Ovo izdanje usredotočuje se na sastavnice koje pridonose pravosudnom sustavu prilagođenom građanima: ·gotovo sve države članice pružaju određene informacije na internetu o svojem pravosudnom sustavu, uključujući središnji internetski portal s internetskim obrascima i informacijama o zakonskim pravima (slika 25.). Razlike se pojavljuju kad je riječ o sadržaju informacija te o tome koliko su one prilagođene potrebama građana. Na primjer, samo osam država članica omogućuje interaktivni internetski alat pomoću kojeg građani mogu saznati imaju li pravo na pravnu pomoć. Dok su informacije za osobe koje nisu izvorni govornici dostupne u većini država članica, manje od polovine država pruža informacije za djecu i osobe s oštećenjem sluha ili vida. ·Dostupnost pravne pomoći i razina sudskih pristojbi imaju velik utjecaj na pristup pravosuđu, osobito za siromašne građane. Na slici 26. prikazano je da u pojedinim državama članicama potrošači s dohotkom ispod praga siromaštva Eurostata ne bi primili pravnu pomoć. Tijekom godina pravna je pomoć postala manje dostupna u nekim državama članicama jer je dohodovni prag za dobivanje pravne pomoći ostao nepromijenjen, a razina siromaštva se povećala. Razina sudskih pristojbi (slika 27.) uglavnom je stabilna od 2016. Međutim, poteškoće u ostvarivanju pravne pomoći u kombinaciji s djelomično većim razinama sudskih pristojbi u nekim državama članicama mogle bi imati odvraćajući učinak kad je riječ o pristupu siromašnih građana pravosuđu. ·Dostupnost elektroničkih sredstava za vrijeme sudskog postupka pridonosi lakšem pristupu pravosuđu i smanjenju kašnjenja i troškova. Na slici 28. vidljivo je da u više od polovine država članica elektroničko podnošenje zahtjeva nije uvedeno ili je moguće samo u ograničenoj mjeri te da praćenje napretka sudskih postupaka na internetu nije moguće u svim državama članicama. Međutim, kad je riječ o kvaliteti postupaka za sporove male vrijednosti na internetu u većini država članica (slika 29.) dostupan je znatan skup alata. U anketi o stvarnoj upotrebi IKT-a među sudovima i odvjetnicima pokazalo se da se alati IKT-a uvelike upotrebljavaju u 12 od 22 države članice obuhvaćene anketom (slika 30.). Najčešće se upotrebljavaju za opću komunikaciju sa sudovima, a potpisivanje dokumenata i podnošenje tužbenih zahtjeva, sudskih poziva i dokaza rjeđe se obavlja elektroničkim sredstvima. U usporedbi s prošlogodišnjom anketom, veći je broj odvjetnika izvijestio da je upotreba IKT-a obvezna u njihovoj zemlji. Ukupno gledajući, prijavljena razina pozitivnog iskustva smanjila se, a povećalo se izvješćivanje o nedostatku povjerenja. ·U usporedbi s prethodnim godinama, internetski pristup presudama suda povećao se u nizu država članica (slika 33.). Ipak, još uvijek postoji prostor za napredak jer samo 16 država članica objavljuje sve građanske/trgovačke i upravne odluke najvišeg stupnja, a te odluke imaju važnu ulogu u pogledu dosljednosti sudske prakse. S obzirom na to da bi se različitim sustavima objavljivanja na internetu (slika 34.) moglo olakšati pretraživanje odgovarajuće sudske prakse, trebalo bi dodatno razviti označavanje presuda ključnim riječima i veću upotrebu Europske identifikacijske oznake sudske prakse (ECLI). ·U usporedbi s prethodnim godinama, većina država članica nastavila je promicati dobrovoljno korištenje alternativnih načina rješavanja sporova (ADR) (slika 35.) za rješavanje privatnih sporova. To je uglavnom postignuto uvođenjem više poticaja za korištenje ADR-a u različitim pravnim područjima. U svim državama članicama (slika 36.) vidljiv je jasan porast upotrebe nedavno uspostavljene platforme za internetsko rješavanje sporova (ODR) kad je riječ o pravu o zaštiti potrošača. ·Novi pokazatelj (slika 32.) ukazuje na to da se sudovi na svim stupnjevima u trećini država članica koriste društvenim mrežama za komunikaciju o svojem radu, dok se u ostalim državama članicama društvenim mrežama koristi samo na nekim stupnjevima ili se uopće ne koristi njima. Resursi Kako bi pravosudni sustavi država članica bili visoke kvalitete potrebni su odgovarajuća razina financijskih sredstava i ljudskih resursa, odgovarajuća početna i kontinuirana izobrazba te raznolikost među sucima, uključujući rodnu ravnotežu. Iz Pregleda stanja u području pravosuđa u EU-u za 2018. vidljivo je sljedeće: ·Kad je riječ o financijskim sredstvima podaci pokazuju da su, ukupno gledajući, rashodi opće države za pravosudni sustav bili stabilni u većini država članica 2016., iako postoje znatne razlike u dodijeljenim iznosima (slike 37. i 38.). Samo je jedna država članica koja se suočava s posebnim izazovima smanjila rashode, dok je više država članica povećalo svoj proračun. Države članice uglavnom upotrebljavaju povijesne ili stvarne troškove za određivanje financijskih sredstava za pravosuđe umjesto da se oslanjaju na stvarno radno opterećenje ili zahtjeve sudova (slika 39.). ·Razina rodne ravnoteže među sucima na prvostupanjskim i/ili drugostupanjskim sudovima i dalje je općenito dobra (slika 41.). Udio žena općenito je znatno niži na vrhovnim sudovima u odnosu na sudove nižih stupnjeva (slika 42.), ali se povećao u gotovo trećini država članica u odnosu na prethodne godine. ·Kad je riječ o izobrazbi sudaca većina država članica pruža kontinuiranu izobrazbu o pravu EU-a, pravu druge države članice i vještinama sudaca, ali manji broj njih nudi izobrazbu o IT vještinama, upravljanju sudom i sudskoj etici (slike 45. i 46.). Izobrazba o komuniciranju sa strankama nudi se u većini država članica (slika 46.). Međutim, potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se suce osposobilo za komunikaciju s posebnim skupinama stranaka (uključujući osobe s oštećenjem sluha ili vida), za rješavanje rodno osjetljivih pitanja u sudskim postupcima te kad je riječ o ulozi usmenih prevoditelja. Alati za ocjenu ·Praćenje i ocjenjivanje rada sudova (slika 48.) provodi se u svim državama članicama. To općenito uključuje različite pokazatelje provedbe i kvalitete te redovito izvješćivanje. Gotovo sve države članice prate broj i trajanje sudskih postupaka i imaju redovite sustave ocjenjivanja. U usporedbi s prethodnim godinama, nekoliko država članica proširilo je praćenje na specifičnije elemente, a neke su uključile specijalizirano sudsko osoblje za kvalitetu. ·U brojnim državama članicama puni potencijal sustava IKT-a za upravljanje predmetima još uvijek nije u potpunosti ostvaren (slika 48.). Takav bi sustav trebao služiti za različite potrebe, uključujući izradu statistika, te bi se trebao dosljedno primjenjivati u cijelom pravosudnom sustavu. Na primjer, u nekim državama članicama nije moguće upravljati neriješenim predmetima s pomoću alata IKT-a, uključujući otkrivanje posebno starih predmeta. S druge strane, određene države članice imaju sustave ranog upozorenja radi otkrivanja neispravnosti ili nepoštovanja standarda za obradu predmeta, kojima se omogućuje pravodobno pronalaženje rješenja. U nekim državama članicama još uvijek nije moguće osigurati prikupljanje podataka iz svih pravosudnih područja na razini cijele države. ·Upotreba anketa među korisnicima sudova i pravnim stručnjacima (slika 49.) povećala se te je 2016. više od polovine država članica provodilo ankete i proširilo raspon tema. Dostupnost, usluge za korisnike, sudske rasprave i presude, kao i opće povjerenje u pravosudni sustav i dalje su ključne teme anketa. Nekoliko država članica raspitivalo se i o zadovoljstvu posebnih skupina, posebice slabovidnih osoba, djece i osoba koje nisu izvorni govornici. Gotovo sve države članice koje su provodile ankete provele su i daljnje mjere (slika 50.), iako se njihov opseg i dalje znatno razlikuje. Rezultati su općenito bili javni i uključeni u izvješća, a u polovini država članica potaknuli su promjene u funkcioniranju sudova. Standardi Standardima se može poboljšati kvaliteta pravosudnih sustava. U ovom se izdanju nastavljaju detaljnije ispitivati određeni standardi usmjereni na poboljšanje stanja u vezi s trajanjem postupaka i informiranjem stranaka. ·Većina država članica primjenjuje standarde o vremenskom rasporedu. Međutim, neke države članice koje se suočavaju s posebnim izazovima u pogledu učinkovitosti trenutačno ne primjenjuju takve standarde. Standardi kojima se utvrđuju rokovi (npr. vrijeme od prijave predmeta do prvog ročišta) su najrašireniji, a standardi o vremenskim okvirima (npr. kojima se unaprijed određuje kvota predmeta koji moraju biti riješeni unutar određenog vremena) i neriješenim predmetima manje se primjenjuju (slika 51.). ·U ovom se izdanju ispituje u kojoj je mjeri pravosuđe odgovorno ili u cijelosti uključeno u utvrđivanje i praćenje standarda u cilju izbjegavanja neopravdanog uplitanja izvršne vlasti. Vidljivo je da je vremenske okvire (slika 52.) uglavnom odredilo pravosuđe ili su pak određeni u suradnji s izvršnom vlasti. Za praćenje vremenskih okvira uglavnom je nadležno pravosuđe. Nepoštovanje vremenskih okvira može rezultirati različitim vrstama daljnjih mjera, ili od strane pravosuđa ili vrlo često pravosuđa i izvršne vlasti. ·Standardi o neriješenim predmetima (slika 53.) koristan su alat kojim se može pridonijeti boljem upravljanju predmetima i većoj učinkovitosti. Većina država članica ima standarde o neriješenim predmetima, ali se njihovo područje primjene znatno razlikuje. Iako u većini država članica postoje postupci za rješavanje problema neriješenih predmeta nizom mjera, samo polovina država članica ima jasnu definiciju o tome kada se predmet u postupku smatra neriješenim. Otprilike trećina država članica ima sustave za praćenje neriješenih predmeta, koji automatski šalju upozorenja o predmetima koji su u postupku određeno vrijeme ili nakon što neriješeni predmeti dosegnu određeni postotak u odnosu na sve predmete. ·Većina država članica ima standarde o načinima informiranja stranaka o napretku njihova predmeta, rasporedu suda ili mogućim kašnjenjima (slika 54.). Nekoliko je država članica, u usporedbi s prošlom godinom, poboljšalo te standarde. Razlike među državama članicama uglavnom se odnose na metode koje pritom primjenjuju. Određene države članice imaju sustav automatskog obavješćivanja elektroničkom poštom ili SMS-om kojima se pružaju informacije o kašnjenjima, vremenskim planovima ili općem napretku predmeta. Ostale jednostavno pružaju pristup informacijama na internetu tijekom trajanja predmeta dok neke to prepuštaju i slobodnoj odluci sudova. Iz perspektive osoba koje pristupaju pravosuđu automatizirano obavješćivanje koje provode sudovi ima prednost u odnosu na ono kod kojeg je potreban angažman stranaka. |
Treba napomenuti da je Udruženje državnih vijeća i vrhovnih upravnih sudova (ACA) objavilo transverzalnu studiju o „ Pristupu vrhovnim upravnim sudovima i njihovim odlukama ”: http://www.juradmin.eu/images/media_kit/aca_surveys/Transversal-Analysis---Annex-1.pdf
Podaci se odnose na 2016. Stopa upotrebe opreme koja se kreće od 100 % (uređaj se u potpunosti upotrebljava) do 0 % (uređaj ne postoji) ukazuje na funkcionalno postojanje uređaja na sudovima koji su uključeni u grafikon u skladu sa sljedećom ljestvicom: 100 % = 4 boda ako se primjenjuje u svim predmetima / 1,33 boda po pojedinom predmetu; 50 % – 99 % = 3 boda ako se primjenjuje u svim predmetima / 1 bod po pojedinom predmetu; 10 % – 49 % = 2 boda ako se primjenjuje u svim predmetima / 0,66 bodova po pojedinom predmetu; 1 % – 9 % = 1 bod ako se primjenjuje u svim predmetima / 0,33 boda po pojedinom predmetu. Predmet se odnosi na vrstu parničnog postupka koji se rješava (građanski/trgovački, kazneni, upravni ili drugi).